104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00 Page 1 - Agencija za ...

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00

AVP SAVA

3

Poštovani čitatelji,

Godišnji odmori su iza nas, ispred nova iskušenja.Paklene vrućine, suše, požari, poplave... Tako bi ukratkomogli opisati ljeto 2021. godine u cijelom svijetu. I dokse u nekim dijelovima Zemljine kugle ljudi bore s va-trenom stihijom, u drugim ekstremni vremenski uvjeti,kiše i poplave. Tornada, požari, toplinski valovi, suše, nes-tašice vode i hrane - problemi su koji sve više opterećujusvakodnevni život. A sve pod presijom širenja novihvirusa, bilo da je riječ o alfa, beta ili delta soju.

Velika je materijalna šteta ovog ljeta i na požarištimau Hercegovini. Gorjela je šuma, ugrožen biljni i životin-jski svijet te endemske vrste.

Povećanje temperature i suše, ali i periodi kiša ipoplava rezultat su klimatskih promjena, jednog od na-jopasnijih izazova za cijeli svijet.

UN je objavio dramatično upozorenje o njihovim štet-nim uticajima na planetu. Ljudi su nedvosmisleno uzrokpromjena: porasta nivoa mora, otapanja "vječnog" leda,poplava, suša, ali i porasta temperatura. Potvrđuju tonaučnici okupljeni oko Međuvladinog panela o kli-matskim promjenama. Mjere su neophodne i to od zemljedo zemlje!

Ukoliko bude nastavljen trend porasta temperature oddva stepena, posljedice će biti još teže. Procjene su da ćeu naredne dvije decenije temperatura vjerovatno porastiza više od 1,5 stepen Celzija. A to je više od prihvatljivog.

"Ovaj izvještaj je crveni alarm za čovječanstvo. Zvonaza uzbunu zaglušuju, a dokazi su neoborivi. Emisijastakleničkih plinova, kao i krčenje šume, guše našu plan-etu i izlažu milijarde ljudi u neposrednu opasnost",poručio je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres.

A temperature će rasti ako vlade širom svijeta nenaprave velike promjene koje će dovesti do smanjenjaemisija štetnih plinova.

Hoće li taj alarm donosioci odluka shvatiti ozbiljno iuhvatiti se u koštac s ovim problemom trebalo bivjerovatno biti jasnije nakon UN-ove konferencije o kli-matskim promjenama u novembru u Glasgowu. Očekujese da će, nakon višegodišnjih obećanja, rezultirati ambi-cioznim planovima o borbi protiv klimatskih promjena.

Vijeće Evropske unije i Evropskog parlamenta postiglisu dogovor o zakonu o klimi prema kojem će Unija do2030. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 55% uodnosu na 1990. godinu. Također se obavezala da će do2050. postati klimatski neutralna.

Bosna i Hercegovina dostavila je Okvirnoj konvencijiUjedinjenih nacija o klimatskim promjenama ažuriraneUtvrđene doprinose potvrđujući svoju opredijeljenost zaispunjavanje Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. go-dine. Dostavljanjem tog dokumenta, jedna smo od prvihzemalja Zapadnog Balkana koja je usvojila ažuriraniNDC s planom smanjenja emisija gasova s efektom stak-lene bašte za 33,2% do 2030. i približno 66% do 2050. uodnosu na 1990. godinu.

Osim o klimatskim promjenama, u ovom brojučasopisa „Voda i mi“ informiramo vas o aktivnostimaAgencije za vodno područje rijeke Save Sarajevo. Regu-lacija korita, uređenja obala i zaštita od voda te hitne in-tervencije za 2021. godinu, većinom su pri kraju ilizavršeni. Vodimo vas do jezera na Treskavici, na obaleVrbasa u Bugojnu, Bosne u Žepču, Spreče u Gračanici,Une u Bihaću... Čitajte i koje su aktivnosti Laboratorijaza vode AVP Sava kada je riječ o praćenju ftalata u vo-dama. Saznajte i šta donosi Plan upravljanja vodama zavodno područje rijeke Save u Federaciji BiH (2022-2027).Kao i ranije, u Časopisu i redovna rubrika posvećenanajmlađima.

Vaša urednica

Poplave u Zapadnoj Evropi Požari na jugu Bosne i Hercegovine

VODA I MI • SEPTEMBAR 2021.

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00

AVP SAVA • INTERVJU S POVODOM

4

Savska komisija, od osnivanja 2005. godine dodanas, bavila se uređenjem Save za plovidbu i ekonom-sko korištenje te zaštitom od štetnog djelovanja voda izagađenja. Dokle se stiglo u ispunjavanju tih nekolikoključnih ciljeva?

- Međunarodna komisija za sliv rijeke Save je 2020. go-dine obilježila 15 godina svog postojanja. Ova komisija us-pješno ostvaruje predviđene ciljeve držeći se upravoprincipa i mehanizama suradnje iz Okvirnog sporazuma zasliv rijeke Save. Tu su, naravno, i važeći protokoli o surad-nji u različitim područjima vodnog gospodarstva. To su,prije svega, Protokol o režimu plovidbe, sprečavanjuzagađenja voda uzrokovanih plovidbom, zaštiti od poplavai upravljanju nanosom i drugo. Od 2005. godine, osim po-duzetih koraka na osnovnim poljima suradnje, definiranih

ovim Sporazumom, pažnja je posvećena i drugim razvo-jnim pitanjima, održivom turizmu, suradnji s mladima iposebno digitalizaciji, odnosno razvoju platformi za razm-jenu podataka i informacija, kako među stručnjacima naslivu tako i sa širom javnošću. Pažnja se posvećuje i akci-dentnim situacijama, što nam je izuzetno važno. Mnogob-rojni su do sada uspješno implementirani projekti, trenutnoaktuelni SHELTER, zaštita kulturnog naslijeđa od poplava,WACOM koji se bavi upravljanjem u vanrednim situaci-jama izazvanim poplavama i akcidentnim zagađenjima umeđunarodnom kontekstu.

U skladu s Evropskom direktivom o vodama, jedanod najvažnijih ciljeva bio je i ostao izrada prognoznogmodela za rano upozoravanje od poplava. U kojoj sufazi ti procesi, posebno s aspekta što kvalitetnije

REGIONALNA SARADNJA USEKTORU VODA

Deceniju i po u Zagrebu funkcionira Međunarodna komisija za sliv rijeke Save. Osnovana je s ciljem primjeneOkvirnog sporazuma o slivu Save tj. osiguravanja saradnje njenih članica radi uspostavljanja međunarodnogrežima plovidbe na ovoj rijeci i njenim pritokama. Osim toga, cilj je i uspostavljanje održivog upravljanja vo-dama te poduzimanje mjera za sprečavanje, odnosno smanjivanje posljedica od poplava, suša i incidenata kojiobuhvataju tvari štetne po vodu. Pomaci su vidljivi u zemljama članicama, Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i Bosni iHercegovini. U časopisu “Voda i mi” prenosimo razgovor s predsjedavajućom Duškom Kunštek iz emisije “Za

svaku kap čiste vode” RTV FBiH, čiji je koproducent Agencija za vodno područje rijeke Save

Duška Kunštek, predsjedavajuća Međunarodne komisije za sliv rijeke Save - Zagreb

Novinar: Velid Džindo

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00


5

prekogranične saradnje i nastojanja da se rijeke nepretvaraju u obične betonske kanale, čemu se protivi imoderna Evropa?

- Važan je, dakle, integritet sve četiri zemlje. Taj in-tegritet podrazumijeva da sve zemlje rješavaju pitanjestrukturnih i nestrukturnih mjera djelovanja u vodnom ti-jelu na razini evropskih direktiva, a prije svega Direktive opoplavama i Direktive o vodama. Vrlo je bitna primjenasvih znanja iz eko-inženjeringa na razini cijelog savskogsliva. Naravno, Europska komisija podrazumijeva i, na nekinačin, nameće rad i sinergiju s prirodom. To je obveza, prijesvega, tih članica Europske komisije u provedbi, ali tako ionih koji rade i žele u sinergiji s Europom raditi na istimciljevima. Zapravo, cilj nam je sačuvati našu rijeku Savu ueko-sustavu, napraviti iskorake u inženjeringu da konačnoi prvi put budu u skladu i sinergiji s prirodom.

Gospođo Kunštek, zasigurno da se i u Bosni i Herce-govini, kao i u drugim državama, članicamaMeđunarodne savske komisije, osjeća potreba za timeda struka ubuduće što brže preuzima odgovornost zaprojekte i mjere, kako bi se izbjegla praksa da, recimo,općinski načelnici i drugi politički službenici odlučuju io mjerama i projektima u ovoj oblasti umjesto struke.Kakav je Vaš stav o tome?

- Dobro da ste to spomenuli! Upravo prethodno obra-zloženi pristupi u planskim procesima, koje zajednoprovode države iz sliva rijeke Save i surađuju u okviruKomisije, jeste i odgovor i stav na to pitanje. Odnosno,provedba prethodno usaglašenih aktivnosti na Savskojkomisiji, koje su dogovorene na stručno-tehničkom nivoukroz izradu svih pripremnih koraka, radu stručnih grupa islično, uobličava u vidu formalnog obvezujućeg doku-menta, kao što je već spomenuti Plan upravljanjapoplavnim rizicima, koji je službeno odobren od država,zapravo kao jamstvo da se kod realizacije zacrtanih ciljeva,od zajedničkih interesa i kroz koordinirane mjere, defini-raju infrastrukturni projekti za prevenciju i smanjivanještetnih posljedica poplava na teritoriju cjelokupnogpoplavnog područja. Na taj način će se onda zadovoljiti iinteresi lokalnih zajednica, jer će konačno provedbapojedinačnih mjera odnosno projekata biti implementiranai s ciljem zaštite od poplava svih receptora plavljenja, dakle,zdravlje i životi ljudi, infrastrukture, okoliša, kulturnognaslijeđa u gradovima, općinama, naseljima koji se nalazeu nekom plavljenom području. Ovakvim pristupom, za-štitni vodni objekti trebalo bi da se grade samo tamo gdjesu nužno potrebni. A upravo Planovi upravljanja rizicimaod poplava, između ostalog, imaju za cilj da to definiraju.

Od velikog značaja je i instaliranje servera i us-postava izuzetno kompleksnih tehničkih sistema uLjubljani, Beogradu, Sarajevu i Zagrebu. Kako Vi ci-jenite nastojanje struke da se prognostički sistemi us-postavljaju na nivou sliva, a ne država?

-Dat ću vam samo jedan konkretni primjer kako cijelisustav funkcionira. Vi ste svjesni ove pandemije i situacijeu kojoj se nalazimo svi zajedno. Postajemo svi svjesni, krozovaj period, koliko je proces digitalizacije važan! Osobitou komunikaciji i radu. Upravo ta digitalizacija, povezivanjebaza sustava, koordinirane intervencije… To su, dakle, os-nove da sustav, pa tako i ovaj koji smo uspostavili uSavskoj komisiji, funkcionira na razini svih uvjeta. Unekim odgovorima na vaša prethodna pitanja spomenutesu strukturne i nestrukturne mjere. Jedna od 42 nestrukturnemjere u slivu Save, kroz Plan upravljanja rizicima odpoplava, jeste i uspostava sustava za prognozu i upozora-vanje na poplave u slivu. Upravo pravna osnova za ovu ak-tivnost je definirana pomenutim protokolom o zaštiti odpoplava, koji jasno obvezuje države da ga uspostave.Savska komisija je važnost ovog pitanja, a kasnije i obvezu,prepoznala od početka rada i intenzivno poduzimala korakena pripremi elemenata za uspostavu prognostičkog sustavakroz aktivnosti na razmjeni osmotrenih hidroloških mete-oroloških podataka. Upravo ste spomenuli sve četiri državekoje zapravo, na razini izrade hidrološko hidrauličkih mod-ela, surađuju na razmjeni te jedinstvene baze podataka uslivu Save. Ovo je, moram napomenuti, jedinstveni sustav.Imam prilike raditi i s drugim međunarodnim komisijama,od Međunarodne komisije za sliv Rajne i Komisije za za-štitu sliva Dunava, sa razine zaštite okoliša i Dunavskekomisije koja okuplja više zemalja članica. Moram priznatida je ovakav sustav integralni, digitalizirani, uspostavljeni aktivan samo na razini sliva Save!

Jedan od ciljeva je i prognoziranje sušnih perioda itzv. malih voda. U kojoj su fazi pripreme za te ak-tivnosti?

-Moram istaknuti da je Savska komisija osmišljena i os-novana prvenstveno za pitanja plovidbe i jednog integrira-nog pristupa njenog osiguranja na Savi. S obzirom na to dasu i ostali vidovi vodnog gospodarstva bili izrazito važni,a Savska komisija se bavi svim vidovima vodnog gospo-darstva u slivu - tako je i sama plovidba, između ostalog,došla u fokus s te strane da se model izgrađen za velikevode počinje razrađivati i proširivati te osigurava za infor-maciju o malovodnom periodu. Vi ste svjesni da je za nasnajveća prijetnja spram klimatskih promjena današnjice po-java velikih i malih voda, jednako. To su dva ekstrema skojima se borimo. Jedna je u domeni velikih voda i obranaod poplava, a druga u domeni malih voda i osiguranjaplovidbe. Svakako, analiza sušnih perioda je izrazito važnai trenutno možda čak i hitnija potreba, vezano za plovidbui vodno gospodarstvo.

Pravovremena i dugoročna informacija brodarima igospodarstvu, koje je dosta pokleknulo u ovih nekolikogodina, o mogućim malovodnim periodima na plovnomputu rijeke Save, od izuzetnog je značaja. S tim u svezi,Savska komisija je već krenula s aktivnostima na pripremielemenata za ove potrebe, konkretno - razradu i

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00

AVP SAVA • INTERVJU S POVODOM

6

unapređenje postojećih hidrauličkih modela rijeke Savei, kako rekoh, izrađenih i proširenih. Ovo unapređenjemodela je uvjetovano poznavanjem precizne geometrijekorita Save, pa su, s tim u svezi, poduzete neke aktivnostida države redovno dostavljaju podatke o batimetrijskimsnimkama korita rijeke koje provode neovisno. U ovomslučaju, Savska komisija će još jednom poslužitidržavama kao platforma za razmjenu ovih podataka krozranije uspostavljeni geoinfomacijski sustav za sliv rijekeSave tzv. Sava GIS. Treba razumjeti da je prognoziranjemalih voda dosta specifično i još u fazi istraživanja i nasvjetskom nivou. Bez obzira na to, Savska komisija jepostavila jasan cilj i uz očekivanu suradnju i doprinosdržava u što kraćem roku, namjerava uspostaviti osnovei za ovaj segment hidrološkog prognoziranja. Podloge zadetektiranje malih voda baziraju se na uspostavi tzv. 2D i3D modela korita, dok se sliv rijeke Save promatra unekom makroskejlingu, a na razini hidroloških analiza, uanalizi malih voda sliv se promatra u mikroskejlingu, a toje mjerilo samog korita voda. Tu se dakle radi o detaljnimsnimanjima korita. To su puno opsežnije podloge, kojetreba pripremiti i na tome zapravo zemlje integralno trebada rade.

U kojoj fazi je provedba Memoranduma o razumi-jevanju i saradnji i redovnom održavanju i razvoju sis-tema, usvojenog sredinom prošle godine?

- Memorandum je stupio na snagu 1. 7. 2020. i pred-stavlja međunarodni akt kojim se provode obveze preuzeteProtokolom o zaštiti od poplava, uz Okvirni sporazum. Onustvari definira uloge i odgovornosti pet organizacija podržavama u kojima je sustav instaliran, kao i devet organi-zacija korisnika, koje su u skladu sa svojim zakonskim ob-

vezama, na nacionalnom nivou koristile i koriste sustav usvom radu. Smatramo da Memorandum podstičedugoročnu održivost ovog prognostičkog sustava, čime jestvorena čvrsta osnova za njegovo kvalitetno korištenje,kao i daljnje unapređenje. Krajem marta Upravljačkaskupština je održala svoj prvi službeni sastanak na kojemsu dogovorene naredne aktivnosti vezano za održavanje idaljnji razvoj sustava.

Jedan od ciljeva Međunarodne komisije za sliv ri-jeke Save je stalna potreba za stručnim osposobljavan-jem kadrova u sektoru voda i širenje znanja iz oveoblasti. Kako organizirati te procese dodatne nao-brazbe u sektoru voda?

-Kroz sastanke stručnih grupa vrši se razmjena infor-macija i iskustava u okviru sliva, članovima se prenose in-formacije, a oni međusobno razmjenjuju svoja iskustva sviših nivoa planiranja, s razine sliva rijeke Dunav iliiskustva rada s Evropskom komisijom, kroz praćenje novihtrendova, tendencija i planova. Sva ta sinergija se smatravrlo važnom, kako bi se s aspekta podizanja kapacitetačlanova stručnih grupa pa samim tim i kadrova, u sektoruvoda na nacionalnim nivoima pa i u procesu identifikacije,prepoznala potreba za dodatnom, organiziranom i kon-tinuiranom naobrazbom. Misleći na budućnost, kroz Par-lament mladih sliva rijeke Save radimo isto tako nastvaranju mladih lidera u oblasti voda, svjesnih važnostiodrživog korištenja i zaštite vodnih resursa, kao imeđunarodne suradnje u ovom području. Kroz rad smladima upoznajemo se i s njihovim vizijama o zaštitiokoliša, klimatskim promjenama i održivim razvojemčitave regije i naše ciljeve u budućnosti još uspješnijeprilagođavamo tome.

Sava

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00


7

Agencija za vodno područje rijeke Save upravlja s 15vodotoka I kategorije koji čine oko 2.000 kilometaraobale, pet akumulacija i jezera. Projekti regulacije korita,uređenja obala i zaštite od voda, kao i hitne intervencijena osiguranju proticajnog profila iz Plana i Finansijskogplana za 2021. godinu, većinom su pri kraju ili završeni.Izuzetak su oni za koje su sredstva osigurana rebalansomplana, koji su u početnoj fazi ili se tek ugovaraju. Osimnjih, navedeni su i projekti koji su ugovoreni krajemprošle godine, a realizirani su u ovoj. Osim prirodnihuvjeta, dinamika zavisi i od aktivnosti lokalnih zajednicana osiguranju potrebnih saglasnosti i dozvola.

BOSNAU toku 2021. godine uređivano je korito Bosne na više

lokacija. U završnoj fazi je regulacija korita na područjuopćine Novi Grad Sarajevo. Riječ je o dionici od petljeButile do ušća Miljacke dužine približno 300 metara. Ovoje nastavak radova koji su se odvijali u proteklom periodui kojima je od 2015. godine do danas regulirano koritoBosne na više od četiri kilometra dužine. Sarajevsko polječesto je ugroženo poplavama, a dodatni problem su plitkariječna korita i gradnja uz same obale.

U ovoj godini planirani su i radovi u Svrakama -općina Vogošća. Uređenje lijeve obale u ovom naselju uviše faza je završeno u 2020. Ove godine će se izvoditiradovi na dionici 150 metara dužine na desnoj obaliuzvodno i nizvodno od ušća Ljubine u Bosnu. Neophodniradovi počinju u septembru.

U toku je i regulacija korita Bosne u Ilijašu. Riječ jeo dionici nizvodno od izvedenog dijela. Ovo je jedan odnajvećih projekata koji se odvija u fazama. U periodu od2014. do 2020, Agencija je za ove radove izdvojila prib-ližno milion i po KM. Ovim ugovorom bit će uređeno 350metara lijeve i 160 metara desne obale te ušće Gnioniceu Bosnu.

U prethodom periodu završeno je uređenje koritaBosne s ušćem Fojnice u Bosnu u Visokom, koje jeizvođeno u više faza. Za ovu godinu planiran je nastavak

PREVENTIVNE AKTIVNOSTINA VODOTOCIMA

I KATEGORIJE U 2021. GODINIPiše: Mirza Bezdrob, dipl. inž. građ.

Regulacija korita Bosne u Novom Gradu

Regulacija u Ilijašu

Uređeno korito u Visokom

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00

8

radova na lijevoj dionici nizvodno od gradskog mosta na100 metara dužine.

Radovi će se izvoditi i na desnoj obali Bosne kodKaknja. U prethodnom periodu je uređena desna obalana dionici od Cementarinog mosta do ušća Zgošće uBosnu. Ovim ugovorom bit će uređeno ušće Zgošće idionica Bosne od ušća Zgošće do Mosta mladih. Osimovih, planirani su i radovi na lijevoj obali Bosne na dion-ici nizvodno od uređenog dijela. Ovim radovima bit ćezaštićena kritična dionica kod naselja Povezice, a radoviće biti nastavljeni i u narednom periodu.

Poboljšanje hidromorfoloških karakteristika korita isprečavanje daljnje erozije lijeve obale Bosne u općiniŽepče bilo je nužno. Od 2014. do 2020. godine uređenoje 1.220 metara lijeve obale – 870 metara nizvodno i 350metara uzvodno od ušća Krajnjače u Bosnu. Nakonradova na lijevoj, predstoji završetak uređenja desne obaleBosne u urbanom dijelu općine Žepče. U ovoj godini za-vršeni su radovi na desnoj obali na 750 metara dužine.Ugovoreni su i preostali radovi na 240 metara dužine,nizvodno od kolskog mosta za Zavidoviće.

Regulacija Bosne u Zavidovićima je projekat kojiAgencija također realizira više godina. Do sada je uređenalijeva obala Bosne u Zavidovićima na 420 metara dužinei sanirano klizište na dvije lokacije, a na desnoj obali suradovi izvedeni na 310 metara dužine. Korito je projekti-rano s oblogom od betonskih šestougaonih prizmi i šetni-

com. Stabilizacija i zaštita desne obale Bosne od erozijeje na dionici od P15 do P28 na 440 metara dužine.

SPREČA Uređenje korita Spreče na području općine Lukavac

izvodi se nizvodno od mosta za Puračić na 900 metaradužine. Ovo je nastavak projekta na kome je u prethod-nom periodu izvedena dionica dužine približno 1,7 kilo-metara. Osim navedenih, u ovoj lokalnoj zajednicizavršeni su radovi na osiguranju proticajnog profila naprirodnom koritu od granice s općinom Petrovo do ušćapotoka Šiškovac u Spreču. Također su neophodne i hitne

intervencije osiguranja proticajnog profila na prirodnomkoritu rijeke Spreče u MZ Krtova. U toku je ugovaranjeza ovaj projekat.

Na području Gračanice završeni su radovi na osigu-ranju proticajnog profila na prirodnom koritu Spreče naosam lokacija u pet mjesnih zajednica (Stjepan Polje,Gračanica, Donja Lohinja, Donja Orahovica i Miričina),gdje je uklanjano smeće, drveće, naplavine, ostaci dr-venog mosta i nakupine na nosačima željezničkog i drum-skog mosta, koji su ugovoreni krajem prošle, a izvođeniu ovoj godini. U toku su pripremne aktivnosti da bi moglipočeti radovi na osiguranju proticajnog profila Spreče naviše lokacija. Tačnije, riječ je o pet lokacija (Jaruge u MZMiričina, Miričina u MZ Donja Orahovica, kod ušća Lo-hinjske rijeke u Spreču u Donjoj Lohinji, Prijedor u MZGračanica i Trnovače u Stjepan Polju), koje su stručnjaciAgencije za vodno područje rijeke Save i predstavniciCivilne zaštite Gračanica označili kao prioritetne kako bibio smanjen poplavni rizik po stanovništvo i okolnozemljište.

U općini Doboj Istok završena je sanacija dijela desneobale Spreče, kao zaštita od erozije i plavljenja u naseljuAdice u MZ Stanić Rijeka. Također je planirana sanacijadijela desne obale korita Spreče, kao zaštita od erozije iplavljenja na lokalitetu Žabljak u MZ Mala Brijesnica.

Regulacija Spreče u Lukavcu

Radovi u Zavidovićima

Žepče

AVP SAVA • AKTUELNOSTI

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00

9

TINJAU Tuzli su završene hitne intervencije na sedam

lokacija na prirodnom koritu Tinje u naselju Dragunja.Korito Tinje na području Tuzle već duži period nije održa-vano, a vremenom su se dešavali prirodni procesi, prom-

jene oblika trase, nivelete, taloženje vučenog nanosa,erozije obala i dna, kao i biološki razvoj, odnosno obras-tanje korita šibljem i drvećem. Standardna procedura uodržavanju ovakvih dionica prirodnih korita je čišćenje,a podrazumijeva sječu drveća i šiblja koje se nalazi naneodgovarajućim lokacijama te uklanjanje panjeva i iskopviška istaloženog materijala, kao i formiranje proticajnogprofila vodotoka koji se optimalno uklapa u prirodnostanje korita. Na taj način se čišćenjem povećava pro-pusna moć korita za velike vode.

Za područje Srebrenika planirani su radovi u MZ Špi-onica. Na lokalitetu Špionica Centar neophodno ječišćenje vodotoka nizvodno od mosta dužine 380 m.Čišćenje korita Tinje radi se u svrhu povećanja njegovepropusne moći jer je obraslo drvećem i šibljem, a i nat-aložene su velike količine riječnog nanosa. Time će bitismanjen koeficijent otpora tečenja i povećana proticajnapovršina, što će za posljedicu imati smanjenje dubinevode na tom lokalitetu. Na tom mjestu je potrebno pro-dubiti korito i očistiti obale od drveća, niskog rastinja išiblja te urediti ušće potoka na lijevoj obali.

UNACRadovi su završeni i na rijeci Unac na osiguranju pro-

ticajnog profila na neuređenom koritu u MZ Vrtoče,općina Drvar. Sa aspekta upravljanja vodama, može sekazati da je slivno područje Unca uglavnom neuređeno.Pošto se radi o izrazito bujičnom vodotoku, s neravnom-jernim hidrološkim režimom oticanja, pojava poplava jerelativno česta. Osnovna karakteristika vodnog režimasliva Unca je izrazita neravnomjernost proticaja. Svakegodine do kraja novembra nivo Unca poraste i voda seizlije u MZ Vrtoče. Tako plavi poljoprivredno zemljište i

podrume kuća. To znači da poljoprivredno zemljište cijeloproljeće bude pokriveno vodom i stanovnici nisu umogućnosti da zasiju rane poljoprivredne kulture. Da biovaj problem riješili, u pomenutoj mjesnoj zajednici ko-rito je očišćeno od smeća, nasipa i drveća te oblikovanona tri kilometra dužine kako bi Unac mogao primiti do-voljnu količinu vode kad nabuja.

UNAŠto se tiče Bihaća, ugovoreni su radovi za sanaciju

obala Une na lokaciji Velike Otoke u naselju Ripač. Ovalokacija je u posjedu Islamske zajednice u Ripču. Na tom

zemljištu se nalaze lokalni mezarluci i ostaci stare otočkedžamije. Najveći problem predstavlja urušavanje obale ri-jeke i svake godine voda odnese novi dio zemljišta. Sobzirom na to da je planirana rekonstrukcija pomenutedžamije, neophodno je sanirati obalu i spriječiti njenodaljnje urušavanje.

U općini Bosanska Krupa u toku su radovi na zaštitiod erozije desne obale nizvodno od naselja BosanskaOtoka. Osim ovih, rebalansom će biti planirani i radovina još dvije lokacije (u Bihaćkoj ulici i Ulici Otočkihheroja). S obzirom na to da se radi o rijeci Uni, kao po-tencijalna rješenja analizirana su samo ona koja se mogu

Una, naselje Ripač

Una, Bosanska Otoka

Tinja, naselje Dragunja


104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00

10

izvesti korištenjem prirodnih materijala koji bi se uklopiliu okolinu. Zbog toga nisu analizirana rješenja koja bi im-plicirala ugradnju armiranobetonskih elemenata. Trasa jeisprojektirana na način da se što više uklopi u postojećioblik korita, a da istovremeno minimalno bude potrebanprostor susjednih privatnih parcela.

SANAU toku je uređenje desne obale Sane u Ključu. Radovi

se odvijaju na gradskoj plaži Alina Luka u urbanom dijelu

općine. Obale su mjestimično niske i devastirane, čime jeugrožen okolni teren. Proces devastacije se vremenompogoršava i translatorno pomjera niz korito te su oviradovi neophodni radi sprečavanja veće ugroženosti obalai objekata.

SANICAU općini Ključ predviđeni su i radovi na Sanici. Ugov-

oreni su na kilometru dionice od mosta u naselju Vrelo doušća Korčanice u Sanicu. Također je za ovu godinupredviđena i izrada obaloutvrde na Sanici u naseljuBotonjići uz put Botonjići – Hukanovići.

PLIVAU toku je i ugovaranje za sanacione radove na koritu

Plive u Jajcu. Riječ je o radovima u zoni praga broj 13kod stadiona Mračaj. Radi se o višemilionskom projektukoji će biti nastaviljen i u narednom periodu.

VRBASVrbas je bujična rijeka i česta su izlijevanja i

povećanja vodostaja. Završeno je uređenje njegovog ko-rita u urbanoj zoni Gornjeg Vakufa Uskoplja. Od 2010.do danas uređeno je 2.050 metara korita Vrbasa na dioniciod visećeg mosta, do mosta za naselje Vrse. U ovoj godinipredviđeno je uređenje korita Vrbasa u naselju Boljkovac,

uzvodno od mosta na 600 metara dužine te uređenjedesne obale u naselju Voljevac.

I sanacija riječnog korita Vrbasa u Bugojnu je za-vršena. Radovi su izvođeni na dionici od Rudničkog doGračaničkog mosta dužine 1,5 km. Sanacijom korita te ri-jeke na konkavnim krivinama, naselja na ovom područjuzaštićena su od velikih voda.

Nakon ovih radova, mještani Gračanice tražili su do-datno proširenje korita Vrbasa. Bio je to povod za boravaku Bugojnu predstavnika Agencije za vodno područje ri-jeke Save i potpredsjednice Federacije BiH.

- Stručne ekipe AVP Sava obišle su teren. Novac ćebiti osiguran rebalansom, a nakon provedene procedure iukoliko dozvole vremenski uvjeti, radovi bi mogli početiu oktobru - rekao je direktor AVP Sava Sejad Delić.

Obale Vrbasa nizvodno od mosta u Gračanici su niskei obrasle vegetacijom, što uzrokuje smanjenje propusnemoći samog korita, odnosno plavljenje okolnog zemljišta.Potvrdile su to stručne službe AVP Sava prilikom obilaskaterena. Općina Bugojno zadužena je za rješavanje imovin-sko-pravnih odnosa.

Dosadašnju saradnju Agencije za vodno područje ri-jeke Save i Općine Bugojno pozitivnom je ocijenila i pot-predsjednica Federacije BiH Melika Mahmutbegović.

- Puno toga je urađeno na ovom području. Dobrasaradnja uspostavljena proteklih godina rezultirala je za-štitom riječnog korita na mjestima gdje su plavljenja bilačesta. Vjerujem da će ovakvi projekti biti nastavljeni -rekla je Mahmutbegović.

I ovaj sastanak, na kojem je razgovarano i o budućimprojektima, ocijenjen je uspješnim.

U prethodnom periodu na rijeci Vrbas u općini Bugo-jno radovi su izvedeni na lokalitetima Vrbanja (750 m),Gračanica (1,7 km), Zlavast (1,2 km), dionici od Kandi-jskog do Pružnog mosta (800 m), mosta u Vrbanji donaselja Kućice (1,8 km) i gradskog mosta do ušćaOkašnice (2,6 km).

AVP SAVA • AKTUELNOSTI

Sana, Alina Luka

Sastanak u Bugojnu

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00

11

Pravovremena prognoza, informiranje stanovništva iusmjereno djelovanje nadležnih institucija smanjuju rizikod poplava. Upravo je to i bio cilj zadnjih projekata Agen-cije za vodno područje rijeke Save Sarajevo, čiji su rezul-tati prezentirani predstavnicima Federalne uprave civilnezaštite. Riječ je o uposlenicima Sektora za planiranje,mjere zaštite i spašavanja i vatrogastvo te Operativnogcentra FUCZ. Veoma uspješnom je ocijenjena idosadašnja saradnja Federalne uprave civilne zaštite iAVP Sava. Naveden je primjer iz februara 2019. godine:tada su, na osnovu podataka AVP Sava, specijalizirane je-dinice FUCZ za spašavanje na vodi, pod vodom i za is-pumpavanje pumpama velikog kapaciteta, nekoliko danaprije poplava bile u pripravnosti na najugroženijim lokaci-jama u Srednjobosanskom i Unsko-sanskom kantonu.

Na sastanku je prvenstveno bilo riječi o projektu izrademapa opasnosti i rizika od poplava u BiH. Rezultati sustavljeni na raspolaganje strukturama Federalne upravecivilne zaštite. Biće potrebno ugraditi ih u procjene rizikai planove zaštite i spašavanja, a potom usklađivanje nasvim nivoima, istakli su predstavnici FUCZ.

- Podaci koje FUCZ dobije na ovaj način olakšat ćenjihov rad na terenu. Pravovremena razmjena podataka

koristit će tokom provođenja mjera aktivne odbrane odpoplava u ugroženom području te će svoje resurse ras-porediti tamo gdje su najpotrebniji. I pravovremena prog-noza intenzivnijih padavina u naredna tri dana uticat ćena ublažavanje posljedica na ugroženom području.Takvim zajedničkim djelovanjem moguće je smanjitirizike i spriječiti značajnije štete od poplava - kazao jerukovodilac Sektora za upravljanje vodama AVP SavaAlmir Prljača.

Na sastanku je prezentiran i Plan postupanja u slučajurušenja brane Hazna. Naime, odlukom Vlade FederacijeBiH, brane Hazna i Vidara uvrštene su 2001. godine u za-štitne vodne objekte poplavnog područja srednja Posav-ina. Nakon što je 2018. izrađen Plan postupanja za slučajpucanja ili rušenja brane Vidara, isti dokument urađen je

i za Haznu. Na ovaj način je rizik od plavljenja Gradačcausljed eventualnog rušenja brana sagledan u potpunosti tesu izrađeni planovi postupanja nadležnih institucija iprovođenje mjera zaštite. Za ovaj posao bio je zaduženInstitut za hidrotehniku Sarajevo.

- Redovne kontrole sigurnosti su neophodne i zbogčinjenice da se brane nalaze u centralnom, urbanom dijeluGradačca. Svi se nadamo da takvih situacija neće biti, ali

SARADNJA FEDERALNE UPRAVE CIVILNE ZAŠTITE I

AGENCIJE ZA VODNOPODRUČJE RIJEKE SAVE


Predstavnici Federalne uprave civilne zaštite posjetili su Agenciju za vodno područje rijeke Save u Sarajevu.Podaci i informacije koje prikuplja i kojima raspolaže Informacioni centar AVP Sava ponuđeni su na ko-

rištenje FUCZ, a zatim i na usklađivanje na ostalim nivoima

Sastanak predstavnika AVP Sava i FUCZ

Jedinice FUCZ na terenu

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00

sačinjeni su planovi postupanja u slučaju pucanja ilirušenja brana. Preko FUCZ o rezultatima ovih projekatabit će upoznata i Općinska služba civilne zaštite Gradačca- dodao je Prljača.

Oktobra 2007. godine, Evropski parlament i VijećeEvropske unije donijeli su Direktivu o procjeni i upravl-janju poplavnim rizicima. Njen cilj bilo je smanjivanještetnih posljedica poplava po zdravlje ljudi, okoliš, kul-turnu baštinu i privredu. Glavnom mjerom označeno jenapuštanje pristupa „kontrole“ poplava i prelazak na up-ravljanja poplavnim rizikom. Dvije godine kasnije, Fed-eralno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede išumarstva donosi Uredbu u kojoj su sadržani svi ključnizahtjevi Direktive. Vremenski rokovi provedbe pomjerenisu za dvije godine. Upravljanje poplavnim rizikomdefinira tri ključna koraka: izradu preliminarne procjenepoplavnog rizika, mapa opasnosti i rizika od poplava i, nakraju, Plan upravljanja poplavnim rizikom.

- Cilj preliminarne procjene bio je definirati naju-groženija područja koja su pod rizikom od poplava.Ukazala je na 68 najugroženijih lokacija na vodnompodručju rijeke Save te 16 na vodnom području Jadran-skog mora. Analiza najugroženijih područja rezultirala jeizradom mapa opasnosti i rizika od poplava. Ova tro-godišnja aktivnost završena je u septembru prošle godine.

U toku je izrada Plana upravljanja rizikom od poplava uBosni i Hercegovini kao trećeg koraka implementacijeEU Direktive o poplavama - pojasnio je Adnan Topalovićiz Sektora za upravljanje vodama AVP Sava.

- Projekat mapa opasnosti i mapa rizika rađen je za ci-jelu teritoriju BiH. Rezultat je baza podataka za svepojedinačne lokacije. Moguće im je pristupiti jednos-tavnom upotrebom aplikacija na web stranici AVP Sava -pojašnjava Topalović.

FUCZ će iz ovih dokumenata crpiti nove podatkepotrebne za ažuriranje procjena ugroženosti i Plana zaštitei spašavanja Federacije BiH, poručili su gosti.

- Za FUCZ posebno je značajna mapa opasnosti irizika od poplava, kao preduvjet za Plan upravljanjapoplavnim rizikom u BiH. Za njegovu izradu zadužena jeAgencija za vodno područje rijeke Save. Aktivno ćemose uključiti u javnu raspravu kao jedna od zainteresiranihstrana. Donošenje ovih dokumenata bit će od velike ko-

risti za organizaciju, planiranje i osiguravanje provođenjapreventivnih i operativnih mjera u oblasti zaštite i spaša-vanja - rekla je pomoćnica direktora FUCZ u Sektoru zaplaniranje, mjere zaštite i spašavanje i vatrogastvo DalilaEfendić.

Dodaje da će FUCZ, u saradnji s drugim strukturamacivilne zaštite na svim nivoima, inicirati korištenje maparizika i opasnosti u svojim procjenama i planovima,posebno kada je riječ o lokalnim zajednicama.

- FUCZ potrebni su pravovremeni podaci, prije nas-tanka prirodne nesreće, odnosno prije nego što se feder-alne specijalizirane jedinice civilne zaštite upute u akcijezaštite i spašavanja prema ugroženim područjima. Šta seočekuje na poplavom ugroženom području, koji su di-jelovi naseljenih mjesta najugroženiji, dubina i brzinavode te visina plavnog vala, sve su to podaci koji su namdostupni zahvaljujući projektima Agencije za vodnopodručje rijeke Save - rekla je pomoćnica direktora FUCZEfendić.

AVP SAVA • UPRAVLJANJE VODAMA

12

Završena izrada mapa opasnosti i rizika od poplava

Jedinica FUCZ za spašavanje na vodi

Nastavak saradnje AVP Sava i FUCZ

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00


13

Efendić je ukratko predstavila sistem zaštite i spaša-vanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugihnesreća. Ocijenila ga je složenim zbog postojanja višenivoa vlasti. Svaki nivo ima svoja ustavna ovlaštenja dadonosi odgovarajuće propise i u oblasti zaštite i spaša-vanja.

- Da bi takav sistem mogao pravilno funkcionirati, a uokviru njega i civilna zaštita kao organiziran oblik zaštitei spašavanja, neophodno je poznavati vrste prirodnih idrugih nesreća. Prvenstveno kada je riječ o poplavama.To je prirodna pojava koja uzrokuje najviše negativnihposljedica i štete za ljude i okolinu. Ipak, može se raditi

na ublažavanju posljedica prirodnih nesreća preventivnimmjerama i aktivnostima, redovnim kontrolama te ukazi-vanjem na nedostatke i propuste koji mogu dovesti donesreća - dodala je Efendić.

Gosti iz Civilne zaštite obišli su i Informacioni sistemvoda AVP Sava, gdje su im prezentirane mogućnosti prog-noznih modela za Unu, Sanu, Vrbas i rijeku Bosnu. Ovdjese svakodnevno prikupljaju podaci s više od stotinu mon-itoring stanica površinskih i podzemnih voda te brana Vi-dara i Hazna. Riječ je o informatičkoj platformi kojapovezuje podatke prikupljene s hidroloških i meteo-roloških stanica u jedinstveni sistem koji daje prikazstanja vodostaja. Ovako prikupljeni podaci služe za prog-noziranje nivoa voda, proticaja i količina padavina na ref-erentnim profilima nekoliko dana unaprijed. Mrežamonitoring stanica stalno se unapređuje. Namjera je da semonitoring, putem projekta koji je nominiran UNDP-u,proširi i na kraška vrela.

Platforma prognoznih modela za sliv rijeke Save, us-aglašena i na regionalnom nivou djelovanjem Savskekomisije i podrškom Svjetske banke, obuhvata Bosnu iHercegovinu, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru.

Svi podaci prikupljeni u Informacionom sistemu vodaAVP Sava stavljeni su na raspolaganje Federalnoj upravicivilne zaštite.

Jedinice FUCZ za spašavanje pod vodom

Obilazak Informacionog sistema voda

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00

AVP SAVA • MEĐUNARODNI DAN SAVE

14

Maja 2014. iz korita su se izlile Bosna, Drina, Sana,Sava, Vrbas i druge rijeke. Poplavljeni su Orašje, Doma-ljevac-Šamac, Odžak, Brčko, Maglaj, Doboj, Derventa,Tuzla, Prijedor,Travnik, Janja, Bijeljina, Zenica, Živinice,Vareš, Zavidovići, Ključ, Banja Luka, Čelinac i mnogadruga mjesta i naselja. Ugroženo je područje uz rijekuSavu.

Maglaj je bio među gradovima koji su najtežepogođeni poplavama. Bosna je poplavila domovestanovnika koji su bespomoćni na krovovima čekali spas.Prekinute su komunikacije, bili su bez struje i vode zapiće, a hrane je nestajalo. I zemlje regiona bile su podvodom. Obilne padavine obuhvatile su Balkan. VladaFederacije BiH proglasila je 15. maja stanje prirodnenesreće, a Vlada RS-a dva dana kasnije vanrednusituaciju.

Sedam godina poslije, postavljanjem oznaka „visokevode“, u četiri države regiona obilježen je Dan Save.

Sava je po dužini treća, a po protoku najveća pritokaDunava. Dužina, od izvora u planinama zapadneSlovenije do ušća u Dunav u Beogradu, je 944 km. Protičekroz četiri zemlje: Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Herce-govinu i Srbiju. To su ujedno i zemlje potpisniceOkvirnog sporazuma o slivu rijeke Save. Četiri državebile su dio multimedijalnog ovogodišnjeg programa obil-ježavanja Dana Save. Direktno uključenje organizirano jeiz dva bosanskohercegovačka grada, Maglaja i Modriče.Domaćin je bila Međunarodna komisija za sliv rijekeSave, čije je sjedište u Zagrebu, u saradnji s hidrometeo-rološkim zavodima članica Okvirnog sporazuma.

- Tog 13. i 14. maja 2014. godine palo je više od 150litara kiše po kvadratnom metru. To je prosječna količinapadavina za tri mjeseca. Jake kiše podigle su vodostaj ri-

OZNAKE VISOKIH VODA UČETIRI DRŽAVE REGIONA

Na dvije lokacije u BiH - na Gradskom mostu u Maglaju i zgradi mjesne zajednice u Modriči, u PolhovemGradcu na mostu na rijeci Božni u Sloveniji, na šetalištu uz Savu u Slavonskom Brodu u Hrvatskoj te Savskompristaništu u Beogradu u Srbiji - postavljene su oznake visokih voda, mjesta najvećih zabilježenih vodostaja

tokom poplava 2014. godine. Tim simboličnim gestom obilježen je 1. juni - Međunarodni dan Save

Oznaka visokih voda na Gradskom mostu u Maglaju Maglaj, maj 2014.

Obilježavanje Dana Save

Poplave 2014.

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00


15

jeka i zasitile tlo. Bio je to najveći vodostaj ikada zabil-ježen u Maglaju. Protok Bosne bio je veći od 3,5 hiljadekubnih metara u sekundi, što dovoljno govori o kakvomje poplavnom događaju riječ. Ne možemo sa sigurnošćukazati da nam se događaj iz 2014. neće ponoviti. Ali odtada do danas mnogo je urađeno na jačanju kapaciteta in-stitucija na nacionalnom i regionalnom nivou. Upravo totreba da nam bude garancija da spremnije dočekamoeventualne nove poplave, jer u vremenu klimatskih prom-jena u svakom trenutku možemo očekivati ekstremnedogađaje - podsjetio je u svom obraćanju direktor Feder-alnog hidrometeorološkog zavoda Almir Bijedić.

- Bosna je tekla kroz grad! Blizu korita gdjetrenutno stojimo, nivo rijeke je bio veći od tri metra!Visina vodostaja je bila veća od osam i po metara.Vjerovatno i veća, jer je Bosna odnijela mjerač koji jebilježio njen vodostaj. Nije bilo mogućnosti ulaska iizlaska iz grada. I nakon povlačenja vode ostali su bro-jni problemi: mulj i smeće, uništeni poljoprivredni us-jevi, štete na stambenim objektima, tvornica papiraNatron bila je poplavljena. Osim nezapamćene mater-ijalne štete, stanovništvo je doživjelo velike traumetako da su bili pod ogromnim stresom- prisjetio seAnto Maglica, rukovodilac Službe civilne zaštite uMaglaju.

Nakon porasta vodostaja u Maglaju, Bosna se izlila ina području Modriče.

- Štete su bile neprocjenjive. Na mjestu gdje stojimodubina vodostaja iznosila je oko četiri metra, a 500 metarasmo daleko od korita Bosne. Poplave iz 2014. inicirale sumnoge projekte i aktivnosti zaštite riječnih korita.Tehnički i kadrovski mnogo smo opremljeniji. Postavl-jene su automatske mjerne stanice po slivu Bosne i Usore.Imamo pregled u realnom vremenu šta se dešava u slivu- rekao je v.d. direktor Hidrometeorološkog zavoda RS-aDarko Borojević.

Tog maja 2014. oštećeno je ili uništeno 730 stambenihobjekata, 24 kilometra lokalnih puteva, električna ivodovodna mreža.

- Ojačavali smo nasipe, upozoravali sve mjesne zajed-nice na nadolazeću opasnost i počeli evakuaciju. Pet-naestog maja Bosna je počela da se izlijeva na područjuopćine. Nadamo se da ćemo imati daleko spremnije snagekako bismo odgovorili na ovakav događaj i ako se ponovi- naglasio je Željko Terzić iz Civilne zaštite OpštineModriča.

Sedam godina poslije u ovim gradovima je drukčijaslika. U Maglaju su sanirani, rekonstruirani i nanovoizgrađeni brojni objekti. Urađena je regulacija koritaBosne te uređeno šetalište. Zamijenjena je automatskavodomjerna stanica na Gradskom mostu koja pokazujesve parametre nivoa Bosne.

Druga, jedina automatska stanica koja mjeri protok navodnom području Save u Federaciji BiH, postavljena jepored samog vodotoka i radi na principu ultrazvučnih iautomatskih mjerenja proticaja. Kontrola proticaja i vo-dostaja Bosne je stalna.

Zajednička fotografija

Korito Bosne u Maglaju

Automatska mjerna stanica na Gradskom mostu u Maglaju

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00

- Nadam se da se 2014. neće nikada ponoviti. Bitno ješta su institucije u BiH, zadužene za upravljanje vodama,uradile od tada do danas. Dobili smo preporuke od EU ikrenuli s aktivnostima. Rekonstruirali smo sve zaštitnevodne objekte uz Savu oštećene u poplavama, uspostavljenisu prognozni modeli na Uni, Sani, Bosni, Vrbasu i uskorona Drini. Imamo prognozni model za sliv Save i ta platformauključuje četiri države. Time su stvorene mogućnostipravovremene akcije u slučaju nailaska velikih voda - rekaoje rukovodilac Sektora za upravljanje vodama AVP SavaAlmir Prljača.

- Koristeći sve ove alate i implementacijom EU direk-tive o poplavama te izradom Planova upravljanjapoplavnim rizikom, imamo mogućnost da na vrijeme rea-giramo i spriječimo gubitke ljudskih života i materijalneštete, dodao je Prljača.

- Vidljive su promjene i napredak, kako u segmentuzaštite od voda tako i u samom monitoringu. Maglaj imadovoljno stanica koje opslužuju naše prognozne modele.U slivnom području Save ukupno je 120 hidroloških i au-tomatskih stanica za mjerenje nivoa površinskih ipodzemnih voda, meteorološke stanice za padavine -jedan automatizirani sistem. Podaci se dostavljaju u In-formacioni sistem voda. Ovdje se prikupljaju, analizirajui šalju u nadležne institucije i za potrebe prognoznih mod-ela – pojasnio je Hajrudin Mičivoda iz Sektora za upravl-janje vodama AVP Sava.

Voda je prirodni resurs i administrativnim granicamane možemo prekinuti njen tok. Za sliv Save urađen je Planupravljanja poplavnim rizikom. Ovaj dokument je defini-rao mjere koje bi države kroz koje protiče trebalo da prim-ijene kako jedna drugoj ne bi napravile štetu. Prljačadodaje da je to okvir, a svaka država, s obzirom naspecifičnosti vodnog područja i hidrografske mreže,razrađuje te mjere kao jedini ispravan način koordinacije.

- Četiri države - Bosna i Hercegovina, Hrvatska,Slovenija i Srbija - rade na principu dobrosusjedskihodnosa i nadamo se da će i dalje odlučivati struka. Nasto-jimo da sektor voda bude okrenut samo vodama, da poli-tika što manje utiče na donošenje odluka -kazao je Prljača.

On je naglasio da je u toku izrada Plana upravljanjapoplavnim rizikom u BiH, a rezultirat će katalogomnestrukturnih i strukturnih mjera koje moraju uključiti iostale sektore- poljoprivredu, šumarstvo, prostorno plani-ranje i ostale.

- U zemljama EU, zbog njihovog uređenja, mjere jelakše provoditi. Bez koordinacije između svih sektora unašem slučaju, izostat će adekvatni rezultati u slučajupoplavnih događaja - poručio je Prljača.

Dan Save prvi put je obilježen 2007. godine. Tada jeSavska komisija, u suradnji s nadležnim institucijamadržava stranaka Okvirnog sporazuma, odlučila da svakegodine provodi razne aktivnosti s ciljem podizanja svijestio važnosti Save u svakom segmentu života onih koji uznju žive, kao i potrebi njene zaštite i očuvanja okoliša.

AVP SAVA • MEĐUNARODNI DAN SAVE

16

Regulacija korita i uređenje šetališta u Maglaju

Sava

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00


17

UvodU skladu s članovima 29. i 156. Zakona o vodama

Federacije BiH (Službene novine Federacije BiH, broj70/06) (u daljem tekstu ZoV), Agencija za vodno područjerijeke Save Sarajevo (u daljnjem tekstu AVP Sava)pripremila je Plan upravljanja vodama za vodno područjerijeke Save u Federaciji BiH za period 2022-2027. (udaljnjem tekstu Plan upravljanja 2022 -2027), a s ciljemprovođenja Strategije upravljanja vodama Federacije BiH(2010-2022).

Sastavni dio Plana upravljanja vodama za vodnopodručje rijeke Save 2022-2027. čine prateći dokumenti:(1) Karakterizacijski izvještaj, (2) Značajna pitanja up-ravljanja vodama, (3) Okolišni ciljevi upravljanja vo-dama, (4) Ekonomske analize korištenja voda, (5)Program mjera, (6) Integraciona pitanja, (7) Konsultiranjejavnosti i Aneks sa tematskim kartama.

Opće karakteristike vodnog područja rijeke Save uFederaciji BiH

Osim na podslivove glavnih pritoka Save u BiH (Unas Glinom i Koranom, Vrbas, Bosna i Drina), značajan diose odnosi i na neposredni sliv Save s ukupnom površinomod 5.506 km².

Dužina Save na području Federacije BiH iznosi 108,41km.

Pojedina područja u Federaciji BiH imaju veoma raz-granatu hidrografsku mrežu, što pokazuje i podatak da jena vodnom području Save identificirano 410 vodotokaslivne površine veće od 10 km². Najviše je vodotoka (233)sa slivnom površinom 10-30 km2.

Vodno područje rijeke Save u Federaciji BiH prostirese u cijelosti na teritoriji šest kantona, a dio Kantona Sara-jevo također pripada slivu Jadranskog mora (dio općineTrnovo) i dio kantona 10, odnosno 59 općina u cijelosti i

dijelovi pet općina (Trnovo, Kupres, Drvar, BosanskoGrahovo i Glamoč).

Popisom iz 2013. utvrđeno je da na vodnom područjuSave u Federaciji BiH postoji 2.303 naselja i ukupno1.832.848 stanovnika.

Oko 42,52% stanovništva predmetnog područja živi unaseljima manjim od 2.000 stanovnika.

Najveći broj stanovnika živi na podslivu rijeke Bosne(1.268.650).

Karakterizacija površinskih vodaMetodologija za provođenje analiza karakteristika

predmetnog vodnog područja najvećim dijelom je defini-rana postojećim zakonodavstvom i to naročito Odlukomo karakterizaciji površinskih i podzemnih voda, referent-nim uvjetima i parametrima za ocjenu stanja voda i mon-itoringu voda1 (u daljnjem tekstu Odluka).

Analizom parametara za abiotičku klasifikacijupovršinskih voda (pripadnost ekoregionu, nadmorskavisina, geološka podloga, krupnoća supstrata) datih u Od-luci ustanovljeno je da, po osnovu abiotičkih parametara,na vodnom području rijeke Save u Federaciji BiH postoji49 jedinstvenih tipova površinskih voda slivne površine>10 km2.

Na osnovu analize bioloških parametara kvaliteta vodai uključivanja odgovarajućih indeksa i statističke obradepodataka, na vodnom području Save u Federaciji BiH,potvrđeno je sedam biotičkih tipova vodotoka, kako je todefinirano i u Planu upravljanja vodama za vodnopodručje rijeke Save u Federaciji BiH za period 2016 -2021.

Na vodnom području sliva Save u Federaciji BiHodređeno je 548 vodnih tijela (VT) površinskih voda.

Na vodnom području Save u Federaciji BiH nemavodnih tijela koja se mogu svrstati u vještačka.

NACRT PLANA UPRAVLJANJAVODAMA ZA VODNO

PODRUČJE RIJEKE SAVE UFEDERACIJI BiH (2022-2027)

Piše: dr. Anisa Čičić-Močić, dipl. biol.

1 Službene novine Federacije BiH, broj 1/14

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00

Planom upravljanja 2022 - 2027. određeno je 31 me-đuentitetsko i međudržavno vodno tijelo.

Unutar vodnog područja Save u Federaciji BiH nemaprirodnih jezera s površinom većom od 0,5 km2.

Karakterizacija podzemnih vodaPlanom upravljanja 2022 - 2027. definirano je 20 gru-

pa vodnih tijela podzemnih voda - GVTPV-a (pet spretežno integranularnim tipom poroznosti i 15 pretežnos karstno-pukotinskim tipom poroznosti), koja se po svompoložaju mogu izdvojiti kao:

• 3 GVTPV zahvataju prostor Federacije BiH,

• 2 GVTPV zahvataju međudržavni prostor (sHrvatskom),

• 13 GVTPV zahvataju međuentitetski prostor (Fed-eracija BiH/Republika Srpska),

• 1 GVTPV zahvata međuentitetski prostor (FederacijaBiH/Republika Srpska) i međudržavni prostor (sa Sr-bijom),

• 1 GVTPV zahvata međuentitetski prostor (FederacijaBiH/Republika Srpska), prostor Brčko-distrikta BiH(BD) i međudržavni prostor (s Hrvatskom), čime jedefiniran i međudržavni karakter.

Zaštićena područjaPlanom upravljanja vodama 2022 - 2027. izdvojena su

zaštićena područja prema Zakonu o zaštiti prirode Fed-eracije BiH (Službene novine Federacije BiH, broj 66/13)i Zakonu o vodama Federacije BiH (Službene novineFederacije BiH, broj 70/06).

Ukupna površina zaštićenih područja, na vodnompodručju Save Federacije BiH - prema Zakonu o zaštitiprirode - iznosi 130.299 ha.

Zaštićena područja po Zakonu o vodama FederacijeBiH

U skladu sa Zakonom o vodama Federacije BiH,zaštićena područja svrstana su u pet grupa, od kojih seprve tri u većoj mjeri odnose na upotrebnu vrijednostvoda, a u preostale dvije naglasak je na okolišnoj prob-lematici, odnosno osiguranju uvjeta za razvoj biljnih i živ-otinjskih vrsta. Prema članu 65. Zakona o vodamaFederacije BiH, zaštićena područja su:

• područja namijenjena za zahvatanje vode za piće:Postojeći podaci pokazuju nedovoljno dobru razvijenostprovedbe tehničkih i administrativnih mjera zaštiteizvorišta/vodnih resursa koja se koriste za vodosnabdije-vanje. Prije svega, za 14% vodozahvata ne postoje podaci.Indikativno je da za 17% izvorišta još nisu urađeni elab-orati o zaštitnim zonama izvorišta, dok za njih 7% takvi

elaborati postoje, ali se odluke ne provode. Treba naglasitida je većina navedenih elaborata zaštite urađeno postarom podzakonskom aktu vezano za ovu oblast te pos-toji potreba za inoviranjem zona zaštite prema važećemaktu;

• područja namijenjena zaštiti ekonomski važnihakvatičnih vrsta: Planirano je - prema članu 71. ZoV Fed-eracije BiH - da se u saradnji s ministarstvima nadležnimza veterinarstvo i prostorno planiranje donesuodgovarajući podzakonski akti o proglašenju ovihpodručja, a morali bi biti uneseni i u prostorne planove;

• površinska vodna tijela namijenjena rekreacijiuključujući i područja određena za kupanje: Nadležnostu domenu praćenja kvaliteta vode za kupanje je podijel-jena između sektora zdravstva i voda. Kupalištaproglašava općinski organ nadležan za vode, a sve uskladu s članom 72. ZoV Federacije BiH. U FederacijiBiH još ne postoji akt koji definira kriterije za područjana kojima su kupališta;

• područja podložna eutrofikaciji i osjetljiva na nitrate:Rješenjem Federalnog ministarstva okoliša i turizma od17.10.2018. godine, na vodnom području rijeke Save 21vodno tijelo je proglašeno osjetljivim, a tri manje os-jetljivim zaštićenim područjima podložnim eutrofikacijii osjetljivim na nitrate. Navedena vodna tijela podliježuposebnim mjerama zaštite, naročito zaštite od prekom-jernog unosa nutrijenata - azota i fosfora.

• područja namijenjena zaštiti staništa biljnih i život-injskih vrsta ili akvatičnih vrsta u kojima je održavanje ilipoboljšanje stanja voda bitan uvjet za njihov opstanak ireprodukciju: S ciljem zaštite ugroženih staništa i vrstaširom Evropske unije, države članice su 1992. godineusvojile Direktivu o zaštiti prirodnih staništa divlje faunei flore (skraćeno Direktiva o staništima 92/43/EEC). Usuštini, ona nadopunjuje Direktivu o pticama 79/409/EECusvojenu 1979. godine. Obje ove direktive predstavljajuključnu osnovu za stvaranje mreže lokaliteta ekološkiznačajnih područja pod nazivom "Natura 2000". IakoZakon o zaštiti prirode predviđa proglašenje Natura 2000područja, do danas navedena područja nisu službenousvojena niti zaštićena od nadležnih institucija.

Antropogeni uticaji na vodeAnalizom rezultata za potrebe izrade Plana upravljanja

2022-2027, može se po pitanju dominantnih izvorazagađenja radi grupiranja odgovarajućih mjera - zaključitisljedeće:

• najveći dio pritisaka - po BPK5, HPK i SM - na stanjavodnih tijela površinskih voda potiče od stanovništva uaglomeracijama. U ukupnom broju vodnih tijelazagađenje iz ovog izvora je dominantno u procentu od72% do 73% po navedenim pokazateljima;

AVP SAVA • SEKTOR ZA PLANIRANJE

18

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00


19

• udio stanovništva u manjim naseljima u značaju teretazagađenja je manji. Ovi izvori zagađenja su dominantni u27% slučajeva, od ukupnog broja VT-a, posmatrajući popokazateljima BPK, HPK i SM;

• korištenje zemljišta, po raznim namjenama –poljoprivreda, livade, šume, saobraćajnice - dominantan jeizvor zagađenja po pokazatelju uk.N u 86% slučajeva,odnosno u 28% slučajeva po pokazatelju uk.P;

• uzgoj stoke je dominantan izvor zagađenja u 60%slučajeva po pokazatelju uk.P;

• industrija je prisutna u 1,12% slučajeva kao dominan-tan izvor zagađenja po pokazatelju SM.

Vodna tijela podzemnih voda su pod pritiscima na nji-hova hemijska i kvantitativna stanja.

Za GVTPV-a značajni pritisci na hemijsko stanje odnosese na: korištenje prostora, neuređena odlagališta otpada inaselja bez javne kanalizacije, odnosno posmatraju se uticajiiz rasutih izvora zagađenja po pokazateljima jedinjenjaazota (N).

Pritisci na kvantitativno stanje podzemnih voda ogledajuse vodozahvatima za potrebe javnog vodosnabdijevanjastanovništva i privrede, koja u tehnološkim postupcima ko-risti vodu kvaliteta one za piće te poljoprivrede radi navod-njavanja u nekim slučajevima.

Rezultati procjene pritisaka na hemijsko stanje podzem-nih voda ukazuju na dominantnost pritisaka od korištenjazemljišta, odnosno od poljoprivrede. Izuzetak su GVTPVsarajevsko-zeničko polje, tuzlansko-sprečko polje, pa iGVTPV Posavina, gdje je uticaj zagađenja od uzgoja stokenajizraženiji. Pritisci od naselja ili dijelova aglomeracija bezuređene odvodnje otpadnih voda te od odlagališta otpadaznatno su blaži.

Sedam GVTPV je pod količinskim pritiskom koji se oc-jenjuje kao “značajan” (26% ukupne površine GVTPV),odnosno količina zahvaćene vode u odnosu na bilansne rez-erve prelazi granicu od 10%. Ovo je i granica dobrog kvan-titativnog stanja podzemnih voda.

Monitoring vodaMonitoringom od 2011. do 2013. i 2014-2018. godine

obuhvaćeno je 276 VT i to: 55% vodnih tijela podslivaBosne, 36% podsliva Drine, 45% VT neposrednog slivaSave, 53% VT u podslivu Une s Glinom i Koranom te 35%u podslivu Vrbasa. U 2019. i 2020. godini monitoringom jeobuhvaćeno još 74 novih VT-a, (ona VT koja ranije nisu bila

predmet monitoringa), ali stanje ovih VT-a nije obrađenojer njihove analize nisu bile završene do vremena izradeKarakterizacijskog izvještaja Plana upravljanja 2022-2027.

U skladu s Pravilnikom o monitoringu u područjimapodložnim eutrofikaciji i osjetljivim na nitrate2 , u 2019. go-dini provođen je i monitoring u područjima koja suproglašena zaštićenim.

Sistematski monitoring nivoa podzemnih voda i temper-ature radi se na 12 automatskih stanica. Mjerne stanicemjere vrijednosti parametara na satnoj osnovi. Mjesečno sesvi izmjereni satni podaci preuzimaju s mjernih stanica ipohranjuju u Informacionom sistemu voda Agencije zavodno područje rijeke Save Sarajevo (AVP Sava).

Ocjena stanja i procjena rizika za vodna tijela površin-skih i podzemnih voda

Stanje površinskih voda određuje se ocjenom ekološkogi hemijskog stanja vodnih tijela.

Ukupna ocjena stanja je urađena za 276 VT površinskihvoda, a na osnovu rezultata godišnjih monitoringa za period2011-20183 .

U nastavku su tabelarni zbirni podaci ekološkog i hemi-jskog stanja VT.

Za VT površinskih voda, za koja još ne postoje rezultatimonitoringa - a na osnovu rezultata analize pritisaka, teretazagađenja i koncentracija pokazatelja zagađenja – izvršenaje procjena rizika dostizanja ekoloških ciljeva. Ovakvih VT-a ima 272.

Pritisci na VT-a površinskih voda iskazani su kroz or-gansko i zagađenje nutrijentima po pokazateljima: BPK5,HPK, uk.N i uk.P, kao i kroz suspendirane materije (SM).

U narednoj tabeli su zbirni pokazatelji za VT-a površin-skih voda (272), kod kojih je ocjena stanja i rizika urađenapo osnovu analize pritisaka za vodno područje Save u Fed-eraciji BiH.

2 Službene novine Federacije BiH, br. 71/09.

3 Izvor: Za period 2011-2013 - Plan upravljanja 2016-2021. za godine: 2014, 2015, 2016, 2017. i 2018, godišnji izvještajio stanju voda sliva Save na području Federacije BiH. AVP Sava, Sarajevo

4 VT: BA_UNA_UNAC_4 nema ocjenu ekološkog stanja zbog nedostatka podataka.

5 Vodna tijela: BA_SA_TOL_GRA_VIDARA_1, BA_UNA_3 , BA_UNA_UNAC_1, BA_VRB_5, BA_VRB_7, BA_VRB_8, iBA_VRB_PLIVA_1 nemaju podataka za ocjenu hemijskog stanja.

Tabela 1. Stanje VT-a površinskih voda vodnog područja Savepo monitoringu

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00

Klasifikacija pritisaka i procjena rizika na kvantita-tivna stanja GVTPV - rađena u Planu upravljanja 2022-2027 - pokazala je da 74% ukupne površine GVTPVnije pod kvantitativnim pritiskom, dok preostalih 26%jeste. Iz ove spoznaje proistekle su odgovarajuće mjeres ciljem racionalnijeg korištenja voda da bi se ovi pri-tisci reducirali, odnosno ublažio trend njihovogpovećanja.

Prema analizama rađenim za Plan upravljanja 2022-2027, vidljiv je procenat površina GVTPV koja ili nisu

pod rizikom od nedostizanja okolišnih ciljeva za hemi-jska/kvalitativna stanja ili vjerovatno nisu pod rizikom88%. Planom upravljanja 2022-2027. ukazuje se na 12%površina GVTPV kod kojih pritisak “nije značajan”,odnosno nisu pod rizikom od nedostizanja okolišnih cil-jeva, tj. monitoringom je potvrđeno da su koncentracijezagađenja – jedinjenja azota, ispod dopuštenih zapodzemne vode.


20

Tabela 2. Procjena rizika po broju VT-a površinskih voda vodnog područja Save u Federaciji BiH

Tabela 3. Prikaz značajnih i potencijalno značajnih pitanja upravljanja vodama

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00


21

Ekonomske analize korištenja vodaPrema podacima AVP Sava, na vodnom području ri-

jeke Save u 2019. godini, ukupno je zahvaćeno170.538.465 m3/god, odnosno 5.407,74 l/s, od čega je nafakturama 50.018.176,03 m3/god, odnosno 1.586,07 l/s,tako da je ukupno neoprihodovane vode (NRW), zbog gu-bitaka u mreži, ilegalnih priključaka, itd. 120.520.289m3/god ili oko 70,7%.

U AVP Sava prate se i isporučene količine različitimkategorijama korisnika. U 2019. godini, u javnimvodovodima kategorija domaćinstva imala je najveći udiopotrošnje vode (81,4%), zatim uslužne djelatnosti(16,2%), a tu su i dvije kategorije manjeg značaja, svakas udjelom od 1,1%: industrija i mala preduzeća.

U AVP Sava ne prate se količine prikupljenih komu-nalnih otpadnih voda, nego se evidentiraju podaci o teretuzagađenja ispuštenih voda i dati su u vidu ekvivalentnogbroja stanovnika (EBS).

Ovim Planom upravljanja 2022-2027. prikazani sumogući izvori finansiranja Programa mjera, kako onidefinirani Zakonom o vodama Federacije BiH tako i po-tencijalni prihodi od novih vrsta naknada.

Značajna i potencijalno značajna pitanja upravljanjavodama

Značajna pitanja upravljanja vodama postavljaju se radipravilnijeg određivanja mjera, jer njihovi korespondirajućipritisci predstavljaju najveću opasnost za dostizanjeokolišnih ciljeva (dostizanje/očuvanje dobrog stanja svihvoda) definiranih u Zakonu o vodama Federacije BiH iOkvirnoj direktivi o vodama Evropske unije (2000/60/EC)(ODV). Po svojoj važnosti i uticajima na dostizanje okolišnihciljeva, određena pitanja upravljanja vodama mogu sesvrstati u grupu značajnih. Zbog nedostatka podloga/po-dataka na osnovu kojih bi se odredile pripadajuće aktivnosti,takva pitanja su imenovana kao „potencijalno značajna“.

U narednoj tabeli dat je pregled značajnih i potenci-jalno značajnih pitanja upravljanja vodama po Planu up-ravljanja 2022–2027.

Prilikom donošenja bilo kojeg strateškog plana, prvikorak treba uvijek biti posvećen jasnom definiranju cil-

jeva upravljanja koji se žele postići u određenom vremen-skom periodu. Zapravo, bez jasne definicije ciljeva up-ravljanja nemoguće je odrediti najefikasniji programmjera koji će se koristiti u rješavanju značajnih pitanja.Da bi se navedeni ciljevi zaštite okoliša adekvatno opera-cionalizirali, utvrđeni su i praktični ciljevi upravljanja vo-dama za vodno područje Save u Federaciji BiH.

Integraciona pitanjaS ciljem osiguranja integracije okolišnih, tehničkih i

socioekonomskih aspekata upravljanja vodama, zaodrživo korištenje voda neophodna je međusektorskasaradnja. Međusektorsko usklađivanje podrazumijevauvažavanje zahtjeva svih relevantnih sektora (energetika,zaštita okoliša, zdravstvo, prostorno planiranje,poljoprivreda, saobraćaj, turizam i sl.) pri izradi planovaupravljanja te integraciju okolišnih ciljeva ODV-a uključne strateške dokumente drugih sektora. Kako ak-tivnosti većeg broja korisnika predstavljaju i potencijalniizvor pritiska na vodno tijelo, može nastati i realan riziknedostizanja „dobrog statusa“, neophodno je da seokolišni ciljevi ugrade u planske i strateške dokumentepomenutih sektora s posebnim naglaskom na planovevezano za infrastrukturne projekte.

U Planu upravljanja vodama 2022-2027. posebno suobrađena sljedeća integraciona pitanja:

• upravljanje rizicima od poplava,

• održivo hidroenergetsko korištenje voda,

• riječna plovidba,

• poljoprivredne aktivnosti,

• zaštita prirode,

• suše i oskudice vode te

• klimatske promjene.

Okolišni ciljevi upravljanja vodamaPlanom upravljanja 2022-2027, okolišni ciljevi upravl-

janja vodama postavljeni su radi osiguranja dugoročnogi održivog korištenja vodnih resursa te planiranja iprovođenja mjera zbog održanja i zaštite akvatičnogokoliša.

Tabela 4. Dostizanje okolišnih ciljeva za površinske vode po Planu upravljanja2022-2027.

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00


22

Okolišni ciljevi za površinske vodeODV je definirao tri planska ciklusa realizacije

okolišnih ciljeva, 2016-2021, 2022-2027, 2028-2033.Zbog nepovoljnog početnog položaja BiH u aktivnostimazaštite voda (u pogledu stepena priključenostistanovništva na javnu kanalizaciju i postrojenja zaprečišćavanje otpadnih voda), kroz planove upravljanja uFederaciji BiH, predviđen je i četvrti ciklus: 2034-2039.

Dinamika dostizanja okolišnih ciljeva, posmatrajućipo broju VT-a površinskih voda, data je u Tabeli 4.

Okolišni ciljevi za podzemne vodeČlanom 30. Zakona o vodama Federacije BiH

određuju se Ciljevi zaštite okoliša u planovima upravl-janja vodama, a stavke člana koje se odnose na podzemnevode su:

(i) sprečavanje pogoršanja stanja VT-a površinskih ipodzemnih voda te postizanje najmanje dobrogstanja;

(ii) zaštita, unapređenje i obnova VT-a podzemnihvoda radi postizanja najmanje dobrog stanja;

(iii) postupno smanjenje zagađenja VT-a podzemnihvoda uzrokovano ljudskom djelatnošću i

(iv) harmonizacija standarda i ciljeva zaštite voda uzaštićenim zonama s međunarodnim standardimaza takvu zaštitu.

Program mjeraPlanom upravljanja 2022-2027. definirano je 70 mjera

s namjerom dostizanja okolišnih ciljeva, grupisanih na os-novu značajnih i potencijalno značajnih pitanja upravl-janja vodama. Program mjera za Plan upravljanja2022-2027. urađen je na osnovu obaveza propisanih Za-konom o vodama Federacije BiH, kao i na osnovupratećih dokumenata ovog plana, zatim važeće strateškei planske dokumentacije iz oblasti voda, Okvirne direktiveo vodama EU, međunarodnih direktiva, ugovora i kon-vencija potpisanih i ratificiranih od BiH, Sporazuma o sta-bilizaciji i pridruživanju i dr.

Procjenjuje se da je za realizaciju Programa mjeraPlana upravljanja 2022-2027. potrebno 524.824.292 KM.

Najveća finansijska sredstva potrebno je realizirati poKTM 1: Konstrukcija ili nadogradnja uređaja/postrojenjaza prečišćavanje otpadnih voda, u okviru provođenjaKTM 8: Tehničke mjere poboljšanja efikasnog korištenjavoda za navodnjavanje, industriju, energetiku idomaćinstva, što podrazumijeva i povećanje obuhvatastanovništva javnim vodovodima i smanjenje nepri-hodovane vode, za implementaciju KTM 13: Mjere za-štite voda za piće (npr. uspostavljanje zaštitnih zona,tampon zona itd.) te za implementaciju KTM 21: Mjereza sprečavanje ili kontrolu unosa zagađenja od urbanihpodručja, transporta i infrastrukture, gdje se planira sani-ranje nelegalnih odlagališta otpada koja direktnougrožavaju kvalitet površinskih i podzemnih voda.

Uglavnom, radi se o mjerama u komunalnom vodnomsektoru – upravljanje otpadnim vodama i unapređenje vo-dosnabdijevanja stanovništva koje su grupisane u okvir-ima KTM 1, 8, 13 i 21, i koje ukupno iznose 502.856.536KM, (ili 96% od ukupno procijenjene sume za za imple-mentaciju Plana upravljanja 2022-2027).

Konsultiranje javnostiKonsultiranje javnosti sastavni je dio procesa izrade

Plana upravljanja 2022-2027. i propisano je Zakonom ovodama Federacije BiH i Okvirnom direktivom o vodamaEU.

U procesu uključivanja i informiranja javnosti održanesu četiri prezentacije Plana upravljanja 2022-2027, u pe-riodu 12-15.4.2021. Komentari, prijedlozi i mišljenja nanacrt Plana upravljanja 2022-2027, a koji će biti isko-rišteni za razvoj Plana - što može poboljšati krajnji rezul-tat i donijeti veće prednosti na lokalnom nivou - mogli subiti dostavljeni u pisanoj formi do 26.8.2021. godineputem web stranice (http://www.voda.ba/konsultovanje-javnosti), e-maila: [email protected] ili direktnopisanim putem na adresu Agencije (Hamdije Čemerlića39a, 71000 Sarajevo).

Nakon što je završen postupak konsultiranja javnosti,u toku je dorada Nacrta plana upravljanja vodama zavodno područje rijeke Save u Federaciji Bosne i Herce-govine (2022-2027) i biće upućen u daljnju zakonompropisanu proceduru.

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00


23

Usora je lijeva pritoka Bosne u koju se ulijeva četirikilometra jugozapadno od Doboja. Nastaje kod Teslića,spajanjem Male Usore (slijeva) i Velike Usore (zdesna).Dužina Usore je 82 kilometra, a površina sliva je 849,3km2. Lijeve pritoke Usore su: Djedovac, Katića rijeka,Lukića rijeka i Grabovača. Desne pritoke su: Grgin potok,Radušica, Kopajka, Talin potok te Tešanjka, najveća inaznačajnija pritoka koja se ulijeva u Usoru u mjestuLuke, općina Tešanj. Usora se ulijeva u Bosnu u naseljuKaruše, općina Doboj Jug. Kota na ušću rijeke Usore urijeku Bosnu iznosi 148,41 m.n.m.

U Federaciji BiH Usora protiče kroz tri općine uZeničko-dobojskom kantonu i to kroz Doboj Jug, Usoru

i Tešanj. U najvećem dijelu svog toka Usora je bujičastai čestim poplavama izaziva velike materijalne štete. Naovom potezu korito Usore prilično meandrira. Prirodnatrasa korita je sa izraženim krivinama i naglim promje-nama smjera, što je posljedica stalnih procesa erozijeobala i odlaganja vučenog nanosa na novim mjestima.Preklapanjem ažurnih snimljenih situacija na stare skeni-rane karte, uočava se da se tok zadnjih godina dosta mi-jenjao. To su prouzrokovale nestabilne obale koje suvremenom erodirale djelovanjem vode, kao i konstantnanelegalna i nekontrolirana eksploatacija šljunka.

USORAU časopisu “Voda i mi” predstavljamo bosanskohercegovačke rijeke iz sliva Save. U ovom broju o Usori

Piše: Mirza Bezdrob, dipl. inž. građ.

Ušće Usore u Bosnu

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00

AVP SAVA • BOSANSKOHERCEGOVAČKE RIJEKE

24

U sve tri pomenute općine nalazi se veliki broj stam-benih objekata koji su u opasnosti od čestih poplava. Na-jviši vodostaj Usore je u aprilu kad je i najveći protok, anajniži u avgustu. Niskom vodostaju prethodi najniži pro-tok vode u julu i avgustu. Razlog su velike aprilske pa-davine i otapanje snijega s okolnih brda, dok je avgust uovim krajevima najsušniji mjesec u godini.

Najčešći uzrok poplava su obilne kiše koje padnu ugornjem toku Usore i prouzrokuju vodeni val koji potopipriobalne dijelove općina Tešanj, Usora i Doboj-Jug. Vodase izlijevala i na magistralni put Doboj – Teslić, u nasel-jenom mjestu Kalošević, gdje su bile poplavljene iporodične kuće. Nizvodno od Jelaha prema Tešanjci, gdjesu prirodne obale izrazito niske, voda se često izlijeva iugrožava stambene objekte i potapa nogometni stadionTopolik u Žabljaku. Također, rijeka ugrožava privredneobjekte - plinaru, betonaru i pilanu. U Makljenovcu subile poplavljene porodične kuće, kao i nogometni stadionPlaža. Najveću štetu trpi dio novog naselja u MZ Matuzićigdje bude potopljeno više privrednih objekata, zanatskih

radnji kao i deseci porodičnih kuća. U više navrata je par-cijalno uređeno riječno korito i izgrađen nasip na prior-itetnim dionicama. Međutim, kompletan projekat, zbogneriješenih imovinsko-pravnih odnosa, do sada nije u pot-punosti realiziran. Situaciju dodatno otežava nekontroli-rana eksploatacija šljunka i hirovitost same rijeke.

Cjelokupan sliv Usore može se smatrati “hidrološkiizučenim” s obzirom na značajan broj hidroloških stanicasa dugogodišnjim nizom sistemskih osmatranja vodostajai mjerenje protoka. To su hidrološke stanice HS Teslić-Velika Usora, HS Đulići-Mala Usora, HS Kaloševići-Usora, HS Tešanjka-Usora, HS Karuše-Usora. Zboguticaja Bosne na Usoru i koincidencije velikih voda naova dva vodotoka, moguće je razmatrati hidrološke para-metre s obzirom na postojanje stanica na rijeci Bosniuzvodno i nizvodno od ušća Usore. To su HS Usora-Bosna i HS Maglaj-Bosna. HS Usora se nalazi kilometarnizvodno, a HS Maglaj oko 18 kilometara uzvodno odušća Usore u Bosnu.

AKTIVNOSTI AVP SAVA NA USORI IPLANOVI U NAREDNOM PERIODU

Regulacija Usore je označena kao prioritet zbog višerazloga. Prvenstveno zbog negativnog uticaja velikihvoda na ljudske živote i materijalna dobra, odnosno čestihpoplava, ali i zbog stvaranja neophodnih preduvjeta za ve-like infrastrukturne projekte na ovom području, prijesvega postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i auto-ceste na koridoru 5C, dionica Putnikovo brdo –Medakovo, za koju je raspisana tenderska procedura.

Izrada neophodne dokumentacije za ovo područjepočela je još 2000. godine kad je urađen Idejni projekatuređenja rijeke Usore od ušća u Bosnu do područja RS.U 2009. godini urađen je Glavni projekat regulacije Usoreod ušća u Bosnu do stacionaže km 8+500, koji tretira

Usora, naselje Jelah

Usora, naselje Kalošević

Jelah, lijeva obala Usore

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00

25

dionicu na dijelu gradnje autoceste. S obzirom na to da jeprojektna dokumentacija stara više od deset godina, JPAutoceste Federacije BiH su, u okviru Glavnog projektaizrade autoceste na dionici Putnikovo brdo – Medakovou 2020. godini, uradili novelaciju projektnog rješenja reg-ulacije za dionicu od ušća Usore u Bosnu do stacionažekm 6+647, koja se nalazi oko 400 metara uzvodno odušća Tešanjke u Usoru.

Novelacija projektne dokumentacije pokazala je dakorito na prva 3,5 km nije pretrpjelo značajnije promjeneu odnosu na rješenje iz 2009. godine. Međutim, uzvodnose rijeka pomjera skoro svake godine te su primijećenerazlike u odnosu na staro rješenje. Projektnim rješenjemje usvojena jednaka širina dna reguliranog korita na cijelojtrasi, a normalni profili su usvojeni po dionicama regu-lacije. Na prva tri kilometra regulacije karakterističan je

uticaj Bosne na Usoru, pa su na tom dijelu planirani inasipi i minor i major korito. Na tom potezu usvojen jenormalni profil Tip 1 kod kojeg je predviđeno oblaganjeglavnog korita kamenom naslagom sa srednjimprečnikom 50 cm, dok se berme i kosine nasipa za-travljuju. Berme su širine pet metara, kruna nasipa četirimetra. Korito se stabilizira tipskim betonskim pragovimakoji se osiguravaju kamenim nabačajem.

Na dijelu uzvodno od trećeg kilometra, projektiran jeTip 2 normalnog profila, gdje je predviđeno samo minorkorito koje se oblaže kamenim nabačajem srednjegprečnika od 50 cm. Kosina iznad tog dijela se zatravljuje,kao i kruna nasipa širine pet metara. S ciljem zaštite sta-diona Makljenovac i puta, neposredno uz Usoru planiranaje gradnja armirano-betonskih zidova i gabionska zaštita.Za osiguranje minimalnog nivoa vode za izvorišta na tompodručju planirano je postavljanje pregrada od kamenognabačaja. Radove na uređenju korita Usore većim dijelomfinasirat će JP Autoceste FBiH, u okviru izgradnje auto-ceste na ovoj dionici. Agencija za vodno područje rijekeSave finansirat će radove dužine 750 metara.

Osim ovog dijela rijeke, gdje su aktivnosti oko real-izacije uređenja obala i vodotoka započele, u 2012. godinije izrađen Glavni projekat uređenja korita Usore od sta-cionaže km 8+500 do 18+500, odnosno do entitetske lin-ije. Na osnovu ovog projekta i nizom elaborata kojim suažurirane geodetske podloge na tom dijelu trase, izvedenoje više hidrotehničkih zahvata na Usori, uglavnom u Je-lahu i Kaloševiću. Ovim intervencijama, stambeni iprivredni objekti, putna infrastruktura i poljoprivrednepovršine značajno su zaštićeni od štetnog uticaja velikihvoda, odnosno poplava na tom području.


Ušće Tešanjke u Usoru

Naselje Kalošević

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00

26

SažetakFtalati privlače veliku pažnju zbog sveprisutne

upotrebe u okolišu i njihove potencijalne uloge kao en-dokrinih modulatora koji nepovoljno utiču na reproduk-tivni sistem čovjeka. Nalaze primjenu u različitimpotrošačkim proizvodima na bazi plastike da bi povećalinjenu elastičnost, dugotrajnost i transparentnost. Zbogfizičko-hemijskih karakteristika lako migriraju iz istihproizvoda te je izloženost ftalatima iz životne sredine ustalnom porastu i predstavlja opasnost za čovjeka, biljni iživotinjski svijet.

Zbog obimne proizvodnje i potrošnje, neprekidnog is-puštanja u vodeni okoliš, kao i njihovih fizičko-hemijskihosobina, ftalati se često nalaze u mjerljivim koncentraci-jama u vodenim ekosistemima u cijelom svijetu. Agencijaza vodno područje rijeke Save do sada nije vršila ispiti-vanja na prisustvo ftalata u površinskim vodama u okviruredovnog monitoringa. S obzirom na značaj ftalata i dasve više raste potreba za određivanjem njihovih koncen-tracija u okolišu, počelo se s pripremama za razvoj i val-idaciju metode za njihovo ispitivanje u Laboratoriji zavode Agencije za vodno područje rijeke Save.

UvodTokom zadnjih desetak godina, ftalati su u fokusu sv-

jetske javnosti zbog mogućih štetnih efekata, kako na

okoliš tako i na ljudsko zdravlje. Istraživanja pokazujunepovoljan uticaj ftalata na endokrini (hormonski) sistem,kao i na bitne razvojne procese. Postoje indikacije da kodljudi mogu da štete genitalnom razvoju, da utiču na statusspolnih hormona kod novorođenčadi, na kvalitet sjemenetečnosti i nastupanje puberteta, a nedavne studije ukazujuda izlaganje ftalatima u prenatalnom periodu može dautiče na neurološki, mentalni, psihomotorni i bihejvioralnirazvoj djece (Kazazić i Đapo, 2013).

Ftalati su po hemijskom sastavu dialkil ili alkil-aril esteriorto-ftalne (1,2-benzendikarboksilne) kiseline (Slika 1).

Ftalati imaju veliki privredni i komercijalni značaj,zahvaljujući njihovoj raznolikoj primjeni u potrošačkim

AVP SAVA • LABORATORIJA ZA VODE

FTALATI U POVRŠINSKIM VODAMA – ZNAČAJ I

POTREBA ZA ISPITIVANJEMPišu: dr. Maida Đapo-Lavić, dipl. inž. hemije

Anesa Pita-Bahto, dipl. inž. hemije

Slika 1. Opća strukturna formula alata

Tabela 1. Neki uobičajeni alati

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00

27

proizvodima na bazi plastike, poput građevinskih materijala(podnih i zidnih obloga i električnih kablova), dječijihigračaka, odjeće, štamparskih boja, ambalažnog materijala,pesticida, proizvoda za ličnu njegu i kozmetiku, farmaceut-skih i medicinskih proizvoda (Green, 2005; Wallace, 2005;Saeidnia, 2014). Zbog svojih fizičko-hemijskih osobina, vi-sokog vrelišta i niskog tališta, oni se uglavnom koriste kaoplastifikatori kako bi poboljšali fleksibilnost plastičnih ma-terijala, povećali elastičnost, dugotrajnost i transparentnostplastike (Wormuth i sar., 2006). U nekim plastičnimproizvodima, ovisno o vrsti i namjeni samog proizvoda,udio ftalata može iznositi i do 50% njegove ukupne težine(Peakal, 1975; WHO, 1992; Peijnenburg, 2008). Procjenjujese da proizvodnja ovih plastifikatora iznosi oko 5,5 milionatona godišnje (OECD, 2018). Zbog svoje tržišne cijene,di-(2-etilheksil)ftalat (DEHP) je najčešće upotrebljavanplastifikator.

Dospijevanje u okolišKada se koriste kao plastifikatori, ftalati nisu kovalentno

vezani za polimer, već su reverzibilno pričvršćeni napolimer te migriraju pod uticajem određenih spoljašnjih fak-tora (temperatura, UV zračenje, pH, kontakt s lipidima,rastvaračima itd.) u prostor koji ih okružuje pa tako dospi-jevaju u okoliš (Slika 2) (Bach i sar., 2012; Benjamin i sar.,2017).

Glavni put ulaska ftalata u okoliš je atmosfera iz koje seispiru padavinama te se djelimično rastvaraju u vodi, adjelimično apsorbiraju na organske materije, sediment ihumus. Nakon toga dospijevaju do podzemnih voda, gdjese izvjesna količina ftalata sporo raspada, dok se ostataknakuplja u biljkama, ribama, vodozemcima i pticama (Mi-hovec-Grdić, 2002).

Zbog obimne proizvodnje i potrošnje, neprekidnog is-puštanja u vodeni okoliš, kao i njihovih fizičko-hemijskih

osobina, ftalati se često nalaze u mjerljivim koncentracijamau vodenim ekosistemima u cijelom svijetu (Oehlmann,2008). Često korišten i detektirani plastifikator u okolišu ipovršinskim vodama je DEHP (Deblonde, 2011). Kontam-inacija ftalatima u vodenom okolišu uglavnom se pripisujeispuštanju neprečišćenih i poluprečišćenih otpadnih voda izindustrijskih i komunalnih djelatnosti, ispiranjupoljoprivrednih zemljišta i komunalnih odlagališta čvrstogotpada te atmosferskom taloženju u prihvatna vodna tijela(Net, 2015).

Zakonska regulativa u FBiH u pogledu praćenja a-lata u vodama

Ftalati su relativno nova tema na evropskom i globalnomnivou. Klasificiraju se kao nove onečišćujuće tvari (eng.emerging contaminants), one koje su na nanoskali dužeprisutne u evropskim vodama, a koje su bile nepoznate ilinisu bile prepoznate kao moguće onečišćujuće tvari u vo-dama (Houtman, 2010).

Donošenje regulativa iz oblasti vodne politike koje seodnose na ove tvari započeto je 2000. godine. Najvažnijidokument za Evropsku uniju je Okvirna direktiva o vodama(ODV) (eng. Water Framework Directive (WFD)) iz 2000.Okvirna direktiva o vodama (2000/60/EC) tretira prioritetnetvari, s definiranim standardima kvaliteta okoliša, koje susve zemlje članice EU obavezne pratiti. Starom direktivomo Standardima kvalitete okoliša (2008) postavljeni su stan-dardi kvalitete za 33 prioritetne i osam ostalihonečišćujućih tvari koje su postojane, bioakumulativne iotrovne. U avgustu 2013. godine usvojena je nova Direktiva2013/39/EU o prioritetnim tvarima u području vodne poli-tike, čija lista broji 45 tvari. Na listi prioritetnih tvari i novei stare direktive nalazi se DEHP iz grupe ftalata.

Prema Zakonu o vodama (Službene novine FBiH, broj70/06) stav 2. člana 156, agencije za vode organizirajuhidrološki i monitoring kvaliteta voda, monitoringekološkog stanja površinskih te podzemnih voda,pripremaju izvještaj o stanju voda i predlažu potrebne mjere.Monitoring stanja površinskih i podzemnih voda pripremase i provodi u skladu s odredbama Odluke o karakterizacijipovršinskih i podzemnih voda, referentnim uvjetima i para-metrima za ocjenu stanja i monitoringu voda (Službenenovine FBiH, broj 1/14). U Odluci o karakterizaciji površin-skih i podzemnih voda, referentnim uvjetima i parametrimaza ocjenu stanja voda i monitoringa, listu prioritetnih čine33 tvari i/ili grupe tvari preuzete iz EU Direktive2008/105/EC.

Od 2011. godine, a u skladu s Aneksom X ODV-a, odukupno 33 tvari i/ili grupe tvari s liste prioritetnih supstanci,u Laboratoriji za vode Agencije za vodno područje rijekeSave (AVP Sava) prati se 21 tvar s frekvencijom ispitivanjaod 12 puta godišnje. Sektor Laboratorija za vode AVP Savado sada nije ispitivao DEHP.


Slika 2. Migracija alata u okoliš (Benjamin i sar., 2017)

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00

28

Aktivnosti sektora Laboratorija za vode AVP Sava upogledu praćenja alata u vodama

Zbog potencijalne opasnosti ftalata za ljudsko zdravljei okoliš, u Laboratoriji za vode AVP Sava intenzivirane suaktivnosti za razvoj i validaciju metode za ispitivanjeDEHP. S ciljem poboljšanja usluga Laboratorije, planiranoje da se u narednom periodu razvije metoda koja bi bila

prilagođena raspoloživim resursima, a koja bi svakakozadovoljavala sve propise koje jedna laboratorija treba is-punjavati da bi njeni rezultati bili prihvaćeni kao rele-vantni.

Prve aktivnosti u pogledu razvoja metode bile su pre-gled literature iz oblasti metoda određivanja ftalata. Zaodređivanje ftalata u vodenom okolišu može se primijenitinekoliko metoda ekstrakcije i analize s dobromučinkovitošću.

U postojećim laboratorijskim uvjetima, na osnovu lit-eraturnih podataka o fizičko-hemijskim osobinama ftalatai složenosti matriksa, uzimajući u obzir vrijeme i troškoveanalize, metoda čvrsto-tečne ekstrakcije bila je najpriklad-nija za ekstrakciju DEHP u uzorcima površinske vode tepotom analiza ekstrakata tečnom hromatografijom visokihperformansi uz UV detekciju.

Nakon odabira metode, ograničen broj uzorakapovršinske vode sakupljen je u tamne staklene boce.Uzorci su do analize skladišteni na 4°C. Ekstrakcija jeprovedena u roku 24 sata da bi se izbjegla degradacija.Neposredno pred ekstrakciju uzorci su filtrirani kroz mem-branski filter 0,45 µm, te propušteni kroz SPE C18 ker-tridže prethodno kondicionirane s 5 mL metanola i 5 mLdejonizirane vode. Brzina propuštanja uzorka bila je ≤4mL/min. Nakon propuštanja uzorka, kertridži su isprani s2% metanolom te s 5 mL dejonizovane vode. Kertridži susušeni na zraku oko pet minuta u uvjetima vakuuma, tenakon toga eluirani s po 2x5 mL metanola. Ekstrakt je up-aren do suha u struji azota i na kraju rastvoren u 1 mLmetanola da bi se dobio 200 puta koncentriran uzorak kojije dalje spreman za analizu.

Analiza ekstrakta je rađena na instrumentu ShimadzuLC 20A HPLC (Shimadzu, Kyoto, Japan), LC na UV/VISdetektoru (SPD-20AV). Hromatografsko razdvajanjeobavljeno je na koloni ZORBAX SB-C18 4,6x150 mm,3-5 μm, uz predkolonu ZORBAX SB-C18 4,6 x 12,5 mm,5 μm. Eluiranje je bilo izokratsko s 100% metanolom kaomobilnom fazom uz protok od 1 ml/min temperaturu35°C. Eluent je posmatran na talasnoj dužini od 228 nm.Podaci su analizirani uz pomoć LC Solution TM softvera(Shimadzu, Corporation, Kyoto, Japan).

Preliminarni rezultati pokazali su da je metoda prik-ladna za određivanje DEHP u površinskim vodama te sepristupilo nabavci potrebnog potrošnog materijala ihemikalija kako bi se u narednom periodu metoda validi-rala i implementirala u Laboratoriji za vode AVP Sava.

Razvojem i proširivanjem programa monitoringa, AVPSava pokazuje svoju posvećenost unapređenju zaštiteokoliša i praćenju evropskih trendova kako bi se dobila štobolja ocjena stanja voda u slivu rijeke Save na teritorijiFederacije Bosne i Hercegovine.

AVP SAVA - LABORATORIJA ZA VODE

Laobaratorija za vode AVP Sava

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00


29

Literatura:Bach C, Dauchy X, Chagnon MC, Etienne S (2012):

Chemical compounds and toxicological assessments ofdrinking water stored in polyethylene terephthalate (PET)bottles: a source of controversy reviewed. Water Research,46(3), 571–583.

Benjamin S, Masai E, Kamimura N, Takahashi K, An-derson RC, Faisal PA. (2017): Phthalates impact humanhealth: Epidemiological evidences and plausible mecha-nism of action. Journal of hazardous materials 340: 360-83.

Deblonde T, Cossu-Leguille C, Hartemann P(2011):Emerging pollutants in wastewater: A review of the litera-ture, International Journal of Hygiene and EnvironmentalHealth 214, 442 – 448.

Green R, Hauser R, Calafat A, Weuve J, Schettler T,Ringer S, Huttner K, Hu H (2005): Use of Di(2-ethylhexyl)Phthalate-Containing Medical Products andUrinary Levelsof Mono(2-ethylhexyl) Phthalate in Neonatal IntensiveCare Unit Infants, Environmental Health Perspectives113(9): 1222-1225.

Houtman C. (2010). Emerging contaminants in surfacewaters and their relevance for the production of drinkingwater in Europe. Journal of Integrative Environmental Sci-ence 7, 271-295.

Kazazić M, Đapo M (2013): Štetnost ftalata i bisfenolaA i njihov utjecaj na zdravlje. RIM 2013: 9th InternationalScinetific Conference on Production Engineering, Proceed-ings, pp. 651-655.

Lorz P, K. Towae F, Enke W, Jackh R, Bhargava N,Hillesheim W (2007): Phthalic Acid and Derivatives. Ull-mann's Encyclopedia of Industrial Chemistry, p. 1-36,Wiley-VCH, Weinheim, Germany(https://doi.org/10.1002/14356007.a20_181.pub2).

Mihovec-Grdić M, Šmit Z, Puntarić D, Bošnir J (2002):Phthalates in underground waters of the Zagreb area, Croat.Med.J. 43: 493–497

Net S, Sempéré R, Delmont A, Paluselli A, Ouddane B(2015): Occurrence, fate, behavior and ecotoxicologicalstate of phthalates in different environmental matrices. En-viron. Sci. Technol. 49:4019–4035. doi:10.1021/es505233b.

NRC, National Research Council (US) Committee on theHealth Risks of Phthalates (2008): Washington (DC): Na-tional Academic Press (US).

OECD, Organisation for Economic Co-operation andDevelopment (2018): Socio-economic Assessment of Phtha-lates.ENV/WKP7. pp.90.www.oecd.org/

Oehlmann J, Oetken M, Schulte-Oehlmann U (2008): Acritical evaluation of the environmental risk assessment forplasticizers in the freshwater environment in Europe, withspecial emphasis on bisphenol A and endocrine disruption.Environ. Res. 108: 140–149. doi:10.1016/j.envres.2008.07.016.

Peakall DB (2008): Phthalate esters: occurrence and bi-ological effects. Residue Rev 1975, 54: 1-4.

Peijnenburg WJGM, Sven EJ, Brian F. (2008): Phtha-lates In: Jørgensen SE, Fath BD, editors. Encyclopedia of.Ecology. Oxford: Academic Press.

Saeidnia S. (2014): Phthalates, Encyclopedia of Toxi-cology, 3rd ed. p. 928–933, Academic Press, Elsevier Inc.,London.

Scholz N (2003): Ecotoxicity and biodegradation of ph-thalate monoesters. Chemosphere 31; 53(8): 921-6.

Wallace D (2005): Dibutyl Phthalate, Encyclopedia ofToxicology, 2nd ed. p. 1-2, Academic Press, Elsevier Inc.,London.

WHO, World Health Organization (1992): Internationalprogramme on chemical safety. Diethylhexyl phthalate. En-vironmental health criteria No. 131. Geneva: WHO.

Wormuth M, Scheringer M, Vollenweider M, Hunger-bühler K (2006): What are the sources of exposure to eightfrequently used phthalic acid esters in Europeans? RiskAnal. 26: 803–824. doi: 10.1111/j.1539-6924.2006.00770.

Pripreme za ispitivanje prisustva alata

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00

AVP SAVA • UNA I KLOKOT

30

SAŽETAKTeški metali pripadaju skupini onečišćujućih materija

koje se jednom unesene u okoliš ne razgrađuju idugoročno, a u zavisnosti od hemijskog stanja recipijenta,ostvaruju negativan uticaj na akvatičnu floru i faunu.

U ovom radu predstavljeni su rezultati ispitivanjateških metala u površinskim vodama. Uzorci vode uzetisu s dvije lokacije: prva je Vrkašić (rijeka Una) i drugaKlokot (rijeka Klokot). Ispitivanje je obavljeno u labora-toriji Biotehničkog fakultetu u Bihaću. Sadržaj olova(Pb), kobalta (Co), željeza (Fe), croma (Cr) i kadmija (Cd)određen je metodom atomske apsorpcione spektrometrijena aparatu „Perkin Elmer“ AAanalyst - 800, plamenomtehnikom.

Analizama teških metala u vodi Une utvrđena je vri-jednost olova (Pb) od 0.062mg/L, kadmija (Cd) od 0.182mg/L i željeza (Fe) od 0.023 mg/L, dok krom (Cr) i kobalt(Co) nisu detektirani.

Količine teških metala (Pb, Cd Co, Cr i Fe) u rijeciKlokot imali su niske vrijednosti. Utvrđena je vrijednostolova (Pb) od 0.028 mg/L, kadmija (Cd) od 0.009 mg/L,željeza (Fe) od 0.024 mg/L, dok krom (Cr) i kobalt (Co)nisu detektirani.

Ključne riječi: Teški metali, površinske vode, AAS,plamena tehnika.

UVODZagađenje površinske vode teškim metalima ozbiljan

je ekološki problem, pogotovo zbog toga što su neki odnjih toksični u malim koncentracijama, ne propadaju iimaju kumulativni efekt. Teški metali kao zagađivači sunerazgradivi i mogu postati toksični čak i ako se udaljeod izvora zagađenja.

Metali su važan faktor u bilo kojem vodenomokruženju, jer u mnogim slučajevima biološka raznolikostvodenog ekosistema ovisi o njima. Kanalizacioni sistemi otpadne vode iz industrijskih postrojenja ispuštaju se di-rektno u vodotok, bez prethodnog pročišćavanja. Također,bez odvajanja čvrstog otpada, električni uređaji se odlažuzajedno, tako da kroz zaostalu vodu teški metali dopirudo potoka i rijeka te opterećuju vodu i organizme vodeneokoline. Ova metoda odlaganja otpada može dovesti doizloženosti okoline štetnim supstancama, kao što su,između ostalog, teški metali (Abdallah i sar., 2008.)

Teški metali u tragovima, koji su intenzivnoproučavani posljednjih decenija, uključuju bakar (Cu),olovo (Pb), kadmij (Cd), cink (Zn), željezo (Fe), mangan(Mn), arsen (As), živu (Hg) i selen (Se).

MATERIJAL I METODEMaterijal

Materijal za izradu ovog rada je površinska voda,uzeta na lokacijama: Vrkašić (Slika 1), rijeka Una i naseljeKlokot, rijeka Klokot (Slika 2). Uzorkovanje je obavljenou oktobru 2020. godine (tabela 1).

ODREĐIVANJE SADRŽAJATEŠKIH METALA U UNI I

KLOKOTUPišu: Prof. dr. Jasmina Ibrahimpašić, dr. biotehničkih nauka

Aida Džaferović, dr. biotehnoloških nauka

Tabela 1. Neki uobičajeni alati

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00

31

Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Herce-govine koja manjim dijelom čini zapadnu granicu BiH iHrvatske (Slika 3). Una izvire u selu Donja Suvaja ispodplanine Stražbenice i protiče kroz: Martin Brod, KulenVakuf, Ripač, Bihać, Bosansku Krupu, Bosansku Otoku,Bosanski Novi, Bosansku Kostajnicu, Hrvatsku Kosta-jnicu, Bosansku Dubicu i Jasenovac. Njene glavne pritokesu Sana, Unac, Krušnica i Klokot. Ukupna dužina ove lje-potice koja pripada crnomorskom slivu je približno 212km. Površina njenog sliva je 10, 400 km2. U Uni raste višeod 170 različitih vrsta ljekovitih biljaka i 28 vrsta ribe.

Klokot je mala rijeka, lijeva pritoka Une. Izvirenedaleko od Bihaća, protiče kroz istoimeno naselje te seposlije 4,5 km ulijeva u Unu (Slika 4). To je rijeka jakogizvora i nešto sporijeg toka, s malo brzaka na izvoru kojise nalazi nekoliko stotina metara od aerodroma Željava upodnožju planinskog masiva Plješivica. Dubina rijekekreće se od 0,5 do 4 m. Prosječna temperatura vode je od8 do 10 stepeni. Dno je obraslo različitim biljkama i al-gama, koje su stanište za riječne rakove i riblju mlađ.

MetodeOdređivanje sadržaja teških metala obavljeno je

metodom atomske apsorpcione spektrofotometrije (Ana-

lytical Metods, Atomic Absorpcion Spectrometry FP-3,2000). Analize su rađene na atomskom apsorpcionomspektrometru „Perkin Elmer“ AAnalyst-800. (Slika 5).

Atomska apsorpcijska spektrometrija (AAS) jedna jeod najčešće primjenjivanih instrumentalnih tehnika kododređivanja koncentracije metala i metaloida u vodenimotopinama. Osnovni princip AAS zasniva se na mjerenjukoličine apsorbiranog elektromagnetskog zračenja pri ta-lasnoj dužini karakterističnoj za analizirani element, pri

Slika 1. Prvi lokalitet - Una (Vrkašić) Slika 2. Drugi lokalitet - Klokot

Slika 4. Rijeka Klokot

Slika 5. Atomski apsorpcioni spektrometar - Perkin ElmerAAnalyst 800

Slika 3. Rijeka Una


104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00

32

čemu je apsorbirano zračenje proporcionalno broju atoma.Atomi u osnovnom stanju nestaju termičkom disocijaci-jom (Veladžić, Čaklovica, 2001). Na taj način se možekvantitativno odrediti količina analita. Koncentracija uemisiji plamena može se utvrditi iz intenziteta zračenjakoje se emitira u djeliću atoma koji su prošli u pobuđenomstanju (Rouessac, F., Rouessac, A. 2007). Za većinu ruti-

nskih analiza potrebna je temperatura plamena približno2400°C, koju je moguće postići npr. mješavinama zrak-acetilen. Uzorak za analizu u tekućem stanju uvodi se uplamen pomoću raspršivača, čime se postiže disperzijatekućine u fine kapljice. Preporučeni uvjeti na Atomskomapsorpcionom spektrometru (AAS), pri kojima je rađenaanaliza teških metala, prikazani su u Tabeli 2.

Tabela 2. Preporučeni uvjeti na Atomskom apsorpcionom spektrometru (AAS)

Tabela 3. Rezultati analize teških metala u Uni

REZULTATI I DISKUSIJADa bi se utvrdio stepen onečišćenosti bilo kojeg dijela

ekosistema pa tako i vode, potrebno je utvrditi može lionečišćenje štetno uticati na ljudsko zdravlje, odnosnoutvrditi graničnu vrijednost količine unesene štetne tvari -

u našem slučaju teških metala - u vodi Une i Klokota, ispodkoje - a na temelju naučnih istraživanja - ne postoji ili jenajmanji mogući rizik od štetnih učinaka na ljudskozdravlje i/ili okoliš u cjelini. Tehnika koju smo koristili jeAAS Flame, Spectrometer Model: AAS 800, S/N 7121402.Rezultati istraživanja prikazani su tabelama 3. i 4.

Iz Tabele 3. je vidljivo da je u uzorcima Une koncen-tracija olova (Pb) iznosila 0.062 mg/L (ppm). Ove vrijed-nosti nešto su veće u odnosu na istraživanja Veladžića i sar.2017, koji su u Uni na lokalitetu Vrkašić utvrdili vrijednostolova (Pb) < 0,001 i kadmija (Cd)< 0,1. U našim istraži-vanjima vrijednost olova (Pb) je bila nešto veća. Vrijednostikadmija (Cd) su u skladu s našim istraživanjima. Sadržaj

kadmija (Cd) u vodi Une iznosio je 0,182 mg/L (ppm), štoje u skladu s Uredbom o opasnim i štetnim materijama uvodama (Službene novine FBiH br:43/07). Sadržaj kobalta(Co) pokazao je negativne rezultate, što znači da nije de-tektiran metodom plamene tehnike. Sadržaj hroma (Cr) jetakođer pokazao negativne rezultate (nije detektiran), dokje koncentracija željeza (Fe) iznosila 0.023 mg/L (ppm).

AVP SAVA • UNA I KLOKOT

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00

33

Iz Tabele 4. je vidljivo da je u uzorcima vode Klokotakoncentracija olova (Pb) iznosila 0.028 mg/L (ppm). Vri-jednost kadmija (Cd) bila je niža nego u Uni, a iznosila je0.009 mg/L (ppm). Sadržaj kobalta (Co) i hroma (Cr)pokazao je negativne rezultate, dakle nisu detektirani nave-denom metodom u vodi Klokota. Koncentracija željeza(Fe) iznosila je 0.024 mg/L (ppm). Dobijeni rezultati su uskladu s Uredbom o opasnim i štetnim materijama u vo-dama (Službene novine FBiH br:43/07).

ZAKLJUČAKNa osnovu pregleda literature i rezultata rada prove-

denog istraživanja sadržaja teških metala (Pb, Cd, Co, Cr iFe) u Uni i Klokotu, mogu se donijeti sljedeći zaključci:

• Sadžaj Pb, Cd, Co, Cr i Fe u uzorku vode Une nijeprelazio maksimalno dozvoljene koncentracije. Izm-jerne vrijednosti bile su u skladu s Uredbom o opasnimi štetnim materijama u vodama (Službene novineFBiH br:43/07).

• U uzorku rijeke Klokot svi ispitivani elementi imalisu vrijednosti koje ne prelaze dozvoljene iz nave-denog zakonskog akta.

• Potrebno je temeljito pratiti koncentracije metala upovršinskim vodama tokom dužeg razdoblja i odmahreagirati na svaku promjenu izazvanu antropogenimuticajem.

• Samo tačnim određivanjem te sistemskim praćenjemkoncentracija tragova metala, možemo reagiratipravovremeno i sačuvati ovo naše veliko bogatstvo.

LITERATURA1. Abdallah, M.A.M., Abdallah, A.M.A. (2008): Bio-

monitoring study of heavy metals in biota and sedi-ments in the South Eastern coast of Mediterraneansea, Egypt. Environmental Monitoring and Assess-ment, 146, 139 - 145.

2. Analytical Metods, Atomic Absorpcion SpectrometryFP-3, (2000). Perkin Elmer Instruments LLC, PartNo, 0303-0152, USA, Publication, august 2000.

3. Veladžić, M., Čaklovica, F.: (2001): Instrumentalnemetode u biološkoj analizi, IK „Ljiljan“ Sarajevo.

4. Rouessac, F., Rouessac, A.(2007): Chemical AnalysisModern Instrumentation Methods and Techniques,University of Le Mans, France.

5. Uredba o opasnim i štetnim materijama u vodama(Službene novine FBiH br:43/07)

Tabela 4. Rezultati analize teških metala u rijeci Klokot


104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00

34

Kisele kiše nastaju spajanjem aeropolutanata. Sumpor-dioksid se pomiješa s azotnim oksidima i reagira na kisiku zraku te nastaje sumporna kiselina, koja je uzrok za kiselepadavine - kišu, snijeg ili maglu. Sumpordioksid potiče izindustrijskih pogona i spaljivanjem plantaža. Azotni oksidinastaju iz ispušnih gasova vozila ili čak prilikom grml-javine. Ipak, uticaj kiselih padavina nije veliki na izvore irijeke pa u tom smislu nema posebne opasnosti od eksploat-acije vodnih resursa za piće. Problem je jedino ukoliko suvodeni rezervoari direktno izloženi kiselim padavinama ilikod korištenja kišnice za piće i vodosnabdijevanje. Kiselekiše mogu kontaminirati vodene rezervoare. U tom slučaju,voda koju pijemo bit će zagađena, nezdrava i nesigurna.Kada kisela voda prolazi kroz cijevi, polahko će korodiratiotapajući različite metale u vodu. Neki od opasnih metalasu olovo i bakar. Olovo u vodi koju pijemo može izazvatiprobleme s nervnim sistemom. Zakiseljena voda ima neg-ativni zdravstveni učinak, naročito izaziva respiratorneporemećaje. Ukoliko postoje indicije za efekat kiselih kišana vodu za piće, potreban je lokalni monitoring i kontrolapH vrijednosti vode. Preventivne mjere uključuju prokuha-vanje i kućno filtriranje vode.

Prikazani dijagram pokazuje:

a) proces formiranja kisele kiše u interakcijitehnoloških postrojenja i atmosferilija,

b) uticaj kiselih kiša na drveće (isušivanje i izumi-ranje),

c) dospijeće kiselih kiša u rijeke i potoke.

Specifikacije kiselih kiša i hemijskih reakcija u vezi snjihovim formiranjem vide se na dijagramu (Sl. 2):

Shema pokazuje kritičnu pH vrijednost za akvatične or-ganizme. Ne mogu sva živa bića podnijeti jednaku kiselostvode u kojoj žive. Zakiseljavanje rijeka, potoka i jezera pri-jeti nestanku pojedinih vrsta riba, školjki, insekata i dr.Kisele kiše su ekološki problem egzistencije riba i divljegsvijeta.

Slika 4. pokazuje ostatke norveškog drveća u Poljskojkoje je pogođeno kiselim kišama. Kiše koje apsorbirajusumporne i azotne okside, tj. slabe drveće tako što razlažu

AVP SAVA • KISELE KIŠE

UTICAJ KISELIH KIŠA NA VODENE RESURSE I ŽIVI SVIJETPiše: Lejla Žunić, dr. geografskih nauka

Sl.1 Formiranje kiselih kiša 1. (EPA, United States Environ-mental Protection Agency)

Sl.2. Formiranje kiselih kiša 2.(EPA, United States Environmental Protection Agency)

Sl.3. Kritični pH nivo za vodene organizme(EPA, United States Environmental Protection Agency)

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00


35

nutrijente (minerale) u zemljištu prije nego ih biljke stignuiskoristiti. Fenomen ogoljelog drveća poznat je podnazivom defolijacija krošnje, zbog opadanja lišća izaz-vanog djelovanjem hemijskih spojeva defolijanata.

Slika 6. pokazuje destrukciju koralnog grebena u peri-odu od 30 godina uslijed acidifikacije okeana i mora.Floridski greben u blizini ostrvskog lanca Florida Keys jenajekstenzivniji živući koralni greben, koji je stanište bro-jnih morskih vrsta (ribe, rakovi, školjke i dr.). Mnogi orga-nizmi koriste kalcij-karbonat za izgradnju svog skeleta (npr.ostrige i sl.), pa tako i korali koji imaju kalcitnu strukturu.Zbog toga im je potreban pristup kalciju u morskoj vodi.Međutim, proces kalcifikacije opada zbog izmijenjene pH

vrijednosti morske vode. Studije pokazuju opadanjestvaranja korala u dijapazonu 52-73%.

Karta pokazuje globalni problem kiselih kiša i njihovprostorni razmještaj. Najveću zastupljenost kiselih kišaimaju Evropa i Sjeverna Amerika (prevashodno njenoistočno područje), djelimično Azija (istočni dio: Kina) temanjim dijelom Južna Amerika (sjevero sjeverozapadnopodručje). Razlog je uglavnom intenzivna antropogena iindustrijsko-tehnološka osvojenost terena. Npr. Australijaima slabije izražen problem kiselih kiša iako spada u redvisokorazvijenih zemalja. Potencijalni razlog je slabijanaseljenost (25 miliona stanovnika Australije naspram višeod 500 miliona stanovnika u Evropi).

Prema prikazanom grafikonu (Slika 8), uočava se vari-jabilan trend rasta kiselih padavina u Sarajevu. Moguće jeizdvojiti nekoliko razvojnih faza:

a) Značajan pad kiselih padavina 2006-2008. s 50% na17% - porast uloge monitoringa i eko-legislativa,moguće ekološke prevencije i uvođenje filtera kododređenih industrijskih postrojenja koja teže evrop-skim standardima i sl.;

b) Pozitivni trend rasta kiselih padavina 2008-2013. s dvasignifikantna skoka početkom i krajem posmatranog

Sl. 5. Nox i SO2 emisije u Kanadi u 2000. godini(Venngage Inc.)

Sl.4. Uticaj kiselih kiša na drveće(National Geographic)

Sl.6. Raspadanje Floridskog koralnog grebena zbog acidikacije(NOAA, National Oceanic and Atmospheric Administration,

U.S. Department of Commerce)

Sl.7. Globalna rasprostranjenost kiselih kiša(EPA, United States Environmental Protection Agency)

Sl.8. Trend kiselih padavina na MS Bjelave Sarajevo za 2006-2020. god. (%)

(Statistika Federalnog hidrometeorološkog zavoda. Grafičkaobrada autora)-

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00

AVP SAVA - KISELE KIŠE

36

razdoblja, uz napomenu da je u svijetu vladalaekonomska kriza (GFC) 2007-2008, pa je todjelimično razumljivo, zbog porasta cijene goriva,troškova ekološke opreme, certifikacije i sl. A frekven-cija iznad 63% vjerovatno je rezultat intenziviranogurbano-saobraćajno-geografskog razvoja Sarajeva, alii klimatskih promjena koje prate gradski toplotni udarii poremećaji ciklusa padavina i njihove strukture;

c) Negativni trend 2013-2016. descedencije kiselih kišasa 63% na 38% mogući je odraz ozbiljnije realizacijemjera ekoloških politika, pojačanog monitoringanadležnih institucija, ali i toga što lokalne upravne je-dinice izrađuju kontinuirano strateške dokumente npr.LEAP i sl.;

d) Gotovo dvostruki skok 2016-2017. s 37% na 51%,zbog popuštanja mjera i prioritetiziranjahumanističko-produktivnih ciljeva s materija-lističkim izrazom u geografskom prostoru, pamoguće i zbog intenzivnijih turističkih dolazaka i dr.;

e) Regresija 2017-2019. s 51% na 36%, što je relativnou dozvoljenim granicama;

f) Pozitivno udvostručenje 2019-2020. s 36% na 65%,što je opet donekle odraz ekonomske krize i gubitkaposlova uporedo s vanrednom situacijom zbogCOVID-pandemije, ali i popuštanja ekoloških mjerai naredbi;

g) Osim donekle naglašenog antropocentričnog pristupai društvenog tzv. humano-geografskog aspekta, vari-ranje frekvencije kiselih padavina tokom višedeceni-jskog razdoblja mogućno je i zbog klimatskihpromjena ili općenito usljed različitih meteorološkihstanja tokom određenih dana ili mjeseci u godini, uznapomenu da ubrzanim hemijskim reakcijama irazvoju toksičnih spojeva, odnosno aeropolutanatanaročito imponiraju: visoka temperatura, povećanavlažnost zraka te smanjena zračna cirkulacija.

U strukturi kiselih padavina u Sarajevu, najveće učešćeimaju nekisele padavine 55% (ph>5.6), dok vrlo kisele (pH3-4) samo 1%. Veću acidifikaciju uzrokuju prisustvo SO2i NO u atmosferi, jer apsorbirani s vlagom, mogu formiratisulfatnu ili nitratnu kiselinu, koje su potencijalno kiselijeod karbonske, što može dovesti do povišene kiselosti. Ovoznači da struktura padavina izravno zavisi od koncentracijenavedenih spojeva u zraku prvenstveno iznad lokalne sre-dine ili šire (zbog atmosferskih strujanja) i postavke mete-oroloških parametara istovremeno.

Uglavnom, glavnina kiselih padavina, oko 32%, javljase tokom zimske sezone (ops. niz 2006-2020), kada jeujedno najveće aerozagađenje u gradu s obzirom natopografsko-klimatsku situiranost Sarajeva u kotlini i tzv.ujezeravanje hladnog zraka koji se spušta s okolnih planina,stacionira i taloži u sebi zagađene materije iz različitihizvora zagađenja (saobraćaja, ložišta, fabrika, itd.). U

LEAP Centar (2019) navodi se da prisustvo SO2 i NOxformira kiseli talog na površini zemlje, koji je dominantnoposljedica emitiranja iz Termoelektrane u Kaknju, met-alurških postrojenja u Zenici i industrijskih toplana, ali nijebeznačajna količina koja se emitira iz lokalnih kotlovnicai ložišta u kojima se spaljuju čvrsta fosilna goriva. FHMZpotencira povezanost kiselih padavina i puhanja izsjeverozapadnog kvadranta, zbog čega se smatra da daljin-ski transport zagađenih zračnih masa s područja zapadne icentralne Evrope igra značajnu ulogu u formiranju kiselihpadavina na području Sarajeva, više nego lokalnozagađenje. Međutim, singularno gledano za proteklu god-inu (2020), najveća koncentracija ili trećina kiselih pa-davina, aprx. 34%, registrirana je tokom proljetne sezone(mart, april, maj), upravo usljed kritičnog spoja parametara:povišene temperature zraka, povećane vlažnosti (npr. čestosu dnevne temperature bile iznad 20˚C i vlaga 60-80% iliviše), teško podnošljive sparine, grmljavine te za posljedicuimaju obilne i kontaminirane padavine - kisele kiše.

Poznavajući procjene kvalitete zraka od nadležnih in-stitucija te uvidom u raspoloživu dokumentaciju i izvještajeza zadnje dvije decenije, zatim uzevši u obzir empirijskaznanja i iskustva s obzirom na stalni boravak autorice uSarajevu, kao i primjenom vlastitih rezultata istraživanja izodređenih studija koja se bave srodnom tematikom, pratećiaktuelna dešavanja i medijska saopćenja - konstatira se daje najslabiji kvalitet zraka na opserviranom području up-ravo tokom zimskog dijela godine, te konsekventno inajveća količina kiselih padavina, a potencijalni uzroci su:

- kotlinsko-planinska morfologija terena; sarajevsko-zenička kotlina, odnosno njen SE sektor ili samo sarajevskakotlina u kojoj je smješten grad i šire administrativnopodručje, pri čemu se razlikuju dvije morfološke cjeline unjenoj kompoziciji:

a) interno zaravnjeno područje sa Sarajevskim poljem ib) brdsko-planinski obod s okolnim brdima Hum, Žuč, Mo-jmilo, Bukovik i Crni Vrh, itd. (uz napomenu da po svjet-skim geomorfološkim parametrima također spadaju u redplanina koje se identificiraju preko visinskog parametra ilialtitude već od 500 m.n.v.), odnosno planinskim zaleđemIgmana, Bjelašnice, Jahorine, Treskavice, Trebevića itd.,urbanizirano i tehnološki osvojeno područje, s dominantno

Sl.9. Struktura kiselih padavina na MS Bjelave Sarajevo (Federalni hidrometeorološki zavoda)

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00


37

zastupljenom goleti, antropogenim sadržajem, modifici-ranim tipovima tala urbanosola, antroposola i tehnosola ucentralnom dijelu kotline i dr., odnosno s reduciranim ze-lenim površinama i tzv. prirodnim filterima zraka, Sarajevokao glavni grad i gravitacioni centar s enormno velikimsaobraćajnim prometom, koji uključuje i upotrebu starijihvozila, dolazak migranata radi posla, obrazovanja i dr.;

- neplanski izgrađeni lokaliteti s ruraliziranomfizionomijom usred grada, na periferiji ili prigradskoj zoni,tj. brojne kuće i ložišta, uz moguću upotrebu neadekvatnihsredstava za zagrijavanje objekta i sl.;

- gradski saobraćaj kao zagađivač broj 1;

- kotlovnice, ložišta, fabrički dimnjaci itd.;

- daljinski transport iz okolnih postrojenja, odnosno napravcu strujanja vjetrova, naročito iz NW kvadranta tokomformiranja hladnih fronti: TE Kakanj, metalurška postro-jenja u Zenici ili potencijalno šire npr. zapadna i centralnaEvropa, uz napomenu da su one s daleko većim tehnološko-industrijskim kapacitetima i sl., ali je za očekivati i da suekološki bolje zbrinuta, jer je riječ o područjima EU pa imnije moguće tek tako pripisivati lokalno zagađenje;

- pretplaninska klima i zimski meteorološki parametrikoji pogoduju razvoju hemijskih procesa na relaciji polu-tanata i povećane vlage zraka uz slabiju zračnu cirkulaciju,povećana količina padavina, zimske termičke inverzije kojeupravo i dovode do ujezeravanja zraka i akumulacije polu-tanata, kao i formiranja smoga,

- klimatske promjene i porast srednje godišnje temper-ature, porast vlage naročito tokom toplijeg dijela godine i

ljetnih mjeseci, gradski toplotni udari/ toplinski otoci, izmi-jenjen režim i struktura padavina;

- područje u razvoju, koje još nema sav potrebni finan-sijski kapital za implementaciju filtera i drugih potrebnihekoloških mjera sanacije, ali nastoji da razvije određenu in-frastrukturu i unaprijedi svoj privredno-funkcionalni razvojdok ekološke certifikacije i internacionalna eko-standard-izacija često puno koštaju.

Zaključuje se da kisele kiše predstavljaju ozbiljan glob-alni, ali i naš lokalni problem, jer se Sarajevo, premautvrđenoj statistici i kartografskim prikazima, evidentirakao krizno područje, odnosno ima povišenu ukupnuprosječnu frekvenciju kiselih padavina 41,2% tokomutvrđenog razdoblja. Tematsko-kartografska i statističkaobrada ove vrste podataka pokazuje da se kategorijafrekvencije 40% i više kiselih padavina smatra povišenom,a takva područja ekološki ugroženim i rizičnim, jer se osimnegativnog uticaja na živi svijet i zemljišta (tzv. kisela de-pozicija), kisele kiše nepovoljno odražavaju i na gra-diteljsko naslijeđe i dr. Da bi se smanjila frekvencija kiselihpadavina, potrebno je imati na umu značaj proizvodnje en-ergije bez upotrebe fosilnih goriva (npr. solarna i energijavjetra). Preporučljiva je upotreba uglja s manje sumpora,kao i tzv. ispiranje uglja. Također treba povesti računa očistijim vozilima, kao i to da automobilske i druge fabrikepoštuju eko-standarde te da nadležne institucije kon-tinuirano sprovode monitoring i održive mjere zaštite živ-otne sredine.

Referense:

• https://theacidic4.wordpress.com/2009/11/09/acid-rain-and-the-water-we-drink/

• https://www.freedrinkingwater.com/water-education3/39-water-acid-rain.htm

• http://blog.sciencescore.com/what-causes-acid-rain/

• http://countrymeters.info/en/Australia/

• http://worldpopulationreview.com/countries/australia-population/

• http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Population_and_population_change_statistics

• http://slideplayer.com/slide/7902029/

• https://www.epa.gov/acidrain/effects-acid-rain

• https://infograph.venngage.com/p/115010/acid-rain

• https://www.nationalgeographic.com/environment/global-warming/acid-rain/

• https://climateinterpreter.org/content/effects-ocean-acidification-coral-reefs

• https://www.coris.noaa.gov/portals/florida.html

• file:///E:/My%20documents/Journals/Vodoprivreda-Publikacije/Kisele_kise_i_voda/2011-bilten.pdf

• http://www.centar.ba/stranica/leap-2019-2024

• http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/izvjestaji.php

• https://www.jstor.org/stable/24100562

• https://www.sciencedirect.com/topics/chemistry/acid-precipitation

• https://www3.epa.gov/acidrain/education/site_students/beingdone.html

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00


38

UvodDidymosphenia geminata je mikroskopska

slatkovodna alga koja živi u čistim i hladnim vodotocimapričvršćena za kamenje i druge podloge. Poznata je podnazivom DIDYMO i ''kamena bala'' (rocky snot). Uodređenim uvjetima didimo luči duge stalke/drške odkojih formira mrežicu koja vremenom postaje debela iformira se smeđa prostirka ili tepih koji pokriva kamenisupstrat ili čitavu površinu riječnog korita. Iako su visokehranljive tvari često uzrok cvjetanja algi, didymo senajčešće javlja u potocima s niskom koncentracijomhranljivih sastojaka. Guste prostirke didymo mogu pokri-vati dno vodotoka, mijenjati lance ishrane i poremetitičitav ekosistem potoka. Didymo cvijet iznenada se po-javljuje gdje ova vrsta nije postojala ranije, masovno rastei nakon nekog vremena naglo isčezava, što je klasičnoponašanje za populacije invazivnih vrsta (Crooks 2005).Pokretači prekomjernog stvaranja prostirki - moždagenetski i/ili okolišni - nepoznati su i predmet su trenutnihznanstvenih istraživanja.

Didymosphenia geminata (Lyngb.) M. Schmidt je prvanetoksična silikatna alga čija masovna pojava izazivaznačajne negativne efekte na stanište. Do pojave cvjetanjadidyme smatralo se da su invazivne vrste algikarakteristične samo za morsku sredinu (Caulerpa taxi-folia, Sargassum i sl).

O vrstiHistorijski, didymo se smatrala široko rasprostran-

jenom, ali specifičnom vrstom silikatnih algi porijeklomiz hladnih tekućih slatkih voda sjeverne hemisfere,uključujući sjeverne dijelove Sjeverne Amerike, Evropei Azije. Iako podaci iz literature govore da je didymo in-dikator hladnih nutrijentima siromašnih/oligotrofnih vodasa smanjenom provodljivošću, novija istraživanjapokazuju da se ova vrsta vremenom mijenjala i proširilasvoj ekološki raspon. To je potvrđeno time da je njeno cv-jetanje u Evropi, ali i u Americi, zabilježeno upravo utoplijim i produktivnijim vodama.

Tako je tokom zadnja dva desetljeća širom svijetazabilježeno cvjetanje didyme sa sve većom učestalošću iintenzitetom, posebno na mjestima gdje je prethodno nijebilo. U Sjevernoj Americi cvjetanje didyme prvi je putdokumentirano 1990-ih u rijekama na otoku Vancouver uBritanskoj Kolumbiji. U zadnjih 20 godina cvjetanje seproširilo na istok Sjeverne Amerike i postalo sve češće na

sjeveroistoku SAD-a, posebno u potocima i rijekama koječesto posjećuju ribolovci i drugi rekreativci. U 2011. go-dini vrsta se mogla naći u 18 američkih država i trikanadske provincije. Na južnoj hemisferi, didymo je prviput otkrivena na Novom Zelandu 2004. godine, a nas-tavila se širiti brojnim slivovima na Južnom otoku (višeod 32). Cvjetanje na Novom Zelandu bilo je posebnoizraženo, s prostirkama koje su narastale do osam cen-timetara i protezale se na više od 2,5 milje dužine. Godine2010. potvrđeni su prvi cvjetovi didyme u Južnoj Americiu nekoliko rijeka koje su prolazile Patagonijom (Čile i Ar-gentina). Tamo je prvi put otkrivena na rijeci Futaleufú,mjestu popularnom među kajakašima iz cijelog svijeta.

O novoj invazivnoj vrsti svojevremeno su izvještavalii domaći mediji:

Kad se govori o pojavi didyme u regionu, ova in-vazivna vrsta je u Hrvatskoj utvrđena u fitoplanktonskojzajednici Dunava 2006. godine tokom poplava. PrisustvoDidymosphenie geminata (Lyngb.) M. Schmidt - u Srbijije zabilježeno još 1994. godine u zajednici fitoplanktonaDunava i u velikom Jažinačkom jezeru. U narednom pe-riodu rasprostranila se i u svim većim pritokama Dunava.Prvi slučajevi pojave didyme u Sloveniji zabilježeni su2003. (rijeka Moravce) i 2005. na Bledskom jezeru(Blanco & Ector 2009).

INVAZIVNA VRSTA DIDYMO USLIVU SAVE

Piše: Alma Hadžiahmetović, dipl. biolog

Slika 1 Izvor: https://source.ba/clanak/Svijet/353273/dt

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00


39

DIDYMO je istovremeno invazivna u mnogimpodručjima ali i prirodna autohtona vrsta u područjimasjeverne hemisfere.

Kako se širi Smatra se da su ljudi u velikoj mjeri odgovorni za

širenje didyme izvan njenih ranijih dometa. Mikroskopskividljive ćelije/silikatne ljušturice didyme mogu se prili-jepiti za ribolovni alat, čizme, čamce ili vesla i sposobnisu preživjeti najmanje 40 dana izvan potoka sve dok os-taju u vlažnom, hladnom okruženju. Većina istraživača

slaže se da je didymo široko rasprostranjena zahvaljujućirekreacijskim aktivnostima na vodi. Budući da je razm-nožavanje ove alge bespolno, dovoljna je kap vode ilikomad nekog materijala koji sadrži ćelije didyme da bi seomogućilo širenje/prenošenje vrste. Jednom kada se nađeu vodotoku, samoodrživa navika rasta didymeomogućava joj brzo pokrivanje površina.

Dugo je bilo nejasno kako je didymo u stanju održavatimasovan rast u sredini s niskom koncentracijom nutrije-nata. Istraživači su otkrili da se uspijeva održati u nave-denim uvjetima samo zahvaljujući biohemijskimprocesima u biofilmu na prostirkama koje stvara. Kakose didymo prostirke stvaraju, na površini se razvijaju novestabljike, a starije, koje su već vezale fosfor, premještajuse u unutrašnja područja prostirki. Istraživanja supokazala da je koncentracija fosfora u prostirkama dalekoveća u odnosu na izmjerenu vrijednost u vodotoku. Korakdalje, otkriveno je da se fosfor održava u prostirkamazahvaljujući dostupnosti željeza u vodi. Didymo ćelije ap-sorbiraju ili kondenziraju na svojim površinama i željezoi fosfor. Tada bakterijski procesi u prostirci stupaju u in-terakciju sa željezom povećavajući biološku dostupnostfosfora. Sve to rezultira značajnim količinama fosforaneophodnim za ćelijsku diobu didyme. Dakle, neophodnifosfor je didymi dostupan zahvaljujući aktivnosti bakterijakoje žive unutar prostirki.

DIDYMO na vodnom području Save u FBiH Tokom monitoringa površinskih voda Agencije za vodno

područje rijeke Save Sarajevo u periodu od 2013. do 2020.godine, ova vrsta je detektirana sporadično (nekoliko ljuš-turica u uzorku) na sljedećim mjernim mjestima: Saniuzvodno od Ključa (0704/17, 0954/18), Sani nizvodno odSanskog Mosta 0953/18, Drini nizvodno od Goražda(0720/17 FB) i Drini u Vitkovićima (0594/19) (godišnji izv-ještaji o stanju voda sliva rijeke Save na području FBiH(2013 - 2020).

Prvi i jedini slučaj masovnije pojave ove vrste zabilježenje 2013. godine na mjernom profilu Sane uzvodno od Ključa

Slika 2 Ćelije DIDYME na polisaharidnim stalcima/drškama

Slika 5. Svjetska distribucija D. geminata (B. A. Whitton,2009)

Slika 3 Didymosphenia geminata, mikroskopski prikaz (scalebar= 10 µm; photo by Mart Schmidt)

Slika 4. Izgled riječnog korita prekrivenog naslagama DIDYME

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00


40

(gradska plaža). To je ujedno bio prvi susret s ovom vrstomkoja je u periodu maj-juni prekrivala riječno dno. Iste godineu drugoj/jesenjoj seriji uzorkovanja utvrđeno je svega neko-liko jedinki u uzorku. Iste godine ova vrsta sa svega nekolikoljušturica pronađena je na profilima Sane nizvodno od San-skog Mosta, Drine u Vitkovićima i Drine nizvodno odGoražda. Mjerna mjesta na kojima su jedinke ove vrsteutvrđene smatraju se revirima i često su ih posjećivali ribariiz svih dijelova BiH, kao i susjednih zemalja. Narednih go-dina ljušturice DIDYME su redovno prisutne u materijalu snavedenih lokaliteta, ali u malom broju.

Uticaj cvjetanja DIDYME na okolinu- Masovni razvoj može imati negativan uticaj na zajed-

nice u sastavu bentosnih organizama beskičmenjaka i biljakakoje koriste iste podloge za stanište;

- U ekstremnim slučajevima, vjeruje se da može uticatina lance ishrane smanjenjem raznolikosti algi i mijenjanjemvrsta u sastavu zajednice makroinvertebrata. Navodno sepovećava broj puževa, tubificida i diptera ali smanjuje brojephemeroptera i plekoptera;

- Promjene u abundanci i raznolikosti beskičmenjaka, kaorezultat invazije didyme, potencijalno mogu uticati na ribekoje se njima hrane. Osim toga, cvjetanje didyme, kojepokriva velike dijelove dna vodotoka, moglo bi promijenitistanište koje je važno za hranjenje i mrijest riba. Prema is-traživanjima, smanjenjem cirkulacije vode i podloge koritarijeke u pogođenim područjima može uveliko smanjiti pro-cenat preživljavanja jaja pastrmke.

- Budući da cvjetovi didyme liče na kanalizacijski muljili toaletni papir, realna je zabrinutost za smanjenjerekreativnog korištenja vode.

- Nizvodno od pojave cvjetanja, u nekoliko slučajevaplivači su imali iritaciju očiju koja bi mogla biti povezana sovim silikatnim algama (silicijum iz ljušturica).

Kako zaustaviti širenjeTrenutno ne postoje dostupne metode za kontrolu ili isko-

rjenjivanje didyme nakon što napadne neki vodotok. Istraži-vanja sigurnosti i učinkovitosti nekoliko hemikalija zasuzbijanje didyme, koja se provode na Novom Zelandu, jošnisu objavljena.

Jedan od načina da se spriječi širenje jeste provjeriti ko-rištenu opremu, posebno nakon upotrebe u poznatomdidymo području, dobro je očistiti i obraditi s 2% izbjeljivačaili je ostaviti na suncu da se potpuno osuši.

Ribarske čizme s filcanim đonom smatraju se jednim odvektora širenja didyme i neke države su u nacionalnimparkovima ili zaštićenim područjima zabranile njihovuupotrebu.

Većina istraživanja o D. geminata odnose se na njenustrukturu, upravljanje i negativne efekte. U novije vrijemeobjavljeno je istraživanje koje govori o mogućim pozitivnimefektima koje didymo može imati na okoliš. Istraživanjapokazuju da polisaharidne peteljke D. geminata imajusposobnost apsorpcije štetnih metalnih jona, poput Pb (II),Ni (II) i Cd (II). O mogućnosti komercijalnog iskorištavanjaove sposobnosti, autori predlažu da to bude za pročišćavanjeindustrijskih otpadnih voda, posebno vode koja ima visokudio jona Pb (II).

Na osnovu poznatih informacija o didymi nijepotrebno trajno uklanjanje polisaharidnih stabljika, alinjen rast treba pratiti i ograničiti kako bi se negativniefekti u rijekama i potocima sveli na minimum.

Foto: Didymosphaenia geminata, Sana uzvodno od Ključa2013. (Mikroskop Zeiss Axioscop 2 plus uvećanje 100)

Literatura:1. Agencija za vodno područje rijeke Save-Sarajevo:

Godišnji izvještaji o stanju voda sliva rijeke Save napodručju FBiH (2013-2020.).

2. Blanco, S. and Ector, L. (2009) Distribution, ecologyand nuisance effects of the freshwater invasive diatomDidymosphenia geminata (Lyngbye) M. Schmidt: a liter-ature review Nova Hedwigia 88 (3-4): 347-422.

3. Crooks, J. A. (2005). Lag times and exotic species:The ecology and management of biological invasions inslow-motion1. Écoscience, 12(3), 316–329.doi:10.2980/i1195-6860-12-3-316.1Ejaz, Hurmat, EstherSomanader, Uday Dave, Hermann Ehrlich, and M. A.Rahman 2021. "Didymo and Its Polysaccharide Stalks:Beneficial to the Environment or Not?" Polysaccharides2, no. 1: 69-79.

4. Vidaković, Jasna; Mihaljević, Melita; Stević, Filip;Špoljarić, Dubravka; Palijan, Goran; Čerba, Dubravka;Galir, Anita; Cvijanović, Vanda (2009) Invasive species inthe floodplain waters of Kopački Rit Nature Park //Zbornik sažetaka 10. hrvatskog biološkog kongresa str.307-308

5. Whitton BA, Ellwood NTW, Kawecka B (2009) Bi-ology of the freshwater diatom Didymosphenia: a review.Hydrobiologia 630:1–37.

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00

Mazlinska rijeka

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00

Bijelo jezero, Treskavica

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00

Vodopad Skok, Treskavica

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00


45

I dok je cijeli svijet suočen s najvećom zabilježenomkrizom snabdijevanja vodom, ono što vam se naTreskavici nikada ne može desiti je da ostanete žedni. Ima365 vrela, po izvor za svaki dan u godini. Ovdje su i izvoripet velikih rijeka: Željeznice, Bistrice, Ljute, Bijele i Rak-itnice.

- Legenda kaže tako, a ja tvrdim da je izvora više. Kone vjeruje neka ide da broji - kaže kroz osmijeh našsagovornik planinar Hikmet Mehanić.

Željeznica, Bijela i Bistrica pripadaju Crnomorskomslivu, a Ljuta i Rakitnica se ulijevaju u Neretvu koja daljeteče u Jadransko more. Najviši vrh Treskavice je 2.088metara nadmorske visine i jedni planinari ga zovu Paklijašzbog surovosti terena, za druge je to Đokin toranj - po ini-

cijatoru gradnje skloništa na vrhu, arhitekti i planinaruĐoki. Ime Mala Ćaba, kako najviši vrh zovu oni treći, jersu mještani iz okolnih sela u vrijeme suše ovdje učilidove/molitve za kišu.

Mještani sela podno planine ispričat će vam i da jeprve pašnjake na Treskavici sultan poklonio HasanuKučuku Sovi iz Turova. Bio je to znak zahvalnosti što muje spasio život. Hasan Sova je savladao sultanovog pro-tivnika, jednog od arapskih vladara. Sultan mu je tadapoklonio zemlje na Treskavici onoliko koliko je obišaopješice tokom dana. S obzirom na to da je Hasan Sovapostao paša, područje koje je obišao i zaokružio u jednomdanu narod je nazvao Pašina planina, sat hoda od najvišegvrha Treskavice.

Brojna jezera - gorske oči Treskavice

GORSKE OČI TRESKAVICEUdaljena je od glavnog bosanskohercegovačkog grada 30 kilometara. Svojim južnim obroncima spušta se uHercegovinu, sjevernim u Bosnu. Uzvišenjem Hojta vezana je na zapadu s Bjelašnicom. Rijeka Ljuta dijeli jeod Visočice. Pripada lancu dinarskih planina. Ime je dobila po čestim manjim zemljotresima. Ipak, ono po

čemu je posebna jesu njena jezera i izvori. Poznata je među ljubiteljima prirode kao planina deset vrhova iznad2.000 metara i prostranih pašnjaka. Treskavica!

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00

AVP SAVA • TRESKAVIČKA JEZERA

46

Priroda je Treskavici podarila brojna jezera: Veliko,Platno, Crno, Bijelo, Zmijsko, Turov stan, Kućare,Trokunsko, Gornju baru i Simovića baru, Hrasnički, Stu-denac, Mlakvu, Ljuštru, Pločnik, Vratanjski, Klesni potoki druga. Napajaju se iz lednika, podjezerskih i okolnihizvora te potoka. Sva izviru i poniru u Treskavici.

Narodna priča kaže da je djevojci ispao prsten u Velikojezero, a da ga je voda izbacila na vrelu Srebrenik koje seulijeva u Željeznicu ispod sela Turovi.

Veliko jezero je najveće na planini. Mnogi će reći i na-jljepše. Dugo je približno 300, široko 160 metara. Mak-simalna dubina je šest metara. Jezero je na nadmorskojvisini od 1.550 metara. Nekih samo 700 metara dalje, na1.675 metara nadmorske visine, je Crno jezero.

Crno jezero je navodno povezano s izvorom Žel-jeznice. Mehanić priča da je 60-ih godina prošlog stoljećaubačena boja u jezero, a pojavila se iznad sela Godinja naizvoru Željeznice.

U Godinjskoj pećini je Godinjski potok. Zajedno sHrasničkim potokom čini rijeku Željeznicu. Pećina imadosta prolaza koji vode do malih jezera. Zanimljivo je daod izvora ne teče prema izlazu, već ponire i izbija 50-akmetara niže od ulaza u pećinu. Najatraktivnije mjesto ukanjonu Željeznice su Kazani. Voda je u stjenovitom dnu

napravila okrugla udubljenja, kazane, odnosno lonce te seima utisak kao da na tim mjestima ključa.

Jedan od fenomena je i pećina Lednica s ogromnimstubovima leda. Mehanić priča da su mještani okolnihsela lomili led, pokrivali ga slamom i na konjima nosili uSarajevo. O tome postoji i zapis u Sejahatnami putopiscaEvlije Čelebije. Led je korišten u bolnicama, ugos-titeljskim objektima i domaćinstvima.

Iz lednika, podjezerskih i okolnih izvora te potoka na-pajaju se brojna jezera.

Sredinom prošlog stoljeća vještački su poribljena.Međutim, samo Veliko jezero ima uvjete za prirodni mri-jest. Ostala jezera su prehladna, a njihovi izvori su uzemljinoj utrobi, gdje voda ujedno i ponire.

Bilo je pokušaja poribljavanja, s obzirom na to da sepastrmka, koje ima samo u Velikom jezeru, mrijestinizvodno. Međutim, pošto voda iz Velikog jezera ponirei ponovo izvire te se pojavljuje kao izvor jednog od po-toka, ubačena riba pojavila se u rijeci Hrasnici, kasnije iu Željeznici.

Na površini Crnog i Bijelog te jezera Platno, led sedugo zadržava. Ukoliko ne bude probijen na vrijeme, ribaugine.

Jedno od treskavičkih jezera

Kazani

Jedinstvena ljepota Treskavice

Pećina Lednica

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00


47

- Mi smo probali ribe prenijeti iz Velikog jezera uPlatno. Prežive neko vrijeme, ali s obzirom na to da sePlatno prelijeva u Veliko jezero, riba se ili vrati ili ugineod hladnoće - kaže Mehanić.

Treskavica je nekada bila puna stoke, konja i katuna.Nažalost, to više nije tako iako je to bio način održavanjaprirodne ravnoteže na ovoj planini.

- Zbog toga je veliki problem pojava podvodnetrave u jezerima. Prije rata su postojali prirodni čistači -konji koji su svojim kopitom uništavali travu u korijenu.Danas toga nema. Košenje ne rješava problem jer travabrže raste - kaže naš sagovornik.

Članovi PD Visočica pokušali su ovaj problem riješitičupanjem trave iz korijena, ali se to ispostavilo kaokratkoročno rješenje.

Do sada nisu rađena organizirana naučna ronjenja

odnosno istraživanja jezera, kažu naši sagovornici. Takvuekspediciju organizirala je Škola ronjenja-Ronilački klubKVS SCUBA iz Sarajeva.

- Planinarsko-ronilačku ekspediciju činilo je devetosoba, iskusnih alpinista, planinara, ronilaca, podvodnihfotografa, snimatelja i ljubitelja prirode - kaže za naščasopis jedan od članova ekspedicije i predsjednikRonilačkog kluba SCUBA Adnan Drnda.

- Izmjerili smo trenutne dubine jezera (avgust), tem-peraturu vode, očitali prozirnost, pristup vodenoj površini,pobrojali viđenu floru i faunu na četiri jezera te sve todokumentirali foto i videomaterijalom - kaže ronilacAdnan Drnda.Od sela Turovi do jezera

Adnan Drnda:Već pri prvom zaronu u Crnom jezeru pronalaz-imo brojnu koloniju vodozemca tritona (Tritorusalpestris) u blizini izvora koji utiče u jezero na du-bini od dva metra i temperaturi vode od 7 ºC . Unastavku ekspedicije u sljedeća dva dana, izuzetnoraspoloženi zbog prethodnog nalaza kolonije tri-tona i po idealnom sunčanom vremenu, ronimo upreostala tri jezera, Platnom, Bijelom i Velikomjezeru. Platno jezero je ubjedljivo najbistrije i na-jhladnije, svega 4 ºC. U Bijelom jezeru na 1.697m.n.v. pronalazimo još jednu koloniju vodozemcatritona, te ispunjavamo sve ostale planirane ciljeveekspedicije.

Zaroni u četiri jezera (foto Adnan Drnda, Samir Solaković)

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00

AVP SAVA • TRESKAVIČKA JEZERA

48

U Velikom jezeru, s obzirom na to da je u prethodnomperiodu poribljeno, nije bilo traga od tritona. Slična sud-bina kao i u Prokoškom jezeru na Vranici, priča daljeDrnda. Dodaje da je u Velikom jezeru dosta artefakata izminulog rata, kao posljedica borbi vođenih na ovim pros-torima, tako da nije preporučljivo dodirivanje dna ili si-drenje u jezeru.

- Temperatura vode na Platnom jezeru bila je svegačetiri stepena, bez bilo kakvih naznaka faune, ali zato skristalno prozirnom vodom i snježnobijelim pijeskom nadnu. Da, bilo je zaista uzbudljivo zaroniti u dubine ovačetiri jezera, posebno imajući na umu da to činimo prvi.Osjećaj veoma hladne vode koja vas obuzima i navaleadrenalina koje se može dobiti samo prilikom istraživanjapotpuno nepoznatog - bio je neopisiv - kaže Drnda.

Kratki film snimljen o ovoj ekspediciji premijerno jeprikazan u januaru 2020. godine na najvećem sajmu ron-jenja na svijetu Boot Dusseldorf.

Endemska vrsta alpskog tritona, vodeni gušter, živisamo u izrazito čistoj vodi određene temperature. Alpskitriton je zaštićen Bernskom konvencijom (Appendix III,zaštićena vrsta) i Evropskom direktivom o zaštiti staništai vrsta. U Evropskoj uniji je nezakonito loviti, posjedovatiili rukovati alpskim tritonima bez posebne dozvole.Također, zabranjeno je ubijanje ili nanošenje štetejedinkama ili njihovom staništu.

Na Treskavici postoji veliki geološki rasjed. To je iuzrok čestih zemljotresa po kojima je dobila ime.

Do svih jezera vode staze i ne može se prići vozilima,čime su zaštićena od neodgovornog ponašanja pojedi-naca.

Članovi Ekološko-planinarskog društva “Treskavičkajezera”, njih 130, brinu i održavaju približno 60 kilo-metara planinskih staza.

Ljubitelji planina će vam reći da na Treskavici ništanije slučajno. Zna biti surova, u danu se mogu promijenitičetiri godišnja doba. Turistima je teško shvatljivo da u vri-jeme vrućina na 1.700 metara nadmorske visine pijuizvorsku vodu temperature 2 stepena. A izvire i iz ka-mena! Ovdje shvatite koliko ste mali u odnosu na bogat-stvo koje ova ljepotica pruža, zajednički je stav ljubiteljaplanine. VEDRO!!!

Foto: Adnan Drnda, Samir Solaković

Izvor Bistrice

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00


SAMO 3% SVJETSKOG EKOSISTEMA NETAKNUTO

Najnovije naučno istraživanje pokazalo je da je samo3% naseljenih dijelova zemlje ostalo ekološki netaknuto,sa zdravim populacijama životinja i neometanim

staništem. Uglavnom se nalaze u dijelovima tropskihšuma Amazonije i Konga, istočnosibirskih i sjever-nokanadskih šuma i tundri te u Sahari. Prethodne analizeidentificirale su područja divljine na osnovu satelitskihsnimaka i procijenile da je između 20% i 40% površineZemlje pod ljudskim uticajem. Međutim, naučnici u novojstudiji tvrde da šume, savane i tundre mogu izgledati ne-taknute odozgo, ali da na terenu nedostaju vitalne vrste.Istraživanje je objavljeno u časopisu “Frontiers in Forestsand Global Change”. Većina podataka odnosila se na sis-are, ali je obuhvatala i ptice, ribe, biljke, gmizavce ivodozemce.

I ZVANIČNO PETI OKEANNa Svjetski dan okeana - 8. Juna, planeta Zemlja

postala je bogatija za još jedan okean. Uz Atlantski, Tihi,Indijski i Sjeverni ledeni (Arktički), priznat je i Južniokean. Prvi put poslije više od stotinu godina, DruštvoNacionalne geografije odlučilo je da će Južni okean, vo-denu površinu koja okružuje Antarktik, prepoznati kaopeti svjetski okean, prenose agencije. Riječ je o vodenoj

površini od obale Antarktika do 60. stepena južne ge-ografske širine. Sadrži područja koja se najbrže zagri-javaju na Zemlji, poput Antarktičkog poluotoka. Iakooznačavanje hladnih voda, koje okružuju južni kontinent,kao posebnog okeana traje gotovo 100 godina i naučniciga uveliko koriste, do sada nije imao zvanično priznanjezbog, tvrde, nedostatka šireg sporazuma.

CRNO MORE UNIŠTAVAJU PRETJERANI RIBOLOV, PRLJAVE RIJEKE, BRANE I KLIMATSKE PROMJENE

Život u Crnom moru sve je siromašniji zbog njegovepoluzatvorenosti koja dovodi do slabijeg protokakiseonika i drugih materija. Situaciju dodatnopogoršavaju pretjerani ribolov, prljave rijeke, izgrađenebrane, invanzivne vrste i promjena klime. Na ovakvusituaciju upozorio je Evropski parlament. Prema po-dacima Ujedinjenih nacija, od svih svjetskih mora, ribljifond je u najgorem stanju na Mediteranu i u Crnom moru

koje se graniči sa šest zemalja, ali se njegov vodni slivprostire na čak 23 države, a najveći uticaj imaju rijekeDunav i Dnjepar.

NA LEDENOM VRHU GRENLANDA PADALAKIŠA

Na najvišoj tački grenlandskog ledenog pokrivača,prvi put otkako postoje mjerenja, padala je kiša. Naučnici

Uništena staništa

Izumiranje pojedinih vrsta dostiglo kritičan nivo

Izumiranje pojedinih vrsta dostiglo kritičan nivoI zvanično peti okean

49

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00

AVP SAVA - ZANIMLJIVOSTI

50

smatraju da je to još jedan zabrinjavajući znak globalnogzagrijavanja, jer na 3.216 metara nadmorske visineuobičajeno pada snijeg. Međutim, sredinom avgusta tem-peratura je devet sati bila iznad nule, što je dovelo do kišei topljenja snijega i leda, objavili su iz Američkog na-cionalnog centra za podatke o snijegu i ledu u Coloradu,prenijele su agencije. Voda nastala topljenjem leda i sni-jega slijeva se u okeane i uzrokuje porast nivoa mora.

BORBA PROTIV VRUĆINEU godini kada se bilježe temperaturni rekordi, Ujed-

injeni Arapski Emirati pomoću dronova prave kišu. Da bipobijedili vrućinu, Nacionalni centar za meteorologijusmislio je rešenje koje je proizvelo pljusak u okolini

Dubaija kada temperatura dostiže 48 stepeni. U procesuse koristi bespilotna letjelica slična borbenim dronovima,koja ispušta pulseve električne energije u oblake kako bise dobile kapi vode u oblacima koji se drže zajedno. Kadakapi postanu dovoljno velike, one padaju u vidu kiše. Pro-jekt je vrijedan 15 miliona dolara.

U JULU TEMPERATURNI REKORDTemperature zraka u julu na sjevernoj hemisferi obo-

rile su rekord star 142 godine, s povećanjem od 1,54 ste-pena Celzijusa iznad mjesečnog prosjeka. Ovo su podaciAmeričke nacionalne agencije za istraživanje okeana i at-

mosfere. Rick Spinrad, voditelj NOAA, podsjetio je da jejuli inače najtopliji mjesec u godini, međutim, ovogodišnjirekord postao je jedan od pokazatelja uznemirujućeg i de-struktivnog načina na koji su klimatske promjenepogodile svijet.

TREĆINA VRSTA DRVEĆA U SVIJETU PODPRIJETNJOM NESTAJANJA

Skoro trećini svjetskih vrsta drveća prijeti izumiranje,stotine su na rubu nestanka. Studija, koju je objavila or-ganizacija Botanic Gardens Conservation International(BGCI), pokazala je da je oko 17.500 vrsta drveća, ili 30posto od ukupnog broja, u opasnosti od izumiranja. Izu-miranje jedne vrste drveća moglo bi dovesti do gubitkamnogih drugih. A upravo ono podržava prirodni ekosis-tem i smatra se vitalnim za borbu protiv globalnog zagri-javanja i klimatskih promjena. Tri su glavne prijetnje skojima se suočavaju vrste drveća biljna proizvodnja, sječadrveta i stočarstvo, navodi se u izvještaju, a klimatskepromjene i ekstremne vremenske prilike nove su prijetnje.

Dubai: Borba s vrućinama

Temperaturni rekordi Upozorenje: Skoro trećina vrsta drveća pred izumiranjem

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00


51

Tema: „VODA JE ŽIVOT“OŠ"Aleksa Šantić" Sarajevo

Merjema Koso, IX-3

Tema: „VODA JE ŽIVOT“OŠ"Aleksa Šantić" Sarajevo

Merjema Koso, IX-3

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00

AVP SAVA • NAJMLAĐI O VODI

52

VODAVoda je izvor života,

u njoj se ogleda ljepota.

Ona ima čas,

u njoj se nalazi dar.

Vodopad u Jajcu,

to je stvar prava.

Mjesto gdje se nalazi,

to je strava.

Ona pokazuje,

puteve mnoge.

Niko na svijetu,

ne može bez vode.

Voda je izvor života,

na planeti Zemlji prava ljepota.

Medina Mačkić V-2

OŠ „Aleksa Šantić“ Sarajevo

VODA

Voda je izvor života,čistoća je njena ljepota.

Svako živo biće treba vodu,biljke, životinje, ljudi.

Cijela planeta ovisi o vodi,kao i o hrani, zraku i slobodi.

Zato vodu čuvajmo jako,da bi je imao svako.

Berin Ajanović V-5

OŠ“Aleksa Šantić“ Sarajevo

Tema: VODENA VILAOŠ „Aleksa Šantić“

Hena Ahmetspahić, Hana Mraković, Adna Prozorac VII-1Tema: PLAVA PLANETAOŠ“Aleksa Šantić“

Ela Biber V-2

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00

104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00 Page 1 - Agencija za ...

Documents

Transcript of 104-final_Layout 1 27. 9. 2021. 13:00 Page 1 - Agencija za ...