BOLONJA nastavni Plan II godina 2011 12 za knjigu

UNIVERZITET U SARAJEVUFARMACEUTSKI FAKULTET

SARAJEVO

NASTAVNI PLAN I PROGRAM DRUGE GODINE STUDIJAFARMACEUTSKOG FAKULTETA UNIVERZITETA

U SARAJEVU

Izvedbeni program za školsku 2011./12. godinu

3

Sarajevo, juni, 2011.

III SEMESTARPREDMET PREDAVAN

JAVJEŽBE SEMINARI ECTS

Obavezni predmeti

PREDMET PREDAVANJA

VJEŽBE SEMINARI ECTS

Obavezni predmetiAnatomija čovjeka

30 (2) 15 (1) 3

Fiziologija čovijeka I

30 (2) 30 (2) 4

Histologija čovjeka

30 (2) 15 (1) 3

Organska hemija I

45 (3) 60 (4) 15 7

Fizikalna hemijaI

30 (2) 45 (3) 20 6

4

Engleski jezik II

15(1) 15(1) 2

Medicinska mikrobiologija

30 (2) 30 (2) 5 5

30Ukupno ECTS – III semestar: 30 ECTS

IV SEMESTAR

PREDMET PREDAVANJA

VJEŽBE SEMINARI ECTS

Obavezni predmetiFiziologija čovijeka II

30 (2) 30 (2) 4

Fizikalna hemijaII

30 (2) 45 (3) 20 6

Imunologija 30 (2) 15 (1) 3Organska hemija II

45 (3) 60 (4) 15 7

Patološka fiziologija

30 (2) 15 (1) 15 4

Farmaceutska 15 (1) 15 (1) 2

5

statistikaMedicinska biohemija

45 (3) 15 (1) 4

UKUPNO 30Ukupno ECTS – IV semestar: 30 ECTS

Druga godina ukupno 30 ECTS + 30 ECTS : 60 ECTS

6

III SEMESTAR

UNIVERZITET U SARAJEVU- FARMACEUTSKI FAKULTET SARAJEVORedovni studij II GODINA

IZVEDBENI PLAN – SILABUS III semestar, 2010./11. školska godina

Predmet ANATOMIJA ČOVJEKA 3 ECTS ( 2 + 1 ) OBAVEZNI PREDMET

Predavanja Vježbe Seminari30 15 -

Nastavnik: Prof.dr. Amela Kulenović , kontakt telefon , e-mail adresa Doc. Dr. Aida HasanovićAsistent : , kontakt telefon , e-mail adresa

IZVEDBENI PROGRAM Sedmica Datum Broj

satiAmfiteatar

Predavanje

1 2 Uvod u anatomiju. Istorijski razvoj. Podjela anatomije.

7

mailto:[email protected]


Anatomski položaj i orijentacione ravni. Anatomskaterminologija. Podjela sistematske anatomije.Podjela nervnog sistema. neuroanatomska terminologija,elementi građe nervnog sistema (neuron, neuroglija,sinapsa), Medulla spinalis

2 2 Truncus cerebri, položaj, dijelovi, medulla oblongata,pons, mesencephalon, (vanjska morfologija, organizacijasive i bijele mase) Nn. craniales-pregled (porijeklo, vrste vlakana, tok,grane)

3 2 Cerebellum, (položaj, vanjska morfologija, funkcionalna ifilogenetska podjela, građa malog mozga Diencephalon (položaj i podjela, thalamus, morfologija iunutrašnja građa)

4 2 Epithalmus, epiphysis cerebri, metathalamus, subthalamus,hypothalamus, hypophysis cerebri, morfologija i unutrašnjagrađa) Telencephalon (položaj i podjela)

5 2 Telencephalon (unutrašnja građa, funkcionalna organizacijamoždane kore, limbički sistem, commissurae i asocijativniputevi telencephalona, bazalne ganglije)

8

Putevi CNS-a-pregled

6 2 Organum visus7 2 Organum vestbulocochleare, Organum gustatorium et

olfactorium

8 2 Opšta angiologija osnove građe krvnog i limfnog sistema, veliki i mali krvotokCor, morfolofija, položaj

9 2 Cor, građa pericardRespiratorni sistem, osnovne anatomske karakterisitke, funkcija. Gornji dio respiratornog sistema-pregled, nasus externus et internus, larynx

10 2 Dušnik, dušnice, pluća, pleura11 2 Usna šupljina, podjela, sadržaj, anatomski odnosi, 2.

Cavitas oris, usne,obrazi, zubi, krajnik, tvrdo i mekonepce, palatum durum et molle, jezik, mišići i inervacija,glandulae salivariae maiores et minores. Pharynx, gutanje(deglutio), oesophageus

12 2 Ventriculus, intestinum tenue, (duodenum, jejunum, ileum),intestinum crassum, Hepar, izvodni žučni vodovi, pancreas, lien

9

13 2 Urinarni sistem-pregled, bubrezi, makroskopska anatomija, građa, nefronPolni organi žene-pregled, makroskopska anatomijs

14 2 Polni organi žene-pregled, makroskopska anatomija Polniorgani muškarca Endokrine žlijezde Koža i derivati kože

15 2 Polni organi muškarcaEndokrine žlijezde Koža i derivati kože

16 ZAVRŠNI ISPIT

Sedmica Datum Brojsati

Amfiteatar

Laboratorijske vježbe

1 1 Dijelovi CNS-a, periferni nervni sistem, orijentacioneosovine, medulla spinalis-vanjska morfologija Medulla spinalis-unutrašnja građa, kičmeni živci, pleksusii periferni živci

2 1 Medulla oblongata, pons, mesencephalon, vanjskamorfologija, unutrašnja građa, kranijalni živci, kratak

10

opis jedara u moždanom stablu, izlazišta, distribucija ikliničko-anatomski značaj

3 1 Cerebellum, morfologija i unutrašnja građa Diencephalon,podjela i vanjska morfologija,

4 1 Diencephalon, građa (preparat), hipotalamo-hipofiznaosovina Telencephalon, vanjska morfologija

5 1 Funkcionalna organizacija moždane kore, limbički sistem,commissurae i asocijativni putevi telencephalona, bazalneganglije) Ovojnice CNS-a, liquor cerebrospinalis, komorni sistem

6 1 Vidni sistem – principi organizacije, refleksni i relejnicentri, kortikalne prezentacije

7 1 Topografski odnosi vanjskog, srednjeg i unutrašnjeg uha injihov klinički značaj, statički i akustički put.

8 1 Cor, morfolofija, položaj, vaskularizacija

9 1 Gornji dio respiratornog sistema-pregled, nasus externus et internus, larynx,

10 1 Dušnik, dušnice, i pluća i pleura

11

11 1 Cavitas oris, usne,obrazi, zubi, krajnik, tvrdo i mekonepce, palatum durum et molle, jezik, mišići i inervacija,glandulae salivariae maiores et minores

12 1 Pharynx, ventriculus, intestinum tenue, (duodenum,jejunum, ileum), intestinum crassum, hepar , pancreas,lien

13 1 Funkcionalna anatomija urinarnog sistema.

14 1 Primjenjena anatomija reproduktivnog sistema15 1 Klinička anatomija endokrinog sistema



12

Predmet .....FIZIOLOGIJA ČOVJEKA I 4 ECTS ( 2 + 2 ) OBAVEZNI PREDMET


Nastavnik: Prof.dr. Jasminko Huskić , Prof.dr. Emina Nakaš

Asistent : , kontakt telefon , e-mail adresa

IZVEDBENI PROGRAM

FIZIOLOGIJA ČOVJEKA 1FARMACEUTSKI FAKULTET IV SEMESTAR

Sedmica Datum Broj sati Amfiteatar1 2 Funkcionalna organizacija ljudskog tijela i

pojam homeostaza Kontrolni mehanizmi (pozitivnai negativna povratna sprega)Fiziologija ćelije Biološke membrane Satavintra i ekstracelularne tečnosti

Stanična membrana (CD prezentacija ESP)Transport kroz staničnu membranu (CD prezentacija ESP)

2 2 Ekscitabilna tkiva. Jonski kanali (vrste ikontrola) Mirujući membranski potencijalAkcioni potencijal, Vrste mišica i njihove fiziološke karakteristike

13


Mirujući membranski potencijal – jonska osnova (CD prezentacijaA.D.A.M.)Registracija akcionog potencijala (CD prezentacija, Nervni sistem,A.D.A.M.)Prijenos impulsa sa nerva na mišić (CD prezentacija Muskularnisistem, A.D.A.M.)

3 2 Osnovni mehanizmi mišićne kontrakcije, Vrstemišićne kontrakcije (izometrijska, izotonična)Prosta i složene mišićne kontrakcije Energetikamišićne kontrakcije Kontrakcija i podrazivanjeglatkog mišića Tonus

Prosta mišićna kontrakcija (CD simulacija A.D.A.M.)Odnos između dužine i napetosti mišića (CD simulacija A.D.A.M.) Mišićni tonus (CD prezentacija Muskularni sistem, A.D.A.M.)

4 2 Opšta organizacije nervnog sistema SinapseOsjetni receptori Receptorski potencijalSomatski osjeti Senzorne funkcije CNS-a (MS, mozdano stablo,talamus, kora velikog mozga) Fiziologija bola

Elektromiografija (BIOPAC student laboratory system)Sumirana mišićna kontrakcija (CD simulacija A.D.A.M.)Tetanusi (CD simulacija A.D.A.M.)

5 2 Posebna osjetila: Oko Optika vidaNeurofiziologija vidaOsjet sluha , Hemijski osjeti ( miris, okus)

KOLOKVIJ OPŠTA FIZIOLOGIJA I FIZIOLOGIJA EKSCITABILNIH TKIVAIspitivanje taktilnog senzibiliteta na koži

14

Prag za razlikovanje dvije tačke kod osjeta dodiraAdaptacija temperaturnih receptora

6 2 Motorne funkcije CNS-a: kičmena moždina,refleksi (uloga mišićnog vretena i golđijevogtetivnog organa) Nadzor moždane kore i moždanogstabla nad motoričkom funkcijom

Raspoznavanje sočiva Određivanje oštrine vida Ispitivanje kolornog vidaDokazivanje postojanja slijepe mrlje (Mariotte-ov ogled)Direktni pupilarni refleks i konsezualna reakcija na svijetlostAkomodacija, Scheiner-ov ogled (interaktivna CD prezentacija)Određivanje akomodacione snage i akomodacione širine

7 2 Vestibularni osjeti i održavanje ravnoteže Malimozak,Bazalne ganglije u kontroli motoričke funkcije

Brzina zvuka

Provođenje zvuka kroz kost: Rinne-ov i Weber-ov test

Lokalizacija izvora zvuka

Ispitivanje osjeta okusa8 2 Uloga moždane kore u učenju i pamćenju

Limbički sistem i hipotalamus (funkcija mozga uponašanju i motivaciji)

Stanje moždane aktivnosti (spavanje, bioelektrična aktivnost mozga)

15

Elektroencefalografija- demonstraciono Refleksi na istezanjeKožni refleksi

9 2 Funkcionalna organizacija respiratornog traktaMehanika disanja Respiratorna membrana, razmjenagasova kroz membranu Transport gasova krvlju KOLOKVIJ NERVNI SISTEM I OSJETIMehanika disanja (kompjuterska simulacija, respiratorni sistemA.D.A.M.)

10 2 Regulacija disanja Uloga pluca u regulacijiacidobaznog statusaVegetativni nervni sistem, opsta organizacijaSimpatikus i parasimpatikusAutonomni refleksi Statička spirometrija (plućni volumeni i kapaciteti) (BIOPACstudent laboratory system)

Analiza spirograma

11 2 Funkcionalna organizacija kardiovaskularnogsistema Fiziologija srčanog mišića Automatizami regulacija srčanog radaBioelektrična aktivnost srca

Uticaj temperature, VNS-a, adrenalina i acetilholina, jona kalija ikalcija na rad srcaElektrokardiogram - registracija

12 2 Srčani ciklus Uloga srčanih zalistaka, srčanitonovi,

16

Opšti pregled cirkulacije (odnos pritiska,protoka i otpora) Fiziološke karakteristikekrvnih sudova, funkcija arterija i vena Puls Elektrokardiogram – analiza Konstrukcija srednje električne osovine srca

13 2Mikrocirkulacija i limfni sistem Tkivni nadzor ihumoralna regulacija lokalnog krvnog protoka

Auskultacija srčanih tonovaAnaliza fonokardiogramaIspitivanje pulsa

14 2Nervna regulacija cirkulacije Arterijski krvni pritisak Kontrola arterijskog krvnog pritiska (brza)

Analiza krivulje sfigmograma Analiza polikardiogramaMjerenje krvnog pritiska

152 Kontrola arterijskog krvnog pritiska

(srednjoročna i dugoročna) Srčani minutni volumen i venski povrat

Kontrola vrijednosti srčanog minutnog volumena KOLOKVIJ KARDIOVASKULARNI I RESPIRATORNI SISTEM

16 2 Završni ispit 17-20 2 Dopunska nastava

Popravni ispit

17

4.Metode učenja Nastava predmeta Fiziologija čovjeka 1 je u ukupnom fondu 60 sati Nastava će se izvoditi u obliku predavanja i praktičnih vježbi kako slijedi:- predavanja 2 sata sedmično, ukupno 30 sati - praktične vježbe 2 sata sedmično, ukupno 30 sati

5.Metode procjene znanja Znanje i vještine ocijenjuju se kontininuirano u tokusemestra i kao završni ispit.Studenti su obavezni da pristupe svim oblicima provjere znanja tokom semestra.U toku svakog oblika provjere znanja student dobiva određeni broj bodova. Za svaki oblik provjere znanja definisan je minimalan broj bodova koje student mora osvojiti. Ukoliko student zadovolji (ostvari minimalan broj bodova) osvojeni broj bodova prevodi se na završnom ispitu u ocjenuPRAKTIČNE VJEŽBEU toku praktičnih vježbi vršit će se kontinuirana provjera znanja kroz 3 kolokvija iz slijedećih oblasti:kolokvij 1. Opšta fiziologija i fiziologija ekscitibalnih tkiva kolokvij 2. Fiziologija nervnog sistema i osjeta

18

kolokvij 3. Fiziologija kardiovaskularnog i respiratornog sistemaU toku kolokvija ocjenjivat će se usvojena znanja i vještine iz Fiziologije čovjeka 1. Maksimalni broj bodova koji student može osvojiti je 20 bodova po jednom kolokviju, ukupno 60 bodova. Da bi se pojedinačni kolokvij smatrao položenim student mora osvojiti minimalno 12 bodova. Ako student položi sve kolokvije tokom semestra na završnom ispitu ne polažepraktični dio. Ukupan broj bodova se dodaje ukupnom zbiru bodova osvojenih na parcijalnom i završnom ispitu. Gradivo praktičnog dijela nastave koje student ne položi u toku semestra polaže nakon pismenog dijela završnog ispita.PARCIJALNI ISPITParcijalni ispit obuhvata provjeru znanja usvojenih kroz module 1,2, 3 i 4 Ispit je pismeni, test sa 100 MCQ pitanja. Student može ukupno osvojiti 80 boda (po jedan bod zasvaki tačan odgovor u MCQ testu). Da bi zadovoljio naparcijalnom ispitu 1. student mora osvojiti najmanje 44 boda . Ukoliko student ne položi parcijalni ispit u toku semestra predviđeno gradivo polaže na završnom

19

ispitu.ZAVRŠNI ISPITStudenti koji su ispunili sve obaveze tokom semstra polažu pismeni završni ispit koji obuhvata provjeru znanja usvojenih kroz module 5 i 6. Ispit je u formi testa sa 80 MCQ pitanja.Student može ukupno osvojiti maksimalno 80 bodova (pojedan bod za svaki tačan odgovor u MCQ testu).Da bi zadovoljio na završnom pismenom ispitu student mora osvojiti najmanje 44 boda. Student koji nije položio parcijalni ispit polaže pismeno integralni završni ispit koji se sastoji od testa sa 160 MCQ pitanja.Student može ukupno osvojiti maksimalno 160 bodova (po jedan bod za svaki tačan odgovor u MCQ testu.Da bi zadovoljio na završnom pismenom ispitu studentmora osvojiti najmanje 88 bodova. Nakon položenog teoretskog dijela ispita student kojinije položio praktične vježbe pristupa polaganjupraktičnog dijela ispita, i to iz oblasti koje nijepoložio u toku semestra. Broj zadataka na praktičnomdijelu ispita odgovara broju nepoloženih kolokvija(od 1 do maksimalno 3). Maksimalni broj bodova kojistudent može osvojiti je 20 bodova po jednom zadatku,ukupno 60 bodova. Da bi se pojedinačni zadatak

20

smatrao položenim student mora osvojiti minimalno 6bodova. Ukupan dobiveni broj bodova prevodi se u ocjenu. OCJENA BROJ BODOVA10 206-220 bodova, 9 186-205 bodova, 8 166-185 bodova, 7 146-165 bodova, 6 125-145 bodova, POPRAVNI ISPITPopravni ispit je pismeni i odvija se po prethodno definisanim kriterijima završnog ispita. Na popravnom ispitu studentu se priznaju svi, u toku semestra, položeni dijelovi ispita.Popravnom ispitu mogu pristupiti i studenti koji nisuzadovoljni ocjenom dobivenom na parcijalnom dijeluispita kao i na završnom ispitu. Ukoliko na ispitustudent ne zadovolji ne priznaje mu se ranijeostvarena ocjena.Ukoliko student nije zadovoljan-a ocjenom dobivenom utoku kontinuirane provjere praktičnog dijela gradivastudent može ocjenu poništiti i pristupiti popravnomispitu. Ukoliko ne zadovolji ne priznaje mu se ocjenapostignuta u toku nastave.

21

6. LiteraturaObavezna Arthur C. Guyton, John E. Hall: Medicinska fiziologija, Medicinska naklada Zagreb 2007, godina.Nakaš-Ićindić E. : Fiziologija čovjeka, klinički koncept, WUS Austrija. Sarajevo 2007Nakaš-Ićindić E. i sur. “Laboratorijski vodič za vježbe iz fiziologije čovjeka” 2005 g. ProširenaGanong WF: Review of Medical Physiology. 21. izd. Lange Medical Publications, Los Altos 2003.Boron WF, Boulpaep EL : Medical physiology, Elsevier Saunders 2005.DopunskaBerne RM, Levy MN. Fiziologija kroz prikaze bolesnika. 3 izd. Medicinska naklada Zagreb. 1997

22



Predmet HISTOLOGIJA ČOVJEKA 3 ECTS ( 2 + 1 ) OBAVEZNI PREDMET


Nastavnik: Prof.dr. Zakira Mornjaković , kontakt telefon , e-mail adresa Prof.dr. Selma Aličelebić


23



IZVEDBENI PROGRAM


Amfiteatar

Predavanje

1 2 PREGLED STRUKTURE ĆELIJE, PLAZMALEMA: GRAĐA I FUNKCIJE(TRANSPORT JONA I MALIH MOLEKULA)

2 2 ENDOSOM I ENDOCITOZA, LIZOSOM I FAGOCITOZA, PEROKSISOM

3 2 ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM I RIBOSOMI, GOLGI-JEV APARAT,SEKRETORNE VEZIKULE, MITOHONDRIJI

4 2 CITOSOL I NJEGOVI SASTOJCI, NUKLEUS, CELULARNE VEZE

5 2 EPITELNO TKIVO6 2 VEZIVNO TKIVO

7 2 MIŠIĆNO I NERVNO TKIVO

8 2 Parcijalni ispit Teoretski dio ispita se polaže pismeno u terminu predavanja

9 2 HISTOLOGIJA PROBAVNE CIJEV

10 2 HISTOLOGIJA I EMBRIOLOGIJA ŽLIJEZDA PRIDRUŽENIH PROBAVNOJ

24

CIJEVI

11 2 HISTOLOGIJA RESPIRATORNOG I VASKULARNOG SISTEMA

12 2 HISTOLOGIJA URINARNOG SISTEMA 13 2 POLNI SISTEM14 2 ENDOKRINI I IMUNI SISTEM15 2 KOŽA I ČULA

16 Parcijalni ispit– završni ispitTeoretski dio ispita se polaže pismeno u terminupredavanja


Amfiteatar

Vježbe

1 1 okrugla stanica (SM), stanična membrana (TEM)

2 1 endosom (TEM), lizosom (TEM), peroksisom (TEM,demonstraciono)

3 1 granulirani endoplazmatski retikulum (SM, TEM),agranulirani endoplazmatski retikulum (TEM) , Golgi-jevaparat (TEM) , mithondrij (TEM)

4 1 mast u citosolu (SM), nukleus i pigment u citosolu

25

ganglijske ćelije (SM), citoskelet (TEM, demonstraciono), komunikacijske celularne veze (TEM, demonstraciono)

5 1 bazalna lamina (TEM, demonstraciono), jednoslojni cilindrični epitel (SM), pseudostratificirani epitel (SM) , mnogoslojni pločasti neoroženi epitel (SM), epitel prelaznog tipa (SM, demonstraciono), egzokrina žlijezda - tubulusna, alveolarna (SM, demonstraciono)

6 1 neformirano vezivno tkivo (SM), fibroblast i vezivna vlakna (TEM), elastična hrskavica (SM), lamelarno koštano tkivo (SM, demonstraciono), endohondralno okoštavanje (SM,demonstraciono), periferna krv (SM), koštana srž (SM, demonstraciono)

7 1 glatko mišićno tkivo (SM, demonstraciono), skeletno mišićno tkivo (SM, uzdužno), srčano mišićno tkivo (SM), mozak (SM), pseudounipolarni neuron i amficiti (SM, demonstraciono), nervna vlakna (SM, demonstraciono)

8 1 Parcijalni ispit Teoretski dio ispita se polaže pismeno u terminu predavanja, a praktični dio u terminu vježbi.

9 1 zub (SM, demonstraciono), jezik (SM, demonstraciono), jednjak (SM), želudac (SM), tanko crijevo-duodenum (SM),

26

epitel tankog crijeva (TEM, demonstraciono) , kolon (SM, demonstraciono)

10 1 doušna žlijezda (SM, demonstraciono), podjezična žlijezda (SM, demonstraciono), jetra (SM, TEM), gušterača (SM)

11 1 nosna šupljina - olfaktivna sluznica (SM, demonstraciono),dušnik (SM, demonstraciono), pluća (SM, TEM), arterija elastičnog tipa (SM), vena (SM, demonstraciono), kapilare (TEM)

12 1 bubreg (SM), filtraciona membrana (TEM), ureter (SM), mokraćni mjehur (SM, demonstracioni preparat)

13 1 ovarijum (SM), uterus (SM), vagina (SM, demonstraciono), testis (SM), penis (SM, demonstraciono), prostata (SM, demonstraciono)

14 1 hipofiza (SM) , epifiza (SM, demonstracioni preparat), štitna žlijezda (SM) , paraštitna žlijezda (SM, demonstracioni preparat), nadbubrežna žlijezda (SM, demonstraciono), nepčani krajnik (SM, demonstraciono), limfni čvor (SM), slezena (SM, demonstracioni preparat), grudna žlijezda (SM)

15 1 koža (SM), nokat (SM, demonstracioni preparat), mliječna žlijezda u laktaciji (SM), retina (SM), suzna žlijezda

27

(SM, demonstracioni preparat), Corti-jev organ (SM, demonstracioni preparat)

16 1 Parcijalni ispit– završni ispitTeoretski dio ispita se polaže pismeno u terminu predavanja, a praktični dio u terminu vježbi te za studente koji su uspješno položili Modul 1 predstavlja završni ispit.

Studenti koji nisu zadovoljili na parcijalnom ispitu٭٭Modula 1 polažu oba modula.U ovoj sedmici student je dužan predati indeks, podatke orezultatima sa vježbi i opravdanja o izostancima u svrhuupisa ocjene i kompletiranja portfolija.

Sedmica 17., 18.i 19. Dopunska nastava

U ove tri sedmice, u terminima redovne teoretske nastave a prema željistudenata, obavit će se nastavne aktivnosti po pitanju otklanjanja nejasnoća idopunskih obrazloženja. Studenti koji su izostali do tri puta sa praktične nastave iste nadoknađuju uterminima redovnih vježbi. Također, svi studenti imaju mogućnost da ovjere ilipovećaju skor za maksimalno tri vježbe.

UNIVERZITET U SARAJEVU- FARMACEUTSKI FAKULTET SARAJEVO

28

Redovni studij II GODINA


Predmet ORGANSKA HEMIJA I 7 ECTS ( 3 + 4 + 15 ) OBAVEZNI PREDMET

Predavanja Vježbe Seminari45 60 15

Nastavnik: Prof.dr. Božo Banjanin , 061 350 150; [email protected] : Mr. sci Hurija Džudžević Čančar Tel: 033 269 641; e-mail: [email protected]

Mr. Mirsada Salihović Tel: 033 269 641; e-mail: velmir @yahoo.com

IZVEDBENI PROGRAM

Sedmica

Datum

Brojsati

Amfiteatar Predavanja

1 3 Razvoj organske hemijeFormiranje molekula atomska struktura, vezivanje, kovalentno vezivanje,formalne promjene, jonsko vezivanje, reprezentativni molekuli, crtanjetrodimenzionalne strukture Jednostavni hidrokarbon i Svojstva hidrokarbonata, alkeni, strukturaizomera , Cikloalkani, strukture i formule, naprezanje u prstenuZnačaj organske hemije

29

2 3 Atomske orbitakle i hibridizacija u Organskoj hemiji1Atomske sp, sp², sp³ hibridizacijeVezivanja u organskim molekulamaVezivanja u alkanima, alkenima i alkinima

3 3 Hemijske formule organskih spojevaMolekulske strukture, ekspandirana i kondenzovana

4 3 Funkcionalne grupa u organskim spojevima Funkcionalne grupe sa C-C, π- vezamaFunkcionalne grupe sa halogenima Funkcionalne grupe sa kisikomFunkcionalne grupe sa azotom

5 3 Alkilne grupeModeli alkila, Alkili sa 1° , 2°, 3° ugljikom

6 3 Prostorni prikaz organske molekuleNewmanove projekcije, konformacije alkana, stepeničastekonformacije etana, prostorni raspored elemenata molekule butana.

7 3 Stereohemija: konfiguracija, konformacija, ciklički spojevi. Geometrijska izomerija:Geometrija alkena, energetici rotacije oko πveze, Energija reakcije,Konformaciona analiza: rotacija oko sigmaveze, Etan, butan, Cikloalkeni Sestoclani karbonovi prsteni,Cikloheksani, monosupsticionicikloheksani, distribucija cikloheksana, fuzioni šestočlaniprstenovi, oznake, Hiralitet, Enantiomeri, predstavnici enantiomera predstavljeni udvije dimenzije, Potpuna konfiguracija

30

Polarimetrija, Optička aktivnost, optička čistoća Označavanja konfiguracijeHiralitet sa jednim centrom: relativna konfiguracija, hiralitet savišestrukim centrom: apsolutna konfiguracija, rezolucijaenenatiomera, mezo komponente,Fisher-ove projekcije, otičkaaktivnost u aleima, Stereoizomerizam na heteroatomnim centrima

8 3 Test I.

9 3 Ciklični alkani sa 3,4,5,6,7– C atoma, Biciklični spojevi – cis i trans dekalin i norbornan, struktura steroida, Ciklohexan- konformacije stolice, čamca i tvist čamac konformacije, Mono i višesupstituirani ciklohexani Konjugovani π sistemi Alkeni, alil sistemi, butadieni, oktatetraeni

10 3 Aromatski spojevi- benzeneStruktura benzene, molekulske orbitale benzena, elektronskakonfiguracija benzena, aromatski spojevi benzenoida, anuleniAromatski hetero ciklični spojevi

11 3 Karbonilni spojeviAldehidi i ketoni: primjeri struktura, mehanizam nukleofilneadicije, primjeri nukleofila

12 3 Karboksilne kiseline i derivati karboksilnih kiselinaUvod, strukture, karboksilna.kiselina, derivati i relativnareaktivnostReakcije: Nukleofilna adicija- eliminacija kod derivata karboksilne

31

kiselin- osnovna reakcija, mehanizam, primjeri, poređenje derivatakarboksilnih kiselina , aldehida i ketona

13 3 AminiAlkilamini, bazičnost, diazonojev jon, N- heterocikli, Strukture, nearomatski heterocikli sa O, , nearomatski heterocikli sa S, nearomatski heterocikli sa N, i aromatski sa N

14 3Struktura i značaj heterocikličnih spojeva tipa:Porfirini, lijekovi protiv AIDS-a, stimulatori, neurotransmiteri, antibiotici, analgetici, antivirusni agensi

15 3 Test II16 3

Završni ispit


Amfiteatar


1 4 Mjere opreza, zaštite i rad u organskohemijskom laboratoriju2 4 Priprema za rad, vođenje laboratorijskog dnevnika I račun

iskorištenja…Upoznavanje sa laboratorijskim posuđem3 4 Provjera znanja- kolokvij I

Popravni I i II4 4 Metode prečišćavanja: Prekristalizacija- benzojeve kiseline5 4 Određivanje tališta čvrstih supstancu –Thileov aparat6 4 Određivanje vrelišta tečnih supstanci- Metoda kapilare po

32

Sivolobovu7 4 Odvajanje tečnih komponenata smjese- Destilacija pri normalnom

pritisku, sastavljanje aparature, destilacija, fazni dijagram8 4 Destilacija- frakciona, odvajanje komponenata bliskih tački

ključanja,Sastavljanje aparature, destilacija, fazni dijagram –9 4 Destilacija vodenom parom (destilacija azulena iz kamilice)

Sastavljanje aparature,destilacija, fazni dijagram10 4 Ekstrakcija, koeficijent raspodjele ,raspodjela organske

supstance između dva otapala, extrakcija sirćetne kiseline etrom11 4 Sublimacijа :Sublimacija joda12 4 Kromatografija (na papiru, TLC, stupcu)…odvajanje pignenata iz

biljnog materijala, identifikacija prirodnih i sintetskih org. spojeva

13 4 Kromatografija (na papiru, TLC, stupcu)…odvajanje pignenata iz biljnog materijala, identifikacija prirodnih i sintetskih org. spojeva

14 4 Provjera znanja – kolokvij II- metode prečišćavanja ( popravni Ii II)

15 4 Nadoknada propuštenih vježbi ikolokvij II ( popravni III)

OBLICI NASTAVE, NAČINI PROVJERE ZNANJA I OCJENJIVANJE

33

Predavanja, laboratorijske vježbe(L), auditorne vježbe(A), kolokviji, seminari i konsultacije;

Prije svake vježbe studenti rade kviz koji je eliminatoran. Sadržaj kviza je osnova laboratorijske vježbe koja se u tom terminu izvodi. Polaganjem svih kvizova u prvom pokušaju studenti se slobađaju kolokvija za datu grupu vježbi. Vježbe će se svakeskolske godine redizajnirati i dopunjavati novim sadržajima

Ispit je pismeni (eliminatoran) i usmeni.

Ocjena ispita se formira na osnovu kriterija predstavljenih u tabeli

Provjera znanja - kriteriji Ocjenjivanje

Kriterij Maksimalan brojbodova

Bodovi zaprolaz

Osvojen brojbodova

Ocjena(BiH)

(ECTSocjena)

Urednost pohađanja nastave 6 3,3 < 55 5 F

Angažman na labor. vježbama

5

2,75

55 – 64 6

E

Kolokviji IKolokviji II

5 10

2,75 5,5

65 – 74 7 D

Testovi tokom kursa:Test I (pismeni) Test II (pismeni)

32

17,6

75 – 84 8

C

34

32

17,6

Seminarski rad 10

5,5 85– 94

9

B

Završni ispit (pismeni i usmeni)U k u p n o

100 55 95 - 100 10 A

LITERATURA 1. Pine S.H.: Organska hemija(prevod), Školska knjiga Zagreb, 1994 2. Rapić V.: Nomenklatura organskih spojeva ,Školska knjiga Zagreb, 1995 3. Banjanin B.: Organska hemija: Teorija i riješeni problemi, Univerzitet u Tuzli, 2001 4. Banjanin B.: Uputstva za izvođenje vježbi iz organske hemije sa laboratorijskim dnevnikom,Univerzitet u Tuzli, 2001. 5. Arsenijević R. S.: .: Organska hemija, Partenon, 2001 6. Volhardt C., Shore E.: Organska hemija(prevod), Data status i Nauka, Beograd, 2004 7. A. Nikolin, B. Nikolin (1984): Praktikum organske hemije. Dopunska literatura 8. Carey A. F.,Organic Chemistry, fourth edition, Virginia 2000 9. Morrison & Boyd, Organic Chemistry, Prantice- Hall, New Jersey, 2002Korisni linkovi: www.sciencedaily.com, www.cem.msu.edu

35

http://www.cem.msu.edu/

http://www.sciencedaily.com/



Predmet ...FIZIKALNA KEMIJA I 6 ECTS ( 2+3+1 ) OBAVEZNI PREDMET


36

Nastavnik: Prof.dr.Kemo Sinanović, telefon: (033) 218-680, [email protected] : Amra Hrvat, telefon: (033)218-680 [email protected]

IZVEDBENI PROGRAM Sedmica Datum Broj

satiAmfiteatar

Predavanje

1 2 „ Uvod:nastanak, razvoj, struktura fizikalne kemijeMaterija, agregatna stanja, idealni gas

2 2 „ Realni gas, kinetička teorija gasovaTermodinamika:system, rad termodinamičkog sistema, I zakon, entalpija

3 2 „ Toplotni kapacitet, ekviparticija energije, Joule-Thomsonova ekspanzija

4 2 „ Termokemija, Carnotov ciklus, II zakon, entropija5 2 „ Spontanost procesa, Gibbsova energija, Gibbsova energija I rad,

Karakteristične funkcije, III zakon6 2 „ Termodinamika biokemijskih procesa, termodinamika ireverzibilnih

procesa7* 2 „ Ravnoteže: kriterij za termodinamičku ravnotežu, kemijska

ravnotežaKemijski potencijal, K=f(T)

8 2 „ Fazne ravnoteže, Gibbsovo pravilo fazaClausius-Clapeyronova jednačina, ravnoteže na granici faza

9 2 „ Adsorpcija: Freundlichova, Langmuirova, BET izoterma

37

Adsorpcija iz rastvora10 2 „ Termodinamika rastvora, parcijalni volumen, termodinamika

miješanjaIdealni rastvori, realni rastvori

11 2 „ Koligativne osobine rastvoraParticioniranje između tečnih faza

12 2 „ Termodinamika rastvaranja, temperaturna ovisnost rastvorljivostiPredviđanje rastvorljivosti

13 2 „ Ionika: elektroliti, provodljivost, aktivitet, usoljavanje, isoljavanje, Donnanove ravnoteže

14 2 „ Elektrodika: elektrode, elektrodni potencijal, Nernstova jednačina

15* 2 „ Mjerenje pH, ionselektivne elektrode, polarografija16 2 „ Završni ispit

Napomena: Sedmice, označene *, planirane su za održavanje parcijalnih ispita u terminu za računske i laboratorijske vježbe.


Amfiteatar

Laboratorijske i računske vježbe

1 3 Uvod: uputstva za rad na računskim vježbama: prisustvo, aktivnost, zadaće, literatureUputstva za rad laboratorijskihvježbi: urednost, tačnost rezultata, kolokvij

2 3 Računske vježbe:idealni gas3 3 Računske vježbe:realni gasovi, kinetička teorija gasova4 3 Računske vježbe: I I II zakon termodinamike

38

5 3 Laboratorijska vježba: određivanje entalpije rastvaranja soli I entalpije neutralizacije

6 3 Računske vježbe: kemijska ravnotežaPriprema za prvi parcijalni ispit

7 3 Prvi parcijalni ispit (2 časa), Cl-Cl-jednačina8 3 Računske vježbe: konstanta ravnoteže i temperatura, adsorpcija9 3 Laboratorijska vježba: adsorpcija acetatne kiseline na aktivnom

uglju10 3 Laboratorijska vježba: određivanje parcijalnog molarnog volumena

NaCl u vodi11 3 Laboratorijska vježba:određivanje konstante ravnoteže metodom

raspodjele12 3 Računske vježbe:rastvori, koligativne osobine13 3 Računske vježbe: elektrokemija

Priprema za drugi parcijalni ispit14 3 Laboratorijska vježba:konduktometrijsko određivanje konstante

disocijacije slabe kiseline15 3 Drugi parcijalni ispit

SeminariNa početku semestra će studentima biti ponuđen spisak tema za seminarske radove i tokom prve sedmicenastave će biti formirane grupe studenata, koje će do naznačenog datuma predati i pripremiti prezentaciju za javno izlaganje seminarskih radova.

Literatura

39

Obavezna..... 1. P.Atkins: Elements of physical chemistry, Oxford University Press, 2004. 2. R.Chang: Physical chemistry for the chemical and biological sciences, University Science Book,

2000.3.K.Sinanović: Fizička kemija sa zadacima, interna skripta, Farmaceutski fakultet,

Sarajevo, 2002.4.Praktikum iz fizikalne kemije, Farmaceutski fakultet (interno)5.M.Cacan, F.Korać: Zbirka zadataka iz fizičke hemije, Glas medicinara, Sarajevo, 2005.

Dopunska..... 1.I.D.Holclajtner-Antunović: Opšti kurs fizičke hemije, Zavod za udžbenike, Beograd,2000.2. K.A.Connors: Thermodynamics of pharmaceuticals systems, Wiley-Interscience, 2002.

3.N.Čegar i ostali: Zbirka zadataka iz fizičke hemije, Svjetlost, Sarajevo, 1991.

3.www.living book of physical chemistry

Provjera znanja:Provjera znanja će se vršiti kontinuirano kroz sve oblike izvođenja nastave: predavanja, računske, laboratorijske vježbe, seminari, parcijalni ispiti.

Predmet ocjenjivanjaElementi koji čine ukupnu ocjenu su:

Element broj bodovaA.Prisustvo oblicima nastave

1. Predavanja 52. Seminari 5

40

B.Prvi parcijalni ispit 25C.Drugi parcijalni ispit 30D.Seminar

1.Seminarski rad 52.Prezentacija seminarskog rada 5

E.Računske vježbe i zadaće1.Aktivnost na vježbama 52.Zadaće 5

F.Laboratorijske vježbe1.Rezultat vježbe 52.Kolokvijum 53.Urednost rada u laboratoriji 5

UKUPNO: 100

Način ocjenjivanjaPo elementima A, B, F student dobija bodove na kraju semestra. Bodove po elementima B i C dobijanakon pregledanog pismenog parcijalnog ispita i rezultati se objavljuju javno na oglasnoj ploči.Student mora imati bodove iz svih elemenata i podelemenata. Na završni ispit izlaze studenti koji nisu zadovoljni rezultatom s prvog ili drugog ili oba parcijalna ispita, tako da im se brišu osvojeni bodovi s tih ispita pred izlazak na završni ispit. Student na završnom ispitu može pristupiti iz nastavnog gradiva samo prvog, samo drugog ili oba parcijalna ispita. Prije obavljanja završnog ispita, studenti će biti informirani javno preko oglasne ploče o ukupnom broju bodova koje su stekli tokom semestra.

41

Konačan spisak s brojem bodova i završnom ocjenom će biti obznanjen nakon održanog završnog ispita.Završna ocjena

Ukupan broj bodova ocjena slovna ocjena100-95 10 A94-85 9 B84-75 8 C74-65 7 D64-55 6 E

Manje od 55 5 F

Način komunikacije između studenta i nastavnika/asistentaKomunikacija između studenta i nastavnog osoblja će se realizirati kroz nastavne oblike. Komunikacija putem e-maila i telefonski je tokom radnog vremena u sedmici. Satnica za konsultacije će biti objavljena na početku nastave, nakon utvrđivanja rasporeda.

42



Predmet ... ENGLESKI JEZIK II 2 ECTS ( 1 + 1 ) OBAVEZNI PREDMET


Nastavnik: Dževahira Arslanagić, (033) 268-700; 061/161-229; [email protected]

IZVEDBENI PROGRAM

Sedmica Datum Broj Amfiteata Predavanja

43


sati r1 1 Gramatika: rezime pomoćnih glagola, naziva vremena,

upitnih/odričnih oblika i kratkih odgov.2 1 Vokabular: ESP, Tema 13 1 Gramatika: rezime sadašnjih vremena4 1 Vokabular: ESP, Tema 25 1 Gramatika: rezime prošlih vremena6 1 Vokabular: ESP, Tema 37 1 Gramatika: rezime modalnih glagola8 I parcijalni ispit9 1 Vokabular: ESP, Tema 410 1 Gramatika: rezime kondicionalnih i vremenskih rečenica11 1 Vokabular: ESP, Tema 512 1 Gramatika: rezime budućih vremena13 1 Vokabular: ESP, Tema 614 1 Gramatika: rezime indirektnog govora15 II parcijalni ispit


Amfiteatar

Vježbe

1 1 Reading, ‘It’s a wonderful world’– tehnološka i naučna dostignuća (jezička vještina: čitanje)

2 1 ESP: Tema 1 (Jezik struke, farmacija: prati sadržaj nastavnih predmeta)

44

3 1 Speaking, ‘What makes people happy’ - opis posla koji volimo (jezička vještina: govorenje)


5 1 Listening, ‘Books and films’ – omiljene knjige i filmovi (jezička vještina: slušanje)


7 1 Writing, ‘For and against’ – prednosti i nedostaci djetinjstva (jezička vještina: pisanje)

8 I parcijalni ispit9 1 ESP: Tema 4 (Jezik struke, farmacija: prati sadržaj nastavnih

predmeta)10 1 Reading, 'Famous for not being famous' – važniji događaji u

životu (jezička vještina: čitanje)11 1 ESP: Tema 5 (Jezik struke, farmacija: prati sadržaj nastavnih

predmeta)12 1 Speaking, ‘Customs...’ – običaji kod rođenja, svadbi, smrti

(jezička vještina: govorenje)13 1 ESP: Tema 6 (Jezik struke, farmacija: prati sadržaj nastavnih

predmeta)14 1 Writing, 'Correcting mistakes' – analiza grešaka u pismu

(jezička vještina: pisanje)15 II parcijalni ispit

Obavezna literatura

45

1. New Headway – the NEW edition – Intermediate Student's Book (Udžbenik) – opći jezik; autori: Liz and John Soars, OXFORD University Press, 2003;

2. New Headway – the NEW edition – Intermediate Workbook (Radna sveska - vježbe); autori: Liz and John Soars,OXFORD University Press, 2003;

3. Izbor tekstova (6) iz struke - PHARMACEUTICAL ENGLISH – razni izvori4. Murphy, Raymond, English Grammar in Use, A self-study reference and practice book for intermediate

students, Cambridge University Press, Cambridge, 1999.5. Rječnik (advanced) – engleski monolingvalni

Dopunska...... 1. Hewings, Martin, Advanced Grammar in Use, A self-study reference and practice book for advancedlearners of English, Cambridge University Press, Cambridge, 1999.

2. Journal(s) of Pharmacy (farmaceutski časopisi)

Osnovne informacije o nastavnom predmetu:

Ciljevi predmeta (izraženi u novostečenim znanjima i sposobnostima studenata)

Cilj kolegija je revidirati i produbiti postojeće znanje iz osnovnihgramatičkih struktura, te osposobiti studente da vladaju neophodnomopćom i stručnom leksikom u svrhu njihove pripreme za dalji samostalnirad na tekstovima iz struke. Kolegij se sastoji iz tri međusobno povezane cjeline: revizija gramatikeengleskog jezika na nivou vrste riječi (morfologija), revizija gramatikeengleskog jezika na nivou rečenične strukture (sintaksa), terazumijevanje tekstova iz različitih oblasti ljudskog znanja idostignuća, sa posebnim akcentom na tekstovima iz struke.

Nastava za pregled gramatike iz prve dvije podoblasti je zamišljena u

46

Sadržaj nastavnog predmeta (pregled tematskih jedinica predmeta)

vidu revizije, u kombinaciji predavanja i vježbi na sljedeće tematskepodcjeline: 1. glagoli (podjela, osobine, glagoli “to be“, “to have“,“to do“, i modalni glagoli; glagolska vremena: tvorba i upotreba;bezlični glagolski oblici: infinitiv, particip i gerund; osnovna pravilaslaganja vremena: upravni i neupravni govor; pasiv: tvorba i upotreba;kondicional: tvorba i upotreba), 2. imenice (vrste, rod, broj: brojive inebrojive imenice, padež: genitiv i njegova upotreba), 3. pridjevi(tvorba, vrsta, poređenje: pravilna i nepravilna komparacija pridjeva),4. prilozi (tvorba, vrste, poređenje) 5. zamjenice (vrste i tvorba); 6.član (vrste: određeni, neodređeni, nulti član i upotreba) 7. brojevi(vrsta: glavni i redni i njihova tvorba) 8. rečenica (osnovni modelrečeničnih članova te promjena reda riječi; kondicionalne i vremenskerečenice). Fokus zavisi od prethodnog znanja studenata.Nastava za treću podoblast se vrši isključivo na časovima vježbi.Težište vježbi je usmjereno ka pronalaženju glavne potke teksta,razumijevanju strukture i organizacije teksta te aktivnom prepoznavanjugramatičkih oblika i struktura prilikom analiziranja i razumijevanjatekstova. Od studenata se očekuje i sposobnost smislene diskusije naengleskom na tematske cjeline koje dati tekstovi obrađuju.

Oblici izvođenja nastave

PREDAVANJA I VJEŽBE

Načini provjere znanja

Obaveze studenata i sticanje ECTS bodova: U skladu saPravilima/Predmetom ocjenjivanjaOcjenjivanje i provjera znanja studenata se izvodi na slijedeći način:dva pismena parcijalna ispita/kolokvija, ili jedan integralni, koji će

47

biti usmjereni na poznavanje gramatičkih struktura i razumijevanjeprethodno obrađenih tekstova i eseja iz ESP-a (jezika struke) dužine450-500 riječi, koji svaki student mora predati u predzadnjoj sedmici usemestru. U vrijeme konsultacija, izvođač nastave obavlja individualnerazgovore sa studentima o rezultatima njihovih testova, odnosno eseja.

- Način komuniciranja između studenta i nastavnika: lično nakon predavanja/vježbi; (033) 268-700; 061/ 161-229; [email protected] Obavijesti o rezultatima ispita i ostale informacije: Studentska služba, Oglasna ploča Fakulteta

Minimalan broj bodova za prolaznost: 60 %I. Parcijalni ispiti: 100% = 55 bodova; 60% = 33 boda

Skala (Br.

bodova)

Ocjena Raspon

33 – 35 E (6) 3 boda36 – 40 D (7) 5 bodova 41 – 45 C (8) 5 bodova46 – 50 B (9) 5 bodova51 – 55 A (10) 5 bodova

48


II. Integralni ispit: 100% = 100 bodova; 60% = 60 bodova

Skala (Br.

bodova)

Ocjena Raspon

60-64 E (6) 5 bodova65-74 D (7) 10 bodova 75-84 C (8) 10 bodova85-94 B (9) 10 bodova95-100 A (10) 6 bodova

Provjera znanja se provodi pismenim parcijalnim (2) ili integralnim ispitima (1) , a konačna ocjena se formira kao prosjek ocjena postignutih na parcijalnim ispitima / postignuta jedinstvena

49

ocjena na integralnom ispitu. Od ostvarenih bodova na ovaj način, oduzimaju se negativni bodovi (5%) za neredovno pohađanje i (10%) ako se ne preda esej.



Predmet …MEDICINSKA MIKROBIOLOGIJA 5 ECTS ( 2 + 2 + 5 ) OBAVEZNI PREDMET


50

Nastavnik: prof. dr. Šukrija Zvizdić, 061505 523 - kontakt telefon , e-mail adresa – [email protected] : doc. dr. Sadeta Hamzić, 063 881 225 - kontakt telefon , e-mail adresa – [email protected]

IZVEDBENI PROGRAM


Amfiteatar

Predavanje

1 2 Predmet i cilj izučavanja mikrobiologije. Režim studija,literatura. Osobine bakterijske stanice, osnovna građa prokariota (ovojnicebakterijske stanice, citoplazma, izrasline na bakterijskoj stanici), oblik, veličina, raspored, hemijski sastav bakterija.Spore bakterija. Klasifikacija i nomenklatura bakterija.

2 2 Bakterijski enzimi i ishrana, fermentacija i respiracija (aerobna, anaerobna). Faktori bakterijskog rast i razmnožavanjebakterija.

3 2 Genetika bakterija. Genotip i fenotip. Mutacije i modifikacije (varijacije bakterijske stanice). Adaptacija bakterijske stanice i značaj bakterijske selekcije. Rekombinacija (transformacija, transdukcija, konjugacija). Bakteriofagi, plazmidi i transpozomi. Genetski inženjering i biotehnologija (vakcine). Faktori bakterijske patogenosti i virulencije. Egzo i endotoksini bakterija. Normalna mikroflora ljudskog

51



organizma.4 2 Antimikrobni lijekovi i mehanizam djelovanja na bakterijsku

stanicu. Rezistencija bakterija na antimikrobike (unakrsna i multipla), urođena i stečena, negenetska i genetska (hromozomska i plazmidska).

5 2 Rodovi: Staphylococcus, Streptococcus, EnterococcusOpšte osobine, podjela, virulencija i patogenost, značajne vrste za humanu medicinu.

6 2 Rodovi: Neisseria, Haemophilus, Bordetella, Brucella i Coxiella Opšte osobine, podjela, virulencija i patogenost, značajne vrste za humanu medicinu.

7 2 Rodovi: Bacillus, Clostridium, Bacteroides i Mycobacterium Opšte osobine, njihov značajne za humanu medicinu. Značaj, sastav i kombinacije pojedinih vrsta vakcina. Primjena hiperimunih seruma u zaštiti od infekcije.

8 2 Porodica: EnterobacteriaceaeRodovi: Salmonella, Shigella, E coli, Klebsiella spp., Proteus spp. Opšte osobine porodice i pojedinih rodova. Morfološke iantigenske osobine pojedinih predstavnika bakterijskihrodova značajnih za humanu medicinu.

9 2 Porodica: PseudomondaceaeRodovi: Pseudomonas i Acinetobacter.Rodovi: Vibrio, Yersinia, Helicobacter. Opšte osobine porodica i pojedinih rodova. Morfološke iantigenske osobine pojedinih predstavnika bakterijskihrodova značajnih za humanu medicinu. Intrahospitalneinfekcije. Značaj racionalne upotrebe antibiotske terapije

52

u prevenciji razvoja bakterijske rezistencije. 10 2 Spiralne bakterije. Rodovi: Treponema, Borrelia, Leptospira.

Rodovi: Chlamydia, Mycoplasma, Ureaplasma. Opšte osobine spiralnihbakterija i njihov značaj u medicini.. Značaj vektora uprenošenju pojedinih bakterijskih vrsta na čovjeka.

11 2 Protozoa. Opšte osobine i podjela. Rodovi: Entamoeba,Leishmania, Plasmodium, Toxoplasma. Trichomonas vaginalis. Uvod uparazitologiju, klasifikacija. Opšte morfološke osobine irazvojni ciklusi pojedinih predstavnika protozoa. Pojamstalnog i prelaznog domaćina.

12 2 Medicinska mikologija. Opšte osobine gljiva. Građa,razmnožavanje, spore, hife, micelij. Pojam bifaznih gljiva.Dermatofiti, Kvasnice, Sistemske mikoze, Plijesni, Aspergillus iPenicillium, Pneumocystis carinii. Mikotoksikoze, Oboljenja kojauzrokuju pojedini predstavnici humano patogenih gljiva.

13 2 Virusi: građa, oblik, simetrija, antigeni. Virusne nukleinskekiseline, virusni geni, pojam produktivne i neproduktivneinfekcije. Perzistentne virusne infekcije. Virusne uklopine.Povezasnost virusa sa malignim oboljenjima i imunodeficijentnimstanjima organizma. Varijabilnost virusa. Oportunističkeinfekcije. Umnožavanje virusa.

14 2 RNA virusi: Picornaviridae, Orthomyxoviridae, Rhabdoviridae, Togaviridae.Morfologija virusa i njihova patogenost.

15 2 DNA virusi: Parvoviridae, Herpesviridae, Adenoviridae, Papillomaviridae,Poxviridae Morfologija virusa i njihova patogenost. Morfologija, građa,simetrija, patogeneza,

53

Virusni hepatitisi (HAV-HGV), Porodica Retroviridae (HIV),Pojam imuodeficijencije.

16 1

Završni ispit

17

Dopunska nastava i popravni ispitni rok


Amfiteatar Laboratorijske vježbe, seminar i kolokvij

1 2 Aseptička tehnika rada, sterilizacija i dezinfekcija iantiseptici. Opšti principi rada u mikrobiološkoj laboratoriji.

2 2 Mikroskopi. Nativni i bojeni preparat. Bojenje bakterija. Morfološki oblici i veličina bakterija.

3 2 Uzimanje, slanje i obrada materijala. Hranljive podloge. Zasijavanje materijala. Kultivisanje mikroorganizama.

54

4 2 Identifikacija bakterija. Biohemijsko-fiziološko ispitivanjebakterija, “šareni red”. Serološke metode identifikacije bakterija. Tumačenje rezultata mikrobioloških analiza.

KOLOKVIJ5 2 Normalna i patološka mikroflora ljudskog organizma.

Intrahospitalne infekcije.6 2 Metode izvođenja antibiograma.

Rezistencija bakterija na antimikrobne lijekove.

SEMINAR7 2 Gram pozitivne koke.

Rodovi Staphylococcus i Streptococcus.8 2 Gram negativne koke. Rod Neisseria.

Hemofilne bakterije. Rod Haemophilus

SEMINAR9 2 Gram pozitivni sporogeni bacili.

Porodica Bacillaceae. Rodovi Bacillus i Clostridium.

10 2 Gram pozitivni bacili; Rod Mycobacterium, Rod Corynebacterium

KOLOKVIJ

55

11 2 Enterobacteriaceae i Pseudomonas. Koprokultura, urinokultura, hemokultura.

12 2 Ekologija mikroorganizama. Sanitarna mikrobiologija.

SEMINAR

13 2Medicinska parazitologija. Protozoe i helminti.

14 2 Mikologija. Dermatofiti. Patogene kvasnice. Sistemske mikoze.

15 2 Osnove virusoloških dijagnostičkih tehnika. Embrioniranakokošija jaja. Citopatogeni efekat virusa (CPE). Serološkereakcije (ELISA, Western blot, virusne uklopine). Dejstvofizičkih i hemijskih agenasa na viruse (antivirusni lijekovi).Savremeni i aktuelni principi antivirusne terapije. Virusnevakcine.

KOLOKVIJSEMINARSKA NASTAVAU okviru nastavnog procesa planirano je da se kroz seminarske radove grupe studenata aktivno uključe uprezentiranje praktičnog dijela nastavnog procesa.

Literatura:

56

1. Obavezna literatura: Zvizdić Šukrija. Opća medicinska virusologija. Medicinski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2002. Zvizdić Šukrija, Edina Bešlagić, Elvedina Kapić. Mikrobiologija s parazitologijom, priručnik za studente

farmaceutskog fakulteta. Farmaceutski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2006. Bašić Fahrija, Edina Bešlagić. Mikrobiologija. Medicinski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 1998.

2. Dodatna literatura: Murray PR, Baron JE, Jorgensen JH, et al. Manual of clinical microbiology. 8th. Wasington DC. ASM Press,

2003. Kalenić S i saradnici. Medicinska bakteriologija i mikologija. Merkur ABD. Zagreb 2005. Journal of Clinical Microbiology, Journal of Hospital Infection.

Obaveze studenata i sticanje ECTS bodova: U skladu sa Pravilima

Procjena znanja vršit će se kontinuirano u toku semestra i kao završni ispit.Elaboracija (kontinuirana provjera znanja) uključuje: znanja i vještine na praktičnim vježbama, znanja iaktivnosti iz interaktivne seminarske nastave i parcijalni ispit. Procjena znanja u toku semestra bodovat će seprema predviđenim standardima i nosit će 55% završne ocjene.

Pohađanje nastave: mora biti uredno.Vježbe, kolokviji, seminari sa prezentacijom:

57

Vježbe: U toku semestra provjeravat će se studentsko znanje iz naučenih vještina kroz kolokvije. Maksimalanbroj bodova po kolokviju je 5, a minimalni 3. Na kraju semestra dat će se zaključna ocjena (broj bodova) od 0-15. Minimalan broj bodova da bi se kolokvij smatrao položenim je 3.Kolokvij mora biti položen u toku semestra ili na popravnom ispitu.

Seminari: U toku seminara student će biti ocijenjen ocjenom od 0-10, a na kraju semestra dat će se zaključnaocjena (broj bodova) od 0-10. Minimalan broj bodova da bi se seminar smatrao položenim je 6.

Prvi parcijalni ispit:Parcijalni ispit je pismeni, test, MCQ (pitanja sa višestrukim izborom) i esej. Parcijalni ispit obuhvatagradivo obuhvaćeno modulom 1 i 2. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti je 30. Minimalan broj bodovada bi se parcijalni ispit smatrao položenim je 18.

Završni ispitZavršni ispit je pismeni ili usmeni, test MCQ (pitanja sa višestrukim izborom). Završni ispit obuhvata gradivoobuhvaćeno modulom 3, 4 i 5. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti je 45. Minimalan broj bodova da bise završni ispit smatrao položenim je 27.

Odluku o načinu izvođenja završnog ispita donosi odgovorni nastavnik sukladno sa brojem kandidata. Nakonpoloženog pismenog dijela ispita, student polaže praktični ispit, ukoliko u toku semestra nije položiopredviđene kolokvije.

Kriterijiocjenjivanja

Maksimalnobodova

Minimalnobodova(bodovi za

58

prolaz)Znanja i vještinena praktičnimvježbama(KOLOKVIJ)

15 9

Znanja i aktivnostiu interaktivnoj(seminarskoj)nastavi

10 6

Parcijalni ispit-test

30 14

Završni ispit,usmeni ili pismeni

45 25

Ukupno: 100 55

Nakon položenih svih dijelova ispita, studentu se zaključuje konačna ocjena kako slijedi:

Ocjena Broj bodova Opis ocjene5 (F,FX) ≤ 54 Ne zadovoljava

minimalnekriterije

6 (E) 55- 64 Zadovoljavaminimalnekriterije

7 (D) 65-74 Općenito dobar

59

8 (C) 75-84 Prosječan

9 (B) 85-94 Iznad prosjeka10 (A) 95-100 Izuzetan uspjeh

Provjera znanja:Provjera znanja će se provoditi tokom samog rada sa studentima (predavanja, vježbi, seminara) te će se konačna ocjena formirati na osnovu nevedenih provjera znanja i putem pismenog/usmenog završnog ispita:

Predmet ocjenjivanja iznos (%)

1. KOLOKVIJI 15%

2. SEMINARI 10 % seminari, prezentacije

3. Prvi parcijalni ispit 30%

4. Završni ispit 45%

Prag prolaznosti iz kolegija je 55% realiziranih bodova iz tabele.

60

Neakademsko ponašanje - negativni bodovi

1. prepisivanje zadaće i seminara 10 % 2. prepisivanje na ispitima i provjerama znanja 50 %

IV SEMESTAR


IZVEDBENI PLAN – SILABUS IV semestar, 2010./11. školska godina

Predmet .....FIZIOLOGIJA ČOVJEKA II 4 ECTS ( 2 + 2 ) OBAVEZNI PREDMET

Predavanja Vježbe Seminari

61

30 30 -

Nastavnik: Prof.dr. Jasminko Huskić , Prof.dr. Emina Nakaš


IZVEDBENI PROGRAM


Amfiteatar

Predavanje

1 2 „ Sastav i fiziološke uloge krvi, Eritrociti, Hemoglobin, Krvne grupe itransfuzija, Trombociti, Hemostaza i zgrušavanje krvi, Fibrinoliza

2 2 „ Leukociti i odbrana organizma od infekcijeImunost i alergija

3 2 „ Funkcionalna organizacija urinarnog sistema Nefron, bubrežni krvotokStvaranje urina:glomerularna filtracija, protok krvi kroz bubreg injihova regulacija

4 2 „ Reapsorpcija i sekrecija u bubrežnim kanalićima i nadzor nad njimaNadzor nad osmolarnošću i koncentracijom Na u ECT (koncentrovanje idilucija) Žeđ Sastav definitivnog urina

5 2 „ Regulacija ABS (uloga bubrega) Mikcija

6 2 „ Gradja, inervacija i funkcija GITKretnje u GIT (motoričke funkcije: uzimanje hrane, žvakanje i gutanje)

62


7 2 „ Motoričke funkcije želuca, kretnje tankog i debelog crijevaSekrecija u GIT (opšti principi) Pljuvačka (sastav, uloge i regulacija lučenja)

8 2 „ Želučani i pankreasni sok (sastav, uloge i regulacija lučenja)Sekrecija u GIT (crijevni sok, žuč: sastav, uloge i regulacijalucenja)

9 2 „ Probava i apsorpcija hrane (proteina, masti i ugljičnih hidrata)Energetika i intenzitet metabolizma Pretilost, gladovanje

10 2 „ Tjelesna temperatura i termoregulacija

11 2 „ Endokrini sistem Hormoni, osobine i mehanizam djelovanja Hipotalamusi hipofiza

12 2 „ Tireoidea, endokrini pankreas

13 2 „ Paratireoidea, metabolizam kalcija i fosfata, vitamin D, kosti i zubi

14 2 „ Nadbubrežne žlijezde Stres

15 2 „ Spolne žlijezde

16 2 „ ZAVRŠNI ISPIT

63


Amfiteatar


1 2 „ Procedura uzimanja uzoraka krvi Dobivanje plazmeDobivanje serumaOdređivanje hematokritaSedimentacija eritrocita

2 2 „ Hemoliza eritrocitaOsmotska rezistencija eritrocita

3 2 „ Brojanje eritrocitaOdređivanje hemoglobinaHematološki indeksi

4 2 „ Određivanje krvnih grupa ABO sistema Određivanje vremena krvarenjaOdređivanje vremena koagulacije

5 2 „ Posjeta Zavodu za transfuziologiju Određivanje Rh faktora

6 2 „ Brojanje leukocitaDiferencijalna krvna slika

7* 2 „ KOLOKVIJ FIZIOLOGIJA KRVIGlomerularna filtracija (kompjuterska simulacija A.D.A.M.)

8 2 „ Funkcija bubrežnih kanalića (reapsorpcija i sekrecija) Procjena funkcije bubrega(izračunavanje klirensa, netofiltracijskog i netoreapsorpcijskog pritiska)

9 2 „ Acidobazna ravnoteža – procjena efikasnosti fizioloških mehanizama u kompenzaciji acidobaznih poremećaja (kompjuterska simulacija A.D.A.M.)

10 2 „ Određivanje količine izlučene pljuvačke

64

11 2 „ Analiza tjelesnog sastavaIzračunavanje indeksa tjelesne mase (BMI)Izračunavanje odnosa obima struka i bokova (WHR)

12 2 „ Određivanje energetske potrošnje organizma- određivanje vrijednosti bazalnog metabolizma- određivanje dnevnih energetskih potreba - definisanje principa pravilne ishrane - sastavljanje dnevnog obroka hrane

13 2 „ Uticaj hormona štitne žlijezde na intenzitet bazalnog metabolizma (CD prezentacija Physiologyinteractive lab syst. 2.0)Uticaj tjelesne mase na intenzitet bazalnog metabolizma (CD prezentacija Physiology interactive lab syst. 2.0)

14 2 „ Određivanje koncentracije glukoze u krvi, IzoglikemijaKOLOKVIJ FIZIOLOGIJA GASTROINTESTINALNOG TRAKTA, BUBREGA I ENDOKRINOG SISTEMA

15* 2 „ Mjesečni ovarijski ciklus i test na trudnoću

16 2 „

4. Metode učenja

Nastava predmeta Fiziologija čovjeka 2 je u ukupnom fondu 60 sati.Nastava će se izvoditi u obliku predavanja i praktičnih vježbi kako slijedi:- predavanja 2 sata sedmično, ukupno 30 sati - praktične vježbe 2 sata sedmično, ukupno 30 sati

5. Metode procjene znanja

Znanje i vještine ocijenjuju se kontininuirano u toku semestra i kao završni ispit.Studenti su obavezni da pristupe svim oblicima

65

provjere znanja tokom semestra.U toku svakog oblika provjere znanja student dobiva određeni broj bodova. Za svaki oblik provjere znanja definisan je minimalan broj bodovakoje student mora osvojiti. Ukoliko student zadovolji (ostvari minimalan broj bodova) osvojeni broj bodova prevodi se na završnom ispitu u ocjenuPRAKTIČNE VJEŽBEU toku praktičnih vježbi vršit će se kontinuirana provjera znanja kroz 3 kolokvija iz slijedećih oblasti:kolokvij 1. Opšta fiziologija i fiziologija ekscitibalnih tkiva kolokvij 2. Fiziologija nervnog sistema i osjetakolokvij 3. Fiziologija kardiovaskularnog i respiratornog sistemaU toku kolokvija ocjenjivat će se usvojena znanja i vještine iz Fiziologije čovjeka 1. Maksimalni broj bodova koji student može osvojiti je 20 bodova po jednom kolokviju, ukupno 60 bodova. Da bi se pojedinačni kolokvij smatrao položenim student mora osvojiti minimalno 12 bodova. Ako student položi sve kolokvije tokom semestra na završnom ispitu ne polaže praktični dio. Ukupan

66

broj bodova se dodaje ukupnom zbiru bodova osvojenih na parcijalnom i završnom ispitu. Gradivo praktičnog dijela nastave koje student ne položi u toku semestra polaže nakon pismenog dijela završnog ispita.PARCIJALNI ISPITParcijalni ispit obuhvata provjeru znanja usvojenih kroz module 1,2, 3 i 4 Ispit je pismeni, test sa 100 MCQ pitanja. Student može ukupno osvojiti 80 boda (po jedan bodza svaki tačan odgovor u MCQ testu). Da bi zadovoljio na parcijalnom ispitu 1. student mora osvojiti najmanje 44 boda . Ukoliko student ne položi parcijalni ispit u toku semestra predviđeno gradivo polaže na završnom ispitu.ZAVRŠNI ISPITStudenti koji su ispunili sve obaveze tokom semstra polažu pismeni završni ispit koji obuhvata provjeru znanja usvojenih kroz module 5 i6. Ispit je u formi testa sa 80 MCQ pitanja.Student može ukupno osvojiti maksimalno 80 bodova (po jedan bod za svaki tačan odgovor u MCQ testu).Da bi zadovoljio na završnom pismenom ispitu student mora osvojiti najmanje 44 boda.

67

Student koji nije položio parcijalni ispit polaže pismeno integralni završni ispit koji se sastoji od testa sa 160 MCQ pitanja.Student može ukupno osvojiti maksimalno 160 bodova(po jedan bod za svaki tačan odgovor u MCQ testu.Da bi zadovoljio na završnom pismenom ispitu student mora osvojiti najmanje 88 bodova. Nakon položenog teoretskog dijela ispita studentkoji nije položio praktične vježbe pristupapolaganju praktičnog dijela ispita, i to izoblasti koje nije položio u toku semestra. Brojzadataka na praktičnom dijelu ispita odgovarabroju nepoloženih kolokvija (od 1 do maksimalno3). Maksimalni broj bodova koji student možeosvojiti je 20 bodova po jednom zadatku, ukupno 60bodova. Da bi se pojedinačni zadatak smatraopoloženim student mora osvojiti minimalno 6bodova. Ukupan dobiveni broj bodova prevodi se u ocjenu. OCJENA BROJ BODOVA10 206-220 bodova, 9 186-205 bodova, 8 166-185 bodova, 7 146-165 bodova, 6 125-145 bodova,

68

POPRAVNI ISPITPopravni ispit je pismeni i odvija se po prethodnodefinisanim kriterijima završnog ispita. Na popravnom ispitu studentu se priznaju svi, u toku semestra, položeni dijelovi ispita.Popravnom ispitu mogu pristupiti i studenti kojinisu zadovoljni ocjenom dobivenom na parcijalnomdijelu ispita kao i na završnom ispitu. Ukoliko naispitu student ne zadovolji ne priznaje mu seranije ostvarena ocjena.Ukoliko student nije zadovoljan-a ocjenomdobivenom u toku kontinuirane provjere praktičnogdijela gradiva student može ocjenu poništiti ipristupiti popravnom ispitu. Ukoliko ne zadovoljine priznaje mu se ocjena postignuta u tokunastave.

6. LiteraturaObavezna Guyton A.C., Hall J.E. Medicinska fiziologija, Medicinska nakladaZagreb 2007, godina.Nakaš-Ićindić E. i sur. Praktikum “Laboratorijski vodič iz fiziologije čovjeka” 2006 g. Nakaš-Ićindić E. Fiziologija čovjeka, klinički koncept, WUS Autsrija. Sarajevo 2007Nakaš-Ićindić E. Integrativni sistemi u fiziologiji čovjeka, e-

69

content, WUS Austrije Sarajevo, 2007. www.nastava.ba ProširenaBerne R.M, Levy M.N. Fiziologija. Medicinska knjiga, Zagreb, 1996.Ganong W.F: Review of Medical Physiology. 21. izd. Lange Medical Publications, Los Altos 2003.DopunskaBerne R.M, Levy M.N.Fiziologija kroz prikaze bolesnika. 3 izd. Medicinska naklada Zagreb. 1997.

70

http://www.nastava.ba/


IZVEDBENI PLAN – SILABUS IV semestar, 2010/11. školska godina

Predmet ... FIZIKALNA KEMIJA II 6 ECTS ( 2+3+20 ) OBAVEZNI PREDMET


Nastavnik: Prof.dr.Kemo Sinanović, telefon: (033) 218-680, [email protected] : Amra Hrvat, telefon: (033)218-680 [email protected]

IZVEDBENI PROGRAM

Sedmica Datum Broj

satiAmfiteatar

Predavanje

1 2 „ Formalna kinetika, molekularitet, red I određivanje reda kemijske reakcije, reakcije 0 I I reda

2 2 „ Reakcije II reda, složene reakcije, uticaj temperature na brzinukemijske reakcije

71


3 2 „ Teorije kemijske kinetike: koliziona teorija I teorija prelaznogstanja, kinetički izotopski I kinetički solni efekt

4 2 „ Mehanizam kemijskih reakcija:SN, SE, AE, E1, E2, radikalske, redoks-reakcije, fotokemijske reakcije

5 2 „ Formalizam homogene katalize, kiselinsko-bazična, elektrofilno-nukleofilna kataliza

6 2 „ Heterogena kataliza, enzimska kataliza: fenomenološki pristup7* 2 „ Kinetika enzimskih reakcija, inhibicija enzimskih reakcija8 2 „ Kvantna mehanika-razlozi nastanka, Schroedingerova jednačina9 2 „ Čestica u kutiji, kvantni brojevi, orbitale, SCF – osnovni

princip10 2 „ Komparacija VB I MO u kemijskim vezama, hibridizacija11 2 „ HMO teorija i MO-indeksi, HMO-račun za butadien12 2 „ EM-zračenje, spektroskopija, pravila zabrane, Lambert-Beerov

zakon13 2 „ Spektri: elektronski, oscilatorni, rotacijski, Ramanovi spektri14 2 „ Rezonantna spektroskopija: ESR, NMR15* 2 „ Sekundarni procesi u spektroskopiji: fosforescencija,

fluorescencija16 2 „ Završni ispit

Napomena: Sedmice, označene *, planirane su za održavanje parcijalnih ispita u terminu za računske i laboratorijske vježbe.


Amfiteatar

Laboratorijske i računske vježbe

72

1 3 Računske vježbe: kinetika2 3 Laboratorijske vježbe: polarimetrija3 3 Laboratorijska vježba: kinetika razlaganja H2O2 (I red)4 3 Laboratorijska vježba: kinetika oksidacije jodida (II red)5 3 Računske vježbe: kinetika6 3 Računske vježbe:kinetika7 3 Prvi parcijalni ispit8 3 Računske vježbe: kvantna kemija9 3 Računske vježbe: kvantna kemija10 3 Računske vježbe: spektroskopija11 3 Laboratorijske vježbe:kolorimetrija12 3 Laboratorijske vježbe: spektrofotometrijsko određivanje aspirina13 3 Računske vježbe: spektroskopija14 3 Računske vježbe: spektroskopija15 3 Drugi parcijalni ispit

SeminariNa početku semestra će studentima biti ponuđen spisak tema za seminarske radove i tokom prve

sedmice nastave će biti formirane grupe studenata, koje će do naznačenog datuma predati i pripremiti prezentaciju za javno izlaganje seminarskih radova.

Literatura

73

Obavezna..... 1. P.Atkins: Elements of physical chemistry, Oxford University Press, 2004. 2. R.Chang: Physical chemistry for the chemical and biological sciences, University Science Book,

2000.3.K.Sinanović: Fizička kemija sa zadacima, interna skripta, Farmaceutski fakultet,

Sarajevo, 2002.4.Praktikum iz fizikalne kemije, Farmaceutski fakultet (interno)5.M.Cacan, F.Korać: Zbirka zadataka iz fizičke hemije, Glas medicinara, Sarajevo, 2005.

Dopunska..... 1.K.Laidler, J.Meisner: Physical chemistry, Benjamin Cummings,2003.2.M.Hollas:Modern spectroscopy, John Wiley, 2004.3.N.Čegar i ostali: Zbirka zadataka iz fizičke hemije, Svjetlost, Sarajevo, 1991.

3.www.living book of physical chemistry

Provjera znanja:Provjera znanja će se vršiti kontinuirano kroz sve oblike izvođenja nastave: predavanja, računske, laboratorijske vježbe, seminari, parcijalni ispiti.

Predmet ocjenjivanjaElementi koji čine ukupnu ocjenu su:

Element broj bodovaA.Prisustvo oblicima nastave

1. Predavanja 5

74

2. Seminari 5B.Prvi parcijalni ispit 25C.Drugi parcijalni ispit 30D.Seminar

1.Seminarski rad 52.Prezentacija seminarskog rada 5

E.Računske vježbe i zadaće1.Aktivnost na vježbama 52.Zadaće 5

F.Laboratorijske vježbe1.Rezultat vježbe 52.Kolokvijum 53.Urednost rada u laboratoriji 5

UKUPNO: 100

Način ocjenjivanjaPo elementima A, B, F student dobija bodove na kraju semestra. Bodove po elementima B i C dobijanakon pregledanog pismenog parcijalnog ispita i rezultati se objavljuju javno na oglasnoj ploči.Student mora imati bodove iz svih elemenata i podelemenata. Na završni ispit izlaze studenti koji nisu zadovoljni rezultatom s prvog ili drugog ili oba parcijalna ispita, tako da im se brišu osvojeni bodovi s tih ispita pred izlazak na završni ispit. Student na završnom ispitu može pristupiti iz nastavnog gradiva samo prvog, samo drugog ili oba parcijalna ispita. Prije

75

obavljanja završnog ispita, studenti će biti informirani javno preko oglasne ploče o ukupnom broju bodova koje su stekli tokom semestra.Konačan spisak s brojem bodova i završnom ocjenom će biti obznanjen nakon održanog završnog ispita.

Završna ocjena

Ukupan broj bodova ocjena slovna ocjena100-95 10 A94-85 9 B84-75 8 C74-65 7 D64-55 6 E

Manje od 55 5 F

Način komunikacije između studenta i nastavnika/asistenta

76

Komunikacija između studenta i nastavnog osoblja će se realizirati kroz nastavne oblike. Komunikacija putem e-maila i telefonski je tokom radnog vremena u sedmici. Satnica za konsultacije će biti objavljena na početku nastave, nakon utvrđivanja rasporeda.



Predmet .........IMUNOLOGIJA 3 ECTS ( 2 + 1 ) OBAVEZNI PREDMET

77


Nastavnik: Prof.dr. Zehra Dizdarević, 061 158 934Asistent :

IZVEDBENI PROGRAM


Amfiteatar

Predavanje

1 2 Opća imunologija; komponente imunog sistema, biologija imunog sistema

2 2 Sistem komplementaMolekularna imunogenetika

3 2 Imunološka preosjetljivostCitokini i njihova uloga

4 2 Imuni odgovor organizma na: šok, traumu i sepsu5 2 Autoimuna oboljenja: reumatoidni artritis6 2 Sistemski lupuseritematoder. Autoimuna oboljenja vezivnog tkiva7 2 Imunologija reprodukcije

Neonatalna imunologija8 2 Imunohematološke bolesti

Imunologija tumora9 2 Uloga FDG-PET I PET-CT u dijagnostici tumora grudnog koša

78

10 2 Imunološki mehanizam u bolesti bubrega, 11 2 Neuroloških bolesti, kardio-vaskularnih oboljenja; endokrinih

bolesti, gastrointest. trakta12 2 Dermatoloških, alergijskih oboljenja. Transplantaciona

imunologija13 2 Imunološko-laboratorijske metode14 2 Imunosenzorske tehnologije15 2 Kliničko-laboratorijsko- imunološki testovi16 Test

Vježbe prate predavanja: Za završnu reprodukciju ispredavanog i priprema za test ispit

Ukupno ECTS bodova: 3Broj časova predavanja: 30Broj časova vježbi: 15

LiteraturaObavezna..... 1. J. Karamehić, Z. Dizdarević: Klinička imunologija, Svjetlost Sarajevo, 2007

Dopunska..... 1. I. Andreis i saradnici: Imunologija 2. Sva dostupna relevantna literatura iz imunologije

Predmet ocjenjivanja: od 5-10 ( prema bodovnoj skali)U provjeru znanja i putem seminarskog rada

79



Predmet.......ORGANSKA HEMIJA II 7 ECTS ( 3 + 4 + 15 ) OBAVEZNI PREDMET


Nastavnik: Prof.dr. Božo Banjanin ,Asistent : Mr. sci Hurija Džudžević Čančar

Tel: 033 269 641; e-mail: [email protected]. Mirsada Salihović prof. hemije

Tel: 033 269 641; e-mail: velmir @yahoo.com

IZVEDBENI PROGRAM


Amfiteatar

Predavanje

1 3 Mehanizmi organskih sinteza

80

Uvod i značaj, Reakcije nukleofilne supstitucije, SN 1 i SN 2, mehanizam,tranziciona stanja, relativna konfiguracija, mehanizmi pomoću strelica, profili reakcionih dijagrama

2 3 Prostorni faktori u reakcijama nukleofilne supstitucije- α supstituenti- β supstituenti - nukleofiliProblemi

3 3 Reakcije eliminacijeJednačine i mehanizmiE 2 reakcija- trans produkti, cis produkti, prikaz mehanizma pomoću strelica, problemiE 1 reakcija- mehanizmi, prikaz mehanizma pomoću strelica , problemi

4 3 Reakcije slobodnih radikalaHloriranje metana- osnovna reakcijaMehanizam- inicijacija

- propagacija- terminacija

Problemi5 3 Hidrogenacija alkena ( adicija)

Osnovna reakcija, mehanizam, formiranje enantiomera,Problemi. Bromiranje alkena.Osnovna reakcija, mehanizam, bromonium jon

81

Stereospecifičnost, regioselektivnost..................Problemi

6 3 Hidroksilacija alkenaOsnovne reakcije:Sinhidroksilacija – reakcija, mehanizam, primjeriAntihidroksilacija- reakcija, mehanizam, primjeriEpoksidacija, hidroliza epoksida...............Problemi

7 3 Reakcije organometalnih spojevaOrganometalni reagensi kao baza, Organometalni reagensi kao nukleofili,Grignardov reagensProblemi

8 3 TEST I9 3 Elektrofilna aromatska supstitucija

Mehanizam:a) stepen 1, b) intermedijer,c) stepen 2

Reakcioni profil, reagensi, reakcioni dijagram ..................Problemi

10 3 Uticaj supstituenata na elektrofilnu aromatsku supstitucijuRelativna reaktivnost: - aktivatori- reaktivatori (primjeri)Regioselektivnost:

82

- Hamondova pravila (postulati)- orto i para usmjerivači- meta usmjerivači ( primjeri)Problemi

11 3 Keto- enolna tautomerija ( kiselinom katalizirana tautomerija), mehanizam Problemi

12 3 Hidratacija alkinaUvod, kiselinom katalizirana hidroliza- dobijanje ketonaHidroboracija, oksidacija- dobijanje aldehidaProblemi

13 3 Formiranje hemiacetala i acetalaReakcija, mehanizam sinteze hemiacetalaReakcija, mehanizam sinteze acetala. Hidroliza acetalaProblemi Aldolna kondenzacijaReakcija, mehanizam, stereohemija Problemi

14 3 Kratak pregled hemije prirodnih spojevaUgljikohidrati: klasifikacija, struktura, osobineLipidi, steroidi, terpeni, prostaglandini, masti,ulja, fosfolipidi- struktura Amino kiseline, peptidni vez, di, tri i poli peptidiProteini- strukturaNukleinske kiseline- komponente DNA

15 3 TEST II

83

16 3 ZAVRŠNI ISPIT


Amfiteatar


1 4 Sinteze organskih spojeva:

Saponifikacija Sinteza sapuna iz masti i ulja

2 4 SulfoniranjeSinteza benzensulfonske kiseline, prekristalizacija, određivanje čistoće

3 4 Aciliranje Sinteza acetanilida, prekristalizacija, određivanje čistoće

4 4 Nitriranje Priprema smjese za nitriranjesinteza m-dinitrobenzena, prekristalizacija, određivanje čistoće

5 4 Sinteza acetilsalicilna kiselina (Aspirin)prekristalizacija, određivanje čistoće

6 4 Halogeniranje Sinteza etilenjodida, sinteza jodoforma, prekristalizacija

7 4 Polimerizacijadobijanje bakelita

84

Dobijanje aminoplasta8 4 Reakcije ugljikohidrata, sinteza osazona

Sinteza glukosazona, prekristalizacija9 4 Dokazi na šećere

Molisheov dokaz, Fellingova otopina10 4 Ekstrakcija fenola

Ekstrakcija eugenola iz klinčića, identifikacija-TLC11 4 Ekstrakcija terpena

Ekstrakcija limonena iz narandžine kore, TLC12 4

Ekstrakcija kofeina iz čaja ,Dokazivanje- Murexid reakcija13 4 Kolokvij I- sinteze organskih spojeva (popravni I i II)14 4

Nadoknada propuštenih vježbi i kolokvij I (popravni III)

Dvadeseta sedmica- popravni ispit

OBLICI NASTAVE, NAČINI PROVJERE ZNANJA I OCJENJIVANJE

Predavanja, laboratorijske vježbe(L), auditorne vježbe(A), kolokviji, seminari i konsultacije;

Prije svake vježbe studenti rade kviz koji je eliminatoran. Sadržaj kviza je osnova laboratorijske vježbe koja se u tom terminu izvodi. Polaganjem svih kvizova u prvom pokušaju studenti se slobađaju kolokvija za datu grupu vježbi. Vježbe će se svakeskolske godine redizajnirati i dopunjavati novim sadržajima.

85

Ispit je pismeni (eliminatoran) i usmeni.

Ocjena ispita se formira na osnovu kriterija predstavljenih u tabeliProvjera znanja - kriteriji Ocjenjivanje

Kriterij Maksimalan brojbodova

Bodovi zaprolaz

Osvojen brojbodova

Ocjena(BiH)

(ECTSocjena)

Urednost pohađanja nastave 6 3,3 < 55 5 F

Angažman na labor. vježbama

5

2,75

55 – 64 6

E

Kolokviji IKolokviji II

5 10

2,75 5,5

65 – 74 7 D

Testovi tokom kursa:Test I (pismeni) Test II (pismeni)

32 32

17,6 17,6

75 – 84 8

C

Seminarski rad 10

5,5 85– 94

9

B

Završni ispit (pismeni i usmeni)U k u p n o

100 55 95 - 100 10 A

86

LITERATURA

1. Pine S.H.: Organska hemija(prevod), Školska knjiga Zagreb, 1994 2. Rapić V.: Nomenklatura organskih spojeva ,Školska knjiga Zagreb, 1995 3. Banjanin B.: Organska hemija: Teorija i riješeni problemi, Univerzitet u Tuzli, 2001 4. Banjanin B.: Uputstva za izvođenje vježbi iz organske hemije sa laboratorijskim dnevnikom,Univerzitetu Tuzli, 2001. 5. Arsenijević R. S.: .: Organska hemija, Partenon, 2001 6. Volhardt C., Shore E.: Organska hemija(prevod), Data status i Nauka, Beograd, 2004 7. A. Nikolin, B. Nikolin (1984): Praktikum organske hemije. Dopunska literatura: 7. Carey A. F.,Organic Chemistry, fourth edition, Virginia 2000 8. Morrison & Boyd, Organic Chemistry, Prantice- Hall, New Jersey, 2002 Korisni linkovi: www.sciencedaily.com, www.cem.msu.edu , http :// www . organic - chemistry . org , http://www.chemistryguide.org


87

http://www.chemistryguide.org/organic-chemistry.html

http://www.organic-chemistry.org/

http://www.cem.msu.edu/

http://www.sciencedaily.com/


Predmet:....PATOLOŠKA FIZIOLOGIJA 4 ECTS ( 2 + 1 + 15 ) OBAVEZNI PREDMET


Nastavnik: Doc.dr. Besim Prnjavorac , kontakt telefon , e-mail adresaAsistent : , kontakt telefon , e-mail adresa

IZVEDBENI PROGRAM


Amfiteatar

Predavanje

1 2 UVOD, značaj predmeta patološa fiziologija, patološka fiziologija kao bazična ili klinička disciplina, ocjena općeg statusa bolesnika, suficijencija-insuficijencija, kompenzacija-dekompenzacija, ocjena granične funkcionalnosti organa i organskih sistema, funkcionalni testovi. Homeostaze. Nadomjestak funkcije arteficijelnim organima.

2 2 BOLEST: Definicija po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji

88



(WHO), patofiziološki aspekt boolesti, stadiji bolesti, ishodi, restitutio ad integrum, sekvele. ETIOLOGIJA I PATOGENEZA: Podjela etioloških faktora, živi (infektivni agensi) i neživi faktori (fizikalni, hemijski), specifičnii nespecifični faktori, unutrašnji, vanjski faktori: Kinetoze, učinak zvuka i ultrazvuka. Učinak toplote i hladnoće, hibernacija. Metabolički učinci toplote i hladnoće. Učinak povišenog i sniženog atmosferskog pritiska. Djelovanje električne struje.

3 2 KSENOBIOTICI, definicija, biološki značaj. Lijek kao ksenobiotik. Efekti lijekova, poželjni i nepoželjni. Toksični učinak supstance, putevi odstranjenja toksiona, metabolioziranje toksina, konjugacija.

4 2 IMUNOLOŠKI POREMEĆAJI. Odbrambene barijere, odbrana od infekcija, odbrana od bakterija, virusa, protozoa. Prepoznavanje u imunološkom odgovoru, primarni i sekundarni imunološki odgovor. Akutna faza reakcije. Mehanizam nastanka autoimunih bolesti. Odbrana od tumorskog rasta. Funkcije komplementa. Alergijske reakcijetipa I, II, III i IV po Gell-u i Coombs-u. Anafilaktički šok.

5 2 POREMEĆAJI KARDIOVASKULARNOG SISTEMA-1. Poremećaji rada srca, poremećaj rada srca kao pumpe, poremećaji ritma

89

srca, poremećaji ishrane miokarda. Procjena NYHA klasifikacije.

6 2 POREMEĆAJI KARDIOVASKULARNOG SISTEMA-2. POREMEĆAJI KRVNOGTLAKA. Hipertenzija i hipotenzija, esencijalna, sekundarna. Mehanizmi nastanka hipertenzije, hiperdinamskai hiperrezistencijaska hipertenzija. Poremećaji funkcije sistema vena, poremećaji limfotoka.

7 2 POREMEĆAJI RESPIRATORNOG TRAKTA - 1. Nastanak poremećaja respiratornih puteva (obstruktivnog sindroma), nastanak poremećaja alveolarne funkcije, poremećaj alveolokapilarnemembrane (restriktivnog sindroma).

8 2 POREMEĆAJI RESPIRATORNOG TRAKTA - 2. Upalne mehanizmi u poremećajima funkcije pluća, mehanizam nastanka astme, anafilaksija i astma, uloga IgE, mogućnosti upliva na mehanizme poremećaja pluća.

9 2 POREMEĆAJI FUNKCIJE BUBREGA. Poremećaji funkcija bubrega uočuvanju homeostaza. Poremećaji glomerularne filtracije, poremećaji funkcije tubula. Poremećaj reapsorpcije i koncentracije urina. Metabolička acidoza kao posljedica poremećaja bubrega. Prerenalni, renalni i postrenalni poremećaji. Proteinurija, načini nastanka. Nefrotski

90

sindrom. Vježbe: Analiza urina, fizikalni pregled urina, hemijski pregled urina, sediment urina, urinokultura. Funkcionalni testovi u ocjeni funkcije bubrega, renalni klirensi, BIURETT.

10 2 POREMEĆAJ FUNKCIJE PROBAVNOG TRAKTA. Poremećaji gutranja. Poremećaji fukcije želuca, sekrecijski poremećaji, poremećaji motiliteta i pristatltike, mehanizam nastanka povraćanja. Hematološke i metaboličke poslkjedice poremećaja funkcije želuca. Dumping sindrom. Značajke promjene funkcija nakon operacija želuca. Patogeneza ulkusne bolesti. Ileus, proljevi, zatvori. Poremećaji motiliteta i sekrecije probavne cijevi. Poremećaji pražnjenja probavne cijevi.

11 2 POREMEĆAJI KRVI I KRVOTVORNIH ORGANA. Poremećaji crvene loze. Anemije, vrste anemija, mehanizam nastanka. Policitemija, hemokoncentracija, viskoznost krvi. Primarnii sekundarni poremećaji. Potencijalne mogućnosti tretmana. Maligna bujanja staničnih krvnih elemenata. Leukoze, leukocitoze, leukopenije. Poremećaji koagulacije.

12 2 POREMEĆAJI FUKCIJE HORMONA. Poremećaji koordinacije u

91

lučenju hormona, poremećaji hipozizno hipatalamusnog kompleksa. Nastanak diabetes insipidusa. Fead back mehanizmi. Primarne, skundarne i tercijarne endokrinopatije. Osnovni poremećaji funkcije štitne žljezde, kore i srži nadbubrega, poremećaj funcije spolnihhormona.

13 2 POREMEĆAJI METABOLIZMA. Poremećaji metabolizma ugljenih hidrata, poremećaji digestije i apsorpcije ugljenih hidrata, polisaharida, disaharida, monosaharida. Poremećaji metaboličkih ciklusa ugljenih hidrata, aerobne i anaerobne glikolize, značaj funkcije pentozo fosfata, značaj Krebsovog citratnog ciklusa. Nastanak šećerne bolesti, tipovi šećerne bolesti, nastanak hipoglikemije i hiperglikemije, uloga inzulina u metabolizmu ugljenih hidrata i masti. Poremećaji metabolizma lipida, hiperlipidemije, značaj, tipovi. Mehanizam nastanka ateroskleroze. Beta oksidacija masnih kiselina, uloga Krebsovog ciklusa u metabolizmu masti, energetski balans organizma, uloga inzulina u nastanku masnih depoa. Poremećaj metabolizma proteina, hipoproteinemije, nastanakporemećenom sintezom, povećanom potrebom organizma, poremećajem enzimskih sistema, povećanim gubitkom.

14 2 PATOFIZIOLOGIJA ŠOKA. Definicija kolapsa perifernog krvotoka, hipovolemijski, kardiogeni, vazodilatacijski

92

šok, mehanizmi nastanka. Mehanizmi kompenzacije kolapsa perifernog krvotoka.

15 2 POREMEĆAJ FUNKCIJA CENTRALNOG I PERIFERNOG NERVNOG SISTEMA. Poremećaji u stvaranju i prenošenju nervnih impulsa. Biološki značaj bola, nocioceptori, nastanak bolnih senzacija, dermatoni. Regionalni poremećaji funkcije mozga, ishemijski i hemoragijski inzult. Mehanizam nastanka epilepsije, Parkinsonovog sindroma, poremećaj funkcije neurotransmitera i nastanak afektivnih poremećaja. Razlika u poremećaju centralnog i perifernog neurona.


Amfiteatar

Vježbe

1 1 Analiza funkcionalnosti organa, analiza kompenzatornog mehanizma –ilustracije – kompenzacija metaboličke aciidozehiperventilacijom, prikaz arteficijenog organa – vještačkibubregSeminari, interaktivno učenje: Samostalni prikaz slučaja iz prakse, analiza podataka iz konkretne kliničke situacije. Nadomjestak bubrežne funkcije arteficijelnim organom.

2 1 Analiza stadija bolesti, analiza funcionalnog stanja Glasgow comma score, APACHE II, Karnofsky indeks. Analiza

93

mogućnosti tretmana nepovoljnog učinka etiološkog faktora,razlozi za uzimanje lijekova (nadoknada nedostajeće supstance, suprimacija pretjeranog učinka, pospješenje nedostatnog učinka)Seminari, interaktivno učenje: Samostalni prikaz slučaja iz prakse, analiza ishoda bolesti sa sekvelama i bez sekvela.

3 1 Mjerenje toksičnog učinka, LD-50, ED-50. Demonstracija korištenja lijekova u dijagnostičkim procedurama. Seminari, interaktivno učenje: Samostalna analiza slučaja trovanja ili predoziranja lijekovima. Predoziranje digoksinom, lijekova s negativnim hronotropnim efektom (beta blokatorima).

4 1 Laboratorijski i klinički testovi u opcjeni imunosti, kutani tewstovi,analiza imunoglobulina, monoklonske i poliklonske gamapatije.Seminari, interaktivno učenje: Samostalna analiza urađenihtestova, prikaz slučajeva iz prakse.

5 1 Nastanak elektrokardiograma, Einthoven-ov trokut, odvodi EKG-a. Mehanizam nastanka aritmija, osnovi analize poremećenog EKG-a Seminari, interaktivno učenje: Samostalna analiza osnovnihporemećaja ritma iz prakse, vodič ritma, frekvencija. Analiza EKG-a iz prakse.

6 1 Analiza mogućnosti u tretmanu hipertenzije. Funkcionalno

94

ispitivanje srca i tlaka, HOLTER, ergometrija. Seminari, interaktivno učenje: Samostalna analiiza izvještaja HOLTER-a i ergometrije, slučaj iz prakse.

7 1 Plinske analize krvi, hemokoncentracija. Seminari, interaktivno učenje: Samostalna analiza krvne slike kod hemokoncentracije, samostalna ocjena plinskih analiza krvi.

8 1 Sprometrija . Seminari, interaktivno učenje: Samostalna procjena nalaza spirometrije, analiza slučaja iz prakse.

9 1 Seminari, interaktivno učenje: Samostalna analiza nalaza urina, analiza skupljenoig 24-satnog urina.

10 1 Osnovne dijagnostičke i funkcionalne procedure kod poremećaja funkcija probavnog trakta. Seminari, interaktivno učenje: Samostalna analiza posljedica poremećene funkcije želuca na crvenu krvnu lozu, analiza mogućnosti tretmana.

11 1 Analiza perifernih razmaza. Analiza normalnih i patološkihstanica perifernog razmaza, akutne i hronične leukoze. Poremećaji eritrocitne loze, megaloblastna anemija, sideropenična anemija, toksične inklizije, retikulociti, bojenje i brojanje. Razlikovanje akutnih i hroničnih anemija. Laboratorijska analiza poremećaja vremena krvarenja (Duke, Ivy), poremećaji koagulacije (Lee-White,Becker), test otpornoisti kapilara (Rumpel-Leed), analiza

95

protrombinskog vremena (PV, Quick), patološko i farmakoterapijsko produženje PV, leukemoidna reakcija, toksične inkluzije, periferni razmaz krvi kod teških infekcija i hroničnih bolesti, periferni razmaz kod malarije. Seminari, interaktivno učenje: Samostalna analiza perifernih razmaza krvi, praćenje terapije antikoagulantnim lijekovima, te terapije antiagregacijaskim lijekovima. Procjena INR kod određivanja PV po Quick-u.

12 1 Analiza poremećaja hidracije organizma, izotona, hipertonai hipotona dehidracija. Analiza poremećaja homestaze osmotskog pritiska, izračun osmotskog pritiska plazme. Seminari, interaktivno učenje: Samostalna analiza nalaza hormona kod patoloških stanja u funkciji hormona, analiza nalaza hormona štitne žljezde iz kliničke prakse.

13 1 Fukcionalno ispitivanje poremećaja metabolizma, test postprandijalne glikemije, test inzulinemije, Analiza Hendersson-Hasselbach-ove jednačine. Seminari, interaktivno učenje: Analiza testa opterećenja glukozom i postprandijalne glikem ije, te inzulinemije iz kliničke prakse.

14 1 Elementi praćenja parametara šoka, procjena gubitka

96

funkcija organa, organskih sistema i funkcija organizma. Seminari, interaktivno učenje: Samostalna analiza slučajeva šoka iz kliničke prakse, hipovolemijskog šoka, kardiogenog šoka, na osnovu dostavljene dokumentacije.

15 1 Osnovne dijagnostičke metode u ocjeni poremećaja funkcije centralnog i perifernog nervnog sistema, osnovi analize elektroencefalograma, kompjuterizirana tomografija (CT) u diferencijaciji ishemijskih, hemoragijskih i ekspanzivnih poremećaja mozga. Seminari, interaktivno učenje: Analiza mogućnosti tretmana afektivnih poremećaja intrervencijom na nivou neurotransmitera.

Seminari, interaktivno učenje: Svaki student će u toku semestra biti obavezan izraditi dva seminarskarada, prema rasporedu, iz programa silabusa. Vrednovanje postignutih rezultata i struktura ocjene dostignutog uspjeha (od ukupno 100 %), prema procentima, kako slijedi:

Prisustvo svim oblicima nastave , seminari,vježbe, interaktivno učenje 10 bodovaTekuća provjera znanja (testovi, pismeno) 20 bodova (Ukupno 20 pitanja u obliku testa, svaki tačan odgovor nosi 1 bod)Ocjena vježbi 15 bodova Ocjena usmenog završnog ispita 55 bodova

97

UKUPNO 100 bodova ( 100 %)



Predmet ...FARMACEUTSKA STATISTIKA 2 ECTS ( 1 + 1) OBAVEZAN PREDMET

98


Nastavnik: Armin Škrbo, 061141779 , [email protected] :

IZVEDBENI PROGRAM


Amfiteatar Predavanje

1. 1 Opšte o statistici, istorijski razvoj i trendovi, značaj statistike za farmaceute.

2. 1 Statističko posmatranje masovnih pojava; Statistička je-dinica i obilježje; Skale mjerenja; Statističke varijable.

3. 1 Populacija i uzorak; Prikupljanje statističkih podataka.

4. 1 Uređivanje podataka, grupisanje, šifriranje i prebrojava-nje statističkih podataka.

5. 1 Prikazivanje statističkih podataka (statističke tabele).

6. 1 Prikazivanje statističkih podataka (statistički grafikoni).

7. 1Statističke mjere ili parametri (mjere centralne tendencije-aritmetička, harmonijska, geometrijska sredina).

8. 1 Statističke mjere ili parametri (mjere centralne tendencije-modus, medijana,)

99

9. 1 Statističke mjere ili parametri (mjere varijabilnosti-raspon, varijansa, standardna devijacija).

10. 1Statističke mjere ili parametri (mjere varijabilnosti-koeficijent varijacije, srednje aspsolutno odstupanje); Mjere asimetrije.

11. 1 Pojam vjerovatnoće i slučaja, distribucija vjerovatnoće, normalna raspodjela

12. 1 Testiranje statističkih hipoteza.13. 1 Statistički testovi.14. 1 Parametrijski testovi.15. 1 Neparametrijski testovi.

Sedmica Datum Broj

sati Amfiteatar Praktične vježbe

1 1 Statistika u farmaciji sa osnovnim statističkim pojmovima,stručna statistička literatura i statistički programi

2 1 Statistička analiza i prikupljanje statističkih podataka

3 1 Prikupljanje statističkih podataka i izrada anketnog upitnika

4 1 Statistička obrada anketnog upitnika

5 1 Osnovna statistička izračunavanja, mjere centralne tendencije

6 1 Osnovna statistička izračunavanja, mjere varijabilnosti,

100

mjere disperzije

7 1 Osnovna statistička izračunavanja, mjere varijabilnosti, mjere disperzije

8 1 Populaciona statistika, zdravstvena statistika, zadaci i izračunavanja

9 1 Populaciona statistika, zdravstvena statistika, zadaci i izračunavanja

10 1 Testovi signifikantnosti (statistička značajnost)11 1 Testovi signifikantnosti (statistička značajnost)12 1 Grafičko i tabelarno prikazivanje rezultata 13 1 Pojam vjerovatnoće i slučaja

14 1 Praktični statistički rad na kompjuteru sa primjerima iz farmacije

15 1 Primjena statističkih metoda na primjerima iz farmaceutskeprakse korišćenjem programskih statističkih paketa

Literatura1. A. Mrhar, S. Primožič, Statistične metode v farmaciji, SFD, 1983

2. Blažić R. M., Dragović V. Opšta statistika, osnovi i analiza. Savremena administracija, Beograd, 1988.

3. Dragović V., Pašalić B. Osnovi statističke analize kroz primjere. Savremena administracija, Beo-grad, 1990.

101

4. Janjanin M., Dimitrijević D., Damjanović P. Osnovne metode statističke analize, Zavod za udžbenikei nastavna sredstva Beograd, Beograd, 1996.

5. Jevtović I., Dević. R. Medicinska statistika. Komino Trade, Kraljevo, 1999.

6. Jones S. D. Pharmaceutical Statistics. Pharmaceutical Press (Royal Pharmaceutical Society of GreatBritain), 2002.

7. Kohout J. F. Statistics for Social Scientists. John Wiley & Sons, Inc., 1974

8. Li Wan Po A. Statistics for Pharmacists. Blackwell Science Ltd., Victoria, Australia, 1998.

9. Marušić M., Petrak J., Petrovečki M., Marušić A. Uvod u znanstveni rad u medicini. Medicinska na-klada, Zagreb, 2000.

10. Miller N. James., Miller C. Jane. Statistics and chemometrics for analytical chemistry. Pearson Education, Harlow, 2000.

11. Obradović S., Sentić M. Osnovi statističke analize. Naučna knjiga, Beograd, 1963.

12. Obradović S., Sentić M. Osnovi statističke analize. Naučna knjiga, Beograd, 1963.

13. Petz B. Osnovne statističke metode za nematematičare. Naklada Slap, Jastrebarsko, 1997.

14. Petz B. Osnovne statističke metode. Izdavački zavod Jugoslovenske akademije, Zagreb, 1974.

15. Pirc B. Osnove istraživanja u zdravstvu. Informator, Zagreb, 1975.

16. S. Bolton, Pharmaceutical statistics, Practical and clinical applications, Marcel Dekker Inc., New York, 1997

17. Škrbo A., Pandžo J., Završnik D. Statistika za farmaceute. Farmaceutski fakultet Sarajevo, 2004.

102

18. Vranić V. Vjerojatnost i statistika. Tehnička knjiga, Zagreb, 1965.

Obavezna.

1. Škrbo A., Pandžo J., Završnik D. Statistika za farmaceute. Farmaceutski fakultet Sarajevo, 2004.

Dopunska.

1. Jones S. D. Pharmaceutical Statistics. Pharmaceutical Press (Royal Pharmaceutical Society of Great Britain), 2002.

2. Kohout J. F. Statistics for Social Scientists. John Wiley & Sons, Inc., 1974

3. Li Wan Po A. Statistics for Pharmacists. Blackwell Science Ltd., Victoria, Australia, 1998.

Obaveze studenata i sticanje ECTS bodova: U skladu sa Pravilima

Provjera znanja:

Nakon završenih vježbi polaže se KOLOKVIJ, usmeno ili pismeno uz praktičan rad na računaru.

Završna provjera znanja : Integralno (usmeni, pismeni ispit ili test) sa mogučnošću izrade seminara.

103

Provjera znanja će se provoditi tokom samog rada sa studentima (predavanja, vježbem, seminari) te će se konačna ocjena formirati na osnovu nevedenih provjera znanja i putem pismenog/usmenog završnog ispita:

Predmet ocjenjivanja iznos (%)

1. pohađanje nastave, aktivnosti, 5 % sudjelovanje u diskusiji

2. zadaće 10 %

3. kolokvijumi, programi 10 % seminari, prezentacije

4. Prvi parcijalni ispit (I kolokvijum) 20 %

5. Drugi parcijalni ispit (II kolokvijum) 20 %

6. Završni ispit 35 %

Prag prolaznosti iz kolegija je 60 % realiziranih bodova iz tabele.

Neakademsko ponašanje - negativni bodvi

104

1. prepisivanje zadaće i seminara 10 % 2. prepisivanje na ispitima i provjerama znanja 50 %



Predmet .........MEDICINSKA BIOHEMIJA 4 ECTS (3 + 1 ) OBAVEZNI PREDMET


Nastavnik: Doc. dr Radivoj Jadrić, 033 663 742/742, lokal 133Asistenti : Dr. sci. med. Sabaheta Hasić, 033 663 743/742, lokal 129

Mr. sci. med. Emina Kiseljaković, 033 663 743/742, lokal 129Dr. med. Faruk Skenderi, 033 663 743/742, lokal 129

105

Upoznavanje studenata sa osnovnim metaboličkim procesima, njihovim značajem za pojedina tkiva iorganske sisteme, značaju kooperacije među pojedinim tkivima, njihovim metaboličkim kapacitetima, sasvrhom razumijevanja složenih fizioloških i patofizioloških procesa u organizmu.

Sedmica Datum Broj

satiAmfiteatar

Predavanje

1 3

Predmet, zadaci i značaj biohemije. Kratak pregled razvojabiohemije. Kruženje materije i energije u prirodi. Elementarnisastav živih bića - anorganski sastav: V o d a - količina,raspodjela i uloge u organizmu. Promet i regulacija prometavode.

2 3

S o l i - raspodjela i uloge u organizmu. Katijoni - raspodjela i uloge u organizmu. Izojonija. Anijoni - značaj, raspodjela i uloge u organizmu. Elementi u tragovima (Oligoelementi) - raspodjela, uloge i značaj u organizmu. Promet i regulacija prometa minerala u organizmu.

106

3 3 Značaj pH za organizam. Promjene pH (acidoza i alkaloza). Regulacija pH - puferi i organski sistemi u regulaciji pH

4 3

Proteinske aminokiseline. Strukture peptida i proteina - peptidna veza. Denaturacija proteina. Uloge proteina. Podjela proteina - Prosti proteini: Protamini i Histoni; Prolamini i Glutelini; Skleroproteini; Albumini i Globulini. Uloge i značaj prostih proteina. Proteinski sastav krvne plazme i drugih bioloških tečnosti. Fiziološke vrijednosti albumina i globulina u biološkim tečnostima.

5 3Metode izučavanja proteina. Složeni proteini: Nukleoproteidi;Hromoproteidi; Glikoproteidi; Fosfoproteidi; Lipoproteidi;Metaloproteidi. Strukture, uloge i značaj pojedinih složenihproteina

6 3

L i p i d i - osobine, podjela. P r o s t i h i s l o ž e n emasti u organizmu čovjeka. Izoprenoidni lipidi - Holesterol(uloge i raspodjela); Žučne kiseline (uloge); Karotenoidi(uloge); Steroidni glikozidi i steroidni hormoni;G l i c i d i - podjela. Osobine, uloge i značaj monosaharida uorganizmu. Derivati monosaharida - podjela i uloge. Disaharidi- osobine, podjela i uloge. Polisaharidi - osobine, struktura,podjela i uloge. Homoglikani i heteroglikaniV i t a m i n i - opšte karakteristike., uloge u organizmu

7 3 Hidrosolubilni vitamini: C, B-kompleks, P- vitamin.Liposolubilni vitamini - A, D, E, K vitamini. Vitamini kaokoenzimi.En z i m i - Pojam biokatalizatora i enzimske reakcije. Sastavenzima - aktivni i alosterički centar, struktura koenzima.

107

Uslovi djelovanja enzima. Mehanizam djelovanja enzima.Energetika enzimskih reakcija. Guldberg-Waage-ov zakon.Reverzibilnost enzimskih reakcija. Spregnute reakcije.Specifičnost enzima. Inhibitori i aktivatori enzimskih reakcija.Izoenzimi.

8 3Klasifikacija enzima - Oksidoreduktaze: podjela i uloge. Redoks sistemi i redoks potencijali. Biološke oksidacije. Respiratorni lanac. Transferaze: podjela i uloge. Hidrolaze: podjela i uloge.Liaze; Izomeraze; Ligaze - podjele, uloge i značaj.

9 3 Probava ugljičnih hidrata u digestivnom traktu. Resorpcijaugljičnih hidrata. Glikogenoliza. Glikoliza. Citratni ciklus.

10 3Ciklus pentozo - fosfata. Energetski učinak metabolizma glukoze.Biosinteza glikogena. Metabolizam galaktoze i fruktoze.Metabolizam amino šećera i uronskih kiselina. Regulacija iporemećaji metabolizma ugljičnih hidrata.

11 3Probava i resorpcija masnih materija i digestivnom traktu.Katabolizam prostih masti. Aktivacija masnih kiselina. -oksidacija masnih kiselina. Biosinteza masnih kiselina iglicerida

12 3Biosinteza i katabolizam glicerofosfatida i sfingolipida. Biosinteza i katabolizam holesterola. Biosinteza žučnih kiselina. Metabolizam karotenoida. Regulacija i poremećaji metabolizma masti. Ketogeneza

13 3 Probava proteina u digestivnom traktu. Resorpcijaprodukata proteolize. Biološke vrijednosti proteinskehrane. Bilans azota. Proteinski minimumi. Opšti

108

metabolizam amino kiselina - dekarboksilacija (biogeniamini); dezaminacija; transaminacija. Sudbina amonijakanastalog u metabolizmu amino kiselina

14 3

Biosinteza uree. Posebni metabolizmi amino kiselina(glicina - anabolizam kreatina i krteatinina; serina -anabolizam holina, acetilholina i holamina; Metabolizamtio-amino kiselina; Metabolizam amino kiselina sarazgranatm lancom (valin, leucin, izoleucin); Metabolizamhomocikličnih i heterocikličnih amino kiselina. Biosintezakateholamina

15 3Sinteza i razgradnja hemoglobina. Nastanak žučnih boja -ikterusi. Metabolizam purinskih i pirimidinskih baza. Povezanostintermedijernih metabolizama organskih spojeva. Topohemijaćelije.

Sedmica Datum Brojsati Praktikum Laboratorijske vježbe

109

1 1 Osmoza; Difuzija;

2 1 Fiziološki rastvori

3 1 Peptidna veza; Tioaminokiseline; Tirozin; Triptofan;

4 1Aromatske aminokiseline; Reakcije na glikoproteide (Moliševa

reakcija)

5 1Taložne reakcije proteina;

Kolokvij 1.: disperzni sistemi i aminokiseline

6 1 Dokazivanje i određivanje proteina u urinu

7 1 Dokazivanje hemoglobin

8 1Dokazivanje šećera u urinu;

Kolokvij 2. proteini

9 1 Dokazivanje holesterola; Reakcije na žučne kiseline;

10 1 Dokazivanje vitamina C i A;

11 1Dokazivanje žučnih boja; Reakcije na mliječnu kiselinu;

Kolokvij 3.: ugljeni hidrati, masti i vitamini

12 1 Reakcije na ureu i fermentativna hidroliza uree

13 1 Dokazivanje acetona; Dokazivanje kreatinina;

14 1 Hloridi u urinu; Indikan reakcija

15 1Fizikalni pregled urina;

Kolokvij 4.: metabolizam

110

Literatura:

Obavezna literatura: P. Karlson – Biokemija M. Miholjčić i sar. - BiohemijaPraktikum iz medicinske biohemije: grupa autora sa katedre

Dopunska literatura: L. Strayer – BiohemijaMichael Lieberman, Allan D. Marks, Colleen Smith: Marksove osnove medicinske biohemije : kliničkipristup; Data status, Beograd, 2008.

Provjera znanja-kriteriji

Ocjenjivanje

Kriterij Maksimalanbrojbodova

Bodovi zaprolaz

Osvojenbrojbodova

Ocjena(BiH)

Ocjena(ECTS)

Urednostpohađanjanastave 11 7

< 50 5 FX50-54 5 F

111

Kolokviji/praktičnanastava

20 10 55– 64 6 E

Test I 33 18 65 – 74 7 DTest II 36 20 75 – 84 8 C

Ukupno 100 55 85– 94 9 B95 - 100 10 A

112

BOLONJA nastavni Plan II godina 2011 12 za knjigu

Documents

Transcript of BOLONJA nastavni Plan II godina 2011 12 za knjigu