KABINET ZA INSTALACIJE KABINET ZA INSTALACIJE

KABINET ZA INSTALACIJEKABINET ZA INSTALACIJE

ELEKTRIČNE INSTALACIJEELEKTRIČNE INSTALACIJE

1mr. sc.IVAN CCETINIĆ

ELEKTROENERGETSKE INSTALACIJE (instalacije jake struje)kućni priključakkućni priključakuzlazni vodovi i glavni kućni razvodzajedničke kućne elektroenergetske instalacijeelektroenergetske instalacije u stanu:elektromotorni pogoni i utičnicersvjetarsvjeta

INSTALACIJE SLABE STRUJEtelefonska instalacijainterfoninstalacija TV i UKV antenainstalacija TV i UKV antenakućna signalizacijainstalacija kontrole i zaštite:

kontrola ulazakontrola nazočnostivatrodojavavatrodojava

automatska regulacija i upravljanje, lokalna računalna mreža LAN

2

INSTALACIJA GROMOBRANA

1 S k d t 5 Voltmetar za mjerenje međufaznog1- Sekundarna strana transformatora 220/380 V

2- Pogonsko uzemljenje

5- Voltmetar za mjerenje međufaznognapona 380 V

6- Šalter2 Pogonsko uzemljenje3- Osigurači4- Voltmetar za mjerenje

f 220 V

7- Potrošač trofazne strujepriključen na faze RST

8 Potrošač jednofazne(monofazne struje)3

napona faze 220 V 8- Potrošač jednofazne(monofazne struje)priključen na fazni vodič i nul vodič

TrafostanicaTrafostanica

4

Trafostanica

5

1 lič i k b l

Integralna shema električnih instalacije zgrade

1-ulični kabel2-kabelska glava3-kućni priključak4-kućna razvodna ploča5-katna razvodna ploča6-brojilo u stanuj7-razvodna ploča u stanu8-brojilo zajedničke potrošnje9-razvodna ploča zajedničke potrošnje9 razvodna ploča zajedničke potrošnje10-PTT razvodna ploča

A - stubišna rasvjetaB - portafonC - električne braveD - TV i UKV pojačaloR - rezervaG - gromobranG - gromobranS - rastavni spoj uzemljenja

6

Odvojna kabelska spojnica(glava)(g )Kabelski se kućni priključak se izvodi s peterožilnim kabelom zaukapanje u zemlju tip kabelaukapanje u zemlju, tip kabela IPO 5x6 s presjekom pojedinih žila 6 ili više mm2, od kojih su 3 , jfaze (R, S, T), jedna je nula (0) ijedna zemlja (uzemljenje). Kućni priključak završava uKućni priključak završava u kućnom razdjelnom ormarićuod kojeg se granaju razvodni j g g jvodovi do pojedinih razvodnih ploča u katovima ili stanovima.

7

Spajanje vodova u odvodnoj kabelskoj spojnici (glavi)

8

Fasadni priključni kućni ormarić od plastične mase, tip KPMO

9

Električna instalacija u stanu obuhvaća sav razvod i priključke trošila u stanu od razvodne ploče i brojila u stanu, kao i sama trošila koja su stalno priključena na razvod. Razvodna ploča

l b č k d l h špostavlja se obično kod ulaznih vrata u stan s unutrašnje strane (ako nisu na fasadi kod vanjskih ulaznih vrata). N dj l j l či iklj č k t dij li j di t jNa razdjelnoj se ploči priključak stana dijeli na pojedine strujne krugove, koji moraju biti tako raspoređeni da u jednom strujnom k g nem iše od 4 jetn mje t odno no mog ćihkrugu nema više od 4 rasvjetna mjesta, odnosno mogućih priključaka rasvjetnih tijela ili drugih trošila.Pogodno je osim toga da se strujni krugovi rasvjete odijele odPogodno je osim toga da se strujni krugovi rasvjete odijele od strujnih krugova za druga trošila, to jest od utičnica. Na razvodnoj ploči mora za svaki strujni krug biti odgovarajućirazvodnoj ploči mora za svaki strujni krug biti odgovarajući osigurač. Za strujne krugove za rasvjetu uzimaju se osigurači za nazivnu struju 6A a za strujne krugove za utičniceosigurači za nazivnu struju 6A, a za strujne krugove za utičnice za nazivnu struju 10A.

10

Električna instalacija mora uvijek biti tako postavljena da je j j p j josigurač u vodu faze, a ne nule, jer bi u protivnom slučaju trošilo i nakon pregaranja osigurača ostalo pod naponom i moglo bi dovesti do nesreće ako bi netko dodirnuo vodljivi dio trošila.

č čUobičajena je primjena tzv. rastalnih osigurača i elektromagnetnih osigurača koji prekidaju strujni krug kada

j j đ d đ ij d i l kstruja u njemu pređe određenu vrijednost i elektromagnet kod te struje privuče kotvu i time prekine strujni krug

d j j k t k t St j i k t ljrazdvajanjem kontakata. Strujni krug se ponovno uspostavlja premještanjem ručice osigurača u početni položaj i tu ne treba zamjena nekog dijela kao kod rastalnih osiguračazamjena nekog dijela, kao kod rastalnih osigurača.

11

Jednopolna shema jednog stana

13

Normirane su slijedeće vrste instalacijskih vodova:HRN N.C3.200 Vodovi s PVC izolacijom P (Cu vodiči)i P-A (Al vodiči)HRN N.C3.201 Mnogožični vodovi s PVC izolacijom P/MHRN N.C3.201 Mnogožični vodovi s PVC izolacijom P/MHRN N.C3.203 Finožični vodovi izolirani PVC izolacijomP/FHRN N C3 220 Vodovi s izolacijom i plaštem od PVC-aHRN N.C3.220 Vodovi s izolacijom i plaštem od PVC-aPP i PP-AHRN N.C3.220 Vodovi s razmaknutim žilama s i olacijom i plaštem od PVC aizolacijom i plaštem od PVC-aHRN N.C3.220 Plosnati vodovi s izolacijom i plaštem odPVC-a PP/U i PP/U-A

A ‐Vod s PVC izolacijom B ‐Mnogožični vodgC ‐ Finožični vodD - Vod s izolacijom i plaštem od PVC-aD - Vod s izolacijom i plaštem od PVC-aD Vod s izolacijom i plaštem od PVC aE - Vod s razmaknutim žilama PP/R, PP/R-AF - Plosnati vod s PVC izolacijom i plaštem

15

Instalacijski vodovi koji se upotrebljavaju u kućnim instalacijama ako su s bakarnim vodičima obično imaju nazivniinstalacijama, ako su s bakarnim vodičima obično imaju nazivni presjek 1,5 mm2. Pojedine žile su obično od obojenog PVC-a raznih boja zbogPojedine žile su obično od obojenog PVC a raznih boja, zbog lakšeg raspoznavanja, tako su npr.:

3 faze R, S i T, su obično:3 faze R, S i T, su obično:smeđe, ljubičaste ili zelene boje0, nula je obično svijetlo plave boje, j j p jzaštitni vod je žuto-zelene boje, tako da je po duljini cca 50% voda žute boje, a cca 50% zelene boje, te se j , j ,boje izmjenjuju na svakih cca 30 mm duljine voda. Takav

vod mora uvijek biti upotrebljen za zaštitni vod i ne smije biti upotrebljen ni za koju drugu svrhu.

zemlja je obično crne boje

16

Vodovi s razmaknutim žilama postavljaju se na zid prije žbukanja, učvršćuju se narazmacima cca 1 m gipsom i zatim se prekrivaju žbukomrazmacima cca 1 m gipsom i zatim se prekrivaju žbukom.Ostali vodovi se ulažu u instalacijske cijevi koje se polažu između pojedinihrazvodnih kutija, priključaka rasvjetnih tijela i utičnica.Postoje razne izvedbe instalacijskih cijevi:Postoje razne izvedbe instalacijskih cijevi:Bergmanove cijevi su od impregniranog papira obložene polovljenom čeličnom trakom, ali se danas više ne proizvode;S č č š ž čStapa cijevi su čelične oklpone cijevi bez unutrašnje izolacije, a služe za mehaničku zaštitu;Pešel cijevi su čelične cijevi s preklopom.

Danas se najčešće upotrebljavaju plastične cijevi:Od PVC-a (negorive) ili od polietilena (gorive, ali čvrste).Od PVC a (negorive) ili od polietilena (gorive, ali čvrste).Plastične cijevi mogu biti krute, s posebnim lukovima za skretanje, ili fleksibilne rebraste koje se mogu savijati u lukovima s većim radiusom.

17

Presjek i tip izoliranih vodiča odnosno kabela za električne j pinstalacije niskog napona određuje se prema uvjetima polaganja, trajno podnošljivoj struji i zaštitnim uređajima.

Minimalni presjek vodiča mora biti za bakarne vodiče 1,5 m2, a za aluminijske vodiče 2,5 mm2. j ,Presjek neutralnog vodiča mora biti jednak presjeku faznih vodiča do A<16 mm2 za bakar, a A<25 mm2 za aluminij. A za veće presjeke može biti manji Instalacijski se vodiči dimenzioniraju prema dozvoljenom padumanji. Instalacijski se vodiči dimenzioniraju prema dozvoljenom padu napona.

Pad napona između točke napajanja instalacije i bilo koje druge točke ne smije biti veći od:za rasvjetu 3% za ostala trošila 5% pri napajanju iz mreže niskog naponaza rasvjetu 3%, za ostala trošila 5% pri napajanju iz mreže niskog naponaza rasvjetu 5%, za ostala trošila 8% pri napajanju iz trafostaniceza vodove duljine >100 m dozvoljava se povećanje 0,005% po dužnom m, j j p j , p ,ali najviše 0,5%.

18

Pad napona u % može se za jednofazne strujne krugove rasvjete s utičnicama kod 20°C izračunati prema:utičnicama kod 20°C izračunati prema:

u = 2·l·P·10/U2·A [%]gdje je:l duljina linije [m]P snaga [kW]U napon [V]p [ ]A presjek vodiča [mm2] specifični električni otpor vodiča [mm2/m] Cu-vodiči =0 01793 [mm2/m]Cu vodiči 0.01793 [mm2/m]Al-vodiči =0.02880 [mm2/m]; za 220 V pad napona iznosi:

C diči u = 0 0741 l P/A [%]Cu-vodiči: u = 0,0741·l·P/A [%]Al-vodiči: u = 0,119·l·P/A [%], te je potreban presjek vodiča za određeni pad napona u %

za Cu-vodiče:A≥0 0741 l P/u [ 2]A≥0.0741·l·P/u [mm2]

za Al-vodiče:

19A≥0.119·l·P/u [mm2]

Električna struja može izazvati razne opasnosti, odnosno štete:

opasnost od električnog udara dodirom dijelova pod naponom ž ći prolazom struje kroz tijelo može doći do opasnih ozlijeda, pa

čak i do smrti;

opasnost od požara do kojeg može doći zbog pregrijavanja l kt ič ih i t l ij b t ć j ili k tk jelektričnih instalacija zbog preopterećenja ili kratkog spoja;

opasnost od oštećenja ili uništenja osjetljivih električnihopasnost od oštećenja ili uništenja osjetljivih električnih (pogotovo) elektroničkih aparata i uređaja.

20

Najmanji presjek vodiča za

Princip spajanja voda za izjednačavanje potencijala u prostoriji s kadom ili tušem

Najmanji presjek vodiča za izjednačavanje potencijala, ako je od bakra mora biti 4 mm2, ili dvoredna vruće pocinčana čelična traka 2 5x20vruće pocinčana čelična traka 2,5x20 mm. Ako su kada i odvodna cijev od izolacijskog materijala, a slivnik je metalni nije potrebno izjednačavanje potencijala. p jAko je kada metalna, odvodna cijev od izolacijskog materijala, a slivnik metalni izjednačavanje potencijala jemetalni izjednačavanje potencijala je potrebno samo za metalnu kadu.Pokretna kada i tuš-kabina moraju se spojiti preko voda za izjednačavanjespojiti preko voda za izjednačavanje potencijala za zaštitni vod ugrađene električne opreme.

21

Granice posebnih prostora u prostorijama s kadom i tušem

22

U prostorijama s kadom ili tušem (kupaonicama) utvrđeni su posebni tehničkiuvjeti za električne instalacije zbog toga jer je u njima povećan rizik od

l kt ič d b j l kt ič t ti k lj d k tij l ielektričnog udara zbog smanjene električne otpornosti mokrog ljudskog tijela idodira sa potencijalom zemlje.U tu se svrhu prostorija s kadom ili tušem dijeli u četiri prostora:Prostor 0 - je unutrašnjost kupaonske kade ili tuš kade;Prostor 1 - je ograničen vertikalnom površinom koja okružuje kadu, ili ako nema

tuš kade vertikalnom površinom na 0.6 m od tuša, zatim podnom iuš ade e a o po š o a 0 6 od uša, a pod ohorizontalnom površinom 2.25 m iznad poda;

Prostor 2 - ograničen je granicom prostora 1, paralelnom vertikalnom površinomna 0 60 m od prostora 1 prema van zatim podom i horizontalnomna 0.60 m od prostora 1 prema van, zatim podom i horizontalnompovršinom 2.25 m iznad poda;

Prostor 3 - ograničen je granicom prostora 2 i paralelnom vertikalnomši 2 4 d j ti d i h i t l šipovršinom na 2.4 m od nje, zatim podom i horizontalnom površinom

2.25 m iznad poda.Posebne tehničke mjere zaštite od električnog udara:U prostoru 0 dozvoljava se samo zaštita sigurnosnim malim naponom koji neprelazi 12 V, a sigurnosni izvor napajanja mora biti izvan prostora 0.Električna oprema mora imati najmanje slijedeći stupanj zaštite od vlage:Električna oprema mora imati najmanje slijedeći stupanj zaštite od vlage:u prostoru 0: zaštita od prodiranja vodeu prostoru 1: zaštita od štrcanja vode u mlazu u svim smjerovima

23

Zaštita od groma

Zaštita od groma, odnosno od štetnih posljedica groma sastoji se u tome da se udar munje metalnim vodičem odvede u zemljuda se udar munje metalnim vodičem odvede u zemlju. Instalacija gromobranske zaštite mora zadovoljavati slijedeće zahtjeve:

električni: mora odvesti udar munje u zemlju;

mehanički: ne smije se kod provođenja munje deformirati ili prekinuti;mehanički: ne smije se kod provođenja munje deformirati ili prekinuti;

termički: ne smije se kod provođenja munje rastaliti;

kemijski: ne smije koridirati zbog uzjecaja okolne atmosfere;

estetski: mora se dobro uklopiti u arhitekturu zgrade;

ekonomski: mora imati prihvatljivu cijenu.

24

Postavljanje petlji i odvoda gromobranske instalacije

25

Gromobranska zaštita provodi uglavnom hvataljkama u obliku horizontalnih čeličnih pocinčanih traka koje su položene na krovu zgrade, kao tzv. gromobranska mreža, p j p g , g ,a povezane su s uzemljenjem također čeličnim pocinčanim trakama.

Gromobranska se mreža izvodi u obliku pravokutnih petlji sa stranicama max 20 mGromobranska se mreža izvodi u obliku pravokutnih petlji sa stranicama max 20 m, od kojih se postavljaju odvodi za spoj s uzemljenjem.

Za zgrade tlocrtne površine do 50 m2 dovoljan je samo jedan odvod;Za zgrade tlocrtne površine do 50 m2 dovoljan je samo jedan odvod;

Zgrade tlocrtne površine veće od 50 m2 moraju imati najmanje dva odvoda (a), k k d d l d š d ( ) č d d (b)ako je takva zgrada dulja od 20 m i šira od 12 m (c) mora imati četiri odvoda (b);

Ako je zgrada dulja od 20 m treba na svakih započetih 20 m duljine dodati još j g j p j jjedan odvod, i to s obje strane ako je zgrada šira od 12 m (c), a ako to nije odvodi se postavljaju s obje strane, ali naizmjence;

Ako je zgrada šira od 20 m za svakih 20 m širine treeba dodati po jedan odvod.

Općenito vrijedi pravilo da na svakih 20 m opsega zgrade treba postaviti jedanOpćenito vrijedi pravilo da na svakih 20 m opsega zgrade treba postaviti jedan odvod. U zgradama koje imaju armiranobetonsku konstrukciju upitno je ostvariti galvansku vezu (spoj) između gromobranske instalacije i željeza armature, jer se ti t j j di t t l t kt či j b ljš b k

26

time ostvaruje jedinstvena metalna struktura, čime je poboljšana gromobranska zaštita zgrade.


27


Od di b k i t l ij j j d di lji č k k jihOdvodi gromobranske instalacije spajaju se odvodima na uzemljivače preko kojih se izjednačava potencijal gromobranske instalacije i potencijal zemlje. Uzemljivači mogu biti horizontalni u obliku čeličnih pocinčanih traka koje se ukapaju u zemlju na dubini 50 do 100 cm. Za to se primjenjuje čelična vruće pocinčana traka dimenzija 30x3.5 mm. Uzemljivači mogu biti i vertikalno ukopani, zabijeni, u zemlju, u tom se slučaju j g p , j , j , jprimjenjuje čelična plinska pocinčana cijev nazivnog promjera 6/4" ili kutni čelik 65 x 65 mm ili U čelik U65, duljine 1 do 3 m, tako ukopani da im je gornji kraj na dubini 20 do 30 cm ispod površine tla20 do 30 cm ispod površine tla. Na odvodima između gromobranske mreže i uzemljenja mora na visini cca 1.5 m iznad tla biti tzv. rastavni spoj na kojem se može odijeliti gromobranska mreža od uzemljenja što je potrebno kod mjerenja odnosno kontroleuzemljenja što je potrebno kod mjerenja odnosno kontrole

otpora uzemljenja<20Ω.

28

Shema razvoda telefonske instalacije

29

Shema razvoda TV instalacije

30

Shema razvoda TV instalacije-ograničen broj priključnic

31

Blok shema UKV i TV stanice

32

Satelitski antenski stup

33

UKV i TV antenski stup

34

DIZALA

Pl l ž j di l di i č j l l d k t k ij i tik l t t tPloložaj dizala u zgradi igra značajnu ulogu glede konstrukcije i vertikalnog transporta te jedna od najranijih odluka projektanta mora biti utvrđivanje položaja građevinskog prostora za smještaj dizala (vozna okna, strojarnica, i stanice dizala). Osnovni faktori koji utječu na položaj dizala u zgradi su:GEOMETRIJA I NAMJENA ZGRADETOKOVI PUTNIKA

Geometrija i namjena zgradeGeometrijazgrade bitno utječe na broj dizala njihove karakteristike i izbor njihovogGeometrijazgrade bitno utječe na broj dizala, njihove karakteristike i izbor njihovog položaja u zgradi. Oblik zgrade može biti “I” (neboderi ili meanderi s više ulaza), ili je njihov oblik slova “X”, “Y”, “L” ili ”T”. Dizala se najčešće nalaze u sredini zgrade, a skoro

ij k j k jih ih k kuvijek u presjeku njihovih krakova.Dizala moraju biti u vidnom polju korisnika koji ulaze u zgradu, a ukoliko je to iz bilo kojeg razloga nemoguće onda korisnici na jasno uočljiv način moraju biti usmjereni ka dizalima.Tokovi putnikaU principu dizala moraju biti postavljena u težištu ili težištima tokova putnika.U principu dizala moraju biti postavljena u težištu ili težištima tokova putnika. Utvrđivanje težišta tokova putnika u zgradi sa poznatom koncepcijom kretanja putnika relativno je jednostavan zadatak, pa se ključni problemi prilikom utvrđivanja lokacije dizalanalaze u izboru mjesta jednog ili više ulaza u zgradu i koncepcijskog rješenja

40

dizalanalaze u izboru mjesta jednog ili više ulaza u zgradu i koncepcijskog rješenja dizala.

Ploložaj dizala u zgradi glede toka korisnika (putnika)

41

Ploložaj dizala u zgradi glede toka korisnika (putnika)

Koncepcija pozicioniranja dizala prema shemi 1 osigurava najmanju horizontalnu udaljenost koju korisnici prelaze, a varijanta 4 najveću ispomoć

42

j j p , j j pizmeđu dizala. Pri analizi položaja dizala u zgradi treba poštivati princip da su dizala u blizini glavnog ulaza u zgradu

SHEMA PODJELE DIZALA

43

P i di l dij lPrema nazivu dizala se dijele na:

Osobna dizala su predviđena za prijevoz ljudi Njima se u stambenim zgradamaOsobna dizala su predviđena za prijevoz ljudi. Njima se u stambenim zgradamadozvoljava i prijevoz namještaja pod uvjetom da ukupna težina u kabini ne prelazidozvoljenu nosivost dizala. Posebna vrsta osobnih dizala su bolnička dizala. Iako su

l ti l i ti i j lik ši k bi t b j št jrelativno male nosivosti, imaju veliku površinu kabine potrebnu za smještajbolničkih kolica i bolničkog osoblja.

Teretno-osobna dizala služe za prijevoz tereta s osobnom pratnjom na sudjelujućineposredno u tehnološkom procesu proizvodnje. Ova dizala imaju sve sigurnosneuređaje kao i osobna dizala, ali im je jednostavnija izvedba kabine jer je usklađenauređaje kao i osobna dizala, ali im je jednostavnija izvedba kabine jer je usklađenaprema zahtjevima tereta.

Teretna dizala su predviđena isključivo za prijevoz tereta Osobama je vožnjaTeretna dizala su predviđena isključivo za prijevoz tereta. Osobama je vožnjazabranjena. Konstrukcija teretnih dizala zavisi o karakteru tereta, potrebnomkapacitetu prijevoza i karakteru tehnološkog procesa u kojem ta dizala sudjeluju.P b t t ih di l či l t t di l i t d 100 kPosebnu grupu teretnih dizala čine mala teretna dizala za nosivost do 100 kg (kuhinje). Teretna dizala imaju manju brzinu vožnje.

44

Prema konstrukciji pogonskog stroja dizala se dijele na:

Dizala s bubnjem. Kabina je preko jednog ili dva užeta čvrsta vezana za b nj i to t ko i p ot teg ko po toji K d e k bin diže že e n m tubanj, a isto tako i protuuteg ako postoji. Kad se kabina diže uže se namata za

kabinu, a istovremeno se i odmata za protuuteg. Osnovni nedostatak dizala ovogtipa su veće gabaritne mjere bubnja koje zavise o visini dizanja i broju užadi.

Dizala s užnicom. Užad koja vezuje kabinu i protuuteg prebačena su prekoužnice. Silom trenja užnice pokreću užad i preko njih vrši dizanje ili spuštanjeužnice. Silom trenja užnice pokreću užad i preko njih vrši dizanje ili spuštanjekabine i protuutega. Radi povećanja sigurnosti, ova dizala imaju veći broj užadi oddizala s bubnjem. U odnosu na dizala s bubnjem pogonski stroj je manji ijednostavnije konstrikcije Izvedba užnice ne zavisi o visini dizanja pa su ovajednostavnije konstrikcije. Izvedba užnice ne zavisi o visini dizanja, pa su ovadizala bolja od onih s bubnjem.

Di l d kt i t j O i l t i j ž di tjDizala s reduktornim strojem. Osovina elemenata za pomicanje užadi, tj.osovina užnice ili bubnja, okreće se sporije nego osovina pogonskog elektromotora.Za redukciju broja okretaja najviše se primjenjuje pužni reduktor.

Dizala s bezreduktornim strojem. Užnica se okreće istim brojem okretaja kao iosovina pogonskog elektromotora. Reduktora uopće nema, a užnica je direktno

45

osovina pogonskog elektromotora. Reduktora uopće nema, a užnica je direktnosmještena na osovinu pogonskog elektromotora.

Prema eksploatacijski osobinama dizala se dijele na:

PREMA BRZINI VOŽNJE RAZLIKUJEMO:Sporohodna dizala imaju brzinu vožnje do 1.5 m/s. To su najvećim djelom osobna p j j / j jdizala u stambenim zgradama s manjom visinom dizanja i manjim kapacitetom prijevoza, te bolnička i sva teretna dizala.Brzohodna dizala imaju brzinu 1.5 do 2.5 m/s. Upotrebljavaju se za većeBrzohodna dizala imaju brzinu 1.5 do 2.5 m/s. Upotrebljavaju se za veće kapacitete prijevoza u zgradama sa 15 do 20 katova, a također i u manjim zonama visokih zgrada.Ekspresna dizala imaju brzinu vožnje 2 5 do 7 m/s Upotrebljavaju se za velikeEkspresna dizala imaju brzinu vožnje 2.5 do 7 m/s. Upotrebljavaju se za velike kapacitete prijevoza u visokim zgradama sa više od 20 katova. Primjena ovih dizala je najekonomičnija kod velikog međustaničnog razmaka.

PREMA TOČNOSTI PRISTAJANJA RAZLIKUJEMO:Dizala bez točnog pristajanja kabine Potrebna točnost pristajanja postiže se bez g p j j p j j pposebnih naprava. Radi tog im je ograničena brzina vožnje do 0.75 m/s. Dozvoljena netočnost pristajanja kabine iznosi 50 mm, što predstavlja visinsku razliku između nivoa podesta i praga kabine.nivoa podesta i praga kabine.Dizala s točnim pristajanjem kabine Poravnavanje praga kabine s podestom vrši se upotrebom posebnih naprava ili specijalnom konstrukcijom pogonskog elektromotora Ovoj grupi pripadaju neka sporohodna i sva brzohodna i ekspresna

46

elektromotora. Ovoj grupi pripadaju neka sporohodna i sva brzohodna i ekspresna dizala, te bolnička i teretna dizala.

a, b-konvencionalni pogonski p gmehanizam s mehaničkim prijenosnikomprijenosnikom

c-direktni pogon sa standardnimstandardnim sinkronim elektromotorom

d, e-direktni pogon s visoko momentnim elektromotorom

1 k ž i1-pogonska užnica2-uležištenje užnice3-elektromotor4-kočnica5-mjerni sustav6-mekanički prijenisnik

48POGONSKI MEHANIZMI DIZALA

p j

Hidraulička dizala zbog visine dizanja ≤25m imaju ograničenu primjenu te se ne mogu primjenu u visokim zgradama i njihov udio u ukupnom broju ugrađenih dizala

dpada.

Konvencionalnim izvedbama pogona električkih dizala pogonska užnica, pužni p g p g pili zupčanički prijenosnik, mehanička kočnica i pogonski elektromotor čine sklop koji zauzima veliki prostor ugradnje.

Standardnim sinkronim elektromotornim pogonom u obliku direktnog pogona nema značajniju primjenu zbog velikih instaliranih pogonskih snaga te glomaznih i skupih regulatoraskupih regulatora.

Visoko momentni sinkroni motori s trajnim magnetima smanjuju prostor d j ć j k d ti i i ti j d j š j di lugradnje uz povećanje pogonske pouzdanosti i sigurnosti je moderno rješenje dizala

koja se danas sve više primjenjuju.„Klasična“ strojarnica dizala zamjenjena jepogonskim mehanizmom smjestenim u samo vozno okno ili na kabinu lifta.

49

Pogonski mehanizam dizala ugrađen u vozno okno (dizala KONE)

50

Pogonski mehanizam dizala ugrađen na kabini dizala

51Pogon dizala s visoko momentnim sinkronim motorom

GLAVNI ELEMENTI DIZALA

52

DIJELOVI DIZALAGrađevinski dijelovi dizala

STROJARNICA je prostorija u kojoj je smješten pogonski stroj i uređaji zaSTROJARNICA je prostorija u kojoj je smješten pogonski stroj i uređaji zaupravljanje i osiguranje vožnje. Prema konstrukciji zgrade i namjeni dizala,strojarnica se može nalaziti iznad ili ispod voznog okna, te pored voznog okna goreili d lj O ž bi i j d ičk i iš di l U j i ijili dolje. Ona može biti zajednička i za više dizala. U strojarnicu se ne smijuugrađivati instalacije i uređaji koji nisu sastavni dio dizala, osim uređaja za njenoprovjetravanje i grijanje, detektora požara i protupožarnih uređaja za električneinstalacije.Dimenzije strojarnice trebaju odgovarati propisima radi osiguranja potrebnogradnog prostora i dovoljnog provjetravanja. Zidovi, pod, strop i vrata trebaju bitiradnog prostora i dovoljnog provjetravanja. Zidovi, pod, strop i vrata trebaju bitinapravljeni od negorivog materijala, svijetle boje, koji ne stvara prašinu većsprječava njeno taloženje. Moraju biti zvučno izolirani od stambenih, radnih iostalih prostorijaostalih prostorija.Prilaz strojarnici mora biti lako pristupačan i siguran. U nju se mora ulazitineposredno preko stubišta zgrade, a ne preko krova ili kroz stambene ili radne

t ijprostorije.Strojarnica mora biti izvedena tako da izdrži sva opterećenja. Mora biti suha iprovjetravana. Temperatura u njoj mora biti u granicama +5°C do +40°C.

53

U njoj mora biti postavljen aparat za gašenje požara.

DIJELOVI DIZALA -Građevinski dijelovi dizala

VOZNO OKNO je prostor u kome se kreću kabina i protuuteg jednog ili višedizala. Materijal voznog okna mora biti negoriv te u slučaju požara, naročitodizala. Materijal voznog okna mora biti negoriv te u slučaju požara, naročitou visokim zgradama dizalo posluži za evakuaciju ljudi.Vozna okna mogu biti izvedena na sljedeća tri načina:

Potpuno ozidana sa svih strana

Ograđena čeličnom konstrukcijom i smještena u stepeništima

Ograđena čeličnom konstrukcijom i naslonjena na vanjski zid zgradeOgrađena čeličnom konstrukcijom i naslonjena na vanjski zid zgrade

Sve dimenzije voznog okna kao i izvedba, moraju u svemu biti usklađena s ž ći i i i i i j i di lvažećim propisima zavisno o vrsti i namjeni dizala.

KOLOTURIŠTE je prostor u voznom oknu ili iznad njega, namijenjen smještajuj j g j j j jotklonskih užnica i regulatora brzine ako je pogonski stroj smješten pored voznogokna. Dimenzije koloturišta trebaju omogućiti normalnu montažu i održavanjepostrojenja.

54

postrojenja.

DIJELOVI DIZALA - Prijevozna oprema

VRATA DIZALA sastoje se od vrata voznog okna i vrata kabine. Vrata kabine se kreću s kabinom od stanice do stanice Vrata voznog okna sukabine se kreću s kabinom od stanice do stanice. Vrata voznog okna suugrađena na odgovarajućim otvorima voznih okana svake etaže kojudizalo opslužuje. Ona se otvaraju i zatvaraju automatski Kada kabina nijena stanici vrata voznog okna su obavezno zatvorena. Kabina ne može dase pokrene sa stanice ako nisu zatvorena i njena vrata i vrata voznogoknaokna.Uređaj za otvaranje vrata dizala nalazi se na krovu kabine. Vrata dizalaimaju sigurnosne uređaje za kontrolu zatvorenosti i vrata kabine i vratavoznog okna. Ovim uređajima se sprječava kretanje dizala ako i jedna idruga vrata nisu potpuno zatvorena. Ako neko nasilno pokuša otvoritivrata voznog okna kada se kabina kreće dizalo mora stativrata voznog okna kada se kabina kreće, dizalo mora stati.Vrata dizala moraju biti od metala i imati odgovarajuću čvrstoću te ovisnoo namjeni i vatrootpornost.o a je at ootpo ost

55

Presjek i tlocrt vrata dizala

TLOCRTPRESJEK

56

TLOCRTPRESJEK


KABINA j di di l ij j ij t ik i t tKABINA je dio dizala namijenjen za prijevoz putnika i tereta. Geometrija i nazivna nosivost kabina su standardizirane. Pravilnikom o tehničkim normativima za dizala utvrđene su najveće korisne površinete č o at a a d a a ut đe e su aj eće o s e po š epoda kabine i odgovarajući najveći dozvoljeni broj putnika. Kabina dizala mora biti ograđena zidovima(stjenke), podom i stropom. O k l t j ti j č lič i k iOna se kompletno, sa svojom opremom, montira na njen čelični okvir.Na svakoj kabini mora postojati najmanje četiri uređaja za njeno vođenjepo vodilicama kabine. Vođenje se može realizirati ili klizanjem ilipo od ca a ab e ođe je se o e ea at a jekotrljanjem. Ovi uređaji se montiraju na okviru kabine. Okvir, uređaji za vođenje, zidovi, pod i strop kabine moraju imati dovoljnu

h ičk č t ć d i d ž d i t ć j k ji j k bimehaničku čvrstoću da izdrže sve udare i opterećenja kojima je kabinaizložena za vrijeme rada dizala te ne smiju biti izrađeni od lako zapaljivogmaterijala.materijala.

57

58Ventilacija i hlađenje kabine

Korisne površine poda kabine i najveći dozvoljeni broj putnika

59


PROTUUTEG služi za uravnoteženje kabine u cilju smanjenja snage pogonskog elektromotora. Najmanja snaga pogonskog elektromotora potrebna je onda, kadaj t ži t t j d k i t ži k bi i l i t t k bi ije težina protuutega jednaka sumi težine prazne kabine i polovine tereta u kabini.Protuuteg može biti izveden od lijevanog željeza ili betona, u jednom ili više elemenata učvršćenih u okvir. Visina protuutega treba biti manja od visine kabine.Staza protuutega pri donjem kraju treba biti nešto dulja od redovnog najnižegpoložaja protuutega, gdje mora biti postavljen graničnik toliko čvrst da možezadržati protuuteg u slobodnom padu.zadržati protuuteg u slobodnom padu.VODILICE služe za vođenje kabine i protuutega i za njihovo zaustavljanje uslučaju djelovanja zahvatne naprave. Obično kabina i protuuteg imaju do dvijevodilice ali ih može biti i više ako su dimenzije kabine velike Čelične vodilice sevodilice, ali ih može biti i više ako su dimenzije kabine velike. Čelične vodilice seizvode iz raznih profila. U voznom oknu vodilice se pričvršćuju na konzole. Davožnja bude ugodna i tiha, vodilice trebaju biti vertikalne i međusobno uvijekj d k d lj N t č t lj dili k j t š j k bijednako udaljene. Netočno postavljene vodilice uzrokuju trešnju kabine,neprijatan osjećaj putnika i mogućnost olabavljenja uređaja na kabini i okvirukabine.

ŽUŽAD služi za nošenje kabine, protuutega i za stavljanje u pokret regulatorabrzine. Najviše se upotrebljava unakrsno pletena užad. Promjer užadi određuje sena temelju najvećeg opterećenja i koeficijenta sigurnosti. Uže se smije savijati

60

na temelju najvećeg opterećenja i koeficijenta sigurnosti. Uže se smije savijatisamo do određene granice. Dozvoljena veličina savijanja užeta zavisi o tipu užeta io vrsti dizala.

HIDRAULIČKA DIZALAHIDRAULIČKA DIZALA

d l č d l d šHidraulična dizala su podešena za prijevoz tereta i transport putnika u nižim zgradama. N i t t t ih hid lič ih di l k ć dNosivost teretnih hidrauličnih dizala se kreće od nekoliko stotina kilograma do više desetina tona. Kod nas se hid a lična di ala ko iste elati no malonas se hidraulična dizala koriste relativno malo. Njihova najveća brzina je od 1.0 m/s, a visina penjanja do 25 m Imaju visoki komfor vožnjepenjanja do 25 m. Imaju visoki komfor vožnje, neosjetan polazak i pristajanje. Proizvode znatno manje buke od klasičnih (električnih) dizalamanje buke od klasičnih (električnih) dizala, strojarnica je manja i može biti pored voznog okna na bilo kojoj etaži objekta Ima malu potrošnju energijebilo kojoj etaži objekta. Ima malu potrošnju energije, niske troškove održavanja i niža investiciona ulaganja.

66

HIDRAULIČKA DIZALA

Postoji više tehničkih rješenja hidrauličnih dizala. KodPostoji više tehničkih rješenja hidrauličnih dizala. Kod svih se kao izvor energije koristi hidraulični fluid pod pritiskom. Klasično hidraulično dizalo je sa centralnim p jcilindrom. Iz njega su razvijena jednostruka i dvostruka, direktna j g j j ,i indirektna dizala sa kabinama i platformama. Kabinska hidraulična dizala se koriste za transport tereta i putnika. Primjena je vrlo široka, a najčešće je u industrijskim objektima, skladištima i javnim garažama. Platforme kao hidraulička dizala imaju masovnu

l kš kl d šprimjenu za transport lakšeg tereta u skladištima.

67

HIDRAULIČKA DIZALA

Hidraulična dizala imaju kabinu vozno okno iHidraulična dizala imaju kabinu, vozno okno i strojarnicu, ali nemaju protuuteg. Kreću se po tračnicama Imaju sve odgovarajućeKreću se po tračnicama. Imaju sve odgovarajuće sigurnosne uređaje. Pogon se realizira hidrauličnim fluidom (ulje) podPogon se realizira hidrauličnim fluidom (ulje) pod pritiskom, koga pokreće elektromotor i pumpa, potopljeni u rezervoar sa uljem.potopljeni u rezervoar sa uljem. Pumpni agregat radi samo kada se kabina podiže. Tada se u cilindar ubrizgava fluid (ulje) koji g ( j ) jpokreće klip. Spuštanje dizala se odvija pod težinom kabine i p j j ptereta kojeg prevozi, pri čemu se vraćanje ulja u rezervoar kontrolira ventilom.

68

HIDRAULIČKA DIZALABrzine kretanja hidrauličnih dizala su od 0.25 m/s do 1.0 m/s.j / /

Suvremena kretanja hidrauličnih dizala imaju ventile kod kojih se protok uljaSuvremena kretanja hidrauličnih dizala imaju ventile kod kojih se protok ulja regulira mikroprocesorima i povratnom spregom. U svakom trenutku vožnje stvarna vrijednost brzine se mjeri mjeračem protoka ulja i direktno se usporedi sa zadanim parametrima brzine Ako ima odstupanja odmah se regulira struja a njom protokparametrima brzine. Ako ima odstupanja, odmah se regulira struja, a njom protok ulja. Ovim sistemom se eliminira utjecaj promjene temperature ulja i opterećenja kabine na brzinu, ubrzanje i usporenje njenog kretanja. Time se povećava komfor

ij t č t i t j j i t t i k it t j j t š j ij69

prijevoza, točnost pristajanja i transportni kapacitet, a smanjuje potrošnja energije.

GLAVNI ELEMENTI HIDRAULIČKOG DIZALA

70

NETIPIČNA TEKNIČKA RJEŠENJA DIZALA

U vrlo visokim zgradama kod kojih jeU vrlo visokim zgradama kod kojih je veliki intenzitet vertikalnog transporta projektiraju se dvokabinska dizala odk jih j j d k bi dkojih je jedna kabina za parne, a drugaZa neparne katove. Za povećanje efi-kasnosti vertikalnog transporta dvoka-binska dizala koriste se zajedno s pomičnim stepenicama koje omogućujupunjenje i pražnjenje kabina istovre-p j j p j jmeno. Kapacitet dvokabinskih dizala veći je za 1,6 puta od jednokabinskih.

71Dvokabinska dizala


Panoramska dizala ugrađuju se uzPanoramska dizala ugrađuju se uzVanjsku i unutrašnju fasadu zgrade.Njihova namjena je prvo atrakcija, azatim vertikalni transport Njihovzatim vertikalni transport. Njihovmoderan dizajn, kabine od staklaomogućuju promatranje okoline ij k ij d i k itijekom prijevoza doprinose atraktiv-

nosti zgrade. Cijena im je znatno veća od odgovarajućih klasičnihdizala.

72Panoramska dizala


Mnogi objekti u funkciji nemaju d l b b l šdizala. Zbog poboljšanja standarda rada ili stanovanja često dolazi do potrebe zapugradnju dizala. Mnogiproizvođači dizala imaju posebne programe namjenjene rješenjuprograme namjenjene rješenju ovog tipa.Njihova općakarakteristika je da dimenzija kabine mora optimalno odgovaratikabine mora optimalno odgovarati i namjeni i postojećem ili dodanom prostoru u koji se

đ jugrađuje

73Dizala fleksibilnih dimenzija

KABINET ZA INSTALACIJE KABINET ZA INSTALACIJE

Documents

Transcript of KABINET ZA INSTALACIJE KABINET ZA INSTALACIJE