ZOR-sa komentarom.pdf

8/10/2019 ZOR-sa komentarom.pdf

1/52


2/52

II


3/52

III

SADRAJI - OSNOVNE ODREDBE .................................................................................. 1

I I - ZAKL JUI VAN J E UGOVORA O RADU .......................................................... 31. Probn i rad .............................................................................................. 52. Ugovor o radu na neodreeno i odreeno vrij eme ................................... 53. Sadraj zaklj uenog ugovora o radu ....................................................... 64. Podaci koj i se ne mogu trait i ............................................................... 7

I I I - OBRAZOVANJ E, OSPOSOBLJ AVANJ E I USAVRAVANJ E ZA RAD .................... 71. Prij em pripravnika ................................................................................... 82. Volontersk i rad ....................................................................................... 8

I V - RADNO VRI J EME ........................................................................................... 8

V - ODMORI I ODSUSTVA ................................................................................... 121. Odmori ................................................................................................... 122. Odsustva sa rada ....................................................................................... 15

VI - ZATI TA ZAP OSLENI KA ............................................................................... 161. Zatita malolj etnika ............................................................................... 172. Zatita ena i materinstva ....................................................................... 173. Zatita zaposlenika privremeno ili traj no nesposobnog za rad ................ 21

VI I - PLAE I NAKNADE PLAA ........................................................................... 231. P lae ...................................................................................................... 232. Naknada plae ....................................................................................... 243. Zatita plae i naknade plae ............................................................... 24

VI I I - I ZUMI I TEHNI KA UNAPREENJ A ZAPOSLENI KA ........................................ 24

I X - ZABRANA TAKMI ENJ A ZAPOSLENI KA SA POSLODAVCEM ........................ 25

X - NAKNA DE TETE ....................................................................................... 26

XI - PRESTANKA UGOVORA O RADU ................................................................... 271. Nain prestanka ugovora o radu ........................................................... 272. Otkaz ugovora o radu ........................................................................... 283. Forma i traj anje otkaznog roka ............................................................... 304. Otkaz s ponudom izmjenjenog ugovora o radu .................................... 315. Program zbrin javanja vika zaposlenika ................................................ 316. Otpremn ina ........................................................................................... 32

XI I - OSTVARI VANJ E PRAVA I OBAVEZA I Z RADNOG ODNOSA ............................ 331. Odluivanj e o pravima i obavezama iz radnog odnosa ............................ 332. Zatita prava iz radnog odnosa ............................................................... 33

XI I I - PRAVI LNI K O RADU ................................................................................... 34

XI V - SUDJ ELOVANJ E ZAP OSLENI KA U ODLUI VANJ U ........................................ 35VI J EE ZAP OSLENI KA ............................................................................... 35

XV - KOLEKTI VNI UGOVORI ............................................................................... 35

XVI - MI RNO RJ EAVANJ E KOLEKTI VNI H RADNI H SPOROVA ............................ 381. Mirenje ................................................................................................... 382. Arbitraa ............................................................................................... 39

XVI I - TRAJ K ....................................................................................................... 39

XVI I I - EKONOMSK O-SOCI J ALNO VI J EE ............................................................... 40

XI X - NADZOR NAD PRI MJ ENOM PROP I SA O RADU ............................................ 41

XX - POSEBNE ODREDBE ................................................................................... 411. Radna knj iica ........................................................................................ 412. Privremeni i povremeni poslovi ................................................................ 423. Utjecaj vojne slube na radni odnos ........................................................ 434. Prava zastupn ika - poslanika i funkcionera ............................................ 44

XX - KAZNENE ODREDBE ........................................................................................ 44

XXI - PR I J ELAZNE I ZAVRNE ODREDBE ................................................................ 46


4/52

- 1 -

ZAKON O RADU FBiH - SA KOMENTARI MA (24.12.2005.) (Sl. novine F BiH br. 43/ 99, 32/ 00 i 29/ 03)

I - OSNOVNE ODREDBElan 1.

Ovim zakonom ureuje se zakljuivanje ugovora o radu, radno vrijeme, plae,prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa, zakljuivanje

kolektivnih ugovora, mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova i druga pitanja izradnog odnosa, ako drugim zakonom nij e drugaije odreeno.Do donoenja Zakona o radu radni odnosi u Bosni i Hercegovini bili su ureeni propisimadonesenim prije dravnog osamostaljenja nae zemlje.S obzirom na to, kao i na transformaciju svojinskih odnosa u Bosni i Hercegovini, a to se ogledakroz pretvorbu drutvene svojine u privatnu, mjeovitu ili dravnu, neophodno je bilo izvriti ipromjene u radnom zakonodavstvu.U lanu 1. dat je kratak pregled sadraja zakona odnosno najznaajnijih pitanja koja se ureujuovim zakonom, ako drugim (posebnim) zakonom nije drugaije odreeno.Naime, prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine ("Sl. novine Federacije BiH" broj 1/94)postoji podjela ovlatenja izmeu federalne i kantonalne vlasti, pa, izmeu ostalog, i u domenusocijalne politike. Iz ovako definiranog pojma proizilazi da e drugi posebni zakon imati prednostpred Zakonom o radu, ukoliko su neka pitanja tim zakonimadrugaije ureena.

lan 2.Zakljuivanjem ugovora o radu izmeu poslodavca i zaposlenika zasniva se radni

odnos.Radni odnos prema Zakonu o radu zasniva se iskljuivo zakljuivanjem ugovora o radu izmeuposlodavca i zaposlenika. Ovo je sutinska novina u odnosu na dosadanje norme koje suureivale to pitanje. Naime, do sada se radni odnos zasnivao na osnovu odluke o izboru, odnosnougovora o zapoljavanju, te faktikim stupanjem radnika na rad.Prema ovom zakonskom rjeenju radni odnos zasniva se iskljuivo ugovorom o radu koji jeobavezni pravni ugovor izmeu poslodavca i zaposlenika, a postaje pravno valjan sporazumomstranaka o bitnim elementima tog ugovora. Jedan od bitnih elemenata ugovora o radu je i danstupanja zaposlenika na rad, jer se sa tim danom zasniva radni odnos. Ukoliko, naime, zaposlenikne stupi na rad odreenog dana ili poslodavac neopravdano odbije njegovo stupanje na rad,ugovorne strane mogu zahtijevati raskid ugovora o radu sa pravom na naknadu tete.

lan 3.Poslodavac, u smislu ovog zakona, je fiziko ili pravno lice koje zaposleniku daje

posao, te mu za obavljeni rad isplauje plau i izvrava druge obaveze premazaposleniku u skladu sa ovim zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom,pravilnikom o radu i ugovorom o radu.U Zakonu o radu dat je pojam poslodavca, a karakterizira ga to da je on fiziko ili pravno lice kojezaposleniku daje posao, te mu za obavljeni rad, prije svega, isplauje plau, a duan je daizvrava i druge obaveze prema zaposleniku u skladu sa zakonom i drugim propisima.

lan 4.Zaposlenik, u smislu ovog zakona, je fiziko lice koje u radnom odnosu lino obavlja

odreene poslove za poslodavca i po tom osnovu ostvaruje prava i obaveze u skladu saovim zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu iugovorom o radu.Pored definiranja pojma poslodavca u prethodnom lanu, u ovom lanu dat je pojam zaposlenikakoji je fiziko lice, a u radnom odnosu lino obavlja za poslodavca odreene poslove, te na osnovutoga ostvaruje prava i obaveze u skladu sa zakonom i drugim propisima.

lan 5.Lice koje trai zaposlenje, kao i lice koje se zaposli ne moe biti stavljeno u

nepovoljniji poloaj zbog rase, boje koe, pola, jezika, vjere, politikog ili drugog

miljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, roenja ili kakve drugeokolnosti, lanstva ili nelanstva u politikoj stranci, lanstva ili nelanstva u sindikatu,te tjelesnih i duevnih potekoa u pogledu angairanja, obrazovanja, unapreenja,uvjeta i zahtjeva rada, otkazivanja ugovora o radu ili drugih pitanja koja proistiu izradnog odnosa.


5/52

- 2 -

U smislu stava 1. ovog lana, ne iskljuuju se razlike:1. koj e se prave u dobroj vjeri, a zasnovane su na zahtjevima koj i se odnose na

odreeni posao;2. koj e se prave u dobroj vjeri, a zasnovane su na nesposobnosti lica da obavlja

poslove predviene za odreeno radno mjesto ili da savlada program potrebnogstrunog usavravanja, pod uvjetom da je poslodavac ili lice koje osiguravastruno usavravanje uloilo razumne napore za prilagoavanje posla ili obuke ukojoj se nalazi takvo lice ili za osiguravanje odgovarajueg drugog zaposlenja iliusavravanja, ukoliko j e to mogue;

3. aktivnosti koj e za svoj cilj imaju poboljanje poloaja lica koja se nalaze unepovoljnom ekonomsk om, socijalnom, obrazovnom ili fizikom poloaju.

U sluajevima krenja odedaba iz st. 1. i 2. ovog lana:1. lice ija prava su povrij eena moe zbog povrede prava podnijeti tubu nadlenom

sudu;2. ukoliko podnosilac tube podnese oigledan dokaz diskriminacije koja je

zabranjena odredbom ovog lana, tueni je duan da podnese dokaz da takvarazlika nije napravljena na osnovu diskriminacije;

3. ukoliko utvrdi da su navodi tube osnovani, sud e naloiti, da bi se osiguralaprimj ena odredaba ovog lana, uklj uujii zaposlenje, vraanje na prethodno radnomjesto, osiguravanja ili ponovno ustanovljavanje svih prava iz radnog odnosa kojaproizilaze iz ugovora o radu.

Pored zabrane diskriminacije predviene u Ustavu Federacije BiH, zakonska zabranadiskriminacije za lice koje trai zaposlenje, kao i za lice koje se zaposli, treba da obezbjediprimjenu najvie razine meunarodno priznatih prava i sloboda, u skladu sa meunarodniminstrumentima za zatitu ljudskih prava koji imaju pravnu snagu ustavnih odredaba.Ovo veoma vano naelo mora se imati na umu u praktinoj primjeni ovog zakona, a naroitokada se radi o zakljuivanju odnosno otkazu ugovora o radu.

lan 6.Zaposlenik ima pravo na zdravstvenu zatitu i druga prava u sluaju bolesti,

smanjenja ili gubitka radne sposobnosti istarosti, kao i pravo na druge oblike socijalnesigurnosti, u skladu sa zakonom.Prema ovoj odredbi zaposleniku se osigurava zdravstvena zatita i druga prava u sluaju bolesti,smanjenja ili gubitka radne sposobnosti i starosti, odnosno drugi oblici socijalne sigurnosti, to ese konkretnije urediti posebnim zakonima iz oblasti zdravstvene i socijalne zatite.

lan 7.Zaposlenik - ena ima pravo i na posebnu zatitu za vrijeme trudnoe, poroaja i

materinstva.Zaposlenik stariji od 15, a mlai od 18 godina (u daljnjem tekstu: maloljetnik), uiva

posebnu zatitu.U ovoj odredbi govori se o posebnoj zatiti zaposlenika - ena za vrijeme trudnoe, poroaja imaterinstva, kao i zatiti zaposlenika starijih od 15, a mlaih od 18 godina (maloljetnika).

lan 8.Zaposlenik kome prestane radni odnos, prijavom slubi za zapoljavanje, ostvaruje

pravo na zdravstvenu zatitu u sluaju bolesti i invalidnosti, pravo na materijalnoosiguranj e i druga prava za vrijeme nezaposlenosti, u skladu sa zakonom.Zaposleniku kojem prestane radni odnos osigurava se socijalna sigurnost kroz pravo nazdravstvenu zatitu, pravo na materijalno osiguranje i druga prava za vrijeme nezaposlenosti, uskladu sa zakonom.To znai da e se ova pitanja konkretnije urediti posebnim zakonima iz odreenih oblasti(zapoljavanje, zdravstvena zatita i dr.).

lan 9.Zaposlenici imaju pravo, po svom slobodnom izboru organizirati sindikat, te se u

njega ulaniti, u skladu sa statutom ili pravilima tog sindikata.

Poslodavci imaju pravo, po svom slobodnom izboru, da formiraju udruenjeposlodavaca, te da se u njega ulane, u skladu sa statutom ili pravilima tog udruenja.

Sindikat i udruenja poslodavaca mogu se osnovati bez ikakvog prethodnogodobrenja.


6/52

- 3 -

Za razliku od dosadanjih propisa, u novom radnom zakonodavstvu sindikatu se daje dalekoznaajnija uloga u zatiti i ostvarivanja interesa zaposlenika. Zakon o radu garantirazaposlenicima pravo na organiziranje sindikata, te ulanjivanje u sindikalnu organizaciju, poduvjetima koji mogu biti propisani samo statutom ili pravilima tog sindikata.Isto tako, i poslodavci imaju pravo da formiraju udruenje poslodavaca i u njega se ulane poduvjetima koji se propisuju statutom ili pravilima tog udruenja.Onemoguena je mogunost mijeanja federalne, odnosno kantonalne vlasti kod osnivanjasindikata i udruenja poslodavaca, tako da se ova udruenja mogu osnovati bez ikakvogprethodnog odobrenja.

lan 10.Zaposlenici odnosno poslodavci slobodno odluuju o svom stupanju ili istupanju iz

sindikata odnosno udruenja poslodavaca.Zaposlenik odnosno poslodavac ne moe biti stavljen u nepovoljniji poloaj zbog

lanstva ili nelanstva u sindikatu odnosno udruenju poslodavaca.Polazei od dobrovoljnosti kod osnivanja sindikata i udruenja poslodavaca, dobrovoljno je iulanjivanje u taudruenja. Takoer, zabranjuje se diskriminacija zbog lanstva ili nelanstva u sindikatu odnosnoudruenjuposlodavaca.Tako npr. ukoliko zaposlenik nije lan sindikata ne bi zbog toga mogao biti u nepovoljnijem

poloaju od lanovasindikata u pogledu prava koja su garantirana zakonom i kolektivnim ugovorom. Isto vai i zasuprotan sluaj.

lan 10a.Poslodavcima ili udruenjima poslodavaca koji djeluju u sopstveno ime ili putem

nekog drugog lica, lana ili zaposlenika zabranjuj e se:1. mijeanje u uspostavljanje, funkcioniranje ili upravljanje sindikatom;2. zagovaranje ili pruanje pomoi sindikatu sa ciljem kon troliranja takvog sindikata.Sindikatu koji djeluje u sopstveno ime ili putem bilo kojeg lica, lana ili zaposlenika,

zabranjeno je mjeanje u uspostavljanje, funkcioniranje ili upravljanjeudruenjemposlodavaca.

lan 11.Djelatnost sindikata odnosno udruenja poslodavaca ne moe se trajno ni privremeno

zabraniti.U ovom lanu predvieno je da se djelatnost sindikata odnosno udruenja poslodavaca ne moetrajno ni privremenozabraniti. To znai da e bilo ija odluka u tom smislu biti nevaea.

lan 12.Pitanja iz oblasti radnih odnosa, ureuju se i propisom kantona, u skladu sa ovim

zakonom.Ova odredba upuuje i na kantonalnu nadlenost u ureivanju pitanja iz oblasti radnih odnosa.

lan 13.

Na sva pitanja koj a su u vezi sa ugovorom o radu , a koja nisu ureena ovim ili drugimzakonom, primj enjuj u se opi propisi obligacionog prava.Odredba o primjeni opih propisa obligacionog prava jasno ukazuje na graansko - pravni pristupu shvaanju radnog odnosa.Tako se na sva pitanja koja su u vezi sa ugovorom o radu, a koja nisu ureena Zakonom o radu ilinekim drugim zakonom, primjenjuju opi propisi obligacionog prava.

I I - ZAKLJ UI VANJ E UGOVORA O RADU

lan 14.Ugovor o radu zakljuuje se u pismenoj formi.

Ako poslodavac ne zakljui sa zaposlenikom ugovor o radu u pismenoj formi ili mu uroku od 15 dana od dana poetka rada ne urui pismenu potvrdu o zakljuenomugovoru, smatra se da je sa zaposlenikom zakljuio ugovor o radu na neodreenovrijeme.


7/52

- 4 -

Poslodavac moe u roku od jedne godine dokazati da ugovor o radu nije zakljuio sazaposlenikom, odnosno da zaposlenik u smislu stava 2. ovog lana nikad nije radio kodposlodavca.

Potvrda iz stava 2. ovog lana mora sadravati osnovne podatke iz ugovora o radu,posebno one o stranama, poetku rada i plai.Zakon o radu propisuje pismenu formu ugovora o radu kao pravilo, iako sama forma ugovora nijebitna pretpostavka valjanosti tog ugovora. Ako ugovor o radu nije zakljuen u pismenoj formi,poslodavac je duan najkasnije u roku od 15 dana od dana poetka rada izdati zaposlenikupotvrdu o zakljuenom ugovoru, koja mora sadravati osnovne podatke koje sadri pismeni

ugovor o radu. Naime, potvrda nije samo dokaz da je ugovor zakljuen, ve zamjenjuje samugovor, pa mora sadravati sve ono to je propisano kao obavezni sadraj pismenog ugovora oradu.Meutim, ako ugovor o radu nije zakljuen u pismenoj formi, niti je poslodavac u predvienomroku izdao potvrdu o radu, smatrat e se da je ugovor o radu zakljuen na neodreeno vrijeme.Iz navedenog se moe zakljuiti da sama injenica to ne postoji pismeni ugovor o radu, a nijeizdata ni potvrda o zakljuenom ugovoru, ne moe imati za posljedicu gubitak prava zaposlenikaiz radnog odnosa, odnosno ostvarivanja sudske zatite u sluaju povrede bilo kojeg prava izradnog odnosa.Predviena je, takoer i zatita poslodavca, tako to mu je data mogunost da u roku od jednegodine moe dokazivati da sa zaposlenikom nije zakljuio ugovor o radu, odnosno da isti nikadanije radio kod poslodavca. Ova zatita zaposlenika predviena je zbog prisutne prakse

zapoljavanja "na crno", jer je bilo sluajeva da zaposlenik godinama radi bez zasnovanog radnogodnosa, te zbog toga ne moe ostvariti minimum prava iz radnog odnosa (pravo na doprinose zapenzijsko i invalidsko i zdravstveno osiguranje i dr.).

lan 15.Ugovor o radu moe da zakljui lice koje je navrilo 15 godina ivota i koje ima opu

zdravstvenu sposobnost utvrenu od nadlene zdravstvene ustanove.Maloljetnik ne moe zakljuiti ugovor o radu za obavljanje poslova koji mogu ugroziti

njegovo zdravlje, moral ili razvoj .Smatra se da invalidno lice koje je osposobljeno za obnavljanje odreenih poslova,

ima zdravstvenu sposobnost za obavljanje tih poslova.

Uvjeti za zakljuivanje ugovora o radu, odnosno za zasnivanje radnog odnosa, mogu biti opi iposebni. Ope uvjete za zakljuivanje ovog ugovora mora ispunjavati svako lice koje eli da sezaposli. Zakon o radu, kao i dosad, propisuje dva opa uvjeta za zakljuivanje ugovora o radu, ato su godine ivota (15 godina) i opa zdravstvena sposobnost. Pri utvrivanju opeg uvjeta od 15godina kao minimalne starosne granice za zasnivanje radnog odnosa imala se u vidu Konvencijabroj 138. o minimalnim godinama starosti za prijem u radni odnos iz 1973. godine iPreporuka broj 146. o minimalnim godina za zapoljavanje iz 1973. godine, te Deklaracija opravima djeteta iz 1959.Ovim dokumentima je utvreno da se ne moe zasnovati radni odnos prije odgovarajueminimalne starosti.

Iz navedenog se moe zakljuiti da je ugovor o radu sa djetetom mlaim od 15 godinazakljuen suprotno navedenoj odredbi nitavan i ne proizvodi nikakve pravne posljedice.

Drugi opi uvjet za zakljuivanje ugovora o radu, odnosno zasnivanje radnog odnosa je opazdravstvena sposobnost. Zakonodavac nije preciznije razradio ovo pitanje, to u praksi moedovesti do nejasnoa u smislu pojma zdravstvene sposobnosti i kako istu dokazati. Zdravstvenasposobnost moe biti opa ili djelimina sposobnost za pojedinu vrstu posla, potpunanesposobnost za bilo kakav rad, ili se pak za odreenu vrstu posla odnosno za odreeno radnomjesto mogu traiti posebni zdravstveni uvjeti, to se mora periodino kontrolisati. Npr.zaposlenici u saobraaju, ugostiteljstvu, ronioci i sl. moraju biti potpuno zdravi, s obzirom nakarakter posla koji treba da obavljaju.

U svakom sluaju, zaposlenik dokazuje zdravstvenu sposobnost ljekarskim uvjerenjem kojeizdaje nadlena zdravstvena ustanova.Navedeni opi uvjeti su od bitnog utjecaja za zasnivanje radnog odnosa, jer lice koje ne biispunjavalo bilo koji od ova dva uvjeta ne bi moglo zasnovati radni odnos. Ako bi takvo lice ipakzakljuilo ugovor o radu, odnosno zasnovalo radni odnos, takav ugovor smatrao bi se nitavim tj.

ne bi proizvodio nikakve pravne posljedice.Predviena je zatita maloljetnika od zakljuivanja ugovora o radu za vrenje poslova koji moguugroziti njegovo zdravlje, moral ili razvoj, to je u skladu sa Konvencijom MOR-a br. 138. onajnioj dobnoj granici za zasnivanje radnog odnosa.


8/52


9/52

- 6 -

lan 20.Ugovor o radu moe se zakljuiti na odreeno vrijeme u sluajevima:- sezonskih poslova,- zamjene privremeno odsutnog zaposlenika,- rad na odreenom projektu,- privremeno poveavanje obima poslova, i- drugim sluajevima utvrenim kolektivnim ugovorom.

Ugovor o radu zakljuen na odreeno vrijeme, prestaje istekom roka utvrenog timugovorom za svaki pojedinani sluaj iz stava 1. ovog lana.

Polazei od pravila da se ugovor o radu zakljuuje na neodreeno vrijeme, zakljuivanjeugovora o radu na odreeno vrijeme, predstavlja izuzetak za koji mora postojati stvaran i vaanrazlog, kao naprimjer:- kad se radi o sezonskim poslovima;- zamjeni privremeno odsutnog radnika;- radu na odreenom projektu;- privremenom poveanju obima posla, te- drugim sluajevima utvrenim kolektivnim ugovorom.

Sluajevi u kojima se moe zakljuiti ovaj ugovor o radu nisu navedeni taksativno, jer se takavugovor moe zakljuiti i u drugim sluajevima ako se to predvidi kolektivnim ugovorom.Radni odnos koji je zasnovan na osnovu ugovora o radu na odreeno vrijeme prestaje istekomroka za svaki pojedinani sluaj. Taj rok moe biti odreen kalendarski (tj. do odreenog datuma)

ili ispunjenjem odreenog uvjeta (npr. do zavretka odreenog posla ili povratkom odsutnogzaposlenika i sl.)

3. Sadraj zaklj uenog ugovora o radu

lan 21.Ugovor o radu zakljuuje se u pismenoj ili usmenoj formi.Ugovor o radu u pismenoj formi sadri, naroito, podatke o:

1. nazivu i sjeditu poslodavca;2. imenu, prezimenu, prebivalitu odnosno boravitu zaposlenika;3. trajan ju ugovora o radu;4. danu odpoinjanja rada;

5. mjestu rada;6. radnom mjestu na kojem se zaposlenik zapoljava i kratak opis poslova;7. duini i rasporedu radnog vremena;8. plai, dodacima na plau, naknadama, te periodima isplate;9. trajanju godinjeg odmora;10. otkazanim rokovima koj ih se mora pridravati zaposlenik i poslodavac;11. druge podatke u vezi sa uvjetima rada utvrenim kolektivnim ugovorom.

Umjesto podataka iz stava 1. ta. 7. do 11. ovog lana, moe se u ugovoru o radunaznaiti odgovarajui zakon, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu, kojim su ureena tapitanja.Kao to je ve naprijed naglaeno bitni sastojci ugovora o radu su plaa, lini rad (lino obavljanje

preuzetih poslova) i radno mjesto, a sva ostala prava proizilaze iz odredaba zakona, kolektivnogugovora ili pravilnika o radu, tako da ih nije obavezno utvrivati ugovorom, ve je dovoljno uputitina odgovarajue propise kojim se ta pitanja ureuju.

lan 21a.Ako poslodavac ne zakljui ugovor o radu sa zaposlenikom u pismenoj formi iz lana

21. ovog zakona, duan je da zaposleniku urui pismenu izjavu koja sadri podatke izlana 21. stav 2. ovog zakona.

Pismenu izj avu iz stava 1. ovog lana poslodavac je duan uruiti zaposleniku:1. u roku od jednog mjeseca od dana kada zaposlenik otpone da radi kod poslodavca

kada se radi o ugovoru o radu na neodreeno vrijeme;2. najkasnije na dan kada zaposlenik otpone da radi za poslodavca kada se radi o

ugovoru o radu na odreeno vrijeme.Ako poslodavac ne urui pismenu izjavu o ugovoru o radu na odreeno vrij eme, takavugovor smatrat e se ugovorom zakljuenim na neodreeno vrijeme, ako to nijedrugaije utvr| eno kolektivnim ugovorom, ili ako poslodavac dokae da je ugovor o radubio zakljuen na odreeno vrijeme.


10/52

- 7 -

lan 22.Ako se zaposlenik upuuje na rad u inozemstvo zakljuuje se pismeni ugovor o radu

prije odlaska zaposlenika u inozemstvo.Ugovor iz stava 1. ovog lana sadri, pored podatka iz lana 21. ovog zakona, i

podatke o:1. trajanja rada u inozemstvu;2.valuti u kojoj e se isplaivati plaa i drugim primanjima u novcu i naturi na koja

zaposlenik ima pravo za vrijeme rada u inozemstvu;3. uvjetima vraanja u zemlju.

Sve to je reeno u prethodnom komentaru vai i za ovu odredbu, s tim to se u sluajuupuivanja zaposlenika na rad u inozemstvo obavezno unose i podaci o trajanju rada uinozemstvu, valuti u kojoj e se isplaivati plaa, drugim primanjima u novcu i naturi na kojuzaposlenik ima pravo, kao i uvjete pod kojim e se zaposlenik vratiti u zemlju.

4. Podaci koji se ne mogu traiti

lan 23.Prilikom zakljuivanja ugovora o radu poslodavac ne moe traiti od zaposlenika

podatke koj i nisu u neposrednoj vezi sa prirodom radnih aktivnosti koje zaposlenikobavlja.Privatnost ovjeka predstavlja jedno od temeljnih prava i sloboda ovjeka i graanina to proizlazii iz odredaba Ustava Federacije BiH. Ovim lanom predvia se tajnost linih podataka koji seodnose na zaposlenikov lini i porodini ivot, dostojanstvo i ugled, ukoliko ti podaci nisu uneposrednoj vezi sa prirodom njegovog posla odnosno njegovih radnih aktivnosti.

lan 24.Lini podaci zaposlenika ne mogu se prikupljati, obraivati, koristiti ili dostavljati

treim licima, osim ako j e to odreeno zakonom ili ako j e to potrebno radi ostvarivanjeprava i obaveza iz radnog odnosa.

Ova odredba naslanja se na prethodnu, tako to iz nje proizlazi poslodaveva obaveza da nadzire

da li se prikupljaju,obrauju, koriste i dostavljaju lini podaci treim licima, u skladu sa zakonom.

I I I - OBRAZOVANJ E, OSPOSOBLJ AVANJ E I USAVRAVANJ E ZA RAD

lan 25.Poslodavac moe, u skladu sa potrebama rada, omoguiti zaposleniku obrazovanje,

osposobljavanje i usavravanje za rad.Zaposlenik je obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada,

obrazovati se, osposobljavati i usavravati za rad.Poslodavac je obavezan prilikom promjena ili uvoenja novog naina ili organiziranja

rada, omoguiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavravanje za rad.Uvjeti i nain obrazovanja, osposobljavanja i usavravanja za rad iz st. 1. i 2. ovog

lana ureuju se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

Poslodavac moe omoguiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje za rad, uskladu sa potrebamarada, kako bi to vie dola do izraaja radna sposobnost i znanja zaposlenika.Meutim, poslodavac je obavezan prilikom promjena ili uvoenja novog naina ili organiziranjarada, omoguitizaposleniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavravanje za rad.Takoer, ova obaveza se odnosi i na zaposlenika, koji je duan da se, u skladu sa svojim

sposobnostima ipotrebama rada, obrazuje, osposobljava i usavrava za rad.Konkretni uvjeti za obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje za rad, u smislu ovog lana,ureuje se kolektivnimugovorom ili pravilnikom o radu.


11/52

- 8 -

1. Prij em pripravnikalan 26.

Poslodavac moe zakljuiti ugovor o obavljanju pripravnikog staa sa pripravnikomna onoliko vremena koliko traje pripravniki sta propisan za zanimanje na koje seodnosi.

Ugovor se zakljuuje u pisanoj formi.Kopiju ugovora poslodavac dostavlja nadlenoj slubi za zapoljavanje u roku od pet

dana od dana njegovog zakljuivanja radi evidencije i kontrole.Pripravnikom se smatra lice sa zavrenom srednjom ili viom kolom, odnosno

fakultetom koje prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, a koje j e, prema Zakonu,obavezno poloiti struni ispit ili mu je za rad u zanimanju potrebno predhodno radnoiskustvo.

U toku obavljanja pripravnikog staa pripravnik ima pravo na novanu naknadu uiznosu najmanje 80% od najnie plae. Poslodavac i pripravnik mogu se dogovoriti i oveem iznosu novane naknade, ovisno od strune spreme pr ipravnika.

Poslodavac osigurava pripravnika za sluaj povrede na radu i profesionalne bolesti, azdravstveno osiguranje osigurava nadlena sluba za zapoljavanje.

Pripravnik ima pravo na odmor u toku radnog dana, dnevni odmor izmeu dvauzastopna radna dana i sedmini odmor.

lan 27.

Nakon zavrenog pripravnikog staa, pripravnik polae struni ispit, u skladu sazakonom, propisom kantona ili pravilnikom o radu.

Kod odreivanja duine pripravnikog staa trebalo bi da se polazi od sloenosti poslova radnogmjesta, za koje se pripravnik osposobljava, kao i predhodnog znanja lica koje se prima u svojstvupripravnika (npr. u toku kolovanja bilo je, u znatnoj mjeri, zastupljeno i praktino uenje).U utvreno vrijeme pripravnikog staa ne ulazi vrijeme opravdane odsutnosti pripravnika (bolest,poroajno odsustvo i drugo odsustvo koje se uraunava u sta osiguranja), pa se, za tolikovremena, produava trajanje pripravnikog staa.

2. Volonterski radlan 28.

Ako je struni ispit ili radno iskustvo utvreno Zakonom ili Pravilnikom o radu, uvjet

za obavljanje poslova odreenog zanimanja, poslodavac moe lice koje zavrikolovanje za takvo zanimanje primiti na struno osposobljavanje za samostalni rad,bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).

Ugovor sa volonterom zakljuuje se u pisanoj formi. Kopiju ugovora poslodavacdostavlja nadlenoj slubi za zapoljavanje u roku od pet dana od dana zakljuenjaugovora radi evidencije i kontrole.

Volonterski rad moe trajati onoliko vremena koliko je propisano trajanjeosposobljavanja prema Zakonu, za odreeno zanimanje.

Traj anje volonterskog rada iz stava 3 ovog lana rauna se u pripravniki sta i radnoiskustvo kao uvjet za rad na odreenim radnim mjestima ili za polaganje strunogispita.

Volonter ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je to utvreno propisima za

nezaposlena lica.Radi osiguranja za sluaj povrede na radu ili profesionalne bolesti poslodavac plaanadlenoj slubi zazapoljavanje 35% od najnie plae za svakog volontera.

Volonter ima pravo na odmor u toku radnog dana, dnevni odmor izmeu dvauzastopna radna dana i sedmini odmor.

I V - RADNO VRI J EMElan 29.

Puno radno vrijeme zaposlenika traje najdue 40 sati sedmino.Puno radno vrijeme moe biti utvreno u trajanju od sedam ili osam sati, u jednokratnom ili

dvokratnom trajanju, zavisno od rasporeda radnog vremena u toku radne sedmice.U okviru ove zakonske norme, kao ope, posebnim propisom, odnosno opim aktom mogu se blieurediti neka specifina pitanja u vezi sa punim radnim vremenom (npr. radno vrijeme nastavnikau kolama, koje obuhvata i izvoenje nastave i vrijeme potrebno za pripremanje nastave odnosnodruge vannastavne aktivnosti).


12/52

- 9 -

lan 30.Ugovor o radu moe se zakljuiti i za rad sa nepunim radnim vremenom.Zaposlenik koji je zakljuio ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom, moe

zakljuiti vie takvih ugovora kako bi na taj nain ostvario puno radno vrijeme.Zaposlenik koji radi sa nepunim radnom vremenom ostvaruje sva prava iz radnog

odnosa kao i zaposlenik sa punim radnim vremenom, osim prava koje zavisi od duineradnog vremena (plaa, naknada i sl.), u sk ladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom oradu ili ugovorom o radu.

Pravilo je da zaposlenik ugovor o radu zakljuuje sa punim radnim vremenom.Meutim, Zakonom o radu predviena je mogunost da se ugovor o radu moe zakljuiti i sanepunim radnim vremenom.Naime, rad sa nepunim radnim vremenom praktikovat e se u sluajevima kada organizacija ilikarakter procesa rad, odnosno obim poslova radnog mjesta ne zahtijeva puno radno vrijeme (npr.u manjim privrednim drutvima i ustanovama poslovi ekonomiste ili pravnika).Zakonom o radu nije predvien nijedan izuzetak u pogledu radnog mjesta za koje se ne bi mogloutvrditi nepuno radno vrijeme.Ugovor o radu za rad sa nepunim radnim vremenom, zakljuuje se na isti nain kao i za rad sapunim radnim vremenom.Zaposlenik moe ugovor o radu zakljuiti sa punim radnim vremenom samo sa jednimposlodavcem.Meutim, ukoliko ugovor o radu zakljuuje sa nepunim radnim vremenom, zaposlenik moezakljuiti vie takvih ugovora i na taj nain ostvariti puno radno vrijeme.Kod svakog poslodavca zaposlenik ostvaruje prava srazmjerno duini radnog vremena koje kodnjega provede (npr. plau, naknadu plae), u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o raduili ugovorom o radu. Plaa zaposlenika zavisie od duine radnog vremena, postignutih rezultatana radu i drugih mjerila koja se utvruju kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom oradu.Neka prava ne zavise od duine radnog vremena, npr. pravo na godinji odmor i on seistovremeno koristi kod svih poslodavaca, o emu se, kao i o drugim nekim pitanjima, poslodavcitreba da prethodno dogovore sa zaposlenikom.Ovdje emo napomenuti najkarakteristinije sluajeve kada zaposlenik, koji je zakljuio ugovor oradu sa nepunim radnim vremenom, ima prava kao i zaposlenik koji je zakljuio ugovor o radu sapunim radnim vremenom. To je, na primjer, pravo na godinji odmor od najmanje 18 radnih dana

(uz ispunjenje zakonskog uvjeta u pogledu neprekidnog radnog staa), pravo na trajk i drugo.Prava iz zdravstvene zatite i zdravstvenog osiguranja ostvaruju se u skladu sa posebnimpropisima. Zaposlenik nema pravo na odmor u toku radnog dana od namjanje 30 minuta, ako jezakljuio ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom, jer pravo na ovaj odmor ima samozaposlenik koji radi sa punim radnim vremenom.

lan 31.Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zatite na radu, nije mogue zatititi

zaposlenika od tetnih uticaja, radno vrijeme se skrauje srazmjerno tetnom uticajuuvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika.

Poslovi iz stava 1. ovog lana i trajanje radnog vremena utvruju se pravilnikom oradu i ugovorom o radu, u skladu sa zakonom.Pri ostvarivanju prava na plau i drugih prava po osnovu rada i u vezi sa radom,

skraeno radno vrijeme u smislu st. 1. i 2. ovog lana izjednaava se sa punim radnimvremenom.

Odredbama ovog lana regulirano je skraeno radno vrijeme. Koji se poslovi smatraju poslovimana kojima se, uz primjenu mjera zatite na radu, zaposlenik ne moe zatititi od tetnih utjecaja,utvruju se posebnim zakonom - Zakonom o zatiti na radu.Zaposlenici koji rade skraeno radno vrijeme, ostvaruju sva prava po osnovu rada i u vezi saradom kao da rade puno radno vrijeme (npr. pravo na plau), to nije sluaj sa radnicima kojirade sa nepunim radnim vremenom.Zaposlenicima, koji rade skraeno radno vrijeme, dnevno radno vrijeme ne bi se moglo poveati,

bez obzira na raspored radnog vremena u toku sedmice. Ovim se zapolenicima ne bi mogloodrediti da rade due od punog radnog vremena (prekovremeni rad).


13/52

- 10 -

lan 32.U sluaju vie sile (poar, potres, poplava) i iznenadnog poveanja obima posla, kao i

u drugim slinim sluajevima neophodne potrebe, zaposlenik, na zahtjev poslodavca,obavezan je da radi due od punog radnog vremena ( prekovremeni rad) , a najvie do 10sati sedmino.

Ako prekovremeni rad zaposlenika traje due od tri sedmice neprekidno ili vie od 10sedmica u toku kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac obavijetavaorgan nadlean za poslove inspekcije rada kantona (u daljem tekstu: inspekcija radakantona).

Nij e dozvoljen prekovremeni rad maloljetnih zaposlenika.Trudn ica, maj ka, odnosno usvoj ilac sa dj etetom do tr i god ine ivota i samohran i

roditelj o dnosno usvoj ilac sa djetetom do est godina ivota, moe raditi prekovremeno,ako d pismenu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

I nspekcija rada kantona zabranit e prekovremeni rad, uveden suprotno st. 1, 2, 3. i4. ovog lana.Ovom odredbom odreeno je kada je zaposlenik obavezan da radi due od punog radnogvremena (prekovremeni rad).Zakonom o radu blie su odreeni sluajevi prekovremenog rada - sluaj vie sile, iznenadnopoveanje obima posla i drugi slini sluajevi neophodne potrebe.U skladu sa ovima sluajevima, poslodavac odreuje prekovremeni rad, a zaposlenik je obavezanda radi prekovremeno.

Iz navedenog proizilazi da se, kao prekovremeni rad, ne mogu tretirati sluajevi koji pokazujupotrebu trajnog obavljanja rada odreenih zaposlenika iznad punog radnog vremena, npr. radvozaa, deurstvo i drugo to treba da se rijei u okviru drugih zakonskih instituta - preraspodjelaradnog vremena, ugovor o radu na neodreeno i odreeno vrijeme i drugo.Prema tome, ako se odreeni redovan rad u toku kalendarske godine znatno povea, za njegovoizvrenje se ne bi mogao, prema Zakonu o radu, uvesti prekovremeni rad. U ovom sluaju bi semogao zakljuiti ugovor o radu na odreeno vrijeme.Zakonom je odreeno ogranienje trajanja prekovremenog rada - najvie do 10 sati sedmino.Ako ovaj rad traje due od tri sedmice neprekidno ili vie od 10 sedmica u toku kalndarske godine,o prekovremenom radu poslodavacje obavezan da obavijesti organ nadlean za poslove inspekcije rada kantona.Zakonsko ogranienje prekovremenog rada je opravdano, posebno sa stanovita zatite

zaposlenika i njegove zdravstvene i radne sposobnosti.U tom smislu zabranjuje se prekovremeni rad maloljetnim zaposlenicima.Odreene kategorije zaposlenika mogu raditi prekovremeno, samo ako su dali pismenu izjavu dapristaju na takav rad. To su trudnice, majke odnosno usvojitelj sa djetetom do tri godine ivota isamohrani roditelj odnosno usvojitelj sa djetetom do est godina ivota.

lan 33.Ako priroda posla to zahtjeva, puno radno vrijeme moe se preraspodjeliti tako da

tokom jedog perioda traje due, a tokom drugog perioda krae od punog radnogvremena, s tim da prosjeno radno vr ijeme ne moe biti due od 52 sata sedmino, a zasezonske poslove najdue 60 sati sedmino.

Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosjeno radno vrijeme tokomkalendarske godine ili drugog perioda odreenog kolektivnim ugovorom, ne moe bitidue od 40 sati u sedmici.

Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, takvo radno vrijeme ne smatra seprekovremenim radom.Ovom zakonskom odredbom uveden je institut preraspodjele radnog vremena.Zakonom o radu nisu blie navedeni sluajevi kada se moe uvesti preraspodjela radnogvremena, nego je utvreno da to zavisi od prirode posla.Takoer, odreeno je ogranienje duine prosjenog radnog vremena u toku kalendarske godineili drugog perioda koje ne moe trajati due od 40 sati u sedmici (prosjebno). Puno radno vrijemese prerasporeuje tako da tokom jednog perioda traje due, a tokom drugog perioda krae odpunog radnog vremena, s tim da prosjeno radno vrijeme ne moe biti due od 52 sata sedmino.Izuzetno, za sezonske poslove prosjeno radno vrijeme traje najdue 60 sati sedmino.Dakle, i ova ogranienja su data, sa stanovita ouvanja zdravlja i radnih sposobnosti

zaposlenika.Nain uvoenja preraspodjele radnog vremena moe biti razliit, tako da radno vrijeme u toku

jedne sedmice bude due od punog radnog vremena, a u toku druge sedmice krae od punogradnog vremena, ili da se isto odnosi na mjesec odnosno drugi neki period u toku godine.


14/52


15/52

- 12 -

Za maloljetne zaposlenike, generalno, je zabranjen noni rad.Meutim, i maloljetnici mogu biti izuzeti iz zabrane nonog rada u odreenim sluajevima, kaoto su: havarija, via sila i zatita interesa Federacije Bosne i Hercegovine, o emu saglasnostdaje nadleni organ kantona.Za maloljetne zaposlenike, zavisno u kojim djelatnostima rade, odreeno je razliito vrijeme kojese smatra nonim radom. Napr. to je vrijeme izmeu 19. sati uveer i 7. sati ujutro idueg danaako su zaposleni u industriji, a ako nisu zaposleni u industriji, to je vrijeme od 20. sati uveer i 6.sati ujutro.Ovako ire vremensko odreenje nonog rada za maloljetne zaposlenike opravdano je i

razumljivo, s obzirom na njihove psihofizike osobine i potrebu to zdravijeg razvoja ovepopulacije.

V - ODMORI I ODSUSTVA

1. Odmorilan 37.

Zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu, ima pravo na odmor u toku radnogdana u trajanju od najmanje 30 minuta.

I zuzetno, poslodavac je duan zaposleniku, na njegov zahtjev, omoguiti odmor izstava 1. ovog lana u trajanju od jednog sata za jedan dan u toku radne sedmice.

Vrij eme odmora iz st. 1. i 2. ovog lana ne uraunava se u radno vrij eme.Nain i vrijeme koritenja odmora iz st. 1. i 2. ovog lana ureuje se kolektivnimugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.Samo zaposlenik koji radi puno radno vrijeme ima prvo na odmor u toku radnog dana u trajanjuod najmanje 30 minuta. Konkretnu duinu ovog odmora odreuje poslodavac, ali ne manje od 30minuta (znai moe biti odreeno samo due trajanje ovog odmora).Bez obzira na prirodu procesa rada, zaposleniku se mora osigurati ovaj odmor i u najmanjezakonom odreenom trajanju. Pravo na odmor u toku radnog dana ne bi se moglo zamjenitinekim drugim pravom (npr. novana naknada).Znaajna novina u odnosu na dosadanje propise je da se ovaj odmor ne uraunava u radnovrijeme i shodno tome nije ni plaeno. Ovakvo rjeenje predvieno je u veini zapadno-evropskihzemalja. Polazei od toga, radno vrijeme e se produiti za onoliko vremena koliko se utvrdiduina trajanja ovog odmora. Pored toga, zakonska novina je da zaposlenik ima prvo na odmor odjednog sata za jedan dan u toku radne sedmice, koji se, takoer, ne uraunava u radno vrijeme.Ovaj odmor od jednog sata poslodavac je duan omoguiti zaposleniku na njegov zahtjev.Nain i koritenje odmora od najmanje 30 minuta, odnosno u trajanju od jednog sata, ureuje sekolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.Pravo na ovaj odmor ima i zaposlenik koji radi skraeno radno vrijeme, s obzirom da se skraenoradno vrijeme ovih zaposlenika smatra punim radnim vremenom. Na koritenje ovog prava zanavedene zaposlenike nema uticaja da li utvreni raspored odmora ostalih zaposlenika obuhvata injihovo skraeno radno vrijeme.

lan 38.Zaposlenik ima pravo na dnevni odmor izmeu dva uzastopna radna dana u trajanju

od najmanje 12 sati neprekidno.

I zuzetno, za vrijeme rada na sezonskim poslovima, zaposlenik ima pravo na odmor izstava 1. ovog lana u trajanju od najmanje 10 sati neprekidno, a za maloljetnezaposlenike u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.Dnevni odmor je odmor izmeu dva uzastopna radna dana.Odreeno je najmanje trajanje dnevnog odmora, a to je, u pravilu, 12 sati neprekidno za svezaposlenike.Izuzetak je dat za zaposlenike koji obavljaju sezonske poslove, pa je za njih predvieno 10 satineprekidno, a za maloljetne zaposlenike od najmanje 12 sati neprekidno.U praksi se, esto, pod pojmom "dnevni odmor" pogreno podrazumjeva odmor u toku radnogdana, iako su to dva potpuno razliita i odvojena zakonska instituta.

lan 39.Zaposlenik ima pravo na sedmini odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno,

a ako je neophodno da radi na dan svog sedminog odmora, osigurava mu se jedan danu periodu odreenom prema dogovoru poslodavca i zaposlenika.Utvreno je pravo zaposlenika na sedmini odmor, u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno.Meutim, ako je neophodno da zaposlenik radi na dan svog sedminog odmora, mora mu seosigurati jedan dan u periodu odreenom prema dogovoru poslodavca i zaposlenika.


16/52

- 13 -

Takoer, i u ovom sluaju, sedmini odmor koristit e se poslije isteka vremena koje je odreenoza dnevni odmor.Dani ovog odmora ne bi se mogli kumulirati i naknadno koristiti (npr. 15 dana neprekidno), negosamo u periodu koji bude odreen dogovorom poslodavca i zaposlenika.Naime, drugaijim shvatanjem ove odredbe, izgubila bi se svrha njegovog koritenja, a to jerekreacija zaposlenika nakon odreenog vremenskog perioda rada i to, upavo, u trajanju odnajmanje 24 sata neprekidno.

lan 40.

Zaposleniku se ne moe uskratiti pravo na odmor u toku rada, dnevni odmor isedmini odmor.Izriito je propisano da se zaposleniku ne moe uskratiti pravo na odmor u toku rada, dnevniodmor i sedmini odmor.Zaposlenik, koji radi nepuno radno vrijeme, ne ostvaruje pravo na odmor u toku radnog dana, jer

je to pravo vezano za rad sa punim radnim vremenom. Meutim, ovi zaposlenici koriste dnevni isedmini odmor kao i zaposlenici koji rade sa punim radnim vremenom.Zaposlenici, koji rade skraeno radno vrijeme, ostvaruju i pravo na odmor u toku radnog dana,kao i zaposlenici koji rade u punom radnom vremenu, s obzirom da se njihovo skraeno radnovrijeme izjednaava sa punim radnim vremenom (npomena: ire objanjenje dato je uzodgovarajue odredbe u vezi sa radnim vremenom u ovom komentaru). Svakako, ovi zaposleniciostvaruju i pravo na dnevni i sedmini odmor.

lan 41.Zaposlenik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na plaeni godinji odmor u

trajanju od najmanje 18 radnih dana.Maloljetni zaposlenik ima pravo na godinji odmor u trajanju od najmanje 24 radna

dana.Zaposlenik, koji radi na poslovima na kojima se, uz primjenu mjera zatite na radu,

nije mogue zatititi od tetnih uticaja, ima pravo na godinji odmor u trajanju odnajmanje 30 radnih dana.

Poslovi i trajanje odmora iz stava 3. ovog lana ureuju se zakonom, propisomkantona, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

Ovom odredbom odreeno je najmanje trajanje godinjeg odmora u toku jedne kalendarske

godine.Zaposlenik, koji je stekao pravo na godinji odmor, ima pravo da ga koristi u najmanjem trajanjuod 18 radnih dana.Odreena kategorija zaposlenika ima pravo na dui godinji odmor od zakonom odreenognjkraeg trajanja godinjeg odmora. To su: maloljetni zaposlenik i to najmanje 24 radna danagodinjeg odmora i zaposlenik koji radi na poslovima na kojima se, uz primjenu mjera zatite naradu, ne moe zatiti od tetnih utjecaja i ima pravo na najkrae trajanje godinjeg odmora od30 radnih dana. Iznad zakonom utvrenog minimuma trajanja godinjeg odmora, njegovokonkretno odreivanje vri se u skladu sa posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom ipravilnikom o radu. U pravilniku o radu treba utvrditi konkretne kriterije za odreivanje duinegodinjeg odmora, s tim da se uvijek polazi od zakonom utvrenog najmanjeg trajanja godinjegodmora, tj. 18, 24 ili 30 radnih dana, zavisno o kojem se zakonskom sluaju radi.

Navedeni osnovi i mjerila treba da polaze, prije svega, od teine i sloenosti poslova, psihike ifizike napregnutosti na radu, uticaja radne okoline na zaposlenika, to se ureuje zakonom,propisom kantona, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.Kako je to naprijed navedeno, i zaposlenik koji radi sa nepunim radnim vremenom ima pravo nagodinji odmor prema kriterijima utvrenim pravilnikom o radu, ali ne manje od 18 radnih dana,osim u slulaju da nije ispunio pravo na "puni godinji odmor"u smislu odredaba Zakona o radu(nema est mjeseci neprekidnog rada).

lan 42.Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmeu dva radna odnosa

dui od osam dana, stie pravo na godinji odmor nakon est mjeseci neprekidnog rada.Ako zaposlenik nije stekao pravo na godinj i odmor u sm islu stava 1. ovog lana, ima

pravo na najmanje jedan dan godinjeg odmora za svaki navreni mjesec dana rada, uskladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.Odsustvo sa rada zbog privremene nesposobnosti za rad, materinstva, vojne slube i

drugog odsustva koje nije uvjetovano voljom zaposlenika, ne smatra se prekidom radaiz stava 1. ovog lana.


17/52

- 14 -

Pravilo je da zaposlenik stie pravo na godinji odmor nakon est mjeseci neprekidnog rada.Pod neprekidnim radom, u smislu ove odredbe, podrazumjeva se vrijeme u kojem je zaposlenikneprekidno radio.Ako je zaposlenik u tom vremenu bio na bolovanju, poroajnom odsustvu i u drugim slinimsluajevima (vrijeme koje se priznaje u sta osiguranja), i to se vrijeme, takoer, uraunava uneprekidan rad.Zaposlenik, koji je stekao pravo na godinji odmor u smislu ove zakonske odredbe (ispunjen jeuvjet u pogledu vremena od est mjeseci neprekidnog rada), ima pravo da ga koristi u svakojdaljnoj kalendarskoj godini prije isteka vremena od est mjeseci neprekidnog rada.Ovo pod

uvjetom da nije dolo do prekida u kontinuitetu neprekidnog rada, izmeu dva radna odnosa dueod osam dana.Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili ako ima prekid rada izmeu dva radna odnosa dui od osamdana, ima pravo najmanje jedan dan godinjeg odmora za svaki navreni mjesec dana rada.Konkretna duina ovog godinjeg odmora (znai polazei od najmanje jednog dana godinjegodmora za svaki navreni mjesec dana rada) ureuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom oradu i ugovorom o radu.Ovdje treba razlikovati sluajeve odsustva, koja nisu uvjetovana voljom zaposlenika (bolovanje,materinstvo, vojna sluba i drugo odsustvo koje nije uvjetovano voljom zaposlenika), sluajeveplaenog i neplaenog odsustva (ire objanjenje dato je uz ove zakonske institute), kada stvarni,faktiki prekid rada, ne prestavlja prekid neprekidnog rada, u smislu ove zakonske odredbe.U navedenim sluajevima, i vrijeme provedeno na radu prije nastupanja ovih sluajeva, raunat

e se u vrijeme neprekidnog rada, kao uvjeta za sticanje prava na godinji odmor.I zaposlenik koji je zakljuio ugovor o radu na odreeno vrijeme stie pravo na godinji odmorpod istim uvjetima kao i zaposlenik koji je zakljuio ugovor o radu na neodreeno vrijeme.Ako zaposlenik koji je zakljuio ugovor o radu na odreeno vrijeme, do kraja kalendarske godine,ne ispuni uvjet neprekidnog rada od est mjeseci, ima pravo na godinji odmor u smislu stava 2.ovog lana, tj. srazmjerno vremenu rada, a u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radui ugovorom o radu.U praksi ima sluajeva da zaposlenik do kraja kalendarske godine zbog bolovanja nije koristiogodinji odmor za tu kalendarsku godinu i nakon toga mu je prestao ugovor o radu zbog potpunenesposobnosti za rad, pa zahtjeva naknadu za neiskoriteni godinji odmor. Meutim, u ovomsluaju nije krivica na poslodavcu to zaposlenik nije iskoristio godinji odmor, odnosno sluaj,koji se desio zaposleniku, pogaa njega. Poslodavac nije objektivno mogao osigurati koritenje

godinjeg odmora zaposleniku za tu kalendarsku godinu, prije prestanka radnog odnosa.Prekidi u radu do osam dana, u smislu ove zakonske odredbe, nemaju uticaja na kontinuitetvremena neprekidnog rada za sticanje prava na godinji odmor.to se tie godinjeg odmora za zaposlenike koji nisu ispunili uvjet u pogledu neprekidnog radaod est mjeseci, broj dana tog odmora odreuje se, u skladu sa kolektivnim ugovorom,pravilnikom o radu i ugovorom o radu, s tim da se polazi od zakonskog minimuma - najmanjejedan dan godinjeg odmora za svaki navreni mjesec dana rada. Ovako odreen godinji odmor,u pravilu, iznosit e manje od 18 radnih dana i koristit e ga, uglavnom, zaposlenici koji suzakljuili ugovor o radu u drugoj polovini kalendarske godine i koji su zakljuivali ugovor o radu naodreeno vrijeme za krai period.

lan 43.Traj anje god injeg odmora due od naj krae propisanog ovim il i drugim zakonom,

utvruj e se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.U trajanje godinjeg odmora ne uraunava se vrijeme privremene nesposobnosti za

rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme odsustvovanja sa rada kojese zaposleniku priznaje u sta osiguranja.

Ako j e rad organiziran u manje od est radnih dana u sedmici, pri utvrivanju traj anjagodinjeg odmora smatra se da je radno vrijeme rasporeeno na est radnih dana, akokolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drugaije ureeno.Konkretna duina godinjeg odmora odreuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu iugovorom o radu, s tim da se polazi od zakonom utvrenog najmanjeg trajanja godinjg odmoraod 18 radnih dana, pod predpostavkom da je zaposlenik ve stekao pravo na godinji odmor (imaest mjeseci neprekidnog rada). Kriteriji za odreivnje duine godinjeg odmora trebalo bi dapolaze od teine i sloenosti konkretnih poslova, psihike i fizike npregnutosti pri radu

zaposlenika prilikom obavljanja tih poslova, utjecaja radne okoline na zaposlenika i drugo.Odredbama ovog lana blie su navedeni sluajevi koji se ne uraunavaju u godinji odmor. To jeprivremena nesposobnost za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi (to je odreeno posebnimzakonima koji reguliraju praznike), te drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se priznaje u staosiguranja (npr. poroajno odsustvo, plaeno odsustvo).


18/52

- 15 -

Takoer, u godinji odmor ne uraunava se ni dan sedminog odmora.Ako se vri "pomjeranje" prazninih dana, u skladu sa propisima o praznicima, kao prazniksmatra i prvi naredni dan poslije prazninih dana i isti se, takoer, ne uraunava u godinji odmor.Da bi zaposlenik ostvario pravo da mu se u godinji odmor ne uraunava vrijeme privremenenesposobnosti za rad, isto mora na odgovarajui nain dokazati, u skladu sa posebnim zakonom izoblasti zdravstvene zatite i pravilnikom o radu.Ako je rad organiziran u manje od est radnih dana u sedmici, ti dani, za koliko je skraena radnasedmica (u pravilu, to je subota), uraunavaju se u godinji odmor.Meutim, kolektivim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu moe biti odreeno da se ti

dani ne uraunavaju u godinji odmor, pa e njegovo trajanje, u ovim sluajevima biti due.

lan 44.Godinji odmor moe se koristiti u dva dijela.

Ako zaposlenik koristi godinji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida utrajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnijedo 30. juna naredne godine.

Zaposlenik ima pravo kor istiti jedan dan godinj eg odmora kad on to eli, uz obavezuda o tom obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog koritenja.Ovom zakonskom odredbom predviena je mogunost koritenja godinjeg odmora u dvadijela.Ako se radi o koritenju godinjeg odmora u dva dijela, u rjeenju o koritenju godinjegodmora treba naznaiti kada e se koristiti prvi, a kada drugi dio godinjeg odmora.

Zakonom o radu predvieno je da, ako zaposlenik koristi godiji odmor u dva dijela, jedan dio i toprvi, moe koristiti najmanje 12 radnih dana, a drugi dio se obavezno koristi najkasnije do 30.juna naredne godine, to je u skladu sa Konvencijom MOR-a o plaenom godinjem odmoru.Takoer, ovom odredbom osigurano je pravo zaposlenika da jedan dan godinjeg odmora koristikad on to eli, uz obavezu da u roku od njmanje tri dana prije koritenja tog dana godinjegodmora obavijesti poslodavca.Prema tome, kada e zaposlenik koristiti godinji odmor, zavisit e, prvenstveno, od potrebarada, a ne od njegove line elje.

lan 45.Zaposlenik se ne moe odrei prava na godinji odmor.Zaposleniku se ne moe uskratiti pravo na godinji odmor, niti mu se izvriti isplata

naknade umjesto koritenja godinjeg odmora.U skladu sa Konvencijom MOR-a o plaenom godinjm omoru, zaposlenik se ne moe odreiprava na godinji odmor, niti mu se moe uskratiti to pravo, niti izvriti isplata naknade zaneiskoriteni godinji odmor.Koritenje godinjeg odmora ima svoju svrhu, prvenstveno, sa medicinskog stanovita.Pravilnim koritenjem godinjeg odmora osigurava se zatita zdravlja i ivota zaposlenika ikvalitetnije obavljanje poslova, zato je predpostavka odgovarajua rekreacija, a to se postieizmeu ostalog, pravilnim koritenjem godinjeg odmora.

2. Odsustva sa radalan 46.

Zaposlenik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plae do sedam radnih dana ujednoj kalendarskoj godini - plaeno odsustvo u sluaju: stupanj a u brak , poroajasupruge, tee bolesti ili smrti lana ue obitelji, odnosno domainstva.

lanom ue obitelji u smislu stava 1. ovog lana, smatraju se: suprunici, odnosnovanbrani suprunici, dijete (brano, vanbrano, usvojeno, pastore i dijete bezroditelja uzeto na izdravanje), otac, majka, ouh, maeha, usvojilac, dedo i nana (poocu i majci), braa i sestre.

Zaposlenik ima pravo na plaeno odsustvo i u drugim sluajevima i za vrijemeutvreno propisom kantona, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.Odredbom stava 1. ovog lana blie su navedeni sluajevi kad zaposlenik ima pravo daodsustvuje sa rada uz naknadu plae. Odsustvo u smislu ove odredbe moe da traje najduesedam radnih dana u toku jedne kalendarske godine, bez obzira na broj sluajeva koji sezaposleniku dese u toj godini i ovo odsustvo se koristi u vrijeme kada sesluaj dogodi, a ne naknadno.Decidno je odreeno koji se lanovi obitelji, u smislu ovog lana, smatraju lanom ue obitelji.Propisom kantona, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu mogu se utvrditi i drugi sluajeviodsustva uz naknadu plae i u duem trajanju nego to je to predvieno ovom odredbom (stav 1).Kod utvrivanja ovih sluajeva trebalo bi cijeniti interese zaposlenika, kao i interese poslodavca.


19/52

- 16 -

Kako je to navedeno, blii sluajevi, uvjeti i trajanje ovog odsustva ureuju se propisom kantona,kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Ako se isto ne uredi, zaposlenik ne bi mogao koristitiodsustvo u smislu stava 3. ovog lana, nego samo u smislu stava 1. ovog lana.

lan 47.Poslodavac moe zaposleniku, na njegov zahtjev, odobriti odsustvo sa rada bez

naknade plae -neplaeno odsustvo.I zuzetno, poslodavac je duan omoguiti zaposleniku odsustvo do etiri radna dana u

jednoj kalendarskoj godini, radi zadovol javanja njegovih vj erskih odnosno tradicij sk ihpotreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plae - plaeno odsustvo.

Za vrijeme odsustva iz stava 1. ovog lana prava i obaveze zaposlenika koji se stiuna radu i po osnovu rada, miruju.Poslodavac odluuje da li e zaposleniku odobriti da odsustvuje sa rada bez naknade plae, paako ga ne odobri, zaposlenik ne bi mogao da koristi ovo odsustvo.Meutim, od ovog pravila predvien je izuzetak kada je poslodavac duan omoguiti zaposlenikuodsustvo u trajanju do etiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanjanjegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba. Ako zaposlenik iskoristi sva etiri radna dana ukalendarskoj godini, dva dana se koriste uz naknadu plae, a dva dana kao neplaeno odsustvo.Za vrijeme odsustvovanja sa rada bez naknade plae zaposleniku miruju prava i obaveze koje sestiu na radu i po osnovu rada.

VI ZATI TA ZAPOSLENI KA

lan 48.Poslodavac je duan omoguiti zaposleniku da se upozna sa propisima o radnim

odnosima i propisima iz oblasti zatite na radu u roku od 30 dana od dana stupanjazaposlenika na rad.

Poslodavac je duan osposobiti zaposlenika za rad na nain koji osigurava zatituivota i zdravlj a zaposlenika, te sprj eava nastanak nesree.Predviena je obaveza poslodavca da omogui zapoleniku da se upozna sa propisima o radnim

odnosima i propisima iz oblasti zatite na radu, u roku od 30 dana od dana stupanja zaposlenikana rad. To se moe postii tako da se propisi iz stava 1. ovog lana daju poslodavcima, lanovimazaposlenikih vijea, sindikalnim povjerenicima, da su dostupni na oglasnoj ploi, da se,eventualno, tampaju u glasilu koje izdaje poslodavac, da se daju zaposlenikuna uvid na njegov zahtjev i sl.Pored toga, predviena je i obaveza poslodavca da osigura zatitu ivota i zdravlja zaposlenika,odnosno sprijei nastanak nesree putem osposobljavanja zaposlenika za rad.Oblici edukacije zaposlenika u cilju njihove zatite su razni (putem kurseva, seminara i sl.), abitno je da ta edukacija mora biti stalna. Ovu obvezu osposobljavanja zaposlenika ne trebashvatiti iskljuivo kao obavezu poslodavca, jer i sami zaposlenici dosta mogu uiniti na zatitisvoga ivota i i zdravlja. Zaposlenik je, naime, duan da poslove radnog mjesta obavlja sapotrebnom panjom kako bi zatitio ne samo sebe, ve i ostale zaposlenike i graane.

lan 49.Poslodavac je duan da osigura potrebne uvjete za zatitu na radu kojima se

osigurava zatita ivota i zdravlja uposlenika, u skladu sa zakonom.Izriito je propisana obaveza poslodavca da osigura potrebne uvjete za zatitu na radu kako bi seosigurala zatita ivota i zdravlja zaposlenika, to e se urediti posebnim zakonom.

lan 50.Zaposlenik ima pravo da odbije da radi ako mu neposredno prij eti opasnost po ivot i

zdravlje zbog toga to nisu provedene propisane mjere zatite na radu i o tome je duanodmah obavijestiti inspekciju rada kantona.

Utvreno je pravo zaposlenika da odbije da radi na poslovima na kojima mu neposredno prijetiopasnost po ivot i zdravlje, ako nisu provedene propisane mjere zatite na radu. U ovom sluajuzaposlenik ima obavezu da o navedenom obavijesti odmah, inspekciju rada.Pitanja u vezi sa propisanim mjerama zatite na radu blie se ureuju propisima o zatiti na radu.


20/52

- 17 -

1. Zatita maloljetnika

lan 51.Maloljetnik ne moe da radi na naroito tekim fizikim poslovima, radovima pod

zemljom ili pod vodom, ni na ostalim poslovima koji bi mogli tetno i sa poveanimrizikom da utiu na njegov ivot i zdravlje, razvoj i moral, s obzirom na njegovepsihofizike osobine.

Federalni ministar posebnim propisom e utvrditi poslove iz stava 1. ovog lana.I nspektor rada kantona zabranit e rad maloljetnika na poslovima u smislu stava 1.

ovog lana.Meu kategorijom zaposlenika, koji su posebno zatieni, su mloljetnici (lica starija od 15, amlaa od 18 godina).Ovom odredbom su predvieni neki od poslova, na kojima je zabranjeno da rade maloljetnici.Meutim, blie odreivanje tih poslova, uredit e se podzakonskim aktom koji e donijeti federalniministar rada.Inspektoru rada kantona izriito je naloeno da zabrani rad maloljetnim zaposlenicima naposlovima na kojima je propisima zabranjeno da rade.

2. Zatita ena i materinstva

lan 52.eni se ne moe narediti, niti se ena moe rasporediti da obavlja naroito teke

fizike poslove, radove pod zemljom ili pod vodom, te druge poslove koji, s obzirom nanjene psihofizike osobine, ugroavaju nj en ivot i zdravlje.

I zuzetno, zabrana rada iz stava 1. ovog lana ne odnosi se na ene koje obavljajurukovodee poslove i poslove zdravstvene i socijalne zatite, studente, pripravnike ivolontere koji tokom kolovanja ili strunog osposobljavanja moraju dio vremenaprovesti u podzemnim dijelovima rudnika, te na ene koje povremeno moraju ulaziti upodzemne dijelove rudnika radi obavljanja poslova koj i nisu fizike prirode.Prema propisima o radu i zatiti na radu, kao kategorija zaposlenika, koja uiva posebnu ztitu naradu, su i ene - zaposlenice, a to proizilazi i iz odgovarajuih meunarodnih konvencija

(Konvencija broj 103. o zatiti materinstva - 1952. godina; Konvencija broj 100 o jednakostinagraivanja muke i enske radne snage za rad jednake vrijednosti - 1951. godine).U tom smislu, ovim odredbama blie su navedeni poslovi koji se eni ne mogu narediti, niti se naiste moe ena rasporediti.Meutim, izuzetno, od ove zabrane izuzeta je odreena kategorija ena, kao to su: ene kojeobavljaju rukovodee poslove, poslove zdravstvene i socijalne zatite, studentice, zaposlenice kojetokom kolovanja moraju provesti neko vrijeme u rudnicima i drugo.

lan 53.Poslodavac ne moe odbiti da zaposli enu zbog njene trudnoe, ili joj zbog toga

stanja o tkazati ugovor o radu, ili j e, osim u sluajevima iz lana 54. stav 1. ovog zakona,

rasporediti na druge poslove.Ovom odredbom izriito je odreeno poslodavcu da ne moe da odbije zaposliti enu samo izrazloga njene trudnoe. Takoer, zbog tog stanja, poslodavac ne moe eni - zaposlenici otkazatiugovor o radu. Ne moe je ni rasporediti na druge poslove, izuzev sluaja kada je to u interesunjenog zdravstvenog stanja, to utvruje ovlateni lijenik.Ovu odredbu treba povezati i sa osnovnom odredbom iz ovog zakona (lan 5.) tj. da se lice kojetrai zaposlenje i lice koje se zaposli, ne moe biti stavljeno u nepovoljniji poloaj, izmeu ostalog,i zbog pola, kao i sa odredbom da zaposlenica ima pravo na posebnu zatitu za vrijeme trudnoe,poroaja i materinstva (lan 7.).Meutim, u odreenim sluajevima, s obzirom na psihofizike osobine ene, pol ili odreenostanje ene, mogu biti prepreka za njeno zaposlenje, odnosno rasporeivanje na odreeno radnomjesto (naroito teki radovi, radovi pod zemljom i slino), dakle samo onda kada je to potrebno

u cilju njene zatite. Ovo nalae i Konvencija MOR-a o zaposlenju ena na podzemnim radovima urudnicima.Inae, pogreno je shvatanje u praksi da je trudnoa bolest i da sa tog stanovita predstavljaprepreku za zakljuivanje ugovora o radu. To je jedno prirodno stanje ene, a ne bolest.


21/52

- 18 -

lan 54.ena za vrijeme trudnoe, odnosno dojenja djeteta moe biti rasporeena na druge

poslove ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlatenilijenik.

Ako poslodavac nije u mogunosti da osigura rasporeivanje ene u smislu stava 1.ovog lana, ena ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plae, u skladu sakolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

Privremeni raspored iz stava 1. ovog lana ne moe imati za posljedicu smanjenjeplae ene.

enu, iz stava 1. ovog lana, poslodavac moe premjestiti u drugo mjesto rada, samouz njen pismeni pristanak.U sluajevima trudnoe i dojenja djeteta, pod uvjetom da je to u interesu zdravlja zaposlenice ida je to utvrdio ovlateni lijenik, zaposlenica se privremeno rasporeuje na druge poslove, ili jojse omoguuje plaeno odsustvo, ako poslodavac nije u mogunosti da osigura privremenorasporeivanje.Ako se radi o privremenom rasporeivanju, upravo, u cilju zatite zaposlenice, njena plaa se nemoe za to vrijeme smanjivati.Ako se radi o rasporeivanju u drugo mjesto rada, ono se moe izvriti samo uz njen pristanak,koji mora da se d u pismenoj formi.

lan 55.

Za vrijeme trudnoe, poroja i njege djeteta, ena ima pravo na poroajno odsustvood j edne godine neprekidno, a za blizance, tree i svako slij edee dijete, ena ima pravona poroajno odsustvo od 18 mjeseci neprekidno.

Na osnovu nalaza ovlatenog lijenika ena moe da otpone poroajno odsustvo 45dana prije poroaj a, a obavezno 28 dana prije poroaja.

Ako ena bez svoje krivice, na osnovu nalaza ovlatenog lijenika, ne koristiporoajno odsustvo 28 dana prije poroaja, ima pravo da te dane iskoristi poslijeporoaja.

I zuzetno, ena, na osnovu svog pismenog zahtjeva, moe koristiti krae poroajnoodsustvo, ali ne krae od 42 dana poslije poroaja.Ovom odredbom utvreno je poroajno odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno.Pravo zposlenice na poroajno odsustvo nije uvjetovano duinom prethodnog staa osiguranja,

niti vremenom rada, provedenog kod tog poslodavca.Poroajno odsustvo rauna se u kalendarskim, a ne u radnim danima. Ono se koristi bez prekida(neprekidno) i tu ne moe biti dispozicije, niti od strane zaposlenice, niti od strane poslodavca, nitise sporazumom poslodavca i zaposlenice moe poroajno odsustvo prekinuti u namjeri da sekoristi godinji odmor, plaeno odsustvo i slino.Na osnovu nalaza ovlatenog lijenika, zaposlenica je obavezna da koristi 28 dana prije poroaja,a moe da ga otpone i 45 dana prije poroaja, ali uz ovaj nalaz.Zavisno od toga kada je poela koristiti poroajno odsustvo (28 odnosno 45 dana), zaposlenicakoristi due odnosno krae vrijeme poroajnog odsustva poslije poroaja (od godine dana odbijase 28 odnosno 45 dana).Najdue trajanje poroajnog odsustva, poslije poroaja, bie u sluaju ako zaposlenica, prijeporoaja, ne iskoristi ovih 28 dana obaveznog poroajnog odsustva.U tom sluaju zaposlenica e, cjelokupno poroajno odsustvo, u zakonom utvrenom trajanju odjedne godine, koristiti poslije poroaja.Meutim, da bi zaposlenica iskoristila navedeno pravo, potrebno je da ona nije "skrivila" ovajsluaj, tj. da nije u pitanju njena krivica odnosno elja, pa nije iskoritila obavezno 28 dana prijeporoaja. Znai, potrebno je da budu ispunjeni kumulativno slijedei uslovi:- da za navedeni sluaj nema krivice ene,- da je pogrena ocjena termina poroaja dola krivicom nadlenog ljekara,- da nije iskoriteno 28 dana prije poroaja,- da postoji nalaz ovlatenog ljekara o terminu poroaja.Inae, ako bi do ove situacije dolo voljom zaposlenice, odnosno zbog neispunjenja jednog odnavedenih uvjeta, zaposlenica ne bi mogla, u smislu ove odredbe, da iskoristi te dane poroajnogodsustva poslije poroaja.Zakonom je izriito odreeno da u sluaju roenja blizanaca i treeg i svakog sljedeeg djeteta

poroajno odsustvo traje 18 mjeseci neprekidno.Zakonom je data mogunost da ena moe koristiti krae porodiljsko odsustvo, ali ne krae od42. dana poslije poroda, na osnovu pismenog zahrijeva.


22/52

- 19 -

lan 56.Otac djeteta, odnosno usvojilac moe da koristi pravo iz lana 55. st. 1. i. 3. ovog

zakona u sluaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako je iz opravdanih razlogasprj eena da koristi to pravo.Otac djeteta odnosno usvojila, takoer, moe da koristi poroajno odsustvo, u sluajevima:- smrti majke,- ako majka napusti dijete,- iz opravdanih razloga majka je sprijeena da koristi poroajno odsustvo.Intencija ove zakonske odredbe je zatita djeteta. Pravo na poroajno odsustvo otac i usvojitelji

djeteta ostvaruju poslije poroaja zaposlenice. Vrijeme koje je iskoristila zaposlenica prijeporoaja, a koje ulazi u poroajno odsustvo, uraunava se, shodno prethodnoj zakonskoj odredbi,i u poroajno odsustvo koje koristi otac, odnosno usvojitelj djeteta umjesto majke.Najei sluaj bit e da ovo odsustvo koristi otac djeteta nakon smrti majke zaposlenice.

lan 57.Nakon isteka poroajnog odsustva, ena sa djetetom najmanje do jedne godine

ivota ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, tree i svakosljedee dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navrene dvijegodine ivota djeteta, ako propisom kantona nij e predvieno due trajanje ovog prava.

Pravo iz stava 1. ovog lana moe koristiti i zaposlenik - otac djeteta, ako ena za tovrijeme radi u punom radnom vremenu.

Ovom odredbom utvreno je pravo na skraeno radno vrijeme - polovinu punog radnog vremenaza zaposlenicu i oca, - zaposlenika, nakon isteka poroajnog odsustva. Uvjet da bi otac -zaposlenik koristio ovo pravo je da zaposlenica, za to vrijeme radi puno radno vrijeme.Zakon o radu predvidjeo je pravo da zaposlenica radi polovinu punog radnog vremena do jednegodine ivota djeteta. Meutim, propisom kantona moe se predvidjeti due vrijeme koritenjaovog prava, to e zavisiti prvenstveno od ekonomske moi kantona i potrebe za boljim zatitommaterinstva i boljom njegom djeteta.Predvieno je, takoer, da za blizance, zatim tree i svako slijedee dijete zaposlenica ima pravoda radi polovinu punog radnog vremena do navrene dvije godine ivota djeteta, to ima za ciljzatitu djeteta i stimulisanje raanja veeg broja djece.Skraeno radno vrijeme, takoer, u ovim sluajevima nije uvjetovano rasporedom radnogvremena kod poslodavca - da li je ono rasporeeno na pet ili est radnih dana i da li je u pitanju

preraspodjela radnog vremena. U svakom od ovih sluajeva zaposlenici se ne moe poveavatinjeno skraeno radno vrijeme.to se tie ostalih prava i obaveza iz radnog odnosa, za vrijeme skraenog radnog vremena,zaposlenica ih koristi, odnosno ima pravo kao i ostali zaposlenici (npr. primjena institutarasporeivanja, godinjeg odmora, odgovornosti i drugo). Tu nema izuzetka u odnosu na ovajsluaj.

lan 58.Nakon isteka godine dana ivota djeteta, jedan od roditelja ima pravo da radi

polovinu punog radnog vremena do tri godine ivota djeteta, ako je djetetu, premanalazu nadlene zdravstvene ustanove, potrebna pojaana briga i nj ega.

Pravo iz stava 1. ovog lana moe da koristi i usvojilac, odnosno lice koje se stara odjetetu, u sluaju smrti oba roditelja, ako roditelji napuste dijete ili ako ne mogu da se

brinu o djetetu.Zaposlenica ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena i do tri godine ivota djeteta.Meutim, zakonski uvjet za koritenje ovog prava je da je djetetu, prema nalazu nadlenezdravstvene ustanove, potrebna briga i njega to ocjenjuje ova zdravstvena ustanova.Isti su uvjeti za koritenje ovog prava i za zaposlenika - oca djeteta.Takoer, ovo pravo moe da koristi i usvojilac ili drugo lice, koje se stvarno brine o djetetu, uslijedeim sluajevima:- da su oba roditelja umrla,- da su oba roditelja napustila dijete,- da se nijedno od roditelja ne moe da brine o djetetu.

lan 59.ena, koja nakon koritenja poroajnog odsustva radi puno radno vrij eme, ima pravo

da odsustvuje s posla dva puta dnevno u trajanju po sat vremena radi dojenja djeteta,na osnovu nalaza ovlatenog lij enika.

Pravo iz stava 1. ovog lana ena moe koristiti do navrene jedne godine ivotadjeteta.

Vrij eme odsustva iz stava 1. ovog lana rauna se u puno radno vrijeme.


23/52

- 20 -

Takoer, u cilju zatite djeteta, kao zakonska novina, utvreno je pravo zaposlenice daodsustvuje sa posla dva puta dnevno (u toku radnog dana), u trajanju po sat vremena (znaiukupno dva sata u toku radnog dana), radi dojenja djeteta. Ovo svoje pravo zaposlenica koristipolije poroajnog odsustva, pod uvjetom:- da radi puno radno vrijeme,- da o tome ima nalaz ovlatenog lijenika.Navedeno pravo zaposlenica koristi najdue do navrene jedne godine ivota djeteta. Njena jedispozicija da li e koristiti ovo svoje pravo, a ako eli da ga koristi, poslodavac je duan da joj gaomogui pod navedenim zakonskim uvjetima.

Vrijeme za koje zaposlenica odsustvuje, u smislu ove odredbe, smatra se kao da je provedeno naradu i zaposlenica ne moe, zbog toga, biti oteena u plai, odnosno naknadi plae. Naime,Zakonom o radu je predvieno da se to vrijeme rauna u puno radno vrijeme.

lan 60.Ako ena rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka poroajnog odsustva, ima

pravo da produi poroajno odsustvo za onoliko vremena koliko je, prema nalazuovlatenog lijenika, potrebno da se oporavi od poroaja i psihikog stanjaprouzrokovanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana od poroaja, odnosno od smrtidjeteta, za koje vrijeme joj pripadaju prava po osnovu poroajnog odsustva.Cilj ove zakonske odredbe je zatita zdravlja majke nakon poroaja, ako rodi mrtvo dijete ili ako

je dijete umrlo, prije isteka poroajnog odsustva. Zbog fizikih i psihikih tegoba omoguuje sezaposlenici da produi poroajno odsustvo, koliko je to, prema nalazu ovlatenog ljekarapotrebno, ali ne moe biti manje od 45 dana. To vrijeme se rauna od poroaja odnosno od smrtidjeteta.Za to vrijeme zaposlenici pripadaju sva prava po osovu poroajnog odsustva.Prema tome, poroajno odsustvo, koje je zakonom odreeno u duini od jedne godine, moe, uovom sluaju, trajati due, odnosno krae, zavisno od toga kada se desila smrt djeteta - napoetku odnosno kraju koritenja poroajnog odsustva. Tako npr. ako je dijete umrlo posljednjegdana poroajnog odsustva (jedna godina dana), ono e se produiti, najmanje za 45 dana,raunajui od toga dana (jedna godina + 45 dana).

lan 61.

J edan od rodi telj a moe da odusustvu je sa rada do tr i godine ivota djeteta, ukolikoje to predvieno kolektivn im ugovorom il i pravilnikom o radu.Za vrijeme odsustvovanja sa rada u smislu stava 1. ovog lana, prava i obaveze iz

radnog odnosa miruju.Pravo jednog od roditelja da odsustvuje sa rada do tri godine ivota djeteta, uvjetovano jereguliranjem ovog prava u kolektivnom ugovoru ili u pravilniku o radu. Ako takva mogunost nijepredviena na navedeni nain, otac, odnosno majka ne bi mogli ostvariti ovo pravo.Meutim, ako je predviena ova mogunost, jedan od roditelja je moe koristiti, ne oba, i u tomsluaju treba da podnesu zahtjev poslodavcu. Poslodavac je obavezan da udovolji tom zahtjevu,svakako polazei od injenice da je isto, prethodno, utvreno kolektivnim ugovorom ili pravilnikomo radu. U tom sluaju on ne bi mogao odbiti zahtjev jednog od roditelja.Za vrijeme odustvovanja sa rada, u smislu ove zakonske odredbe, prava i obaveze kojezaposlenik stie na radu i po osnovu rada, miruju. Znai ne ostvaruje za to vrijeme ni plau, ninaknadu plae.

lan 62.Za vrijeme koritenja poroajnog odsustva, kao i odsustva iz lana 59. ovog zakona,

zaposlenik ima pravo na naknadu plae, u skladu sa zakonom.Za vrijeme rada sa polovinom punog radnog vremena iz l. 57. i 58. ovog zakona,

zaposlenik ima za polovinu punog radnog vremena za koje ne radi, pravo na naknaduplae, u skladu sa zakonom.Odredbama ovog lana regulirano je pitanje naknade plae za vrijeme poroajnog odsustva,odnosno rada sa polovinom punog radnog vremena sa djetetom do jedne godine ivota, odnosnodo tri godine ivota djeteta, u skladu sa ovim zakonom. Kako se ova naknada ne ureuje ovim,nego posebnim zakonom, to se ta prava ostvaruju u skladu sa tim zakonom.

Naime, Zakonom o zdravstvenom osiguranju ("Slubene novine Federacije BiH", broj 30/97),predvieno je da se pravo na naknadu plae po osnovu poroajnog odsustva, do donoenjapropisa iz oblasti djeije zatite, koji e regulirati poroajno odsustvo, ostvaruje u oblastizdravstvenog osiguranja.


24/52

- 21 -

Do donoenja tog zakona, u prijelaznom periodu, u citiranom zakonu propisano je da se sredstvaza naknadu plae po osnovu poroajnog odsustva ostvaruju u budetu kantona i da se isplauju uvisini i na nain kako to odredi zakonodavno tijelo kantona.to se tie prava rada sa skraenim radnim vremenom do jedne godine ivota, odnosno do trigodine ivota djeteta,Zakon o zdravstvenom osiguranju ne ureuje pitanje naknade plae za vrijeme za kojezaposlenica ne radi, kao to se to ureuje za poroajno odsustvo.Znai, zaposlenica koja radi skraeno radno vrijeme, u smislu ove zakonske odredbe, za vrijemeza koje radi dobiva plau, a za vrijme za koje ne radi do punog radnog vremena (polovina punog

radnog vremena), zaposlenica ostvaruje naknadu-plae prema posebnom zakonu.Za vrijeme poroajnog odsustva, kada zaposlenica ne radi, ostvaruje naknadu plae, premaposebnom zakonu - Zakonu o osnovama socijalne zatite, civilnih rtava rata i zatite porodice sadjecom. ("Slubene novine Federacije BiH", broj 36/99). Ovim zakonom je propisano da sepropisom kantona blie ureuju uslovi, nain, postupak, organi i finansiranje ovog prava.Takoe, ovim zakonom je predviena novana pomo i za enu-majku koja nije u radnom odnosuza vrijeme trudnoe i poroaja, a to se konkretno ureuje propisom kantona.Isto tako ovim zakonom je predviena jednokratna pomo za opremu novoroenog djeteta uskladu sa propisom kantona.

lan 63.J edan od rodi telj a djeteta sa teim smetn jama u razvoju ( tee hendikepiranog

djeteta) ima prvo da radi polovinu punog radnog vremena, u sluaju da se radi o

samohranom roditelju ili da su oba roditelja zaposlena, pod uvjetom da dijete nijesmjeteno u ustanovu socijalno-zdravstvenog zbrinjavanja, na osnovu nalaza nadlenezdravstvene ustanove.

Roditelju , koji k oristi pravo iz stava 1. ovog lana, pripada pravo na naknadu plae, uskladu sa zakonom.

Roditelju koji koristi pravo iz stava 1. ovog lana, ne moe se narediti da radi nou,prekovremeno i ne moe mu se promij eniti mjesto rada, ako za to nije dao svoj pismenipristanak.Ovim odredbama regulirana su prava roditelja koji imaju tee hendikepirano dijete.Jedan od roditelja, u ovom sluaju, ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena. Za vrijmeza koje ne radi ima pravo na naknadu plae, prema posebnom zakonu.Da bi ostvario ovo svoje pravo, jedan od roditelja tee hendikepiranog djeteta, potrebno je da su

ispunjeni ovi uvjeti:- da se radi o samohranom roditelju, ili- da su oba roditelja zaposlena,- da dijete nije smjeteno u ustanovu socijalno-zdravstvenog zbrinjavanja,- da postoji nalaz nadlene zdravstvene ustanove.Ako su ispunjeni ovi uvjeti, poslodavac je obavezan omoguiti ovo pravo jednom od roditelja.Ako zaposlenik-ca koristi ovo pravo, znai da radi polovinu punog radnog vremena, ne moe muse, odnosno njoj narediti da radi nou i prekovremeno, ili da ide u drugo mjesto rada. Jedino, akosu ova lica dala svoju saglasnost, a to mora biti u pismenom obliku, mogu da rade nou iprekovremeno i da rade u drugom mjestu rada, kako je to Zakonom o radu izriito propisano.Zakonom o radu nije predvien uvjet u pogledu godina ivota djeteta da bi se koristilo pravopredvieno ovom odredbom.

3. Zatita zaposlenika privremeno ili traj no nesposobnog za rad

lan 64.Zaposleniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, za

vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad, poslodavac ne moe otkazati ugovor oradu.

U sluajevima i za vrijeme iz stava 1. ovog lana, poslodavac ne moe zaposlenikuotkazati ugovor o radu koji je u skladu sa ovim zakonom zakljuen i na odreenovrijeme.U ovom poglavlju date su blie odredbe o zatiti jedne kategorije zaposlenika, a to su zaposlenicikoji su privremeno nesposobni za rad. U sluaju da je zaposlenik pretrpio povredu na radu ili daje obolio od profesionalne bolesti, za sve vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad,

poslodavac mu ne moe otkazati ugovor o radu. Ova odredba odnosi se i na zaposlenika koji jezasnovao radni odnos na odreeno vrijeme. U navedenim sluajevima, zaposleniku se produavaradni odnos, koji je zasnovan na odreeno vrijeme.Cilj ove odredbe je maksimalna zatita zaposlenika u sluajevima povreda koje su se desile naradu odnosno u vezi sa radom.


25/52

- 22 -

lan 65.Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu tetno uticati na

ostvarivanje prava zaposlenika iz radnog odnosa.Zaposlenik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog povrede ili povrede na

radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za koga nakon lijeenja i oporavka nadlenazdravstvena ustanova ili ovlateni lijenik u tvrdi da je sposoban za rad, ima pravo da sevrati na poslove na kojima j e radio prije nastupanja privremene nesposobnosti za rad ilina druge odgovarajue poslove.

Zaposlenik je duan u roku od tri dana od dana nastupanja nesposobnosti za rad

obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad.

Cilj i ove zakonske odredbe, takoer, je zatita zaposlenika u sluaju povrede na radu, bolesti iliprofesionalne bolesti.U navedenim sluajevima, nakon ljeenja, ako nadlena zdravstvena ustanova ili ovlateni lijenikutvrdi da je zaposlenik sposoban za rad, poslodavac je duan da mu obezbijedi obavljanje poslovakoje je obavljao prije nastupanja privremene nesposobnosti za rad, a ako to nije mogue, da garaspordi na druge odgovarajue poslove.Da ne bi trpio proces rada, zaposlenik, pored prava, ima i odreene obaveze u sluaju da jeprivremeno nesposban za rad. Jedna od tih obaveza, koja je ovim zakonom izriito propisana, jeda zaposlenik poslodavca o tome pravovremeno obavijesti, a najkasnije tri dana od dananastupanja nesposobnosti za rad.

lan 66.Ako nadlena ustanova ocijeni da kod zaposlenika postoji smanjena radna

sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac mu je duan upismenoj formi ponuditi druge poslove za koje je zaposlenik sposoban.

Zaposlenik, koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti imaprednost pri strunom obrazovanju, osposobljavanju i usavravanju koje organiziraposlodavac.

Cilj i ove zakonske odredbe je zatita zaposlenika.

Utvrena je decidna obaveza poslodavca u odnosu na zaposlenika kod koga je smanjena radnasposobnost ili postoji neposredna opasnost od nastanka invalidnosti. U tom sluaju poslodavac jeobavezan da zaposleniku ponudi druge odgovarajue poslove, za koje je zaposlenik sposoban.Zakon je odredio i pismenu formu u kojoj poslodavac daje ponudu zaposleniku da obavlja drugeposlove.Takoer, data je jo jedna pogodnost za ovog zaposlenika, a to je da ima prednost pri strunomobrazovanju, osposobljavanju i usavravanju, u odnosu na druge zaposlenike, koje organiziraposlodavac.Za poslodavca, koji ne organizira struno obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje, ne postojiova zakonska obaveza.

lan 67.Poslodavac moe, samo uz p redhodnu saglasnost vijea zaposlenika, otkazati ugovor

o radu zaposleniku kod kojega postoji smanjena radna sposobnost ili neposrednaopasnost od nastanka invalidnosti.

I posljednjom odredbom ovog poglavlja, utvrena je zatita zaposlenika kod koga je venastupila smanjena radna sposobnost ili kod koga postoji neposredna opasnost od nastankainvalidnosti, i to u vezi sa institutom otkaza ugovora o radu.Tako je predvieno da se zaposleniku, kod koga postoji smanjena radna sposobnost ili postojineposredna opasnost od nastanka invalidnosti, moe otkazati ugovor o radu, samo uz prethodnusaglasnost vijea zaposlenika (ire objanjenje o vijeu zaposlenika dato je uz odgovarajueodredbe u ovom komentaru).Prema tome, moe se zakljuiti da, prema Zakonu o radu, zaposlenici koji su privremeno ili trajno

nesposobni za rad, uivaju posebnu zatitu u radnom odnosu, npr. u vezi sa rasporeivanjem nadruge odgovarajue poslove, strunim obrazovanjem, osposobljava-njem i usavravanjem iotkazivanjem ugovora o radu.


26/52

- 23 -

VI I - PLAE I NAKNADE PLAA

1. Plaelan 68.

Plae zaposlenika utvruju se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovoromo radu.Polazei od osnovnih prava i obaveza iz radnog odnosa da poslodavac zaposleniku za obavljeniposao isplauje plau, utvreno je da se plae ureuju kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu iugovorom o radu.Pravilnik o radu mora biti usklaen sa kolektivnim ugovorom koji obavezuje poslodavca, odnosnoplae zaposlenika ne mogu biti manje od plaa utvrenih kolektivnim ugovorom.Ako plae nisu utvrene kolektivnim ugovorom, a poslodavac zapoljava vie od 15 zaposlenika,poslodavac je obavezan utvrditi plae pravilnikom o radu. Pravilnik o radu kojim se, pored ostalog,ureuju plae zaposlenika, donosi sam poslodavac, uz prethodnu konsultiranje vrijeazaposlenika. Konsultiranje je obavezujue, jer se radi o odluci koja je znaajna za prava i interesezaposlenika. Ako kod poslodavca nije formirano vijee zaposlenika, konsultiranje se obavlja sasindikatom.Ako poslodavac zapoljava manje od 15 zaposlenika, plae se obavezno utvruju ugovorom oradu, s obzirom da poslodavac u ovom sluaju nije duan donositi pravilnik o radu, a time niureivati plae ovim aktom.

lan 69.Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvruj e se najnia plaa, te uvjeti i nain

njenog usklaivanja.Poslodavac kojeg obavezuje kolektivni ugovor ili pravilnik o radu, ne moe

zaposleniku obraunati i isplatiti plau manju od plae utvrene kolektivnim ugovorom,pravilnikom o radu i ugovorom o radu.Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvruje se najnia plaa. Pored utvrivanja visinenajnie plae, obavezno se utvruju uvjeti i nain njenog usklaivanja. Svakako da e visinanajnie plae bit i rezultat pregovaranja strana u zakljuivanju kolektivnog ugovora, a to suposlodavci i sindikat kao predstavnik zaposlenika.Ako je zakljuen kolektivni ugovor koji obavezuje poslodavca, pravilnikom o radu utvruje setakoer najnia plaa i to najmanje u visini koja je utvrena kolektivnim ugovorom. Ako, pak, nijezakljuen kolektivni ugovor, poslodavac koji zapoljava vie od 15 zaposlenika, obavezan je

utvrditi najniu plau, kao i uslove i nain njenog usklaivanja.Utvrivanjem najnie plae osigurava se cijena rada za najjednostavnije poslove koja ujednopredstavlja osnovicu za utvrivanje plae zaposlenika za obavljeni rad, uzimajui u obzir stepensloenosti poslova i drugih elemenata koji su od bitnog uticaja za utvrivanje plae.Poslodavac je duan obraunati i isplatiti plau zaposleniku i to u iznosu koji ne moe biti manjiod iznosa utvrenog kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu, pod uvjetomda je zaposlenik izvrio sve poslove koji se nalaze u opisu radnog mjesta na koje je rasporeen.Pri utvrivanju plae kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu potrebno sepridravati i Konvencija Mor-a, kao to je Konvencija 100 o jednakosti nagraivanja muke ienske radne snage za rad jednake vrijednosti, Konvencije 131. o utvrivanju minimalnih plaa saposebnim osvrtom na zemlje u razvoju i dr.

lan 70.Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu odreuju se periodi

isplate plae, koji ne mogu biti dui od 30 dana.Pr ilikom isplate plae poslodavac je duan zaposleniku uruiti pismeni obraun plae.Po jedinane isplate plae nisu javne.

Utvreno je da periodi isplata plaa ne mogu biti dui od 30 dana, a isti se utvruju kolektivnimugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Ovakvim rjeenjem daje se mogunost da seplae mogu isplaivati i u kraim periodima, kao to je, npr. petnaestodnevni ili sedmodnevniperiod i tome slino. Poslodavac je obavezan zaposleniku prilikom isplate plae uruiti pismeniobraun iz kojeg e zaposlenik moi zakljuiti da li je njegova plaa obraunata ispravno, jesu liplaeni odgovarajui doprinosi i dr.Pojedinane isplate nisu javne, ime se zatiuje pravo zaposlenika na tajnost njegove plaeostvarene prema obavljenim poslovima. Poslodavac, prema mjerilima utvrenim u kolektivnomugovoru, pravilniku o radu ili ugovorom o radu, utvruje da li su ili ne poslovi izvreni uspjeno i uskladu s tim utvruje plau zaposlenika. Time se daje mogunost da poslodavac, zavisno odobavljenog posla, moe poveati plau zaposlenika za doprinos u izvravanjuposlova ili obratno, to sutinski o

ZOR-sa komentarom.pdf

Documents

Transcript of ZOR-sa komentarom.pdf