24
Na osnovu ~lana 24. stav 1. Zakona o sredwoj {koli („Slu`-
beni glasnik Republike Srbije”, br. 50/92 i 24/96),
ministar prosvete donosi
P R A V I L N I K
O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU ZA STICAWE SPE-
CIJALISTI^KOG OBRAZOVAWA U JEDNOGODI[WEM
TRAJAWU U STRU^NOJ [KOLI ZA OBRAZOVNE PROFILE
U PODRU^JU RADA SAOBRA]AJ
^lan 1.
Ovim pravilnikom utvr|uje se nastavni plan i program za
sticawe specijalisti~kog obrazovawa u jednogodi{wem trajawu u
stru~noj {koli za obrazovne profile u podru~ju rada saobra}aj, za
grupe: vazdu{ni saobra}aj, vodni saobra}aj, drumski saobra}aj,
`elezni~ki saobra}aj, PTT saobra}aj i unutra{wi transport.
Nastavni plan i program iz stava 1. ovog ~lana od{tampan
je uz ovaj pravilnik i ~ini wegov sastavni deo.
^lan 2.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavqi-
vawa u „Prosvetnom glasniku”, a primewiva}e se po~ev od {kol-
ske 1997/98. godine.
Broj 163-06-9/97-01
U Beogradu, 21. aprila 1997. godine
Ministar,
prof. dr Jovo Todorovi}, s.r.
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
ZA STICAWE SPECIJALISTI^KOG OBRAZOVAWA U
JEDNOGODI[WEM TRAJAWU U STRU^NOJ [KOLI ZA
OBRAZOVNE PROFILE U PODRU^JU RADA SAOBRA]AJ
OBRAZOVNI PROFILI U PODRU^JU RADA SAOBRA]AJ
GRUPA 1. VAZDU[NI SAOBRA]AJ
1.1. Vazduhoplovno saobra}ajni tehni~ar – specijalista
GRUPA 2. VODNI SAOBRA]AJ
2.1. Oficir palube – specijalista
2.2. Rukovalac plove}e naprave – specijalista
GRUPA 3. DRUMSKI SAOBRA]AJ
3.1. Tehni~ar drumskog saobra}aja – specijalista
3.2. Voza~ motornog vozila – specijalista
3.3. Voza~ autobusa – specijalista
3.4. Voza~ motornih vozila – instruktor
3.5. Voza~ trolejbusa – specijalista
3.6. Voza~ tramvaja – specijalista
3.7. Voza~ trolejbusa – instruktor
3.8. Voza~ tramvaja – instruktor
GRUPA 4. @ELEZNI^KI SAOBRA]AJ
4.1. Saobra}ajno-transportni tehni~ar – specijalista
za `elezni~ki saobra}aj
4.2. Transportni komercijalista – specijalista u `e-
lezni~kom saobra}aju
4.3. Tehni~ar vu~e – specijalista za `elezni~ki sao-
bra}aj
4.4. Tehni~ar tehni~ko kolske delatnosti – specijali-
sta za `elezni~ki saobra}aj
GRUPA 5. PTT SAOBRA]AJ
5.1. Tehni~ar PTT saobra}aja – specijalista
GRUPA 6. UNUTRA[WI TRANSPORT
6.1. Tehni~ar unutra{weg transporta – specijalista
Grupa 1: VAZDU[NI SAOBRA]AJ
Obrazovni profili: 1.1. VAZDUHOPLOVNO SAOBRA]AJNI
TEHNI^AR – SPECIJALISTA
USLOVI ZA UPIS KANDIDATA
Specijalizaciju za ovaj obrazovni profil mogu sticati kan-
didati sa zavr{enim slede}im obrazovawem:
1) vazduhoplovni saobra}ajni tehni~ar, sa dve godine radnog
iskustva,
2) vazduhoplovni komercijalni tehni~ar, sa dve godine rad-
nog iskustva.
PREDMETI KOJI SE VREDNUJU PRI SA^IWAVAWU
RANG LISTE ZA UPIS
1. Vazduhoplovna prevozna sredstva i wihova eksploatacija,
2. Ekonomika saobra}aja,
3. Engleski jezik,
4. Vazduhoplovna pristani{ta.
CIQ OBRAZOVAWA
Ciq obrazovawa profila: vazduhoplovni tehni~ar – speci-
jalista uop{te je osposobqavawe istog za obavqawe stru~nih po-
slova kroz izu~avawe grupe odre|enih predmeta.
Kao prvo, ciq obrazovawa ovog profila je postizawe ospo-
sobqenosti za u~estvovawe u izradi operativnog plana leta poje-
dinih vazduhoplova, {to podrazumeva na primer informisawe po-
sade i kontrolora letewa o izradi i o odre|enom planu konkret-
nog leta, uno{ewe podataka iz plana leta i drugih podataka u
obrasce za pra}ewe leta od zna~aja za kontrolu letewa, najava pri-
java i osiguravawe letova civilnih i vojnih vazduhoplova, priku-
pqawe i dostavqawe poruka o stawu poletno-sletnih staza i ure-
|aja za osvetqavawe i energetiku aerodroma, prijem i dostavqawe
podataka o vojnim vazduhoplovima nadle`nim vojnim organima.
Isto tako nu`no je osposobqavawe za prenos i razmenu informa-
cija kao i uvo|ewe u planirawe i programirawe obuke.
GODINA HLVI – BROJ 10 BEOGRAD, 20. JUN 1997.
Cena ovog broja 45,50 dinara. Godi{wa pretpla-
ta 590 din. (akontacija) sa ura~unatim porezom
na promet. Rok za reklamaciju 10 dana.
PostScript Picturec:\slike\grbrs eps
PROSVETNI GLASNIK
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
KARAKTERISTI^NI POSLOVI I RADNI ZADACI
U~estvovawe u izradi operativnog plana leta pojedinih va-
zduhoplova; – informisawe posade i kontrolora letewa prili-
kom izrade i o odre|enom planu konktretnog leta; – uno{ewe po-
dataka iz plana leta i drugih podataka u obrasce za pra}ewe leta,
od zna~aja za kontrolu letewa; – najava, prijava i osigurawe leto-
va civilnih i vojnih vazduhoplova; – prikupqawe i dostavqawe
poruka o stawu poletno-sletnih i manevarskih povr{ina i ure|aja
za osvetqavawe i energetiku aerodroma; – odobravawe letova ci-
vilnih vazduhoplova; – prijem i dostavqawe podataka o vojnim va-
zduhoplovima nadle`nim vojnim organima (po potrebi) – vo|ewe
i dostavqawe propisane dokumentacije o planiranim i izvr{e-
nim letovima; – operativna priprema i pra}ewe ostvarivawa
AFTN saobra}aja (prijem, obrada, korektura i predaja poruka
AFTN saobra}aju).
Prenos i razmena informacija
Operativni rad na automatizovanom sistemu za prenos i
razmenu informacija i podataka u AFTN saobra}aju (kontrola
protoka AFTN saobra}aja, kontrola stawa veza i stawa perifer-
nih jedinica; – primopredaja poslova u smenama; – izrada izve{ta-
ja i informacija u okviru svojih obaveza i drugih poslova po na-
logu nadle`ne osobe.
Uvo|ewe u rad i obuka kadrova
U~estvovawe u planirawu i programirawu obuke, usavr{ava-
we i uvo|ewe u rad; – neposredna obuka i instrukta`a; – u~estvo-
vawe u proveri osposobqenosti radnika.
Strana 2 – Broj 10 20. jun 1997.
NASTAVNI PLAN
T P
Broj
ned.
T P
2
2
2
2
3
2
2
3
12
30UKUPNO
504
30
396
900
22
22
22
22
22
22
22
22
22
8
44
44
44
44
66
44
44
66
264
240
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Organizacija i ekonomika saobra}aja
Osnove radnog prava
Organizacija vazdu{nog saobra}aja
Informacioni sistemi u vazduhoplovnom saobra}aju
Sistemi odr`avawa u vazduhoplovstvu
Ekonomika i marketing u vazduhoplovnom saobra}aju
Vazduhoplovni propisi
Priprema i operativno pra}ewe vazdu{nog saobra}aja
Prakti~na nastavaa) u ~asovnom sistemu
b) u bloku
BROJ ^ASOVA
NASTAVNI PREDMETI NEDEQNO UKUPNO
N A S T A V N I P R O G R A M
1. ORGANIZACIJA I EKONOMIKA SAOBRA]AJA
(2 ~asa nedeqno, 44 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq je osposobqavawe polaznika za razumevawe delovawa
osnovnih ekonomskih zakonitosti.
Zadaci:
– upoznavawe i savladavawe organizacionih oblika i postu-
paka u preduze}ima saobra}aja i transporta sa ciqem boqeg i
uspe{nijeg poslovawa;
– upoznavawe polaznika sa potrebama na{eg daqeg razvoja
baziranog na tr`i{nom konceptu;
– koriste odre|ene metode i tehnike rada u izvr{avawu kon-
kretnih poslova.
SADR@AJI PROGRAMA
á. PREDUZE]E KAO NOSILAC PRIVRE\IVAWA (5)
Pojam preduze}a
Vrste dru{tvenih preduze}a
Me{ovita preduze}a
Oblici odlu~ivawa u dru{tvenim preduze}ima
áá. CIQ I ZADACI PRIVREDNE REFORME (4)
ááá. SREDSTVA I IZVORI SREDSTAVA (6)
Poslovna sredstva (osnovna i obrtna)
Preduze}a u saobra}aju
Finansijska sredstva
Sopstveni izvori sredstava
Tu|i izvori sredstava
Kontrola kori{}ewa sredstava
Amortizacija
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
áâ. TRO[KOVI (5)
Pojam i vrste utro{aka
Kontrola utro{aka
Pojam i vrste tro{kova u saobra}aju i transportu
Kalkulacija
â. REZULTATI POSLOVAWA U PREDUZE]IMA (8)
Pojavni oblici rezultata (ukupan prihod, dohodak, dobit)
Ekonomi~nost
Produktivnost
Rentabilnost
Pojam saobra}ajnog tr`i{ta i marketinga
âá. ORGANIZACIJA PROIZVODWE SAOBRA]AJA
USLUGA (10)
Poslovi pripreme proizvodwe
Planirawe u saobra}ajnim organizacijama
Pokazateqi izrade plana prevoza
Priprema kapaciteta
Priprema procesa rada
Procena poslova
Operativno planirawe
Poslovi izvr{ewa proizvodwe
Poslovi kontrole u saobra}ajnim preduze}ima
âáá. ORGANIZACIJA TEHNI^KOG OSTVARIVAWA
PROIZVODWE (6)
Pojedina~na proizvodwa, serijska, masovna
Organizacione jedinice (pogoni) – radionice, odeqewa,
radne jedinice, radno mesto
Red vo`we
Na~ini kretawa proizvodwe
2. OSNOVI RADNOG PRAVA
(2 ~asa nedeqno, 44 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq nastave je da se steknu neophodna znawa radi shvatawa
na~ina i oblika organizovawa rada sa pravima i obavezama radni-
ka koji se u tim oblicima ostvaruju.
Zadaci nastave su:
– da shvate zna~aj prava u na{em dru{tvu,
– da tuma~ewem pravnih normi i pravnih instituta shvate
wihovu opravdanost i svrhu;
– da na osnovu znawa ste~enih u praksi upoznaju i shvate ob-
like i na~ine ostvarivawa prava iz radnog odnosa;
– da upoznaju institute pravne za{tite radnika u udru`enom
radu;
– da upoznaju op{te institute procesnog prava u funkciji
ostvarivawa prava radnika u radnom odnosu.
SADR@AJI PROGRAMA
OSNOVNI POJMOVI O PRAVU (8)
Izvor prava. Ustav SRJ. Zakonski propisi. Op{ti akti.
Pravne norme. Pojam i elementi pravne norme. Vrste prav-
nih normi. Va`ewe pravnih normi. Tuma~ewe pravnih normi. Dej-
stvo i povratna snaga pravnih normi.
PRAVNI AKTI (3)
Pravni akti. Pojam i vrste pravnih akata. Zakonitost, pra-
vosna`nost i izvr{nost pravnih akata.
PRAVNI POLO@AJ PREDUZE]A (5)
Oblici organizovawa rada. Dru{tveno preduze}e.
Delatnost, firma i sedi{te. Statut preduze}a. Zastupawe
preduze}a. Oblici odlu~ivawa radnika. Organi upravqawa. Po-
slovni organ.
RADNI ODNOS (6)
Pojam radnog odnosa. Pravo rada i sloboda rada. Uslovi za
zasnivawe radnog odnosa. Na~in zasnivawa radnog odnosa. Postu-
pak izbora radnika. Radni odnos na odre|eno i neodre|eno radno
vreme. Pripravnici. Raspore|ivawe radnika.
PRAVA RADNIKA IZ RADNOG ODNOSA (4)
Prava radnika iz radnog odnosa. Pravo radnika na li~ni
dohodak. Naknada li~nog dohotka. Radno vreme radnika. Odmori i
odsustva. Za{tita radnika na radu. Posebna za{tita `ena, omla-
dine i invalida rada.
OBAVEZE I ODGOVORNOSTI RADNIKA (4)
Odgovornost radnika na radu. Disciplinska odgovornost.
Organi za pokretawe i vo|ewe disciplinskog postupka. Disci-
plinske mere. Materijalna odgovornost. Prestanak radnog odnosa.
ZA[TITA PRAVA RADNIKA (4)
Za{tita prava radnika. Za{tita prava regulisana op{tim
aktom preduze}a. Za{tita prava radnika van preduze}a. Inspekci-
ja rada. Sudovi.
SOCIJALNO OSIGURAWE (10)
Socijalno osigurawe. Pojam, zna~aj i vidovi socijalnog
osigurawa.
Zdravstvena za{tita radnika. Pravo na zdravstvenu za{titu.
Obavezni vidovi zdravstvne za{tite.
Invalidsko osigurawe. Pojam invalidnosti. Kategorije in-
validnosti. Pojam nesre}e na radu. Profesionalna rehabilita-
cija. Invalidska penzija. Naknada za telesno o{te}ewe.
Penzijsko osigurawe. Penzijski sta`. Starosna penzija.
Prevremena penzija. Porodi~na penzija.
3. ORGANIZACIJA VAZDU[NOG SAOBRA]AJA
(2 ~asa nedeqno, 44 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq predmeta Organizacija vazdu{nog saobra}aja je da na
vi{em nivou omogu}i polaznicima usvajawe znawa o na~inu rada
i organizaciji vazdu{nog saobra}aja.
Zadaci:
– sticawe znawa o me|unarodnim organizacijama u civil-
nom vazduhoplovstvu;
– sticawe znawa o organizaciji me|unarodnog vazdu{nog sa-
obra}aja;
– sticawe znawa o doma}em vazdu{nom saobra}aju.
SADR@AJI PROGRAMA
UVOD (2)
Pregled programa predmeta. Zna~aj izu~avawa predmeta. Po-
dela vazdu{nog saobra}aja.
VAZDU[NI SAOBRA]AJ KAO SISTEM (5)
Sistemski prilaz vazdu{nom saobra}aju. Zna~aj organizaci-
onih veza koje povezuju sve u~esnike u vazdu{nom saobra}aju.
Osnovna podela sistema.
ME\UNARODNI ODNOSI U VAZDU[NOM
SAOBRA]AJU (3)
Me|unarodne konvencije koje reguli{u osnovne odnose me|u dr-
`avama. ^ika{ka konvencija. Bilateralni sporazumi. Savremena kre-
tawa u pogledu vazduhoplovnog prava i odnosa me|u dr`avama po pita-
wu slobode letewa i saobra}aja. Standardi kao rezultat sporazuma.
U^ESNICI U VAZDU[NOM SAOBRA]AJU (2)
Me|unarodne organizacije. Dr`ave i wihov uticaj. U~esni-
ci: prevozioci, aerodromi, vazduhoplovne vlasti.
PREVOZIOCI (10)
Zadatak prevozioca. Uslovi organizovawa. Organizaciona
{ema prevozioca: slu`be planirawa, slu`be komercijale, saobra-
}ajne slu`be, tehni~ke slu`be, koordinacija saobra}aja i aktiv-
nosti, kontrola saobra}aja i rukovo|ewe. Analiza rada. Zadaci
pojedinih sektora.
AERODROMI (8)
Zadatak aerodromskih preduze}a. Uslovi organizovawa. Or-
ganizacija saobra}ajne slu`be, slu`be odr`avawa, planirawa,
koordinacija rada i rukovo|ewe. Analiza rada.
Broj 10 – Strana 320. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
ORGANI VAZDUHOPLOVNIH VLASTI (9)
Organ nadle`an za saobra}aj. Kontrola letewa: organizaci-
ja, zadaci. Kontrola sprovo|ewa saobra}ajne politike i uslova za
bezbednost, inspektorati.
INFORMACIONI SISTEMI I INFORMACIONE VEZE
KOJE POVEZUJU SVE U^ESNIKE U SISTEM VAZDU[NOG
SAOBRA]AJA (5)
Me|unarodni informacioni sistemi. Me|unarodna sarad-
wa po pitawu uspostavqawa automatizovanih, savremenih in-
formacionih sistema. Informacioni sistemi na nacionalnim
nivoima. Informacioni sistemi i kretawe informacija unutar
organizacije u~esnika.
4. INFORMACIONI SISTEMI U VAZDU[NOM
SAOBRA]AJU
(2 ~asa nedeqno, 44 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq predmeta je upoznavawe sa osnovama informacionih
sistema koji se koriste u vazdu{nom saobra}aju i sa osnovom pro-
jektovawa i kori{}ewa tih sistema.
Zadaci:
– usvajawe osnovnih pojmova iz teorije informacija, vrste
informacija i snabdevawa informacijama,
– usvajawe pojmova iz oblasti projektovawa informacionog
sistema i upoznavawe sa paketima gotovih programa koji se upo-
trebqavaju u vazdu{nom saobra}aju.
SADR@AJI PROGRAMA
DOKUMENTACIJA (4)
Pojam dokumentacije. Zna~aj dokumentacije informacije.
Vrste dokumentacije u vazdu{nom saobra}aju. Pronala`ewe i pri-
kupqawe dokumentacionog materijala.
KIBERNETIKA (5)
Predmet i ciq kibernetike. Podela kibernetike. Upravqa-
we. Pojam i definicija sistema. Klasifikacija sistema.
INFORMACIJA (5)
Pojam o informaciji. Teorija informacija. Pojam entropije.
Signali i parametri signala. Obele`ja informacije. Tokovi in-
formacija. Vrste informacija. Tokovi informacija. Vrste inform-
acija. Odnos korisnik – informacija. Snabdevawe informacijama.
MIKROFILM U TEHNI^KOJ DOKUMENTACIJI (4)
Oprema za mikrofilmovawe. Formati i vrste mikrofilmo-
va. Povezivawe mikrofilma sa sredstvima za automatsku obradu
podataka.
OSNOVI AUTOMATSKE OBRADE PODATAKA (10)
Itorijski razvoj. Matemati~ke osnove elektronskih ra~una-
ra. Pojmovi bit, bajt i re~. Kodirawe. Vrste elektronskih ra~una-
ra. Jedinice sistema za obradu podataka. Tok informacija. Pro-
gramirawe i programski jezici. Vrste obrada.
PROJEKTOVAWE INFORMACIONOG SISTEMA ZA
OBRADU PODATAKA O DOKUMENTIMA U VAZDU[NOM
SAOBRA]AJU (12)
Definicija op{tih ciqeva. Definisawe poslova koje tre-
ba obaviti. Izvr{avawe programa automatizacije u vazdu{nom sa-
obra}aju.
PAKETI GOTOVIH PROGRAMA KOJI SE
UPOTREBQAVAJU ZA INFORMACIONE SISTEME (4)
Sistem za pretra`ivawe i obradu informacija. Sistem za
obradu dokumenata.
5. SISTEM ODR@AVAWA U VAZDUHOPLOVSTVU
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq ovog predmeta je da se polaznici detaqno upoznaju sa
sistemom odr`avawa vazduhoplova.
Zadaci:
– upoznavawe sa standardima i zahtevima za odr`avawe va-
zduhoplova,
– upoznavawe sa na~inom vo|ewa tehni~ke dokumentacije,
– upoznavawe sa na~inom planirawa radova na odr`avawu
vazduhoplova,
– upoznavawe sa na~inom kontrole radova i tro{kovima
odr`avawa.
SADR@AJI PROGRAMA
UVOD (2)
Zna~aj i mesto odr`avawa vazduhoplova u organizaciji va-
zdu{nog saobra}aja
ZAKONSKE ODREDBE O ODR@AVAWU (5)
Me|unarodni standardi
Zakon o vazdu{noj plovidbi SRJ
Podzakonski propisi o odr`avawu vazduhoplova
TEHNI^KI PROPISI, STANDARDI I ZAHTEVI
ZA VAZDUHOPLOVE (25)
Standardi o plovidbenosti: performanse, letne karakteristi-
ke, otpornost strukture, konstrukcija i proizvodwa, motori i elise,
pogonske grupe, instrumenti i oprema, operativna ograni~ewa.
Standardi o pouzdanosti vazduhoplova: pojam pouzdanosti,
savremeni standardi o pouzdanosti, pouzdanost komponenti i pou-
zdanost sistema.
Standardi o buci: pojam, merewe, procedure i metode smawe-
wa buke.
Zahtevi za ispitivawa.
Eksploatacioni zahtevi.
TEHNI^KI SISTEMI ODR@AVAWA (25)
Pojam tehni~kog sistema odr`avawa.
Pra}ewe pouzdanosti kroz sistem odr`avawa.
Zahtevi za preglede u tehni~kom sistemu odr`avawa: postup-
ci kod pregleda vazduhoplova, priprema vazduhoplova za let. Pret-
poletni pregled, poslesletni pregled (tranzitni), dnevni pre-
gled, periodi~ni (cikli~ni) pregledi, obnova vazduhoplova.
Obim radova za vreme pregleda: redovni radovi, dodatni ra-
dovi. Vremenske norme. Specijalni pregledi.
Pregledi u letu – probni letovi.
Rukovawe i opslu`ivawe vazduhoplova.
Pregledi za utvr|ivawe plovidbenosti vazduhoplova: osnov-
ni, redovni i vanredni.
ORGANIZACIJA TEHNI^KE SLU@BE PREVOZIOCA (9)
Pojam ovla{}ene organizacije za odr`avawe.
Organizaciona {ema tehni~ke slu`be: podela poslova i za-
dataka. Informacione veze u organizaciji odr`avawa. Metode
rukovo|ewa u organizaciji odr`avawa.
Planirawe odr`avawa. Planirawe flote i reda letewa u
odnosu na odr`avawe. Uticaj sezonskog optere}ewa na sistem i
organizaciju odr`avawa vazduhoplova.
Kontrola radova. Tehni~ka kontrola i kontrola kvaliteta.
Plovidbenost vazduhoplova.
Ekonomika prevozioca sa stanovi{ta odr`avawa. Tro{ko-
vi odr`avawa. U~e{}e tro{kova odr`avawa u ukupnim operativ-
nim tro{kovima vazduhoplova i flote. Metode smawivawa tro-
{kova odr`avawa kroz primenu sistema odr`avawa.
6. EKONOMIKA I MARKETING U VAZDUHOPLOVNOM
SAOBRA]AJU
(2 ~asa nedeqno, 44 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq predmeta je upoznavawe sa osnovama marketinga u sao-
bra}aju koji predstavqa u uslovima savremenog tr`i{nog poslo-
vawa saobra}ajnih preduze}a osnovu uspe{ne realizacije saobra-
}ajnih usluga.
Zadaci:
– usvajawe osnovnih zakonitosti tr`i{nog poslovawa,
– osposobqavawe za vo|ewe uspe{ne poslovne politike sao-
bra}ajnih preduze}a.
Strana 4 – Broj 10 20. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
SADR@AJI PROGRAMA
UVOD (1)
Pojam, defincija i razvoj marketinga.
KONCEPCIJSKE OSNOVE TR@I[NOG POSLOVAWA (3)
Tr`i{te. Tr`i{ni delovi poslovawa preduze}a u saobra-
}aju. Ciq i zna~aj marketinga u tr`i{nom poslovawu.
POSLOVNA POLITIKA SAOBRA]AJNIH PREDUZE]A (2)
Ciqevi poslovne politike saobra}ajnih preduze}a. Delovi
formirawa i sadr`aj poslovne politike saobra}ajnih preduze}a.
SAOBRA]AJNO TR@I[TE KAO OSNOVA ZA
FORMIRAWE POSLOVNE POLITIKE SAOBRA]AJNIH
PREDUZE]A (10)
Su{tina saobra}ajnog tr`i{ta. Karakteristike formira-
wa tr`i{ta. Metoda prilago|avawa kapaciteta i formirawe po-
nude saobra}ajnih usluga.
Karakteristike razvoja i strukture saobra}ajnog tr`i{ta u
Jugoslaviji. Savremeni transportni sistemi.
ORGANIZACIJA I METODI UTVR\IVAWA TR@I[NIH
ELEMENATA ZA PLANIRAWE POSLOVNE
POLITIKE (15)
Organizacija i metodi istra`ivawa tr`i{ta robnog i tr-
`i{ta putni~kog saobra}aja. Analiza transportnog tr`i{ta.
METODI PROGNOZIRAWA I PLANIRAWA POSLOVNE
POLITIKE SAOBRA]AJNIH PREDUZE]A (6)
Prognoza, metodi i prognozirawe. Metodolo{ki pristup i
sadr`aj planirawa poslovne politike.
ORGANIZACIJA FUNKCIJE MARKETINGA
U SAOBRA]AJNIM PREDUZE]IMA (2)
Uslovi i faktori, postupak organizovawa marketinga u
preduze}u.
TRO[KOVI I CENE KAO MARKETING POSLOVNE
POLITIKE (5)
7. VAZDUHOPLOVNI PROPISI
(2 ~asa nedeqno, 44 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq predmeta je da se upozna sa na~inom rada, zadacima i
ciqevima me|unarodne organizacije civilnog vazduhoplovstva i
udru`ewa me|unarodnog vazdu{nog saobra}aja kao i samim kon-
vencijama o me|unarodnom civilnom vazduhoplovstvu.
Zadaci:
– prou~avawe zakona o vazdu{noj plovidbi SRJ,
– upoznavawe sa obligacionim odnosima u vazdu{noj plo-
vidbi,
– izu~avawe uslova za prevoz putnika, prtqag i stvari.
SADR@AJI PROGRAMA
UVOD (1)
Pregled programa predmeta. Zna~aj izu~avawa predmeta. Va-
zduhoplovno pravo kao osnov vazduhoplovnih propisa.
ISTORIJSKI PRIKAZ RAZVOJA VAZDUHOPLOVNOG
PRAVA I PROPISA (8)
Istorijat vazduhoplovnog prava pre á svetskog rata. Itori-
jat vazduhoplovnog prava izme|u dva rata. Razvoj vazduhoplovnog
prava posle áá svetskog rata. Va`e}e me|unarodne konvencije u ci-
vilnom vazduhoplovstvu. Postoje}i me|unarodni sporazumi o va-
zdu{nom saobra}aju. Me|unarodne organizacije u civilnom vazdu-
hoplovstvu.
ME\UNARODNA ORGANIZACIJA CIVILNOG
VAZDUHOPLOVSTVA – ICAO (2)
Ciq, zadaci, ~lanstvo. Organizacija (skup{tina, savet, se-
kretarijat)
UDRU@EWE ME\UNARODNOG VAZDU[NOG
SAOBRA]AJA – IATA (2)
Ciq, zadaci, ~lanstvo. Organizacija (komiteti, klirin{ki
centri). Saobra}ajne konvencije i rezolucije o tarifama.
PRILOZI KONVENCIJE O ME\UNARODNOM
CIVILNOM VAZDUHOPLOVSTVU
(aneksi ^ika{ke konvencije) (3)
Pregled priloga (aneksa). Svrha, primewivost, sadr`aj, na-
~in izmena i dopuna. Definicije standarda, preporuka i prime-
wivih metoda usagla{avawa. Ostala izdawa ICAO-a.
NACIONALNE ORGANIZACIJE CIVILNOG
VAZDUHOPLOVSTVA I NACIONALNI ORGANI
UPRAVE ZA CIVILNO VAZDUHOPLOVSTVO (3)
Nacionalni organi vazduhoplovnih vlasti u svetu. Organi
uprave za civilno vazduhoplovstvo u SRJ. Nadle`nost ovih organa
na osnovu Ustava i zakona. Nadle`nost na osnovu me|unarodnih
ugovora i sporazuma.
ZAKON O VAZDU[NOJ PLOVIDBI SRJ (8)
Sadr`aj. Ciq dono{ewa. Vazdu{na plovidba. Vazdu{ni sa-
obra}aj. Bezbednost vazdu{ne plovidbe: uslovi za bezbedno kori-
{}ewe vazduhoplova, registracija vazduhoplova, plovidbenost va-
zduhoplova, uslovi za vazduhoplovno osobqe, uslovi za bezbedno
kori{}ewe aerodroma. Kontrola letewa. Ugro`avawe bezbedno-
sti vazdu{ne plovidbe i vazduhoplova u letu. Tragawe i spasavawe
vazduhoplova. Udesi vazduhoplova. Inspekcija bezbednosti vazdu-
{ne plovidbe.
PREKR[AJI I KRIVI^NA DELA PROTIV BEZBEDNOSTI
VAZDU[NE PLOVIDBE I VAZDU[NOG SAOBRA]AJA (2)
Vazduhoplovni prekr{aji. Krivi~na dela.
OBLIGACIONI ODNOSI U VAZDU[NOJ PLOVIDBI (1)
Nastanak obligacionih odnosa. Me|unarodni propisi o
obligacionim odnosima. Nacionalni propisi o obligacionim
odnosima.
ZAKON O OBLIGACIONIM I OSTALIM MATERIJALNO-
-PRAVNIM ODNOSIMA U VAZDU[NOJ PLOVIDBI SRJ (7)
Prevoz putnika i prtqaga. Prevoz stvari. Odgovornost pre-
vozioca. Prevoz sa vi{e prevozilaca. Prihvat i otprema putnika,
prtqaga i stvari. Ugovori o posebnoj usluzi vazduhoplovom. Zakup
vazduhoplova. Odgovornost za {tetu nanetu tre}im licima na ze-
mqi. Ugovori o osigurawu u vazdu{noj plovidbi. Potra`ivawa i
wihovo zastarevawe.
OSNOVNI MATERIJALNO-PRAVNI ODNOSI U POGLEDU
VAZDUHOPLOVA (2)
Prava raspolagawa vazduhoplovom u dru{tvenoj svojini. Ugo-
vorno-zalo`na prava na vazduhoplovu. Zakonska zalo`na prava na
vazduhoplovu. Postupci izvr{ewa i obezbe|ewa na vazduhoplovima.
PODZAKONSKI PROPISI (3)
Propisi o vazdu{noj plovidbi. Propisi o aerodromima.
Propisi o vazduhoplovnom osobqu. Ostali propisi u vazdu{noj
plovidbi.
PROPISI PREVOZILACA O PREVOZU (2)
Propisi – uslovi za prevoz putnika, prtqaga i stvari.
8. PRIPREMA I OPERATIVNO PRA]EWE VAZDU[NOG
SAOBRA]AJA
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq predmeta je upoznavawe polaznika sa svim procedurama
u uslovima savremenog poslovawa vazduhoplovnih preduze}a.
Zadaci:
– organizacija izvr{ewa i kontrole saobra}aja,
– izrada dnevnih, nedeqnih i mese~nih planova rada prihva-
ta i otpreme vazduhoplova, putnika i prtqaga,
– izrada i na~in slawa poruka u vazdu{nom saobra}aju.
Broj 10 – Strana 520. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
SADR@AJI PROGRAMA
ORGANIZACIJA VAZDUHOPLOVNOG SAOBRA]AJNOG
SISTEMA (8)
Pojam sistema, okru`ewe, priprema, izvr{ewe, resursi. Pet
nivoa menaxmenta.
ORGANIZACIONI STANDARDI (13)
Organizacija, marketing (ekologija), menaxment, kapacitet.
Standardi 9000 ... 14000
PRIPREMA SAOBRA]AJA (15)
Planirawe, tokovi informacija, red letewa, nalozi za let,
procedure, eksploatacioni faktori.
IZVR[EWE I PRA]EWE SAOBRA]AJA (15)
Norme kontrole. Dozvola za prelet i sletawe. Postupci ob-
javqivawa i najava leta. Postupci objavqivawa vanrednog leta.
Organizacija prihvata i otpreme vazduhoplova, putnika i stvari.
IZVE[TAJI O IZVR[EWU (15)
Parametri za merewe kvaliteta. Analiza izvr{ewa. Izve-
{taji. Povratni predlozi za poboq{awa.
9. PRAKTI^NA NASTAVA
(12 ~asova nedeqno, 264 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq programa Prakti~ne nastave za ovaj obrazovni profil
je sticawe specijalisti~kih znawa i ve{tina u izvr{avawu rad-
nih zadataka koordinacije i izvr{ewa saobra}aja.
Zadaci:
– sticawe znawa, odnosno prakti~nim putem obnavqawe teo-
retskog znawa ste~enog tokom {kolovawa;
– primena ste~enih znawa na konkretnim radnim zadacima;
– sticawe ose}aja o vazdu{nom saobra}aju kao sistemu gde je
potrebna maksimalna koordinacija funkcija da bi se realizovali
zadaci i ciq: brzina – u{teda vremena, bezbednost, redovnost i
ekonomi~nost.
SADR@AJI PROGRAMA
VAZDUHOPLOVNA PRISTANI[TA I AERODROMSKI
SAOBRA]AJ (132)
A) PUTNI^KI SAOBRA]AJ (23)
Poslovi prihvata putnika na {alterima za registraciju
putnika. Sortirawe prtqaga. Dokumentacija. Slu`ba informisa-
wa putnika. Vo|ewe putnika i kontrola na izlazima. Saradwa sa
prevoziocima.
ROBNI SAOBRA]AJ (20)
Prihvat i otprema tereta. Robni magazini. Rad sa dokumen-
tacijom. Saradwa sa {pediterima, carinom i ostalim slu`bama
robnog saobra}aja.
KOORDINACIJA SAOBRA]AJA (72)
Prihvat i otprema vazduhoplova prema tipovima (24). Plani-
rawe dnevnih, nedeqnih i vanrednih letova. Kontrola prihvata i ot-
preme. Planirawe prihvata i otpreme i koordinacija (24). Balans:
radwe i dokumentacija prema tipovima i kompanijama (24). Uslovi
prevoza raznih kompanija. Ostale slu`be na pristani{tima.
ODR@AVAWE AERODROMSKIH POVR[INA
I OPREME (20)
Oprema za prihvat i otpremu vazduhoplova, putnika, prtqaga
i robe. Kapaciteti i performanse opreme. Odr`avawe opreme.
Odr`avawe manevarskih povr{ina i pristani{ne platforme u
zimskim i vanrednim uslovima. Performanse opreme.
B) PREVOZIOCI (132)
PUTNI^KI SAOBRA]AJ (20)
Prodaja dokumenata za prevoz i organizacija prodaje (15).
Poslovi prihvata i otpreme putnika na vazduhoplovnim pristani-
{tima koje obavqa prevozilac ili wegov predstavnik (10). Doku-
mentacija.
ROBNI SAOBRA]AJ (20)
Prodaja dokumenata za prevoz tereta i organizacija prodaje
(15). Prihvat i otprema tereta, dokumentacija i koordinacija pre-
tovara koje obavqa prevozilac ili wegov predstavnik (10). Doku-
mentacija. Rad sa {pediterima i carinom.
KOORDINACIJA SAOBRA]AJA (52)
Poslovi planirawa dnevnih poslova saobra}ajnog centra
prevozioca. Planirawe saobra}aja. Planirawe posada. Planira-
we P/O. Kontrola sprovo|ewa plana. Kontrola saobra}aja. Koor-
dinacija u normalnim i vanrednim uslovima.
INFORMACIONI SISTEMI (20)
Kori{}ewe svih informacionih ure|aja na pojedinim radnim
mestima. Procedure predaje i prijema poruka. Informacioni siste-
mi prevozioca: programi na raspolagawu, kori{}ewe programa i in-
formacija. Objediweni sistemi informisawa i wihova primena.
ODR@AVAWE VAZDUHOPLOVA (20)
Planirawe odr`avawa. Sistemi odr`avawa. Upoznavawe sa
radom slu`bi odr`avawa vazduhoplova. Vremenske norme odr`a-
vawa. Ciq je sticawe informacije o slo`enosti odr`avawa va-
zduhoplova i vremenima koje odr`avawe vazduhoplova zahteva.
NASTAVA U BLOKU
(30 ~asova nedeqno, 240 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq programa predmeta prakti~na nastava u bloku za ovaj
obrazovni profil je sticawe znawa i sposobnosti da se obavqaju
u`e specijalizovani radni zadaci na pojedinim mestima u vazdu-
{nom saobra}aju, odnosno primena ve} ste~enih znawa.
Zadaci:
– realizacija i primena ste~enih znawa na konkretnim rad-
nim zadacima;
– primena znawa ste~enih izu~avawem op{te i u`e stru~nih
predmeta, odnosno specijalizacija utvr|enih znawa ste~enih to-
kom radnog veka i kroz prakti~nu nastavu;
– obavqawe konkretnih zadataka koji se pojavquju na pojedi-
nim radnim mestima;
– koordinacija sprovo|ewa svojih i tu|ih radnih zadataka;
– sticawe sposobnosti planirawa radnih zadataka na nivou
mawih radnih jedinica kao i kontrola sprovo|ewa tog plana.
SADR@AJI PROGRAMA
Poznavawe svih radnih procedura koje se primewuju i zahte-
vaju na tom radnom mestu.
Poznavawe na~ina popuwavawa i kori{}ewa radne doku-
mentacije. Poznavawe svih dokumenata i priru~nika o radu. Kori-
{}ewe informacionih sistema i informacionih sredstava rad-
nog mesta.
Pravilni postupci u normalnim i vanrednim uslovima. Po-
znavawe i primena svih za{titnih mera na radnom mestu. Sposob-
nost planirawa i koordinacija rada na radnom mestu. Znawa o
zna~aju koordinacije svih radnih zadataka ostalih radnih mesta u
sistemu vazdu{nog saobra}aja.
Poznavawe rada ostalih u~esnika u vazdu{nom saobra}aju.
Maksimalna svest o bezbednosti vazdu{ne plovidbe kao i znawa o
merama bezbednosti koje se primewuju na radnom mestu. Poznavawe
svojih obaveza koje proisti~u iz zakonskih i podzakonskih propi-
sa o radu na tom radnom mestu.
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Predmeti omogu}avaju polazniku da stekne znawa kako iz
oblasti informacionih sistema koji se koriste u vazdu{nom sao-
bra}aju tako i o savremenim saznawima u vazduhoplovstvu koja se
odnose na sisteme odr`avawa u vazduhoplovstvu, vazduhoplovne
propise, pripremu i operativno pra}ewe vazdu{nog saobra}aja.
Sti~u se osnove marketinga u vazdu{nom saobra}aju.
Pri ostvarivawu programa za predmet Informacioni si-
stemi u vazdu{nom saobra}aju treba naro~ito obratiti pa`wu na
pakete programa koji se trenutno koriste i razvijaju.
Strana 6 – Broj 10 20. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
U programu predmeta Ekonomika i marketing u saobra}aju,
naro~itu pa`wu treba obratiti zna~aju tr`i{ta i wegovih zako-
nitosti. Naglasiti zna~aj utvr|ivawa tr`i{nih elemenata za
planirawe poslovne politike u delu o organizaciji funkcije
marketinga u saobra}ajnim preduze}ima, detaqnije obraditi tro-
{kove i cene.
Pri realizovawu programa za predmet Priprema i operativ-
no pra}ewe vazdu{nog saobra}aja va`no je da se steknu znawa iz
izrade planova rada prihvata i otpreme vazduhoplova, putnika i
stvari kao i na~in slawa poruka u vazdu{nom saobra}aju.
Kod ostvarivawa programa za predmet Vazduhoplovni propisi
insistirati na usvajawu zakona o vazdu{noj plovidbi zasnovanog
na dokumentima ICAO-a i IATA-e i me|unarodnim konvencijama.
Pri realizaciji programa za predmet Sistemi odr`avawa u
vazduhoplovstvu polaznik treba da stekne znawa iz tehni~kih si-
stema odr`avawa zasnovanih na tehni~kim propisima, standardi-
ma i zahtevima koji se postavqaju.
SPECIJALISTI^KI ISPIT
Specijalisti~ki ispit za obrazovni profil VAZDUHO-
PLOVNO SAOBRA]AJNI TEHNI^AR – SPECIJALISTA
sastoji se iz slede}eg:
– pismena priprema za izradu prakti~nog zadatka,
– izrada prakti~nog zadatka,
– usmena odbrana prakti~nog zadatka.
SADR@AJI PRAKTI^NOG ZADATKA
Za ovaj obrazovni profil utvr|uju se oblasti:
– priprema i operativno pra}ewe vazdu{nog saobra}aja;
– informacioni sistemi u vazduhoplovnom saobra}aju;
– ekonomika i marketing u vazduhoplovnom saobra}aju;
– vazduhoplovni propisi;
– sistem odr`avawa u vazduhoplovstvu.
Grupa 2: VODNI SAOBRA]AJ
Obrazovni profili: 2.1. OFICIR PALUBE – SPECIJALISTA
2.2. RUKOVALAC PLOVE]E NAPRAVE
– SPECIJALISTA
Obrazovni profil: 2.1. OFICIR PALUBE – SPECIJALISTA
USLOVI ZA UPIS KANDIDATA
Specijalizaciju za ovaj obrazovni profil mogu sticati kan-
didati sa zavr{enim slede}im obrazovawem:
1. nauti~ki tehni~ar, sa dve godine radnog iskustva.
PREDMETI KOJI SE VREDNUJU PRI SA^IWAVAWU
RANG LISTE ZA UPIS
1. Re~na navigacija
2. Pomorska navigacija
3. Plovidbeni propisi
4. Teorija broda, sa stabilitetom i rukovawem tereta
5. Strani jezik
6. Srpski jezik
CIQ OBRAZOVAWA
Primena savremene tehnike, tehnologije i sredstava rada,
kao i modernizacije plovnih objekata uslovqava stalne promene u
strukturi rada i zanimawa u brodarstvu {to iziskuje permanentno
obrazovawe i usavr{avawe zaposlenih kao faktora br`eg razvoja
ove privredne grane.
S ciqem da se radnicima koji su prethodno stekli áâ stepen
stru~ne spreme, posle dvogodi{weg plovidbenog sta`a na poslovi-
ma odgovaraju}eg zanimawa omogu}e da uz rad ili iz rada sti~u {i-
ra dru{tveno-ekonomska i tehni~ko-tehnolo{ka znawa i prakti~ne
ve{tine koje su neophodne za obavqawe radnih procesa slo`ene
tehnologije rada u brodarstvu unutra{we plovidbe, koncipirana je
struktura nastavnog plana i programa â stepena stru~ne spreme.
Imaju}i u vidu specifi~ne zahteve i potrebe re~nog brodar-
stva koji su uslovqeni Zakonom o bezbednosti saobra}aja i Pravil-
nikom o zvawima, uslovima za sticawe zvawa i ovla{}ewa ~lanova
posade brodova unutra{we plovidbe trgova~ke mornarice SRJ, te
polaze}i od slo`enosti rada i karaktera radnih funkcija, predlo-
`ena struktura nastavnog plana obezbe|uje polaznicima da iz uspo-
stavqenog radnog odnosa sti~u â stepen stru~ne spreme i time se
na osnovu specijalizacije u struci i zanimawu osposobe za uspe{no
obavqawe poslova i radnih zadataka u zvawu oficir palube.
Normativnu osnovu za izgradwu nastavnog plana i programa
za â stepen stru~ne spreme predstavqa Zakon o sredwoj {koli,
Dru{tveni dogovor o jedinstvenim osnovama za klasifikaciju za-
nimawa i stepena stru~ne spreme, kao i Pravilnik o zvawima,
uslovima za sticawe zvawa i ovla{}ewa ~lanova posade brodova
trgova~ke mornarice SRJ.
Koncepcija â stepena stru~ne spreme se zasniva na perma-
nentnom obrazovawu i usavr{avawu zaposlenih i predstavqa iz-
raz zahteva i potreba re~ne privrede.
Na bazi sistematizacije poslova i radnih zadataka i izvr-
{ene analize zanimawa prema stepenu slo`enosti rada, utvr|ena
su neophodno potrebna stru~no-teorijska znawa i prakti~ne ve-
{tine, {to je predstavqalo osnovu za izradu nastavnog plana i
programa. Prema tome obrazovne potrebe preduze}a, iskazane kroz
opis karakteristi~nih poslova i radnih zadataka za svako zanima-
we, predstavqale su osnovu za utvr|ivawe strukture nastavnog pla-
na i programa â stepena stru~ne spreme.
Dakle, osnovu obrazovawa â stepena stru~ne spreme ~ine
pro{irena znawa struke i pove}ana tehni~ka znawa, znawa iz
oblasti organizacije rada.
Zavisno od toga struktura nastavnog plana i programa kon-
cipirana je u funkciji zahteva i potreba preduze}a i potreba da-
qeg permanentnog obrazovawa i usavr{avawa.
KARAKTERISTI^NI POSLOVI I RADNI ZADACI
Stra`arewe u smenama na zapovedni~kom mostu prema zahte-
vima Me|unarodne pomorske konvencije STCW-78, upravqawe bro-
dom u plovidbi otvorenim morem, kanalima, rekama, tesnacima,
rukovawe navigacionim ure|ajima.
Kontrolisawe i sprovo|ewe mera bezbednosti na brodu u lu-
ci, nadzor nad ukrcavawem i iskrcavawem tereta i putnika.
Vo|ewe i overavawe brodskog dnevnika, meteorolo{kih iz-
ve{taja i zdravstvenog dnevnika. Kontrola putnih isprava, zdrav-
stvenih uverewa posade i putnika i carinski poslovi.
Sprovo|ewe mera za{tite na radu.
Uvo|ewe u rad novih radnika prema programu.
Broj 10 – Strana 720. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
Zajedni~ki predmeti
obrazovnih profila: OFICIR PALUBE – SPECIJALISTA
RUKOVALAC PLOVE]E NAPRAVE
– SPECIJALISTA
1. KOMERCIJALNO POSLOVAWE SA BRODSKOM
ADMINISTRACIJOM
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq je osposobqavawe u~enika za samostalan rad u komerci-
jalnom odeqewu privrednih organizacija za saobra}aj, u brodskim
agencijama i za rad na pra}ewu tr`i{ta usluga transporta.
Zadaci:
– upoznavawe agencijskog poslovawa;
– sticawe znawa o nov~anom poslovawu brodskih agencija;
– upoznavawe osnovnih dokumenata na brodu i vo|ewe brod-
ske administracije;
– upoznavawe valutnog poslovawa brodskih agencija.
SADR@AJI PROGRAMA
ORGANIZACIJA U GRANI SAOBRA]AJA (4)
Organizaciona struktura i osnovne delatnosti organizaci-
ja u grani re~nog saobra}aja.
Brodske privredne organizacije.
Status pristani{nih organizacija u SRJ i u inostranstvu –
promet.
U~e{}e organizacija saobra}aja SRJ u me|unarodnom sao-
bra}aju.
KOMERCIJALNO POSLOVAWE BRODARSKIH
ORGANIZACIJA U RE^NOM SAOBRA]AJU (16)
Transport robe.
Unutra{wi transport robe, spoqni transport robe.
Kori{}ewe sopstvenog voznog parka.
Kori{}ewe tu|ih transportnih sredstava.
Transport robe brodom (na reci i moru). Vrsta robe za tran-
sport, komercijalne relacije.
Posebni transporti: transport te~nih komponenti kiseli-
na – re~nim plovilima (te~ni amonijak, fosforna kiselina, sum-
porna kiselina, rastvor amonijumnitrata)
Pra}ewe tr`i{ta priobalnih dunavskih zemaqa – gledano
sa aspekta robne razmene sa tim zemqama i dobijawe poslova tran-
sporta.
Upit, ponuda, poruxbina, sklapawe i sadr`ina ugovora. Iz-
rada kalkulacija, upoznavawe sa tarifnom politikom, stimulaci-
ja korisnika transportnih usluga.
Pra}ewe rada konkurencije na tr`i{tu, kako na doma}em
tako i na inostranom.
Strana 8 – Broj 10 20. jun 1997.
NASTAVNI PLAN
T P
Broj
ned.
T P
3
2
2
7
2
2
2
3
3
2
14
11
11 30
32UKUPNO:
Ukupno B:
Ukupno A + B:
Ukupno A:
498
498
30
308
462
960
22
22
22
22
22
22
22
22
22
22
22
8
66
44
44
154
44
44
44
66
66
44
242
256
1.
2.
3.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Komercijalno poslovawe sa brodskom administracijom
Strani jezik
Tehni~ka mehanika
A. ZAJEDNI^KI PREDMETI U GRUPI 2.
B. STRU^NI PREDMETI ZA OBRAZOVNI PROFIL 2.1.
Plovidbeno pravo
Plovidbeni propisi sa signalizacijom i pravilima izbegavawa sudara na moru
Re~na navigacija
Pomorska navigacija
Plovna prevozna sredstva sa eksploatacijom
Elektronika i telekomunikacioni ure|aji
Prakti~na nastavaa) u ~asovnom sistemu
b) u bloku
BROJ ^ASOVA
NASTAVNI PREDMETI NEDEQNO UKUPNO
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
Upoznavawe kretawa privrede SRJ, spoqnotrgovinska raz-
mena i uslovi na pojedinim tr`i{tima.
Transport roba po vrstama i asortimanu u okviru tehnolo-
{kog procesa kroz realizaciju posla od proizvo|a~a do potro{a~a.
ISTRA@AVAWE TR@I[TA (4)
Proizvodna, prodajna i maketing-metoda istra`ivawa tr-
`i{ta.
Organizacioni oblici slu`be za istra`ivawa tr`i{ta u
pojedinim brodarskim organizacijama (veli~ina proizvodne ili
druge organizacije, karakteristike tr`i{ta, konjuktura na tr`i-
{tu, poslovna politika organizacije, razvoj nauke i tehnike i
wihova primena, funkcije slu`be za istra`ivawe tr`i{ta.
SARADWA SA DRUGIM TRANSPORTNIM
ORGANIZACIJAMA (4)
Akvizicija.
Agentirawe stranih brodarskih kompanija.
Integracioni procesi sa brodskim i drugim organizacija-
ma (preduze}ima, pristani{tima i skladi{tima) i nekim proiz-
vodnim organizacijama. Racionalizacija transporta sa aspekta
modernizacije i boqe organizacije.
Kanal Rajna – Majna – Dunav i HE \erdap sa aspekta pri-
vla~ewa ve}ih koli~ina transporta na re~ni saobra}aj.
PRISTANI[TA (4)
Vrste pristani{ta i wihov zna~aj.
Pristani{na mehanizacija (obalna, glavna pretovarna po-
strojewa, brodsko pretovarna postrojewa, skladi{na i slagali-
{na mehanizacija)
BRODSKA ADMINISTRACIJA (34)
Uloga i zna~aj vo|ewa brodske administracije, osnovni do-
kumenti na brodu, urednost vo|ewa dokumenata, ~uvawe dokumenata.
Brodski dnevnik. Mesto i zna~aj na brodu. Vo|ewe. Sadr`aj.
Spisak osobqa. Kwiga spiska osobqa. Sadr`aj. Redosled
uno{ewa osobqa.
Izvod iz kwige spiska osobqa. Situacije u kojima se sasta-
vqa. Broj primeraka. Redosled uno{ewa osobqa. Kome se dostavqa
i uz koja dokumenta.
Kwiga stra`e. Zna~aj. Vo|ewe. Na~in uno{ewa imena de-
`urnih. Vreme de`urstva.
Izve{taj o dolasku i odlasku broda. Situacije u kojima se
sastavqa. Sadr`aj, broj primeraka i kome se dostavqaju.
Izve{taj o remorka`i stranog plovila. Situacije u kojima
se sastavqaju. Sadr`aj. Broj primeraka i kome se dostavqaju.
Protokol havarije. Situacije u kojima se sastavqa. Sadr`aj.
Broj primeraka i kome se dostavqaju. Dokumenta koja idu uz ovaj
izve{taj (izjave, skice i sl.).
Zapisnik primopredaje materijala i inventara. Sastavqa-
we. Sadr`aj. Zna~aj. Broj primeraka i kome se dostavqaju. Eventu-
alni prate}i dokumenti.
Putni list i obra~un rada u toku meseca. Sastavqawe. Sadr-
`aj. Zna~aj.
Izvod iz putnog lista. Situacije u kojima se sastavqa. Sadr-
`aj. Broj primeraka i kome se dostavqaju.
Obra~un naknade za rad na terenu u toku meseca. Sastavqa-
we. Sadr`aj. Zna~aj.
Obrazac o rekapitulaciji rada u toku meseca. Sastavqawe.
Sadr`aj. Zna~aj.
Isplatna lista li~nog dohotka za mesec. Sastavqawe. Sadr`aj.
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Sadr`aji programa su podeqeni u dva dela: komercijalno
poslovawe i brodska administracija.
Prvi deo u~esnicima pru`a sva potrebna znawa o funkcio-
nisawu i strukturi organizacija koje se bave iskori{}avawem
ili prevozom robe rekama. Posebno treba ista}i zna~aj pra}ewa
tr`i{ta podunavskih zemaqa. Predvi|eno je da se u~esnicima
pru`e osnovna znawa o sklapawu ugovora, tehnici pregovarawa, o
poslovnim vezama i pra}ewu rada konkurencije.
Drugi deo programskog sadr`aja odnosi se na brodsku admi-
nistraciju. Posebno treba ista}i zna~aj i ulogu ta~nog i urednog
vo|ewa administracije.
Broj ~asova po blokovima dovoqan je za pravilno ispuwava-
we svih zahteva nastave. Nastavu treba izvoditi frontalno, mono-
lo{ko-dijalo{kom metodom. Nije nagla{eno, ali se predvi|a po-
seta organizacijama.
N A S T A V N I P R O G R A M I
2. STRANI JEZICI
(engleski, nema~ki, ruski i francuski)
(2 ~asa nedeqno, 44 ~asa godi{we)
CIQ I ZADACI
Ciq nastave stranih jezika je sticawe, pro{irivawe i pro-
dubqivawe znawa i umewa u onim jezi~kim aktivnostima koje su
zna~ajne za dati obrazovni profil, kao i osposobqavawe za daqe
obrazovawe i samoobrazovawe u oblasti jezika struke.
Zadaci nastave stranih jezika u savladavawu ve{tina:
RAZUMEVAWE GOVORA
U~enici treba da:
– razumeju dijalo{ka i monolo{ka izlagawa u neposrednoj
komunikaciji (razumevawe bi trebalo da bude potpuno u situacija-
ma vezanim za obavqawe poslova u okviru struke, a globalno u
ostalim situacijama);
– razumeju pitawa iskazana intonacijom, inverzijom i pomo-
}u upitne re~i;
– razumeju re~eni~ne modele za iskazivawe sada{wosti,
pro{losti, budu}nosti, pogodbe i pretpostavke.
USMENO IZRA@AVAWE
U~enici treba da:
– usavr{avaju izgovor i intonaciju do stepena koji iskqu~u-
je mogu}e dvosmislenosti;
– se osposobe za postavqawe pitawa i davawe odgovora na
pitawa vezana za obavqawe poslova u okviru struke;
– se osposobe za davawe obja{wewa i obave{tewa vezanih za
struku i svakodnevnu govornu komunikaciju, uz iskazivawe i li~-
nog stava;
– aktivno koriste (pored re~i i izraza osnovnog re~nika) i
re~eni~ne modele za iskazivawe sada{wosti, pro{losti, budu}-
nosti, pogodbe i pretpostavke.
RAZUMEVAWE PISANOG TEKSTA
U~enici treba da:
– razumeju u potpunosti uputstva, {eme ili obja{wewa veza-
na za struku;
– razumeju globalno druge vrste lak{ih tekstova.
PISANO IZRA@AVAWE
U~enici treba da:
– savladaju ovu ve{tinu u funkciji u~vr{}ivawa ste~enog
znawa i osposobe se za pisawe kratkih, jednostavnih bele`aka.
SADR@AJI PROGRAMA
TEMATIKA I ELEMENTI STRU^NE LEKSIKE
– benzinska pumpa;
– automobil (delovi, dnevna nega, opis kvara, potrebne
opravke);
– novac i druga sredstva pla}awa;
– obave{tewa o:
– putevima (stawe, pravci, razdaqina);
– vremenskim prilikama (prognoza, specijalan re`im itd.);
– medicinskim ustanovama, apotekama, veterinarskim stani-
cama;
– znamenitostima, sajmovima, aktuelnim kulturnim i drugim
manifestacijama;
– ugostiteqskim objektima i mogu}nostima sme{taja;
– radnom vremenu prodavnica i drugih objekata;
– mogu}nostima opravke ve}ih kvarova, nabavci rezervnih
delova, servisima za odre|ene marke vozila.
KOMUNIKATIVNE FUNKCIJE
– pozdravqawe;
– nu|ewe usluga i robe;
– obja{wavawe vrste, kvaliteta, upotrebe i cene artikla;
– upu}ivawe mu{terije do nekog odredi{ta;
– davawe saveta (zamena nekog dela i sl.);
Broj 10 – Strana 920. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
– upozorewa (op{ta siguranost na pumpi, u saobra}aju – za-
braweno – dozvoqeno i sl.);
– zahvaqivawe, izra`avawe lepih `eqa (sre}an put, boravak
i sl.).
PISMENI ZADACI
Dva pismena zadatka u toku obrazovnog procesa.
ENGLESKI JEZIK
RE^ENICA (6)
Red re~i u re~enici. Mesto priloga i prilo{kih odredbi.
Imeni~ka klauza sa THAT.Upitne klauze sa WHAT, HOW – What colour, How
much/How many, What kind of/What sort of, What about, What elseFunkcionalni tipovi re~enica
– oblici koji imaju funkciju pitawa
– oblici koji imaju funkciju zapovesti
Slo`ena re~enica
– za vreme i mesto
– namena
– uzro~na sa veznikom because– posledi~na
– relativna restriktivna re~enica
Pogodbene re~enice
– realna
– potencijalna
Pitawa
_ Yes/No questions– „WH” questions– Alternativna pitawa
– U~tiva pitawa
IMENI^KA GRUPA (14)
1. ^lan
Sistematizacija upotrebe ~lana uz gradivne imenice, imena
godi{wih doba, nazive zgrada i institucija, ispred imena pra-
znika, ulica, mostova, uz geografska imena, prevozna sredstva i u
izrazima za meru, vreme i koli~inu.
2. Imenice
Mno`ina imenica
Izra`avawe pripadawa i svojine (sinteti~ki i analiti~ki
genitiv)
Genitiv mere
a mile’s distanceNebrojive imenice u funkciji brojivih imenica
Adjektivalna upotreba imenica
a five pound noteDrugi nominali – gerund
a) u funkciji subjekta
b) u funkciji objekta (posle glagola like, start, stop)3. Zameni~ki oblici
a) Zamenice
Obnoviti li~ne, pokazne, prisvojne, relativne, neodre|ene,
odri~ne i povratne zamenice
IT uz kopulativne glagole
It is cold. It is snowing.b) Determinatori
Obnoviti pokazne, prisvojne i neodre|ene determinatore;
odri~ni determinator NO i upitne determinatore WHAT,WHICH, WHOSE.
4. Pridevi
Obnavqawe i utvr|ivawe upotrebe i pore|ewa prideva
Komparativ jednakosti i komparativ nejednakosti
5. Brojevi
– Osnovne ra~unske radwe
Decimali, razlomci, procenti
Nov~ane i merne jedinice
6. Kvantifikatori
Obnoviti: much, many/a lot of, lots of; little/a little; few/a few Partitivni kvantifikatori – a bottle of, a tin of i dr.
GLAGOLSKA GRUPA (14)
1. Glagoli
Vreme i aspekt glagola – obnavqawe
(present simple, past simple, present continuous)
Aspekt
The Present Perfect u kontinuitivnom zna~ewu (uz priloge
since, for) i u rezultativnom zna~ewu.
The Past PerfectNa~in
BE GOING TO – za izra`avawe namere u budu}nosti
WILL – zna~ewe zahteva i zna~ewe budu}nosti
Modalni glagoli:
– can/could – zna~ewe sposobnosti, dozvole i zahteva
– may – zna~ewe mogu}nosti i zna~ewe dozvole
– must/have to – zna~ewe potrebe i zna~ewe obaveze
– needn’t – zna~ewe neobaveznosti
– mustn’t – zna~ewe saveta i zabrane
– would – zna~ewe zahteva
– should – zna~ewe obaveze i zna~ewe preporuke
Pasivne konstrukcije – present/pastIt is cold out. It was delivered last week.Zapovedni na~in – 1. lice jednine.
2. Prilozi
Obnavqawe i sistematizacija vrste priloga i mesta prilo-
ga u re~enici
Prilozi za stepen – very, rather (ispred prideva)
Konverzija priloga i prideva
Naj~e{}i frekventativi
3. Predlozi
Sistematizacija predloga za vreme, mesto, na~in i pravac
kretawa
4. Veznici
and, or, but, because, either..or, neither...nor
LEKSIKOLOGIJA I LEKSIKOGRAFIJA (10)
Derivacija
Naj~e{}i prefiksi i sufiksi za gra|ewe imenica, prideva
i glagola u jeziku struke.
Naj~e{}i idiomi i fraze u op{tem jeziku i jeziku struke.
Upotreba dvojezi~nih re~nika.
NEMA^KI JEZIK
Sistematizacija jezi~ke strukture koja je do sada obra|ivana
i receptivno savladana. Sve jezi~ke strukture kao i gramati~ke
realizovati na odgovaraju}im dijalo{kim modelima i tekstovima,
karakteristi~nim za ovaj obrazovni profil.
RE^ENICA (6)
– sistematizacija re~eni~nih modela prete`no sa termino-
logijom vezanom za struku; zavisno-slo`ene re~enice i red re~i u
wima; izjavne i upitne re~enice (sistematizacija).
IMENICE (5)
– strane imenice u struci (ortografija, izgovor, rod, upo-
treba ~lana i deklinacija);
– geografski pojmovi i upotreba ~lana uz wih;
– klasifikacija slo`enica (imenice, pridevi); vi{e~lane
slo`ene imenice;
– valentnost odre|enih imenica uz ukazivawe na razlike sa
materwim jezikom.
BROJEVI (3)
– osnovni, redni, merni brojevi, razlomci.
ZAMENICE (3)
– sistematizacija (prisvojne, pokazne, neodre|ene – upotre-
ba i deklinacija).
PRIDEVI (3)
– sistematizacija (vrste, deklinacija) i valentnost odre|e-
nih prideva uz ukazivawe na razlike u materwem jeziku.
GLAGOLSKA GRUPA (14)
– sistematizovawe valentnosti glagola prete`no sa glago-
lima iz stru~ne terminologije;
– modalni glagoli: „lassen” sa infinitivom prezenta;
– pasiv, naro~ito bezli~ni pasiv i wegova transformacija
u aktiv sa „man” kao subjektom, pasiv sa upotrebom modalnih gla-
gola (konkurentne forme)
Strana 10 – Broj 10 20. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
– konjuktiv modalnih i pomo}nih glagola (imperfekt) za iz-
ra`avawe u~tivih formi obra}awa.
LEKSIKOLOGIJA (6)
Sistematizacija izvedenica karakteristi~nih za ovaj obra-
zovni profil. Najkarakteristi~nije skra}enice. Idiomi i fra-
zeologizmi u struci. Strane re~i i internacionalizmi.
LEKSIKOGRAFIJA (4)
Dvojezi~ni re~nici (stru~ni po potrebi).
RUSKI JEZIK
RE^ENICA (6)
Sistematizacija znawa o osnovnim tipovima slo`enih re-
~enica, transformisawu slo`enih re~enica u proste pro{irene
i obrnuto, o transformisawu participskih konstrukcija u slo`e-
nu re~enicu i obrnuto, o transformisawu aktivnih re~enica u pa-
sivne i obrnuto.
Sistematizovati ranije usvojene osnovne re~eni~ne modele,
kojima se izra`avaju subjekatsko-predikatski, objekatski, atribu-
tivni, prostorni, vremenski, na~inski, uzro~ni i ciqni odnosi
na materijalu stru~nih tekstova.
IMENICE (5)
Sistematizacija imeni~kih promena: osnovni tipovi i izu-
zeci.
ZAMENICE (3)
Sistematizacija znawa o zamenicama – promena i upotreba.
PRIDEVI (3)
Nepromenqivi pridevi. Uo~avawe razlika u rekciji ruskog
prideva u odnosu na prideve u materwem jeziku.
BROJEVI (3)
Slagawe brojeva sa pridevima, zamenicama i imenicama.
GLAGOLI (14)
Obnavqawe i sistematizovawe znawa o gra|ewu i upotrebi
participa.
LEKSIKOLOGIJA (6)
Stru~ni termini. Najfrekventniji na~ini gra|ewa termi-
na (naj~e{}i prefiksi, sufiksi i sintagmatski termini).
LEKSIKOGRAFIJA (4)
Upotreba dvojezi~nih i specijalizovanih re~nika.
Napomena: poja~ati rad na razvijawu aktivnih znawa, navi-
ka i umewa i usvajawu jezi~kih ~iwenica karakteristi~nih za je-
zik struke.
FRANCUSKI JEZIK
RE^ENICA (6)
– Sistematizacija ranije usvojenih osnovnih re~eni~nih
modela.
– Sistematizacija ranije usvojenih tipova slo`enih re~e-
nica i wihovo dovo|ewe u vezu sa predvi|enim komunikativnim
funkcijama.
IMENI^KA GRUPA (14)
1. ^lan
Odre|eni, neodre|eni i partitivni – sistematizacija mor-
fologije i sintakse, a posebno upotreba ~lana uz nazive zgrada i
institucija, ispred imena ulica i mostova, ispred geografskih
imena i u izrazima za meru, vreme i koli~inu.
2. Imenice
Rod i broj – sistematizacija.
3. Pridevi
Mesto prideva uz imenicu.
4. Brojevi
Aproksimativni (npr. centaine);Razloma~ki (npr. un demi-litre, un quart d’heure i sl.).
Sistematizacija osnovnih i rednih brojeva.
5. Demonstrativi
Sistematizacija.
6. Posesivi
Sistematizacija.
Specifi~ni posesivni obrti.
GLAGOLSKA GRUPA (14)
1. Li~ne zamenice
Sistematizacija.
Sintaksa nagla{enih oblika.
Zamenica ON.2. Glagoli
Sistematizacija glagolskih oblika.
Najva`niji modalni glagoli (pouvoir, devoir, sembler, oubli-er, savoir).
Aspekatski glagoli i izrazi (aller, venir de, être en train de, com-mencer à, se mettre à, continuer à, finir de, s’arreter de).
Naj~e{}i unipersonalni glagoli i konstrukcije.
3. Prilozi
Re~eni~ki prilozi (heureusement, sans doute, peut-être) i wihova
sintaksa.
Prilozi za mesto, vreme, na~in i koli~inu.
Mesto priloga.
LEKSIKOLOGIJA (6)
1. Derivacija: naj~e{}i prefeksi i sufiksi za pravqewe
imenica, prideva i glagola u jeziku struke.
2. Naj~e{}i idiomi i frazeologizmi u op{tem jeziku i u je-
ziku struke.
LEKSIKOGRAFIJA (4)
Upotreba dvojezi~nih re~nika, stru~nih po potrebi.
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Program stranog jezika strukturiran je tako da omogu}uje
polaznicima da obnove i prodube jezi~ka znawa, ve{tine i umewa
neophodna za rad u struci.
Efikasnost ostvarivawa nastave uslovqena je aktivnim
u~e{}em svakog u~esnika u obrazovnom procesu i wegovoj motivi-
sanosti za rad. Ovo se, izme|u ostalog, posti`e i kori{}ewem od-
govaraju}eg didakti~kog materijala (audiovizuelna sredstva i ra-
znovrsni autenti~ni materijali u skladu sa programom i potreba-
ma obrazovnog profila).
Razumevawe govora i govor predstavqaju va`ne aktivnosti.
Stoga je potrebno da svaki u~esnik podjednako dobro savlada obe
ove ve{tine. Ve{tinu razumevawa govora uve`bavati na nivou
globalnog razumevawa, selektivnog razumevawa (precizne infor-
macije) i razumevawa impliciranog (ton, namera).
Informativno ~itawe ima va`no mesto u nastavi. Odgova-
raju}im ve`bawima (pitawima tipa: „ta~no/neta~no”, pitawa sa
vi{estrukim izborom odgovora i sl.) proverava se u kojoj su meri
u~esnici razumeli pro~itani tekst.
Osim navedenih oblika rada, primewivati i slede}e oblike
pismenih ve`bi: ve`be transformacije i dopuwavawa, pro{iri-
vawe i sa`imawe re~enice, pisawe bele`aka, kratkih nalaza i
obave{tewe, popuwavawe formulara.
Predvi|ena su dva pismena zadatka u toku obrazovnog proce-
sa. Jedan od wih se mo`e zameniti pismenom proverom objektiv-
nog tipa. Provera objektivnog tipa treba da obuhvata znawa rele-
vantna za dati obrazovni profil.
Osim uxbenika, radi realizacije ciqa i zadataka nastave,
nastavnik treba, u skladu sa programom i potrebama obrazovnog
profila da koristi i druge izvore informacija kao {to su stru~-
ni ~asopisi i publikacije u oblasti rada. Tekstove primeriti je-
zi~kom znawu u~enika.
Korelacija sa stru~nim predmetima i prakti~nim radom
u~enika je veoma va`na radi efikasne nastave i ostvarivawa we-
nih zadataka.
3. TEHNI^KA MEHANIKA
(2 ~asa nedeqno, 44 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq:
– sticawe znawa o metodama i postupcima re{avawa proble-
ma u tehnici,
– razvijawe logi~kog mi{qewa i rasu|ivawa,
– razvijawe smisla za ta~nost i preciznost u radu.
Broj 10 – Strana 1120. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
Zadaci:
– sticawe znawa neophodnih za uspe{no razumevawe i usva-
jawe sadr`aja ostalih stru~nih predmeta koji se zasnivaju na me-
hanici,
– razvijawe samostalnosti za re{avawe problema u vezi sa
eksploatacijom broda,
– br`e ukqu~ivawe u rad u privredi.
SADR@AJI PROGRAMA
STATIKA (5)
– Sila, vrste sila, sistemi sila
– Stati~ki moment sile
– Spreg sila
– Moment stabilnosti i moment preturawa
– Trewe
– Te`i{te tela
KINEMATIKA (12)
– Pravolinijsko kretawe ta~ke (3)
– Jednoliko pravolinijsko kretawe ta~ke
– Jednako promenqivo kretawe ta~ke
– Krivolinijsko kretawe ta~ke (3)
– jednoliko kru`no kretawe ta~ke
– jednako promenqivo kru`no kretawe ta~ke.
– Kinematika relativnog kretawa ta~ke (2)
– apsolutno, relativno i prenosno kretawe
– odre|ivawe brzine pri relativnom kretawu
– Harmonijsko oscilatorno kretawe ta~ke (2)
DINAMIKA (10)
DINAMIKA MATERIJALNE TA^KE (8)
– Pravolinijsko kretawe materijalne ta~ke
– krivolinijsko kretawe materijalne ta~ke (kru`no)
– op{te teoreme dinamike ta~ke
– mehani~ki rad, snaga
– kineti~ka energija
DINAMIKA MATERIJALNOG SISTEMA (15)
– gustina, masa sistema, centar masa sistema
– dinami~ka jedna~ina kretawa centra masa
– momenti inercije, osnovne deminacije
– vrste momenata inercije masa
– obrtawe tela oko ose
– fizi~ko klatno
– vaqawe broda, oscilovawe broda
– `iroskop, `iroskopske sile
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Nastava Mehanike nadovezuje se na znawa mehanike, matema-
tike i fizike iz tehni~ke {kole.
Program je sastavqen tako da polaznici dobiju znawa iz me-
hanike za konkretan rad na poslovima plovidbe na brodovima.
Pri realizaciji programa mehanike obratiti ve}u pa`wu
na: dinamiku sistema tela, vaqawe broda, `iroskop, moment sta-
bilnosti i moment preturawa broda.
U toku realizacije programa uraditi dva pisana zadatka.
Stru~ni predmeti za
obrazovni profil 2.1. OFICIR PALUBE
– SPECIJALISTA
1. PLOVIDBENO PRAVO
(2 ~asa nedeqno, 44 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq je da polaznici upoznaju nove pojmove i pravne institute
iz oblasti saobra}ajnog prava, koje nisu izu~avali u toku {kolova-
wa i prakti~na uputstva za primenu ove slo`ene materije u praksi.
Zadaci:
– da upoznaju zakone i pozitivne plovidbene propise i uput-
stva za wihovu pravilnu primenu u specifi~nim uslovima koji
vladaju u sferi plovidbene privrede;
– da upoznaju najzna~ajije pravilnike koji reguli{u du`no-
sti i prava ~lanova brodskih posada u raznim situacijama pri
obavqawu vrlo slo`enih poslova izvr{avawa najkomplikovanijih
zadataka i u vezi sa za{titom na radu;
– da upoznaju pravilno sprovo|ewe u `ivot zakona i pozi-
tivnih propisa, slo`enih du`nosti slu`be oficira broda, u po-
gledu mera sigurnosti i odr`avawa radio-veze, na~ina rukovawa
opasnim i {tetnim materijama i gorivima;
– da razvijaju ose}awe odgovornosti i upoznaju posledice
ako se ne pridr`avaju odre|enih pravnih normi iz oblasti sao-
bra}ajnog prava, plovidbenih i tehni~kih propisa.
SADR@AJI PROGRAMA
OP[TI POJAM SAOBRA]AJNOG PRAVA (2)
Pojam
Pomorsko plovidbeno pravo
Unutra{we plovidbeno pravo
BROD (5)
Pojam broda
Definicija broda sa gledi{ta me|unarodnog prava
Bitni me|unarodni elementi
Ba`darewe brodova unutra{we plovidbe
Klasifikacija brodova
Me|unarodni i interni propisi o sigurnosti brodova
Jurisdikcija obalne dr`ave na stranom brodu
Vr{ewe jurisdikcije dr`ave ~iju zastavu brod vije
Polo`aj broda pri ulasku u pristani{te (luku) usled sile
KOMUNIKACIJA SA PRISTANI[TIMA (LUKAMA) (5)
Uop{te o komunikaciji sa pristani{tima (lukama)
Pravo ulaska broda u pristani{te (luku) prema me|unarod-
nom pravu
Na~elo jednakog tretmana
Dozvole za ulazak brodova u pristani{ta (luku) po jugoslo-
venskom pravu
Pilota`a
Pravo ulaska u pristani{te (luku) u slu~aju rata
Pravo tranzita na unutra{wim plovnim putevima
LEGISLATIVNA NADLE@NOST (5)
Pojam legislativne nadle`nosti
Carinski postupak
Primena plovidbenih propisa
Propisi o sigurnosti brodova
Nadle`nost pribre`ne dr`ave da uti~e na doga|aje na brodu
Radni i disciplinski odnosi na brodu
Komunikacija brod – kopno i obratno
Pilota`a
Remorka`a
Nadle`nost u sporovima o sudaru brodova
Disciplinska i krivi~no-pravna nadle`nost po me|unarod-
nom pravu
Konzularna nadle`nost prema brodu
POSADA BRODA (2)
Op{ti pojam
Du`nosti ~lanova posade na brodu
Brodareva odgovornost
Upravqawe na brodu
Odgovornost ~lanova posade
ZAPOVEDNIK BRODA (2)
Op{ti pojam
Funkcija zapovednika
Zastupawe u~esnika u plovidbenom poduhvatu
AGENCIJSKI PLOVIDBENI POSLOVI (3)
Pojam i vrste agencijskih poslova
Podela agencijskih poslova prema obimu punomo}ja
Ugovor o agencijskom plovidbenom poslu
Prava i du`nosti agencija
[PEDITER (2)
Pojam {peditera i {pediterskog posla
Zakqu~ewe ugovora
Prava i odgovornosti {peditera
Strana 12 – Broj 10 20. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
SLAGA^ TERETA (2)
O pojmu slaga~kog posla
Zakqu~ewe ugovora
Odgovornost slaga~a tereta
UGOVOR O TEGQEWU (2)
Pojam ugovora o tegqewu
Po~etak i zavr{etak tegqewa
Du`nosti i odgovornosti brodara tegqa~a
OSTALI PLOVIDBENI POSLOVI (2)
Pojam ugovora
Prava i obaveze stranaka
Brodareva odgovornost
SUDAR BRODOVA (8)
Pravila o izbegavawu sudara u unutra{woj plovidbi
Naknada {teta prouzrokovana sudarom
Odgovorna lica
Osnov odgovornosti
Solidarna odgovornost brodova u sudaru
Regresivna odgovornost brodara me|usobno
Obim naknade {tete i utvr|ivawe wene visine
Me|unarodni propisi o nadle`nosti sudova
SPASAVAWE (4)
Du`nost spasavawa
Ugovorno i samoinicijativno spasavawe
Odgovornost u vezi sa spasavawem
Nagrada za spasavawe.
2. PLOVIDBENI PROPISI SA SIGNALIZACIJOM I
PRAVILA IZBEGAVAWA SUDARA NA MORU
(2 ~asa nedeqno, 44 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq je upoznavawe zakona, konvencija i pravila propisanih
me|unarodnim konvencijama koje se odnose na bezbednost plovid-
be morem i unutra{wim plovnim putevima.
Zadaci:
– ista}i zna~aj primene pravila i propisa,
– osposobqavawe polaznika da sa broda komuniciraju svim
na~inima signalizacije,
– osposobqavawe polaznika za pravilnu primenu sredstava
za signalizaciju i vezu koja su zna~ajna za bezbednost plovidbe.
SADR@AJI PROGRAMA
UVOD (2)
Konvencije o plovidbi, konvencije o unutra{wim plovnim
putevima i morskim prostorima, SOLAS konvencija, konvencija o
teretnim vodnim linijama, IMCO organizacija.
ORGANI UPRAVE (2)
Op{ti pojam, kapetanije pristani{ta i lu~ke kapetanije,
inspektori bezbednosti plovidbe, prekr{aji u unutra{woj plo-
vidbi i na moru.
ZAKONI I PROPISI O BEZBEDNOSTI PLOVIDBE (2)
Zakon o pomorskoj i unutra{woj plovidbi. Zvani~ne defi-
nicije i zna~ewa i na~in regulisawa plovidbe.
CARINSKI SISTEM I DELOVAWE (2)
Carinsko podru~je, pristajawe brodova, carinski mani-
fest, pregled i pretres broda, redovan i vanredan, carinski pre-
kr{aji, slobodna lu~ka zona.
UTVR\IVAWE SPOSOBNOSTI BRODA ZA PLOVIDBU (2)
Ko vr{i tehni~ki pregled plovila, vrste pregleda, kada i
kako, pravila po kojima se vr{i pregled plovila, va`nost pojedi-
nih pravila.
OSNOVI SIGNALIZACIJE (12)
Zvu~na signalizacija, radio-slu`ba na brodu, ko je vr{i, ka-
ko je vr{i, na~in sticawa stru~nosti, po kojim pravilima, vrste
radio-ure|aja na brodu i upotreba istih, upotreba kanala 16 VHVsistema, me|unarodni signalni kodeks, obnavqawe drugih vidova
signalizacije. Pravilnik o pojedinim unutra{wim plovnim pute-
vima donesen od strane Dunavske komisije (tzv. Plava kwiga).
ME\UNARODNA PRAVILA IZBEGAVAWA
SUDARA NA MORU (14)
Istorijat i pojam sudara, analiza me|unarodnih konvencija
o izbegavawu sudara na moru i za{titi qudskih `ivota, osvrt na
na{ pravilnik, preporuke IMCO organizacije o na~inu odr`ava-
wa stra`e u plovidbi, tehni~ki podaci svetlosnih znakova, zvu~-
nih naprava i signala opasnosti, aktuelni republi~ki i savezni
propisi i me|unarodni o prevozu opasnih materija na unutra-
{wim plovnim putevima, za{tita od zaga|ewa reka i mora u svetlu
novih ekonomskih zahteva kod nas i u svetu, analiza pojedinih pra-
vila sa skicama i ilustracijama i karakteristi~nim primerima o
havarijama do kojih je do{lo usled nepo{tovawa pravila izbega-
vawa sudara na moru i sudske arbitra`e po tom pitawu.
ZAKON O UNUTRA[WOJ I POMORSKOJ PLOVIDBI (8)
Republi~ki, savezni, me|udr`avni i me|unarodni zakoni.
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Prilikom sastavqawa ovog programa te`i{te je na po{to-
vawu i promeni pravila i propisa na unutra{wim plovnim pute-
vima i moru.
Pri prezentirawu gradiva koristiti o~igledna nastavna
sredstva, skice, modele, ilustracije, filmove i radarske ekrane
radi boqeg usvajawa gradiva.
Nastavu izvoditi grupno, a prakti~no osposobqavawe vr{i-
ti na brodu.
3. RE^NA NAVIGACIJA
(2 ~asa nedeqno, 44 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq predmeta je osposobiti polaznike da primene ste~ena
teorijska i prakti~na znawa na brodovima i razvijawe ose}aja od-
govornosti i samostalnosti u dono{ewu odluka od kojih zavisi
bezbednost plovidbe.
Zadaci predmeta:
– ovladavawe sredstvima rada, manevrima, oblicima brod-
skih sastava i karakteristikama plovnih puteva,
– ovladavawe na~inom izvezivawa, privezivawa, povezivawa
i sidrewa pri svim hidrometeorolo{kim uslovima.
SADR@AJI PROGRAMA
UNUTRA[WI PLOVNI PUTEVI (17)
– podela unutra{wih plovnih puteva
– op{te karakteristike plovnih puteva Evrope
– prose~ni pad re~nih korita i brzine na istim,
– va`nije plovidbene prepreke, pli}aci, okuke, vodogra|e-
vine, vrtlo`na kretawa – „limani”, brzaci i dr.
– ve{ta~ke plovidbene prepreke – mostovi, brane, pri raz-
li~itim kolebawima vode,
– va`nije vodomerne stanice i na~in odre|ivawa ga`ewa
plovila prema dubinama plovnog puta.
MANEVARSKI RAD BRODOM I SASTAVOM NA PLOVNIM
PUTEVIMA (15)
– manevri u uzvodno-nizvodnoj plovidbi klasi~nim i poti-
skivanim sastavima,
– manevar sa klasi~nim sastavom pri kretawu za nizvodnu
plovidbu,
– manevar sa klasi~nim sastavom pri kretawu za uzvodnu
plovidbu,
– manevar klasi~nih sastava pri ~ekawu na polazak uzvodnih
(krivine, tesnaci),
– manevar klasi~nih sastava pri ~ekawu na polazak nizvod-
nih sastava,
– manevri potiskivanih sastava pri kretawu za uzvodni smer
putovawa,
– manevri potiskivanih sastava za nizvodni smer,
– manevri ~ekawa pritiskivanih sastava uzvodno – nizvodno
na tesnacima, krivinama itd.
Broj 10 – Strana 1320. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
– formirawe klasi~nih sastava za uzvodna putovawa u zavi-
snosti od deonica – sektora plovnog puta,
– formirawe klasi~nih sastava za nizvodno putovawe zavi-
sno od sektora plovnog puta, pri razli~itim vodostajima,
– formirawe potiskivanih sastava po sektorima za uzvodno
– nizvodno pri razli~itim vodostajima,
– manevar prevo|ewa u prevodnicama klasi~nih sastava, uz-
vodnih,
– manevar prevo|ewa u prevodnicama klasi~nih sastava, niz-
vodnih,
– manevar prevo|ewa potiskivanih sastava, uzvodnih i niz-
vodnih,
– manevar ulaska – izlaska iz basenskih pristani{ta i zi-
movnika klasi~nih sastava,
– manevri ulaska – izlaska iz basenskih pristani{ta i zi-
movnika potiskivanih sastava,
– manevri klasi~nih sastava pri nasukawu i skidawu nase-
lih plovila sa merama predostro`nosti pri izvo|ewu istih,
– manevri potiskivanih sastava pri nasukawu i skidawu na-
selih plovila sa merama predostro`nosti pri izvo|ewu istih,
– protokoli havarija i ostali materijali u vezi sa istim,
– manevri savla|ivawa krivina potiskivanih i klasi~nih
sastava,
– manevri izvezivawa, povezivawa i privezivawa klasi~nih
i potiskivanih sastava,
– manevri sidrewa klasi~no – potiskivanog sastava na raz-
li~itim sektorima unutra{wih plovnih puteva.
PLOVIDBA KLASI^NIH I POTISKIVANIH
SASTAVA (10)
– plovidbi na vetru i talasima klasi~nih i potiskivanih
sastava,
– plovidba pomo}u navigacionih sredstava klasi~nih i po-
tiskivanih sastava,
– plovidba pri malim – niskim vodostajima klasi~nih i po-
tiskivanih sastava,
– plovidba pri visokim vodostajima klasi~nih i potiskiva-
nih sastava,
– plovidba pri uslovima niskih temperatura i pojave leda,
– plovidba pri povoqnim uslovima klasi~nih i potiskiva-
nih sastava i merama predostro`nosti,
– plovidba kanalima i jezerima (ve{ta~kim) sa karakteri-
stikama iste.
ZIMOVNICI, ZIMSKA SKLONI[TA, PRISTANI[TA I
SIDRI[TA (1)
– izvezivawe plovila u zimovnicima klasi~nih i potiski-
vanih sastava,
– izvezivawe plovila u zimskim skloni{tima klasi~nih i
potiskivanih sastava,
– izvezivawe plovila u pristani{tima klasi~nih i poti-
skivanih sastava,
– izvezivawe plovila i sidrewa na sidri{tima klasi~nih i
potiskivanih sastava,
– formirawe zimovnika i zimskih skloni{ta sa merama
bezbednosti u istim,
– red i manevri u pristani{tima i sidri{tima prema uslo-
vima koje zahtevaju mere bezbednosti.
OBELE@AVAWE I ODR@AVAWE UNUTRA[WIH
PLOVNIH PUTEVA (1)
– redovno odr`avawe unutra{wih plovnih puteva,
– obele`avawe unutra{wih plovnih puteva u vanrednim
uslovima,
– ~uvawe objekata sigurnosti plovidbe,
– obaveze u slu~aju o{te}ewa objekata sigurnosti plovidbe.
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Pri realizaciji programa koristiti audiovizuelna sred-
stva: karte, modele, ilustracije, filmove, sredstva i instrumente
iz podru~ja navigacije.
Naro~ito je potrebno uvrstiti makete plovila sa i bez sop-
stvenog povezivawa u sastavni deo nastavnog programa teorija kr-
marewa, sidrewa i manevrisawa.
Teorijsku nastavu izvoditi u specijalizovanim u~ionicama
i kabinetima a prakti~nu proveru vr{iti na plovnim objektima.
4. POMORSKA NAVIGACIJA
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq:
– razvijawe ose}aja za pravilno vo|ewe navigacije,
– razvijawe ose}aja odgovornosti,
– osposobqavawe u~enika za samostalan rad na zapovedni~-
kom mostu.
Zadaci:
– ukazivawe na zna~aj me|unarodnih pravila koja se odnose
na navigaciju i na pomorstvo uop{te, kao i na eventualne pravne
posledice za wihovo nepo{tovawe,
– razvijawe ose}aja snala`qivosti i dono{ewa pravovreme-
nih odluka,
– razvijawe ose}aja kompetentnosti i ukazivawe na zna~aj
brzih i bespogovornih izvr{ewa naredbi zapovednika broda s ob-
zirom na specifi~ne uslove `ivota i rada na brodu,
– ukazivawe na zna~aj primene tehnike za vo|ewe savremene
navigacije.
SADR@AJI PROGRAMA
TURISTI^KA NAVIGACIJA (2)
a) geografska koordinara
b) horizont i orijentacija na moru (K, W, L)
MAGNETSKI KOMPASI (4)
a) zemaqski magnetizam
b) varijacija i ispravqawe varijacije, devijacija i odre|i-
vawe devijacije
v) magnetski sistem kompasa
g) kompenzacija magnetskog kompasa
POMORSKE KARTE I PRIRU^NICI ZA NAVIGACIJU (5)
a) prakti~ni radovi na pomorskoj karti
ODRE\IVAWE POZICIJE BRODA U TERESTI^KOJ
NAVIGACIJI (6)
PLOVIDBA PO LOKSDROMI I ORTODROMI
– PRORA^UNI (5)
ASTRONOMSKA NAVIGACIJA (6)
a) koordinatni sistemi i astronomsko nauti~ki trougao
b) prakti~ni prora~uni ~asovnog ugla i deklinacije nebe-
skog tela – upotreba nauti~kog godi{waka
v) ispravqawe visina nebeskih tela
SEKSTANT – PRINCIP I OSNOVNI DELOVI (2)
Hronometri i ~asovnici
VREME I MEREWE VREMENA (3)
a) pretvarawe vremena
b) datumska granica
ODRE\IVAWE POZICIJE BRODA ASTRONOMSKIM
OSMATRAWIMA (12)
a) ta~ka projekcije nebeskog tela
b) kru`nica visine i kru`nica pozicije
v) dobijawe stajnice astronomskim osmatrawima (metode,
du`ine, {irine i visine)
g) ra~un visine i azimuta nebeskog tela
d) ra~un geografske {irine meridijanskom visinom sunca
i sa polarnom zvezdom
ELEKTRONSKA NAVIGACIJA (17)
a) radio goniometar – princip rada i upotreba,
b) radar – princip rada i osnovni delovi
v) rukovawe radarom
g) primena radara pri izbegavawu sudara na moru
d) hiperboli~ni navigacijski radio sistemi (DECCA, LO-RAN)
|) satelitska navigacija
Strana 14 – Broj 10 20. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Osnovni zadatak sadr`aja ovog programa jeste osposobqava-
we u~enika da pod bilo kojim uslovima i na~inom, prakti~no i si-
gurno, odrede poziciju broda. Vodilo se ra~una o tome da se u~eni-
ci osposobe za samostalno vr{ewe pomorske struke. Po{tovawe
me|unarodnih pomorskih pravila i obi~aja posebno je nagla{eno.
Tokom realizacije ovog programa predvi|eno je izvo|ewe ve-
likog broja formulara zasnovanih na ravnoj ili sfernoj trigono-
metriji, {to tako|e u~enici treba dobro da savladaju.
Realizacija ovih sadr`aja zahteva striktno povezivawe sa
predmetnom prakti~nom nastavom, zbog upotrebe velikog broja
priru~nika, tablica, kao i izvo|ewe prakti~nih ve`bi na pomor-
skoj karti.
U programu je ukazano na primenu tehnike i nauke prilikom
vo|ewa savremene navigacije. Posebno je nagla{ena pravilna upo-
treba ovih sredstava. Tehni~ki opis i konstrukcija elektronskih
ure|aja za navigaciju obuhva}eni su drugim u`estru~nim predmetima.
5. PLOVNA PREVOZNA SREDSTVA SA EKSPLOATACIJOM
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq predmeta je da u~enici uz pomo} primernih metoda i
postupaka ovladaju teoretskim znawima koji }e im omogu}iti da
ovladaju nizom prakti~nih problema i da pri radu steknu odre|e-
ne organizacione sposobnosti kako bi samostalno obavqali od-
govaraju}e poslove i re{avali organizacione probleme datih rad-
nih zadataka u eksploataciji plovila.
Zadaci predmeta su:
– da u~enike upu}uju u analize i prakti~nu primenu u obla-
sti eksploatacije plovila sa pove}awem organizacionih sposob-
nosti u~enika na re{avawu odgovaraju}ih prakti~nih problema u
procesu eksploatacije plovila,
– pove}awe sposobnosti u~enika da na osnovu teoretskih i
prakti~nih znawa re{avaju odgovaraju}e organizacione probleme
koji se javqaju u procesu transporta robe i eksploatacije plovila,
– sticawe radnih sposobnosti za kori{}ewe i primenu od-
govaraju}ih za{titnih sredstava pri radu, zatim kori{}ewe
normativa, pravilnika, dijagrama sa ciqem pove}awa stepena is-
kori{}ewa plovila u procesu eksploatacije.
SADR@AJI PROGRAMA
UVOD (1)
Op{ti pojmovi
PLOVILA SA SOPSTVENIM POGONOM (3)
Teretni motorni brod (karakteristike, parametri, uticaj
brodske forme na eksploatacione uslove, stabilnost u funkciji
eksploatacionih uslova, uticaj preme{tawa tereta na stabilnost
i plovnost plovila)
TEGQA^ (6)
Parametri, uticaj forme tegqa~a na eksploataciju plovila,
uticaj otpora na stabilitet pri kretawu plovila, analiza dina-
mi~ke jedna~ine tegqene povorke nesamohodnih plovila, grafi~-
ka analiza funkcije P=f(v), Rtg=f(v), Pv=f(v), u ciqu definisawa
optere}ewa tegqa~a u uslovima eksploatacije, analiza stabilno-
sti tegqa~a sa primenom.
POTISKIVA^ (4)
Parametri, uticaj forme potiskiva~a na eksploataciju plo-
vila, analiza otpora, stabiliteta, otpori pri kretawu potiskiva-
nog sastava nesamohodnih plovila, analiza stepena iskori{}ewa,
propulzije kretnih sredstava plovila, analiza koeficijenta sa-
stava za sastave potiskivanih potisnica, dinami~ka jedini~na
kretawa potiskivanih sastava u funkciji eksploatacionih uslova.
PLOVILA BEZ SOPSTVENOG POGONA (6)
Parametri, karakteristike, uticaj forme trupa ovih plovi-
la na eksploataciju, plovila za tegqene sastave i plovila za poti-
skivane sastave i wihov uticaj na stepen iskori{}ewa plovila.
UTICAJ TEHNI^KO-EKSPLOATACIONIH USLOVA NA
EKSPLOATACIONE TEHNI^KE KARAKTERISTIKE ^E-
LI^NIH PLOVILA (6)
TEHNOLO[KI PROCES RADA TERETNIH TRANSPORT-
NIH PLOVILA, MOGU]NOSTI EFIKASNOG I EKONO-
MI^NOG SPROVO\EWA OBRTA I POLUOBRTA, ANALI-
ZA ROBNIH TOKOVA (3)
ANALIZA POSTUPAKA FORMIRAWA TEGQENIH I PO-
TISKIVANIH SASTAVA PLOVILA U FUNKCIJI EKS-
PLOATACIONIH USLOVA (3)
UTICAJ RE^NOG TOKA NA BRZINU PLOVIDBE I EKS-
PLOATACIONE VELI^INE (3)
EKSPLOATACIONI POKAZATEQ RADA TRANSPORTNIH
PLOVILA I EKSPLOATACIONE PROMENE (3)
DEFINISAWE I ANALIZA PREVOZNE SPOSOBNOSTI
TRANSPORTNIH PLOVILA U CIQU DOBIJAWA MAKSI-
MALNIH EKSPLOATACIONIH KARAKTERISTIKA NO-
SIVOSTI, SPOSOBNOST PLOVILA (3)
ORGANIZACIJA PLOVIDBE NA SLAJZOVANOM PUTU (3)
SASTAVQAWE I ANALIZA GRAFIKONA SAOBRA]AJA
ZA TERETNA PLOVILA (3)
KOORDINACIJA TRANSPORTNIH PLOVILA SA PRI-
STANI[TEM (3)
STABILNOST BRODA I RUKOVAWE TERETOM (22)
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Program sa~iwen za ovaj predmet omogu}ava pored usavr{a-
vawa ste~enih znawa i ve{tina i sticawe organizacionih sposob-
nosti i ve{tine koje imaju primenu u re{avawu problema maksi-
malne eksploatacije plovila. U procesu planirawa i realizacije
ovih sadr`aja treba obratiti pa`wu na uticaj navedenih ~inioca
na eksploatacione rezultate u periodu eksploatacije plovila.
Posebno sa u~enicima treba prove`bati predmet koji se od-
nosi na teme grafi~kog prikazivawa navedenih funkcija i wiho-
va tuma~ewa u primeni, jer omogu}avaju da se veoma kratkim po-
stupkom grafi~kom metodom re{avaju odgovaraju}i organizacio-
ni problemi iz oblasti formirawa i rasformirawa sastava, iz-
bora tegqa~a, odre|ivawa broja plovila za tegqeni sastav i dr.
Ovim postupkom u~enici }e ste}i odgovaraju}e organizacio-
ne sposobnosti za re{avawe ta~no odre|enih problema koji se ja-
vqaju u praksi za vremenski period eksploatacije plovila. Po mo-
gu}nosti u~enicima prilikom savladavawa nastavnog gradiva da-
vati odgovaraju}e teme iz karakteristi~nih oblasti, koristiti
nastavna sredstva, audiovizuelna sredstva, pojedine teme obradi-
ti u uslovima realne eksploatacije.
6. ELEKTRONIKA I TELEKOMUNIKACIONI URE\AJI
(2 ~asa nedeqno, 44 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq predmeta je da se postigne nivo znawa dovoqan za pou-
zdano rukovawe svim ure|ajima koji se koriste u sistemu veza i na-
vigaciji (radar, dubinomer, goniometar, brzinomer...),
– usvajawe novih znawa vezanih za daqinsko komandovawe,
pra}ewe tj. kontrolu rada razli~itih delova brodskih energet-
skih sistema, signalizaciju i za{titu.
Zadaci predmeta su:
– u {iri koncentri~ni krug planiranih znawa i}i po{to
se obnove ve} ste~ena na áâ stepenu,
– osposobiti polaznike za kori{}ewe literature i kataloga,
– osposobiti polaznike da pravilno i ekonomi~no eksploa-
ti{u ure|aje pri ~emu ne ulaziti u problem tuma~ewa i pra}ewa
matemati~kim „aparatom”.
SADR@AJI PROGRAMA
BRODSKI ELEKTROENERGETSKI SISTEM (12)
Izvori, razvo|ewa, transformatori, pretvara~i, ispravqa-
~i i potro{a~i elektri~ne energije.
Elementi ORT: ru~ni i automatski prekida~i, elementi za-
{tite od prevelikih ili preniskih struja i napona, merni in-
strumenti, elementi signalizacije.
Sistemi automatskog upravqawa: vrste, elementi.
Broj 10 – Strana 1520. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
Sistemi kontrole brodskih motora (kontrola pritiska,
temperature, nivoa...) merni pretvara~i.
Elektri~na automatika kormilarskog ure|aja: princip rada,
rad glavnih i pomo}nih pumpi, uslovi pravilnog rada.
Elektri~ni automatski sistemi daqinskog pokretawa elek-
tri~nih motora.
Elektri~ni sistemi za{tite koji u slu~aju po`ara iskqu~u-
ju: dovod goriva, ventilatore za dovod vazduha i provetravawe, go-
rionike centralnog grejawa.
BRODSKI TELEKOMUNIKACIONI URE\AJI (12)
– zatvoreno i otvoreno oscilatorno kolo, antene,
– elektromagnetni talas, priroda, vrste, karakteristike,
prostirawe,
– radio-saobra}aj – princip rada.
Modulacija i demodulacija.
Najprostiji predajnik – princip rada.
Blok-shema predajnika – podela, osnovni delovi.
Radio-prijemnici – rad najprostijeg, podela, blok-sheme,
osnovni delovi i wihova uloga.
Brodske radio-veze – prostirawa, faktori.
Radio-telefon i telegraf – pravila rada u lokalnom i me-
|unarodnom saobra}aju, osnovni dokumenti.
RADIO-GONIOMETAR (1)
Princip rada, osnovni delovi, namena.
RADAR (10)
Merewe udaqenosti impulsa putuju}e energije (elektromag-
netni talas, zvuk).
1. Doplerov efekat
2. Radar – princip rada, konstrukcija
3. Funkcija delova: predajnik, antenski sklop, prijemnik,
pokaziva~, pretvara~
4. Vrsta pokaziva~a i prikazivawa
5. @iro-stabilizacija struke, daqinari
6. Pomo}na radarska navigaciona sredstva
7. Podela, tipovi navigacionih radara pogodnih za plovid-
bu unutra{wim vodama. Rukovawe
DUBINOMER (3)
Konstrukcija, princip rada, uloga, osnovni delovi sonde,
rukovawe.
BRZINOMER (2)
Na pritisak – relativni, apsolutni.
PRENO[EWE SLIKE (1)
Televizija
RA^UNARI NA BRODU (3)
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Skupiti odre|eno iskustvo tokom rada. Potrebno je, na po-
~etku, testirati oba; utvrditi im vrednost i na osnovu toga pla-
nirati polazni nivo u obnavqawu i pro{irivawu znawa.
Ako se utvrdi, {to je u~estano, sklonost ka improvizacio-
nom re{avawu problema, potrebno je osvetliti sve strane takvih,
uvek opasnih postupaka, potom dati primere stru~nog re{avawa
problema.
7. PRAKTI^NA NASTAVA
(11 ~asova nedeqno, 242 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq predmeta je osposobiti polaznike da primene teorij-
ska znawa u praksi, razvijawe ose}aja odgovornosti i samostalno-
sti u dono{ewu odluka pri izvo|ewu manevara brodom i u linij-
skom putovawu na unutra{wim plovnim putevima.
Zadaci predmeta su:
– potpuno ovladavawe sredstvima za rad na brodovima razli-
~itih vrsta pri izvo|ewu svih vrsta manevara brodom u razli~i-
tim okolnostima (vetar, talasi, magla, brzina, tok reke, savlada-
vawe plovidbenih prepreka)
– pravilno rukovawe radarom u plovidbi pri slaboj vidqi-
vosti,
– samostalno vo|ewe broda i sastava na unutra{wim plov-
nim putevima.
SADR@AJI PROGRAMA
DU@NOSTI OFICIRA PALUBE U PLOVIDBI (10)
NA^IN VO\EWA KWIGA I BRODSKE
ADMINISTRACIJE (10)
Preduzimawe mera za pripreme brodova radi pregleda od
strane „Jugoslovenskog registra brodova” – po tehni~kim pravi-
lima JR
SPROVO\EWE PRIPREMA NA BRODU ZA IZVO\EWE
PREGLEDA OD STRANE EKSPERATA „JUGOREGISTRA” (10)
VO\EWE BRODA POMO]U RADARA (40)
VO\EWE NAVIGACIJE I KORMILAREWA UZ PRIMENU
PLOVIDBENIH I TEHNI^KIH PROPISA
I SIGNALIZACIJE (10)
NA^IN VO\EWA SLU@BE NAVIGACIJSKOG
DE@URSTVA (10)
MANEVRISAWE RAZNIM TIPOVIMA BRODOVA UZ
PRIMENU PLOVIDBENIH I TEHNI^KIH PROPISA (40)
PRIPREMNE MERE ZA IZVLA^EWE BRODOVA
NA DOK – NAVOZ (10)
PRAKTI^NA PRIMENA RE^NE NAVIGACIJE NA
UNUTRA[WIM I ME\UNARODNIM PLOVNIM
PUTEVIMA SRJ (14)
MANEVARSKI RAD BRODOM NA UNUTRA[WIM
PLOVIDBENIM PUTEVIMA U SRJ (50)
PLOVIDBA KLASI^NIH I POTISKIVANIH
SASTAVA (40)
ZIMOVNICI, ZIMSKA SKLONI[TA, BAZENI,
PRISTANI[TA I SIDRI[TA (10)
OBELE@AVAWE I ODR@AVAWE UNUTRA[WIH
PLOVNIH PUTEVA (10)
NASTAVA U BLOKU
(32 ~asa nedeqno, 256 ~asova ukupno)
Pri izvo|ewu nastave u bloku kandidat treba da obrati pa-
`wu na slede}e sadr`aje:
1. Manevrisawe razli~itim tipovima brodova uz primenu
plovidbenih i tehni~kih propisa (40)
2. Vo|ewe samostalno navigacije i kormilarewe brodom uz
primenu tehni~kih propisa i signalizacije (40)
3. Manevarski rad brodom u razli~itim okolnostima na unu-
tra{wim i me|unarodnim plovnim putevima (80)
4. Plovidbu klasi~nih i potiskivanih sastava (40)
5. Odbijeno upoznavawe unutra{wih me|unarodnih plovnih
puteva kao i plovidbenih prepreka (40)
6. Vo|ewe brodske administracije (dnevnik broda, zdrav-
stveni dnevnik, protokol, havarija) i ostalo {to sadr`i brodska
administracija (16)
Realizacija blok nastave obavi}e se na plovnim objektima
unutra{we plovidbe
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Pri realizaciji programa obratiti pa`wu na slede}e sadr-
`aje:
– pravilno manevrisawe brodom kako separatnim tako i
brodovima sa sastavom i vu~ama,
– pravilno vo|ewe brodova u navigaciji na unutra{wim
plovnim putevima,
– redovno i uredno vo|ewe brodske administracije,
Strana 16 – Broj 10 20. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
– detaqno upoznavawe unutra{wih plovnih puteva kao i
stru~no savladavawe prirodnih i ve{ta~kih prepreka u plovidbi.
A. OP[TI USLOVI
U ostvarivawu nastavnog plana i programa koristiti kabi-
nete, specijalizovane u~ionice i radionice za nauti~ku grupu
predmeta, elektro i ma{insku grupu predmeta sa svim AV sred-
stvima.
B. IZVO\EWE NASTAVE
Nastava se izvodi u:
– kabinetu – specijalizovanoj u~ionici {kole
– radionicama {kole
– specijalizovanim radnim organizacijama,
– plovnim objektima – brodovima, bagerima, po detaqno raz-
ra|enom nastavnom planu.
V. KABINETI, SPECIJALIZOVANE U^IONICE
– RADIONICE
Nastava se izvodi:
– primenom odgovaraju}ih oblika i metoda rada
– analizom nacrta, snimaka i modela
– izradom odgovaraju}ih zadataka iz pojedinih oblasti
– izradom grafi~kih radova iz nekih oblasti
G. SPECIJALIZOVANE RADNE ORGANIZACIJE
Nastava se u specijalizovanoj RO izvodi:
– prema posebno usagla{enim NPO,
– uz neposrednu saradwu i nadzor ovla{}enog lica,
– na konkretnim zadacima vezanim za delatnost RO (brodo-
gradili{ta, zavodi, instituti i sl.)
D. PLOVNI OBJEKTI
Nastava se na brodu izvodi:
– sa grupom od 6 do 8 u~enika uz puno u~e{}e nastavnika i
stru~waka na brodu,
– prema detaqno razra|enom nastavnom planu,
– na konkretnim zadacima iz struke vezanim za upoznavawe
sa ure|ajima, wihovom funkcijom i upotrebom,
– na prakti~noj nastavi koristiti dijalo{ko-demonstraci-
onu metodu i obavezno ukqu~iti u~enike u individualan rad,
\. U TOKU REALIZACIJE NPP KORISTITI SE
LITERATUROM [KOLE I RO:
– deo literature namewen u~enicima,
– deo literature namewen nastavnicima i stru~nim sarad-
nicima.
E. POSEBNU PA@WU PRI REALIZACIJI NPP potrebno je
posvetiti:
– osavremewavawu informacija na planu novih tehni~ko-
tehnolo{kih re{ewa plovnih objekata i ure|aja na wima,
– promenama na plovnim putevima,
– razvijawu individualne odgovornosti u rukovawu ure|aji-
ma i plovnim objektima,
– dodatnom optere}ewu u~enika koji se isti~u.
SPECIJALISTI^KI ISPIT
Specijalisti~kim ispitom utvr|uje se stru~na osposobqe-
nost za obavqawe profesionalnih zadataka i ukqu~ewe u rad.
Specijalisti~ki ispit sastoji se iz:
a) pismenog dela,
b) izrade prakti~nog rada – izvr{ewa radnog zadatka,
v) usmene odbrane prakti~nog rada – radnog zadatka.
a) Pismeni deo ispita obuhvata analizu prakti~nog rada –
radnog zadatka, parametre za izvo|ewe rada odnosno izvr{ewe
radnog zadatka, grafi~ke prikaze, opis postupaka i dela plovnog
puta odnosno mesta izvr{ewa zadatka, popis mernog i kontrolnog
pribora i ure|aja.
b) Izrada prakti~nog rada – izvr{ewe radnog zadatka
Zadaci za prakti~an rad – radni zadaci proisti~u iz pro-
grama nastavnih predmeta, a defini{u se iz zahteva rada karakte-
risti~nih za obrazovni profil:
OFICIR PALUBE – SPECIJALISTA
– Prakti~na nastava,
– Navigacija re~na, pomorska,
– Plovidbeni propisi sa signalizacijom,
– Plovna prevozna sredstva sa eksploatacijom,
– Plovidbeno pravo,
– Elektronika i telekomunikacijoni ure|aji,
– Srpski jezik,
– Strani jezik.
Zadatak za prakti~ni rad treba da obuhvati najmawe tri od
navedenih predmeta.
Prakti~an rad – radni zadatak se priprema u {koli a radi
(izvr{ava) u organizaciji tj. na plovnom objektu u trajawu najvi-
{e 24 sata.
v) Usmena odbrana prakti~nog rada – radnog zadatka
Usmena odbrana rada organizuje se u {koli ili organizaci-
ji, tj. brodu: Na usmenoj odbrani kandidat daje obja{wewa o kori-
{}ewu literature i primeni ste~enih teorijskih i prakti~nih
znawa pri izvr{ewu radnog zadatka.
Izradom pismenog i prakti~nog dela zadatka i wegovom od-
branom kandidat treba da poka`e nivo usvojenosti teorijskih i
prakti~nih znawa, umewa i ve{tina neophodnih za uspe{no samo-
stalno obavqawe poslova i radnih zadataka u okviru obrazovnog
profila.
Obrazovni profil: 2.2. RUKOVALAC PLOVE]E NAPRAVE –
SPECIJALISTA
USLOVI ZA UPIS KANDIDATA
Specijalizaciju za ovaj obrazovni profil mogu sticati kan-
didati sa zavr{enim slede}im obrazovawem:
2. tehni~ar plove}e naprave, sa dve godine radnog isksutva.
PREDMETI KOJI SE VREDNUJU PRI SA^IWAVAWU
RANG LISTE ZA UPIS
1. Plove}e naprave,
2. Ure|aji i oprema na plove}im napravama,
3. Brodska automatika sa sistemom veza,
4. Saobra}ajna hidrotehnika.
CIQ OBRAZOVAWA
Primena savremene tehnike, tehnologije i sredstava rada,
kao i modernizacije plovnih objekata i uslovqava stalne promene
u strukturi rada i zanimawa u brodarstvu {to iziskuje permanent-
no obrazovawe i usavr{avawe zaposlenih kao faktora br`eg raz-
voja ove privredne grane.
Sa ciqem da se radnicima koji su prethodno stekli áâ ste-
pen stru~ne spreme, posle dvogodi{weg plovidbenog sta`a na po-
slovima odgovaraju}eg zanimawa omogu}i da uz rad ili iz rada
sti~u {ira dru{tveno-ekonomska i tehni~ko-tehnolo{ka znawa i
prakti~ne ve{tine koje su neophodne za obavqawe radnih procesa
slo`ene tehnologije rada u brodarstvu unutra{we plovidbe, kon-
cipirana je struktura nastavnog plana i programa â stepena
stru~ne spreme.
Imaju}i u vidu specifi~nost zahteva i potreba re~nog bro-
darstva koji su uslovqeni Zakonom o bezbednosti saobra}aja i
Pravilnikom o zvawima, uslovima za sticawe zvawa i ovla{}ewa
~lanova posade brodova unutra{we plovidbe trgova~ke mornarice
SRJ, te polaze}i od slo`enosti rada i karaktera radnih funkci-
ja, predlo`ena struktura nastavnog plana obezbe|uje polaznicima
da iz uspostavqenog odnosa sa preduze}em sti~u â stepen stru~ne
spreme i time se na osnovu specijalizacije u struci i zanimawu
osposobe za uspe{no obavqawe poslova i radnih zadataka u zvawu
oficira broda.
Normativnu osnovu za izgradwu nastavnog plana i programa
za â stepen stru~ne spreme predstavqa Zakon o sredwoj {koli,
Dru{tveni dogovor o jedinstvenim osnovama za klasifikaciju za-
nimawa i stepena stru~en spreme, kao i Pravilnik o zvawima,
uslovima za sticawe zvawa i ovla{}ewa ~lanova posade brodova
trgova~ke mornarice SRJ.
Koncepcija â stepena stru~en spreme se zasniva na perma-
nentnom obrazovawu i usavr{avawu zaposlenih i predstavqa iz-
raz zahteva i potreba re~ne privrede.
Broj 10 – Strana 1720. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
Na bazi sistematizacije poslova i radnih zadataka i izvr-
{ene analize zanimawa prema stepenu slo`enosti rada, utvr|ena
su neophodno potrebna stru~no-teorijska znawa i prakti~ne ve-
{tine, {to je predstavqalo osnovu za izradu nastavnog plana i
programa. Prema tome obrazovne potrebe preduze}a, iskazane kroz
opis karakteristi~nih poslova i radnih zadataka za svako zanima-
we, predstavqale su osnovu za utvr|ivawe strukture nastavnog pla-
na i programa â stepena stru~ne spreme.
Dakle, osnovu obrazovawa â stepena stru~ne spreme ~ine
pro{irena znawa struke i pove}ana tehni~ka znawa, znawa iz
oblasti organizacije rada.
Zavisno od toga, struktura nastavnog plana i programa kon-
cipirana je u funkciji zahteva i potreba preduze}a i potreba da-
qeg permanentnog obrazovawa i usavr{avawa.
KARAKTERISTI^NI POSLOVI I RADNI ZADACI
Rukovawe plove}om napravom i wenim ure|ajima.
Kontrolisawe i sprovo|ewe mera bezbednosti na plovnom
mestu i pri radu brodskim napravama.
Vo|ewe brodske dokumentacije, sprovo|ewe mera za{tite na
radu. Sprovo|ewe mera bezbednosti qudskih `ivota, manevrisawe
brodom, stra`arewe u luci i na zapovedni~kom mestu.
Uvo|ewe u rad novih radnika prema programu.
Strana 18 – Broj 10 20. jun 1997.
NASTAVNI PLAN
T P
Broj
ned.
T P
3
2
2
7
2
3
3
4
2
14
11
11 30
32UKUPNO:
Ukupno B:
Ukupno A + B:
Ukupno A:
498
498
30
308
462
960
22
22
22
22
22
22
22
22
22
22
8
66
44
44
154
44
66
66
88
44
242
256
1.
2.
3.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Komercijalno poslovawe sa brodskom administracijom
Strani jezik
Tehni~ka mehanika
A. ZAJEDNI^KI PREDMETI U GRUPI 2.
B. STRU^NI PREDMETI ZA OBRAZOVNI PROFIL 2.2.
Regulacija vodotoka
Plovna prevozna sredstva sa pretovarnim napravama
Plovidbeni propisi sa signalizacijom
Elektronika sa automatikom
Eksploatacija plovnih sredstava
Prakti~na nastavaa) u ~asovnom sistemu
b) u bloku
BROJ ^ASOVA
NASTAVNI PREDMETI NEDEQNO UKUPNO
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
N A S T A V N I P R O G R A M I
Obrazovni profil: 2.2. RUKOVALAC PLOVE]E NAPRAVE –
SPECIJALISTA
Nastavni programi predmeta zajedni~kih u grupi 2. kod ovog
obrazovnog profila, isti su kao i kod obrazovnog profila 2.1.
oficir palube – specijalista.
Stru~ni predmeti za
obrazovni profil 2.2. RUKOVALAC PLOVE]E NAPRAVE
– SPECIJALISTA
1. REGULACIJA VODOTOKA
(2 ~asa nedeqno, 44 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq je da polaznici ovladaju neophodnim znawima koja bi
im omogu}ila izvo|ewe odgovaraju}ih hidrotehni~kih radova na
vodotoku.
Zadaci:
– upoznavawe osnovnih karakteristika vodotoka,
– ovladavawe elementarnim znawima iz oblasti hidraulike
otvorenih tokova,
– sticawe potrebnih znawa o karakteru, ulozi i izvo|ewu
regulacionih radova.
SADR@AJI PROGRAMA
HIDROLO[KE PROMENE NA VODOTOCIMA (6)
– izra~unavawe karakteristi~nih vodostaja i trajawe poje-
dinih perioda re`ima reka,
– izra~unavawe karakteristi~nih proticaja,
– velike vode na rekama i postoje}e metode prora~una,
– analiza poplavnog talasa,
– obrada hidrolo{kih podataka: nivogrami, hidrogrami,
krive trajawa i krive u~estalosti.
MORFOLO[KE KARAKTERISTIKE VODOTOKA (8)
– osnovne morfolo{ke veli~ine,
– situacija vodotoka,
– popre~ni i podu`ni presek,
– konfiguracija vodotoka u karakteristi~nim profilima,
– morfolo{ke analize u ciqu sagledavawa propusne mo}i
vode, leda i nanosa.
HIDRAULI^KI PRORA^UN KRETAWA VODE U
OTVORENIM TOKOVIMA (10)
– Sezi-Maningova jedna~ina,
– normalna dubina,
– kriti~na dubina i re`im strujawa,
– prora~un linije vodnog nivoa,
– metode prora~una otvora mosta,
– odre|ivawe du`ine deonice sa nejednolikim tokom,
– lokalne promene morfolo{kih veli~ina i wihov uticaj
na promenu vodostaja.
RE^NI NANOS (6)
– na~in formirawa re~nog nanosa,
– karakteristike re~nog nanosa,
– prora~un pronosa re~nog nanosa,
– uticaj regulacionih objekata na re`im nanosa.
OSNOVNE KARAKTERISTIKE RADOVA NA URE\EWU
PRIRODNIH VODOTOKA (8)
– bagerski radovi,
– biotehni~ki radovi,
– regulacione gra|evine,
– karakteristike, uloga i izvo|ewe upravnih regulacionih
gra|evina: obaloutvrda, PPG
– karakteristike, uloga i izvo|ewe upravnih regulacionih
gra|evina: naper, pragovi, pregrade,
– regulacione gra|evine izvan re~nog korita: nasipi,
– dimenzionisawe i stabilnosti regulacionih objekata,
– presecawe re~nih krivina,
– regulacija re~nih u{}a,
– regulacija re~nih rukavaca.
OSNOVNI ELEMENTI PROJEKTA URE\EWA
PRIRODNIH VODOTOKA (6)
– vodoprivredna osnova,
– idejno re{ewe,
– idejni projekat,
– glavni projekat,
– vodoprivredno mi{qewe, saglasnost i dozvola,
– potrebna saglasnost za dobijawe gra|evinske dozvole,
– osvrt na zakon o vodama.
2. PLOVNA PREVOZNA SREDSTVA SA PRETOVARNIM
NAPRAVAMA
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq predmeta je da u~enici uz pomo} primerenih metoda i
postupaka ovladaju teoretskim znawima koja }e im omogu}iti sti-
cawe organizacionih sposobnosti kako bi se osposobili za oba-
vqawe i organizaciju samostalnih poslova odnosno radnih zada-
taka u procesu transportnih eksploatacionih ciklusa.
Zadaci:
– da u~enici upoznaju karakteristike i uslove eksploatacije
plovnih prevoznih sredstava i pretovarne mehanizacije i steknu
organizacione sposobnosti za obavqawe i planirawe slo`enijih
radnih zadataka,
– razvijawe sposobnosti u~enika da ste~ena znawa i ve{ti-
ne, teoretske i prakti~ne zadatke uspe{no primene u rukovo|ewu
i organizovawu radnih zadataka u ciqu {to racionalnijih i eko-
nomi~nijih iskori{}ewa kapaciteta pretovarnih ure|aja na plo-
vilu i na pretovarnoj obali.
SADR@AJI PROGRAMA
UVOD (1)
Osnovni pojmovi
PLOVILA BEZ SOPSTVENOG POGONA (10)
Organizacija tehnolo{kog procesa utovara – istovara i
pretovarnih procesa, uticaj razme{tawa tereta u plovila na pro-
mene stabilnosti nosivosti, prostornosti plovila.
PLOVILA SA SOPSTVENIM POGONOM (5)
Tegqa~i i potiskiva~i, uticaj formirawa sastava ne samo
kod plovila na stabilnost i plovnost tegqa~a i potiskiva~a.
MOTORNI BRODOVI – ORGANIZACIJA POSLOVA
TEHNOLO[KOG CIKLUSA NA OVIM PLOVILIMA (8)
Organizacija tehnolo{kog procesa utovarno-istovarnih
operacija na stabilitet plovila, i nekoeficijent iskori{}ewa
pretovarnih ure|aja i plovila, organizacioni ciklus na ovim
plovilima.
ROBE (6)
Uticaj, karakteristike i vrste robe na iskori{}ewe spo-
sobnosti prostornosti i kapaciteta plovila.
ORGANIZACIJA I PRORA^UN PRETOVARNO
TRANSPORTNIH EFEKATA DIZALICE (8)
Norma proizvodnosti, kapacitet pretovarne mehanizacije,
tehni~ka norma proizvodnosti, eksploatacioni kapacitet, plani-
rawe i organizacija vremena transportnog ciklusa, operacija sa
teretom – bez tereta, odre|ivawe broja ciklusa i kapaciteta diza-
lice, broja dizalice, re`imi rada dizalice i provera stabilno-
sti dizalice.
SAMOHODNI UTOVARIVA^I (4)
Vrste, karakteristike, performanse, organizacija rada,
prora~uni i primena proizvodnosti u funkciji vrste robe.
VIQU[KARI (4)
Parametri, vrste, odre|ivawe proizvodnosti, provera sta-
bilnosti, organizacija rada sa ovim ure|ajem pri obavqawu tran-
sportno tehnolo{kog ciklusa.
Broj 10 – Strana 1920. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
TRANSPORTERI (8)
Karakteristike transportera i parametri, prora~un proiz-
vodnosti, organizacija rada na ovom ure|aju pri obavqawu tran-
sportno tehnolo{kog procesa za odgovaraju}e vrste roba.
BUNKERI (4)
Karakteristike, parametri, definisawe – odre|ivawe pro-
pusne sposobnosti bunkera, zatvara~i bunkera, puniteqi, organi-
zacija rada tehnolo{kog procesa pri transportu robe.
PLOVNI BAGERI (8)
Parametri, karakteristike, organizacija rada i odre|ivawe
trajawa radnog ciklusa, u~inak, sinhronizacija i kapacitet ovih
ure|aja, analiza stabilnosti i provera plovnog bagera.
3. PLOVIDBENI PROPISI SA SIGNALIZACIJOM
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq predmeta je upoznavawe i primena zakona, konvencija i
propisa koji se odnose na bezbednost plovidbe.
Zadaci su:
– upoznavawe najnovijeg pravilnika o plovidbi na Dunavu i
wegovo primewivawe u praksi,
– razvijawe ose}aja odgovornosti kod polaznika i upoznava-
we posledica nepridr`avawa odre|enih pravnih normi iz obla-
sti plovidbe.
SADR@AJI PROGRAMA
UVOD (2)
Konvencija o plovidbi, konvencije o plovnim putevima,
konvencije o teretnim vodnim linijama IMCO organizacija.
ORGANI UPRAVE (8)
Ustanova za obele`avawe plovnih puteva.
Op{ti pojam, kapetanija pristani{ta, lu~ka kapetanija, in-
spektori bezbednosti plovidbe, prekr{aji u plovidbi.
Zakoni i propisi o bezbednosti plovidbe.
Zakon o pomorskoj i unutra{woj plovidbi, zvani~ne defi-
nicije iz zakona i zna~ewa, na~in regulisawa plovidbe kao i po-
jedini pravilnici i podzakonski akti.
CARINSKI SISTEM I DELOVAWE (10)
Carinsko podru~je, pristajawe brodova, carinski mani-
fest, pregled i pretres broda, carinski prekr{aji, slobodna lu~-
ka zona.
UTVR\IVAWE SPOSOBNOSTI BRODA ZA PLOVIDBU (10)
Op{ta pravila, pregled brodova: ko vr{i, kada vr{i, za{to
vr{i, po kojim pravilima, vrste tehni~kih pregleda vezanih za bez-
bednost plovila ~lanova posade i ostalih u~esnika u plovidbi.
OSNOVI SIGNALIZACIJE (16)
Zvu~na signalizacija, sredstva za signalizaciju i tehni~ke
karakteristike istih, radio signalizacija, ko vr{i, kako, upotre-
ba kanala, 16/vhf sistem, sredstva za signalizaciju na brodu, radio
slu`ba i vrste radio ure|aja na brodu, me|unarodni signalni ko-
deks, obnavqawe drugih vidova signalizacije.
PRAVILNIK O PLOVIDBI NA UNUTRA[WIM
PLOVNIM PUTEVIMA DONESEN OD STRANE DUNAVSKE
KOMISIJE (TZV. PLAVA KWIGA) (20)
Analiza postoje}ih zakona o unutra{woj plovidbi donese-
nih od strane republi~kih, saveznih evropskih i svetskih insti-
tucija, kao i perspektive razvoja me|unarodnih konvencija veza-
nih za plovidbu na unutra{wim plovnim putevima i moru.
4. ELEKTRONIKA SA AUTOMATIKOM
(4 ~asa nedeqno, 88 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq nastave ovog predmeta je da u~enici ovladaju potreb-
nim znawima i ve{tinama u vezi sa ure|ajima na plovnim objekti-
ma i wihovom primenom.
Zadaci nastave predmeta su:
– upoznavawe osnovnih elemenata automatike i funkcioni-
sawe izabranih sistema,
– sticawe osnovnih znawa o elektri~nim ma{inama neop-
hodnim za shvatawe funkcionisawa automatizovanih celina.
SADR@AJI PROGRAMA
OSNOVNI ELEMENTI ELEKTRONIKE (20)
Dobijawe napona: elektromagnetnom indukcijom, termo i
foto elektricitet, elektri~ni efekat,
– naizmeni~na struja, otpornici, potenciometri, kondenza-
tori, induktivni kalemi, prigu{nica,
– transformatori, releji, mikrofoni, zvu~nici, polupro-
vodnici, pn spoj, diode – vrste, tranzistori, tiristori.
ELEMENTI AUTOMATIZACIJE (20)
– kratak osvrt na brodski elektroenergetski sistem,
– izvori, potro{a~, pretvara~, transformatori i sistem
razvo|ewa elektri~ne energije na brodu,
– glavna razvodna tabla – GRT, funcije GRT,
– elementi GRT: automatski i re~ni prokida~i, elementi
za{tite, merni instrumenti, elementi signalizacije,
– na~in grupisawa elemenata na GRT. Poqa na GRT,
– sistemi automatskog upravqawa: vrste, elementi,
– elektri~ni automatski sistemi dizel-agregata,
– za{tita generatora od preniskog napona i promene u~e-
stanosti sme{tene u GRT,
– razvodna tabla dizel-motora, opis i namena,
– sistem kontrole pritiska uqa u motoru,
– sistem za{tite motora od nedovoqnog pritiska uqa za
podmazivawe,
– sistem za{tite rashladne vode od pregrevawa,
– pult za signalisawe promene u re`imu rada agregata,
– automatski ure|aj za prepoznavawe, odnosno ukqu~ivawe i
iskqu~ivawe napona,
– elektri~na automatika kormilarskog ure|aja,
– osnovno o principu rada kormila, rad glavnih i pomo}nih
pumpi i zahtevi za nesmetan rad sistema.
ELEKTRI^NI SISTEM ZA PRA]EWE RADA I ZA[TITU
GLAVNIH MOTORA (24)
– razvodna tabla sa elementima signalizacije i za{tite,
– sistem za automatsko spre~avawe pada pritiska uqa u mo-
toru,
– obrada celovite sheme sa te`i{tem razumevawa rada si-
stema kao celine, sistem za pojavu pada pritiska, sistem za iskqu-
~ivawe sa presostatima,
– sistem za{tite reduktora od niskog i vrlo niskog priti-
ska uqa (signalizacija i iskqu~ewe),
– elektri~ni sistem za{tite motora od prevelikog broja
okretaja (tahogenerator, elektri~ni magnetni, zaustavni ventili
za{titno-alarmni sistem),
– sistem za kontrolu pritiska temperature rashladne vode,
dodavawe vode novom pumpom,
– elektri~no merewe broja obrtaja glavnog motora,
– sistem za utvr|ivawe smera obrtaja propelerske osovine,
– sistem za pokazivawe smera vo`we,
– sistem za kontrolu rada hidrauli~ne i pneumatske automa-
tike (elementi za kontrolu pritiska, signalizaciju, kontrolu iz-
vr{ewa komandi, proveru prekretnosti kop~e),
– kontrola temperature izduvnih gasova,
– obave{tewe zapovednika o zna~ajnoj promeni na vrsti,
– automatski upu{ta~i hidrauli~nih pumpi pogonskih elek-
tri~nih motora, sa presostatima i proto~nim prekida~ima,
– prate}i sistem upravqawa kormilom: elektri~na osovina,
elektri~na kola za otvarawe i zatvarawe elektromagnetnih venti-
la koji mewaju protok fluida i pomeraju kormilo,
– vremenski sistem upravqawa kormilom, druga kontrola
ventila preko mikroprekida~a,
– sistemi za ograni~avawe hoda klipa za pokretawe pera krme,
– sistem za pokazivawe polo`aja pera krme.
OP[TA BRODSKA SIGNALIZACIJA (6)
– razvodna tabla sa op{tom brodskom signalizacijom,
– sistemi za dojavu po`ara,
Strana 20 – Broj 10 20. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
– sistemi za kontrolu nivoa vode u brodskom koritu,
– sistemi za kontrolu nivoa goriva u rezervoaru,
– sistemi za kontrolu nivoa otpadnih voda,
– sistemi kontrole stawa elektri~ne izolacije.
SISTEM KOJI U SLU^AJU PO@ARA ISKQU^UJE (2)
– dovod goriva, ventilatore za dovod vazduha i provetrava-
we, gorionika centralnog grejawa.
AUTOMATSKI UPU[TA^I BRODSKIH ELEKTROMOTORA
KOJI POKRE]U KOMPRESORE (2)
DAQINSKO UPRAVQAWE VITLOM, LENGEROM,
LOTROM, ROTOROM I DRUGIM URE\AJIMA NA
PLOVE]OJ NAPRAVI (10)
5. EKSPLOATACIJA PLOVNIH SREDSTAVA
(2 ~asa nedeqno, 44 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq predmeta je da u~enici primerenim metodama i postup-
cima ovladaju teoretskim znawima iz oblasti eksploatacije plov-
nih sredstava koji }e im omogu}iti da ovladaju i steknu organiza-
cione sposobnosti za samostalno re{avawe odgovaraju}ih organi-
zacionih problema pri obavqawu tehnolo{kog procesa.
Zadaci predmeta su:
– da u~enici na osnovu ste~enih znawa i ve{tina eksploata-
cije plovnih sredstava steknu nove sposobnosti za realizaciju i
obavqawe poslova i radnih zadataka,
– razvijawe sposobnosti da u~enici ste~ena teoretska znawa
i prakti~ne ve{tine iskoriste u re{avawu organizacionih i
radnih problema koji se javqaju pri formirawu uslova za najpo-
voqnije iskori{}ewe plovnog sredstva.
SADR@AJI PROGRAMA
TEHNI^KO EKSPLOATACIONE KARAKTERISTIKE
PLOVILA (10)
Wihov uticaj na realna iskori{}ewa plovnog sredstva, nepo-
topivost plovila, primena Atfodove jedna~ine za razli~ite uslove
eksploatacije plovila, uslovi plovnosti, vodonepropusnosti.
TEHNOLO[KI PROCES RADA TRANSPORTNIH
PLOVILA (4)
Tehni~ke operacije u utovarnom, istovarnom mestu, regi-
strovana eksploataciona nosivost i prostornost plovila, orga-
nizacija radnog procesa s obzirom na najpovoqnije iskori{}ewe
nosivosti i prostornosti teretnog plovila.
PROIZVODNOST PRETOVARNIH URE\AJA
I POSTROJEWA (10)
Na osnovu obavqenih analiza proizvodnosti pretovarnih
ure|aja transportera, elevatora, dizalice, pneumatskih ure|aja,
odrediti najpovoqniju organizaciju tehnolo{kog ciklusa za naj-
povoqnije izabrani pretovarni ure|aj.
TRO[KOVI (10)
Odre|ivawe tro{kova pretovarnih radova u tehnolo{kom pro-
cesu transportnih plovila i pretovarnih ure|aja, odre|ivawe najpo-
voqnijeg re{ewa pri odabirawu plovila i pretovarne mehanizacije
za obavqawe odgovaraju}eg tehnolo{kog ciklusa prevoza robe.
ORGANIZACIJA RADA PLOVILA NA BAZI OBAVQENIH
ANALIZA EKSPLOATACIONIH POKAZATEQA (10)
Po vremenu, optere}ewu, proizvodwi, rezultativno eksploa-
tacioni pokazateqi, odre|ivawe prevozne sposobnosti plovila za
odgovaraju}e robe.
PRAKTI^NA NASTAVA
(11 ~asova nedeqno, 242 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq je da polaznici ovladaju prakti~nim radom za obavqa-
we poslova na plove}im napravama u proizvodnom radu.
Zadaci:
– da u prakti~nom proizvodnom radu ovladaju manevrisawem,
odr`avawem i rukovawem plove}im napravama – plovnom mehani-
zacijom, i to: plovnim bagerima sa hvata~em, plovnim bagerima sa
dowom ka{ikom, stacionarnim i samohodnim bagerima vedri~a-
rima, sisavcima (pumpnim), razbija~ima kamena, kombinovanim
bagerima, plovnim elevatorima, plovnim bu{ilicama, plovnim
dizalicama, plove}im platformama, ronila~kim barakama, traqa-
ma, plovilima za premeravawe i sondirawe dna, plovnim dokovi-
ma, plovilima sa grajferima i sl.
SADR@AJI PROGRAMA
PLOVIDBENI I TEHNI^KI PROPISI (20)
– neposredna primena zakona i ostalih normativnih odreda-
ba u ciqu bezbednosti plovidbe,
– neposredan rad u plovidbi na vezi i pozajmi{tu,
– mere sigurnosti koje se odnose na odr`avawe radio-veze,
– neposredan rad plovnim napravama i manevrisawe (sa spe-
cifi~nim manevarskim svojstvima),
– rukovawe signalnim ura|ajima i obele`avawe plove}e na-
prave sa i bez sopstvenog pogona,
– pripremni radovi sa manevrisawem pri odre|ivawu pozi-
cije bagera, na pozajmi{tu prema odobrenom elaboratu za rad,
– vo|ewe brodskih dokumenata, kwiga i isprava sa celokup-
nom brodskom administracijom,
– preduzimawe mera sigurnosti i aktivno u~e{}e prilikom
spasavawa, samospasavawa i pru`awa pomo}i plovilima,
– neposredna primena Zakona o bezbednosti plovidbe, teh-
ni~kih propisa, Zakona o vodnim dobrima i o ostalim normativ-
nim odredbama koje reguli{u ovu oblast,
– rad na sa~iwavawu zapisnika prilikom havarija, uvi|aja i
povreda na poslu,
– rukovawe i organizacija poslova: rukovo|ewe posadom i
posadom plovila u karavanu, kao i onih koja se nalaze na utovaru –
istovaru.
PROU^AVAWE GENERALNOG PLANA PLOVE]E
NAPRAVE (50)
– Preduzimawe mera na plove}oj napravi direktnim u~e-
{}em za preglede po tehni~kim pravilima Jugoslovenskog regi-
stra brodova radi pripreme za kontrolni, redovni, vanredni i
prigodni pregled, i to:
– strukturu trupa broda,
– ure|aje i opremu,
– strojne ure|aje,
– posude pod pritiskom,
– elektroure|aje,
– ure|aje i sredstva za za{titu od po`ara,
– sredstva za spasavawe,
– sredstva za navigaciju i signalizaciju,
– radio ure|aje,
– sredstva za{tete pri radu i
– ure|aje za rukovawe teretom,
– navode i brodarewe,
– sredstva za{tite od ratnih delovawa,
– neposredan rad na primeni plovila za dokovawe i izvla~e-
we na navoz.
MANEVRI PLOVE]E NAPRAVE (50)
– manevrisawe plove}om napravom bez sopstvenog pogona,
– manevrisawe plove}om napravom pri izbegavawu sudara,
– izvo|ewe manevra pri nasukivawu plove}e naprave i plo-
vila na utovaru – istovaru,
– izvo|ewe manevra izvezivawa, povezivawa i prevezivawa
plove}e naprave i plovila na utovaru-istovaru,
– manevrisawe plove}om napravom po vetru, talasima i vi-
sokim vodostajima,
– izvo|ewe manevra plove}om napravom u uslovima niskih
temperatura, formirawe leda i leda u pokretu,
– izvo|ewe manevra sidrewa plove}e naprave na pozajmi{tima,
– manevrisawe plove}om napravom i sidrewe na uzanim i
brzim delovima reka,
– izvo|ewe manevra preme{tawa plove}e naprave radi pro-
mene profila rada.
Broj 10 – Strana 2120. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
PLOVE]A NAPRAVA U PROIZVODNOM RADU NA
UNUTRA[WIM PLOVNIM PUTEVIMA (76)
– rad komandnim ure|ajima na komandnom pultu u toku mane-
vrisawa, utovara – istovara, pru`awa pomo}i i spasavawa,
– rad na pravilnom iskopu materijala bagerom sa vedri~nim
vencem,
– rad na pravilnom iskopu materijala bagerom sisavcem,
– rad na pravilnom iskopu materijala ostalim tipovima ba-
gera,
– rad na utovaru iskopanog materijala u plovila i pravilan
utovar i razme{taj tereta,
– rad na pravilnom istovaru plovila, plovnim elevatorom
sa vedri~nim vencem,
– rad na pravilnom istovaru plovila grajferima i drugim
ure|ajima,
– rad na pravilnom profilisanom iskopu nanosa po kineti
radi odr`avawa plovnog puta,
– rad na kanalisawu unutra{wih plovnih puteva,
– rad na plove}oj napravi, na formirawu zagata prilikom
regulisawa, kanalisawa, izgradwe brana na rekama,
– rad na refulirawu – nasipawu priobalnih terena i form-
irawe odbrambenih nasipa,
– rad na poslovima postavqawa potisnog cevovoda sa zglo-
bovima i spajawe bagerskog cevovoda sa obalnim,
– rad na nasipawu priobalnih terena od zadate kote.
POSLOVI NA TEKU]EM ODR@AVAWU – OPRAVCI
PLOVE]E NAPRAVE (46)
– rad na poslovima podizawa iz vode pokidanog vedri~nog
venca i vr{ewe reparacije istog,
– rad na poslovima opravke vedri~nog venca, zamena vedri-
ca, zamena gorweg i doweg dobo{a, opravke reduktora na lotri i
zamena gorwe pogonske grupe,
– rad na poslovima opravke i zamena usisnih i potisnih ce-
vi, zamena zglobova i man`etni, zamene rotora pumpe, demonta`e
zaslona i kapija, zamene radnih ~eli~nih u`adi i ostalog,
– kontrola i zamena svih radnih u`adi na bageru,
– poslovi zamene lotre i slo`enijih ure|aja na bageru,
– poslovi u toku remonta i zemene habaju}ih delova plove}e
naprave.
NASTAVA U BLOKU
(32 ~asa nedeqno, 256 ~asova ukupno)
Pri izvo|ewu nastave u bloku kandidat treba da obrati pa`-
wu na slede}e sadr`aje programa:
Rad na vi{ekofnom plovnom bageru pri utovaru i istovaru
materijala (50)
Rad na spregnutim bagerima pri utovaru i istovaru plovnih
bagera (50)
Rad na centralnim daqinskim komandama bagera u radu (40)
Rad na plove}em samohodnom utovarnom i istovarnom bage-
ru (40)
Rad na plovnim elevatorima (20)
Rad na odr`avawu suvozemnog i plove}eg cevovoda (30)
Rad na plove}im dizalicama za istovar i pretovar materija-
la iz jednog u drugi plovni objekat kao i na obalu (26)
Realizacija blok nastave obavi}e se na plovnim objektima
unutra{we plovidbe.
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
A. OP[TI USLOVI
U ostvarivawu nastavnog plana i programa koristiti kabi-
nete, specijalizovane u~ionice i radinoce za nauti~ku grupu pred-
meta, elektro i ma{insku grupu predmeta sa svim AV sredstvima.
B. IZVO\EWE NASTAVE
Nastava se izvodi u:
– kabinetu – specijalizovanoj u~ionici {kole,
– radionicama {kole,
– specijalizovanim organizacijama,
– plovnim objektima – brodovima, bagerima, po detaqno raz-
ra|enom nastavnom planu.
V. KABINETI, SPECIJALIZOVANE U^IONICE
– RADIONICE
Nastava se izvodi:
– primenom odgovaraju}ih oblika i metoda rada,
– analizom nacrta, snimaka i modela,
– izradom odgovaraju}ih zadataka iz pojedinih oblasti,
– izradom grafi~kih radova iz nekih oblasti.
G. SPECIJALIZOVANE ORGANIZACIJE
Nastava se u specijalizovanoj organizaciji izvodi:
– prema posebno usagla{enim NPO,
– uz neposrednu saradwu i nadzor ovla{}enog lica,
– na konkretnim zadacima vezanim za delatnost organizaci-
je (brodogradili{ta, zavodi, instituti i sl.).
D. PLOVNI OBJEKTI
Nastava se na brodu izvodi:
– sa grupom od 6 do 8 u~enika uz puno u~e{}e nastavnika i
stru~waka na bodu,
– prema detaqno razra|enom nastavnom planu,
– na konkretnim zadacima iz struke vezanim za upoznavawe
sa ure|ajima, wihovom funkcijom i upotrebom,
– na prakti~noj nastavi koristiti dijalo{ko-demonstacio-
nu metodu i obavezno ukqu~iti u~enike u individualan rad.
\. U TOKU REALIZACIJE NPP KORISTI SE
LITERATURA [KOLE I ORGANIZACIJE I TO:
– deo literature namewen u~enicima,
– deo literature namewen nastavnicima i stru~nim sarad-
nicima.
E. POSEBNU PA@WU PRI REALIZACIJI NPP
POTREBNO JE POSVETITI:
– osavremewavawu informacija na planu novih tehni~ko-
-tehnolo{kih re{ewa plovnih objekata i ure|aja na wima,
– promenama na plovnim putevima,
– razvijawu individualne odgovornosti u rukovawu ure|aji-
ma i plovnim objektima,
– dodatnom optere}ewu u~enika koji se isti~u.
SPECIJALISTI^KI ISPIT
Specijalisti~kim ispitom utvr|uje se stru~na osposobqe-
nost za obavqawe profesionalnih zadataka i ukqu~ewa u rad.
Specijalisti~ki ispit sastoji se iz:
a) pismenog dela,
b) izrade prakti~nog rada – izvr{ewa radnog zadatka,
v) usmene obrade prakti~nog rada – radnog zadatka.
a) Pismeni deo ispita obuhvata analizu prakti~nog rada –
radnog zadatka, parametre za izvo|ewe rada odnosno izvr{ewe
radnog zadatka, grafi~ke prikaze, opis postupaka i dela plovnog
puta odnosno mesta izvr{ewa zadatka, popis mernog, kontrolnog
pribora i ure|aja.
b) Izrada prakti~nog rada – izvr{ewe radnog zadatka:
Zadaci za prakti~an rad – radni zadatak proisti~e iz pro-
grama nastavnih predmeta, a defini{u se iz zahteva rada karakte-
risti~nih za obrazovni profil:
RUKOVALAC PLOVE]E NAPRAVE
– Prakti~na nastava,
– Plovidbeni propisi,
– Plovna prevozna sredstva sa mehanizacijom pretovara,
– Eksploatacija plovnih sredstava,
– Elektronika sa automatikom,
– Regulacija vodotoka,
– Srpski jezik,
– Strani jezik.
Zadatak za prakti~ni rad treba da obuhvati najmawe tri od
navedenih predmeta.
Prakti~an rad – radni zadatak se priprema u {koli a radi
(izvr{ava) u organizaciji, tj. na plovnom objektu u trajawu najvi-
{e 24 sata.
v) Usmena odbrana prakti~nog rada – radnog zadatka
Usmena odbrana rada organizuje se u {koli ili organizaci-
ji, tj. brodu; na usmenoj odbrani kandidat daje obja{wewa o kori-
{}ewu literature i primeni ste~enih teorijskih i prakti~nih
znawa pri izvr{ewu radnog zadatka.
Strana 22 – Broj 10 20. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
Izradom pismenog i prakti~nog dela zadatka i wegovom odbra-
nom kandidat treba da poka`e nivo usvojenosti teorijskih i prak-
ti~nih znawa, umewa i ve{tina neophodnih za uspe{no i samostalno
obavqawe poslova i radnih zadataka u okviru obrazovnog profila.
Grupa 3: DRUMSKI SAOBRA]AJ
Obrazovni profili: 3.1. TEHNI^AR DRUMSKOG
SAOBRA]AJA – SPECIJALISTA
3.2. VOZA^ MOTORNOG VOZILA
– SPECIJALISTA
3.3. VOZA^ AUTOBUSA
– SPECIJALISTA
3.4. VOZA^ MOTORNIH VOZILA
– INSTRUKTOR
3.5. VOZA^ TROLEJBUSA
– SPECIJALISTA
3.6. VOZA^ TRAMVAJA
– SPECIJALISTA
3.7. VOZA^ TROLEJBUSA – INSTRUKTOR
3.8. VOZA^ TRAMVAJA – INSTRUKTOR
Obrazovni profil: 3.1. TEHNI^AR DRUMSKOG SAOBRA]AJA
– SPECIJALISTA
USLOVI ZA UPIS KANDIDATA
Specijalizaciju za ovaj obrazovni profil mogu sticati kan-
didati sa zavr{enim slede}im obrazovawem:
1. tehni~ar drumskog saobra}aja, sa dve godine radnog iskustva.
PREDMETI KOJI SE VREDNUJU PRI SA^IWAVAWU
RANG LISTE ZA UPIS
1. Regulisawe saobra}aja,
2. Bezbednost saobra}aja,
3. Organizacija prevoza robe i putnika,
4. Motorna vozila.
CIQ OBRAZOVAWA
Usavr{avawe profesionalnih znawa iz saobra}ajne struke
o zna~aju i dostignu}ima tehnike saobra}aja, o saobra}ajnim sred-
stvima kako u eksternom tako i u unutra{wem transportu.
Usavr{avawe znawa iz oblasti organizacije transportnog
procesa i uticaja ekonomi~nosti transporta na ekonomi~nost
proizvodnih procesa.
Usavr{avawe polaznika iz oblasti odr`avawa saobra}aj-
nih sredstava i uticaja odr`avawa na ekonomi~nost i bezbednost
saobra}aja.
Usavr{avawe ste~enih znawa o vrstama i opremi savreme-
nih gara`a, ure|ewu radnih mesta i specijalizovanih delovawa.
Usavr{avawe znawa polaznika u vezi sa obavezama prilikom
uvi|aja saobra}ajnih nezgoda.
KARAKTERISTI^NI POSLOVI I RADNI ZADACI
Snimawe trasa novih putnih linija i izrada redova vo`we;
pra}ewe potreba utovara i istovara robe; evidentirawe i izve{ta-
vawe o saobra}ajnim nezgodama: registrovawe i osigurawe vozila,
dispe~erski poslovi u transportu, pra}ewe cena u putni~kom i te-
retnom prometu i usluga pretovara: organizovawe dnevne nege i
tehni~kog opslu`ivawa i lakih i sredwih opravki na vozilima.
Priprema dokumentacije za izvr{ewe transportnog zadatka
u doma}em i me|unarodnom saobra}aju (tir karnet, karne de pasa`,
sertifikat vozila ATP karton, zelena karta osiguranika, putni
nalog), utvr|ivawe itinerera.
Prihvatawe i ispra}aj autobusa i trolejbusa; intervencije
kada su linije optere}ene i pri napu{tawu perona; regulisawe
autobuskog i pe{a~kog prometa na stanici; izve{tavawe o prome-
tu autobusa; rukovawe UKV ure|ajem i stalno pra}ewe redovnosti
odvijawa autobuskog – trolejbuskog prometa, koordinirawe sa
kontrolorima u prometu i upu}ivawe servisnih vozila za opravku
autobusa – trolejbusa na liniji.
Raspore|ivawe tramvajskih vozila na linije i vo|ewe evi-
dencije o izlasku svakog vozila; provera redovnosti odvijawa pro-
meta i osigurawe potrebnog broja vozila za svaku liniju; koordi-
nirawe u otklawawu zastoja u prometu sa kontrolorima i upu}iva-
we servisnih kola i ekipa na teren za otklawawe zastoja na vozi-
lima, prugama, pru`nim postrojewima i kontaktnoj mre`i.
Provera ispravnosti karata za vo`wu i putnih isprava;
provera rada osobqa koje vozi; provera kretawa vozila; popuwava-
we dokumentacije i izve{tavawe o stawu vozila, soabra}aju, oso-
bqu koje vozi; provera tehni~ke ispravnosti vozila i wegove
opremqenosti u saobra}aju; provera stawa saobra}ajnica s obzi-
rom na kvalitet trase linija, saobra}ajne signalizacije i svega
{to bi ugro`avalo redovnost i sigurnost prometa; provera brzi-
ne vo`we pomo}u registirovanih brzinomera i preduzimawe mera
u otklawawu zastoja i smetwi za redovno odvijawe prometa.
Uvo|ewe u rad novih radnika prema programu radnog uvo|e-
wa ili prema programu pripravni~kog sta`a; u~estvovawe u pro-
gramirawu funkcionalnog obrazovawa i osposobqavawa; mentor-
stvo i instruisawe novih radnika i polaznika; u~estvovawe u pro-
veri radne osposobqenosti novih radnika.
Broj 10 – Strana 2320. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
N A S T A V N I P R O G R A M I
1. STRANI JEZICI
(2 ~asa nedeqno, 44 ~asa ukupno)
Nastavni programi za strane jezike kod ovog obrazovnog
profila su isti kao kod obrazovnog profila oficir palube –
specijalista iz grupe 2. vodni saobra}aj.
2. DRUMSKI SAOBRA]AJ I TRANSPORT
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq ovog predmeta je da u~enici ste~ena znawa iz oblasti
saobra}aja mogu da koriste u praksi i kod pra}ewa nastave iz u`e-
stru~nih predmeta.
Zadaci ovog predmeta su da u~enici:
– steknu osnovna znawa iz {pedicije i {pediterske delat-
nosti i dokumentima koja se koriste u toku transporta,
– re`imima pod kojima se obavqaju pojedine vrste prevoza,
– o poslovima i zadacima koje obavqaju pojedine slu`be u
toku transporta,
– da steknu znawa o transportnom osigurawu,
– da shvate zna~aj carina i carinskog postupka,
– da razvijaju inicijativu za {ire i dubqe upoznavawe sao-
bra}ajnih problema.
SADR@AJI PROGRAMA
Osnovni pojmovi o {pediterskoj delatnosti: uloga pod{pe-
ditera i me|u{peditera i podela {pedicije (4)
Vrste dokumenata u {pediciji: komercijalni i finansijski
dokumenti (2)
Transportne potvrde, {pediterske potvrde, teretnice za
kombinovani prevoz, skladi{ne potvrde (6)
Tarife, tarifna na~ela: javnosti, trajnosti, jasno}e, jedna-
kosti (2)
Tarifni pojmovi: tarifski sistem, tarifska tehnika, po-
litika, tarifski razred, tarifska udaqenost itd. (6)
Poslovi i zadaci tarifnog odeqewa: akvizicija, pra}ewe
tr`i{ta, instradacija, refaksije i provizije (6)
Poslovi i zadaci uvoznog odeqewa: pozicionirawe, dispo-
nirawe, osigurawe, cariwewe, otprema komitentu (8)
Poslovi i zadaci transportno-skladi{nog odeqewa: utovar
i istovar robe, loko prevozi, uskladi{tewa, obele`avawe robe,
veze sa vozarima (6)
Vozila pod re`imom TIR, vozila bez re`ima TIR (4)
Specijalni poslovi {peditera: kontrola kvaliteta i kvan-
titeta, uzimawe uzoraka, pra}ewe transporta, dole|ivawe, izdava-
we transprotnih pisama (8)
Transportno osigurawe, preventivne i represivne mere, ra-
znovrsnost rizika. Kasko osigurawe (6)
Carinski postupak, grupisawe carina prema ciqu zbog koga
su uvedene, prema pravcu kretawa robe, prema na~inu naplate, pre-
ma na~inu zavo|ewa (8)
3. REGULISAWE SAOBRA]AJA
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq je da se upozna i shvati zna~aj stroge primene i po{to-
vawe saobra}ajnih propisa, pravila, pove}awe profesionalne
osposobqenosti voza~a, upravqawa saobra}ajem i razvoj odgovor-
nosti za disciplinovano u~e{}e u saobra}aju.
Zadaci:
– da se steknu i pro{ire znawa o faktorima koji su bitni
za regulisawe saobra}aja;
– da se upoznaju sa svim na~inima regulisawa saobra}aja na
saobra}ajnoj mre`i,
– da se shvati po{tovawe saobra}ajne regulative kao bitan
faktor bezbednosti,
– da se upoznaju sa na~inom i kontrolom saobra}aja, vo|ewem
i pra}ewem saobra}aja i primenom novih tehnologija u regulisa-
wu saobra}aja.
Strana 24 – Broj 10 20. jun 1997.
NASTAVNI PLAN
T
2
3
3
3
3
3
12 264
320
320264374 320638
958
1
2
3
4
5
6
7
Redni
broj
V T+VNastava
u bloku
Strani jezik
Drumski saobra}aj i transport
Regulisawe saobra}aja
Bezbednost saobra}aja
Organizacija prevoza
Specijalisti~ka teorija
Prakti~na nastava
a) u ~asovnom sistemu
b) u bloku
UKUPNO:
UKUPNO ^ASOVA:
BROJ ^ASOVA
NASTAVNI PREDMETI NEDEQNO UKUPNO
T
44
66
66
66
66
66
VNastava
u bloku
GODI[WE
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
SADR@AJI PROGRAMA
á. SAOBRA]AJNE MRE@E (20)
Osnovni podaci o mre`i.
Osnovne karakteristike kretawa.
Osnovne veli~ine saobra}ajnog toka, karakteristike, me|u-
sobne zavisnosti.
Zakonomernosti u saobra}ajnom toku u zonama prekida.
Normalizacija zahteva.
Vreme putovawa: osnovni kriterijumi kvaliteta saobra}aj-
nih mre`a, osnovne relacije, protok, vremenski gubici u zoni
~vora, marginalno vreme putovawa.
Raspored saobra}aja na mre`i: princip sve ili ni{ta,
ograni~ewe kapaciteta, stohasti~ki model i model ravnote`e.
Vo|ewe saobra}ajnog toka.
áá. NA^IN I SREDSTVA REGULISAWA SAOBRA]AJNIH
TOKOVA (30)
Vertikalna i horizontalna signalizacija, kriterijumi za
postavqawe, vrste, tipovi i zahtevi koje moraju da ispune.
Svetlosna signalizacija, pojmovi, kriterijum za uvo|ewe,
plan rada svetlosnih signala, linijski i zonski sistem signali-
zacije, oprema, vrste i tipovi semafora, detektori.
Primeri saobra}ajnih mre`a gradova u svetu i wihovo regu-
lisawe.
Regulisawe saobra}aja od strane saobra}ajne policije.
Raskrsnice, uloga, odnos izme|u raskrsnica i me|uprostora,
neregulisane raskrsnice, regulisane znakovima i svetlosnom sig-
nalizacijom, ta~ke sukoba.
Kriterijumi za odabirawe vida regulisawa saobra}aja.
Organizacione, tehni~ke i tehnolo{ke regulativne mere za
poboq{awe odvijawa saobra}aja.
Ekonomski efekti razli~itih sistema regulisawa saobra-
}aja u gradovima.
ááá. STACIONARNI SAOBRA]AJ (6)
Osnovni pojmovi o parkirawu i parkirali{tima i elemen-
tima.
Pojam i zna~aj kontrole i upravqawa parkirawem i in-
formaciona osnova.
Strategija upravqawa parkirawa, efekti i kontrola.
Zakonska regulativa.
áâ. UPRAVQAWE I KONTROLA SAOBRA]AJA (10)
Razvoj informacione tehnologije za upravqawe u drumskom
saobra}aju.
Informacione tehnologije u upravqaweu saobra}aja na pu-
tevima.
Savremene tehnologije upravqawa saobra}aja: program
„ISKRA”, sistem centralizovanog upravqawa saobra}ajem, napla-
ta kori{}ewa urbanih deonica.
Kontrola saobra}aja na putevima, raskrsnicama i saobra}aj-
nim ~vorovima.
4. BEZBEDNOST SAOBRA]AJA
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq je da se upozaju i shvate zna~aj pove}awa bezbednosti
saobra}aja na putevima uz primenu i po{tovawe saobra}ajnih pra-
vila, kori{}ewe samo tehni~ki ispravnih vozila, organizovawe
stalnog nadzora na putu, pove}awe profesionalne osposobqeno-
sti voza~a tj. jednovremenim i koordiniranim sprovo|ewem kom-
pleksa preventivnih mera.
Zadaci su:
– da steknu i pro{ire znawa iz oblasti bezbednosti saobra-
}aja,
– da se bli`e upoznaju sa faktorima aktivne i pasivne bez-
bednosti saobra}aja,
– da shvate zna~aj vr{ewa uvi|aja saobra}ajne nezgode u ciqu
pove}awa stepena bezbednosti saobra}aja,
– da u~esnici u saobra}aju shvate ciq kontrole i regulisa-
wa saobra}aja.
SADR@AJI PROGRAMA
RASKRSNICE (10)
Podela. Ta~ke sukoba. Ure|ewe prilaza raskrsnici. Vo|ewe
(kanalisawe) saobra}ajnih tokova. Optere}ewe raskrsnica: tabe-
larno i grafi~ki i uticaj na bezbednost saobra}aja. Raskrsnice
regulisane svetlosnim ure|ajima: bezbednosni kriterijum za uvo-
|ewe. Na~in rada svetlosnih signala i ocena sa stanovi{ta bez-
bednosti (individualno, linijski, zakonski).
Dvo i vi{efazni na~in rada signalisanih raskrsnica sa
aspekta bezbednosti i smawewa konfliktnih ta~aka.
UVOD U BEZBEDNOST SAOBRA]AJA (30)
Predmet bezbednosti saobra}aja. Metode bezbednosti sao-
bra}aja: statistike, eksperimenti, posmatrawe, testirawe, anketa
i intervju, upore|ivawe. Metode merewa bezbednosti saobra}aja:
bezbednost saobra}aja po jedinici du`ine puta, bezbednost sao-
bra}aja u odnosu na izvr{eni rad vozila, stepen u~e{}a voza~a u
nezgodama, stepen ugro`enosti stanovni{tva u saobra}ajnim ne-
zgodama, stepen te`ine saobra}ajnih nezgoda. Odre|ivawe stepena
opasnosti od nastajawa saobra}ajnih nezgoda. Me|usobna zavi-
snost broja nezgoda i broja vozila. Me|usobna zavisnost broja ne-
zgoda i protoka vozila. Mere za pove}awe bezbednosti saobra}aja.
Saobra}ajne nezgode: pojam, dinamika i struktura, posledi-
ce (materijalne, socijalne), prostorne karakteristike, sezonske i
vremenske. Vrste gre{aka u~esnika u saobra}aju: nepropisna brzi-
na, nepropisno preticawe, neustupawe prvenstva prolaza, nedr`a-
we dovoqnog rastojawa. Aktivna i pasivna bezbednost saobra}aja:
voza~, vozilo, put.
FAZE SAOBRA]AJNIH NEZGODA, ANALIZA
SAOBRA]AJNIH NEZGODA (20)
Uvi|aj saobra}ajnih nezgoda: prakti~ni podsetnik za vr{e-
we uvi|aja, sastav i oprema ekipe, uvi|ajne dokumentacije (zapi-
snik, skica, fotodokumentacija), obrasci i na~in vo|ewa u po-
stupku istrage i likvidacija {tete kod saobra}ajnih nezgoda, is-
pitivawe uzroka nastupawa saobra}ajne nezgode, na~in i postupci
u tra`ewu i fiksirawu podataka i pokazateqa saobra}ajne nezgo-
de, sakupqawe i ~uvawe dokaza za rekonstrukciju saobra}ajne ne-
zgode, obaveze voza~a koji je u~estvovao ili nai{ao na mesto sao-
bra}ajne nezgode, odre|ivawe osnovnih veli~ina kretawa vozila
putem homograma i tabela, put i vreme reagovawa, ko~ewe i zausta-
vqawe, prakti~ni primer uvi|ajne dokumentacije i uvi|aja.
KONTROLA I BEZBEDNOST SAOBRA]AJA (6)
Metodologija obavqawa kontrole. Preventivni efekti i
uticaj na bezbednost. Represivni efekti i uticaj na bezbednost.
Unutra{wa kontrola. Odr`avawe puteva i uticaj na bezbednost
(direktno i indirektno). Sistem osigurawa motornih vozila.
5. ORGANIZACIJA PREVOZA
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq nastave ovog predmeta jeste usavr{avawe i povezivawe
znawa koja }e polaznicima omogu}iti uspe{no sagledavawe proble-
matike vezane za ekonomi~nost prevo`ewa u drumskom saobra}aju.
Zadaci nastave su:
– usavr{avawe i pro{irivawe znawa potrebnih za ekono-
mi~no kori{}ewe drumskih i transportnih sredstava,
– upoznavawe savremenih metoda organizacije prevoza,
– upoznavawe savremenih elemenata planirawa.
SADR@AJI PROGRAMA
TRO[KOVI PREVOZA (6)
Podela tro{kova prevoza, formirawe cene prevozne usluge,
izra~unavawe tro{kova prevoza
UTOVARNE (ISTOVARNE) STANICE (4)
Propusna mo} utovarnih (istovarnih) stanica, prora~un
broja mesta za utovar (istovar), ritam rada stanice.
PUTEVI VO@WE PRI PRETOVARU TERETA (16)
Ponavqaju}i putevi vo`we, zrakasti put vo`we, zbirni put
vo`we – sakupqawe (razvo`ewe), prstenasti put vo`we. Primena
kipera i tegqa~a. Izrada zadataka.
Broj 10 – Strana 2520. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
ME\UGRADSKI PUTNI^KI SAOBRA]AJ (20)
Karakteristike me|ugradskog putni~kog saobra}aja. Izme-
riteqi rada, sredwa du`ina putovawa putnika na liniji, koefi-
cijent izmene putnika, nekori{}ewe kapaciteta vozila. Prora-
~un potrebnog broja vozila i voza~a. Interval vo`we i u~estalost
vozila. Tabela i grafikon reda vo`we. Izrada zadataka.
GRADSKI PUTNI^KI SAOBRA]AJ (20)
Karakteristike gradskog putni~kog saobra}aja. Vrste linija,
mre`a linija i ocena kvaliteta linija gradskog saobra}aja. Defi-
nisawe prevoznih zahteva putnika na linijama. U~estalost i interv-
al vo`we. Prora~un potrebnog broja vozila i voza~a za rad u vreme
vr{nog optere}ewa i vreme van vrha. Red vo`we. Izrada zadataka.
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Organizacija prevoza kao predmet ima pre svega ekonomski
karakter.
Zna~aj ovog predmeta proizlazi iz potrebe poznavawa osnov-
nih principa racionalnog organizovawa prevoza.
Kroz obradu navedenih tema neophodno je dati akcenat na
ekonomi~nost, produktivnost, rentabilnost.
U ostvarivawu nastavnog programa treba koristiti deja-
filmove, dijapozitive i drugo, kao i {eme, skice, panoe itd.
U drumskom saobra}aju i unutra{wem transportu ovaj pred-
met se usmerava na pomenute delatnosti. Zbog toga saobra}ajnu
proizvodwu treba razra|ivati na na~in i na primerima saobra}aj-
ne delatnosti i delatnosti unutra{weg saobra}aja.
SPECIJALISTI^KA TEORIJA
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq predmeta specijalisti~ka teorija je da upozna u~enike
sa problemima koji se javqaju u stacionarnom saobra}aju odnosno
sa zna~ajem gara`a, parkirali{ta i ostalih saobra}ajnih objeka-
ta u re{avawu stacionarnog saobra}aja. Ciq drugog dela predme-
ta je da upozna u~enike sa konstruktivnim elementima puta kao i
ure|ewem i opremom puta.
Zadaci su da se shvati zna~aj saobra}ajnih objekata i parki-
rali{ta u re{avawu stacionarnog saobra}aja. U predmetu se tako-
|e daje metodologija ure|aja servisnih radionica kao i prora~un
broja mesta i broja radnika. Drugi deo predmeta ima zadatak da
uka`e na zna~aj ure|ewa i opreme puteva kao i konstruktivnih ele-
menata puta u okviru re{avawa problema dinami~kog saobra}aja.
SADR@AJI PROGRAMA
GRA\EVINSKI DEO (22)
UVOD
– uop{te o putevima, definicija puta, sastavni elementi
puta, podela puteva u na{oj zemqi.
Na~in predstavqawa puta
– situacioni plan, uzdu`ni grafik puta, popre~ni profili.
Dejstvo vozila na kolovoz
– dejstvo vertikalnih sila (stati~nih i dinami~kih), dej-
stvo potencijalnih sila (uzdu`nih i transferzalnih), dejstvo si-
la i sastav.
Kretawe vozila kroz krivinu
– stabilnost vozila na bo~no klizawe
– raspodela koeficijenata prijawawa.
Odre|ivawe konstruktivnih elemenata puta
– odre|ivawe radijusa horizontalnih krivina,
– popre~ni nagib kolovoza: vrste nagiba na pravcu, odre|i-
vawa maksimalnog nagiba, vitoperewe kolovoza,
– pro{irewe kolovoza u krivini,
– preglednost puta u krivini i otvarawe useka u krivini,
– grani~ni nagibi nivelete, prelomi nivelete i odre|iva-
we radijusa vertikalnih krivina.
Gra|evinski elementi puta
– dowi stroj: zemqani trup, ve{ta~ki objekti,
– gorwi stroj: kolovoz, zaustavne trake, ivi~waci, ivi~ne
strane, ba{te, jarak, rigal.
Oprema puta
– smerokazi, ograde, putokazi.
Kolovozna konstrukcija
– sastav i podela kolovoznih konstrukcija,
– savremene kolovozne konstrukcije: ugqovodoni~ke, beton-
ske, kamene,
– osobine pojedine konstrukcije sa posebnim osvrtom na
wihov uticaj na bezbednost saobra}aja.
STACIONARNI SAOBRA]AJ (22)
Problemi stacionarnog saobra}aja u gradu.
Na~in regulisawa stacionarnog saobra}aja u gradu:
a) regulisawem dinami~kog saobra}aja
b) ograni~avawem vremena parkirawa
v) administrativno-tehni~kim merama.
Parkirawe vozila u gradu.
Parkirawe vozila u zatvorenom prostoru.
Podela gara`a za motorna vozila.
Idejni projekat gara`e.
Lokacija gara`e u gradu i van grada.
Kapacitet gara`e – odre|ivawe broja mesta parking gara`e
i gara`e autosaobra}ajne organizacije.
Povr{ina gara`e – prora~un geometrijskih razmera gara`e.
Na~in rasporeda i organizacija kretawa vozila u gara`ama.
Grafi~ko odre|ivawe {irine prilaza pri izlasku vozila
hodom unapred.
Grafi~ko odre|ivawe {irine prilaza pri izlasku vozila
hodom unazad.
Projektovawe administrativnih i pomo}nih prostorija.
Primeri idejnih re{ewa gara`e
a) gara`e za teretna vozila
b) parking gara`e – tipovi parking gara`a
Parkirawe vozila na otvorenom prostoru
a) parkirawe uz ivicu kolovoza
b) jednoredno upravno i koso parkirawe
v) dvoredno upravno i koso parkirawe
g) vi{eredno parkirawe.
TEHNI^KO OPSLU@IVAWE (22)
Prora~un broja tehni~kog osplu`ivawa kod univerzalnih
radnih mesta.
Prora~un broja radnih mesta i linija kod linijskog na~ina
opslu`ivawa.
Prora~un broja potrebnih radnika.
Odre|ivawe potrebne opreme i mesta za tehni~ko opslu`i-
vawe u servisima.
Stanice za snabdevawe motornih vozila pogonskim materi-
jalom.
Vrste i osnovni tipovi putni~kih stanica.
Sistemi i tehnolo{ki proces tehni~kog opslu`ivawa.
Prora~un broja tehni~kog odr`avawa.
Na~in organizacije tehni~kog odr`avawa: univerzalni,
lan~ani i me{oviti.
Radna mesta za odgovaraju}e na~ine tehni~kog odr`avawa:
neprolazan – gust raspored radnih mesta, prolazna radna mesta.
Organizacija tehnolo{kog procesa opravki – metod:
– metod univerzalnih radnih mesta
– metod specijalizovanih radnih mesta
– lan~ani – linijski metod opravke vozila.
Prora~un i projektovawe tehni~kog opslu`ivawa u servi-
snim radionicama.
Prora~un broja mesta za tehni~ko opslu`ivawe u servisima.
Ritam rada.
Radni takt.
Prora~un broja tehni~kog opslu`ivawa kod univerzalnih
radnih mesta.
Prora~un broja radnih mesta i linija kod linijskog na~ina
opslu`ivawa.
Prora~un broja potrebnih radnika.
Odre|ivawe potrebne opreme i mesta za tehni~ko opslu`i-
vawe u servisima.
7. PRAKTI^NA NASTAVA
(12 ~asova nedeqno, 264 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq:
– sticawe znawa, ve{tina, navika i sposobnosti za izvr{a-
vawe poslova i zadataka zanimawa kao i znawa za permanentno
usavr{avawe,
Strana 26 – Broj 10 20. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
– ovladavawe svim postupcima i operacijama za pouzdano,
ta~no, odgovorno i kvalitetno obavqawe radnih zadataka,
– racionalno, ekonomi~no i odgovaraju}e kori{}ewe sred-
stava, opreme, ure|aja i dr.,
– razvijawe tehni~kog mi{qewa i interesovawa za primenu
inovacija pri obavqawu radnog zadatka,
– ovladavawe pravilnom primenom i kori{}ewem sredstava
rada, kao i wihovom negom, odr`avawem i opravkom,
– pravilno preno{ewe znawa, umewa, ve{tina i qubavi za
izvr{ewe radnih zadataka.
Zadaci:
– pouzdano osposobqavawe za uspe{no, kvalitetno, odgovor-
no, ta~no, racionalno i ekonomi~no izvr{ewe radnog zadatka,
– formirawe adekvatnog umewa pri izvr{ewu radnih zadataka,
– formirawe navika za pra}ewe tehnologije rada i stalno
usavr{avawe.
SADR@AJI PROGRAMA
PRIPREMA VOZA^A I VOZILA (16)
Dokumenta vozila. Prijem vozila i zadu`ewa vozilom. Regi-
stracija vozila. Prou~avawe vozila sa aspekta karakteristika,
upotrebe, nege i odr`avawa. Priprema vozila za upotrebu i izvr-
{ewe radnog zadatka. Priprema vozila za sezonsku upotrebu i upo-
trebu u posebnim uslovima.
Kontrola ispravnosti vozila. Komandovawe i rukovawe vo-
zilom tokom razrade i nakon rada vozila.
Vu~a prikolice.
NEGA, ODR@AVAWE I OPRAVKA VOZILA (10)
Nulti servis. Garantni servis. Teku}i servis. Opravka vozila.
ODR@AVAWE I NEGA MOTORA (34)
Op{te napomene. Podmazivawe motora. Kontrola nivoa
uqa. Zamena uqa, zamena uqnih pre~ista~a, period i postupak.
Podmazivawe pumpe visokog pritiska. Sistem za hla|ewe motora
te~no{}u. Sistem za hla|ewe motora vazduhom. Pre~ista~i vazdu-
ha, suvi, uqni i kombinovani.
Ispu{tawe vazduha iz sistema, napajawe dizel motora gori-
vom linijskom pumpom, rotacionom pumpom.
Nega i odr`avawe glave motora, novog, nakon razrade i po-
sle opravke. Periodi nege i odr`avawa ventilskih sklopova. Si-
stem za paqewe radne sme{e. Greja~i vazduha u cilindrima motora.
KOMPRESOR PRENOSNOG MEHANIZMA (18)
Frikcione spojnice. Hidrauli~ne spojnice. Mewa~ stepena
prenosa.
Mehanizam mewa~a stepena prenosa komande i prenosioci.
Reduktor.
Razdeqiva~ momenta. Kardanska vratila i zglobni preno-
snici momenta. Stalni pogon, diferencijalni ure|aj. Ure|aj za
blokadu diferencijalnog ure|aja. Pogonski most. Poluvratila,
glav~ina to~ka, to~ak, pneumatici.
UPRAVQA^KI MEHANIZAM (18)
Vrste upravqa~kih mehanizama. Upravqa~ki mehanizmi sa
razli~itim sistemima ve{awa. Polo`aj upravqa~kih to~kova.
Servo ure|aj sistema za upravqawe.
SISTEM ZA VE[AWE I OSLOWAWE (16)
Mehanizmi za vo|ewe to~kova. Elasti~ni oslonci. Elemen-
ti za prigu{ivawe i stabilizaciju.
KO^IONI SISTEMI (18)
Mehani~ke ko~nice. Hidrauli~ne ko~nice. Pneumatske ko~-
nice. Kombinovane ko~nice.
Servo-poja~iva~i kod sistema za ko~ewe. ABS.
PODMAZIVAWE VOZILA (12)
Maziva. Ure|aji za podmazivawe, postupak podmazivawa.
[ema podmazivawa vozila.
ELEKTROURE\AJI I OPREMA (22)
Op{te napomene. Dinamo. Alternator. Elektropokreta~i.
Akumulatorska baterija. Elektri~ni provodnici i prikqu~ci.
[tampana kola.
Elektri~ni prekida~i. Elektri~ni osigura~i i osigura~i
kutija. Ure|aji za zagrevawe stakala, motora i prostora. [ema
elektri~ne instalacije vozila. Svetlosni elektri~ni ure|aji vo-
zila. Svetlosno-signalni ure|aji vozila. Regleri.
MERNO-KONTROLNI I SIGNALNI URE\AJI VOZILA (18)
Motora. Vozila.
KAROSERIJA VOZILA (16)
Putni~kih. Teretnih. Kombinovanih. Specijalnih.
OPREMA I URE\AJI VOZILA (12)
Kip ure|aji. Dizalice. Specijalni ure|aji.
POGONSKA SREDSTVA (22)
Goriva. Maziva.
PRAWE VOZILA (32)
Prawe bez sredstava za prawe. Prawe upotrebom sredstava
za prawe.
Postupak sa opranim kolima. Sredstva za negu lakova. Sred-
stva za negu lakova na bazi silikona.
O{te}ewe lakova. Nega: hroma, stakla, plasti~nih delova,
ko`e, drveta, tapacirunga i podova.
NASTAVA U BLOKU
(40 ~asova nedeqno, 320 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq:
– da kandidat tokom obavqawa radnog zadatka u organizaci-
ji stekne: pouzdanost, sigurnost, ta~nost, preciznost i odgovor-
nost u radu,
– da prou~i proizvodni proces te organizacije i pozitivno
primeni ste~eno teorijsko znawe tokom obavqawa radnog zadatka,
– da stalno prati proizvodni proces, uo~i nedostatke i me-
re za otklawawe istih,
– da svojim radom uti~e na smawewe proizvodnih tro{kova.
Zadatak:
– da sprovede u delo organizaciono-tehnolo{ke postupke
pri izvr{avawu radnih zadataka,
– da energi~no sprovodi proces smawewa tro{kova,
– da sprovodi u delo primenu inovacija,
– da uskla|uje rad slu`bi zadu`enih za pra}ewe i organiza-
ciju tih radova.
SADR@AJI PROGRAMA
DOKUMENTA VOZILA (12)
Ra~un o vozilu. Carinska deklaracija. Ugovor o kupoproda-
ji. Ugovor o poklonu. Saobra}ajna dozvola. Potvrda SUP-a. Kol-
ska kwiga. Servisna kwi`ica. Uputstvo o rukovawu, odr`avawu i
upotrebi. Sertifikat vozila. Karnet de pasa`. Zelena karta osi-
gurawa vozila ATP karton.
PREVOZNA DOKUMENTA (22)
Putni nalog. Tovarni list. Faktura. TIR karnet. Obrazac
EUR. Obrazac T1, T2, T3. Me|unarodna dozvola o prevozu (tranzit-
ne, bilateralne i univerzalne). Potvrda o kvalitetu robe.
PLAN RADA VOZNOG PARKA (25)
Planirawe i analiza rada voznog parka. Operativno ruko-
vo|ewe i kontrola rada. Dokumenti za evidenciju. Pra}ewe doku-
menata i {ifrovawe za kompjutersku obradu.
RED VO@WE (30)
Metode izrade reda vo`we. Primena elektronskih ra~unara
za izradu reda vo`we. Poreme}aji u redu vo`we i mere za wihovo
otklawawe.
ODR@AVAWE VOZILA (10)
Odr`avawe vozila tokom upotrebe. Odr`avawe vozila pre
upotrebe. Odr`avawe vozila posle upotrebe.
PRA]EWE TRO[KOVA PREVOZA (74)
Tro{kovi prevoza. Prora~un tro{kova. Cena ko{tawa pre-
vozne usluge.
Broj 10 – Strana 2720. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
PERIODI^NI I REDOVNI TEHNI^KI PREGLEDI
VOZILA (15)
Redovni tehni~ki pregled vozila. Vanredan tehni~ki pre-
gled vozila. Periodi~ni tehni~ki pregled vozila.
KONTROLA RADA VOZILA I VOZA^A (40)
Operativno rukovo|ewe i kontrola rada. Kontrola rada vo-
zila i voza~a u javnom saobra}aju. Kontrola rada o~itavawem veli-
~ina tahografa.
UVI\AJ SAOBRA]AJNE NEZGODE (40)
Formirawe komisije. Postupci tokom uvi|aja. Formirawe
potrebne dokumentacije. Naj~e{}e gre{ke pri uvi|aju.
IZVR[EWE RADNOG ZADATKA U STRUCI (52)
Posebno obraditi: operativna dokumenta, prevozna dokumen-
ta (putni nalog, sprovodni, tovarni list). Tro{kove prevoza. Po-
dela tor{kova sa stanovi{ta kori{}ewa kapaciteta (varijabil-
nih i stalnih tro{kova, cena ko{tawa jedinice prevezene usluge).
Izra~unavawe tro{kova: pogonskog materijala, opravke i odr`a-
vawe vozila, amortizacija vozila. Izra~unavawe tro{kova obaviti
brojno za jednu vo`wu. Ovaj deo radnog zadatka kandidat obavqa u
radnoj organizaciji obra|uju}i pismeno izvr{ewe radnog zadatka
po datim ta~kama. Pismeni rad overava stru~no lice preduze}a.
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Programi su koncipirani tako da polaznicima pru`e aktu-
elna saznawa o svim vidovima u~estvovawa u drumskom saobra}aju,
bitnim ~iniocima i problemima koji se pojavquju u sada{woj
praksi. Pri realizaciji programa potrebno je primewivati raz-
li~ite nastavne metode i oblike rada i koristiti raspolo`iva
nastavna sredstva. (Pojedine sadr`aje realizovati u kabinetima
prakti~ne nastave, kabinetima u`estru~nih predmeta itd.). Prak-
ti~nu nastavu u bloku izvoditi u odgovaraju}im ustanovama (cen-
tru za obuku voza~a, tehni~ki pregled, vozni park i sl.). Izvr{ewe
radnih zadataka usmeriti prema specijalisti~kom pozivu pola-
znika i povezati ih sa specijalisti~kim ispitom. Programe prou-
~avati za konkretne organizacije sa kriti~kom analizom pozitiv-
nih i negativnih aspekata i predlozima za poboq{awe. U radu sa
tehni~arima specijalistima naglasiti zna~aj analize izmeriteqa
rada voznog parka, tro{kova prevoza organizacije i planirawa
rada voznog parka, organizacije rada na tehni~kom pregledu, serv-
isima, parkirali{tima i gara`ama i analizi bitnih elemenata
vezanih za ve{ta~ewe saobra}ajnih nezgoda.
SPECIJALISTI^KI ISPIT
Pravo da pola`e specijalisti~ki ispit kandidat si~e kada
polo`i sve ispite predvi|ene planom i programom specijalizacije.
Sadr`aj specijalisti~kog ispita:
a) izrada prakti~nog zadatka u pismenoj formi,
b) odbrana prakti~nog zadatka.
Sadr`aj prakti~nog zadatka:
Predmeti:
– Regulisawe saobra}aja
– Bezbednost saobra}aja
– Organizacija prevoza
Prakti~an zadatak kandidat priprema samostalno uz pomo} li-
terature i na dan odbrane zadatak predaje komisiji u dva primerka.
Obrazovni profil: 3.2. VOZA^ MOTORNOG VOZILA
– SPECIJALISTA
USLOVI ZA UPIS KANDIDATA
Specijalizaciju za ovaj obrazovni profil mogu sticati kan-
didati sa zavr{enim slede}im obrazovawem:
1. voza~ motornih vozila, sa dve godine radnog iskustva.
PREDMETI KOJI SE VREDNUJU PRI SA^IWAVAWU
RANG LISTE ZA UPIS
1. Regulisawe saobra}aja
2. Bezbednost saobra}aja
3. Organizacija prevoza robe i putnika
4. Motorna vozila.
CIQ OBRAZOVAWA
Usavr{avawe profesionalnih znawa iz saobra}ajne struke
o zna~aju i dostignu}ima tehnike saobra}aja, o saobra}ajnim sred-
stvima kako u eksternom tako i u unutra{wem transportu.
Usavr{avawe znawa iz oblasti organizacije transportnog
procesa i uticaja ekonomi~nosti transporta na ekonomi~nost
proizvodnih procesa.
Usavr{avawe sposobnosti za vo`wu voza~a u skladu sa zah-
tevima i kriterijumima bezbednosti saobra}aja.
Razvijawe karakteristi~nih psiholo{kih osobina va`nih
za opa`awe i motivisanost pri ostvarewu zadatka.
Ukazivawe polaznicima na uticaj brzine na bezbednost sao-
bra}aja i va`nost na~ina regulisawa saobra}aja kao kriterijuma
op{te bezbednosti saobra}aja.
Usavr{avawe znawa polaznika iz oblasti dijagnostike teh-
ni~kog stawa, i odr`avawa motornih vozila u ciqu pove}awa bez-
bednosti saobra}aja.
KARAKTERISTI^NI POSLOVI I RADNI ZADACI
Preuzimawe specijalnih vozila sa saobra}ajnom dokumenta-
cijom i opremom (cisterne s opasnim teretima, hladwa~e, vozila
koja prevoze eksploziv i radioaktivne materije, vozila koja pre-
voze kabaste terete); pregled specijalnog vozila – vizuelna prove-
ra ispravnosti, popuwavawe prevozne dokumentacije za vozilo i
teret; provera preuzete robe – tereta; kontrola tereta pri utovaru
i istovaru, usputna provera rada vozila, funkcionisawa speci-
jalnih ure|aja na vozilu, robe-tereta u odnosu na karakteristike i
karakter robe i preduzimawe potrebnih sigurnosnih mera; uo~ava-
we i otklawawe kvarova na vozilu tokom vo`we.
Priprema vozila i opreme za puwewe goriva; puwewe goriva
i osiguravawe sigurnog transporta do vazduhoplova, upravqawe
vozilom, prikqu~ivawe ure|aja vozila na vazduhoplov, pri puwewu
vazduhoplova (rukovawe pumpom i volumetrom i sl.); vo|ewe doku-
mentacije o preuzetom i predatom gorivu; vo`wa vozila za vu~u va-
zduhoplova; priprema vozila; prikqu~ewe vazduhoplova i vo`wa
vazduhoplova na odredi{te; preventivno odr`avawe vozila i
opreme.
Vo`wa sanitarnog vozila (cisterne) na aerodromu; pripre-
ma vozila i prikqu~ene opreme; vo`wa vozila i rukovawe opre-
mom vozila za vreme puwewa i pra`wewa.
Vo`wa vatrogasnog vozila na aerodromu; priprema vozila,
ure|aja i opreme vozila; upravqawe vozilom za vreme ve`bi, pri-
pravnosti i ga{ewa po`ara.
Preuzimawe specijalnog vozila sa saobra}ajnom dokumenta-
cijom i opremom (specijalne cisterne, pokretni parni ure|aji,
vatrogasna kola, agregati, cementacioni agregati, specijalni te-
gqa~i i drugo); upravqawe vozilom u javnom saobra}aju i na tere-
nu, davawe uputstava pri utovaru i istovaru tereta, izvo|ewe spe-
cijalnih radova, evidentirawe potro{we goriva, maziva, guma i
sli~no.
Evidencija o radu vozila, opreme u vozilu, opravkama tokom
puta, autosatima, autokilometrima, putnim kilometrima i robi
koja se prevozi.
Uvo|ewe u rad novih voza~a prema programu radnog uvo|ewa
ili prema programu pripravni~kog sta`a; u~estvovawe u progra-
mirawu funkcionalnosti obrazovawa i osposobqavawa i instru-
isawa novih radnika i polaznika; u~estvovawe u proveri radne
osposobqenosti.
Strana 28 – Broj 10 20. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
N A S T A V N I P R O G R A M I
1. STRANI JEZICI
(2 ~asa nedeqno, 44 ~asa ukupno)
Nastavni programi za strane jezike kod ovog obrazovnog
profila su isti kao kod obrazovnog profila oficir palube –
specijalista iz grupe 2. vodni saobra}aj.
2. DRUMSKI SAOBRA]AJ I TRANSPORT
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
Nastavni program ovog predmeta je isti kao kod obrazovnog
profila tehni~ar drumskog saobra}aja – spcijalista.
3. BEZBEDNOST SAOBRA]AJA
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq je da se polaznici upoznaju i shvate zna~aj stroge pri-
mene i po{tovawa saobra}ajnih pravila, pove}awe profesional-
ne osposobqenosti voza~a upravqawa saobra}ajem i razvoj odgo-
vornosti za disciplinovano u~e{}e u saobra}aju.
Zadaci su:
– da se steknu i pro{ire znawa o faktorima koji su od bit-
nog zna~aja za bezbednost saobra}aja;
– da se upoznaju sa svim merama bezbednosti saobra}aja kako
u vozilu tako i na putu, a posebno ukazati na obaveze preduze}a ko-
ja upu}uju vozila na put;
– da shvate zna~aj vr{ewa uvi|aja saobra}ajne nezgode u ciqu
pove}awa stepena bezbednosti saobra}aja;
– da se upoznaju sa zna~ajem kontrole bezbednosti saobra}aja
kao i zadacima unutra{we kontrole.
SADR@AJI PROGRAMA
RASKRSNICE (10)
Podela. Ta~ke sukoba. Ure|ewe prilaza raskrsnici. Vo|ewe
(kanalisawe) saobra}ajnih tokova. Optere}ewe raskrsnica: tabe-
larno i grafi~ki i uticaj na bezbednost saobra}aja. Raskrsnice
regulisane svetlosnim ure|ajima: bezbednosni kriterijum za uvo-
|ewe. Na~in rada svetlosnih signala i ocena sa stanovi{ta bez-
bednosti (individualno, linijski, zakonski).
Dvo i vi{efazni na~in rada signalisanih raskrsnica sa
aspekta bezbednosti i smawewa konfliktnih ta~aka.
BEZBEDNOST SAOBRA]AJA (30)
Predmet bezbednosti saobra}aja. Metode bezbednosti sao-
bra}aja: statistika eksperimentim testirawem; anketa i intervju,
upore|ivawe. Metode merewa bezbednosti saobra}aja. Bezbednost
saobra}aja po jedinici du`ine puta, bezbednost saobra}aja u odno-
su na izvr{eni rad vozila, stepen u~e{}a voza~a u nezgodama, ste-
pen ugro`enosti stanovni{tva u saobra}ajnim nezgodama, stepen
te`ine saobra}ajnih nezgoda. Odre|ivawe stepena opasnosti od
nastajawa saobra}ajnih nezgoda. Me|usobna zavisnost broja nezgo-
da i broja vozila. Me|usobna zavisnost broja nezgoda i protoka vo-
zila. Mere za pove}awe bezbednosti saobra}aja. Saobra}ajne nezgo-
de: pojam, dinamika i struktura, posledice (materijalne, socijal-
ne), prostorne karakteristike, sezonske i vremenske. Vrste gre{a-
ka u~esnika u saobra}aju: nepropisna brzina, nepropisno pretica-
we, neustupawe prvenstva prolaza, nedr`awe nedozvoqenog rasto-
jawa. Aktivna i pasivna bezbednost saobra}aja, voza~, vozilo, put.
FAZE SAOBRA]AJNIH NEZGODA – ANALIZA
SAOBRA]AJNIH NEZGODA (24)
Uvi|aj saobra}ajnih nezgoda: prakti~ni podsetnik za vr{e-
we uvi|aja, sastav i oprema ekipe; uvi|ajna dokumentacija (zapi-
snik, skica, fotodokumentacija). Obrasci i na~in vo|ewa u po-
stupku istrage i likvidacije {tete kod saobra}ajnih nezgoda. Is-
pitivawe uzroka nastupawa saobra}ajnih nezgoda. Na~in i postup-
ci u tra`ewu i fiksirawu podataka i pokazateqa saobra}ajne ne-
zgode. Sakupqawe i ~uvawe dokaza za rekonstrukciju saobra}ajne
nezgode. Obaveza voza~a koji je u~estvovao ili nai{ao na mesto
saobra}ajne nezgode. Odre|ivawe osnovnih veli~ina kretawa vo-
zila putem homograma i tabela. Put i vreme reagovawa, ko~ewa i
zaustavqawa. Prakti~ni primer uvi|ajne dokumentacije. Put i
vreme preticawa, put i vreme obila`ewa.
Broj 10 – Strana 2920. jun 1997.
NASTAVNI PLAN
T
2
3
3
3
3
3
12 264
320
320264374 320638
958
1
2
3
4
5
6
7
Redni
broj
V T+VNastava
u bloku
Strani jezik
Drumski saobra}aj i transport
Bezbednost saobra}aja
Organizacija prevoza
Motorna vozila
Specijalisti~ka teorija
Prakti~na nastava
a) u ~asovnom sistemu
b) u bloku
UKUPNO:
UKUPNO ^ASOVA:
BROJ ^ASOVA
NASTAVNI PREDMETI NEDEQNO UKUPNO
T
44
66
66
66
66
66
VNastava
u bloku
GODI[WE
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
KONTROLA I BEZBEDNOST SAOBRA]AJA (10)
Metodologija obavqawa kontrole. Preventivni efekti i
uticaj bezbednosti. Represivni efekti i uticaj na bezbednost. Re-
gulisawe saobra}aja (tehni~ko). Unutra{wa kontrola. Odr`ava-
we puteva i uticaj na bezbednost (direktno i indirektno). Sistem
osigurawa motornih vozila.
4. ORGANIZACIJA PREVOZA
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq je usavr{avawe ste~enih znawa u oblasti organizacije
kretawa vozila da bi se ostvario {to ve}i obim transporta sa
{to mawim tro{kovima i kori{}ewe savremenih na~ina odvija-
wa transporta.
Zadaci su racionalizacija transporta i upoznavawe sa izme-
riteqima pokazateqa rada voznog parka.
SADR@AJI PROGRAMA
IZMERITEQI RADA VOZNOG PARKA (10)
Auto dani i koeficijenti
Auto ~asovi i koeficijenti
Izmeriteqi brzina
Izmeriteqi pre|enog puta
Izmeriteqi korisne nosivosti vozila
Ostvareni transportni rad
Proizvodnost voznog parka
Prora~un broja vozila
Prora~un koli~ine prevezene robe
Prora~un broja obrta
Prora~un ostvarenog transportnog rada
PLAN RADA VOZNOG PARKA (2)
Operativni plan rada
Godi{wi plan rada
Kontrola sprovo|ewa
DRUMSKI TERETNI PREVOZ (4)
Op{ta podela
Roba i klasifikacija
Obezbe|ewe robe pri utovaru – istovaru
Op{ti i posebni zahtevi, razme{taj, pri~vr{}ivawe robe u
toku transporta
PROMET TERETA (4)
Promet – obrt tereta
Promet transportne stanice
Promet tereta deonice puta
Protok tereta
PUTEVI VO@WE PRI PREVOZU ROBE (4)
Ponavqaju}i put vo`we
Radijalni put vo`we
Prstenasti put vo`we
Zbirni put vo`we
TERETNE STANICE (10)
Utovarno-istovarne stanice
Na~ini postavqawa vozila u odnosu na front utovara – is-
tovara
Du`ina fronta utovara – istovara
Propusna mo} teretne stanice
Broj mesta za utovar – istovar
Odre|ivawe ravnomernog rada stanice
Dispe~erska slu`ba
Kontrola rada osobqa i vozila
PRIMENA TEGQA^A – VU^NIH VOZILA (4)
Primena vu~nih vozila i opravdanost primene
Prora~un broja poluprikolica
Prora~un broja vozila
PRIMENA VOZILA SAMOISTOVARIVA^A (2)
Opravdanost primene kipera
INTEGRALNI TRANSPORT (10)
Sredstva integralnog transporta
Definicija integralnog transporta
Tehnologija integralnog transporta
Paletizacija
Kontejnerizacija
Sistemi integralnog transporta
Drumska vozila u integralnom transportu
OPERATIVNA DOKUMENTACIJA (10)
Prevozna dokumenta
Dokumenta za vozilo
Dokumenta za voza~e
Dokumenta u me|unarodnom prevozu
Carinski postupci u drumskom transportu
Postupak sa vozilom pod re`imom TIR
Prate}a dokumentacija i oblici informisawa o kretawu robe
TRO[KOVI (6)
Podela
Prora~un svih tro{kova
Cena ko{tawa prevozne usluge
5. MOTORNA VOZILA
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq ovog predmeta je da polaznicima specijalizacije na
osnovu usvajawa znawa omogu}i kori{}ewe odgovaraju}eg motor-
nog vozila u svim uslovima eksploatacije.
Zadaci nastave ovog predmeta su:
– da polaznike upozna sa osnovnim pojmovima iz teorije kre-
tawa
– da upoznaju osnovne karakteristike motora i motornih vo-
zila
– da se upoznaju sa uticajem karakteristika motora i motor-
nih vozila na vu~ne i dinami~ka svojstva motornih vozila kao i
na ekonomi~nost potro{we goriva.
SADR@AJI PROGRAMA
UVODNA RAZMATRAWA (3)
Osnovni pojmovi
Performanse motornih vozila
OSNOVI KRETAWA MOTORNIH VOZILA (5)
Osnovna razmatrawa
Osobine tla
Kreta~
Kretawe elasti~nog pogonskog i nepogonskog to~ka po kru-
tom i deformabilnom tlu
SILE KOJE DELUJU NA VOZILO (7)
Te`ina vozila
Otpori kretawa: otpor kotrqawa, otpor vazduha, otpor uspo-
na, otpor ubrzawa, otpor prikqu~nih vozila.
GRANI^NE VREDNOSTI MOTORNIH VOZILA (3)
Grani~na vrednost vu~ne sile.
POGON MOTORNIH VOZILA (10)
Vrste motora
Performanse motora SUS: snaga, obrtni moment, speci-
fi~na potro{wa goriva
Prenos snage sa motora na pogonske to~kove
VU^NO-DINAMI^KE KARAKTERISTIKE MOTORNIH
VOZILA (10)
Vu~ni dijagram
Dinami~ka karakteristika
Bilans snage
Mo} savla|ivawa uspona i mo} ubrzawa
Uticaj prenosnih odnosa na vu~ne i dinami~ke karakteri-
stike motornih vozila
Strana 30 – Broj 10 20. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
PERFORMANSE VOZILA SA POGONOM NA SVE
TO^KOVE (3)
Bilans snage kod pogona na sve to~kove
Sistemi razvo|ewa snage
PONA[AWE VOZILA NA PUTU (7)
Op{ta razmatrawa
Zaokretawe upravqa~kih to~kova
Uzdu`na i popre~na stabilnost motornih vozila
Povo|ewe to~kova
Uglovi postavqawa upravqa~kih to~kova
KO^EWE MOTORNIH VOZILA (8)
Osnovne ko~ione karakteristike
Usporewe vozila pri ko~ewu, vreme i put ko~ewa
Dijagram ko~ewa
Stabilnost vozila pri ko~ewu
PROHODNOST MOTORNIH VOZILA (4)
Osnovni parametri prohodnosti: vu~ni, gabaritni, kon-
struktivni
EKONOMI^NOST POTRO[WE GORIVA (6)
Odre|ivawe potro{we goriva
Jedna~ina potro{we goriva
Karakteristike goriva
Uticaj raznih faktora na ekonomi~nost goriva.
6. SPECIJALISTI^KA TEORIJA
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq predmeta Specijalisti~ka teorija je da upozna u~enike
sa osnovnim objektima koji slu`e za: ~uvawe, snabdevawe i odr`a-
vawe vozila, isto tako, ciq predmeta je isticawe zna~aja kolovo-
zne konstrukcije kao faktora u saobra}aju. Posebno se isti~e zna-
~aj saobra}aja u gradskom tkivu, urbanisti~ka analiza savremenih
gradova i objekata za teretni saobra}aj.
Zadatak predmeta je osposobqavawe voza~a autobusa da uz
{irok spektar znawa boqe obave svoj posao.
SADR@AJI PROGRAMA
GRA\EVINSKI DEO (20)
Uvod o putevima i kategorizacija
Eksploatacione karakteristike puta (ra~unska brzina, pro-
pusna mo} puta i saobra}ajno optere}ewe)
Trasirawe puteva (situacioni plan, uzdu`ni profil, po-
pre~ni profili)
Dejstvo vozila na kolovoz (vertikalne sile, tangencijalne
sile i sile na isisavawe)
Odre|ivawe konstruktivnih elemenata puta (krivine, prav-
ci, nagibi)
Preglednost puta u krivini
Horizontalna krivina
Vertikalne krivine
Prelazne krivine
Vitoperewe kolovoza, prelazne rampe
Pro{irewe kolovoza u krivini
Serpentine
Gra|evinski elementi puta (dowi stroj puta, zemqani trup,
objekti doweg stroja)
Izrada zemqanog trupa (materijali, vrste ma{ina i na~in
izrade; posteqica puta)
Dejstvo mraza na put
Gorwi stroj puta, kolovozna konstrukcija, podela konstruk-
cija i materijali za izradu
Slojevi kolovozne konstrukcije: sloj ~isto}e, podloga i ga-
ze}i sloj
Izrada i osobine klasi~nih konstrukcija
Izrada i osobine savremenih kolovoznih konstrukcija
Oprema puta (smerokazi, ma~je o~i, ograde i kilometarski
stubi}i)
Pojam kolovoza, ivi~waka, ivi~nih traka, bankina i bermi
Biciklisti~ke staze i parkirali{ta
Odvodwavawe kolovoza, jarak i rigol
SERVISI (15)
Osnovni zadaci servisa, podela, na~in rada
Sadr`aj servisa (radionice, administrativni deo, prodaj-
ni deo)
Radna mesta u servisu (kanali, dizalice, rampe) i uslovi za
izbor
Oprema radnih mesta
Organizacija radnih mesta, metode (univerzalna, linijska i
me{ovita)
Linija tehni~kog pregleda (oprema, potrebni ure|aji za kon-
trolu ko~nica, svetla, izduvnih gasova i upravqa~kog mehanizma)
Poslovi koji se obavqaju u servisu (prora~uni periodi~nog
obavqawa)
STACIONIRANI SAOBRA]AJ (20)
Problemi stacioniranog saobra}aja u gradovima i na~in
re{avawa problema
Odre|ivawe centara privla~ewa i metodologija istra`iva-
wa potreba u gradu
Gara`e kao objekti za ~uvawe vozila (osnovni zadaci i po-
dela)
Spratne gara`e, vrste, lokacija, prednosti i mane pojedi-
nih vrsta
Parking gara`e, lokacija, kapacitet i postavqawe parking
mesta (uglovi postavqawa)
Parking mesto, osnovne dimenzije
Grafi~ko odre|ivawe {irine prolaza u gara`ama: hodom
unapred i hodom unazad
Parkirawe vozila na otvorenom prostoru (uli~no parkirawe)
Parkirali{ta (ogra|ena, neogra|ena, sa naplatom, bez na-
plate, lokacija i kapacitet)
Zone ograni~enog trajawa parkirawa
AUTOBAZE ZA TERETNA VOZILA (10)
Osnovni pojam, sadr`aj, na~in rada i lokacija
Teretne utovarne-istovarne stanice, lokacija, sadr`aj
Skladi{ta
Priprema robe za transport (pakovawe, ambala`a)
Na~in utovara i istovara, mehanizacija
Osnovni pojmovi o paletama i kontejnerima
Kontejnerski terminali
PUMPNE STANICE (5)
Osnovni zadaci i sadr`aj
Pumpne stanice u gradu, van grada i na autoputu.
7. PRAKTI^NA NASTAVA
(12 ~asova nedeqno, 264 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq:
– sticawe znawa, ve{tina, navika i sposobnosti za izvr{a-
vawe poslova i zadataka zanimawa kao i znawa za permanentno
usavr{avawe,
– ovladavawe svim postupcima i operacijama za pouzdano,
ta~no, odgovorno i kvalitetno obavqawe radnih zadataka,
– racionalno, ekonomi~no i odgovaraju}e kori{}ewe sred-
stava, opreme, ure|aja i dr.
– razvijawe tehni~kog mi{qewa i interesovawa za primenu
inovacija pri obavqawu radnih zadataka,
– ovladavawe pravilnom primenom i kori{}ewem sredstava
rada, kao i wihovom negom, odr`avawem i opravkom.
Zadaci:
– pouzdano osposobqavawe za uspe{no, kvalitetno, odgovor-
no, ta~no, racionalno i ekonomi~no izvr{ewe radnog zadatka
– formirawe adekvatnog umewa pri izvr{ewu radnih zada-
taka
– formirawe navika za pra}ewe tehnologije rada i stalno
usavr{avawe.
SADR@AJI PROGRAMA
PRIPREMA VOZA^A I VOZILA (16)
Dokumenta vozila. Prijem vozila i zadu`ewe vozilom. Regi-
stracija vozila. Prou~avawe vozila sa aspekta karakteristika,
Broj 10 – Strana 3120. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
upotrebe, nege i odr`avawa. Priprema vozila za rad i izvr{ewe
radnog zadatka.
Priprema vozila za sezonsku upotrebu i upotrebu u poseb-
nim uslovima.
Kontrola ispravnosti vozila. Komandovawe i rukovawe vo-
zilom tokom razrade i posle rada vozila.
Vu~a prikolice.
NEGA, ODR@AVAWE I OPRAVKA VOZILA (10)
Nulti servis. Garantni servis. Teku}i servis. Opravka vozila.
ODR@AVAWE I NEGA MOTORA (34)
Op{te napomene. Podmazivawe motora. Kontrola nivoa
uqa. Zamena uqa, zamena uqnih pre~ista~a, period i postupak.
Podmazivawe pumpe visokog pritiska. Sistem za hla|ewe motora
te~no{}u. Sistem za hla|ewe motora vazduhom. Pre~ista~i vazdu-
ha, suvi, uqni i kombinovani.
Ispu{tawe vazduha iz sistema za napajawe dizel motora go-
rivom sa linijskom pumpom, sa rotacionom pumpom.
Nega i odr`avawe glave motora, novog, nakon razrade i po-
sle opravke. Periodi nege i odr`avawa ventilskih sklopova. Si-
stem za paqewe radne sme{e. Greja~i vazduha u cilindrima moto-
ra. Kompresor.
PRENOSNI MEHANIZAM (18)
Frikcione spojnice. Hidrauli~ne spojnice. Mewa~ stepena
prenosa.
Mehanizam mewa~a stepena prenosa komande i pernosnici.
Reduktor.
Razdeqiva~ momenta. Kardanska vratila i zglobni preno-
snici motora. Diferencijalni ure|aj.
Ure|aj za blokadu diferencijalnog ure|aja. Pogonski most.
Poluvratila, to~ak, pneumatici.
UPRAVQA^KI MEHANIZAM (18)
Vrste upravqa~kih mehanizama. Upravqa~ki mehanizmi sa
razli~itim sistemima ve{awa. Polo`aj upravqa~kih to~kova.
Servo ure|aj sistema za upravqawe.
SISTEM ZA VE[AWE I OSLAWAWE (16)
Mehanizmi za vo|ewe to~kova. Elasti~ni oslonci. Elemen-
ti za prigu{ivawe i stabilizaciju.
KO^IONI SISTEMI (18)
Mehani~ke ko~nice. Hidrauli~ne ko~nice. Pneumatske ko~-
nice. Kombinovane ko~nice. Servo-poja~iva~i kod sistema za ko-
~ewe. ABS.
PODMAZIVAWE VOZILA (12)
Maziva. Ure|aji za podmazivawe, postupak podmazivawa.
[ema podmazivawa vozila.
ELEKTROURE\AJI I OPREMA (22)
Op{te napomene. Dinamo. Alternator. Elektropokreta~i.
Akumulatorska baterija. Elektri~ni provodnici i prikqu~ci.
[tampana kola.
Elektri~ni prekida~i. Elektri~ni osigura~i i osigura~ka
kutija. Ure|aji za zagrevawe stakla, motora i prostora. [ema
elektri~ne instalacije vozila. Svetlosni elektri~ni ure|aji vo-
zila. Svetlosno-signalni ure|aji vozila.
Regleri.
MERNO-KONTROLNI I SIGNALNI URE\AJI
VOZILA (18)
Motora. Vozila.
KAROSERIJA VOZILA (16)
Putni~kih. Teretnih. Kombinovanih. Specijalnih.
OPREMA I URE\AJI VOZILA (12)
Kip ure|aji. Dizalice. Specijalni ure|aji.
POGONSKA SREDSTVA (22)
Goriva. Maziva.
PRAWE VOZILA (32)
Prawe bez sredstava za prawe. Prawe upotrebom sredstava
za prawe.
Postupak sa opranim kolima. Sredstva za negu lakova. Sred-
stva za negu lakova na bazi silikona.
O{te}ewe lakova. Nega: hroma, stakla, plasti~nih delova,
ko`e, drveta, tapacirunga i podova.
NASTAVA U BLOKU
(40 ~asova nedeqno, 320 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq:
– da kandidat tokom obavqawa radnog zadatka u organizaci-
ji stekne: pouzdanost, sigurnost, ta~nost, preciznost i odgovor-
nost u radu,
– da prou~i proizvodni proces te organizacije i pozitivno
primeni ste~eno teorijsko znawe tokom obavqawa radnog zadatka,
– da stalno prati proizvodni prenos, uo~i nedostatke i me-
re za otklawawe istih,
– da svojim radom uti~e na smawewe proizvodnih tro{kova.
Zadaci:
– da sprovede u delo organizaciono-tehnolo{ke postupke
pri izvr{avawu radnih zadataka,
– da energi~no sprovodi proces smawewa tro{kova,
– da sprovodi u delo primenu inovacija,
– da uskla|uje rad slu`bi zadu`enih za pra}ewe i organiza-
ciju tih radova.
SADR@AJI PROGRAMA
DOKUMENTA VOZILA (12)
Ra~un o vozilu. Carinska deklaracija. Ugovor o kupoproda-
ji. Ugovor o poklonu. Saobra}ajna dozvola. Potvrda SUP-a. Kol-
ska kwiga. Servisna kwi`ica. Uputstvo o rukovawu, odr`avawu i
upotrebi. Sertifikat vozila. Karnet de pasa`. Zelena karta osi-
gurawa vozila ATP karton.
PREVOZNA DOKUMENTA (22)
Putni nalog. Tovarni list. Faktura. TIR karnet. Obrazac
EUR. Obrazac T1, T2, T3. Me|unarodna dozvola o prevozu (tranzit-
ne, bilateralne i univerzalne). Potvrda o kvalitetu robe.
PLAN RADA VOZNOG PARKA (30)
Planirawe i analiza rada voznog parka. Operativno ruko-
vo|ewe i kontrola rada. Dokumenti za evidenciju. Pra}ewe doku-
menata i {ifrovawe za kompjutersku obradu.
ODR@AVAWE VOZILA (20)
Odr`avawe vozila tokom upotrebe. Odr`avawe vozila pre
upotrebe. Odr`avawe vozila posle upotrebe.
PRA]EWE TRO[KOVA PREVOZA (74)
Tro{kovi prevoza. Prora~un tro{kova. Cena ko{tawa pre-
voza usluge.
PERIODI^NI I REDOVNI TEHNI^KI PREGLEDI
VOZILA (20)
Reodvni tehni~ki pregled vozila. Vanredan tehni~ki pre-
gled vozila. Periodi~ni tehni~ki pregled vozila.
KONTROLA RADA VOZILA I VOZA^A (40)
Operativno rukovo|ewe i kontrola rada. Kontrola rada vo-
zila i voza~a u javnom saobra}aju.
Kontrola rada o~itavawem veli~ina tahografa.
UVI\AJ SAOBRA]AJNE NEZGODE (40)
Formirawe komisije. Postupci tokom uvi|aja. Formirawe
potrebne dokumentacije. Naj~e{}e gra{ke pri uvi|aju.
IZVR[EWE RADNOG ZADATKA U STRUCI (62)
Posebno obraditi: operativna dokumenata, prevozna dokumen-
ta (putni nalog, sprovodni, tovarni list). Tro{kove prevoza. Pode-
la tro{kova sa stanovi{ta kori{}ewe kapaciteta (varijabilnih i
Strana 32 – Broj 10 20. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
stalnih tro{kova, cena ko{tawa jedinice prevozne usluge). Izra~u-
navawe tro{kova: pogonskog materijala, opravke i odr`avawa vozi-
la, amortizacija vozila. Izra~unavawe tro{kova obaviti brojno za
jednu vo`wu. Ovaj deo radnog zadatka kandidat obavqa u radnoj orga-
nizaciji obra|uju}i pismeno izvr{ewe radnog zadatka po datim ta~-
kama. Pismeni rad overava stru~no lice radne organizacije.
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Programi su koncipirani tako da polaznicima pru`e aktu-
elna saznawa o svim vidovima u~estvovawa u drumskom saobra}aju,
bitnim ~iniocima i problemima koji se pojavquju u sada{woj
praksi. Pri realizaciji programa potrebno je primewivati raz-
li~ite nastavne metode i oblike rada i koristiti raspolo`iva
nastavna sredstva. (Pojedine sadr`aje realizovati u kabinetima
prakti~ne nastave, kabinetima u`estru~nih predmeta itd.). Prak-
ti~nu nastavu u bloku izvoditi u odgovaraju}im ustanovama (teh-
ni~ki pregled, vozni park i sl.). Izvr{ewe radnih zadataka usme-
riti prema specijalisti~kom pozivu polaznika i povezati ih sa
specijalisti~kim ispitom. Programe prou~avati za konkretne
radne organizacije sa kriti~kom analizom pozitivnih i negativ-
nih aspekata i predlozima za poboq{awe.
U radu sa tehni~arima specijalistima naglasiti zna~aj ana-
lize izmeriteqa rada voznog parka, tro{kova prevoza organizaci-
je i planirawa rada voznog parka, organizacije rada na tehni~kom
pregledu, servisima, parkirali{tima i gara`ama i analizi bit-
nih elemenata vezanih za ve{ta~ewe saobra}ajnih nezgoda.
SPECIJALISTI^KI ISPIT
Pravo da pola`e specijalisti~ki ispit kandidat sti~e kada
polo`i sve ispite predvi|ene planom i programom specijalizacije.
Sadr`aj specijalisti~kog ispita:
a) izrada prakti~nog zadatka u pismenoj formi
b) obrana prakti~nog zadatka.
Sadr`aj prakti~nog zadatka: jedinstvena tema koja obuhvata
slede}e predmete:
– Motorna vozila,
– Organizacija prevoza,
– Drumski saobra}aj.
Prakti~an zadatak kandidat priprema samostalno uz pomo} li-
terature i na dan odbrane zadatak predaje komisiji u dva primerka.
Obrazovni profil: 3.3. VOZA^ AUTOBUSA – SPECIJALISTA
USLOVI ZA UPIS KANDIDATA
Specijalizaciju za ovaj obrazovni profil mogu sticati kan-
didati sa zavr{enim slede}im obrazovawem:
1. voza~ motornih vozila, sa dve godine radnog iskustva.
PREDMETI KOJI SE VREDNUJU PRI SA^IWAVAWU
RANG LISTE ZA UPIS
1. Regulisawe saobra}aja,
2. Bezbednost saobra}aja,
3. Organizacija prevoza robe i putnika,
4. Motorna vozila.
CIQ OBRAZOVAWA
Usavr{avawe profesionalnih znawa iz saobra}ajne struke
o zna~aju i dostignu}ima tehnike saobra}aja, o saobra}ajnim sred-
stvima kako u eksternom tako i u unutra{wem transportu.
Usavr{avawe znawa iz oblasti organizacije transportnog
procesa i uticaja ekonomi~nosti transporta na ekonomi~nost
proizvodnih procesa.
Usavr{avawe sposobnosti za vo`wu voza~a u skladu sa zah-
tevima i kriterijumima bezbednosti saobra}aja.
Razvijawe karakteristi~nih psiholo{kih osobina va`nih
za opa`awe i motivisanost pri ostvarivawu zadatka.
Ukazivawe polaznicima na uticaj brzine na bezbednost sao-
bra}aja i va`nost na~ina regulisawa saobra}aja kao kriterijuma
op{te bezbednosti saobra}aja.
Usavr{avawe znawa polaznika iz oblasti dijagnostike teh-
ni~kog stawa i odr`avawa motornih vozila u ciqu pove}awa bez-
bednosti saobra}aja.
KARAKTERISTI^NI POSLOVI I RADNI ZADACI
Evidencija o radu vozila, opreme u vozilu, opravkama tokom
puta, autosatima, autokilometrima, putnim kilometrima i robi
koja se prevozi.
Preuzimawe autobusa sa saobra}ajnom dokumentacijom i
opremom; popuwavawe putne dokumentacije; vizuelna provera is-
pravnosti autobusa; upravqawe autobusom u me|ugradskom i me|u-
narodnom linijskom i turisti~kom doma}em i stranom saobra}aju;
rukovawe i komunicirawe UKV, radio i klima ure|ajima u autobu-
su; izdavawe karata za vo`wu, odnosno provera putnih isprava pri
ulasku u autobus; informisawe putnika tokom vo`we; vo`wa au-
tobusa prema redu vo`we; popuwavawe saobra}ajne, carinske i
putne dokumentacije.
Evidencija o radu vozila, radu opreme u vozilu, opravkama
tokom puta, o autosatima, autokilometrima, putnim kilometrima
i putnicima.
Uvo|ewe u rad novih voza~a prema programu radnog uvo|ewa
ili prema programu pripravni~kog sta`a; u~estvovawe u progra-
mirawu funkcionalnog obrazovawa i osposobqavawa i instrui-
sawe novih radnika i polaznika; u~estvovawe u proveri radne
osposobqenosti.
Broj 10 – Strana 3320. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
N A S T A V N I P R O G R A M I
1. STRANI JEZICI
(2 ~asa nedeqno, 44 ~asa ukupno)
Nastavni programi za strane jezike kod ovog obrazovnog
profila su isti kao kod obrazovnog profila oficir palube –
specijalista iz grupe 2. vodni saobra}aj
2. BEZBEDNOST SAOBRA]AJA
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
Nastavni program ovog predmeta je isti kao kod obrazovnog
profila voza~ motornog vozila – specijalista
3. ORGANIZACIJA PREVOZA
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova godi{we)
IZMERITEQI RADA VOZNOG PARKA (10)
Transportni proces
Transprotni rad
Vozni park
Autodani i koeficijent
Auto~asovi i koeficijent
Izmeriteqi brzina
Izmeriteqi pre|enog puta
Izmeriteqi korisne nosivosti vozila
Proizvodnost voznog parka
Prora~un broja vozila
Prora~un broja obrta
Prora~un transportnog rada
PLAN RADA VOZNOG PARKA (2)
Godi{wi plan
Operativni plan
Kontrola sprovo|ewa
PODELA PUTNI^KOG SAOBRA]AJA (2)
Op{ta podela
Karakteristike pojedinih vidova prevoza
KARAKTERISTIKE PUTNI^KOG SAOBRA]AJA (4)
Mobilnost stanovni{tva
Promet putnika
Protok putnika
IZMERITEQI RADA AUTOBUSA (10)
Prose~ne brzine
Brzine obrta
Vreme trajawa obrta
Sredwi put prevo`ewa putnika
Stepen smewivawa putnika
Koeficijenti popuwenosti vozila
Transportni rad
LINIJE U ME\UGRADSKOM PREVOZU PUTNIKA (4)
Povremene
Stalne
Sezonske linije
Stanice na liniji me|ugradskog prevoza
BROJ VOZILA NA LINIJI U ME\UGRADSKOM PREVOZU
PUTNIKA (4)
Prora~un broja vozila
Prora~un vremena trajawa obrta
AUTOBUSKE STANICE U ME\UGRADSKOM PREVOZU
PUTNIKA (4)
Zadaci autobuskih stanica i lokacija
Peroni na autobuskim stanicama
Sadr`aj autobuskih stanica
RED VO@WE U ME\UGRADSKOM PREVOZU (4)
Red vo`we jedne linije
Grafikon reda vo`we
OPERATIVNA DOKUMENTACIJA (10)
Prevozna dokumenta
Kontrolni list
Strana 34 – Broj 10 20. jun 1997.
NASTAVNI PLAN
T
2
3
3
3
3
15
40
330
320
320330308 320638
958
1
2
3
4
5
6
Redni
broj
V T+VNastava
u bloku
Strani jezik
Bezbednost saobra}aja
Organizacija prevoza
Motorna vozila
Specijalisti~ka teorija
Prakti~na nastava
a) u ~asovnom sistemu
b) u bloku
UKUPNO:
UKUPNO ^ASOVA:
BROJ ^ASOVA
NASTAVNI PREDMETI NEDEQNO UKUPNO
T
44
66
66
66
66
VNastava
u bloku
GODI[WE
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
Dokumenta za vozilo
Dokumenta za voza~a
Primena ra~unara za obradu podataka iz dokumenata
Dokumenta u me|unarodnom prevozu.
TRO[KOVI (12)
Cena ko{tawa prevozne usluge
Podela tro{kova
Prora~un tro{kova
Formirawe cene prevoza
Kontrola rada osobqa
4. MOTORNA VOZILA
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
Nastavni program ovog predmet je isti kao kod obrazovnog
profila voza~ motornog vozila – specijalista.
5. SPECIJALISTI^KA TEORIJA
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq predmeta Specijalisti~ka teorija je da upozna u~enike
sa osnovnim objektima koji slu`e za: ~uvawe, snabdevawe i odr`a-
vawe vozila. Isto tako, ciq predmeta je isticawe zna~aja kolovo-
zne konstrukcije kao faktora u saobra}aju. Posebno se isti~e zna-
~aj saobra}aja u gradskom tkivu, urbanisti~ka analiza savremenih
gradova i objekata za putni~ki saobra}aj.
Zadatak predmeta je osposobqavawe voza~a autobusa da uz
{irok spektar znawa boqe obave svoj posao.
SADR@AJI PROGRAMA
DEO á
GRA\EVINSKI DEO (20)
Uvod o putevima i kategorizacija
Eksploatacione karakteristike puta (ra~unska brzina, pro-
pusna mo} puta i saobra}ajno optere}ewe)
Trasirawe puteva (situacioni plan, uzdu`ni profil, po-
pre~ni profili)
Dejstvo vozila na kolovoz (vertikalne sile, tangencijalne
sile i sile na isisavawe)
Odre|ivawe konstruktivnih elemenata puta (krivine, prav-
ci, nagibi)
Preglednost puta u krivini
Horizontalna krivina
Vertikalne krivine
Prelazne krivine
Vitoperewe kolovoza, prelazne rape
Pro{irewe kolovoza u krivini
Serpentine
Gra|evinski elementi puta (dowi stroj puta, zemqani trup,
objekti doweg stroja)
Izrada zemqanog trupa (materijali, vrsta ma{ina i na~in
izrade; posteqica puta)
Dejstvo mraza na put
Gorwi stroj puta, kolovozna konstrukcija, podela konstruk-
cija i materijali za izradu
Slojevi kolovozne konstrukcije: sloj ~isto}e, podloga i ga-
ze}i sloj
Izrada i osobine klasi~nih kolovoznih konstrukcija
Izrada i osobine savremenih kolovoznih konstrukcija
Oprema puta (smerokazi, ma~je o~i, ograde i kilometarski
stubi}i)
Pojam kolovoza, ivi~waka, ivi~nih traka, bankina i bermi
Biciklisti~ke staze i parkirali{ta
Odvodwavawe kolovoza, jarak i rigol
DEO áá
URBANIZAM (10)
Zna~aj urbanizma i wegovi zadaci
Osnovni zadaci urbanisti~kog projektovawa
Zna~aj gradova
Zna~aj saobra}aja u razvoju grada
Dinamika i statika gradskog saobra}aja
Saobra}ajne te{ko}e u savremenim gradovima
Problemi organizacije saobra}ajne mre`e
Projektovawe budu}ih saobra}ajnica
Kategorije ulica
Tipi~ne {eme saobra}ajen mre`e
Prostorno planirawe
DEO ááá
STACIONIRANI SAOBRA]AJ (15)
Problemi stacioniranog saobra}aja u gradovima i na~in
re{avawa problema
Odre|ivawe centra privla~ewa i metodologija istra`iva-
wa potreba u gradu
Gara`e kao objekti za ~uvawe vozila (osnovni zadaci i podela)
Spratne gara`e, vrste, lokacija, prednosti i mane pojedi-
nih vrsta
Parking gara`e, lokacija, kapacitet i postavqawe parking
mesta (uglovi postavqawa)
Parking mesto, osnovne dimenzije
Grafi~ko odre|ivawe {irine prolaza u gara`ama: hodom
unapred i hodom unazad
Parkirawe vozila na otvorenom prostoru (uli~no parkirawe)
Parkirali{ta (ogra|ena, neogra|ena, sa naplatom, bez na-
plate, lokacija i kapacitet)
Zone ograni~enog trajawa parkirawa
DEO áâ
SERVISI (15)
Osnovni zadaci servisa, podela, na~in rada
Sadr`aj servisa (radionice, administrativni deo, prodaj-
ni deo)
Radna mesta u servisu (kanali, dizalice, rampe) i uslovi za
izbor
Oprema radnih mesta
Organizacija radnih mesta, metode (univerzalna, linijska i
me{ovita)
Linija tehni~kog pregleda (oprema, potrebni ure|aji za kon-
trolu ko~nica, svetla, izduvnih gasova i upravqa~kog mehanizma)
Poslovi koji se obavqaju u servisu (prora~un i periodi~nog
obavqawa)
DEO â
PUMPNE STANICE (2)
Osnovni zadaci i sadr`aj
Pumpne stanice u gradu, van grada i na autoputu
DEO âá
AUTOBAZE ZA AUTOBUSE (3)
Osnovni pojam, sadr`aj, na~in rada i lokacija
Autobaza za vozila gradskog saobra}aja
Autobaza za vozila me|ugradskog saobra}aja
Gradske autobuske stanice
Me|ugradske autobuske stanice.
6. PRAKTI^NA NASTAVA
(15 ~asova nedeqno, 330 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq:
– sticawe znawa, ve{tina, navika i sposobnosti za izvr{a-
vawe poslova i zadataka zanimawa kao i znawa za permanentno
usavr{avawe,
– ovladavawe svim postupcima i operacijama za pouzdano,
ta~no, odgovorno i kvalitetno obavqawe radnih zadataka,
– racionalno, ekonomi~no i odgovaraju}e kori{}ewe sred-
stava, opreme, ure|aja i dr.,
– razvijawe tehni~kog mi{qewa i interesovawa za primenu
inovacija pri obavqawu radnog zadatka,
– ovladavawe pravilnom primenom i kori{}ewem sredstava
rada, kao i wihovom negom, odr`avawem i opravkom.
Zadaci:
– pouzdano osposobqavawe za uspe{no, kvalitetno, odgovor-
no, ta~no, racionalno i ekonomi~no izvr{ewe radnog zadatka,
Broj 10 – Strana 3520. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
– formirawe adekvatnog umewa pri izvr{ewu radnih zadataka,
– formirawe navika za pra}ewe tehnologije rada i stalno
usavr{avawe.
SADR@AJI PROGRAMA
PRIPREMA VOZA^A I VOZILA (20)
Dokumenta vozila. Prijem vozila i zadu`ewe vozilom. Regi-
stracija vozila. Prou~avawe vozila sa aspekta karakteristika,
upotrebe, nege i odr`avawa. Priprema vozila za upotrebu i izvr-
{ewe radnog zadatka.
Priprema vozila za sezonsku upotrebu i upotrebu u poseb-
nim uslovima.
Kontrola ispravnosti vozila. Komandovawe i rukovawe vo-
zilom tokom razrade i nakon rada vozila. Vu~a prikolice.
NEGA, ODR@AVAWE I OPRAVKA VOZILA (12)
Nulti servis. Garantni servis. Teku}i servis. Opravka vozila.
ODR@AVAWE I NEGA MOTORA (38)
Op{te napomene. Podmazivawe motora. Kontrola niova
uqa. Zamena uqa, zamena uqnih pre~ista~a, period i postupak pod-
mazivawa pumpe visokog pritiska. Sistem za hla|ewe motora te~-
no{}u. Sistem za hla|ewe motora vazduhom. Pre~ista~i vazduha,
suvi, uqni i kombinovani.
Ispu{tawe vazduha iz sistema za napajawe dizel motora go-
rivom sa linijskom pumpom, sa rotacionom pumpom. Nega i odr`a-
vawe glave motora, novog, nakon razrade i posle opravke.
Periodi nege i odr`avawa ventilskih sklopova. Sistem za
paqewe radne sme{e. Greja~i vazduha u cilindrima motora. Kom-
presor.
PRENOSNI MEHANIZMI (26)
Spjnice. Mewa~ki prenosnici.
Mehanizam mewa~a stepena prenosa komande i prenosnici.
Reduktor. Pogonski most. Razvodnik pogona. Zglobni prenosnik.
Glavni prenosnik. Diferencijalni prenosnik.
Ure|aj za blokadu diferencijalnog prenosnika. Pogonski
most. Ku}i{te pogonskog mosta. Poluvratila, to~kovi i pneuma-
tici.
UPRAVQA^KI MEHANIZAM (38)
Vrste upravqa~kih mehanizama. Upravqa~ki mehanizmi sa
razli~itim sistemima ve{awa.
Polo`aj upravqa~kih to~kova. Servo ure|aj sistem za upra-
vqawe. Sistem upravqawa zglobnih autobusa.
SISTEM ZA VE[AWE I OSLAWAWE (18)
Mehanizmi za vo|ewe to~kova. Elasti~ni oslonci. Elemen-
ti za prigu{ivawe i stabilizaciju.
KO^IONI SISTEMI (40)
Mehani~ke ko~nice. Hidrauli~ne ko~nice. Pneumatske ko~-
nice. Kombinovane ko~nice.
Servo-poja~iva~i kod sistema za ko~ewe. ABS.
PODMAZIVAWE VOZILA (12)
Maziva. Ure|aji za podmazivawe, postupak podmazivawa.
[ema podmazivawa vozila.
ELEKTROURE\AJI I OPREMA (24)
Op{te napomene. Akumulatorska baterija. Dinamo-ma{ina.
Alternator. Elektropokreta~i. Elektri~ni provodnici i pri-
kqu~ci. [tampana kola. Elektir~ni prekida~i. Elektri~ni osi-
gura~i i osigura~ka kutija. [ema elektri~ne instalacije vozila.
Svetlosni elektri~ni ure|aji vozila. Svetlosno-signalni ure|aji
vozila. Regleri.
MERNO-KONTROLNI I SIGNALNI URE\AJI
VOZILA (18)
Merno-kontrolni signalni ure|aji motora, vozila.
KAROSERIJA VOZILA (16)
Putni~kih. Teretnih. Kombinovanih. Specijalnih.
OPREMA I URE\AJI VOZILA (12)
Kip ure|aji. Dizalice. Specijalni ure|aji.
POGONSKA SREDSTVA (22)
Goriva. Maziva.
PRAWE VOZILA (34)
Prawe bez sredstava za prawe. Prawe upotrebom sredstava
za prawe.
Postupak sa opranim kolima. Sredstva za negu lakova. Sred-
stva za negu lakova na bazi silikona.
O{te}ewe lakova. Nega: hroma, stakla, plasti~nih delova,
ko`e, drveta, tapacirunga i podova.
NASTAVA U BLOKU
(ukupno 8 h 40 = 320 ~asova)
DOKUMENTA VOZILA (12)
Ra~un o vozilu. Carinska deklaracija. Ugovor o kupoproda-
ji. Ugovor o poklonu. Saobra}ajna dozvola.
Potvrda SUP-a. Kolska kwiga. Servisna kwi`ica. Uput-
stvo o rukovawu, odr`avawu i upotrebi. Sertifikat vozila.
Karnet de pasa`. Zelena karta osigurawa vozila ATP karton.
PREVOZNA DOKUMENTA (22)
Putni nalog. Obrazac EUR. Obrazac T1, T2, T3. Me|unarod-
na dozvola o prevozu (tranzitne, bilateralne i univerzalne).
PLAN RADA VOZNOG PARKA (25)
Planirawe i analiza rada voznog parka. Operativno ruko-
vo|ewe i kontrola rada.
Dokumenti za evidenciju.
Pra}ewe dokumenta i {ifrovawe za kompjutersku obradu.
RED VO@WE (30)
Metode izrade reda vo`we. Primena elektronskih ra~unara
za izradu reda vo`we. Poreme}aji u redu vo`we i mere za wihovo
otklawawe.
ODR@AVAWE VOZILA (10)
Odr`avawe vozila tokom upotrebe. Odr`avawe vozila pre
upotrebe. Odr`avawe vozila posle upotrebe.
PRA]EWE TRO[KOVA PREVOZA (74)
Tro{kovi prevoza. Prora~un tro{kova. Cena ko{tawa pre-
vozne usluge.
PERIODI^NI I REDOVNI TEHNI^KI PREGLEDI
VOZILA (15)
Redovni tehni~ki pregled vozila. Vanredan tehni~ki pre-
gled vozila. Periodi~ni tehni~ki pregled vozila.
KONTROLA RADA VOZILA I VOZA^A (40)
Operativno rukovo|ewe i kontrola rada. Kontrola rada vo-
zila i voza~a u javnom saobra}aju.
Kontrola rada o~itavawem veli~ina tahografa.
UVI\AJ SAOBRA]AJNE NEZGODE (40)
Formirawe komisije. Postupci tokom uvi|aja. Formirawe
potrebne dokumentacije. Naj~e{}e gre{ke pri uvi|aju.
IZVR[EWE RADNOG ZADATKA U STRUCI (52)
Posebno obraditi: operativna dokumenta, prevozna doku-
menta, tro{kove prevoza. Podela tro{kova sa stanovi{ta kori-
{}ewa kapaciteta (varijabilnih i stalnih tro{kova, cena ko{ta-
wa jedinice prevozne usluge). Izra~unavawe tro{kova: pogonskog
materijala, opravke i odr`avawa vozila, amortizacija vozila. Iz-
ra~unavawe tro{kova obaviti brojno za jednu vo`wu. Ovaj deo rad-
nog zadatka kandidat obavqa u radnoj organizaciji obra|uju}i pi-
smeno izvr{ewe radnog zadatka po datim ta~kama. Pismeni rad
overava stru~no lice radne organizacije.
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Programi su koncipirani tako da polaznicima pru`e aktu-
elna saznawa o svim vidovima u~estvovawa u drumskom saobra}aju,
Strana 36 – Broj 10 20. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
bitnim ~iniocima i problemima koji se pojavquju u sada{woj
praksi.
Pri realizaciji programa potrebno je primewivati razli-
~ite nastavne metode i oblike rada i koristiti raspolo`iva na-
stavna sredstva. (Pojedine sadr`aje realizovati u kabinetima
prakti~ne nastave, kabinetima u`estru~nih predmeta itd.). Prak-
ti~nu nastavu u bloku izvoditi u odgovaraju}im ustanovama (cen-
tru za obuku voza~a, tehni~ki pregled, vozni park i sl.). Izvr{ewe
radnih zadataka usmeriti prema specijalisti~kom pozivu pola-
znika i povezati ih sa specijalisti~kim ispitom. Programe prou-
~avati za konkretne radne organizacije sa kriti~kom analizom
pozitivnih i negativnih aspekata i predlozima za poboq{awe.
U radu sa tehni~arima specijalistima naglasiti zna~aj ana-
lize izmeriteqa rada voznog parka, tro{kova prevoza organizaci-
je i planirawa rada voznog parka. Organizacije rada na tehni~-
kom pregledu, servisima, parkirali{tima i gara`ama i analizi
bitnih elemenata vezanih za ve{ta~ewe saobra}ajnih nezgoda.
SPECIJALISTI^KI ISPIT
Pravo da pola`e specijalisti~ki ispit kandidat sti~e kada
polo`i sve ispite predvi|ene planom i programom specijalizacije.
Sadr`aj specijalisti~kog ispita:
a) izrada prakti~nog zadatka u pismenoj formi,
b) obrada prakti~nog zadatka.
Sadr`aj prakti~nog zadatka – jedinstvena tema koja obuhva-
ta slede}e predmete:
– Motorna vozila,
– Organizacija prevoza,
– Drumski saobra}aj.
Prakti~an zadatak kandidat priprema samostalno uz pomo} li-
terature i na dan odbrane zadatak predaje komisiji u dva primerka.
Obrazovni profil: 3.4. VOZA^ MOTORNIH VOZILA
– INSTRUKTOR
USLOVI ZA UPIS KANDIDATA
Specijalizaciju za ovaj obrazovni profil mogu sticati kan-
didati sa zavr{enim slede}im obrazovawem:
1. voza~ motornih vozila (u trogodi{wem ili ~etvorogodi-
{wem {kolovawu),
2. tehni~ar drumskog saobra}aja,
3. saobra}ajni i`ewer (vi{a saobra}ajna {kola drumskog
smera),
4. diplomirani saoba}ajni in`ewer, odsek za drumski i
gradski saobra}aj.
Op{ti uslovi za sve kandidate:
– dve godine radnog iskustva,
– da odre|eno vreme poseduju voza~ku dozvolu odgovaraju}e
kategorije, propisano ~lanom 95. Zakona o bezbednosti saobra}aja
na putevima („Slu`beni glasnik Republike Srbije”, broj 53/82),
– da ispuwavaju uslov godina starosti, propisan ~lanom 95.
Zakona o bezbednosti saobra}aja na putevima („Slu`beni glasnik
Republike Srbije”, broj 53/82).
PREDMETI KOJI SE VREDNUJU PRI SA^IWAVAWU
RANG LISTE ZA UPIS
– Bezbednost saobra}aja,
– Motorna vozila.
CIQ OBRAZOVAWA
Usavr{avawe profesionalnih znawa iz saobra}ajne struke
o zna~aju i dostignu}ima tehnike saobra}aja, o saobra}ajnim sred-
stvima kako u eksternom tako i u unutra{wem transportu.
Usavr{avawe znawa iz oblasti organizacije transportnog
procesa i uticaja ekonomi~nosti transporta na ekonomi~nost
proizvodnih procesa.
Usavr{avawe sposobnosti za vo`wu voza~a u skladu sa zah-
tevima i kriterijumima bezbednosti saobra}aja.
Razvijawe karaktristi~nih psiholo{kih osobina va`nih za
opa`awe i motivisanost pri ostvarewu zadatka.
Ukazivawe polaznicima na uticaj brzine na bezbednost sao-
bra}aja i va`nost na~ina regulisawa saobra}aja kao kriterijuma
op{te bezbednosti saobra}aja.
Usavr{avawe znawa polaznika iz oblasti dijagnostike teh-
ni~kog stawa i odr`avawa motornih vozila u ciqu pove}awa bez-
bednosti saobra}aja.
KARAKTERISTI^NI POSLOVI I RADNI ZADACI
Priprema za realizovawe teorijskog dela nastave {to pod-
razumeva pripremu kabineta ({eme, projektor, magnetna tabla,
grafoskop, maketa, nastavni filmovi i video trake).
Realizacija teoretskog dela programa za obuku voza~a motor-
nog vozila „A”, „B”, „C”, ”D” i „E” kategorije kao i metodi~ko-
didakti~ka priprema za realizaciju teoretskog dela programa; in-
terna provera zanawa u toku i po zavr{etku teoretske nastave.
Priprema trena`era i kontrolnog stola i obavqawe nasta-
ve na trena`erima.
Priprema vozila i dokumentacije za vozilo, instruktora i
kandidata i obavqawe prakti~ne obuke kandidata na poligonu,
gradskoj i vangradskoj vo`wi u razli~itim uslovima saobra}aja
(vo`wa no}u, u uslovima smawene vidqivosti itd.).
U~e{}e u realizaciji teoretskog i prakti~nog dela ispita
za voza~e motornih vozila.
Realizacija kondicione vo`we.
Uvo|ewe u rad voza~a instruktora pripravnika, mentorstvo
i instruirawe i u~estvovawe u proveri radne osposobqenosti no-
vih radnika.
Broj 10 – Strana 3720. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
N A S T A V N I P R O G R A M I
1. REGULISAWE SAOBRA]AJA
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
SADR@AJI PROGRAMA
á. SAOBRA]AJNE MRE@E (12)
Osnovni podaci o mre`i.
Osnovne karakteristike kretawa.
Raspodela saobra}aja na mre`i: princip sve ili ni{ta,
ograni~en kapacitet, stohasti~ki model, model ravnote`e.
Osnovne veli~ine saobra}ajnog toka, karakteristike i me-
|usobne zavisnosti.
áá. NA^IN I SREDSTVA REGULISAWA SAOBRA]AJNIH
TOKOVA (32)
Vertikalna i horizontalna signalizacija, kriterijumi za
postavqawe, vrste, tipovi i zahtevi koje moraju da ispune.
Svetlosna signalizacija, pojmovi, kriterijumi za vo|ewe,
plan rada svetlosnih signala, linijski i zonski sistem koordi-
nacije, oprema, vrste i tipovi semafora, detektori.
Regulisawe saobra}aja od strane saobra}ajne policije.
Raskrsnice: tipovi, uloga, odnos izme|u raskrsnice, neregu-
lisane raskrsnice, regulisane svetlosnim signalima.
Kru`ne raskrsnice: klasi~ne, zvonaste, mini, sredwa, veli-
ka, dvoredna, na~in regulisawa.
Raskrsnice u nivou i denivelisane raskrsnice.
Organizacione, tehni~ke i tehnolo{ke regulativne mere za
poboq{awe odvijawa saobra}aja.
ááá. STACIONARNI SAOBRA]AJ (16)
Sadr`aji grada i naseqa kao generatori parkirawa.
Stanice i stajali{ta, kako nastaje problem parkirawa.
Osnovni pojmovi o parkirawu i parkirali{tima, elementima.
Kontrola i upravqawe parkirawem, pojam.
Informaciona osnova parkirawa.
Strategija upravqawa parkirawem.
Zakonsko regulisawe.
Re`im parkirawa i dinami~kog saobra}aja.
Kontrola prekr{aja, pra}ewe parkirawa.
Poresko-tarifna politika, naplata parkirawa.
Efekti kontrole i upravqawa.
áâ. UPRAVQAWE I KONTROLA SAOBRA]AJA (6)
Savremene tehnologije upravqawa u drumskom saobra}aju i
transportu.
Upravqawe saobra}ajem, program „ISKRA”, sistem centra-
lizovanog upravqawa, naplata kori{}ewa urbanih deonica.
Kontrola saobra}aja na putevima, raskrsnicama i saobra}aj-
nim ~vorovima.
Sistem i na~in naplate na putevima.
2. BEZBEDNOST SAOBRA]AJA
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq nastave ovog predmeta jeste upoznavawe i shvatawe zna-
~aja pove}awa bezbednosti saobra}aja na putevima uz primenu i
po{tovawe saobra}ajnih pravila.
Zadaci nastave su:
– sticawe potrebnih znawa iz oblasti bezbednosti saobra-
}aja,
– da kod u~enika razvije shvatawa kontrole i regulisawa sa-
obra}aja,
– da kod u~enika razvije zna~aj vr{ewa uvi|aja saobra}ajne
nezgode u ciqu pove}awa stepena bezbednosti saobra}aja,
– da oformi osnovna znawa o aktivnoj i pasivnoj bezbedno-
sti saobra}aja, voza~a, vozila i puta.
SADR@AJI PROGRAMA
UVOD U BEZBEDNOST SAOBRA]AJA (10)
Bezbednost saobra}aja kao nau~na disciplina i metode me-
rewa bezbednosti. Statistika, eksperiment, posmatrawe, testira-
we, anketa, itervju i upore|ivawe.
Saobra}ajne nezgode: pojam, dinamika i struktura, posledice
(materijalne, socijalne), prostorne karakteristike, sezonske i vre-
Strana 38 – Broj 10 20. jun 1997.
NASTAVNI PLAN
T
3
3
3
3
3
2
12 264
320
320308330 320638
958
1
2
3
4
5
6
Redni
broj
V T+VNastava
u bloku
Regulisawe saobra}aja
Bezbednost saobra}aja
Motorna vozila
Metodika obuke vo`we
Specijalisti~ka teorija
Prakti~na nastava
a) u ~asovnom sistemu
b) u bloku
UKUPNO:
UKUPNO ^ASOVA:
BROJ ^ASOVA
NASTAVNI PREDMETI NEDEQNO UKUPNO
T
66
66
66
66
66
44
VNastava
u bloku
GODI[WE
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
menske. Vrste gre{aka u~esnika u saobra}aju: nepropisna brzina,
nepropisno preticawe, neustupawe prvenstva prolaza i nedr`awe
dovoqnog rastojawa. Aktivna i pasivna bezbednost saobra}aja.
KONTROLA BEZBEDNOSTI SAOBRA]AJA (10)
Saobra}ajno-vaspitne akcije za ve}u sigurnost saobr}aja.
Kontrola saobra}aja, voza~a i vozila. Uticaj represivnih mera na
pona{awe voza~a. Prekr{ajna i krivi~na odgovornost voza~a. Od-
govornost voza~a za pri~iwenu {tetu. Du`nosti u slu~aju saobra-
}ajne nezgode.
RASKRSNICE (10)
Podela, ta~ke sukoba. Ure|ewe prilaza raskrnici. Vo|ewe
saobra}ajnih tokova (kanalisawe). Optere}ewe raskrnice (tabe-
larno, grafi~ki). Na~in rada svetlosnih signala (individualno
i koordinirano). Individualno signalisana raskrsnica sa fik-
snim i promenqivim vremenom rada. Dvofazni i vi{efazni si-
stem rada.
TEHNIKA VO@WE (12)
Bezopasna brzina. Polazak s mesta. Mewawe brzina. Pra-
vilna vo`wa u krivinama. Zano{ewe u krivinama (dve razli~ite
tehnike). Zamke na poledici – makadamu. Obrtomer – velika po-
mo}. Opasni „vodeni klin”. Kontrola tehni~ke ispravnosti vozi-
la i wen zna~aj za bezbednost saobra}aja.
PRAKSA I PERSPEKTIVE OSPOSOBQAVAWA
VOZA^A (24)
Pripremawe nastavnika teorijske nastave za nastavni ~as
iz predmeta „ZOBS na putevima”. Savremena nastavna tehnologija.
Kori{}ewe didakti~nih sredstava u realizaciji saobra}ajnih i
sigurnosnih pravila. Priru~nici i druga didakti~ka sredstva u
nastavi saobra}ajnih i bezbednosnih pravila sa aspekta voza~kog
ispita i sigurnosti saobra}aja na putevima. Organizacija i pro-
vo|ewe permanentnog usavr{avawa radnika auto{kola. Primena
pravila saobra}aja u konkretnim saobra}ajnim situacijama u sti-
cawu ve{tine upravqawa vozilom. Upravqawe motornim vozilom
u gradskim uslovima.
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Program je ura|en tako da u~enicima pru`i nova saznawa o bez-
bednosti i kontroli saobra}aja. Program je sadr`ajan te je potrebno
pri wegovoj realizaciji povezivati sve teme sa Zakonom o bezbedno-
sti saobra}aja na putevima („Slu`beni glasnik RS”, broj 53/82).
Pri realizaciji programa posebnu pa`wu skrenuti u~eni-
cima na prakti~ne primere i perspektive osposobqavawa voza~a.
3. MOTORNA VOZILA
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
Nastavni program ovog predmeta je isti kao kod obrazovnog
profila voza~ motornog vozila – specijalista.
4. METODIKA OBUKE VO@WE
(5 ~asova nedeqno, 110 ~asova godi{we)
(66 ~asova teorijske nastave + 22 ~asa didakti~ko-metodi~ke
pripreme za nastavu + 22 ~asa prisustva obuci)
CIQ I ZADACI
Ciq metodike obuke vo`we je da obu~i i pripremi instruk-
tora vo`we da na {to jednostavniji, efikasniji, br`i na~in
osposobi budu}eg voza~a motornog vozila za pravilan i samosta-
lan rad u upravqawu motornim vozilom u skladu sa Zakonom o bez-
bednosti saobra}aja.
Zadaci:
– usvajawe znawa o sistemu, principima, metodama, oblici-
ma, nastavnim sredstvima u obuci voza~a iz upravqawa motornim
vozilom,
– usvajawe znawa o zakonitostima sticawa voza~kih znawa,
ve{tina i navika u procesu obuke,
– usvajawe znawa i ve{tina za uspe{no realizovawe obuke,
– sticawe navika za stvarala~ko primewivawe usvojenih
znawa i ve{tina u radu na samostalnim zadacima obuke,
– sticawe znawa da je proces obuke neprekidan i da se na-
stavqa i posle dobijawa voza~ke dozvole.
SADR@AJI PROGRAMA
TEORIJSKE OSNOVE OBUKE UPRAVQAWA VOZILOM (6)
Uvod: razvoj obuke, ciq i zadaci, izbor i raspored gra|e za obu-
ku, vaspitni delovi u obuci vo`we, obrazovni delovi u obuci vo`we.
Oblikovawe sadr`aja obuke: principi, metode i oblici
obuke, metode obrazovawa odraslih, odnos instruktora i u~enika,
kodeks dobrog voza~a, kodeks dobrog instruktora, dokumentacija
instruktora.
FORMIRAWE VOZA^KIH ZNAWA, VE[TINA
I NAVIKA (6)
Pojam, zna~aj i metode u~ewa, u~ewe motornih radwi, pam}e-
we i zaboravqawe, ~inioci uspe{nog u~ewa, mogu}nosti u~ewa
odraslih, u~ewe vo`we odraslih, sposobnosti, unutra{wi i
spoqni motivi u~ewa, stavovi, vrednosti, interesovawe, emocije,
izbor kandidata za voza~a instruktora.
PROVERAVAWE I OCEWIVAWE (3)
Proveravawe i ocewivawe voza~kih znawa, ve{tina i navika.
DIDAKTI^KO-METODI^KA PRIPREMA IZVO\A^A
OBUKE (3)
Pojam nastavnog ~asa, vrste i struktura nastavnog ~asa, di-
dakti~ko-metodi~ka priprema za neposredan rad instruktora obu-
ke vo`we.
ERGONOMIJA UPRAVQAWA VOZILOM (3)
NASTAVNA SREDSTVA I OBJEKTI U OBUCI
UPRAVQAWA VOZILOM (3)
Autosimulatori, autopoligoni, didakti~ko-pedago{ka op-
rema auto{kola.
ZAHTEVI RADNOG MESTA INSTRUKTORA (2)
Permanentno obrazovawe, stres, suzbijawe stresa, inovira-
we i osve`avawe znawa, nu`nost povezivawa teorije i prakse.
RADWE KOJE PRETHODE VO@WI (6)
Dnevni pregled vozila, ulazak i izlazak iz vozila, upoznava-
we radnog mesta, manipulisawe komandama, startovawe motora,
dodavawe i oduzimawe gasa, ukqu~ivawe pedale spojnice, otkla-
wawe neispravnosti.
POKRETAWE S MESTA I ZAUSTAVQAWE (3)
Pokretawe s mesta i zaustavqawe u prvom stepenu prenosa,
mewawe stepena prenosa, metode kretawa u zavisnosti od uzdu-
`nog nagiba.
SAVLA\IVAWE KRIVINA (6)
Tehnika vo`we u krivini, blage i o{tre krivine, krivine u
obliku slova „S”, pona{awe vozila u krivini (ko~ewe, zano{ewe,
proklizavawe).
KRETAWE VOZILOM S MESTA I ZAUSTAVQAWE (2)
Kretawe vozilom s mesta i zaustavqawe na usponu i padu.
KRETAWE UNAZAD I OKRETAWE VOZILOM (2)
Pravolinijsko i krivolinijsko kretawe i okretawe na au-
topoligonu i putu.
PARKIRAWE (3)
Koso, upravno, paralelno, parkirawe na usponu i padu, di-
menzije parking mesta.
[KOLA DOBRE VO@WE (3)
Vo`wa no}u, po ki{i, magli, snegu i ledu, neprilike na putu.
OBILA@EWE VOZILOM (3)
Metode uve`bavawa kandidata.
PRETICAWE VOZILOM (6)
Metode uve`bavawa preticawa (pozicija izvi|awa, anali-
ti~ki i grafi~ki prikaz metoda uve`bavawa).
Broj 10 – Strana 3920. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
UPRAVQAWE VOZILOM U GRADSKIM USLOVIMA (6)
Osnovni elementi savla|ivawa raskrsnica (zone pregledno-
sti, brzina prilaza i savla|ivawe raskrsnica, po{tovawe prava
prvenstva prolaza na raskrsnici).
Metode savla|ivawa T raskrsnice, krstaste, netipske, sema-
forizovane, raskrsnice sa kru`nim tokom saobra}aja, raskrsnice
gde saobra}aj reguli{u slu`bena lica.
5. SPECIJALISTI^KA TEORIJA
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq predmeta Specijalisti~ka teorija je da upozna u~enika
sa osnovnim objektima koji slu`e za: ~uvawe, snabdevawe i odr`a-
vawe vozila. Isto tako, ciq predmeta je isticawe zna~aja kolovo-
zne konstrukcije kao faktora u saobra}aju. Posebno se isti~e zna-
~aj saobra}aja u gradskom tkivu, urbanisti~ka analiza savremenih
gradova i objekata za putni~ki i teretni saobra}aj.
Zadatak predmeta je osposobqavawe voza~a autobusa da uz
{irok spektar znawa boqe obave svoj posao.
SADR@AJI PROGRAMA
DEO á
GRA\EVINSKI DEO (20)
Uvod o putevima i kategorizacija
Eksploatacione karakteristike puta (ra~unska brzina, pro-
pusna mo} puta i saobra}ajno optere}ewe)
Trasirawe puteva (situacioni plan, uzdu`ni profil, po-
pre~ni profili)
Dejstvo vozila na kolovoz (vertikalne sile, tangencijalne
sile i sile na isisavawe)
Odre|ivawe konstruktivnih elemenata puta (krivine, pra-
ci, nagibi)
Preglednost puta u krivini
Horizontalna krivina
Vertikalne krivine
Prelazne krivine
Vitoperewe kolovoza, prelazne rampe
Pro{irewe kolovoza u krivini
Serpentine
Gra|evinski elementi puta (dowi stroj puta, zemqani trup,
objekti doweg stroja)
Izrada zemqanog trupa (materijali, vrsta ma{ina i na~in
izrade; posteqica puta)
Dejstvo mraza na put
Gorwi stroj puta, kolovozna konstrukcija, podela konstruk-
cija i materijali za izradu
Slojevi kolovozne konstrukcije: sloj ~isto}e, podloga i ga-
ze}i sloj
Izrada i osobine klasi~nih kolovoznih konstrukcija
Izrada i osobine savremenih kolovoznih konstrukcija
Oprema puta (smerokazi, ma~je o~i, ograde i kilometarski
stubi}i)
Pojam kolovoza, ivi~waka, ivi~nih traka, bankina i bermi
Biciklisti~ke staze i parkirali{ta
Odvodwavawe kolovoza, jarak i rigol.
DEO áá
URBANIZAM (10)
Zna~aj urbanizma i wegovi zadaci
Osnovni zadaci urbanisti~kog projektovawa
Zna~aj gradova
Zna~aj saobra}aja u razvoju grada
Dinamika i statika gradskog saobra}aja
Saobra}ajne te{ko}e u savremenim gradovima
Problemi organizacije saobra}ajne mre`e
Projektovawe budu}ih saobra}ajnica
Kategorije ulica
Tipi~ne {eme saobra}ajne mre`e
Prostorno planirawe
DEO ááá
STACIONIRANI SAOBRA]AJ (15)
Problemi stacioniranog saobra}aja u gradovima i na~in
re{avawa problema
Odre|ivawe centara privla~ewa i metodologija istra`iva-
wa potreba u gradu
Gara`e kao objekti za ~uvawe vozila (osnovni zadaci i podela)
Spratne gara`e, vrste, lokacija, prednosti i mane pojedi-
nih vrsta
Parking gara`e, lokacija, kapacitet i postavqawe parking
mesta (uglovi postavqawa)
Parking mesto, osnovne dimenzije
Grafi~ko odre|ivawe {irine prolaza u gara`ama: hodom
unapred i hodom unazad
Parkirawe vozila na otvorenom prostoru (uli~no parkirawe)
Parkirali{ta (ogra|ena, neogra|ena, sa naplatom, bez na-
plate, lokacija i kapacitet)
Zone ograni~enog trajawa parkirawa
DEO áâ
SERVISI (15)
Osnovni zadaci servisa, podela, na~in rada
Sadr`aj servisa (radinoce, administrativni deo, prodajni deo)
Radna mesta u servisu (kanali, dizalice, rampe) i uslovi za
izbor
Oprema radnih mesta
Organizacija radnih mesta, metode (univerzalna, linijska i
me{ovita)
Linija tehni~kog pregleda (oprema, potrebni ure|aji za kon-
trolu ko~nica, svetla, izduvnih gasova i upravqa~kog mehanizma)
Poslovi koji se obavqaju u servisu (prora~un i periodi~nog
obavqawa).
DEO â
PUMPNE STANICE (2)
Osnovni zadaci i sadr`aj
Pumpne stanice u gadu, van grada i na autoputu
DEO âá
AUTOBAZE (3)
Osnovni pojam, sadr`aj, na~in rada i podela
Autobaze za autobuse
Autobaze za teretna vozila
Autobaze za hitne slu`be
Autobaze za taksi vozila
Autobuske stanice za gradski i me|ugradski saobra}aj
Utovarno-istovarne stanice
Kontejnerski terminali
6. PRAKTI^NA NASTAVA
(12 ~asova nedeqno, 264 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq:
– sticawe znawa, ve{tina, navika i sposobnosti za izvr{a-
vawe poslova i zadataka zanimawa kao i znawa za permanentno
usavr{avawe,
– ovladavawe svim postupcima i operacijama za pouzdano,
ta~no, odgovorno i kvalitetno obavqawe radnih zadataka,
– racionalno, ekonomi~no i odgovaraju}e kori{}ewe sred-
stava, opreme, ure|aja i dr.,
– razvijawe tehni~kog mi{qewa i interesovawa za primenu
inovacija pri obavqawu radnog zadatka,
– ovladavawe pravilnom primenom i kori{}ewem sredstava
rada, kao i wihovom negom, odr`avawem i opravkom,
– pravilno preno{ewe znawa, umewa, ve{tina i qubavi za
izvr{ewe radnih zadataka.
Zadaci:
– pouzdano osposobqavawe za uspe{no, kvalitetno, odgovor-
no, ta~no, racionalno i ekonomi~no izvr{ewe radnog zadatka,
– formirawe adekvatnog umewa pri izvr{ewu radnih zada-
taka, formirawe navika za pra}ewe tehnologije rada i stalno
usavr{avawe.
SADR@AJI PROGRAMA
PRIPREMA VOZA^A I VOZILA (16)
Dokumenta vozila. Prijem vozila i zadu`ewe vozilom. Regi-
stracija vozila. Prou~avawe vozila sa aspekta karakteristika,
Strana 40 – Broj 10 20. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
upotrebe, nege i odr`avawa. Priprema vozila za upotrebu i izvr-
{ewe radnog zadatka. Priprema vozila za sezonsku upotrebu i upo-
trebu u posebnim uslovima.
Kontrola ispravnosti vozila. Komandovawe i rukovawe vo-
zilom tokom razrade i nakon rada vozila. Vu~a prikolice.
NEGA, ODR@AVAWE I OPRAVKA VOZILA (10)
Nulti servis. Garantni servis. Teku}i servis. Opravka vozila.
ODR@AVAWE I NEGA MOTORA (34)
Op{te napomene. Podmazivawe motora. Kontrola nivoa
uqa. Zamena uqa, zamena uqnih pre~ista~a, period i postupak pod-
mazivawa pumpe visokog pritiska. Sistem za hla|ewe motora te~-
no{}u. Sistem za hla|ewe motora vazduhom. Pre~ista~i vazduha,
suvi, uqni i kombinovani.
Ispu{tawe vazduha iz sistema za napajawe dizel motora go-
rivom sa linijskom pumpom, sa rotacionom pumpom. Nega i odr`a-
vawe glave motora, novog nakon razrade i posle opravke.
Periodi nege i odr`avawa ventilskih sklopova.
Sistem za paqewe radne sme{e. Greja~i vazduha u cilindri-
ma motora. Kompresor.
PRENOSNI MEHANIZMI (18)
Spojnice. Mewa~ki prenosnici.
Mehanizam mewa~a stepena prenosa komande i prenosnici.
Reduktor. Pogonski most.
Razvodnik pogona. Zglobni prenosnik. Glavni prenosnik.
Diferencijalni prenosnik.
Ure|aj za blokadu diferencijalnog prenosnika. Pogonski
most. Ku}i{te pogonskog mosta. Poluvratila, to~kovi i pneumatici.
UPRAVQA^KI MEHANIZAM (18)
Vrste upravqa~kih mehanizama. Upravqa~ki mehanizmi sa
razli~itim sistemima ve{awa. Polo`aj upravqa~kih to~kova.
Servo ure|aj sistem za upravqawe.
SISTEM ZA VE[AWE I OSLAWAWE (16)
Mehanizmi za vo|ewe to~kova. Elasti~ni oslonci. Elemen-
ti za prigu{ivawe i stabilizaciju.
KO^IONI SISTEMI (18)
Mehani~ke ko~nice. Hidrauli~ne ko~nice. Pneumatske ko~-
nice. Kombinovane ko~nice.
Servo-poja~iva~i kod sistema za ko~ewe. ABS.
PODMAZIVAWE VOZILA (12)
Maziva. Ure|aji za podmazivawe, postupak podmazivawa.
[ema podmazivawa vozila.
ELEKTROURE\AJI I OPREMA (22)
Op{te napomene. Akumulatorska baterija. Dinamo-ma{ina.
Alternator. Elektropokreta~i. Elektri~ni provodnici i pri-
kqu~ci.
[tampana kola. Elektri~ni prekida~i.
Elektri~ni osigura~i i osigura~ka kutija. [ema elektri~-
ne instalacije vozila. Svetlosni elektri~ni ure|aji vozila. Sve-
tlosno-signalni ure|aji vozila. Regleri.
MERNO-KONTROLNI I SIGNALNI URE\AJI VOZILA (18)
Merno-kontrolni signalni ure|aji motora, vozila.
KAROSERIJA VOZILA (16)
Putni~kih. Teretnih. Kombinovanih. Specijalnih.
OPREMA I URE\AJI VOZILA (12)
Kip ure|aji. Dizalice. Specijalni ure|aji.
POGONSKA SREDSTVA (22)
Goriva. Maziva.
PRAWE VOZILA (32)
Prawe bez sredstava za prawe. Prawe upotrebom sredstava
za prawe.
Postupak sa opranim kolima. Sredstva za negu lakova. Sred-
stva za negu lakova na bazi silikona.
O{te}ewe lekova. Nega: hroma, stakla, plasti~nih delova,
ko`e, drveta, tapacirunga i podova.
NASTAVA U BLOKU
(ukupno 8 h 40 = 320 ~asova)
SADR@AJI PROGRAMA
DOKUMENTA VOZILA (14)
Ra~un o vozilu. Carinska deklaracija. Ugovor o kupoproda-
ji. Ugovor o poklonu. Saobra}ajna dozvola. Potvrda SUP-a. Kol-
ska kwiga. Servisna kwi`ica. Uputstvo o rukovawu, odr`avawu i
upotrebi. Sertifikat vozila. Karnet de pasa`. Zelena karta osi-
gurawa vozila ATP karton.
PRIPREMA VOZILA (14)
Kontrola snabdevenosti vozila gorivom. Kontrola nivoa te~-
nosti u motoru i vozilu. Kontrola ispravnosti rada motora i ure|a-
ja. Kontrola ispravnosti rada vozila i ure|aja. Zagrevawe motora.
Kontrola rada komandi vozila. Pode{avawe sedi{ta i ogledala.
NEGA I ODR@AVAWE VOZILA (48)
Odr`avawe vozila tokom upotrebe. Odr`avawe vozila pre
upotrebe. Odr`avawe vozila posle upotrebe.
PERIODI^NI I REDOVNI TEHNI^KI PREGLEDI
VOZILA (14)
Redovni tehni~ki pregled vozila. Vanredan tehni~ki pre-
gled vozila. Periodi~ni tehni~ki pregled vozila.
UVI\AJ SAOBRA]AJNE NEZGODE (24)
Formirawe komisije. Postupci tokom uvi|aja. Formirawe
potrebne dokumentacije. Naj~e{}e gre{ke pri uvi|aju.
OBUKA VO@WE (148)
Formirawe dokumenata vozila, voza~a, kandidata. Planira-
we dinamike obuke vo`we. Organizacija provere znawa. Poznava-
we saobra}ajnih prilika i pru`awe prve pomo}i. Obuka vo`we na
trena`erima. Obuka vo`we na poligonima. Obuka vo`we u grad-
skim uslovima. Obuka vo`we u razli~itim konfiguracijama tere-
na. Obuka vo`we u razli~itim vremenskim i klimatskim uslovima.
Vu~a vozilom i vu~ewe. Vu~a prikolice. Tovar na krovu.
Stabilnost vozila u vo`wi. Ko~ewe.
Bo~na stabilnost. Bezbedna vo`wa. Ekonomi~na vowa. Na-
~in vo`we i potro{wa goriva.
Pra}ewe rada motora i vozila. Priprema kandidata za pola-
gawe voza~kog ispita.
IZVR[EWE RADNOG ZADATKA (58)
Posebno obraditi: postupak obuke kandidata, formirawe
dokumenata i evidencije. Obuka u vo`wi.
Provera ispravnosti vozila. Nega i odr`avawe vozila.
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Programi su koncipirani tako da polaznicima pru`e aktuel-
na saznawa o svim vidovima u~estvovawa u drumskom saobra}aju, bit-
nim ~iniocima i problemima koji se pojavquju u sada{woj praksi.
Pri realizaciji programa potrebno je primewivati razli-
~ite nastavne metode i oblike rada i koristiti raspolo`iva na-
stavna sredstva. (Pojedine sadr`aje realizovati u kabinetima
prakti~ne nastave, kabinetima u`estru~nih predmeta itd.).
Prakti~nu nastavu u bloku izvoditi u odgovaraju}im ustano-
vama (centru za obuku voza~a, tehni~ki pregled, vozni park i sl.).
Izvr{ewe radnih zadataka usmeriti prema specijalisti~-
kom pozivu polaznika i povezati ih sa specijalisti~kim ispitom.
Programe prou~avati za konkretne organizacije sa kriti~-
kom analizom pozitivnih i negativnih aspekata i predlozima za
poboq{awe.
U radu sa voza~ima instruktorima posebnu pa`wu obratiti
poznavawu propisa u saobra}aju, oblicima i metodama rada sa kan-
didatima, pripremi vozila i obradi dokumentacije vozila, in-
struktora i kandidata.
Broj 10 – Strana 4120. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
SPECIJALISTI^KI ISPIT
Pravo da pola`e specijalisti~ki ispit kandidat sti~e kada
polo`i sve ispite predvi|ene planom i programom specijalizacije.
Sadr`aj specijalisti~kog ispita:
a) provera poznavawe Zakona o bezbednosti saobra}aja,
b) izrada prakti~nog zadatka u pismenoj formi,
v) odbrana prakti~nog zadatka.
Sadr`aj prakti~nog zadatka:
Predmet: Metodika obuke vo`we (tema vezana za kategorije
za koje kandidat pola`e specijalisti~ki ispit).
Prakti~an zadatak kandidat priprema samostalno uz pomo}
literature i na dan odbrane zadatak predaje komisiji u dva pri-
merka.
Obrazovni profil: 3.5. VOZA^ TROLEJBUSA
– SPECIJALISTA
USLOVI ZA UPIS KANDIDATA
Specijalizaiju za ovaj obrazovni profil mogu sticati kan-
didati sa zavr{enim slede}im sredwim obrazovawem:
1. voza~ motornih vozila, sa dve godine radnog iskustva i
posedovawem voza~ke dozvole „D” kategorije,
2. tehni~ar drumskog saobra}aja, sa dve godine radnog isku-
stva i posedovawem voza~ke dozvole „D” kategorije.
PREDMETI KOJI SE VREDNUJU PRI SA^IWAVAWU
RANG LISTE ZA UPIS
Osnovi elektrotenike,
Regulisawe i bezbednost saobra}aja,
Gara`e i servisi,
Prakti~na nastava.
CIQ OBRAZOVAWA
Usavr{avawe profesionalnih znawa iz oblasti saobra}aja
Upoznavawe sa osnovnim tipovima trolejbusa, koji se pri-
mewuju kod nas i u svetu
Usavr{avawe sposobnosti voza~a za vo`wu u ote`anim
gradskim uslovima u skladu sa zahtevima i kriterijuma bezbedno-
sti saobra}aja
Ukazivawe polaznicima na uticaj brzine na bezbednost sao-
bra}aja, na va`nost regulisawa saobra}aja kao kriterijuma op{te
bezbednosti saobra}aja
Usavr{avawe znawa iz oblasti dijagnostike, tehni~kog sta-
wa trolejbusa i wihovog odr`avawa u ciqu pove}awa bezbednosti
saobra}aja.
KARAKTERISIT^NI POSLOVI I RADNI ZADACI
Evidencija o radu vozila, opreme u vozilu, opravkama tokom
puta, autosatima, autokilometrima.
Preuzimawe trolejbusa sa saobra}ajnom dokumentacijom i
opremom, popuwavawe putne dokumentacije, vizuelna provera is-
pravnosti trolejbusa, upravqawe trolejbusom u gradskom saobra-
}aju, provera radio i klima ure|aja, vo`wa trolejbusa prema redu
vo`we, popuwavawe saobra}ajne dokumentacije.
Uvo|ewe u rad novih voza~a prema programu pripravni~kog
sta`a, u~estvovawe u programu stru~nog osposobqavawa novih vo-
za~a, u~estvovawe u proveri voza~a.
Strana 42 – Broj 10 20. jun 1997.
NASTAVNI PLAN
T
3
3
2
3
3
3
12 264
320
320264374 320638
958
1
2
3
4
5
6
7
Redni
broj
V T+VNastava
u bloku
Bezbednost saobra}aja
Javni gradski prevoz
Motorna vozila
Elektri~na oprema trolejbusa
Kontaktne mre`e i ispravqa~ke stanice
Specijalisti~ka teorija
Prakti~na nastava
a) u ~asovnom sistemu
b) u bloku
UKUPNO:
UKUPNO ^ASOVA:
BROJ ^ASOVA
NASTAVNI PREDMETI NEDEQNO UKUPNO
T
66
66
44
66
66
66
VNastava
u bloku
GODI[WE
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
N A S T A V N I P R O G R A M I
1. BEZBEDNOST SAOBRA]AJA
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq nastave ovog predmeta jeste pove}avawe profesionalne
osposobqenosti voza~a kao i razvoj odgovornosti za disciplino-
vano u~e{}e u saobra}aju kod nas i u svetu.
Zadaci nastave su:
– da se upoznaju sa svim merama bezbednosti saobra}aja kako
u vozilu tako i na putu, a posebno ukazati na obaveze preduze}a ko-
ja upu}uju vozila na put,
– da se upoznaju sa zna~ajem kontrole i regulisawa saobra}a-
ja kao i zadacima unutra{we kontrole,
– da shvate zna~aj vr{ewa uvi|aja saobra}ajne nezgode u ciqu
pove}awa stepena bezbednosti saobra}aja.
SADR@AJI PROGRAMA
UVOD U BEZBEDNOST SAOBRA]AJA (10)
Bezbednost saobra}aja kao nau~na disciplina i metode me-
rewa bezbednosti. Statistika, eksperiment, posmatrawe, testira-
we, anketa, intervju i upore|ivawe.
Saobra}ajne nezgode: pojam, dinamika i struktura, posledi-
ce (materijalne, socijalne), prostorne karakteristike, sezonske i
vremenske. Vrste gre{aka u~esnika u saobra}aju: nepropisna brzi-
na, nepropisno preticawe, neustupawe prvenstva prolaza i nedr-
`awe dovoqnog rastojawa. Aktivna i pasivna bezbednost saobra-
}aja, voza~a, vozila i puta.
KONTROLA BEZBEDNOSTI SAOBRA]AJA (10)
Saobra}ajno-vaspitne akcije za ve}u sigurnost saobra}aja.
Kontrola saobra}aja, voza~a i vozila. Uticaj represivnih mera na
pona{awe voza~a. Prekr{ajna i krivi~na odgovornost voza~a. Od-
govornost voza~a za pri~iwenu {tetu. Du`nosti u slu~aju soabra-
}ajne nezgode.
^INIOCI U BEZBEDNOSTI SAOBRA]AJA (16)
Uticaj ~inioca bezbednosti na formirawe i sticawe pozi-
tivnih navika u~esnika u saobra}aju. Uticaj psihofizi~kih oso-
bina na sigurnost upravqawa vozilom. Psihofizi~ke sposobno-
sti voza~a. Osobine li~nosti voza~a. Uticaj alkohola, opojnih
sredstava, lekova, bolesti i drugih uzroka nepovoqnih psihofi-
zi~kih stawa voza~a na sigurno upravqawe vozilom. Ergonomski
~inioci i sigurnost saobra}aja. Ergonomska prilago|enost vozi-
la. Ergonomska prilago|enost puta. Vidqivost saobra}ajne signa-
lizacije i weno pravilno funkcionisawe. Na~ela defanzivne
vo`we i optimalne sigurnosti. Saobra}ajno-tehni~ka kultura
u~esnika u saobra}aju.
TEHNIKA VO@WE I ODR@AVAWA VOZILA (24)
Bezopasna brzina. Polazak s mesta, mewawe brzina. Pravil-
na vo`wa u krivinama. Zano{ewe u krivinama. Dve razli~ite teh-
nike. Zamke na poledici – makadamu. Obrtomer – velika pomo}.
Opasni „vodeni klin”. Kontrola tehni~ke ispravnosti vozila i
wen zna~aj za bezbednost saobra}aja. Kontrola ure|aja za zausta-
vqawe vozila. Kontrola ispravnosti ure|aja za upravqawe. Kon-
trola svetlosno-signalnih ure|aja vozila. Kontrola sastava iz-
duvnih gasova motora. Kontrola buke vozila. Kontrola tahografa.
OPREMA VOZILA (6)
Za{tita voza~a i putnika u vozilu. Zimska oprema. Ostala
oprema na vozilu. Ekonomi~na vo`wa i za{titne mere sigurno-
sti. Specifi~nosti autobuskog saobra}aja sa gledi{ta bezbedno-
sti saobra}aja.
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Sadr`aj programa obuhvata slede}e teme: bezbednost saobra-
}aja – gde se u~enici upoznaju sa svim elementima bezbednosti kao
i sa pojmom, dinamikom, strukturom i posledicama saobra}ajne
nezgode. Temu tehnika vo`we i odr`avawe vozila izlagati u
funkciji tehnolo{kih operacija sa posebnim osvrtom na bezbed-
nosne mere za ovaj obrazovni profil.
2. JAVNI GRADSKI PREVOZ
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
SADR@AJI PROGRAMA
OSNOVNE KARAKTERISTIKE PUTNI^KOG
SAOBRA]AJA (10)
Mobilnost stanovni{tva
Promet putnika
Protok putnika
Prevozni zahtev putnika na liniji
IZMERITEQI RADA AUTOBUSA (10)
Brzina obrta
Vreme trajawa obrta
Stepen smawivawa putnika
Sredwa du`ina putovawa putnika
Stepen popuwenosti vozila
Transportni rad
Proizvodnost voznog parka
LINIJSKI PREVOZ PUTNIKA (10)
Definicija linijskog prevoza putnika
Linije u javnom gradskom prevozu
Gravitaciono podru~je linije
Optimalno me|ustati~ko rastojawe
Prigradske linije
Prevozna sposobnost linije
Pogodnost mre`e linije
Pokaziva~i kvaliteta mre`e linije
RED VO@WE, IZRADA REDA VO@WE (16)
U~estanost vo`we
Interval vo`we
Prora~un broja vozila
Vreme trajawa obrta
Potreban broj voza~a
Red vo`we – definisawe
Izrada reda vo`we
Grafikon reda vo`we
Poreme}aji u redu vo`we
Mere za otklawawe poreme}aja
Savremeno upravqawe
Dispe~erski zadaci
Kontrola sprovo|ewa reda vo`we
Rad dispe~erske slu`be
PRODUKTIVNOST RADA U JAVNOM GRADSKOM PREVOZU
PUTNIKA (4)
TARIFNI SISTEMI (10)
Zadatak tarifnog sistema
Tarifni sistemi
Sistemi naplate
Vrste pretplatnih karata
EKSPLOATACIONO-TEHNI^KE KARAKTERISTIKE
VOZILA AUTOBUSA U JGP-u (6)
3. MOTORNA VOZILA
(2 ~asa nedeqno, 44 ~asa ukupno)
Nastavni program ovog predmeta je isti kao kod obrazovnog
profila voza~ motornog vozila – specijalista.
4. ELEKTRI^NA OPREMA TROLEJBUSA
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
SADR@AJI PROGRAMA
UVOD (3)
Istorijat vozila na elektromotorni pogon. Osnovne karak-
teristike trolejbusa kao sredstva za gradski prevoz putnika. Uop-
{te o elektri~noj opremi i elektri~noj instalaciji na trolejbu-
su – odgovaraju}e podele. Trendovi u razvoju vozila za prevoz put-
nika na elektromotorni pogon i trolejbusa kao jednog od wih.
Broj 10 – Strana 4320. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
ELEKTRI^NA INSTALACIJA (5)
Podela na elektri~nu instalaciju vu~nog kola i elektri~nu
instalaciju pomo}nog strujnog kola, signalizaciju, osvetqewe,
upravqawe. Vrste provodnika, stepen izolacije, presek provodnika.
ELEMENTI ELEKTROMOTORNOG POGONA I VU^E (20)
VU^NI MOTORI JEDNOSMERNE STRUJE
Konstrukcija motora i princip rada. Vrste motora jedno-
smerne struje primewenih u trolejbuskoj elektri~noj vu~i i wiho-
ve karakteristike. Regulacija brzine motora jednosmerne struje sa
slo`enom pobudom. Sistemi automatske kontrole i upravqawa.
MOTOR – VENTILATOR – GENERATORSKA GRUPA
Opis i karakteristike, princip rada, upravqawe, {ema veze
i delovawa. Regulacija napona generatora.
MOTOR – KOMPRESORSKA GRUPA
Opis i karakteristike, princip rada, upravqawe, {ema veze
i delovawa.
MOTOR – HIDROUPRAVQA^A
Opis i karakteristike, princip rada, upravqawe, {ema veze
i delovawa.
MOTOR RETRIVERA
Opis i karakteristike, princip rada, upravqawe, {ema veze
i delovawa.
ELEMENTI STRUJNOG KOLA ZA UPRAVQAWE
I ZA[TITU OPREME VISOKOG NAPONA
Reostatski kontroler, kontroler smera vo`we, otpornici,
{antovi, linijski prekida~ (maksimalni relej), za{tita od pre-
optere}ewa, trole.
OPREMA NISKOG NAPONA (KOMANDNA KOLA)
Relejno kontaktna oprema, relej ubrzawa, elektromehani~ki
pretvara~i, pilot motor, kontroleri (vo`wa i ko~ewa).
OPREMA ZA ELEKTRI^NO KO^EWE I ZAUSTAVQAWE
Elektri~no ko~ewe kod trolejbusa (elektrodinami~ko). Deo
relejno kontaktorske opreme za strujno kolo vu~e koje u~estvuje
pri ko~ewu (kontroler, releji, kontaktori, regulatori struje ko-
~ewa, otpornici za ko~ewe).
OSVETQEWE, SIGNALIZACIJA, POMO]NO STRUJNO
KOLO, DODATNA OPREMA (25)
Akumulatorske baterije, ~eli~ni nikl-kadmijum akumulato-
ri. Dopuwavawe, eksploatacija, odr`avawe.
KIT aparat (za{tita od proboja VN na {asiji)
Automat retrivera i retriver (povlaka~ trola)
Oprema za signalizaciju i osvetqewe trolejbuskog puta.
Osvetqewe unutra{weg prostora trolejbusa i signalizaci-
ona oprema za upravqa~kim pultom voza~a.
Specijalna signalizaciona kola.
Oprema za rukovawe vratima sa odgovaraju}om signalizacijom.
Zvu~na signalizacija.
Rukovawe kaloriferom i zagrevawe put. prostora.
Automati za poni{tavawe voznih karti.
Razglasni ure|aj i UKT stanica.
[EME STRUJNIH KOLA (5)
[eme vu~nog strujnog kola. [eme strujnog kola ko~ewa. [e-
me elektri~ne opreme i ure|aja visokog napona. [eme elektri~ne
opreme i ure|aja niskog napona.
OPASNOSTI I ZA[TITA OD ELEKTRI^NE STRUJE
I VISOKOG NAPONA, KVAROVI NA OPREMI
ZA ELEKTRI^NU VU^U (8)
Osnovni tipovi i na~ini prepoznavawa kvarova. Postupci
voza~a u takvim slu~ajevima. Dejstvo strujnog udara na ~oveka. Na-
pon dodira i koraka. Po`ar izazvan elektri~nom strujom i postu-
pak u slu~aju wegove pojave. Mere za{tite i propisi.
5. KONTAKTNE MRE@E I ISPRAVQA^KE STANICE
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq nastave predmeta jeste usvajawe znawa koja omogu}avaju
u~enicima da shvate uticaj primene elektri~nih instalacija i
ure|aja na kretawe saobra}ajnih sredstava.
Zadaci nastave predmeta su:
– upoznavawe primene elektrotehni~kih zakona na sistemu
za promenu napona elektri~ne energije i sistema za prenos elek-
tri~ne energije od izvora do vozila,
– sticawe osnovnih znawa o primewenim re{ewima u ispra-
vqa~kim stanicama i na kontaktnoj mre`i,
– sticawe osnovnih znawa o opasnostima i prate}im pojmo-
vima pri eksploataciji elektri~ne energije u ispravqa~kim sta-
nicama i na kontaktnoj mre`i.
SADR@AJI PROGRAMA
PRIMENA ELEKTROTEHNIKE (3)
Uticaj potro{a~a tramvaja na pad napona u kontaktnoj mre-
`i i {inama i na napon u krajwoj ta~ki tramvajske deonice. Uti-
caj du`ine mre`e na pad napona, u kontaktnoj mre`i i {ina i na
napon u krajwoj ta~ki tramvajske deonice.
ISPRAVQA^KE STANICE (10)
Zadatak ispravqa~kih stanica. Podela, princip rada i
glavni delovi ispravqa~ke stanice (visokonaponski razvod, is-
pravqa~ki transformator, ispravqa~, razvod jednosmerne struje,
ku}ni transformator) i uloga delova u ispravqa~koj stanici.
Tok ulaska elektri~ne energije i pretvarawe iz naizmeni~-
ne u jednosmernu energiju u ispravqa~koj stanici – jednopolna
{ema ispravqa~ke stanice.
Primewena za{tita za delove ispravqa~ke stanice, kablova
i kontaktne mre`e.
Odre|ivawe lokacija ispravqa~kih stanica i, u zavisnosti
od saobra}ajnih potreba i mogu}nosti, napajawa sa 10 KV stanice.
KONTAKTNA MRE@A (12)
Zadatak kontaktne mre`e. Vrste kontaktnih mre`a i re{e-
wa koja se primewuju u Beogradu (~vrsta veza kontaktne mre`e i
kona~na ve{awa).
Konstrukcija kontaktnih mre`a (nekompenzovana, potkom-
penzovana i povezana kontaktna mre`a).
Na~ini montirawa kontaktnih mre`a. Osnovne tehni~ke
karakteristike kontaktne mre`e (tip provodnika i wihov presek
i oblik, gustina ve{awa kontaktnog provodnika, visina kontakt-
nog provodnika, rastojawe izme|u stubova, tipovi stubova, na~in
ugradwe stubova, sile u kontaktnom vodu, lan~anici u popre~ni-
cima).
Podela kontaktne mre`e na deonice, du`ine deonica i sek-
cioneri.
PRENOS ELEKTRI^NE ENERGIJE (5)
Napajawe ispravqa~kih stanica sa naponom 10 KV, tip ka-
bla, presek kabla, radni napon kabla, na~in polagawa kabla i za-
{tita kabla. Napajawe iz kontaktnog provodnika sa jednosmernom
elektri~nom energijom, tip kabla, presek kabla, radni napon ka-
bla, na~in polagawa kabla, ispitni napon kabla, za{tita kabla i
optere}ewe kabla.
KVAROVI NA KONTAKTNOJ MRE@I I ELEMENTIMA
NAPOJNOG DELA (3)
Prekid kabla visokog napona. Prekid napajawa kontaktne
mre`e na sekundarnoj strani. Prekid kontaktnog voda. Kratak
spoj u mre`i. Preoptere}ewe. Kvarovi elektri~ne skretnice.
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Pri izvo|ewu nastave ovog predmeta posebnu pa`wu obrati-
ti na povezivawe teorije sa praksom, pri ~emu obavezno koristiti
{eme, slike, elemente i sklopove konstrukcija ispravqa~kih sta-
nica i kontaktnih mre`a. Posebno u~enicima pokazati primere
iz prakse. Pri ostvarivawu programa akcenat staviti na one sadr-
`aje koji su zna~ajni za obavqawe zadataka voza~a tramvaja.
Strana 44 – Broj 10 20. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
Pri izlagawu sadr`aja primena elektrotehnike koristiti
znawa iz osnova elektrotehnike i fizike i pri tome ukazati u~e-
nicima na principe rada pojedinih elektri~nih ure|aja, wihovo
rukovawe, napajawe i za{titu.
Prilikom realizacije teme ispravqa~ke stanice nastavnik
je du`an da u~enicima uka`e na zna~aj ovakvih postrojewa koja na-
izmeni~nu struju pretvaraju u jednosmernu.
S obzirom na specifi~nosti ovih postrojewa posebnu pa-
`wu posvetiti lokaciji ovih ure|aja i wihovoj za{titi.
U izlagawu sadr`aja dela programa kontaktna mre`a, pre-
nos energije i kvarovi na mre`i detaqno obraditi na~in monti-
rawa kontaktne mre`e, postavqawe, visinu provodnika i rastoja-
we izme|u stubova s ciqem za{tite od ne`eqenih posledica.
6. SPECIJALISTI^KA TEORIJA
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq predmeta Specijalisti~ka teorija je da upozna u~enike
sa osnovnim objektima koji slu`e za: ~uvawe, snabdevawe i odr`a-
vawe vozila. Isto tako, ciq predmeta je isticawe zna~aja kolovo-
zne konstrukcije kao faktora u saobra}aju. Posebno se isti~e zna-
~aj saobra}aja u gradskom tkivu, urbanisti~ka analiza savremenih
gradova i objekata za putni~ki saobra}aj.
Zadatak predmeta je osposobqavawe voza~a autobusa da uz
{irok spektar znawa boqe obave svoj posao.
SADR@AJI PROGRAMA
DEO á
GRA\EVINSKI DEO (20)
– Uvod o putevima i kategorizacija
– Eksploatacione karakteristike puta (ra~unska brzina,
propusna mo} puta i saobra}ajno optere}ewe)
– Trasirawe puteva (situacioni plan, uzdu`ni profil, po-
pre~ni profili)
– Dejstvo vozila na kolovoz (vertikalne sile, tangencijalne
sile i sile na isisavawe)
– Odre|ivawe konstruktivnih elemenata puta (krivine,
pravci, nagibi)
– Preglednost puta u krivini
– Horizontalna krivina
– Vertikalne krivine
– Prelazne krivine
– Vitoperewe kolovoza, prelazne rampe
– Pro{irewe kolovoza u krivini
– Serpentine
– Gra|evinski elementi puta (dowi stroj puta, zemqani
trup, objekti doweg stroja)
– Izrada zemqanog trupa (materijali, vrsta ma{ina i na~in
izrade; posteqica puta)
– Dejstvo mraza na put
– Gorwi stroj puta, kolovozna konstrukcija, podela kon-
strukcija i materijali za izradu
– Slojevi kolovozne konstrukcije: sloj ~isto}e, podloga i
gaze}i sloj
– Izrada i osobine klasi~nih kolovoznih konstrukcija
– Izrada i osobine savremenih kolovoznih konstrukcija
– Oprema puta (smerokazi, ma~je o~i, ograde i kilometarski
stubi}i)
– Pojam kolovoza, ivi~waka, ivi~nih traka, bankina i bermi
– Biciklisti~ke staze i parkirali{ta
– Odvodwavawe kolovoza, jarak i rigol
DEO áá
URBANIZAM (10)
– Zna~aj urbanizma i wegovi zadaci
– Osnovni zadaci urbanisti~kog projektovawa
– Zna~aj gradova
– Zna~aj saobra}aja u razvoju grada
– Dinamika i statika gradskog saobra}aja
– Saobra}ajne te{ko}e u savremenim gradovima
– Problemi organizacije saobra}ajne mre`e
– Projektovawe budu}ih saobra}ajnica
– Kategorije ulica
– Tipi~ne {eme saobra}ajne mre`e
– Prostorno planirawe
DEO ááá
STACIONIRANI SAOBRA]AJ (15)
– Problemi stacioniranog saobra}aja u gradovima i na~in
re{avawa problema
– Odre|ivawe centra privla~ewa i metodologija istra`i-
vawa potreba u gradu
– Gara`e kao objekti za ~uvawe vozila (osnovni zadaci i po-
dela)
– Spratne gara`e, vrste, lokacija, prednosti i mane pojedi-
nih vrsta
– Parking gara`e, lokacija, kapacitet i postavqawe par-
king mesta (uglovi postavqawa)
– Parking mesto, osnovne dimenzije
– Grafi~ko odre|ivawe {irine prolaza u gar`aama: hodom
unapred i hodom unazad
– Parkirawe vozila na otvorenom prostoru (uli~no parki-
rawe)
– Parkirali{ta (ogra|ena, neogra|ena, sa naplatom, bez na-
plate, lokacija i kapacitet)
– Zone ograni~enog trajawa parkirawa
DEO áâ
SERVISI (15)
– Osnovni zadaci servisa, podela, na~in rada
– Sadr`aj servisa (radionice, administrativni deo, prodaj-
ni deo)
– Radna mesta u servisu (kanali, dizalice, rampe) i uslovi
za izbor
– Oprema radnih mesta
– Organizacija radnih mesta, metode (univerzalna, linijska
i me{ovita)
– Linija tehni~kog pregleda (oprema, potrebni ure|aji za kon-
trolu ko~nica, svetla, izduvnih gasova i upravqa~kog mehanizma)
– Poslovi koji se obavqaju u servisu (prora~un i periodi~-
nost obavqawa)
DEO â
AUTOBAZE ZA TROLEJBUSE (2)
– Osnovni pojam, sadr`aj, na~in rada
– Gradske trolejbuske stanice
DEO âá
KONTROLA I ODR@AVAWE ELEKTRI^NIH VOZILA (3)
– Uloga i zna~aj elektri~nih vozila u gradskom saobra}aju
– Osnovne karakteristike tramvaja
– Osnovne karakteristike trolejbusa
– Brza gradske `eleznica, metro
7. PRAKTI^NA NASTAVA
(12 ~asova nedeqno, 264 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq:
– sticawe znawa, navika i sposobnosti za izvr{avawe po-
slova i zadataka kao i znawa za permanentno usavr{avawe,
– ovladavawe svim postupcima i operacijama za pouzdano,
ta~no, odgovorno i kvalitetno obavqawe radnih zadataka,
– racionalno, ekonomi~no i odgovaraju}e kori{}ewe sred-
stava, opreme, ure|aja i dr.,
– razvijawe tehni~kog mi{qewa i interesovawa za primenu
inovacija pri obavqawu radnog zadatka,
– ovladavawe pravilnom primenom i kori{}ewem sredstava
rada, kao i wihovom negom, odr`avawem i opravkom.
Zadaci:
– pouzdano osposobqewe za uspe{no, kvalitetno, odgovorno,
ta~no, racionalno i ekonomi~no izvr{ewe radnog zadatka,
– formirawe adekvatnog umewa pri izvr{ewu radnih zada-
taka,
Broj 10 – Strana 4520. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
– formirawe navika za pra}ewe tehnologije rada i stalno
usavr{avawe.
SADR@AJI PROGRAMA
PRAKTI^NA NASTAVA
– deo iz elektri~ne opreme trolejbusa (130 ~asova)
ELEMENTI ELEKTROMOTORNIH POGONA I VU^E
TROLEJBUSA (30)
Vu~ni motor
Motor – ventilator – generatorska grupa
Motor – kompresorska grupa
Motor hidroupravqa~a
Motor retrivera
Elementi strujnog kola za upravqawe i za{titu
Elementi strujnog kola visokog napona
Reostatski kontroleri, kontroler smera vo`we, otpornici,
{antovi, kontaktori, za{tita od preoptere}ewa, linijski preki-
da~ (maskimalni relej), trole
Elementi strujnog kola niskog napona za upravqawe (ko-
mandna kola)
Relejno kontaktorska grupa, relej ubrzawa, pilot motor,
kontroleri vo`we i ko~ewa.
OPREMA ZA KO^EWE I ZAUSTAVQAWE TROLEJBUSA (10)
Elektri~na ko~nica trolejbusa. Vu~ni motori u re`imu ko-
~ewa.
Kontroler ko~ewa, regulator struje ko~ewa, otpornici za
ko~ewe.
SEKUNDARNO STRUJNO KOLO ZA SIGNALIZACIJU I
OSVETQEWE (30)
Akumulatorske baterije. Kontrola ispravnosti.
Osvetqewe unutra{wosti trolejbusa. Osvetqewe puta, sig-
nalizacija.
Upravqa~ki pult voza~a trolejbusa (merni ure|aji, signali-
zacija, prebaciva~i, prekida~i i tasteri, kontroleri ubrzawa i
usporewa).
Zvu~na signalizacija.
DODATNA OPREMA (20)
KIT aparat, automat retrivera i retriver (povlaka~ kola).
Oprema za rukovawe otvarawa i zatvarawa vrata. Rukovawe
kaloriferom i zagrevawem putni~kog prostora. Automati za po-
ni{tavawe karata.
Razglasni ure|aj i UKT stanica.
Pneumatski i hidrauli~ni ure|aji trolejbusa.
ISPITIVAWE TROLEJBUSA (10)
ODR@AVAWE TROLEJBUSA I KONSTATACIJA
KVAROVA (20)
Postupci voza~a trolejbusa pri kvaru trolejbusa, proboja vi-
sokog napona, po`ara.
TEHNI^KO ODR@AVAWE ELEKTROOPREME (10)
PRAKTI^NA NASTAVA
– deo iz mehani~ke opreme trolejbusa (134)
PRIPREMA VOZA^A I VOZILA (20)
Dokumenta, prijem vozila i zadu`ewe vozilom. Registracija
vozila. Prou~avawe vozila sa aspekta karakteristika, nege i odr-
`avawa. Priprema vozila za izvr{ewe radnog zadatka u svim uslo-
vima eksploatacije. Kontrola ispravnosti.
Komandovawe i rukovawe vozilom tokom razrade i nakon ra-
da vozila.
NEGA I ODR@AVAWE TROLEJBUSA (15)
Servisirawe vozila. Opravka vozila.
PRENOSNI MEHANIZAM (30)
Spojnice. Mewa~ki prenosici. Mehanizam mewa~a, komande
i prenosici. Pogonski most. Zglobni prenosnici. Glavni preno-
snik. Diferencijal. Ure|aj za blokirawe diferencijala. Polu-
vratila. To~kovi i pneumatici.
UPRAVQA^KI MEHANIZAM (25)
Vrste upravqa~kih mehanizama. Upravqa~ki mehanizam sa
razli~itim sistemom ve{awa. Polo`aj upravqa~kih to~kova.
Servo ure|aj sistema za upravqawe.
SISTEM ZA VE[AWE I OSLAWAWE (15)
Mehanizam za vo|ewe to~kova. Elasti~ni oslonci. Elementi
za prigu{ivawe i stabilizaciju.
KAROSERIJA TROLEJBUSA (10)
OPREMA I URE\AJI VOZILA (10)
Dizalice, specijalni ure|aji.
PRAWE VOZILA (9)
Prawe bez i sredstvima za prawe. Postupak sa opranim kolima.
Sredstva za negu lakova. O{te}ewe lakova.
Nega: hroma, stakla, plasti~nih delova, ko`e, drveta, tapa-
cirunga i lakova.
NASTAVA U BLOKU
(40 ~asova nedeqno, 320 ~asova ukupno)
DOKUMENTA VOZILA (12)
Ra~un o vozilu. Carinska deklaracija. Ugovor o kupoproda-
ji. Ugovor o poklonu.
Saobra}ajna dozvola.
Potvrda SUP-a. Kolska kwiga. Servisna kwi`ica. Uput-
stvo o rukovawu, odr`avawu i upotrebi.
Sertifikat vozila.
PREVOZNA DOKUMENTA (22)
Putne liste, lista kvara, vozne isprave (putni~ke karte
svih vrsta).
PLAN RADA VOZNOG PARKA (25)
Planirawe i analiza rada voznog parka. Operativno ruko-
vo|ewe i kontrola rada.
Dokumenti za evidenciju. Pra}ewe dokumenata i {ifrova-
we za kompjutersku obradu.
RED VO@WE (30)
Metode izrade reda vo`we. Primena elektronskih ra~unara
za izradu reda vo`we, Poreme}aji u redu vo`we i mere za wihovo
otklawawe. Izvodi iz reda vo`we (tura`ne tablice).
ODR@AVAWE VOZILA (10)
Odr`avawe vozila pre upotrebe. Odr`avawe vozila tokom
upotrebe. Odr`avawe vozila posle upotrebe.
PRA]EWE TRO[KOVA PREVOZA (74)
Tro{kovi prevoza. Prora~un tro{kova. Cena ko{tawa pre-
vozne usluge.
PERIODI^NI I REDOVNI TEHNI^KI PREGLEDI
VOZILA (15)
Redovni tehni~ki pregled vozila. Vanredan tehni~ki pre-
gled vozila. Periodi~ni tehni~ki pregled vozila.
KONTROLA RADA VOZILA I VOZA^A (40)
Operativno rukovo|ewe i kontrola rada. Kontrola rada voza~a
i vozila u javnom saobra}aju. Kontrola rada o~itavawem tahografa.
UVI\AJ SAOBRA]AJNE NEZGODE (40)
Formirawe komisije. Postupci tokom uvi|aja. Formirawe
potrebne dokumentacije. Naj~e{}e gre{eke pri uvi|aju.
IZVR[EWE RADNOG ZADATKA U STRUCI (52)
Posebno obraditi: operativna dokumenta, prevozna dokumenta.
Tro{kove prevoza. Podela tro{kova sa stanovi{ta kori-
{}ewa kapaciteta (varijabilni i stalni tro{kovi).
Strana 46 – Broj 10 20. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
PERIODI^NI I REDOVNI TEHNI^KI PREGLEDI
VOZILA (15)
Odr`avawe vozila tokom upotrebe. Odr`avawe vozila posle
upotrebe.
SPECIJALISTI^KI ISPIT
Specijalisti~ki ispit kandidati pola`u na kraju obrazova-
wa (kada su uspehom zavr{ili sve predmete predvi|ene planom i
programom obrazovawa za obrazovni profil voza~ trolejbusa spe-
cijalista).
Ovim ispitom proverava se stru~na osposobqenost kandida-
ta za samostalno obavqawe poslova i radnih zadataka utvr|enih
zanimawa u okviru obrazovnog profila.
Specijalisti~ki ispit sastoji se iz:
1. izrade prakti~nog rada,
2. odbrane prakti~nog rada.
1. IZRADA PRAKTI^NOG RADA
Sadr`aji prakti~nog rada utvr|uju se iz slede}ih oblasti i
predmeta:
– Elektri~na oprema trolejbusa,
– Kontaktne mre`e i ispravqa~ke stanice,
– Bezbednost saobra}aja,
– Organizacija prevoza putnika.
2. ODBRANA PRAKTI^NOG RADA
Na odbrani prakti~nog rada proverava se nivo ste~enih zna-
wa i sposobnosti kandidata da ta znawa primewuju u svakodnev-
nom izvr{avawu konkretnih radnih zadataka iz podru~ja rada vo-
za~a trolejbusa specijaliste.
Ispitna pitawa za usmenu proveru znawa postavqaju se iz
oblasti iz kojih je ra|en prakti~ni rad.
Obrazovni profil: 3.6. VOZA^ TRAMVAJA – SPECIJALISTA
USLOVI ZA UPIS KANDIDATA
Specijalizaciju za ovaj obrazovni profil mogu sticati kan-
didati sa zavr{enim slede}im sredwim obrazovawem:
1. voza~ motornih vozila, sa dve godine radnog iskustva i
posedovawem voza~ke dozvole „B” kategorije,
2. tehni~ar drumskog saobra}aja, sa dve godine radnog isku-
stva i posedovawem voza~ke dozvole „B” kategorije.
PREDMETI KOJI SE VREDNUJU PRI SA^IWAVAWU
RANG LISTE ZA UPIS
– Osnovi elektrotehnike
– Regulisawe i bezbednost saobra}aja
– Gara`e i servisi
– Prakti~na nastava
CIQ OBRAZOVAWA
Usavr{avawe profesionalnih znawa iz oblasti saobra}aja.
Upoznavawe sa osnovnim tipovima tramvaja, koji se prime-
wuju kod nas i u svetu.
Usavr{avawe sposobnosti voza~a za vo`wu u ote`anim
gradskim uslovima u skladu sa zahtevima i kariterijumima bezbed-
nosti saobra}aja.
Ukazivawe polaznicima na uticaj brzine na bezbednost sao-
bra}aja, na va`nost regulisawa saobra}aja kao kriterijuma op{te
bezbednosti saobra}aja.
Usavr{avawe znawa iz oblasti dijagnostike, tehni~kog sta-
wa tramvaja i wihovog odr`avawa u ciqu pove}awa bezbednosti
saobra}aja.
KARAKTERISTI^NI POSLOVI I RADNI ZADACI
Evidencija o radu vozila, opreme u vozilu, opravkama tokom
puta, autosatima, autokilometirma.
Preuzimawe tramvaja sa saobra}ajnom dokumentacijom i
opremom, popuwavawe putne dokumentacije, vizuelna provera is-
pravnosti tramvaja, upravqawe tramvajem u gradskom saobra}aju,
provera radio i klima ure|aja, vo`wa tramvaja prema redu vo`we,
popuwavawe saobra}ajne dokumentacije.
Uvo|ewe u rad novih voza~a prema programu pripravni~kog
sta`a, u~estvovawe u programu stru~nog osposobqavawa novih vo-
za~a, u~estvovawe u proveri voza~a.
Broj 10 – Strana 4720. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
N A S T A V N I P R O G R A M
1. REGULISAWE I BEZBEDNOST SAOBRA]AJA
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
– upoznavawe principa i zakonitosti regulisawa drumskog
saobra}aja, kao i osposobqavawe kandidata da organizuju proces
saobra}aja radi bezbednosti na najvi{em nivou;
– osposobqavawe kandidata za uo~avawe i shvatawe funkcio-
nalne me|uzavisnosti razli~itih elemenata regulisawa saobra}aja;
– da kandidati upoznaju sve mere bezbednosti kako u vozilu
tako i na javnim putevima;
– da upoznaju sve faktore koji su od bitnog uticaja za regu-
lisawe i bezbednost saobra}aja;
– razvijawe interesovawa kandidata za samoobrazovawe i
redovno pra}ewe stru~ne literature.
SADR@AJI PROGRAMA
UVOD (3)
Regulisawe drumskog saobra}aja kao potreba, osnovni zahte-
vi i karakteristike sistema regulisawa. Predmet i zadaci koji se
re{avaju kroz regulisawe saobra}aja.
Bezbednost saobra}aja kao nau~na disciplina; faktori ko-
jima se izra`ava stepen bezbednosti saobra}aja.
TEORIJA SAOBRA]AJNOG TOKA (10)
Osnovni parametri, definisawe, karakteristike i metode
merewa saobra}ajnog toka. Osnovne veli~ine saobra}ajnog toka i
wihove osobenosti. Me|usobna zavisnost osnovnih veli~ina sao-
bra}ajnog toka (V, G, Q).
Opisivawe zakonitosti kretawa vozila u saobra}ajnim to-
kovima na putevima, sa osvrtom na saobra}ajni tok tramvaja.
Uslovi slobodnog toka; uslovi normalnog toka; uslovi zasi-
}enog toka; uslovi forsiraniog toka.
Rastojawe sle|ewa u funkciji brzine vozila – osnovni modeli.
Model rastojawa sle|ewa tipa „sledi vo|u”.
REGULISAWE SAOBRA]AJA U GRADU (12)
Raskrsnice u nivou – uloga, odnosi izme|u raskrsnica i me-
|uprostora.
Na~in regulisawa saobra}aja na raskrsnicama. Na~in regu-
lisawa saobra}aja primenom horizontalne signalizacije. Na~in
regulisawa saobra}aja primenom vertikalne signalizacije. Regu-
lisawe saobra}aja primenom svetlosne signalizacije.
Signalna oprema: vrste i tipovi semafora. Poseban osvrt
na semafore koji se koriste u saobra}aju tramvaja.
Kriterijumi za odabirawe na~ina regulisawa saobra}aja.
Kriterijumi za uvo|ewe svetlosnih signala.
Na~in rada svetlosnih signala. Individualna signalisana
raskrsnica. Koordinirani rad svetlosnih signala. Plan odvija-
wa faza (fazni plan) od zna~aja za kretawe tramvaja kroz raskr-
snicu. Primeri uz obavezno u~e{}e tramvaja.
OSNOVNI FAKTORI BEZBEDNOSTI SAOBRA]AJA (16)
Op{te psihofizi~ke karakteristike qudi od zna~aja za bez-
bednost saobra}aja (uzrast, iskustvo, ubrzawe i usporewe). Aktiv-
na i pasivna bezbednost voza~a sa osvrtom na voza~a tramvaja.
Savremena koncepcija u konstrukciji tramvaja i wihov odraz
na bezbednost saobra}aja. Aktivna i pasivna bezbednost tramvaja
kao vozila. Uticaj voznih karakteristika tramvaja na bezbednost
saobra}aja. Stabilnost tramvaja kao vozila, a naro~ito u krivini.
Sposobnost tramvaja kod ubrzawa, a naro~ito kod usporewa.
Pojam usporewa i od ~ega zavisi, kod {inskih vozila. Veli-
~ine usporewa koje se prihvataju u sudskoj praksi za tramvaje. Ulo-
ga peska u pove}awu usporewa.
Uticaj elemenata koloseka na bezbednost tramvajskog sao-
bra}aja. Saobra}ajna oprema koloseka od zna~aja za bezbednost
tramvajskog saobra}aja. Na~in postavqawa koloseka od zna~aja za
bezbednost saobra}aja.
Strana 48 – Broj 10 20. jun 1997.
NASTAVNI PLAN
T
3
3
3
2
3
3
12 264
320
320264374 320638
958
1
2
3
4
5
6
7
Redni
broj
V T+VNastava
u bloku
Regulisawe i bezbednost saobra}aja
Kontaktne mre`e i ispravqa~ke stanice
Elektri~na oprema tramvaja
Mehani~ka oprema tramvaja
Osnovi tramvajskih pruga
Organizacija tramvajskog saobra}aja
Prakti~na nastava
a) u ~asovnom sistemu
b) u bloku
UKUPNO:
UKUPNO ^ASOVA:
BROJ ^ASOVA
NASTAVNI PREDMETI NEDEQNO UKUPNO
T
66
66
66
44
66
66
VNastava
u bloku
GODI[WE
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
SAOBRA]AJNE NEZGODE (7)
Na~ini na koji se prate saobra}ajne nezgode, pa i nezgode u
tramvajskom saobra}aju.
Osnovni uzroci saobra}ajnih nezgoda. Uzroci saobra}ajnih
nezgoda sa tramvajima. Saobra}ajne nezgode sa tramvajima prema vr-
stama. Vremenska i prostorna distribucija nezgoda sa tramvajima.
UVI\AJ I VE[TA^EWE SAOBRA]AJNIH NEZGODA (15)
Sastav i oprema ekipe za uvi|aj. Rad ekipe u toku uvi|aja.
Uloga i rad saobra}ajno-tehni~kog ve{taka u toku uvi|aja.
Rad i uloga saobra}ajno-tehni~kog ve{taka u toku vo|ewa sudskog
postupka: Ki, K i P.
Prora~un brzine vozila pre momenta nastanka nezgode i u
momentu sudara:
– na osnovu tragova ko~ewa (tragovi ko~ewa kod tramvaja);
– ~eonim sudarom dva vozila;
– sudarom vozila u sustizawu, odnosno naletom ~ela vozila
na zadwi kraj vozila ispred;
– na osnovu daqine odba~aja pe{aka (samo slu~aj kod odba-
~aja pe{aka) u sudaru sa vozilom (tramvajem) koje ima ravnu ~eonu
stranu.
Zaustavni put. Odre|ivawe du`ine zaustavnog puta. Od ~ega
zavisi du`ina zaustavnog puta kod tramvaja. Zna~aj zaustavnog puta
u bezbednosti tramvajskog saobra}aja.
KONTROLA BEZBEDNOSTI TRAMVAJSKOG
SAOBRA]AJA (3)
Kontrola brzine i vozila na putu pomo}u ure|aja.
Zadaci slu`be unutra{we kontrole bezbednosti tramvaj-
skog saobra}aja:
– sredstva unutra{we kontrole;
– kontrola tehni~ke ispravnosti vozila;
– kontrola zdravstvenog i psihofizi~kog stawa voza~a,
– profesionalno usavr{avawe,
– poboq{awe uslova rada i radnih sposobnosti voza~a.
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Gradivo je raspore|eno u sedam tematskih celina. Uz svaku te-
matsku celinu naveden je broj ~asova potrebnih za ostvarivawe
nstavnih sadr`aja. Pored svake tematske celine upisan je broj ~aso-
va koji se odnose na obra|ivawe gradiva, ponavqawe i utvr|ivawe.
U delu gradiva koji obuhvata programske sadr`aje iz reguli-
sawa saobra}aja potrebno je ukazati na zna~aj navedenih tematskih
celina sa osvrtom na mesto tramvaja kao {inskog vozila u uslovi-
ma odvijawa drumskog saobra}aja.
U delu bezbednosti najzna~ajnije je da se upoznaju sve mere
bezbednosti, a naro~ito osnovni faktori bezbednosti u tramvaj-
skom saobra}aju. Posebno ukazati na saobra}ajne nezgode sa tram-
vajima kao i zaustavni put tramvaja i za{to je zna~ajan, kao i na
obaveze prevoznog preduze}a koje se stara o tehni~koj ispravnosti
vozila i kontroli.
2. KONTAKTNE MRE@E I ISPRAVQA^KE STANICE
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
Nastavni program ovog predmeta je isti kao kod obrazovnog
profila voza~ trolejbusa – specijalista.
3. ELEKTRI^NA OPREMA TRAMVAJA
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
SADR@AJI PROGRAMA
UVOD (3)
Istorijat vozila na elektromotorni pogon. Osnovne karak-
teristike tramvaja kao sredstva za gradski prevoz putnika. Uop-
{te o elektri~noj opremi i elektri~noj instalaciji na tramvaju –
odgovaraju}e podele. Trendovi u razvoju vozila za prevoz putnika
na elektromotorni pogon i tramvaja kao jednog od wih.
ELEKTRI^NA INSTALACIJA (5)
Podela na elektri~nu instalaciju vu~nog kola i elektri~nu
instalaciju pomo}nog strujnog kola, signalizaciju, osvetqewe,
upravqawe. Vrste provodnika, stepen izolacije, presek provodnika.
ELEMENTI ELEKTROMOTORNOG POGONA I VU^E (20)
VU^NI MOTORI JEDNOSMERNE STRUJE
Konstrukcija motora i princip rada. Vrste motora jedno-
smerne struje primewenih u tramvajskoj elektri~noj vu~i i wihove
karakteristike. Regulisawe brzine motora jednosmerne struje sa
rednom pobudom. Direktna i indirektna komanda. Sistemi auto-
matske kontrole i upravqawa.
MOTOR – VENTILATORSKA GRUPA
Opis i karakteristike, princip rada, upravqawe, {ema veze
i delovawa.
MOTOR – GENERATORSKA GRUPA
Uloga, karakteristike, na~in upravqawa. [ema veze i delo-
vawa. Regulisawa napona generatora.
ELEMENTI STRUJNOG KOLA ZA UPRAVQAWE I
ZA[TITU OPREMA VISOKOG NAPONA
Kontroler, otpornici, {antovi, akcelerator, linijski preki-
da~ sa maksimalnim relejem, za{tita od preoptere}ewa, odvodnici
prenapona, uzemqiva~ (preklopnik kontaktni vod/zemqa), pantograf.
OPREMA NISKOG NAPONA (KOMANDNA KOLA)
Relejno kontaktorska oprema, relej ubrzawa, protivklizna
za{tita, SPM regulator, JK kontroler, pilot motor.
OPREMA ZA KO^EWE I ZAUSTAVQAWE TRAMVAJA
Vrste elektri~nih ko~ewa na tramvajskom vozilu (elektrodina-
mi~ko, rezervno, ko~ewe u slu~aju opasnosti). Deo relejno kontaktor-
ske opreme za strujno kolo vu~e koje u~estvuje pri ko~ewu (releji, kon-
taktori, prebaciva~i, regulatori struje ko~ewa, otpornici za ko~ewe).
[inska ko~nica. Kardanska (parkirna ko~nica) – karakte-
ristike, konstrukcije, principi rada, aktivirawe.
OSVETQEWE , SIGNALIZACIJA, POMO]NO STRUJNO
KOLO, DODATNA OPREMA (20)
Akumulatorske baterije, ~eli~ni nikl-kalijum akumulatori.
Dopuwavawe, eksploatacija, odr`avawe.
Oprema za signalizaciju i osvetqewe tramvajskog puta.
Osvetqewe unutra{weg prostora tramvaja i signalizaciona
oprema za upravqa~kim pultom voza~a.
Specijalna signalizaciona kola.
Oprema na rukovawe vratima sa odgovaraju}om signalizacijom.
Zvu~na signalizacija.
Oprema brisa~a vetrobranskog stakla.
Oprema za zagrevawe putni~kog prostora.
Rukovawe kaloriferom i zagrevawem putni~kog prostora.
Automati za poni{tavawe voznih karti.
Razglasni ure|aj i UKT stanica.
[EME STRUJNIH KOLA (5)
[eme vu~nog strujnog kola. [eme strujnog kola ko~ewa. [e-
me elektri~ne opreme i ure|aja visokog napona. [eme elektri~ne
opreme i ure|aja niskog napona.
MULTIPLICIRANA VO@WA (5)
Osnovne karakteristike tandema. Na~in pripreme tandema.
Na~in vo`we tandema. Na~in servisirawa na liniji.
OPASNOSTI I ZA[TITA OD ELEKTRI^NE STRUJE
I VISOKOG NAPONA. KVAROVI NA OPREMI
ZA ELEKTRI^NU VU^U (8)
Osnovni tipovi i na~ini prepoznavawa kvarova. Postupci
voza~a u takvim slu~ajevima. Dejstvo strujnog udara na ~oveka. Na-
pon dodira i koraka. Po`ar izazvan elektri~nom strujom i postu-
pak u slu~aju wegove pojave. Mere za{tite i propisi.
4. MEHANI^KA OPREMA TRAMVAJA
(2 ~asa nedeqno, 44 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq nastave ovog predmeta je osposobqavawe polaznika za:
– pravilan odnos prema radu,
– prepoznavawe kvarova,
– upoznavawe sa funkcijom i strukturom mehani~kih delova.
Broj 10 – Strana 4920. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
Zadaci nastave ovog predmeta:
– upoznavawe osnovnih elemenata mehani~ke opreme tramva-
ja, wihove uloge i funkcionisawa,
– upoznavawe konstrukcije tramvajskih motornih kola i
tramvajskih prikolica,
– upoznavawe na~ina i principa rada mehani~ke opreme,
– povezivawe sa sadr`ajem predmeta elektri~na oprema.
SADR@AJI PROGRAMA
UVOD (2)
ET KARAKTERISTIKE TRAMVAJSKIH MOTORNIH KOLA
(TMK) (2)
OTPORI KRETAWA (1)
OSNOVNE KONCEPCIJE GRADWE TMK i TP (1)
KAROSERIJA I GLAVNI MEHANI^KI DELOVI TMK (9)
– Karoserija (3), Sredwi deo zglobnog tramvaja, za{titni
deo, brisa~ (3)
SPAJAWE POGONSKOG DELA SA KAROSERIJOM (3)
– Obrtno pogonsko postoqe (1), popre~ni most (1), stabili-
zator i mehanizam povlaka~a (1)
SISTEM ZA OSLAWAWE (1)
OGIBQEWE TMK i TP (1)
PE[^ANI URE\AJI I SISTEM ZA VENTILACIJU (1)
ZGLOBNA VOZILA (1)
PNEUMATSKI URE\AJI (4)
– Kompresor, ko~iona glava, automat (1), Razvodnik i filte-
ri (1), Ventili (1), Slavine i rezervoar (1).
PNEUMATSKA INSTALACIJA (2)
– Elementi (1), Pneumatska ko~nica, prora~un (1)
KO^IONI ELEMENTI TMK i TP (1)
URE\AJ ZA OTVARAWE VRATA (2)
KO^NI SISTEMI TMK (5)
– Karakteristike (1), Tipovi (1), Prenosni mehanizmi (1),
Konstrukcija (1), Pomo}ni ko~ni sistem (1).
ODR@AVAWE SKLOPOVA U EKSPLOATACIJI (2)
SPAJAWE TMK (2)
REDOVNO ODR@AVAWE I SERVISIRAWE TMK (2)
KVAROVI I OPRAVKE TMK (2)
5. OSNOVI TRAMVAJSKIH PRUGA
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq predmeta Tramvajske pruge je da upozna u~enike sa zna-
~ajem razvoja {inskog saobra}aja u gradovima. Zadatak predmeta je
upoznavawe sa elementima tramvajskih pruga, na~inom izrade ko-
loseka i ostalih delova pruge.
SADR@AJI PROGRAMA
DEO á (6)
– Istorijski razvoj tramvajskog saobra}aja u gradovima
– Tramvajski saobra}aj u Beogradu, du`ina tramvajske mre`e
– Osnovne tehni~ke karakteristike tramvajskog saobra}aja
– Podela elektri~nih vozila za gradski tramvajski saobra}aj
DEO áá (10)
– Eksploatacione karakteristike pruge (ra~unska brzina,
propusna mo} pruge)
– Trasirawe pruga (princip vo|ewa trase, situacioni plan,
uzdu`ni profil i popre~ni profil)
– Izrada projekta tramvajske pruge (radovi na terenu, snima-
we terena i rad u biroima)
DEO ááá (10)
– Konstrukcioni elementi tramvajske pruge
– Polo`aj koloseka u krivini
– Vertikalne krivine
– Prelazne krivine
– Nadvi{ewe spqne {ine u krivini
– Prelazne rampe
– Prave izme|u krivina
DEO áâ (20)
– Dowi stroj pruga (zemqani trup, propusni, mostovi, vija-
dukti, drena`e, zidovi i osigurawe od vode)
– Gorwi stroj pruga
– Tramvajski kolosek (vrste {ina, izrada)
– Podloga tramvajskog koloseka
– Pragovi (vrste i materijali za izradu)
– Podloga od peska i {qunka sa pragovima
– Podloga sa pragovima od tucanika
– Podloga sa pragovima od betona
– Podloga bez pragova (od tucanika i betona)
– Asfaltni zastori tramvajskih pruga
– Specijalne vrste i konstrukcija zastora
– Kolosek sa `qebastim {inama
– Kolose~ni pribor
– Mesta za stanice
– Skretnice (osnovni delovi: mewalica, sredwi deo, sr~i{te)
DEO â (20)
– Gorwi stroj pruge
– Tramvajski kolosek (vrste {ina, izrada)
– Podloga tramvajskog koloseka
– Pragovi (vrste i materijali za izradu)
– Podloga od peska i {qunka sa pragovima
– Podloga sa pragovima od tucanika
– Podloga sa pragovima od betona
– Podloga bez pragova (od tucanika i betona)
– Asfaltni zastori tramvajskih pruga
– Specijalne vrste i konstrukcija zastora
– Kolose~ni pribor
– Kolosek sa `qebastim {inama
– Mesta za stanice
– Skretnice (osnovni delovi: mewalica, sredwi deo, sr~i{te)
– Odr`avawe tramvajskih pruga (merewe dilatacionog raz-
maka, kontrola skretnica i razmak pragova)
– Kontaktna mre`a.
6. ORGANIZACIJA TRAMVAJSKOG SAOBRA]AJA
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq:
Usavr{avawe znawa iz oblasti organizacija javnog grad-
skog prevoza putnika kako bi se obavqao racionalan i pouzdan
prevoz.
Zadaci:
Da se upoznaju sa tarifnim sistemom, sistemom i na~inom
odvijawa brzog i efikasnog saobra}aja u svim uslovima saobra}aja.
SADR@AJI PROGRAMA
KARAKTERISTIKE PUTNI^KOG SAOBRA]AJA (8)
Mobilnost stanovni{tva
Promet punika
Protok putnika
Prevozni zahtevi putnika u toku dana
IZMERITEQI RADA VOZILA (12)
Prose~ne brzine
Sredwa du`ina putovawa putnika
Stepen smewivawa putnika
Strana 50 – Broj 10 20. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
Stepen popuwenosti vozila
Transportni rad
Proizvodnost voznog parka
LINIJSKI PREVOZ PUTNIKA (10)
Definicija linijskog prevoza putnika
Linije u javnom gradskom prevozu
Odre|ivawe me|ustani~nog rastojawa
Prevozna sposobnost linije
Pogodnost mre`e linija JGP-a
RED VO@WE I IZRADA REDA VO@WE (20)
U~estanost vo`we
Interval vo`we
Broj vozila na radu
Prora~un potrebnog broja voza~a
Red vo`we – definicija
Izrada reda vo`we
Izrada reda vo`we pomo}u ra~unara
Grafikon reda vo`we
Poreme}aji u redu vo`we
Mere za otklawawe poreme}aja
Zadaci dispe~erske slu`be
Kontrola sprovo|ewa reda vo`we
PRODUKTIVNOST RADA U GRADSKOM JAVNOM
PREVOZU (2)
TARIFNI SISTEMI I TARIFE (10)
Jedinstven tarifni sistem
Zonski tarifni sistem
Relacijski tarifni sistem
Sistemi naplate
Sistemi naplate i tarifni sistemi – zavisnost
Tro{kovi po jedinici ostvarenog transportnog rada
Vrste pretplatnih karata
KARAKTERISTIKE [INSKOG SAOBRA]AJA (4)
Ekonomi~nost
Masovnost
Sigurnost i pouzdanost
Na~ini odvijawa {inskog saobra}aja.
7. PRAKTI^NA NASTAVA
(12 ~asova nedeqno, 264 ~asa godi{we + 320 ~asova u bloku)
ELEKTRI^NI OTPORNICI (13)
Predotpori, {tetni otpori, vu~ni otpori, akcelerator ot-
porni R1 i R2.
OPREMA ZA ELEKTRO-VU^U (13)
Pantograf, linijska sklopka, kontaktori vu~e, instalacije
vu~nog kola.
VU^NI MOTORI (30)
Glavni magneti, pomo}ni magneti, rotor, kolektor, ~etke i
~etkodr`a~i.
KVAROVI NA OPREMI ZA ELEKTRI^NU VU^U,
KONTROLERI ZA VU^U I KO^EWE (25)
Kontroler za direktnu komandu, kontroler za izbor grupe,
kontroler za smer.
Kontroleri za indirektnu komandu oprema za elektri~no ko-
~ewe. Otpori za ko~ewe, regulacija struje ko~ewa, kontrolor LO.
OPREMA I ZAVR[NO KO^EWE (15)
Akcelerator, kardanska ko~nica, linijske ko~nice RC, ~la-
nak i kontaktor LO.
Oprema za multipliciranu vo`wu tramvaja motor-genera-
torska grupa.
Motor, generator, regulator napona, predotpor MG grupe,
ventilator.
AKUMULATORSKE BATERIJE (15)
Olovni akumulatori, ~eli~ni akumulatori.
POMO]NA ELEKTRI^NA OPREMA NA TRAMVAJIMA (15)
Nosa~i izolatori, gromobran, grejawe, pomo}ni mali roto-
ri, motor pilot, tasteri, prekida~i, releji.
Ispitivawe elektri~ne opreme (naponsko, energetska, meha-
ni~ka).
Kvarovi na elektri~noj opremi tramvaja.
ISPITIVAWE TRAMVAJA (10)
TEHNI^KO ODR@AVAWE MEHANI^KE I ELEKTRI^NE
OPREME TRAMVAJA (4)
Upoznavawe svih tipova solo i zglobnih tramvajskih motor-
nih kola i prikolica u najop{tijem obimu.
UPOZNAVAWE KAROSERIJE VOZILA (8)
Kostur karoserije
Spoqna i unutra{wa oplata.
Pod i unutra{wi prostor putnika.
Pokaziva~ pravca kretawa u krovnoj kapi.
Voza~ki prostor sa komandno-kontrolnom tablom i drugim
komandama.
UPOZNAVAWE OBRTNOG POSTOQA I SME[TAJA
POJEDINIH ELEMENATA I SKLOPOVA U USLOVIMA
POTPUNO SLOBODNOG OBRTNOG POSTOQA, ODNOSNO
PODIGNUTE KAROSERIJE (16)
UPOZNAVAWE SA DOWIM STROJEM (8)
Pogonska grupa.
Kardansko vratilo sa „perifleks” spojnicama jednostepeni
i dvostepeni reduktor.
Pogonsko vratilo sa to~kovima i ku}i{tem reduktora, uze-
mqewe na pogonskom vratilu.
Napomena: Ve`bu izvesti sa slobodnim obrtnim postoqem u
uslovima podignute karoserije. Kandidatu obratiti pa`wu na funk-
ciju kardanskog vratila, reduktora i pogonskog vratila sa to~kovima.
UPOZNAVAWE DELOVA ZA SPAJAWE KAROSERIJE I
OBRTNOG POSTOQA (6)
Vo|ice kolica.
Ule`i{tewe elemenata za spajawe.
Sme{taj popre~nih nosa~a.
USLOVI (24)
á – Slobodno obrtno postoqe karoserije konstrukcija i
funkcija elasti~nih to~kova sa sistemom uvo|ewa toplote pri ko-
~ewu i kanalima za hladni vazduh, pogonsko vratilo sa rukavcima,
sistemom za oslawawe, amortizeri.
áá – Slobodno obrtno postoqe karoserije, upoznavawe svih
tipova peskara, komandi, uskladi{tewa peska i sistema za greja-
we i provetravawe.
Karaktristike zglobnih vozila. Dowi i krovni zglob. Smet-
we u zglobovima.
ááá – Slobodno obrtno postoqe karoserije. Upoznavawe svih
vrsta amortizera, silent blokova, torzionih opruga i drugih spi-
ralnih opruga.
PNEUMATSKI URE\AJ KOD TRAMVAJSKIH MOTORNIH
KOLA I PRIKOLICA (16)
Kompresor.
Brisa~ ~eonog stakla voza~a
Pre~ista~ vazduha
Sigurnosni ventil
Rezervoari za vazduh
Automat za kompresor
Razvodni ventil prikolice
Cevovodi
Manometri za kontrolu pritiska
Za{tita protiv zamrzavawa
Funkcija i lokacija ugradwi pneumatskih ure|aja.
PNEUMATSKI URE\AJI ZA OTVARAWE I ZATVARAWE
VRATA (6)
Elektromagnetni ventil.
Cilindri dvosmernog dejstva
Ule`i{tewe i oslawawe vrata.
Broj 10 – Strana 5120. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
ELEKTROMEHANI^KI URE\AJ ZA OTVARAWE
I ZATVARAWE VRATA (6)
Pu` i pu`ni to~ak.
Polu`ni sistem.
Sigurnosna spojnica.
UPOZNAVAWE SISTEMA ZA KO^EWE (8)
Prenosni mehanizam.
Pode{avawe sile ko~ewa
Mehani~ki, elektir~ni i kombinovani sistemi za ko~ewe.
UPOZNAVAWE MOGU]IH SMETWI NA KO^IONIM
SISTEMIMA SVIH TIPOVA I AKTIVIRAWE
SIGURNOSNIH KO^NICA (4)
SPAJAWE TRAMVAJSKIH MOTORNIH KOLA I
PRIKOLICA I ME\USOBNO SPAJAWE TRAMVAJSKIH
KOLA (KVA^EWE) (4)
Vrste poluga za spajawe vozila u kvaru.
Zglobne veze.
Vu~a i gurawe vozila u kvaru (prakti~no).
ODR@AVAWE [INSKIH VOZILA I UTVR\IVAWE
KVAROVA (28)
Oprema za elektrovu~u.
Vu~ni motori
Kvarovi na opremi za elektrovu~u.
Oprema za elektrovu~ne ko~nice
Oprema za zavr{no ko~ewe.
Motor – generatorska grupa.
Akumulatorske baterije.
Pomo}na elektrooprema na tramvajima.
Ispitivawe elektri~ne opreme.
NASTAVA U BLOKU
(320 ~asova)
á. TEHNIKA VO@WE I EKSPLOATACIJA TRAMVAJA (135)
CIQ I ZADACI
Da se u~enici osposobe za bezbedno upravqawe {inskim vo-
zilima u javnom masovnom prevozu putnika.
Da se kod u~enika razvije sposobnost za samostalno razmi-
{qawe i samostalno odlu~ivawe radi osposobqavawa za samosta-
lan rad.
Upoznavawe u~enika sa elektri~nim vozilima kao i wiho-
vom zna~aju za odvijawe javnog gradskog prevoza.
Upoznavawe sa eksploatacijom tramvaja, na~inom vo`we i
pravilnim rukovawem u ciqu produ`etka wihovog veka trajawa.
Pona{awe voza~a elektri~nih vozila u saobra}aju u odnosu
na ista vozila kao i na vozila ostalih vidova saobra}aja.
Upoznavawe u~enika sa mogu}im kvarovima kod tramvaja i
uzrocima wihovog nastajawa i pona{awe voza~a.
SADR@AJI PROGRAMA
UVOD U PREDMET (3)
Zna~aj tramvaja i tramvajskog saobra}aja za nesmetano odvi-
jawe javnog masovnog prevoza.
OP[TI DEO (7)
Tramvajske baze (depoi) i wihov sme{taj. Administrativni
i tehni~ki deo tramvajske baze. Prihvat i otprema tramvaja u bazi.
Tipovi tramvajskih baza. Dokumentacija koja se koristi u tramvaj-
skom saobra}aju i wihova upotreba. Mesto tramvaja i tramvajskog
saobra}aja u JMPP-u.
TRAMVAJ KAO VOZILO (10)
Tipovi tramvaja prema vrsti komande. Na~in upravqawa
tramvajima. Eksploataciono-tehni~ke karakteristike tramvaja.
Prednosti i nedostaci tramvaja kao vozila. Voza~ki prostor. In-
strument tabla. Zna~aj upotrebe instrumenata i ure|aja za pravil-
nu vo`wu tramvaja. Postupak voza~a u odnosu na instrumente i
ure|aje kod tramvaja.
PRIPREMA TRAMVAJA ZA VO@WU (5)
Priprema tramvaja za izlazak na liniju. Provera ispravno-
sti instrumenata i ure|aja od zna~aja za bezbednu vo`wu. Postupak
voza~a do pokretawa tramvaja stavqawem na prve pozicije vo`we.
VO@WA NA POLIGONU (10)
Poligon, vrste poligona. Wihov zna~aj i uloga. Vo`wa
tramvaja direktne komande. Vo`wa tramvaja indirektne komande.
Pozicije za vo`wu i ko~ewe i wihova pravilna upotreba kod
tramvaja direktne i indirektne komande. Ekonomi~na vo`wa i
wen zna~aj za tramvaj i wegovu eksploataciju. Iskqu~ivawe tram-
vaja na slepi kolosek. Promena smera kretawa na okretnicama.
IZLAZAK TRAMVAJA IZ TRAMVAJSKE BAZE I BEZBEDNO
UKQU^IVAWE U SAOBRA]AJ (15)
Postupak voza~a tramvaja u saobra}aju u odnosu na saobra}aj-
ne znake i semafore. Brzina kretawa tramvaja (u krivinama, sekci-
onerima, ukr{tajima, skretnicama). Odstojawe izme|u tramvaja u
kretawu. Upotreba svetala u saobra}aju. Zvu~ni i svetlosni znaci
upozorewa kod tramvaja. Zaustavqawe tramvaja u stajali{ta (kad su
tramvajske i autobuske stanice paralelno postavqene; gde su sta-
nice postavqene na sredini kolovoza). Kretawe tramvaja uz pomo}
ogledala. Kretawe na usponu (te`ak polazak). Prolazak pored par-
kiranih vozila i ostalih objekata pored koloseka i mere bezbedno-
sti. Upotreba peska u tramvajskom saobra}aju i wegov zna~aj.
TEHNIKA VO@WE TRAMVAJA NA LINIJI (17)
Stavqawe tramvaja pod napon. Pokretawe tramvaja. Vo`wa u
saobra}aju. Vo`wa pod strujom. Upravqawe tramvajem u saobra}aju.
Pedala za vo`wu. Pedala za ko~ewe. Vo`wa sa inercijom. Ekono-
mi~na vo`wa. Vo`wa u pogor{anim vremenskim uslovima.
VO@WA TRAMVAJA NA LINIJI (13)
Sekcioneri (komandni sekcioneri i sekcioneri) i postu-
pak voza~a. Komandni sekcioneri i skretnice i postupak voza~a.
Otvarawe i zadr`avawe skretnice putem komande iz vozila. Pona-
{awe tramvaja na skretnicama u zavisnosti od vrste terena i tipa
tramvaja i na sekcionerima. Smetwe kod vo`we tramvaja. Lom
kontaktne mre`e. Prekid struje zbog smetwi u spoju tramvaja sa
kontaktnom mre`om.
KO^EWE TRAMVAJA NA LINIJI (20)
Vrste ko~nica kod tramvaja i upotreba u vo`wi i wihovo de-
lovawe. Postupak voza~a u odnosu na radnu ko~nicu (elektri~nu).
Postupak voza~a u odnosu na vazdu{nu i kardansku ko~nicu. Po-
stupak voza~a u odnosu na {insku ko~nicu. Sigurnosno ko~ewe.
Ko~ewe u slu~aju nu`de. Ko~ewe u zavisnosti od kvaliteta {ine
(suva, mokra, ~ista, prqava). Odstojawe u zavisnosti od brzine
kretawa i kvaliteta {ine. Blokirawe to~kova i anti blok si-
stem. Zaustavqawe tramvaja u stajali{tu i izvan wega (na otvore-
noj pruzi). Otkazivawe ko~nica i ure|aja za sipawe peska.
MULTIPLICIRANA VO@WA (5)
Zna~aj multiplicirane vo`we za JMPP. Eksploataciono
tehni~ke karakteristike tramvaja u multipliciranoj vo`wi.
KVAROVI NA TRAMVAJU I POSTUPAK VOZA^A NA
LINIJI U SLU^AJU KVARA (10)
Postupak voza~a u slu~aju kvara tramvaja. Ko~ewe tramvaja –
postupak voza~a.
Kvarovi na elektri~noj opremi i manifestovawe kvara –
postupak voza~a.
Kvarovi na mehani~koj opremi i manifestovawe – postupak
voza~a.
Kvarovi na skretnici i postupak voza~a.
ODR@AVAWE MEHANI^KE OPREME TRAMVAJA (10)
Dnevni pregled. Kontrolni pregled. Veliki pregled. Gene-
ralna opravka.
REDOVNO ODR@AVAWE ELEKTRI^NIH DELOVA
TRAMVAJA (10)
Dnevni pregled. Kontrolni pregled. Prose~an pregled. Ve-
liki pregled. Generalna popravka.
Strana 52 – Broj 10 20. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
áá. PRAKTI^NA OBUKA VOZA^A TRAMVAJA (185)
UPOZNAVAWE DEPOA I SVIH TIPOVA TRAMVAJA
Bitni faktori koji uti~u na bezbedno kretawe tramvaja u
krugu gara`e (tip \-\)
Promena grupe motora i detaqno upoznavawe pomenutog ti-
pa tramvaja (\-\).
Promena smera kretawa manevrisawa na ograni~enom pro-
storu.
Polazak i poziciona promena od vi{eg ka ni`em i obrnuto.
Upotreba i pravilno rukovawe vazdu{nom ko~nicom, postu-
pak pri zaustavqawu.
UPOZNAVAWE [INSKIH KO^NICA: FUNKCIJA
I ZNA^AJ ISPRAVNOSTI
Primena sigurnosne ko~nice, zna~aj ispravnosti i deblokada.
Poziciona promena i pravilno rukovawe maksimalnim pre-
kida~em.
Postupak na skretnici i prebacivawe skretnice.
Poziciona promena i pravilno zaustavqawe, upotreba svih
ko~nica.
Vo`wa pri ve}oj brzini i naglo zaustavqawe; mere bezbed-
nosti.
Izlazak iz depoa i bezbedno ukqu~ivawe u saobra}aj; upotre-
ba signalizacije.
Postupak na semaforu i tipovi semafora koji reguli{u sa-
obra}aj tramvaja.
UPOZNAVAWE LINIJSKIH PREKIDA^A (SEKCIONARA)
I POSTUPAK SA WIMA
Promena skretnice uz obja{wewe. Ralike izme|u mehani~ke
i elektri~ne skretnice.
Postupak kod znaka „stop” i postupak prema ostalim u~esni-
cima u saobra}aju.
Prolazak pored parkiranih vozila i ostalih objekata pored
{ina, postupak prema pe{acima.
Polazak na usponu, promena skretnice na usponu i obezbe|i-
vawe vozila koje je u kvaru.
Prebacivawe skretnice na nizbrdicu uz upotrebu vazdu{ne
ko~nice, spajawe vozila, upotreba svetlosnih signalnih ure|aja,
vo`wa no}u.
Upoznavawe vozila i opreme na vozilu; razlika izme|u „bre-
de” i tramvaja koji se proizvode u fabrici „\uro \akovi}”.
Upotreba aparata, poziciona promena od ni`eg ka vi{em i
obratno.
Promena grupe motora i smera kretawa, rukovawe ma{in-
skim prekida~em.
Vo`wa pri ve}oj brzini, poziciona promena i naglo zausta-
vqawe. Upotreba peskara.
Prebacivawe skretnice, mere bezbednosti, brzina i na~in
prelaska preko skretnice i krstova.
Zaustavqawe na usponu, polazak i na~in primene pozicije
na usponu.
Prolazak vozilom na mestima gde je mre`a ne{to ni`a od
normalne, mere bezbednosti.
Postupak prema ostalim u~esnicima u saobra}aju (postupak
prema pe{acima).
Prolazak pored parkiranih vozila i ostalih objekata pored
{ina, mere bezbednosti.
Spajawe i obezbe|ivawe tramvaja na usponu, mere bezbednosti.
Upoznavawe vozila, opreme na vozilu i komandi, razlika iz-
me|u „brede” i „divaga” (tramvaj divag)
Polazak, promena poligona i zaustavqawe, promena smera
kretawa.
Upotreba {inskih ko~nica, bitni uslovi koji uti~u na bez-
bedno ko~ewe vozila divag.
Prebacivawe skretnica, postupak na linijskom prekida~u,
brzina prelaska preko skretnica i krstova.
Prolazak preko skretnica, razli~ito regulisani kru`ni
tok saobra}aja.
Postupak i brzina prolaza pored parkiranih vozila i osta-
lih objekata pored {ina, postupak prema pe{acima.
Vo`wa u intenzivnijem saobra}aju, prebacivawe skretnice
i upotreba zvu~nog signala.
Kuplovawe, obezbe|ivawe vozila na usponu, mere bezbednosti.
Upoznavawe vozila, opreme i ure|aja na vozilu, bitna razli-
ka „Divag” – RSS (tramvaj RSS).
Stavqawe vozila u pokret, promena smera kretawa, vo`wa
na ograni~enom prostoru.
Upotreba {inskih ko~nica, bitni uslovi koji uti~u na bez-
bedno ko~ewe vozila RSS (funkcija i va`nost leve pedale).
Prolazak preko raskrsnice koju reguli{e ovla{}eno lice.
Postupak na svim semaforima koji reguli{u saobra}aj tramvaja.
Postupak i brzina prolaska pored {ina, postupak prema pe-
{acima.
Vo`wa na relaciji gde je mre`a ne{to ni`a od normalnog,
mere bezbednosti.
Kupolovawe (na~in i oprema), obezbe|ivawe vozila na {i-
nama na usponu, mere bezbednosti.
Upoznavawe vozila, opreme i komandi na T-4 (razlika kod
leve pedale).
Rad i upotreba svih ko~nica, bitni uslovi koji uti~u na bez-
bedno ko~ewe T-4, upotreba peskare.
Prolazak preko raskrsnice koju reguli{e ovla{e}no lice.
Kru`ni tok saobra}aja.
Postupak i brzina prolaska pored parkiranih vozila i
ostalih objekata pored {ina. Mere bezbednosti.
Vo`wa pri ve}oj brzini, naglo zaustavqawe i upotreba svih
ko~nica, mere bezbednosti.
Vo`wa na relaciji gde je mre`a ne{to ni`a od normalnog,
mere bezbednosti.
Spajawe i obezbe|ivawe vozila na usponu, kretawe i zausta-
vqawe na usponu.
Upoznavawe vozila, opreme i komandi. Razlika izme|u -4 i
KT-4 (tramvaj KT-4).
Polazak i zaustavqawe, promena smera kretawa, manevrisa-
we na ograni~enom prostoru.
Vo`wa na trasi sa slabijim intenzitetom saobra}aja, upo-
treba sigurnosne ko~nice i peskare.
Promena skretnica, bitni faktori i brzina za pravilno
prebacivawe skretnica na usponu.
Kru`ni tok saobra}aja, postupak prema ostalim u~esnicima
u saobra}aju.
Postupak prema pe{acima i postupak kod znaka „stop”.
Prolazak pored parkiranih vozila i ostalih objekata pored
{ina. Mere bezbednosti.
Zaustavqawe u stanici, polazak i upotreba ogledala.
Promena skretnica, primena ru~nog prekida~a, posledice
wegove neispravnosti.
Rastojawe izme|u tramvaja – opasnost u slu~aju neodr`avawa
rastojawa (primer blizine skretnice).
Zaustavqawe i prolazak na usponu, promena skretnice, upo-
treba pokaziva~a pravca.
Prebacivawe skretnice na nizbrdici, zaustavqawe i pola-
zak iz stanice, mere bezbednosti.
Vo`wa trasom gde su tramvajske i autobuske stanice para-
lelne, mere bezbednosti.
Vo`wa u intenzivnijem saobra}aju, postupak prema ostalim
tramvajima, promena skretnice.
Prinudna vo`wa, wena primena, posledice i mere bezbed-
nosti. Vo`wa na relaciji gde je mre`a ne{to ni`a od normalne.
Spajawe, vu~a, gurawe i mere bezbednosti kod tramvaja KT-4.
Obnavqawe celokupnog gradiva i povezivawe u jednu celi-
nu, priprema za polagawe ispita.
Napomena: Pri svakoj promeni tipa tramvaja, instruktor je
du`an da tramvaj vozi do poligona i u toku vo`we da kandidatima
objasni razliku izme|u vozila koje vozi i prethodnog vozila.
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Izvo|ewe prakti~ne obuke treba obaviti u specijalizova-
nim radionicama za opravku i odr`avawe tramvaja.
Upoznati u~enike sa programom, odnosno oblastima. Prime-
wivati o~iglednu nastavu, odnosno prezentirati primene iz prak-
se, uz kori{}ewe odgovaraju}ih elemenata ili sklopova.
U toku prakti~ne nastave programom, u okviru utvr|enih
termina obuhvatiti, prvenstveno, karakteristi~ne kvarove na vo-
zilu, uzroke pojedinih kvarova i wihovo otklawawe koje treba da
obave nastavnici prakti~ne nastave ili drugi stru~ni saradnici.
U~enici treba da vode dnevnik prakti~ne nastave, u koji }e
unositi najosnovnije pojmove, a koji }e biti ocewen.
Proveru znawa treba obavqati u toku prakti~ne nastave, na
uobi~ajen na~in, zatim uvo|ewem aktuelnih metoda ispitivawa,
kao {to su, na primer, stru~ne diskusije ili provera znawa testom.
Broj 10 – Strana 5320. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
Obim prakti~nog dela nastave treba prilagoditi i uskladi-
ti sa teorijskim delom pre|enog gradiva. Obra|ene teme iz teorij-
skog dela programa treba obuhvatiti i ponoviti u prakti~nom de-
lu nastave, po mogu}stvu po istom redosledu, ne izlaze}i iz utvr|e-
nih okvira pojedinih tema.
Prakti~ni deo nastave, u utvr|enom broju sati, treba tako
rasporediti da izu~avawe pojedinih tema, u toku jednog radnog da-
na, ne bude suvi{e veliki fizi~ki i psihi~ki napor za u~enike.
Prakti~na nastava u bloku je identi~na programu istog
predmeta za voza~e tramvaja.
SPECIJALISTI^KI ISPIT
Kandidat, koji je sa uspehom zavr{io obrazovawe na petom
stepenu mo`e da pola`e specijalisti~ki ispit.
Specijalisti~ki ispit regulisan je kao integralni deo
prakti~ne nastave.
Zavr{ni ispit sastoji se iz:
1. izrade prakti~nog zadatka,
2. pismene i usmene provere znawa.
1. PRAKTI^NI ZADATAK
Na specijalisti~kom ispitu proverava se osposobqenost
kandidata za prakti~no izvo|ewe poslova zanimawa obuhva}enih
obrazovnim profilom.
Sadr`aji prakti~nog rada:
– iznala`ewe osnovnih pokazateqa za izradu reda vo`we
(brzine obrta, u~estanost, interval vo`we, broj vozila u vr{nom
i vanvr{nom ~asu),
– grafikon reda vo`we za odre|eni period vremena na
osnovu dobijenih parametara.
– prora~un ciklusa i faza na odre|enoj semaforizovanoj
raskrsnici za tramvajski saobra}aj uz horizontalnu i vertikalnu
signalizaciju.
2. PISMENA I USMENA PROVERA ZNAWA
Prvog dana polagawa specijalisti~kog ispita kandidat ra-
di pismeni deo (testovi) koji sadr`i materiju predvi|enu progra-
mom za osposobqavawe kandidata za voza~a a koji su propisali
MUP Srbije i Ministarstvo prosvete.
Drugog dana polagawa specijalisti~kog ispita kandidat
pola`e prakti~ni deo ispita – vo`wu po programu koji je dat u
delu prakti~ne nastave.
Tre}eg dana je usmena odbrana prakti~nog rada.
Sadr`aji radnog zadatka su:
– organizacija prevoza putnika
– bezbednost saobra}aja
– eksploatacija i odr`avawe tramvaja
– elektri~na oprema tramvaja.
Obrazovni profil: 3.7. VOZA^ TROLEJBUSA – INSTRUKTOR
USLOVI ZA UPIS KANDIDATA
Specijalizaciju za ovaj obrazovni profil mogu sticati kan-
didati sa zavr{enim slede}im obrazovawem:
– 1. voza~ trolejbusa – specijalista, koji mora zadovoqiti
slede}e uslove:
– dve godine radnog iskustva,
– da odre|eno vreme poseduje voza~ku dozvolu odgovaraju}e
kategorije, propisano ~lanom 95. Zakona o bezbednosti saobra}aja
na putevima („Slu`beni glasnik Republike Srbije”, broj 53/82),
– da ispuwava uslov godina starosti, propisan ~lanom 95.
Zakona o bezbednosti saobra}aja na putevima („Slu`beni glasnik
Republike Srbije”, broj 53/82).
PREDMETI KOJI SE VREDNUJU PRI SA^IWAVAWU
RANG LISTE ZA UPIS
– Elektri~na oprema tramvaja
– Regulisawe i bezbednost saobra}aja
– Prakti~na nastava.
CIQ OBRAZOVAWA
Usavr{avawe profesionalnih znawa iz oblasti saobra}aja.
Usavr{avawe sposobnosti voza~a za vo`wu u ote`anim
gradskim uslovima u skladu sa zahtevima i kriterijumima bezbed-
nosti saobra}aja.
Ukazivawe polaznicima na uticaj brzine na bezbednost sao-
bra}aja, na va`nost regulisawa saobra}aja kao kriterijuma op{te
bezbednosti saobra}aja.
Usavr{avawe znawa iz oblasti dijagnostike, tehni~kog sta-
wa trolejbusa i wihovog odr`avawa u ciqu pove}awa bezbednosti
saobra}aja.
KARAKTERISTI^NI POSLOVI I RADNI ZADACI
Priprema za realizovawe teorijskog dela nastave, priprema
kabineta ({ema, maketa, video traka...).
Realizacija teorijskog dela programa za obuku voza~a trolej-
busa, metodi~ko-didakti~ka priprema za realizaciju teorijskog
dela programa.
Interna provera znawa po zavr{etku teorijske nastave.
Priprema vozila i dokumentacija za vozilo.
Obavqawe prakti~nog dela obuke.
Vo`wa u svim uslovima eksploatacije.
Realizacija kondicione vo`we.
Uvo|ewe u rad voza~a pripravnika.
Strana 54 – Broj 10 20. jun 1997.
NASTAVNI PLAN
T
3 2 44
12
32030866
694
1
2
Redni
broj
V T+VNastava
u bloku
Metodika obuke vo`we
Prakti~na nastava
a) u ~asovnom sistemu
b) u bloku
UKUPNO:
UKUPNO ^ASOVA:
BROJ ^ASOVA
NASTAVNI PREDMETI NEDEQNO UKUPNO
T
66
264
320
VNastava
u bloku
GODI[WE
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
N A S T A V N I P R O G R A M I
1. METODIKA OBUKE VO@WE
(5 ~asova nedeqno, 110 ~asova godi{we; 66 ~asova teoretske
nastave + 22 ~asa didakti~ko-metodi~ke pripreme za nastavu
+ 22 ~asa prisustva obuci)
CIQ I ZADACI
Ciq metodike obuke vo`we je da obu~i i pripremi instruk-
tora vo`we da na {to jednostavniji, efikasniji, br`i na~in
osposobi budu}eg voza~a za pravilan i samostalan rad u upravqa-
wu vozilom u skladu sa Zakonom o bezbednosti saobra}aja.
Zadaci obuke vo`we:
– usvajawe znawa o sistemu, principima, metodama, oblici-
ma nastavnih sredstava u obuci voza~a iz upravqawa vozilom,
– usvajawe znawa o zakonitostima sticawa voza~kih znawa,
ve{tina i navika u procesu obuke,
– usvajawe znawa i ve{tina za uspe{no realizovawe obuke,
– sticawe navika za stvarala~ko primewivawe usvojenih
znawa i ve{tina u radu na samostalnim zadacima obuke,
– sticawe znawa da je proces obuke neprekidan i da se na-
stavqa i posle dobijawa voza~ke dozvole.
SADR@AJI PROGRAMA
TEORIJSKE OSNOVE OBUKE UPRAVQAWA VOZILOM (6)
Uvod: Razvoj obuke, ciq i zadaci, izbor i raspored gra|e za obu-
ku, vaspitni delovi u obuci vo`we, obrazovni delovi u obuci vo`we.
Oblikovawe sadr`aja obuke: Principi, metode i oblici
obuke, metode obrazovawa odraslih, odnos instruktora i u~enika,
kodeks dobrog voza~a, kodeks dobrog instruktora, dokumentacija
instruktora.
FORMIRAWE VOZA^KIH ZNAWA, VE[TINA
I NAVIKA (6)
Pojam, zna~aj i metode u~ewa, u~ewe motornih radwi, pam}e-
we i zaboravqawe, ~inioci uspe{nog u~ewa, mogu}nosti u~ewa
odraslih, u~ewe vo`we odraslih, sposobnosti, unutra{wi i
spoqni motivi u~ewa, stavovi, vrednosti, interesovawe, emocije,
izbor kandidata za voza~a instruktora.
PROVERAVAWE I OCEWIVAWE (3)
Proveravawe i ocewivawe voza~kih znawa, ve{tina i navika.
DIDAKTI^KO-METODI^KA PRIPREMA IZVO\A^A
OBUKE (3)
Pojam nastavnog ~asa, vrste i struktura nastavnog ~asa, di-
dakti~ko-metodi~ka priprema za neposredan rad instruktora obu-
ke vo`we.
ERGONOMIJA UPRAVQAWA VOZILOM (3)
NASTAVNA SREDSTVA I OBJEKTI U OBUCI
UPRAVQAWA VOZILOM (3)
Auto-simulatori, auto-poligoni, didakti~ko-pedago{ka
oprema auto-{kola.
ZAHTEVI RADNOG MESTA INSTRUKTORA (2)
Permanentno obrazovawe, stres, suzbijawe stresa, inovira-
we i osve`avawe znawa, nu`nost povezivawa teorije i prakse.
RADWE KOJE PRETHODE VO@WI (6)
Dnevni pregled vozila, ulazak i izlazak iz vozila, upoznava-
we radnog mesta, manipulisawe komandama, startovawe motora,
ukqu~ivawe pedale spojnice, otklawawe neispravnosti.
POKRETAWE S MESTA I ZAUSTAVQAWE (3)
Pokretawe s mesta i zaustavqawe, metode kretawa u zavisno-
sti od uzdu`nog nagiba.
SAVLA\IVAWE KRIVINA (6)
Tehnika vo`we u krivini, blage i o{tre krivine, krivine u
obliku slova „S”, pona{awe vozila u krivini (ko~ewe, zano{ewe,
proklizavawe).
KRETAWE VOZILOM S MESTA I ZAUSTAVQAWE (2)
Kretawe vozilom s mesta i zaustavqawe na usponu i padu.
KRETAWE UNAZAD I OKRETAWE VOZILOM (2)
Pravolinijsko i krivolinijsko kretawe:
Parkirawe.
ULAZAK I IZLAZAK IZ DEPOA, PARKIRAWE
U DEOPU (3)
[KOLA DOBRE VO@WE (3)
Vo`wa no}u, po ki{i, magli, snegu i ledu, neprilike na putu.
OBILA@EWE VOZILOM (3)
Metode uve`bavawa kandidata.
UPRAVQAWE VOZILOM U GRADSKIM USLOVIMA (12)
Osnovni elementi savla|ivawa raskrsnice (zone pregledno-
sti, brzina prilaza i savla|ivawe raskrsnica, po{tovawe prava
prvenstva prolaza na raskrsnici).
Metode savla|ivawa T raskrsnice, krstaste, netipske, sema-
forizovane, raskrsnice sa kru`nim tokom saobra}aja, raskrsnice
gde saobra}aj reguli{u slu`benena lica.
2. PRAKTI^NA NASTAVA
(12 ~asova nedeqno, 264 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq:
– sticawe znawa, ve{tina, navika i sposobnosti za izvr{a-
vawe poslova i zadatka zanimawa kao i znawa za permanentno usa-
vr{avawe,
– ovladavawe svim postupcima i operacijama za pouzdano,
ta~no, odgovorno i kvalitetno obavqawe radnih zadataka.
– racionalno, ekonomi~no i odgovaraju}e kori{}ewe sred-
stava, opreme, ure|aja i dr.,
– razvijawe tehni~kog mi{qewa i interesovawa za primenu
inovacija pri obavqawu radnog zadatka,
– ovladavawe pravilnom primenom i kori{}ewem sredstava
rada, kao i wihovom negom, odr`avawem i opravkom,
– pravilno preno{ewe znawa, umewa, ve{tina i qubavi za
izvr{ewe radnih zadataka.
Zadaci:
– pouzdano osposobqavawe za uspe{no, kvalitetno, odgovor-
no, ta~no, racionalno i ekonomi~no izvr{ewe radnog zadatka,
– formirawe adekvatnog umewa pri izvr{ewu radnih zada-
taka,
– formirawe navika za pra}ewe tehnologije rada i stalno
usavr{avawe.
SADR@AJI PROGRAMA
Dokumenta vozila. Prijem vozila i zadu`ewe vozilom. Regi-
stracija vozila. Prou~avawe vozila sa aspekta karakteristika,
upotrebe, nege i odr`avawa. Priprema vozila za upotrebu i izvr-
{ewe radnog zadatka. Priprema vozila za sezonsku upotrebu i upo-
trebu u posebnim uslovima.
Kontrola ispravnosti vozila. Komandovawe i rukovawe vo-
zilom tokom razrade i nakon rada vozila.
NEGA, ODR@AVAWE I OPRAVKA VOZILA (20)
Nulti servis. Garantni servis. Teku}i servis. Opravka vozila.
PRENOSNI MEHANIZMI (18)
Spojnice. Mewa~ki prenosnici.
Mehanizam mewa~a stepena prenosa komande i prenosnici.
Reduktor. Pogonski most.
Razvodnik pogona. Zglobni prenosnik. Glavni prenosnik.
Diferencijalni prenosnik.
Ure|aj za blokadu diferencijalnog prenosnika. Pogonski
most. Ku}i{te pogonskog mesta. Poluvratila, to~kovi i pneumatici.
UPRAVQA^KI MEHANIZAM (24)
Vrste upravqa~kih mehanizama. Upravqa~ki mehanizmi sa
razli~itim sistemima ve{awa. Polo`aj upravqa~kih to~kova.
Servo ure|aj sistema za upravqawe.
Broj 10 – Strana 5520. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
SISTEM ZA VE[AWE I OSLAWAWE (22)
Mehanizmi za vo|ewe to~kova. Elasti~ni oslonci. Elemen-
ti za prigu{ivawe i stabilizaciju.
KO^IONI SISTEMI (24)
Elektri~na ko~nica, motor u re`imu ko~ewa
PODMAZIVAWE VOZILA (12)
Maziva. Ure|aji za podmazivawe, postupak podmazivawa.
[ema podmazivawa vozila.
ELEKTROURE\AJI I OPREMA (28)
Op{te napomene. Akumulatorska baterija. Dinamo-ma{ina.
Alternator. Elektropokreta~i. Elektri~ni provodnici i pri-
kqu~ci. [tampana kola. Elektri~ni prekida~i.
Elektri~ni osigura~i i osigura~ka kutija. [ema elektri~-
ne instalacije vozila. Svetlosni elektri~ni ure|aji vozila. Sve-
tlosno-signalni ure|aji vozila. Regleri.
MERNO-KONTROLNI I SIGNALNI URE\AJI
VOZILA (24)
Merno-kontrolni signalni ure|aji motora, vozila.
KAROSERIJA VOZILA (24)
OPREMA I URE\AJI VOZILA (12)
PRAWE VOZILA (32)
Prawe bez sredstava za prawe. Prawe upotrebom sredstava
za prawe.
Potupak sa opranim kolima. Sredstva za negu lakova. Sred-
stva za negu lakova na bazi silikona.
O{te}ewa lakova. Nega: hroma, stakla, plati~nih delova,
ko`e, drveta, tapacirunga i podova.
NASTAVA U BLOKU
(ukupno 8 h 40 = 320 ~asova)
SADR@AJI PROGRAMA
DOKUMENTA VOZILA (14)
Ra~un o vozilu. Carinska deklaracija. Ugovor o kupoproda-
ji. Ugovor o poklonu. Saobra}ajna dozvola. Potvrda SUP-a. Kol-
ska kwiga. Servisna kwi`ica. Uputstvo o rukovawu, odr`avawu i
upotrebi. Sertifikat vozila. Karnet de pasa`. Zelena karta osi-
gurawa vozila ATP karton.
PRIPREMA VOZILA (14)
Kontrola ispravnosti rada motora i ure|aja. Kontrola is-
pravnosti rada vozila i ure|aja.
Kontrola rada komandi vozila. Pode{avawe sedi{ta i
ogledala.
NEGA I ODR@AVAWE VOZILA (48)
Odr`avawe vozila tokom upotrebe. Odr`avawe vozila pre
upotrebe. Odr`avawe vozila posle upotrebe.
PERIODI^NI I REDOVNI TEHNI^KI PREGLEDI
VOZILA (14)
Redovni tehni~ki pregled vozila. Vanredan tehni~ki pre-
gled vozila. Periodi~ni tehni~ki pregled vozila.
UVI\AJ SAOBRA]AJNE NEZGODE (24)
Formirawe komisije. Postupci tokom uvi|aja. Formirawe
potrebne dokumentacije. Naj~e{}e gre{ke pri uvi|aju.
OBUKA VO@WE (148)
Formirawe dokumenata vozila, voza~a, kandidata. Planira-
we dinamike obuke vo`we. Organizacija provere znawa. Poznava-
we saobra}ajnih prilika i pru`awe prve pomo}i. Obuka vo`we na
trena`erima. Obuka vo`we na poligonima. Obuka vo`we u grad-
skim uslovima. Obuka vo`we u razli~itim konfiguracijama tere-
na. Obuka vo`we u razli~itim vremenskim i klimatskim uslovima.
Vu~a vozilom i vu~ewe. Stabilnost vozila u vo`wi. Ko~ewe.
Bo~na stabilnost. Bezbedna vo`wa.
Pra}ewe rada motora i vozila. Priprema kandidata za pola-
gawe voza~kog ispita.
IZVR[EWE RADNOG ZADATKA (58)
Posebno obraditi: postupak obuke kandidata, formirawe
dokumenata i evidencije. Obuka u vo`wi. Provera ispravnosti
vozila. Nega i odr`avawe vozila.
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Programi su koncipirani tako da polaznicima pru`e aktu-
elna saznawa o svim vidovima u~estvovawa u drumskom saobra}aju,
bitnim ~iniocima i problemima koji se pojavquju u sada{woj
praksi. Pri realizaciji programa potrebno je primewivati raz-
li~ite nastavne metode i obuke rada i koristiti raspolo`iva na-
stavna sredstva. (Pojedine sadr`aje realizovati u kabinetima
prakti~ne nastave, kabinetima u`estru~nih predmeta itd.).
Prakti~nu nastavu u bloku izvoditi u odgovaraju}im uslovi-
ma (centri za obuku voza~a, tehni~ki pregled, vozni park i sl.).
Izvr{ewe radnih zadataka usmeriti prema specijalisti~-
kom pozivu polaznika i povezati ih sa specijalisti~kim ispitom.
Programe prou~avati za konkretne organizacije sa kriti~-
kom analizom pozitivnih i negativnih aspekata i predlozima za
poboq{awe.
U radu sa voza~ima instruktorima posebnu pa`wu obratiti
poznavawu propisa u saobra}aju, obliku i metoda rada sa kandida-
tima, pripremi vozila i obradi dokumentacije vozila instrukto-
ra i kandidata.
SPECIJALISTI^KI ISPIT
Pravo da pola`e specijalisti~ki ispit kandidat sti~e ka-
da polo`i sve ispite predvi|ene planom i programom specijali-
zacije.
Sadr`aj specijalisti~kog ispita:
a) provera poznavawa Zakona o bezbednosti saobra}aja,
b) izrada prakti~nog zadatka u pismenoj formi,
v) odbrana prakti~nog zadatka.
Sadr`aj prakti~nog zadatka:
Predmet: Metodika obuke vo`ewe (tema vezana za kategorije
za koje kandidat pola`e specijalisti~ki ispit).
Prakti~an zadatak kandidat priprema samostalno uz pomo}
literature i na dan odbrane zadatak predaje komisiji u dva pri-
merka.
Obrazovni profil: 3.8. VOZA^ TRAMVAJA – INSTRUKTOR
USLOVI ZA UPIS KANDIDATA
Specijalizaciju za ovaj obrazovni profil mogu sticati kan-
didati sa zavr{enim slede}im obrazovawem:
1. voza~ tramvaja – specijalista, koji mora zadovoqiti sle-
de}e uslove:
– dve godine radnog iskustva,
– da odre|eno vreme poseduju voza~ku dozvolu odgovaraju}e
kategorije, propisano ~lanom 95. Zakona o bezbednosti saobra}aja
na putevima („Slu`beni glasnik Republike Srbije”, broj 53/82),
– da ispuwavaju uslov godina starosti, propisan ~lanom 95.
Zakona o bezbednosti saobra}aja na putevima („Slu`beni glasnik
Republike Srbije”, broj 53/82).
PREDMETI KOJI SE VREDNUJU PRI SA^IWAVAWU
RANG LISTE ZA UPIS
– Elektri~na oprema tramvaja
– Regulisawe i bezbednost saobra}aja
– Prakti~na nastava
CIQ OBRAZOVAWA
Usavr{avawe profesionalnih znawa iz oblasti saobra}aja.
Usavr{avawe sposobnosti voza~a za vo`wu u ote`anim
gradskim uslovima u skladu sa zahtevima i kriterijumima bezbed-
nosti saobra}aja.
Ukazivawe polaznicima na uticaj brzine na bezbednost sao-
bra}aja, na va`nost regulisawa saobra}aja kao kriterijuma op{te
bezbednosti saobra}aja.
Strana 56 – Broj 10 20. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
Usavr{avawe znawa iz oblasti dijagnostike, tehni~kog sta-
wa tramvaja i wihovog odr`avawa u ciqu pove}awa bezbednosti
saobra}aja.
KARAKTERISTI^NI POSLOVI I RADNI ZADACI
Priprema za realizovawe teorijskog dela nastave, priprema
kabineta ({ema, maketa, video traka...).
Realizacija teorijskog dela programa za obuku voza~a tram-
vaja, metodi~ko-didakti~ka priprema za realizaciju teorijskog
dela programa.
Interna provera znawa po zavr{etku teorijske nastave.
Priprema vozila i dokumentacije za vozilo.
Obavqawe prakti~nog dela obuke.
Vo`wa u svim uslovima eksploatacije.
Realizacija kondicione vo`we.
Uvo|ewe u rad voza~a pripravnika.
Broj 10 – Strana 5720. jun 1997.
NASTAVNI PLAN
T
3 2
12
32030866
694
1
2
Redni
broj
V T+VNastava
u bloku
Metodika obuke vo`we
Prakti~na nastava
a) u ~asovnom sistemu
b) u bloku
UKUPNO:
UKUPNO ^ASOVA:
BROJ ^ASOVA
NASTAVNI PREDMETI NEDEQNO UKUPNO
T
66 44
264
320
VNastava
u bloku
GODI[WE
N A S T A V N I P R O G R A M I
1. METODIKA OBUKE VO@WE
(5 ~asova nedeqno, 110 ~asova godi{we – 66 ~asova teoretske
nastave + 22 ~asa didakti~ko-metodi~ke pripreme za nastavu
+ 22 ~asa prisustva obuci)
CIQ I ZADACI
Ciq metodike obuke vo`we je da obu~i i pripremi instuk-
tora vo`we da na {to jednostavniji, efikasniji, br`i na~in
osposobi budu}eg voza~a za pravilan i samostalan rad u upravqa-
wu vozilom u skladu sa Zakonom o bezbednosti saobra}aja.
Zadaci:
– usvajawe znawa o sistemu, principima, metodama, oblici-
ma, nastavnim sredstvima u obuci voza~a iz upravqawa vozilom,
– usvajawe znawa o zakonitostima sticawa voza~kih znawa,
ve{tina i navika u procesu obuke,
– usvajawe znawa i ve{tina za uspe{no realizovawe obuke,
– sticawe navika za stvarala~ko primewivawe usvojenih
znawa i ve{tina u radu na samostalnim zadacima obuke,
– sticawe znawa da je proces obuke neprekidan i da se na-
stavqa i posle dobijawa voza~ke dozvole.
SADR@AJI PROGRAMA
TEORIJSKE OSNOVE OBUKE UPRAVQAWA VOZILOM (6)
Uvod: Razvoj obuke, ciq i zadaci, izbor i raspored gra|e za obu-
ku, vaspitni delovi u obuci vo`we, obrazovni delovi u obuci vo`we.
Oblikovawe sadr`aja obuke: Principi, metode i oblici
obuke, metode obrazovawa odraslih, odnos instruktora i u~enika,
kodeks dobrog voza~a, kodeks dobrog instruktora, dokumentacija
instruktora.
FORMIRAWE VOZA^KIH ZNAWA, VE[TINA
I NAVIKA (6)
Pojam, zna~aj i metode u~ewa, u~ewe motornih radwi, pam}e-
we i zaboravqawe, ~inioci uspe{nog u~ewa, mogu}nosti u~ewa
odraslih, u~ewe vo`we odraslih, sposobnosti, unutra{wi i
spoqni motivi u~ewa, stavovi, vrednosti, interesovawe, emocije,
izbor kandidata za voza~a instruktora.
PROVERAVAWE I OCEWIVAWE (3)
Proveravawe i ocewivawe voza~kih znawa, ve{tina i navika.
DIDAKTI^KO-METODI^KA PRIPREMA IZVO\A^A
OBUKE (3)
Pojam nastavnog ~asa, vrste i struktura nastavnog ~asa, di-
dakti~ko-metodi~ka priprema za neposredan rad instruktora obu-
ke vo`we.
ERGONOMIJA UPRAVQAWA VOZILOM (3)
NASTAVNA SREDSTVA I OBJEKTI U OBUCI
UPRAVQAWA VOZILOM (3)
Auto-simulatori, auto-poligoni, didakti~ko-pedago{ka
oprema auto-{kola.
ZAHTEVI RADNOG MESTA INSTRUKTORA (2)
Permanentno obrazovawe, stres, suzbijawe stresa, inovira-
we i osve`avawe znawa, nu`nost povezivawa teorije i prakse.
RADWE KOJE PRETHODE VO@WI (6)
Dnevni pregled vozila, ulazak i izlazak iz vozila, upoznava-
we radnog mesta, manipulisawe komandama, startovawe motora i
vozila, otklawawe neispravnosti.
POKRETAWE S MESTA I ZAUSTAVQAWE (3)
Pokretawe sa mesta i zaustavqawe, metode kretawa u zavi-
snosti od uzdu`nog nagiba.
SAVLA\IVAWE KRIVINA (6)
Tehnika vo`we u krivini, blage i o{tre krivine, krivine u
obliku slova „S”, pona{awe vozila u krivini (ko~ewe, zano{ewe,
proklizavawe).
KRETAWE VOZILOM S MESTA I ZAUSTAVQAWE (2)
Kretawe vozilom s mesta i zaustavqawe na usponu i padu.
KRETAWE UNAZAD I OKRETAWE VOZILOM (2)
Pravolinijsko i krivolinijsko kretawe.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
PARKIRAWE (3)
Ulazak u depo i izlazak iz depoa.
[KOLA DOBRE VO@WE (3)
Vo`wa no}u, po ki{i, magli, snegu i ledu, neprilike na putu
PROLA@EWE PORED PARKIRANIH VOZILA
I OSTALIH OBJEKATA U BLIZINI [INA (3)
UPRAVQAWE VOZILOM (12)
Osnovni elementi savla|ivawa raskrsnica (zone pregledno-
sti, brzina prilaza i savla|ivawe raskrsnica, po{tovawe prava
prvenstva prolaza na raskrsnici).
Metode savla|ivawa T raskrsnice, krstaste, netipske, sema-
forizovane, raskrsnice sa kru`nim tokom saobra}aja, raskrsnice
gde saobra}aj reguli{u slu`bena lica.
2. PRAKTI^NA NASTAVA
(12 ~asova nedeqno, 264 ~asa godi{we + 320 ~asova u bloku)
CIQ I ZADACI
Da se u~enici osposobe za bezbedno upravqawe {inskim vo-
zilima u javnom masovnom prevozu putnika.
Da se kod u~enika razvije sposobnost za samostalno razmi-
{qawe i samostalno odlu~ivawe radi osposobqavawa za samosta-
lan rad.
Upoznavawe u~enika sa elektri~nim vozilima kao i wiho-
vim zna~ajem za odvijawe javnog gradskog prevoza.
Upoznavawe sa eksploatacijom tramvaja, na~inom vo`we i
pravilnim rukovawem u ciqu produ`etka wihovog veka trajawa.
Pona{awe voza~a elektri~nih vozila u saobra}aju u odnosu
na ista vozila kao i na vozila ostalih vidova soabra}aja.
Upoznavawe u~enika sa mogu}im kvarovima kod tramvaja i
uzrocima wihovog nastajawa i pona{awe voza~a.
SADR@AJI PROGRAMA
PRIPREMA VOZA^A I VOZILA (24)
Dokumenta vozila. Prijem vozila i zadu`ewe vozilom. Regi-
stracija vozila. Prou~avawe vozila sa aspekta karakteristika,
upotreba, nege i odr`avawa. Priprema vozila za upotrebu i izvr-
{ewe radnog zadatka.
Priprema vozila za sezonsku upotrebu i upotrebu u poseb-
nim uslovima.
Kontrola ispravnosti vozila. Komandovawe i rukovawe vo-
zilom tokom razrade i nakon rada vozila.
Vu~na prikolica.
NEGA, ODR@AVAWE I OPRAVKA VOZILA (13)
Nulti servis. Garantni servis. Teku}i servis. Opravka vo-
zila.
KVAROVI NA OPREMI ZA ELEKTRI^NU VU^U,
KONTROLERI ZA VU^U I KO^EWE (25)
Kontroler za direktnu komandu, kontroler za izbor grupe,
kontroler za smer.
Kontroleri za indirektnu komandu oprema za elektri~no ko-
~ewe. Otpori za ko~ewe, regulacija struje ko~ewa, kontaktor LO.
OPREMA I ZAVR[NO KO^EWE (15)
Akcelerator, kardanska ko~nica, linijske ko~nice RC, ~la-
nak i kontaktor LO.
Oprema za multipliciranu vo`wu tramvaja motor-genera-
torska grupa.
Motor, generator, regulator napona, predotpor MG grupe,
ventilator.
POMO]NO ELEKTRI^NA OPREMA NA TRAMVAJIMA (15)
Nosa~i izolatori, gromobran, grejawe, pomo}ni mali roto-
ri, motor pilot, tasteri, prekida~i, releji.
Ispitivawe elektri~ne opreme (naponsko, energetska, meha-
ni~ka).
Kvarovi na elektri~noj opremi tramvaja.
ISPITIVAWE TRAMVAJA (10)
TEHNI^KO ODR@AVAWE MEHANI^KE I ELEKTRI^NE
OPREME TRAMVAJA (4)
Upoznavawe svih tipova solo i zglobnih tramvajskih motor-
nih kola i prikolica u najop{tijem obimu.
UPOZNAVAWE OBRTNOG POSTOQA I SME[TAJA
POJEDINIH ELEMENATA I SKLOPOVA VOZILA U
USLOVIMA POTPUNO SLOBODNOG OBRTNOG
POSTOQA, ODNOSNO PODIGNUTE KAROSERIJE (16)
UPOZNAVAWE SA DOWIM STROJEM (8)
Pogonska grupa.
Kardansko vratilo sa „perifleks” spojnicama jednostepeni
i dvostepeni reduktor.
Pogonsko vratilo sa to~kovima i ku}i{tem reduktora, uze-
mqewe na pogonskom vratilu.
Napomena: Ve`bu izvesti sa slobodnim obrtnim postoqem u
uslovima podignute karoserije. Kandidatu obratiti pa`wu na
funkciju kardanskog vratila, reduktora i pogonskog vratila sa
to~kovima.
UPOZNAVAWE DELOVA ZA SPAJAWE KAROSERIJE I
OBRTNOG POSTOQA (6)
Vo|ice kolica.
Ule`i{tewe elemenata za spajawe.
Sme{taj popre~nih nosa~a.
USLOVI (24)
á – Slobodno obrtno postoqe karoserije konstrukcija i
funkcija elasti~nih to~kova sa sistemom uvo|ewa toplote pri ko-
~ewu i kanalima za hladni vazduh, pogonsko vratilo sa rukavcima,
sistemom za oslawawe, amortizeri.
áá – Slobodno obrtno postoqe karoserije, upoznavawe svih
tipova peskara, komandi, uskladi{tewe peska i sistema za greja-
we i provetravawe.
Karakteristike zglobnih vozila. Dowi i krovni zglob.
Smetwe u zglobovima.
ááá – Slobodno obrtno postoqe karoserije. Upoznavawe svih
vrsta amortizera, silent blokova, torzionih opruga i drugih spi-
ralnih opruga.
PNEUMATSKI URE\AJ KOD TRAMVAJSKIH MOTORNIH
KOLA I PRIKOLICA (16)
Kompresor.
Brisa~ ~eonog stakla voza~a.
Pre~ista~ vazduha.
Sigurnosni ventil.
Rezervoari za vazduh.
Automat za kompresor.
Razvodni ventil prikolice.
Cevovodi.
Manometri za kontrolu pritiska.
Za{tita protiv zamrzavawa.
Funkcija i lokacija ugradwi pneumatskih ure|aja.
PNEUMATSKI URE\AJI ZA OTVARAWE I ZATVARAWE
VRATA (6)
Elektromagnetni ventil.
Cilindri dvosmernog dejstva.
Ule`i{tewe i oslawawe vrata.
ELEKTROMEHANI^KI URE\AJ ZA OTVARAWE
I ZATVARAWE VRATA (6)
Pu` i pu`ni to~ak.
Polu`ni sistem.
Sigurnosna spojnica.
UPOZNAVAWE SISTEMA ZA KO^EWE (8)
Prenosni mehanizam.
Pode{avawe sile ko~ewa.
Mehani~ki, elektri~ni i kombinovani sistemi za ko~ewe.
UPOZNAVAWE MOGU]IH SMETWI NA KO^IONIM
SISTEMIMA SVIH TIPOVA I AKTIVIRAWE
SIGURNOSNIH KO^NICA (4)
Strana 58 – Broj 10 20. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
SPAJAWE TRAMVAJSKIH MOTORNIH KOLA I
PRIKOLICA I ME\USOBNO SPAJAWE TRAMVAJSKIH
KOLA (KVA^EWE) (4)
Vrste poluga za spajawe vozila u kvaru.
Zglobne veze.
Vu~a i gurawe vozila u kvaru (prakti~no).
ODR@AVAWE [INSKIH VOZILA I UTVR\IVAWE
KVAROVA (28)
Oprema za elektrovu~u.
Vu~ni motori.
Kvarovi na opremi za elektrovu~u.
Oprema za elektrovu~ne ko~nice.
Oprema za zavr{no ko~ewe.
Motor – generatorska grupa.
Akumulatorske baterije.
Pomo}na elektrooprema na tramvajima.
Ispitivawe elektri~ne opreme.
PRAWE VOZILA (32)
Prawe bez sredstava za prawe. Prawe upotrebom sredstava
za prawe.
Postupak sa opranim kolima. Sredstva za negu lakova. Sred-
stva za negu lakova na bazi silikona.
O{te}ewe lakova. Nega: hroma, stakla, plasti~nih delova,
ko`e, drveta, tapacirunga i podova.
NASTAVA U BLOKU
(40 ~asova nedeqno, 320 ~asova ukupno)
SADR@AJI PROGRAMA
á. TEHNIKA VO@WE I EKSPLOATACIJA TRAMVAJA (135)
DOKUMENTA VOZILA (14)
Ra~un o vozilu. Carinska deklaracija. Ugovor o kupoproda-
ji. Ugovor o poklonu. Saobra}ajna dozvola. Potvrda SUP-a. Kol-
ska kwiga. Servisna kwi`ica. Uputstvo o rukovawu, odr`avawu i
upotrebi. Sertifikat vozila. Karnet de pasa`. Zelena karta osi-
gurawa vozila ATP karton.
PRIPREMA TRAMVAJA ZA VO@WU (5)
Priprema tramvaja za izlazak na liniju. Provera ispravno-
sti instrumenata i ure|aja od zna~aja za bezbednu vo`wu. Postupak
voza~a do pokretawa tramvaja stavqawem na prve pozicije vo`we.
VO@WA NA POLIGONU (10)
Poligon, vrste poligona. Wihov zna~aj i uloga. Vo`wa
tramvaja direktne komande. Vo`wa tramvaja indirektne komande.
Pozicije za vo`wu i ko~ewe i wihova pravilna upotreba kod
tramvaja direktne i indirektne komande. Ekonomi~na vo`wa i
wen zna~aj za tramvaj i wegovu eksploataciju. Iskqu~ivawe tram-
vaja na slepi kolosek. Promena smera kretawa na okretnicama.
IZLAZAK TRAMVAJA I TRAMVAJSKE BAZE I BEZBEDNO
UKQU^IVAWE U SAOBRA]AJ (17)
Postupak voza~a tramvaja u saobra}aju u odnosu na saobra}aj-
ne znake i semafore. Brzina kretawa tramvaja (u krivinama, sekci-
onerima, ukr{tajima, skretnicama). Odstojawe izme|u tramvaja u
kretawu. Upotreba svetala u saobra}aju. Zvu~ni i svetlosni znaci
upozorewa kod tramvaja. Zaustavqawe tramvaja u stajali{ta (kad su
tramvajske i autobuske stanice paralelno postavqene; gde su sta-
nice postavqene na sredini kolovoza). Kretawe tramvaja uz pomo}
ogledala. Kretawe na usponu (te`ak polazak). Prolazak pored par-
kiranih vozila i ostalih objekata pored koloseka i mere bezbedno-
sti. Upotreba peska u tramvajskom saobra}aju i wegov zna~aj.
TEHNIKA VO@WE TRAMVAJA NA LINIJI (19)
Stavqawe tramvaja pod napon. Pokretawe tramvaja. Vo`wa u
saobra}aju. Vo`wa pod strujom. Upravqawe tramvajem u saobra}aju.
Pedala za vo`wu. Pedala za ko~ewe. Vo`wa sa inercijom. Ekono-
mi~na vo`wa. Vo`wa u pogor{anim vremenskim uslovima.
VO@WA TRAMVAJA NA LINIJI (15)
Sekcioneri (komandni sekcioneri i sekcioneri) i postu-
pak voza~a. Komandni sekcioneri i skretnice i postupak voza~a.
Otvarawe i zadr`avawe skretnice putem komande iz vozila. Pona-
{awe tramvaja na skretnicama u zavisnosti od vrste terena i tipa
tramvaja i na sekcionerima. Smetwe kod vo`we tramvaja. Lom
kontaktne mre`e. Prekid struje zbog smetwi u spoju tramvaja sa
kontaktnom mre`om.
KO^EWE TRAMVAJA NA LINIJI (20)
Vrste ko~nica kod tramvaja i upotreba u vo`wi i wihovo de-
lovawe. Postupak voza~a u odnosu na radnu ko~nicu (elektri~nu).
Postupak voza~a u odnosu na vazdu{nu i kardansku ko~nicu. Po-
stupak voza~a u odnosu na {insku ko~nicu. Sigurnosno ko~ewe.
Ko~ewe u slu~aju nu`de. Ko~ewe u zavisnosti od kvaliteta {ine
(suva, mokra, ~ista, prqava). Odstojawe u zavisnosti od brzine
kretawa i kvaliteta {ine. Blokirawe to~kova i anti blok si-
stem. Zaustavqawe tramvaja u stajali{tu i izvan wega (na otvore-
noj pruzi). Otkazivawe ko~nica i ure|aja za sipawe peska.
MULTIPLICIRANA VO@WA (5)
Zna~aj multiplicirane vo`we za JMPP. Eksploataciono
tehni~ke karakteristike tramvaja u multipliciranoj vo`wi.
KVAROVI NA TRAMVAJU I POSTUPAK VOZA^A NA
LINIJI U SLU^AJU KVARA (10)
Postupak voza~a u slu~aju kvara tramvaja. Ko~ewe tramvaja –
postupak voza~a.
Kvarovi na elektri~noj opremi i manifestovawe kvara –
postupak voza~a.
Kvarovi na mehani~koj opremi i manifestovawe – postupak
voza~a.
Kvarovi na skretnici i postupak voza~a.
ODR@AVAWE MEHANI^KE OPREME TRAMVAJA (10)
Dnevni pregled. Kontrolni pregled. Veliki pregled. Gene-
ralna opravka.
REDOVNO ODR@AVAWE ELEKTRI^NIH DELOVA
TRAMVAJA (10)
Dnevni pregled. Kontrolni pregled. Prose~an pregled. Ve-
liki pregled. Generalna popravka.
áá. PRAKTI^NA OBUKA VOZA^A TRAMVAJA (185)
UPOZNAVAWE DEPOA I SVIH TIPOVA TRAMVAJA (10)
Bitni faktori koji uti~u na bezbedno kretawe tramvaja u
krugu gara`e (tip \-\).
Promene grupe motora i detaqno upoznavawe pomenutog ti-
pa tramvaja (\-\).
Promena smera kretawa manevrisawa na ograni~enom pro-
storu.
Polazak i poziciona promena od vi{eg ka ni`em i obrnuto.
Upotreba i pravilno rukovawe vazdu{nom ko~nicom, postu-
pak pri zaustavqawu.
UPOZNAVAWE [INSKIH KO^NICA: FUNKCIJA I
ZNA^AJ ISPRAVNOSTI (20)
Primena sigurnosne ko~nice, zna~aj ispravnosti i deblokada.
Poziciona promena i pravilno rukovawe maksimalnim pre-
kida~em.
Postupak na skretnici i prebacivawe skretnice.
Poziciona promena i pravilno zaustavqawe, upotreba svih
ko~nica.
Vo`wa pri ve}oj brzini i naglo zaustavqawe; mere bezbed-
nosti.
Izlazak iz depoa i bezbedno ukqu~ivawe u saobra}aj; upotre-
ba signalizacije.
Postupak na semaforu i tipovi semafora koji reguli{u sa-
obra}aj tramvaja.
UPOZNAVAWE LINIJSKIH PREKIDA^A (SEKCIONERA)
I POSTUPAK SA WIMA (155)
Promena skretnice uz obja{wewe. Razlike izme|u mehani~-
ke i elektri~ne skretnice.
Postupak kod znaka „stop” i postupak prema ostalim u~esni-
cima u saobra}aju.
Prolazak pored parkiranih vozila i ostalih objekata pored
{ina, postupak prema pe{acima.
Broj 10 – Strana 5920. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
Polazak na usponu, promena skretnice na usponu i obezbe|i-
vawe vozila koje je u kvaru.
Prebacivawe skretnice na nizbrdici uz upotrebu vazdu{ne
ko~nice, spajawe vozila, upotreba svetlosnih signalnih ure|aja,
vo`wa no}u.
Upoznavawe vozila i opreme na vozilu; razlika izme|u „bre-
de” i tramvaja koji se proizvode u fabrici „\uro \akovi}”.
Upotreba aparata, poziciona promena od ni`eg ka vi{em i
obratno.
Promena grupe motora i smera kretawa, rukovawe ma{in-
skim prekida~em.
Vo`wa pri ve}oj brzini, poziciona promena i naglo zausta-
vqawe. Upotreba peskara.
Prebacivawe skretnice, mere bezbednosti, brzina i na~in
prelaska preko skretnica i krstova.
Zaustavqawe na usponu, polazak i na~in primene pozicije
na usponu.
Prolazak vozilom na mestima gde je mre`a ne{to ni`a od
normalne, mere bezbednosti.
Postupak prema ostalim u~esnicima u saobra}aju (postupak
prema pe{acima).
Prolazak pored parkiranih vozila i ostalih objekata pored
{ina, mere bezbednosti.
Spajawe i obezbe|ivawe tramvaja na usponu, mere bezbednosti.
Upoznavawe vozila, opreme na vozilu i komandi, razlika iz-
me|u „brede” i „divaga” (tramvaj divag)
Polazak, promena poligona i zaustavqawe, promena smera
kretawa.
Upotreba {inskih ko~nica, bitni uslovi koji uti~u na bez-
bedno ko~ewe vozila divag.
Prebacivawe skretnica, postupak na linijskom prekida~u,
brzina prelaska preko skretnica i krstova.
Prolazak preko skretnica, razli~ito regulisani kru`ni
tok saobra}aja.
Postupak i brzina prolaza pored parkiranih vozila i osta-
lih objekata pored {ina, postupak prema pe{acima.
Vo`wa u intenzivnijem saobra}aju, prebacivawe skretnice
i upotreba zvu~nog signala.
Kuplovawe, obezbe|ivawe vozila na usponu, mere bezbednosti.
Upoznavawe vozila, oprema i ure|aja na vozilu, bitna razli-
ka „Divag” – RSS (tramvaj RSS).
Stavqawe vozila u pokret, promena smera kretawa, vo`wa
na ograni~enom prostoru.
Upotreba {inskih ko~nica, bitni uslovi koji uti~u na bez-
bedno ko~ewe vozila RSS (funkcija i va`nost leve pedale).
Prolazak preko raskrsnica koje reguli{e ovla{}eno lice.
Postupak na svim semaforima koji reguli{u saobra}aj tramvaja.
Postupak i brzina prolaska pored {ina, postupak prema pe-
{acima.
Vo`wa na relaciji gde je mre`a ne{to ni`a od normalnog,
mere bezbednosti.
Kupolovawe (na~in i oprema), obezbe|ivawe vozila na {i-
nama na usponu, mere bezbednosti.
Upoznavawe vozila, opreme i komandi na T-4 (razlika kod
leve pedale).
Rad i upotreba svih ko~nica, bitni uslovi koji uti~u na bez-
bedno ko~ewe T-4, upotreba peskare.
Prolazak preko raskrsnice koju reguli{e ovla{}eno lice.
Kru`ni tok saobra}aja.
Postupak i brzina prolaska pored parkiranih vozila i os-
talih objekata pored {ina. Mere bezbednosti.
Vo`wa pri ve}oj brzini, naglo zaustavqawe i upotreba svih
ko~nica, mere bezbednosti.
Vo`wa na relaciji gde je mre`a ne{to ni`a od normalnog,
mere bezbednosti.
Spajawe i obezbe|ivawe vozila na usponu, kretawe i zausta-
vqawe na usponu.
Upoznavawe vozila, opreme i komandi. Razlika izme|u -4
KT-4 (tramvaj KT-4).
Polazak i zaustavqawe, promena smera kretawa, manevrisa-
we na ograni~enom prostoru.
Vo`wa na trasi sa slabijim intenzitetom saobra}aja, upo-
treba sigurnosne ko~nice i peskare.
Promena skretnica, bitni faktori i brzina za pravilno
prebacivawe skretnica na usponu.
Kru`ni tok saobra}aja, postupak prema ostalim u~esnicima
u saobra}aju.
Postupak prema pe{acima i postupak kod znaka „stop”.
Prolazak pored parkiranih vozila i ostalih objekata pored
{ina. Mere bezbednosti.
Zaustavqawe u stanici, polazak i upotreba ogledala.
Promena skretnica, primena ru~nog prekida~a, posledice
wegove neispravnosti.
Rastojawe izme|u tramvaja – opasnost u slu~aju neodr`avawa
rastojawa (primer blizine skretnice).
Zaustavqawe i prolazak na usponu, promena skretnice, upo-
treba pokaziva~a pravca.
Prebacivawe skretnice na nizbrdici, zaustavqawe i pola-
zak iz stanice, mere bezbednosti.
Vo`wa trasom gde su tramvajske i autobuske stanice para-
lelne, mere bezbednosti.
Vo`wa u intenzivnijem saobra}aju, postupak prema ostalim
tramvajima, promena skretnice.
Prinudna vo`wa, wena primena, posledice i mere bezbed-
nosti. Vo`wa na relaciji gde je mre`a ne{to ni`a od normalne.
Spajawe, vu~a, gurawe i mere bezbednosti kod tramvaja KT-4. Ob-
navqawe celokupnog gradiva i povezivawe u jednu celinu, pripre-
ma za polagawe ispita.
Napomena: Pri svakoj promeni tipa tramvaja, instruktor je
du`an da tramvaj vozi do poligona i u toku vo`we da kandidatima
objasni razliku izme|u vozila koje vozi i prethodnog vozila.
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Izvo|ewe prakti~ne obuke treba obaviti u specijalizova-
nim radionicama za opravku i odr`avawe tramvaja.
Upoznati u~enike sa programom, odnosno oblastima. Prime-
wivati o~iglednu nastavu, odnosno prezentirati primene iz prak-
se, uz kori{}ewe odgovaraju}ih elemenata ili sklopova.
U toku prakti~ne nastave programom, u okviru utvr|enih
termina obuhvatiti, prvenstveno, karakteristi~ne kvarove na vo-
zilu, uzroke pojedinih kvarova i wihovo otklawawe koje treba da
obave nastavnici prakti~ne nastave ili drugi stru~ni saradnici.
U~enici treba da vode dnevnik prakti~ne nastave, a koji }e
unositi najosnovnije pojmove, a koji }e biti ocewen.
Proveru znawa treba obavqati u toku prakti~ne nastave, na
uobi~ajen na~in, zatim uvo|ewem aktuelnijih metoda ispitivawa,
kao {to su, na primer, stru~ne diskusije ili provera znawa testom.
Obim prakti~nog dela nastave treba prilagoditi i uskladi-
ti sa teorijskim delom pre|enog gradiva. Obra|ene teme iz teorij-
skog dela programa treba obuhvatiti i ponoviti u prakti~nom de-
lu nastave, po mogu}stvu po istom redosledu, ne izlaze}i iz utvr|e-
nih okvira pojedinih tema.
Prakti~ni deo nastave, u utvr|enom broju sati, treba tako
rasporediti da izu~avawe pojedinih tema, u toku jednog radnog da-
na, ne bude suvi{e veliki fizi~ki i psihi~ki napor za u~enike.
Prakti~na nastava u bloku je identi~na programu istog
predmeta za voza~e tramvaja.
SPECIJALISTI^KI ISPIT
Pravo da pola`e specijalisti~ki ispit kandidat sti~e kada
polo`i sve ispite predvi|ene planom i program specijalizacije.
Sadr`aj specijalisti~kog ispita:
a) provera poznavawa Zakona o bezbednosti saobra}aja,
b) izrada prakti~nog zadatka u pismenoj formi,
v) odbrana prakti~nog zadatka.
Sadr`aj prakti~nog zadatka:
Predmet: Metodika obuke vo`we (tema vezana za kategorije
za koje kandidat pola`e specijalisti~ki ispit).
Prakti~an zadatak kandidat priprema samostalno uz pomo} li-
terature i na dan odbrane zadatak predaje komisiji u dva primerka.
Grupa 4: @ELEZNI^KI SAOBRA]AJ
Obrazovni profili: 4.1. SAOBRA]AJNO TRANSPORTNI
TEHNI^AR – SPECIJALISTA ZA
@ELEZNI^KI SAOBRA]AJ
4.2. TRANSPORTNI KOMERCIJALISTA
– SPECIJALISTA ZA
@ELEZNI^KI SAOBRA]AJ
4.3. TEHNI^AR VU^E – SPECIJALISTA
ZA @ELEZNI^KI SAOBRA]AJ
4.4. TEHNI^AR TEHNI^KO KOLSKE
DELATNOSTI – SPECIJALISTA
ZA @ELEZNI^KI SAOBRA]AJ
Strana 60 – Broj 10 20. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
Obrazovni profil: 4.1. SAOBRA]AJNO TRANSPORTNI
TEHNI^AR – SPECIJALISTA ZA
@ELEZNI^KI SAOBRA]AJ
USLOVI ZA UPIS KANDIDATA
Specijalizaciju za ovaj obrazovni profil mogu sticati kan-
didati sa zavr{enim slede}im obrazovawem:
1. saobra}ajno transportni tehni~ar sa dve godine radnog
iskustva.
PREDMETI KOJI SE VREDNUJU PRI SA^IWAVAWU
RANG LISTE ZA UPIS
a) Za obrazovne profile sa zavr{enim ~etvorogodi{im
{kolovawem:
1) Organizacija `elezni~kog saobra}aja
2) Organizacija prevoza stvari,
3) Organizacija prevoza putnika,
4) Transportno ra~unovodstvo,
5) Eksploatacija vu~enih vozila.
b) Za obrazovne profile sa zavr{enim trogodi{wim {ko-
lovawem:
1) @elezni~ki saobra}aj,
2) Prevoz stvari,
3) Prevoz putnika,
4) Upotreba kola.
CIQ OBRAZOVAWA
Temeqno poznavawe saobra}ajno-transportne delatnosti
kao dela velikog tehni~ko-tehnolo{kog sistema `eleznice.
Upoznavawe sa novim dostignu}ima u razvoju `elezni~kih
vozila i wihovih tehni~kih i eksploatacionih karakteristika,
posebno u funkciji novih tehnika i tehnologija za saobra}aj vozo-
va velikih brzina.
Upoznavawe sa novim signalno-sigurnosnim i telekomuni-
kacionim postrojewima u procesu organizacije saobra}aja.
Upoznavawe sa novim metodama i postupcima prodaje tran-
sportnih usluga na tr`i{tu saobra}ajnih usluga.
Upoznavawe sa funkcijama postrojewa i ure|aja za obavqa-
we `elezni~kog saobra}aja u ciqu boqe koordinacije rada `ele-
zni~kih radnika u stru~no-profesionalnoj delatnosti i izme|u
pojedinih delatnosti.
Identifikovawe izvora informacija kao osnove u re{ava-
wu ekonomskih i organizacionih problema.
Sprovo|ewe u `ivot organizacije prevoza putnika i stvari u
skladu sa novim zahtevima modernizacije vu~nih i vu~enih vozila.
Upoznavawe zainteresovanih radnika saobra}ajno-trans-
portne delatnosti sa izmenama i dopunama propisa iz oblasti
finansijskog i ra~unovodstvenog poslovawa i wihovim prilago-
|avawem zakonskim propisima.
Podu~avawe zainteresovanih radnika saobra}ajno-tran-
sportne delatnosti radi osposobqavawa za davawe wihovog do-
prinosa u sni`avawu cena usluga kroz primenu savremenih tehno-
logija u transportnom procesu.
Osposobqavawe radnika saobra}ajno-transportne slu`be za
davawe kvalitetnog doprinosa na izvr{ewu reda vo`we u funk-
ciji cene prevoza i ekonomi~nosti poslovawa.
Primena odre|enih fundamentalnih znawa iz oblasti tran-
sporta, proizvodwe i poslovawa u ciqu boqe poslovne politike
saobra}ajne grane i delatnosti.
Produbqivawe znawa o osnovnim zakonskim propisima o
kori{}ewu transportnih sredstava.
Uvo|ewe i primena standarda JUS ISO 9000 na `eleznici.
KARAKTERISTI^NI POSLOVI I RADNI ZADACI
Pregled i nadzor nad postrojewima, ure|ajima, alatima i
priborom.
Provera stawa ispravnosti, raspolo`ivosti i funkcional-
nosti postrojewa u stanicama sa mawim opsegom saobra}ajnih i
transportnih poslova.
Organizovawe i sprovo|ewe procesa rada na stanicama s
mawim kapacitetima i obimom transportnih poslova.
Sprovo|ewe tehnolo{kog procesa rada i ostvarivawe reda vo-
`we; obavqawe operativnih poslova i nadzor nad obavqawem `ele-
zni~kog saobra}aja; organizovawe transportno-komercijalnih po-
slova u stanici; organizovawe obavqawa poslova kolske slu`be u
stanici; nadzor realizovawa svih poslova u stanici; saradwa sa ko-
risnicima `elezni~kih usluga; sastavqawe rasporeda rada osobqa.
Nadzor nad bezbedno{}u saobra}aja.
Sprovo|ewe mera bezbednosti; pra}ewe vanrednih doga|aja u
stanici; vo|ewe istrage u vezi s povredom saobra}ajnih i tran-
sportnih propisa.
Vo|ewe stani~nih evidencija
Vo{ewe saobra}ajnih evidencija o regulisawu saobra}aja
vozova, o radu kolske slu`be, o ra~unovodstveno-komercijalnim
poslovima i sl.; vo|ewe evidencije iz podru~ja radnih odnosa.
Uvo|ewe u posao novih radnika i polaznika; mentorstvo i
instruisawe novih radnika i polaznika.
Broj 10 – Strana 6120. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
N A S T A V N I P R O G R A M I
Zajedni~ki predmeti za obrazovne profile:
SAOBRA]AJNO TRANSPORTNI TEHNI^AR
– SPECIJALISTA ZA @ELEZNI^KI SAOBRA]AJ
TRANSPORTNI KOMERCIJALISTA
– SPECIJALISTA ZA @ELEZNI^KI SAOBRA]AJ
TEHNI^AR VU^E – SPECIJALISTA
ZA @ELEZNI^KI SAOBRA]AJ
TEHNI^AR TEHNI^KO KOLSKE DELATNOSTI
– SPECIJALISTA ZA @ELEZNI^KI SAOBRA]AJ
1. OSNOVE BEZBEDNOSTI U @ELEZNI^KOM SAOBRA]AJU
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq nastave ovog predmeta je da u~enici:
– prodube svoja znawa iz oblasti bezbednosti `elezni~kog
saobra}aja i daqe razviju stavove o nu`nosti doslednog sprovo|e-
wa mera bezbednosti kao jednog od osnovnih preduslova funkcio-
nisawa slo`enog sistema `elezni~kog saobra}aja i da stvarala~-
ki deluju u pravcu podizawa nivoa bezbednosti u svom okru`ewu.
Zadaci nastave ovog predmeta su da u~enici:
– temeqno upoznaju osnovne faktore bezbednosti `elezni~-
kog saobra}aja u wihovoj slo`enoj interakciji, kao i normativnu
regulativu ove problematike; shvate neophodnost odr`avawa i
razvoja tehnolo{ke discipline bez koje nema harmoni~nog funk-
cionisawa sistema `elezni~kog saobra}aja; analiziraju vanredne
doga|aje i postupke uvi|aja i isle|ivawa radi utvr|ivawa uzroka,
posledica, kao i preduzimawe mera u ciqu podizawa nivoa bezbed-
nosti saobra}aja.
SADR@AJI PROGRAMA
UVOD (2)
ZNA^AJ BEZBEDNOSTI SAOBRA]AJA (2)
– bezbednost saobra}aja kao faktor dru{tvene samoza{tite.
NORMATIVNA AKTA KOJIMA SE REGULI[E
BEZBEDNOST @ELEZNI^KOG SAOBRA]AJA (4)
FAKTORI BEZBEDNOSTI @ELEZNI^KOG
SAOBRA]AJA (10)
– ~ovek, organizacija rada;
– pruge i pru`na postrojewa;
– vu~na i vu~ena vozila;
– signalno-sigurnosna postrojewa;
– telekomunikacioni ure|aji;
– stabilna postrojewa elektrovu~e;
– putnici i stvari koje se prevoze `eleznicom;
– okru`ewe i drugi faktori.
TRANSPORTNA SPOSOBNOST I TEHNI^KA
OPREMQENOST @ELEZNICE KAO FAKTOR
BEZBEDNOSTI @ELEZNI^KOG SAOBRA]AJA (4)
UTICAJ ORGANIZACIJE RADA I PREVOZA NA
BEZBEDNOST @ELEZNI^KOG SAOBRA]AJA (4)
Strana 62 – Broj 10 20. jun 1997.
NASTAVNI PLAN
T P
Broj
ned.
T P
3
2
2
2
9
7
4
6
8
17 8 30
32UKUPNO:
Ukupno B:
Ukupno A + B:
Ukupno A:
432
432
30
374
572
1004
22
22
22
22
22
22
22
22
22
8
66
44
44
44
198
154
88
132
176
256
1.
2.
3.
4.
1.
2.
3.
4.
Osnove bezbednosti u `elezni~kom saobra}aju
Ra~unarski i informacioni sistemi na `eleznici
Osnove sistema kvaliteta na `eleznici
Strani jezik
A. ZAJEDNI^KI PREDMETI ZA GRUPU 4.
B. STRU^NI PREDMETI ZA OBRAZOVNI PROFIL 4.1.
Organizacija `elezni~kog saobra}aja
Teret u transportu
Organizacija prevoza stvari integralnim transportom
Specijalisti~ka praksaa) u ~asovnom sistemu
b) u bloku
BROJ ^ASOVA
NASTAVNI PREDMETI NEDEQNO UKUPNO
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
BEZBEDNOST @ELEZNI^KOG SAOBRA]AJA NA PUTNIM
PRELAZIMA (6)
UNUTRA[WI RED NA @ELEZNI^KOM PODRU^JU I U
VOZOVIMA SA ASPEKTA BEZBEDNOSTI SAOBRA]AJA I
SAMOZA[TITE (3)
UTICAJ QUDSKOG FAKTORA NA BEZBEDNOST
@ELEZNI^KOG SAOBRA]AJA (4)
MANIFESTACIJA SOCIOLO[KIH FAKTORA I STEPEN
UTICAJA QUDSKOG FAKTORA KOD VANREDNIH
DOGA\AJA (4)
VANREDNI DOGA\AJI NA @ELEZNICI (8)
– klasifikacija
– analize uzroka vanrednih doga|aja i zakqu~ci.
UVI\AJ I ISLE\EWE VANREDNIH DOGA\AJA (2)
KONTROLA BEZBEDNOSTI @ELEZNI^KOG
SAOBRA]AJA (2)
Nosioci kontrole: neposredna radni~ka kontrola, samokon-
trola, unutra{wa kontrola i dr.
ORGANIZACIJA PROCESA KONTROLE I WENO
INOVIRAWE U SKLADU SA SAVREMENIM SREDSTVIMA
I TEHNOLOGIJAMA (2)
BEZBEDNOST SAOBRA]AJA U VANREDNIM USLOVIMA I
U USLOVIMA RATA (4)
BEZBEDNOST SAOBRA]AJA U ZIMSKIM USLOVIMA I
PRIPREMA @ELEZNI^KE INFRASTRUKTURE ZA RAD U
OVIM USLOVIMA (5)
2. RA^UNARSKI I INFORMACIONI SISTEMI NA J@
(2 ~asa nedeqno, 44 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq nastave ovog predmeta je da kandidati upoznaju osnovne
karakteristike elektronskih ra~unara kao i informacione si-
steme `eleznice i wihov princip rada.
Zadaci:
– testirawe i instalirawe ra~unara na J@;
– osposobqavawe za izradu osnovnih programa ra~unara;
– produbqivawe interesovawa za daqe usavr{avawe u obla-
sti informacionih sistema `eleznice.
SADR@AJI PROGRAMA
RA^UNARSKI SISTEMI (14)
UVOD (2)
– pojam informacionih sistema
– klasifikacija ra~unarskih ure|aja
OSNOVNI POJMOVI U VEZI SA RA^UNARSKIM
SISTEMOM (2)
– softver ra~unarskog sistema
– programski jezici
BROJAWE I BROJEVNI SISTEMI (2)
– dekadni, binarni i heksadekadni brojevni sistemi
– alfanumeri~ki kodovi
STRUKTURA I FUNKCIJA RA^UNARSKOG SISTEMA (2)
– hardver
– softver
– ra~unarske konfiguracije
NOSIOCI PODATAKA (2)
– bu{ewe kartica
– magnetna traka i disk
– disketa
PROGRAMSKI JEZICI (2)
– pisawe programa
– proces izvr{avawa instrukcija
SISTEM RA^UNARSKIH PROGRAMA (2)
– vrste programskih sistema
– operativni sistem
– tehnologija kori{}ewa ra~unara
OSNOVE INFORMACIONIH SISTEMA (10)
OSNOVE INFORMACIONIH SISTEMA (4)
– odnosi informacionog, ra~unarskog i poslovnog sistema
– dimenzija radnih znawa jednog informacionog sistema
– modeli informacionih sistema
RA^UNARSKE MRE@E (6)
– Referentni model za povezivawe otvorenih sistema
– Topologija ra~unarskih mre`a
– PS platforma
– EDI i EFIFACT standardi
– Razvoj komunikacionih mre`a
RA^UNARSKI INFORMACIONI SISTEMI U
@ELEZNI^KOM SAOBRA]AJU (20)
RAZVOJ INFORMACIONOG SISTEMA @ELEZNI^KOG
SAOBRA]AJA (2)
– oblasti primene informacionih sistema `eleznice
– ciqevi razvoja informacionog sistema `eleznice
PRIMERI RA^UNARSKIH INFORMACIONIH SISTEMA
U @ELEZNI^KOM SAOBRA]AJU (8)
– ra~unarski informacioni sistem za pra}ewe i upravqawe
putni~kim kolima
– informacioni sistemi prodaje usluga u putni~kom sao-
bra}aju
– ra~unarski informacioni sistem u oblasti teretnog sao-
bra}aja
– informacioni sistem u oblasti vu~e vozila
– ra~unarski informacioni sistem u oblasti odr`avawa
`elezni~kih voznih sredstava
– primena ra~unskih informacionih sistema u elektroteh-
ni~koj delatnosti
– primena ra~unarskih informacionih sistema u gra|evin-
skoj delatnosti
TELEKOMUNIKACIONE MRE@E KAO ELEMENT
INFORMACIONIH SISTEMA @ELEZNICE (8)
– na~in organizacije komunikacija u `elezni~kom saobra-
}aju
– prenos podatka, poruka i informacija u telekomunikacio-
nim mre`ama
– telekomunikacione mre`e op{te namene
– telekomunikacione mre`e posebne namene
– mre`a za prenos podataka
– pravac daqeg razvoja telekomunikacione mre`e na J@
PRIMENA RA^UNARSKIH MRE@A U SISTEMU
@ELEZNICE (2)
– OTN mre`e
– CIR mre`e
– INTERNET mre`e
3. OSNOVE SISTEMA KVALITETA NA @ELEZNICI
(2 ~asa nedeqno, 44 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq nastave ovog predmeta je da u~enici shvate potrebu uvo-
|ewa i primene sistema kvaliteta rada u `elezni~kom saobra}aju,
te da u svom budu}em radu postanu nosioci pozitivnih tendencija
u stvarala~koj primeni ste~enih znawa u ovoj oblasti.
Zadaci nastave ovog predmeta su da u~enici:
– upoznaju i shvate ulogu i zna~aj standardizacije u funkci-
ji podizawa nivoa kvaliteta `elezni~kih usluga;
Broj 10 – Strana 6320. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
– razumeju i prakti~no primewuju dostignu}a u oblasti raz-
voja sistema kvaliteta;
– upoznaju pokazateqe i faktore sistema kvaliteta rada u
`elezni~kom saobra}aju.
SADR@AJI PROGRAMA
á. STANDARDIZACIJA I KVALITET (18)
– Standardizacija kao tehni~ka, ekonomska i dru{tvena ak-
tivnost
– Razvoj standardizacije
– Standardi i propisi na{e zemqe
– Definisawe kvaliteta
– Kvalitet kao sistem
– Sistem atestirawa
– Sistem kvaliteta kao sredstvo upravqawa
– Uspostavqawe sistema kvalitetom kao trajan proces
– Koncepcija serije standarda JUS ISO 9000
– Ra~unarska podr{ka SQ– Razvoj informacionog sistema preduze}a i zahtevi siste-
ma kvaliteta
– Integracija elemenata upravqawa kvalitetom u poslovawu
preduze}a.
áá. SISTEM KVALITETA U @ELEZNI^KOM
SAOBRA]AJU (26)
– Kvalitet saobra}ajne usluge
– Domen i definisawe kvaliteta na `eleznici
– Pokazateqi kvaliteta usluga `eleznice
– Op{te pretpostavke Me|unarodne `elezni~ke unije
– @elezni~ka infrastruktura kao faktor sistema kvalite-
ta rada u `elezni~kom saobra}aju (stabilni infrastrukturni ka-
paciteti i kapaciteti voznih sredstava)
– Kadrovski potencijali na `eleznici kao faktor sistema
kvaliteta
– Organizacija i upravqawe kao elementi sistema kvalite-
ta poslovawa `eleznice
– Tro{kovi kao elemenat sistema kvaliteta
– ISO 9000 u putni~kom saobra}aju
– ISO 9000 u robnom saobra}aju
– Specifi~nosti `elezni~ke eksploatacije
4. STRANI JEZICI
(engleski, nema~kim ruski, francuski)
(2 ~asa nedeqno, 44 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq nastave stranih jezika je sticawe, pro{irivawe i pro-
dubqivawe znawa i umewa u onim jezi~kim aktivnostima koje su
zna~ajne za podru~je rada i u`u profesionalnu delatnost, za upo-
znavawe kulturnog nasle|a stvorenog na datom jeziku, {irewe op-
{te kulture i razvijawe me|ukulturne saradwe i osposobqavawe
za daqe samoobrazovawe u oblasti jezika i profesionalne delat-
nosti.
Zadaci nastave stranih jezika:
– usvajawe govornog jezika u okviru novih 300-400 re~i i iz-
raza, ukqu~uju}i i terminologiju zna~ajnu za dati obrazovni pro-
fil, odnosno podru~je rada, {to u toku devet godina u~ewa jezika
~ini ukupan fond od oko 2700-2800 re~i i izraza produktivno, a
receptivno i vi{e;
– negovawe pravilnog izgovora i intonacije;
– razumevawe govora (neposredno i pomo}u medija) i sponta-
no izra`avawe u okviru tema iz svakodnevnog `ivota i op{tih te-
ma iz oblasti obrazovnog profila, odnosno podru~ja rada, uz is-
kazivawe li~nog stava i raspolo`ewa;
– daqe negovawe tehnike informativnog ~itawa i nepo-
srednog razumevawa slo`enijih tekstova na jeziku koji obuhvata
terminologiju iz oblasti obrazovnog profila, odnosno podru~ja
rada i op{tem jeziku, kao i daqe upoznavawe osobenosti jezika u
toj oblasti kori{}ewem odgovaraju}ih tekstova;
– osposobqavawe za davawe usmenih i pismenih rezimea
onih sadr`aja koje je polaznik upoznao neposredno ~itawem ra-
znih izvora informacija, kao i pisawe pisama, nalaza, izve{taja
i ostalih dokumenata vezanih za podru~je rada, odnosno obrazovni
profil.
ZAJEDNI^KI SADR@AJ PROGRAMA ZA STRANE JEZIKE
Op{ta tematika
Zna~ajna privredna i dru{tvena kretawa u svetu. Svetska
kulturna ba{tina.
Privredne, kulturne i druge manifestacije koje su postale
tradicionalne (izlo`be, sajmovi, berze, festivali i sl.). Me|u-
narodna poslovna saradwa. Poznate kulturne, privredne, nau~ne i
strukovne organizacije u svetu i u na{oj zemqi. Za{tita `ivotne
sredine.
Stru~na tematika
Teme od zna~aja za obavqawe radnih zadataka.
Materijali i instrumenti neophodni za rad. Planirawe i
organizacija rada i poslovawa. Obaveze i odgovornost u poslova-
wu. Pru`awe informacija i usluga. Ponuda i potra`wa. Vredno-
vawe materijalnih i kulturnih dobara i wihov plasman. Zna~ajni
momenti vezani za razvoj obrazovnog profila i dostignu}a u we-
mu. Stru~na i poslovna saradwa. Vo|ewe poslovne korespondenci-
je. Za{tita na radu.
Za obradu stru~ne tematike predvi|eno je do 60% od ukupnog
fonda ~asova.
Pismeni zadaci: dva pismena zadatka u toku obrazovnog ci-
klusa za ukupan fond od 60, 66 i 90 ~asova; ~etiri pismena zadatka
u toku obrazovnog ciklusa za ukupan fond od 120 ~asova.
Komunikativne funckije: Pro{irivawe i nijansirawe
ve} usvojenih komunikativnih funkcija sa posebnim osvrtom na
one koje su od zna~aja za obavqawe profesionalne delatnosti:
oslovqavawe poznate i nepoznate osobe; iskazivawe li~nog stava
i raspolo`ewa, slagawe i neslagawe sa mi{qewem sagovornika;
tra`ewe i davawe dozvole; prihvatawe i neprihvatawe predloga;
obave{tewe i upozorewe; predlagawe da se ne{to uradi; odobra-
vawe ili neodobravawe ne~ijih postupaka; prigovori; `albe; iz-
ra`avawe uverenosti, sumwe, pretpostavke; davawe saveta.
ENGLESKI JEZIK
SADR@AJI PROGRAMA
RE^ENICA
Sistematizacija ranije usvojenih tipova slo`enih re~enica
na materijalu stru~nih tekstova:
a) nominalne klauze
b) relativne klauze
v) adverbijalne klauze (za na~in i pore|ewe, za vreme, uzro~-
ne, namerne, posledi~ne)
g) pogodbene re~enice
Red re~i u re~enici. Mesto direktnog i indirektnog objekta.
Mesto priloga i prilo{kih odredbi.
Neupravni govor.
Transformacija aktivnih re~enica u pasivne.
IMENI^KA GRUPA
1. ^lan
Sistematizacija i utvr|ivawe upotrebe ~lana uz gradivne
imenice, imena godi{wih doba, zgrada, institucija, naziv muzi~-
kih instrumenata i igara, obroka, bolesti, uz geografska imena,
prevozna sredstva, uz prideve koji ozna~avaju naciju i u izrazima
za meru, vreme i koli~inu.
2. Imenice
Rod imenica sufiksalno obele`en (actor-actress)Kongruencija imenica sa glagolom u jednini (news, measles,
spaghetti, luggage, accommodation)Mno`ina imenica
a) slo`enice (passers-by)b) imenice stranog porekla (analisys/analyses, fungus/fungi)v) pluralia tantum (scissors, trousers)g) relativni pluralia tantum (goods, jeans, glasses)3. Zameni~ki oblici
Obnavqawe i utvr|ivawe upotrebe i pore|ewa prideva
Latinski komparativ (prior to, inferior to, superior to)Participi
a) kao adjektivali – the wounded manb) u nominalnoj funkciji – The injured were taken to hospital.5. Brojevi
Redni brojevi. Prosti brojevi u funkciji rednih brojeva.
Decimalni, razlomci.
Strana 64 – Broj 10 20. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
GLAGOLSKA GRUPA
1. Glagoli
Vreme i aspekt glagola – obnavqawe
The Future Continuous Tens (R)*
The Future Perfect TensNepotpuni glagoli will, would, should sa infinitivom pre-
zenta.
Participi u funkciji skra}ivawa vremenskih i relativnih
klauza. (R)
2. Prilozi
Obnavqawe i sistematizacija
Tvorba re~i
Prefiksi i sufiksi za tvorbu imenica i glagola koji se
sre}u u jeziku obrazovnog profila. Naj~e{}i akronimi i druge
skra}enice.
LEKSIKOLOGIJA
Stru~ni termini.
LEKSIKOGRAFIJA
Upotreba dvojezi~nih i specijalisti~nih re~nika.
NEMA^KI JEZIK
SADR@AJI PROGRAMA
Sistematizacija jezi~ke strukture koja je do sada obra|ivana
i receptivno savladana. Sve jezi~ke strukture utvr|ivati na odgo-
varaju}im tekstovima. Usvajaju se slede}e gramati~ke strukture
karakteristi~ne za oblast obrazovnog profila, odnosno podru~ja
rada.
GRAMATIKA
Strane imenice u struci (ortografija, izgovor, rod, upotre-
ba ~lana uz wih, deklinacija);
Sistematizovawe valentnosti glagola, prvenstveno sa pred-
lo{kim dopunama;
Sistematizovawe re~eni~nih modela, prete`no sa glagoli-
ma iz stru~ne terminologije;
Valentnost najfrekventnijih imenica i prideva uz ukaziva-
we na razlike u materwem jeziku;
Participske fraze sa participom á i áá kao jezgrima;
Modalni glagoli; glagol „lassen” sa infinitivom prezenta
i perfekta pasiva;
Bezli~ni pasiv i wegova transformacija u aktiv za „man”kao subjektom;
Red re~i u slo`enoj re~enici (sistematizacija);
Klasifikacija slo`enica (imenice, glagoli, pridevi);
Vi{e~lane slo`ene re~enice.
LEKSIKOLOGIJA
Sistematizacija izvedenica karakteristi~nih za obrazovne
profile.
Najkarakteristi~nije skra}enice u pojedinim obrazovnim
profilima.
Idiomi i frazeologizmi svojstveni pojedinim obrazovnim
profilima.
Strane re~i i internacionalizmi.
LEKSIKOGRAFIJA
Stru~ni dvojezi~ni re~nici; specijalizovani jednojezi~ni
leksikoni za pojedine obrazovne profile.
Poja~ati rad na razvijawu aktivnih znawa, navika i umewa i
usvajawe jezi~kih ~iwenica karakteristi~nih za jezik datog obra-
zovnog profila.
RUSKI JEZIK
SADR@AJI PROGRAMA
RE^ENICA
Sistematizacija znawa o osnovnim tipovima slo`enih re-
~enica, transformisawu slo`enih re~enica u prostopro{irene
i obrnuto, o transformisawu participskih konstrukcija u slo`e-
nu re~enicu i obrnuto, o transformisawu aktivnih re~enica u pa-
sivne i obrnuto.
Sistematizovati ranije usvojene osnovne re~eni~ne modele,
kojima se izra`avaju subjekatsko-preidkatski, objekatski, atribu-
tivni, prostorni, vremenski, na~inski, uzro~ni i ciqni odnosi
na materijalu stru~nih tekstova.
IMENICE
Sistematizacija imeni~nih promena; osnovni tipovi i izu-
zeci.
ZAMENICE
Sistematizacija znawa o zamenicama – promena i upotreba.
PRIDEVI
Nepromenqivi pridevi. Uo~avawe razlika u rekciji ruskih
prideva u odnosu na prideve u materwem jeziku.
GLAGOLI
Obnavqawe i sistematizovawe znawa o gra|ewu i upotrebi
participa.
LEKSIKOLOGIJA
Stru~ni termini. Najfrekventiji na~ini gra|ewa temrina
(naj~e{}i prefiksi, sufiksi i sintagmatski termini).
LEKSIKOGRAFIJA
Upotreba dvojezi~nih i specijalizovanih re~nika.
Napomena: Poja~ati rad na razvijawu aktivnih znawa, navika
i umewa i usvajawu jezi~kih ~iwenica karakteristi~nih za jezik.
FRANCUSKI JEZIK
SADR@AJI PROGRAMA
Pored morfologije sa sintaksom re~eni~nih delova poja~a-
ti rad na razvijawu aktivnih znawa, navika i umewa, kao i na usva-
jawu jezi~kih ~iwenica karakteristi~nih za jezik date struke.
Morfologija sa sintaksom re~eni~nih delova.
IMENI^KA GRUPA
Imenice. Poimeni~avawe prideva i drugih kategorija.
Odre|eni ~lan. Posesivna, demonstrativna i distributivna
vrednost.
Neodr|eni ~lan u jednini. Razlikovawe od osnovnog broja.
Partitivni ~lan – {ira sintaksa.
Pridevi. Mesto prideva uz imenicu. Prilo{ka upotreba.
Brojevi. Aproksimativni (npr. sentain) i razloma~ki.
Demonstrativi. Oblici: ce, cela i wihova upotreba. Neutrum le.Posesivi kao determinatni u funkciji promena. Specifi~-
ni posesivni obrti.
GLAGOLSKA GRUPA
Li~ne zamenice. Sintaksa nagla{enih oblika. Zamenica: soi.Glagoli. Sistematizacija glagolskih oblika: indikativ
(prosti perfekt, anteriorni perfekt), subjunktiv (imperfekt i
pluskvamperfekt) (R).
Najva`niji modalni glagoli (pouvior, devior, sembler). Pro-
{irivawe liste nepovratnih glagola. Unipersonalne konstruk-
cije – naj~e{}i glagoli.
Prilozi. Vezni~ki prilozi i inverzija subjekta posle ne-
kih od wih (à peine, aussi, encore) u pismenom jeziku. Re~eni~ki
prilozi (heureusement, sans doute, peut-être itd.) i wihova sina-
taksa u dana{wem francuskom. Eksplitivno ne (pisani jezik).
FONETIKA
Ve`be iz fonetike
1. Spajawe glasova na prelazu re~i unutar ritmi~ke grupe
(prikqu~ivawe – l’enchainement).2. Zabraweno vezivawe unutar ritmi~ke grupe.
3. Nosni samoglasnici u vezivawu (en allant, on a un ami, leMoyen âge, nasuprot bon ami, bien élevé, rien à fair).
4. Du`ina samoglasnika (nagla{enih).
5. Mesto naglaska u francuskom (accent tonique, accent d’insi-stanse).
Broj 10 – Strana 6520. jun 1997.
* R = receptivno
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
ORTOGRAFIJA
Ortografija oblika predvi|enih za ovaj stepen obrazovawa,
posebno pravopisne osobenosti glagola no: oir i re. Rastavqawe
re~i na slogove.
LEKSIKOLOGIJA
Naj~e{}i idiomi i frazeologizmi. Polisemija.
LEKSIKOGRAFIJA
Dvojezi~ki i specijalizovani re~nici.
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Program stranog jezika namewen je polaznicima â stepena
stru~ne spreme i strukturiran je tako da omogu}uje polaznicima
da obnove i prodube jezi~ka znawa i usavr{e ve{tine i umewa
neophodna za rad u oblasti profesionalne delatnosti. U toku
obrazovawa na â stepenu polaznici treba da savladaju govorni i
pisani jezik do nivoa na kome mogu da se slu`e wime u obavqawu
poslova obrazovnog profila kao i za samoobrazovawe.
Strukturu programa ~ine:
a) zahtevi i jezi~ki sadr`aji koji su zajedni~ki za sve pro-
file â stepena,
b) tematski sadr`aji koji se razlikuju u zavisnosti od pod-
ru~ja rada.
Ovakav na~in strukturirawa programskih sadr`aja zahteva
da nastavnici stranih jezika dobro prou~e program u celini, uo~e
termine koji se odnose na pojedine obrazovne profile odnosno
podru~ja rada i to imaju u vidu prilikom izbora konkretnih sadr-
`aja. Komunikativne funkcije, navedene na kraju zajedni~kog dela
programa, zauzimaju zna~ajno mesto. Funkcionalne jedinice date u
okviru komunikativnih funkcija pro{iruju se i bogate u skladu
sa zahtevima obrazovnog profila.
Broj {kolskih pismenih zadataka odre|en je zavisno od utvr-
|enog godi{weg fonda ~asova (dva pismena zadatka za ukupan fond
od 60, 66 i 90 ~asova, ~etiri pismena zadatka za ukupan fond od 120
~asova). Jedan od wih se mo`e zameniti pismenom proverom objek-
tivnog tipa. Provera objektivnog tipa treba da obuhvati i razna
znawa relevantna za obrazovni profil odnosno podru~je rada.
Efikasnost ostvarivawa zadataka nastave uslovqena je ak-
tivnim u~e{}em svakog polaznika u obrazovnom procesu i wego-
vom motivisano{}u za rad. Ovo se, izme|u ostalog, posti`e i ko-
ri{}ewem odgovaraju}ih nastavnih sredstava (AV sredstva i ra-
znovrsni autenti~ni materijal u skladu sa programom i potrebama
obrazovnog profila) i oblika rada.
Slu{awe i govor predstavqaju va`ne aktivnosti u sporazu-
mevawu. Stoga je potrebno da svaki polaznik podjednako savlada
obe ove ve{tine. To se posti`e razgranatim sistemom ve`bi kao
{to su: reprodukovawe i rezimirawe odslu{anog ili pro~itanog
teksta, vo|ewe usmeravanih razgovora, intervjua, osposobqavawe
za primawe i preno{ewe poruka i sl.
Pored navedenih usmenih oblika rada preporu~uju se i ra-
zni oblici pismenih ve`bi: ve`be transformacije i dopuwava-
wa, pro{irivawe i sa`imawe re~enice ili teksta, popuwavawe
formulara, pisawe bele`aka, rezimea, nalaza, izve{taja, poslov-
nih pisama i sl.
Osposobqavawe polaznika za rad sa re~nikom i drugim iz-
vorima informacija je stalan zadatak i nastavnika i polaznika.
Infomativno ~itawe ima va`no mesto u nastavi. Priklad-
nim zadacima (pitawa tipa „ta~no/neta~no”, pitawa sa vi{estru-
kim izborom odgovora i sl.) proverava se u kojoj su meri polazni-
ci razumeli pro~itani tekst. Pored konteksta, koji igra zna~ajnu
ulogu, ovde je neophodno i kori{}ewe specijalizovanih re~nika.
Ve}i deo raspolo`ivog vremena treba posvetiti uve`bava-
wu i integrisawu jezi~kog materijala. U toku rada na ~asu nastav-
nik treba vi{e vremena da posveti uve`bavawu onih ve{tina koje
su zna~ajne za dati obrazovni profil odnosno podru~je rada.
Pored uxbenika, radi realizacije ciqa i zadatka nastave,
nastavnik treba u skladu sa programom da koristi i druge izvore
informacija kao {to su stru~ni ~asopisi i publikacije iz obla-
sti podru~aj rada odnosno obrazovnog profila. Ostvarivawe me-
|upredmetne korelacije u teorijskoj nastavi radi sticawa znawa
iz celovitih delatnosti i interakcija sa ve{tinama koje se iz-
gra|uju u prakti~noj nastavi baza su za razvoj izvr{nih sposobno-
sti u~enika u procesu savla|ivawa problemskih sadr`aja.
Obja{wewe za ukupan fond od 90 i 120 ~asova
Pove}ani fond ~asova treba koristiti za ostvarivawe vi-
{eg kvaliteta pojedinih umewa i za usvajawe onih jezi~kih sadr-
`aja koji su od zna~aja za strani jezik. Programom predvi|ena te-
matika i jezi~ki sadr`aji se produbquju; posebna pa`wa se pokla-
wa usmenom i pismenom izra`avawu.
Jezi~ki sadr`aji koji se u osnovnom programu (za ukupan
fond od 60 i 66 ~asova) usvajaju receptivno, ovde treba da se usvo-
je produktivno.
Stru~ni predmeti za
obrazovni profil: 4.1. SAOBRA]AJNO TRANSPORTNI
TEHNI^AR – SPECIJALISTA ZA
@ELEZNI^KI SAOBRA]AJ
1. ORGANIZACIJA @ELEZNI^KOG SAOBRA]AJA
(7 ~asova nedeqno, 154 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq nastave ovog predmeta je da u~enici:
– produbqivawem postoje}ih i usvajawem novih znawa te-
meqno ovladaju bitnim principima organizacije `elezni~kog sa-
obra}aja sa aspekta organizatora procesa, kao i da formiraju ta-
kve prakti~ne stavove i razviju izvr{ne sposobnosti da im to
omogu}i stvarala~ku primenu inoviranih znawa i umewa.
Zadaci nastave ovog predmeta su da u~enici:
– pro{ire i sistematizuju znawa o tehni~kim sredstvima `e-
leznice i wihovoj racionalnoj eksploataciji, kao i o saobra}aj-
nim uslovima i propisima za organizaciju i izvr{ewe saobra}aja;
– integralno shvate sistem organizacije putni~kog i robnog
saobra}aja uz optimalno kori{}ewe raspolo`ivih resursa;
– upoznaju tehnologiju rada stanica i ~vorova, operativno
regulisawe saobra}aja vozova i planirawe eksploatacionog rada,
organizaciju saobra}aja u vanrednim uslovima;
– prodube ste~ena znawa o redu vo`we kao osnovu op{teg
tehnolo{kog procesa rada i delu poslovne politike `eleznice;
– usvoje i kreativno primewuju savremene tendencije u orga-
nizaciji `elezni~kog saobra}aja, kao i da postanu nosioci pro-
jektnog re{avawa problema u svojim organizacionim jedinicama;
– u svom budu}em radu stvarala~ki primewuju novoste~ena
znawa u pravcu podizawa nivoa kvaliteta rada u skladu sa elemen-
tima sistema kvaliteta prema JUS ISO 9000.
SADR@AJI PROGRAMA
UVOD (4)
PRINCIPI ORGANIZOVAWA @ELEZNI^KOG
SAOBRA]AJA (15)
– bitni parametri za organizaciju `elezni~kog saobra}aja,
– red vo`we kao faktor organizacije `elezni~kog saobra-
}aja.
ORGANIZACIJA TERETNOG SAOBRA]AJA (13)
– pokazateqi kori{}ewa teretnih kola,
– obrt kola sa svim parametrima,
– bavqewe kola u stanicama i odre|ivawe normi bavqewa,
– plan prevoza i analiza kori{}ewa kola,
– svrha i zadatak plana prevoza,
– izrada plana prevoza i dirigacija kola,
– analiza kori{}ewa i cirkulacije teretnih kola i mere za
wihovo boqe kori{}ewe,
– osnovi organizacije kolskih tokova.
ORGANIZACIJA PUTNI^KOG SAOBRA]AJA (20)
– motivi putovawa i izbor saobra}ajnog sredstva,
– utvr|ivawe tokova putnika,
– klasifikacija vozova za prevoz putnika,
– organizacija unutra{weg i me|unarodnog saobra}aja,
– red vo`we,
– pokazateqi kori{}ewa putni~kih kola,
– mere za boqe kori{}ewe sredstava putni~kog saobra}aja.
ORGANIZACIJA RADA STANICA
– uloga i zadatak stanica,
– osnovni principi i tehnologija rada ran`irnih i raspo-
rednih stanica,
– manevarski rad stanica,
Strana 66 – Broj 10 20. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
– tehnolo{ki proces rada stanica,
– rad u stanici u posebnim uslovima,
– pokazateqi rada i analiza rada stanice,
– planirawe i rukovo|ewe radom stanice.
ORGANIZACIJA RADA ^VOROVA (15)
– osnovni pojmovi o radu i specijalizacija stanica u wima,
– organizacija operativnog rada u ~voru.
OPERATIVNO REGULISAWE SAOBRA]AJA VOZOVA I
PLANIRAWE EKSPLOATACIONOG RADA (30)
– operativno planirawe saobra}aj vozova,
– izvr{ewe plana prevoza,
– izvr{ewe reda vo`we i plana formirawa vozova,
– pra}ewe i operativno regulisawe saobra}aja vozova,
– metode regulisawa saobra}aja vozova,
– rad voznog dispe~era,
– rad dispe~era u telekomandi,
– rad kolskog i starijeg dispe~era,
– analiza operativne jedinice ili pruge
– pravilno tovarewe teretnih kola.
ORGANIZACIJA SAOBRA]AJA U VANREDNIM
USLOVIMA I USLOVIMA RATA (12)
SAVREMENE TENDENCIJE U ORGANIZACIJI
@ELEZNI^KOG SAOBRA]AJA (10)
2. TERET U TRANSPORTU
(4 ~asa nedeqno, 88 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq nastave ovog predmeta je da u~enici:
– upoznaju sve vrste tereta i wihove tehnolo{ke osobine u
transportu u ciqu izbora optimalnih sredstava i na~ina manipu-
lacije, skladi{tewa i transporta tereta na `eleznici; kreativ-
no deluju u pravcu podizawa nivoa kvaliteta prevozne usluge u te-
retnom saobra}aju.
Zadaci nastave ovog predmeta su da u~enici:
– upoznaju osnovna svojstva robe, standarde i druge propise
zna~ajne za robu u transportu;
– upoznaju na~ine pakovawa proizoda i formirawe tran-
sportno-manipulativnih jedinica;
– shvate zna~aj mehanizovane manipulacije robom i primenu
savremenih pretovarnih postrojewa u `elezni~kom robnom sao-
bra}aju;
– prodube znawa o posebnim uslovima manipulacije opasnim
materijama, kao i posebne odredbe o prevozu brzokvarqive robe i
`ivih `ivotiwa;
– upoznaju i shvate ekonomske efekte primene savremenih
sistema transporta.
SADR@AJI PROGRAMA
UVOD (2)
POJAM TERETA (2)
KLASIFIKACIJA TERETA (4)
SVOJSTVA ROBE SA STANOVI[TA TRANSPORTA (8)
– Kvalitet robe, wegovo odre|ivawe i kontrola;
– Standardizacija, standardi i drugi propisi od zna~aja za
teret u transportu;
– Oznake na robi.
OPASNE MATERIJE (15)
– Klasifikacija opasnih materija;
– Uslovi prevoza opasnih materija u `elezni~kom saobra}a-
ju (odredbe Pravilnika RID);
– Op{ti uslovi manipulacije opasnim materijama prilikom
utovara i istovara;
– Posebni uslovi manipulacije opasnim materijama prili-
kom utovara i istovara.
LAKO KVARQIVA ROBA U TRANSPORTU (3)
TRANSPORT @ITARICA (2)
TRANSPORT @IVIH @IVOTIWA (2)
POGONSKE MATERIJE I WIHOV PREVOZ (3)
GRA\EVINSKI MATERIJALI U TRANSPORTU (2)
PROIZVODI MA[INSKE INDUSTRIJE I WIHOV
PREVOZ (2)
ELEKTROTEHNI^KI PROIZVODI U PROMETU (2)
DRVO I PROIZVODI OD DRVETA U PROMETU (2)
VRSTE I OBLICI MANIPULACIJE TERETOM (4)
USKLADI[TEWE TERETA U ZAVISNOSTI OD VRSTE
ROBE KOJA SE USKLADI[TAVA (4)
TEHNI^KA SREDSTVA KOJA SE UPOTREBQAVAJU
PRILIKOM UTOVARA, ISTOVARA I PRETOVARA I
OSTALE VRSTE MANIPULACIJE RAZNIM VRSTAMA
ROBE (4)
PRETOVAR TERETA (2)
URE\AJI ZA HVATAWE TERETA, DIZAWE, VU^U I
KONTROLU TERETA (3)
PROSTE PRETOVARNE NAPRAVE I ORU\A
(GRAVITACIONI URE\AJI, KLIZNI KANALI, RAZNE
KLIZNICE I SL.) (3)
NA^IN OZNA^AVAWA TERETA (2)
PAKOVAWE TERETA (IZBOR AMBALA@E) (4)
NA^IN MANIPULACIJE POJEDINIM VRSTAMA
TERETA (4)
PRAVILNO TOVAREWE TERETNIH KOLA (5)
EKSPLOATACIONI POKAZATEQI (5)
– Tro{kovi po jedinici prevoza tereta;
– Vek trajawa u funkciji na~ina eksploatacije;
– Uticaj na pove}awe komercijalne brzine pri prevozu.
3. ORGANIZACIJA PREVOZA STVARI INTEGRALNIM
TRANSPORTOM
(6 ~asova nedeqno, 132 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq ovog predmeta je da u~enici:
– upoznaju osnovne principe savremene organizacije prevoza
stvari i metode i sredstva racionalizacije prevoza.
Zadatak ovog predmeta je da u~enici:
– budu upu}eni u sve poslove vezane za organizaciju prevoza
stvari,
– budu osposobqeni da samostalno, ta~no obavqaju sve po-
slove u okviru prevoza `eleznicom,
– u praksi daju stalni doprinos primeni savremene tehnolo-
gije transporta.
U tom sklopu organizaciju prevoza stvari treba ukomponova-
ti u jednu celinu sa integralnim transportom.
SADR@AJI PROGRAMA
UVOD (2)
ORGANIZACIJA PREVOZA STVARI @ELEZNICOM (34)
– Transportni kapaciteti, wihova podela i uloga u organi-
zaciji prevoza stvari,
– Tokovi prevoza (poznavawe tro{kova prevoza i wihovo
perspektivno planirawe),
– Tokovi prevoza (poznavawe tokova prevoza i wihovo per-
spektovni planirawe),
Broj 10 – Strana 6720. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
– Mar{utizacija,
– Organizacija prevoza kolskih, den~anih i ekspresnih po-
{iqki;
– Osnovne komponente organizacije prevoza stvari;
– Principi i metodi organizacije prevoza stvari;
– Uticaj organizacije na kori{}ewe kapaciteta.
ULOGA I ZNA^AJ INDUSTRIJSKIH KOLOSEKA U
PROCESU PREVOZA STVARI (20)
– Zna~aj industrijskih koloseka;
– Organizacija rada na industrijskim kolosecima;
– Tro{kovi eksploatacije industrijskih koloseka, ekono-
mi~nost i rentabilnost wihove izgradwe i postrojewa;
– Metodolo{ke osnove za pra}ewe rada i eksploatacije in-
dustrijskih koloseka;
– Razvoj industrijskih koloseka.
KAPACITETI LAKO-TERETNIH STANICA I
TEHNOLOGIJA RADA SA PO[IQKAMA (20)
– Dimenzionisawe kapaciteta za kolske po{iqke;
– Dimenzionisawe kapaciteta za den~ane po{iqke;
– Tehnolo{ki proces rada u stanicama me{ovitog tipa;
– Tehnolo{ki proces rada sa po{iqkama u lako-teretnim
stanicama.
KOMPONENTE SISTEMA INTEGRALNOG TRANSPORTA I
WIHOVE KARAKTERISTIKE (32)
– Paletni sistem transporta;
– Kontejnerski sistem transporta;
– Kombinovani sistem transporta;
– Povezivawe unutra{weg i spoqweg transporta;
– Postrojewa za pretovar u funkciji kombinovanih sistema
transporta i wihovi kapaciteti;
– Infrastrukturni objekti za primenu kombinovanih siste-
ma transporta.
KONCENTRACIJA ROBNOG RADA I FORMIRAWE
ROBNO-TRANSPORTNIH CENTARA (20)
– Koncentracija robnog rada;
– Formirawe robno-transportnih centara (RTC);
– Model robno-transportnog centra prema ulozi i zadacima
u transportnom procesu.
NORMATIVNO REGULISAWE PROCESA PREVOZA U
POJEDINIM FAZAMA (7)
ORGANIZACIJA PREVOZA STVARI UZ PRIMENU
KOMBINOVANIH SISTEMA TRANSPORTA U USLOVIMA
NEPOSREDNE RATNE OPASNOSTI (7)
4. SPECIJALISTI^KA PRAKSA
(8 ~asova nedeqno, 176 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq nastave ovog predmeta je da u~enici:
– steknu prakti~ne stavove, ve{tine, znawa i umewa i izvr-
{ne sposobnosti koji }e im omogu}iti stru~ni i kreativni pri-
stup u re{avawu konkretnih poslova i radnih zadataka u izvr-
{nim jedinicama u `elezni~kom saobra}aju.
Zadaci nastave ovog predmeta su da se u~enici:
– osposobe za prakti~nu primenu znawa vi{eg nivoa, te da
na taj na~in u svom budu}em radu daju konkretan doprinos bezbed-
nosti i urednosti `elezni~kog saobra}aja;
– pripreme da postanu nosioci racionalizacije transporta
i savremene tehnologije rada u saobra}aju i tansportu;
– osposobe za uvo|ewe i primenu sistema kvaliteta prema
JUS ISO 9000 na na{im `eleznicama.
SADR@AJI PROGRAMA
á. ORGANIZACIJA @ELEZNI^KOG SAOBRA]AJA (90)
– organizacija teretnog saobra}aja,
– organizacija putni~kog saobra}aja,
– organizacija rada stanica,
– operativno regulisawe saobra}aja vozova.
áá. PREVOZ TERETA (43)
– prevoz opasnih materija,
– prevoz pojedinih va`nijih vrsta robe,
– pretovarno-transportne manipulacije,
– tovarewe teretnih kola – skladi{ta.
ááá. RACIONALIZACIJA PREVOZA (43)
– organizacija prevoza stvari `eleznicom
– integralni transport,
– tro{kovi prevoza.
NASTAVA U BLOKU
(ukupno 256 ~asova)
Specijalisti~ka praksa u blok-sistemu ostvaruje se u stani-
cama pogodnim za weno obavqawe i obuhvata slede}e sadr`aje:
Prve nedeqe: u~enik se upoznaje sa stanicom i wenim po-
slovnim redom i radnim mestima na kojima }e obavqati prakti~nu
obuku, a tako|e i sa osnovnim elementima za{tite na radu. (32)
Druge i tre}e nedeqe u~enik radi na poslovima: dispe~era
TK, saobra}ajnog dispe~era operativnog odeqewa, neposrednog
upoznavawa sa ra~unarskim informativnim sistemima u svim obla-
stima primene na J@ uz obavezan samostalni rad na terminalima.
^etvrte i pete nedeqe u~enik radi na poslovima: {efa sta-
nice á i áá ranga, {efa kolskog ureda, {efa TKP-a, operativnog
pomo}nika {efa stanice posebnog ranga i van ranga. (64)
[este nedeqe u~enik radi u tehni~kim slu`bama radne je-
dinice ili preduze}a na re{avawu konkretne problematike iz
`elezni~kog soabr}aja, pri ~emu u~estvuje u izgradwi vi{e vari-
janti re{ewa za optimalno kori{}ewe kapaciteta pri prevozu u
`elezni~kom saobra}aju. (32)
Sedme nedeqe u~enik se priprema za polagawe specijali-
sti~kog ispita i radi prakti~an rad (32)
Osme nedeqe u~enik pola`e specijalisti~ki ispit. (32)
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Pri ostvarivawu programa predmeta „Osnove bezbednosti u
`elezni~kom saobra}aju” nastavnik treba da obrazlo`i teorijske
osnove bezbednosti `elezni~kog saobr}aja, polaze}i od osnovnih
faktora bezbednosti u wihovoj slo`enoj interakciji. U ovoj fazi
potrebno je temeqno prou~iti normativna akta koja reguli{u pro-
blematiku bezbednosti `elezni~kog saobra}aja uz stalno ukazivawe
u~enicima na presudan zna~aj dosledne primene mera bezbednosti.
U~enici treba dobro da upoznaju sve mogu}e izvore ugro`avawa si-
gurnog i urednog saobra}aja, kao i na~ine wihovog eliminisawa
ili ubla`avawa, kako bi u svom budu}em radu bili nosioci pozitiv-
nih tendencija u pravcu podizawa op{teg nivoa bezbednosti u svo-
jim izvr{nim jedinicama i slu`bama. U slede}im fazama rada po-
trebno je osposobqavati u~enike za izradu analiza bezbednosti sao-
bra}aja u pojedinim organizacionim celinama u okviru preduze}a,
odnosno na podru~ju celog `elezni~kog transportnog preduze}a uz
prikaze tendencija kretawa nivoa bezbednosti. Tokom izvo|ewa na-
stave treba insistirati na {to ve}oj primeni audiovizuelnih sred-
stava i medija, ra~unara i drugih o~iglednih nastavnih sredstava.
Nastava u okviru oblasti „Primena ra~unara u `elezni~kom
saobra}aju” i „Informacioni sistemi na J@” treba da pru`i
u~enicima solidna znawa iz oblasti kao {to su struktura i funk-
cije ra~unarskih sistema, nosioci podataka, re{ewe problema po-
mo}u ra~unara, algoritam i algoritamske strukture, programski
jezici, sistem ra~unarskih programa, osnove informacionih si-
stema, baze podataka, ra~unarske mre`e i dr. Naro~itu pa`wu tre-
ba pokloniti: strate{kim zadacima u oblasti razvoja informaci-
onih sistema na na{im `eleznicama, oblastima i konkretnim
primerima primene ra~unarskih informacionih sistema u `ele-
zni~kom saobra}aju, telekomunikacionim mre`ama kao elementi-
ma informacionih sistema `eleznice, primeni ra~unarskih mre-
`a u sistemu `eleznice itd. Nastavu treba izvoditi uz {to ve}u
primenu ra~unara u samoj {koli i terminala na terenu.
Nastavni program „Organizacije `elezni~kog saobra}aja”
zami{qen je tako da u~enicima omogu}i produbqivawe i oboga}i-
vawe znawa i iskustva koja ve} poseduju uz podizawe nivoa stru~-
nosti i kompetentnosti za re{avawe prakti~nih programa u orga-
nizaciji `elezni~kog saobra}aja. Pro{irivawe teorijskog znawa
treba da bude u funkciji ovladavawa novim tehnikama i tehnolo-
gijama u oblasti `elezni~kog saobra}aja i wihovoj prakti~noj
primeni u budu}em radu.
Strana 68 – Broj 10 20. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
U realizaciji nastavnog programa treba insistirati na
utvr|ivawu pokazateqa eksploatacionog rada `eleznice, uvesti
osnovne prora~une, prezentirati stvarne pokazateqe iz prakse i
ukazati na wihov zna~aj, tendencije wihovog kretawa i uticaj na
kvalitet i ekonomi~nost prevoza. U oblasti organizacije putni~-
kog saobra}aja potrebno je ukazati u~enicima na tehni~ke, orga-
nizaciono-tehnolo{ke i ekonomske mere koje treba preduzimati u
organizaciji i kori{}ewu sredstava putni~kog saobra}aja u prav-
cu podizawa nivoa kvaliteta usluge. Posebno mesto u nastavnom
programu dato je organizaciji i tehnologiji rada stanica kao
osnovnih operativnih i izvr{nih jedinica u `elezni~kom saoba-
}aju, {to podrazumeva potrebu izvo|ewa poseta stanicama, naro~i-
to onim sa slo`enijom tehnologijom rada. Tako|e je potrebno po-
setiti operativnu slu`bu i neposredno se upoznati sa poslovima:
operativnog planirawa saobra}aja vozova, operativnog regulisa-
wa prevoza i kori{}ewa teretnih kola, pra}ewa saobra}aja vozova
i operativnog regulisawa saobra}aja, operativnog utvr|ivawa iz-
vr{nog obima i kvaliteta rada itd.
Sadr`aje programa predmeta „Teret u tansportu” i „Organi-
zacija prevoza stvari integralnim transportom” realizovati uz
{to ve}u primenu audiovizuelnih i demonstracionih sredstava uz
obavezne posete stanicama sa ve}im obimom robnog rada i robno-
-transportnim centrima. Posebnu pa`wu treba pokloniti upozna-
vawu savremenih tehni~kih sredstava i tehnologija u teretnom sa-
obra}aju i mogu}nostima wihove primene na `eleznici u funkci-
ji racionalizacije transporta, podizawa kvaliteta prevozne uslu-
ge i ekonomi~nosti poslovawa `eleznice.
U nastavi svih stru~nih predmeta ukazivati na nu`nost uvo-
|ewa i primene sistema kvaliteta prema JUS ISO 9000 na `ele-
znici, jer definisawe i realizacija kvaliteta prevozne usluge,
odnosno standardizacija postaje bitna odrednica razvoja i moder-
nizacije na{ih `eleznica.
Specijalisti~ka praksa se ostvaruje sa ukupnim fondom od
432 ~asa, od ~ega 256 ~asova (8 nedeqa) u bloku. Za vreme wene rea-
lizacije u~enicima treba omogu}iti da pod nadzorom stru~nog li-
ca samostalno obavqaju grupe poslova i radnih zadataka. Pri tome
treba primewivati tehnologiju projektne nastave, {to podrazume-
va maksimalno ukqu~ivawe, anga`ovawe i motivisawe u~enika u
nastavnom procesu, kao i osposobqavawe da za odre|ene komplek-
sne prakti~ne probleme efikasno pronalaze odgovaraju}a re{e-
wa. Tokom specijalisti~ke prakse u blok-sistemu u~enik vodi
dnevnik u funkciji sa~iwavawa projektnog izve{taja o realiza-
ciji prakti~ne nastave u bloku, pri ~emu svakodnevno, pored sadr-
`aja rada, unosi i komentare o parametrima nastave.
SPECIJALISTI^KI ISPIT
Ispitom se utvr|uje profesionalna osposobqenost u~enika
za obavqawe poslova i zadataka.
Ispit pola`e u~enik koji sa uspehom savlada predvi|eni
nastavni program.
Zavr{ni ispit se sastoji iz:
1. izrade prakti~nog rada,
2. usmene odbrane prakti~nog rada.
PRAKTI^NI RAD
Izradom prakti~nog rada u~enik treba da poka`e nivo ste-
~enog prakti~nog znawa, umewa, ve{tine i izvr{nih sposobnosti
iz podru~ja rada obrazovnog profila.
Prakti~ni rad konstitui{e se i obuhvata slede}e oblasti:
– Pokazateqi kori{}ewa teretnih kola,
– Obrt kola sa svim parametrima,
– Bavqewe kola u stanici i odre|ivawe normi bavqewa,
– Plan prevoza,
– Plan kori{}ewa kola i dirigacija kola,
– Analiza rada sa kolima i mere koje treba preduzeti u ciqu
boqeg kori{}ewa kola,
– Organizacija putni~kog saobra}aja,
– Pokazateqi kori{}ewa putni~kih kola,
– Mere za boqe kori{}ewe putni~kih kola,
– Organizacija rada stanice sa osnovnim principima rada
me|ustanica, ran`irnih i rasporednih stanica,
– Pokazateqi i analiza rada stanice,
– Rad stanica u posebnim uslovima,
– Operativno regulisawe saobra}aja vozova i planirawe
eksploatacionog rada.
TEORIJSKI DEO SPECIJALISTI^KOG ISPITA
Usmena odbrana prakti~nog rada i provera ste~enih znawa
iz stru~nih predmeta na specijalisti~kom ispitu pokazuje nivo
znawa i sposobnosti u~enika da to znawe primewuje u svakodnev-
nom izvr{avawu konkretnih radnih zadataka iz oblasti organiza-
cije `elezni~kog saobra}aja.
Ispitna pitawa na teorijskom delu specijalisti~kog ispi-
ta konstitui{u se iz sadr`aja stru~nih predmeta:
– Organizacija `elezni~kog saobra}aja;
– Teret u transportu;
– Organizacija prevoza stvari integralnim transportom.
Obrazovni profil: 4.2. TRANSPORTNI KOMERCIJALISTA
– SPECIJALISTA ZA
@ELEZNI^KI SAOBRA]AJ
USLOVI ZA UPIS KANDIDATA
Specijalizaciju za ovaj obrazovni profil mogu sticati kan-
didati sa zavr{enim slede}im obrazovawem:
1. transportni komercijalista, sa dve godine radnog isku-
stva,
2. saobra}ajno-transportni komercijalista sa dve godine
radnog iskustva,
3. saobra}ajno-transportni tehni~ar, sa dve godine radnog
iskustva,
4. putni~ki blagajnik, sa dve godine radnog iskustva,
5. kondukter u `elezni~kom saobra}aju, sa dve godine radnog
isksutva.
PREDMETI KOJI SE VREDNUJU PRI SA^IWAVAWU
RANG LISTE ZA UPIS
1. Organizacija prevoza stvari (ili Prevoz stvari),
2. Organizacija prevoza putnika (ili Prevoz putnika),
3. Transportno ra~unovodstvo,
4. Organizacija `elezni~kog saobra}aja (ili `elezni~ki
saobra}aj)
5. Eksploatacija vu~enih vozila (ili upotreba kola),
6. Ekonomika i organizacija rada,
7. Poslovna korespondencija.
CIQ OBRAZOVAWA
1. Temeqno poznavawe transportno-komercijalne delatno-
sti u sklopu slo`enog tehni~kog sistema `eleznice.
2. Upoznavawe sa novim tehnikama i tehnologijama prevoza u
putni~kom i teretnom saobra}aju, posebno u funkciji priprema za
uvo|ewe saobra}aja vozova velikih brzina.
3. Upoznavawe sa novim metodama i postupcima prodaje pre-
voznih usluga na tr`i{tu saobra}ajnih usluga.
4. Sticawe teorijskih i prakti~nih specijalisti~kih znawa
i osposobqavawe u~enika za samostalno obavqawe najslo`enijih
blagajni~ko-ra~unovodstvenih poslova u `elezni~kom saobra}aju.
5. Osposobqavawe za preno{ewe ste~enih znawa i upoznava-
we zainteresovanih radnika saobra}ajno-transportne delatnosti
sa izmenama i dopunama propisa iz oblasti finansijskog i ra~u-
novodstvenog poslovawa i wihovim prilago|avawem zakonskim
propisima.
6. Osposobqavawe radnika za davawe li~nog doprinosa u po-
dizawu nivoa kvaliteta prevoznih usluga na `eleznici.
7. Obuka za prakti~nu primenu ste~enih znawa, posebno za
primenu ra~unarske tehnologije, obrazaca, tarifnih propisa i
propisa za elektronsku obradu podataka.
8. Uvo|ewe i primena standarda JUS – ISO 9000 na `elezni-
cama.
9. Ovladavawe osnovnim principima planirawa i organiza-
cije prevoza putnika i stvari u unutra{wem i me|unarodnom sao-
bra}aju.
Upoznavawe sa strukturom tro{kova u `elezni~kom saobra-
}aju.
Oboga}ivawe i prakti~na primena znawa o tarifnim na~e-
lima, tarifnim sistemima i tarifnoj politici.
Savladavawe metoda istra`ivawa tr`i{ta u putni~kom i
teretnom saobra}aju.
Upoznavawe bitnih elemenata i parametara za racionalno
kori{}ewe prevoznih sredstava.
Broj 10 – Strana 6920. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
KARAKTERISTI^NI POSLOVI I RADNI ZADACI
Organizovawe i sprovo|ewe procesa rada u oblasti tran-
sportno-komercijalnih poslova stanice.
Zakqu~ivawe ugovora o prevozu u najkompleksinijim slu~aje-
vima.
Samostalno obavqawe najslo`enijih blagajni~ko-ra~uno-
vodstvenih poslova, vo|ewe transportnog ra~unovodstva u blagaj-
nama `elezni~kih stanica, ra~unarska obrada podataka o prevozu
putnika i stvari.
Uvo|ewe u posao novih radnika i polaznika; mentorstvo i
instruisawe novih radnika i polaznika.
Istra`ivawe u putni~kom saobra}aju sa aspekta tr`i{ta:
– dru{tveno-demografski razvoj,
– tokovi putnika,
– vanredna prevo`ewa,
– odmori i letovawa,
– sajmovi,
– kongresni turizam.
Istra`ivawa u teretnom saobra}aju sa aspekta tr`i{ta:
– dru{tveno-ekonomski razvoj,
– privredni planovi velikih sistema,
– tokovi tereta,
– `elezni~ka {pedicija,
– pra}ewe velikih korisnika prevoza.
Komercijalni poslovi:
– ugovarawe prevoza,
– utvr|ivawe povlastica u prevozu,
– organizacija, realizacija i kontrola blagajni~kih poslova,
– izvr{ewe potra`no-reklamacionih poslova,
– ra~unarska obrada podataka u delatnostima putni~kog i
robnog saobra}aja.
Operativni menaxment:
– planirawe, organizovawe, vo|ewe, kontrolisawe poslov-
nih delatnosti u domenu transporta,
– sinteti~ko-analiti~ki poslovi u oblasti tro{kova pre-
voznih procesa.
Strana 70 – Broj 10 20. jun 1997.
NASTAVNI PLAN
T/P V/v
Broj
ned.
T P
3
2
2
2
9
4
5
2
3
3
30
17
5
8 30
34UKUPNO:
UKUPNO B:
UKUPNO A + B:
UKUPNO A:
432
432
30
374
572
1004
22
22
22
22
22
22
22
22
22
22
8
66
44
44
44
198
88
110
44
66
66
22
22
22
1
1
1
110
256
1.
2.
3.
4.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Osnove bezbednosti u `elezni~kom saobra}aju
Ra~unarski i informacioni sistemi `eleznice
Strani jezik
Osnove sistema kvaliteta na `eleznici
A. ZAJEDNI^KI PREDMETI ZA GRUPU 4
B. STRU^NI PREDMETI ZA OBRAZOVNI PROFIL 4.2.
Transportno ra~unovodstvo
Organizacija prevoza
Saveremene tehnologije transporta
Osnove organizacije i menaxmenta
Poslovne komunikacije i marketning
Specijalisti~ka praksaa) u ~asovnom sistemu
b) u bloku
BROJ ^ASOVA
NASTAVNI PREDMETI NEDEQNO UKUPNO
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
N A S T A V N I P R O G R A M I
Obrazovni profil: 4.2. TRANSPORTNI KOMERCIJALISTA
– SPECIJALISTA ZA
@ELEZNI^KI SAOBRA]AJ
Programi zajedni~kih predmeta u grupi 4. `elezni~ki sao-
bra}aj dati su kod obrazovnog profila 4.1. saobra}ajno transport-
ni tehni~ar – specijalista za `elezni~ki saobra}aj.
STRU^NI PREDMETI
1. TRANSPORTNO RA^UNOVODSTVO
(4 + 1 ~as nedeqno, 110 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq nastave ovog predmeta je sticawe specijalizovanih teo-
rijskih i prakti~nih znawa o blagajni~ko-ra~unovodstvenim po-
slovima u `elezni~kom saobra}aju.
Zadaci nastave predmeta:
a) Sticawe znawa o: organizaciji blagajni~kog poslovawa;
sredstvima za rad blagajni, postupcima sa sredstvima pla}awa, vo-
|ewu transportnog ra~unovodstva u blagajnama `elezni~kih sta-
nica, elektronskoj obradi podataka, prevozu putnika i stvari na
J@, razdvajawu transportnih prihoda na `eleznice u~esnice u
prevozu a u okviru J@ na @TP-a, kontroli blagajni~kog poslova-
wa, du`nostima i odgovornostima blagajni~kog osobqa za za{ti-
tu dru{tvenih sredstava i odnosima blagajni~kog osobqa sa kori-
snicima prevoza.
b) Obuka za prakti~nu primenu znawa.
SADR@AJI PROGRAMA
á. OP[TE ODREDBE TRANSPORTNOG
RA^UNOVODSTVA (30)
Uvodne odredbe
Blagajna, organizacija i ostvarewe
Rukovawe blagajnom, du`nosti i odgovornosti
Predaja blagajne
Zatvarawe blagajni
Dodeqivawe blagajne drugoj obra~unskoj stanici
Obrasci, naru~ivawe, prijem evidencija, upotreba i ~uvawe
Sredstva pla}awa
^uvawe sredstava pla}awa
Nov~ana izravnawa izme|u stanica
Dotacija blagajne i blagajni~ki maksimum
Izra~unavawe, zara~unavawe i naplata prevoznih tro{kova
Naplata iznosa zara~unatih u stranoj valuti
Odgovornost za zara~unavawe i naplatu prevoznih tro{kova
Ura~unavawe prevoznih isprava i drugih ra~unskih dokume-
nata
Utvr|ivawe ispravnosti blagajni~kog poslovawa
Sravwivawe blagajne
Obra~un sa stani~nom blagajnom
Kontrola ra~una i ra~unskih dokumenata
Naplata kontrolnih primedaba i wihova realizacija
Vra}awe vi{e napla}enih prevoznih tro{kova
Kontrola blagajni u stanicama od strane {efa stanice
Revizija blagajni
Elektronska obrada podataka
Odredbe Uputstva EPR 180.
áá. RA^UNOVODSTVO PUTNI^KE BLAGAJNE (20)
Poslovi u putni~koj blagajni
Obrasci putni~ke blagajne
Poni{tene prevozne isprave
Ura~unavawe kartonskih prevoznih karata, pretplatnih ka-
rata YU-RAIL i karata za BEOVOZ K-100, K-100a i K-100b
Ura~unavawe lisnih voznih karata i karata za Beovoz K-100d
Ura~unavawe belica K-2, K-3, K-4a i K-12
Ura~unavawe doplatnih belica K-6 i dopunskih belica K6b
u putni~koj blagajni i za vozopratno osobqe u doplatnoj blagajni
Ura~unavawe belica K-900 i K-901
Ura~unavawe kuponskih belica za me|unarodni saobra}aj K-7,
K-9, K-10c, K-10e i K-10f
Ura~unavawe pisanih prevoznih isprava za me|unarodni sao-
bra}aj K-10, K-10a, K-10b, K-11, K-23a, K-23c, K-23d, K-33, K-33d, K-33f
Ura~unavawe prevoznih voznih karata
Evidencija kod promene voznih cena
Povla~ewe voznih isprava iz upotrebe
Ra~unovodstvo stajali{ta koja u ra~unarsko-blagajni~kom
poslovawu nisu samostalna
Ura~unavawe zapisnika o neizvr{enoj doplati u vozu
Dnevni zakqu~ak putni~ke blagajne
Dekadni zakqu~ak putni~ke blagajne
Mese~ni zakqu~ak putni~ke blagajne i dostavqawe ra~una
kontroli prihoda
Rukovawe blagajnom terminala
Rad na terminalu, utvr|ivawe stawa, uzimawe listica T-1,
T-2, T-3 i T-4
Utvr|ivawe mese~nog zakqu~ka na terminalu i dostavqawe
ra~una kontroli prihoda
Predaja putni~ke blagajne
ááá. RA^UNOVODSTVO PRTQA@NE BLAGAJNE
Poslovi u prtqa`noj blagajni
Obrasci prtqa`ne blagajne
Ura~unavawe prevoznih isprava za unutra{wi saobra}aj
K-51, K-51a, K-67, K-71, K-72, K-75, i ostavnica za zara~unavawe
prtqaga K-49
Ura~unavawe prevoznih isprava za me|unarodni saobra}aj
K-7m, K-74 i K-514
Ura~unavawe naknada za sporedne usluge, tro{kova u goto-
vom i razlika prevoznine
Postupak s pouze}em kod ekspresnih po{iqaka
Dnevni zakqu~ak prtqa`ne blagajne
Mese~ni zakqu~ak prtqa`ne blagajne i dostavqawe ra~una
Kontroli prihoda
Predaja prtqa`ne blagajne.
áâ. RA^UNOVODSTVO BLAGAJNE OTPRAVQAWA
STVARI (10)
Poslovi u blagajni otpravqawa stvari
Obrasci blagajne otpravqawa stvari
Zakqu~ivawe ugovora o prevozu stvari
Izra~unavawe, zara~unavawe i naplata prevoznih tro{kova
Bele`nik kartirawa K-119 i K-119m
Vo|ewe ra~una K-140 i K-140m
Dnevni zakqu~ak i primopredaja blagajne otpravqawa stvari
Mese~ni zakqu~ak blagajne otpravqawa i dostavqawe ra~u-
na Kontroli prihoda
Predaja blagajne otpravqawa stvari
â. RA^UNOVODSTVO BLAGAJNE PRISPE]A STVARI (12)
Poslovi u blagajni prispe}a stvari
Obrasci blagajne prispe}a stvari
Pregled i obele`avawe prispelih tovarnih listova, izra-
~unavawe i zara~unavawe prevoznih tro{kova
Zavo|ewe tovarnih listova u dnevnik ra~una prispe}a K-165
i K-165m
Iskupqivawe tovarnih listova i naplata prevoznih tro-
{kova
Zavo|ewe tovarnih listova u K-165a
Zavo|ewe frankaturnih ra~una u K-165b
Utvr|ivawe ispravnosti vo|ewa dnevnih ra~una prispe}a
K-165, K-165m i bele`nika K-165a
Dnevni zakqu~ak blagajne prispe}a stvari
Mese~ni zakqu~ak blagajne prispe}a stvari i dostavqawe
ra~una OKP-u
Predaja blagajne prispe}a stvari
Predaja tranzitnog otpravni{tva
âá. ZAJEDNI^KE ODREDBE ZA BLAGAJNU OTPRAVQAWA
I PRISPE]A STVARI (15)
Frankaturni depozit
Ispostavqawe frankaturnog ra~una K-121
Postupak sa frankaturnim ra~unom u usputnim i uputnoj
stanici
Prijem vra}enog frankaturnog ra~una u otpravnoj stanici
Sastavqawe duplikata i nakandno vra}awe frankaturnog
ra~una
Obra~un frankaturnog depozita polo`enog ~ekom
Postupak kada se frankaturni ra~un ne vrati u odre|enom
roku u otpravnu stanicu
Predujam
Broj 10 – Strana 7120. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
Pouze}e
Prekartirawe u unutra{wem saobra}aju
Prekartirawe u me|unarodnom saobra}aju
Ispostavqawe spiska prekartirawa K-201
Dora~unavawe u unutra{wem i me|unarodnom saobra}aju
Naknade za sporedne usluge, zara~unavawe naplata i ura~u-
navawe
Tro{kovi u gotovom, zara~unavawe, isplata i ura~unavawe
Izve{taj o ispravkama u ra~unima i ra~unskim dokumentima
Zara~unavawe i ura~unavawe nakanda za kola pod upravom
dru{tva „Interfrigo”
Zara~unavawe i ura~unavawe prevoznih tro{kova za prevoz
velikih kontejnera dru{tva „Intercontainer” u unutra{wem i me|u-
narodnom saobra}aju
Ponovna predaja (reekspedicija) po{iqaka
Poslovi tranzitnog otpravni{tva
Postupak sa izvoznim po{iqkama (otpravqawe u J@) u
tranzitnom postupku
Postupak sa uvoznim po{iqkama (prispe}e J@) u tranzit-
nim otpravni{tvima
Postupak sa prevoznim (tranzitnim) po{iqkama u tranzit-
nom otpravni{tvu
âáá. RA^UNOVODSTVO STANI^NE BLAGAJNE (15)
Poslovi stani~ne blagajne
Obrasci stani~ne blagajne
Prijem transportnih prihoda od svih blagajni u stanici
Vo|ewe ra~una frankaturnih depozita K-115
Vo|ewe ra~una ispla}enih tro{kova u gotovom K-137
Vo|ewe ra~una napla}enih i ispla}enih kontrolnih prime-
daba K-212a
Vo|ewe ra~una depozita K-216
Predaja transportnih prihoda na `iro ra~un @TP-a
Vo|ewe ra~una otpremqenih transportnih prihoda R-21
Sre|ivawe u stani~noj blagajni
Vo|ewe glavnog poslovnog dnevnika K-215
Dnevni zakqu~ak stani~ne blagajne
Sastavqawe poslovnog pregleda K-230
Dostavqawe ra~una stani~ne blagajne
Predaja stani~ne blagajne
2. ORGANIZACIJA PREVOZA
(5 + 1 ~as nedeqno, 132 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq nastave ovog predmeta je da u~enici:
– pro{irivawem i inovirawem znawa kojim raspola`u te
usvajawem novih znawa ovladaju savremenim principima organiza-
cije `elezni~kog saobra}aja da bi znala~ki koristili tehnolo-
{ke prednosti `eleznice u odnosu na druge vidove transporta a u
ciqu pove}awa wene konkurentske sposobnosti na transportnom
tr`i{tu {to bi omogu}ilo promenu tradicionalno pasivnog po-
na{awa u aktivno i agresivnije. Rezultat ovog pristupa treba da
bude poboq{awe iskori{}ewa kapaciteta, pove}awe obima pre-
voza te poboq{awe ekonomi~nosti, rentabilnosti i produktivno-
sti rada u `elezni~kom saobra}aju.
Zadaci nastave ovog predmeta su da u~enici:
– ovladaju savremenim principima prevoza u putni~kom i te-
retnom saobra}aju;
– nau~e osnovne principe planirawa u prevozu putnika i te-
reta;
– upoznaju metodologiju transformacije tokova putnika i
tereta u kolske tokove i vozove;
– upoznaju osnovne pokazateqe rada prevoznih sredstava;
– usvoje na~ine planirawa prevoza raspolo`ivim prevo-
znim sredstvima;
– vr{e analizu izvr{enog prevoza u pore|ewu sa planiranim;
– analiziraju kori{}ewe prevoznih kapaciteta;
– upoznaju vrstu i strukturu tro{kova prevoza u `elezni~-
kom saobra}aju;
– ovladaju osnovama tarifne politike i tarifnog sistema
`eleznice.
SADR@AJI PROGRAMA
UVOD (4)
Mesto i uloga `eleznice u transportnom sistemu
@eleznica kao slo`en tehni~ko-tehnolo{ki sistem
ORGANIZACIJA PUTNI^KOG SAOBRA]AJA (20)
Principi organizacije prevoza putnika
Osnove planirawa prevoza putnika– Vrste prevo`ewa put-
nika i kategorija putni~kih vozova
Pokazateqi kori{}ewa prevoznih sredstava u putni~kom sa-
obra}aju
Obrt putni~kih garnitura
Osnovi tehnologije rada putni~kih stanica
POZNAVAWE STVARI U TRANSPORTU (6)
Osnovna svojstva stvari u prevozu
Komandni predmeti
Rasuti materijali
Te~ni materijali
Gasovite materije
Kvalitet i standardi kvaliteta
AMBALA@A I PAKOVAWE STVARI (8)
Standardizacija ambala`e
Ispitivawe kvaliteta i `igosawe ambala`e
Pakovawe i formirawe transportno-manipulacionih jedi-
nica
Uticaj transportnog pakovawa na za{titu stvari i tro{ko-
ve transporta
Iznala`ewe rentabilnosti pakovawa
ORGANIZACIJA TERETNOG SAOBRA]AJA (30)
Klasifikacija teretnih vozova
Osnovi organizacije kolskih tokova
Principi plana formirawa vozova
Mar{utizacija kolskih tokova
Pokazateqi kori{}ewa prevoznih sredstava teretnog sao-
bra}aja
Elementi obrta kola
Organizacija rada teretnih stanica i osnovi tehnologije
manevarskog rada
PROPUSNA I PREVOZNA MO] PRUGA (10)
Prevozna mo} pruga
Elementi propusne mo}i pruga
TRO[KOVI PREVOZA U @ELEZNI^KOM
SAOBRA]AJU (20)
Struktura tro{kova
Tro{kovi pogonske energije i maziva
Tro{kovi vu~nih vozila
Tro{kovi kola
Tro{kovi voznog osobqa
Tro{kovi pruga
Tro{kovi SS i TK ure|aja
Tro{kovi postrojewa za vu~u i postrojewa jake struje
Tro{kovi saobra}ajne slu`be
Op{ti tro{kovi radnih jedinica i zajedni~kih slu`bi
OPERATIVNA ORGANIZACIJA @ELEZNI^KOG
SAOBRA]AJA (6)
Operativno planirawe saobra}aja
Operativno regulisawe saobra}aja
ORGANIZACIJA PREVOZA PREKO INDUSTRIJSKIH
KOLOSEKA (6)
Na~in opslu`ivawa industrijskih koloseka
Tehnologija rada industrijskih koloseka
TARIFNA NA^ELA (8)
Na~elo vrednosti robe
Na~elo upotrebne vrednosti robe
Na~elo suzbijawa neracionalnog prevoza
Na~elo koordinacije saobra}aja
Na~elo racionalnog kori{}ewa prevoznih kapaciteta
TARIFNI SISTEMI (8)
Prirodni tarifni sistem
Ekonomsko-politi~ki tarifni sistem
Strana 72 – Broj 10 20. jun 1997.
Dr`avni tarifni sistem
Me{oviti tarifni sistem
OSNOVNA KONCEPCIJA TARIFNE POLITIKE I
TARIFNOG SISTEMA (6)
Jedinstvene `elezni~ke tarife
Tarife sa diferencirawem po @TP-ima
Tarife sa diferencirawem po @TP-ima i prugama
3. SAVREMENE TEHNOLOGIJE TRANSPORTA
(2 ~asa nedeqno, 44 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq nastave ovog predmeta je da u~enici:
– steknu znawa o najsavremenijim tehnikama i tehnologija-
ma transporta i formiraju takve stavove i izvr{ne sposobnosti
koje }e im omogu}iti stvarala~ku primenu inoviranih znawa.
Zadaci nastave ovog predmeta su da u~enici:
– pro{ire i sistematizuju znawa o savremenim tehni~kim
sredstvima u saobra}aju i transportu i mogu}nostima wihove pri-
mene na na{im `eleznicama;
– integralno shvate sistem organizacije i tehnologije put-
ni~kog i robnog soabra}aja uz optimalno kori{}ewe raspolo`i-
vih resursa;
– usvoje i stvarala~ki primewuju ste~ena znawa o savreme-
nim tehnologijama u sistemu `elezni~kog saobra}aja, kao i da po-
stanu nosioci projektnog re{avawa problema u svojim organiza-
cionim jedinicama.
SADR@AJI PROGRAMA
UVOD (2)
OBIM I STRUKTURA @ELEZNI^KIH TRANSPORTNIH
KAPACITETA (6)
Pruge i pru`na postrojewa
Stanice i stani~na postrojewa
Putni~ka kola
Teretna kola
SAVREMENE TENDENCIJE U ORGANIZACIJI I
KORI[]EWU SREDSTAVA PUTNI^KOG SAOBRA]AJA (8)
Organizacija putni~kog saobra}aja
Motivi i izbor saobra}ajnog sredstva
Utvr|ivawe putni~kih tokova
Pokazateqi kori{}ewa prevoznih sredstava putni~kog sao-
bra}aja
Savremene tendencije u organizaciji putni~kog saobra}aja
Perspektiva i mogu}nost saobra}aja vozova velikih brzina
ORGANIZACIJA PREVOZA STVARI NA @ELEZNICI,
PRAVCI I MOGU]NOSTI DAQEG RAZVOJA (10)
Organizacija prevoza den~anih po{iqaka i weno unapre|i-
vawe
Kargo sistem
Industrijski koloseci i wihova uloga u procesu prevoza
Organizacija `elezni~kog autosaobra}aja
Mar{utizacija prevoza
KOMBINOVANI SISTEMI TRANSPORTA (12)
Kombinovani transport i wegova uloga u transportnom si-
stemu
Komponente sistema kombinovanog transporta
Paletni sistem transporta
Kontejnerski sistem transporta
Prevoz drumskih teretnih vozila `elezni~kim kolima
Povezivawe unutra{weg i spoqweg transporta
Koncentracija robnog rada i formirawe robnotransport-
nih centara
Transportno-ekonomski efekti i zna~aj sistema kombinova-
nog transporta za racionalizaciju, manipulisawe i prevoza stvari.
MEHANIZOVANA MANIPULACIJA STVARIMA (4)
KLASIFIKACIJA I KAPACITET PRETOVARNO-TRAN-
SPORTNIH URE\AJA I MA[INA (4)
4. OSNOVE ORGANIZACIJE I MENAXMENTA
(3 + 1 ~as nedeqno, 88 ~asova ukupno)
Ciq ovog predmeta je:
– sticawe znawa u~enika iz domena osnovnih pojmova orga-
nizacije kao institucije, organizacije kao procesa organizovawa
i organizacije kao procesnog rezultata,
– sticawe znawa u~enika iz domena upravqawa, programirawa,
prognozirawa, organizovawa, delegirawa, selekcije i izbora kadrova,
– sticawe znawa iz domena: ulazne, procesne i zavr{ne kon-
trole; odlu~ivawe i sprovo|ewe odluka posebno sa menaxmentom
kao profesijom i menaxment-procesom,
– sticawe znawa, unapre|ewe ve{tina i razvoj sposobnosti
za organizaciju i upravqawe poslovima i poslovnim procesima u
okviru obrazovnog profila.
Zadaci predmeta su:
– upoznavawe u~enika sa novim tehnolo{kim skupom iz orga-
nizacije i upravqawa poslovnim sistemima i poslovnim jedinicama,
– kreirawe poslovnih situacija i na~ina wihovog re{ava-
wa na bazi primene znawa iz organizacije i menaxmenta,
– upoznavawe u~enika sa rukovo|ewem i vo|ewem poslova u
poslovnim jedinicama kao {to su putni~ke blagajne, agencije, tu-
risti~ki biro i sl.,
– osposobqavawe u~enika za aktivno u~e{}e u procesu odlu-
~ivawa – dono{ewu i sprovo|ewu poslovnih odluka,
– osposobqavawe u~enika za uspe{no upravqawe konflikt-
nim situacijama.
SADR@AJI PROGRAMA
Pojmovno odre|ivawe organizacije
Kratak prikaz razvoja organizacije
Projektna organizacija
Matri~na organizacija
Organizacioni dizajn i dizajn poslova
Organizacija rada – funkcije, procesi i metode
Organizacioni sistemi, moralni, materijalni, instrumen-
talni. Poslovni organizacioni sistemi
Pojam upravqawa – razvoja, mi{qewa i ciqeva, strategija,
hijerarhija ciqeva. Konkretizacija ciqeva. Kooperativne, funk-
cionalne i poslovne strategije. Strategije poslovnih jedinica.
Uporavqawe organizacionim sistemima
Upravqawe transportno-komercijalnim procesom
Menaxment-proces
Subprocesi menaxment-procesa – planirawe, organizovawe,
vo|ewe, kadrovske aktivnosti, kontrola
Kadrovski menaxment
Finansijski menaxment
Profil menaxera transporta
Strate{ke vrednosti i odgovornosti menaxera
Socijalne odgovornosti menaxera
Menaxer u delatnosti transporta i bezbednost saobra}aja
Menaxer, rukovodilac, lider – poslovni stil, imix i kultura
Rukovo|ewe i vo|ewe poslova
Savremene metode vo|ewa u poslovnim jedinicama. Profil
komercijalnog i menaxera transportnih delatnosti
Motivacija, qudske potrebe i organizacioni ciqevi
Instrumenti motivacije
Proces dono{ewa odluka. Subjekti odlu~ivawa u organiza-
ciji. Vrste odluka. Na~in dono{ewa odluka. Sprovo|ewe odluka.
Upravqawe konfliktima u organizaciji. Uzroci i identi-
fikacija konflikta. Metode i strategije za eliminaciju ne`e-
qenog pona{awa.
5. POSLOVNE KOMUNIKACIJE I MARKETING
(3 + 1 ~as nedeqno, 88 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq ovog predmeta je:
– sticawe konceptualnih i heuristi~kih znawa u~enika neo-
phodnih za razumevawe problema i sprovo|ewe funkcija: marke-
tinga, planirawa, organizovawa, izvr{avawa i kontrolisawa po-
slovnih i marketin{kih aktivnosti radi postizawa projektova-
nih ciqeva kao i uskla|ivawa konfliktnih ciqeva u organizaci-
onim sistemima,
– unapre|ivawe komunikacijskih, administrativnih, teh-
ni~kih i konceptualnih ve{tina i razvoj iskustvenih, kreativnih
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK Broj 10 – Strana 7320. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
i atitudinalnih vrednosti u strukturi ukupnih sposobnosti u~e-
nika (mentalnih, konceptualnih, izra`ajnih i manuelnih).
Zadaci predmeta:
– upoznavawe u~enika sa zna~ajem ta~nih i blagovremenih in-
formacija na osnovu kojih se donose ispravne menaxment odluke;
– upoznavawe u~enika sa zna~ajem i va`no{}u marketinga u
nekom poslovnom sistemu;
– upoznavawe u~enika sa segmentima komunicirawa, tipovi-
ma komunikacija i transcedentalnim komunikacionim tokovima;
– ovladavawe znawima iz li~ne komunikativnosti radi po-
stizawa {to ve}e objektivnosti i efektivnosti komunikacije;
– ukazivawe na faktore dinamike poslovnih sistema kao i
na mogu}nosti i na~ine wihovim upravqawem;
– ukazivawe na mesto preduze}a i mogu}nosti wegovog pri-
lago|avawa uticajima iz okru`ewa.
SADR@AJI PROGRAMA
KONCEPCIJSKE OSNOVE KOMUNCIRAWA (16)
– pojam i predmet kominicirawa
– energetski, materijalni, informacioni, organizacioni i
poslovni aspekt komunicirawa;
– osnovne karakteristike poslovne kominikacije (dinami~-
nost, proaktivnost, ireverzibilnost, sadr`ajnost)
– osnovne komunikacijske funkcije – perceptivna, evolu-
tivna, transmitivna
– komunikacija i menaxment-proces;
– komunikacija i marketing.
KOMUNIKACIJSKI KANALI I MRE@E (6)
– formalni i neformalni tokovi u organizaciji, horizon-
talni i vertikalni – silazni i uzlazni
– transcedentalni komunikacioni tokovi
POSLOVNA KOMUNIKATIVNOST (16)
– vrste komunicirawa
– aspekti govorne poslovne komunikacije
– aspekti pisanog poslovnog komunicirawa
– algoritam izrade poslovnog pisma i drugih poslovnih do-
kumenata
– razrada paragrafa
– neverbalno komunicirawe (kinesteti~ko, proksemi~ko)
– li~na komunikativnost – karakteristike
FAKTORI DINAMIKE POSLOVNOG
KOMUNICIRAWA (10)
– komunikatorske uloge u poslovnom komunicirawu
– vreme i upravqawe vremenom
– teritorija, prostor i komunikacijske zone
– odnosi i interakcije (intrapersonalni)
– tehnike za razvoj komunikacijske kreativnosti
MODELI POSLOVNOG KOMUNICIRAWA U
PREDUZE]U (20)
– interakcije podsistema unutar poslovnog sistema i po-
slovnog sistema kao celine sa okolinom
– snabdeva~ki i potro{a~ki faktori u poslovnom komuni-
cirawu
– strategija komunicirawa sa finansijskim organizacijama
i institucijama
– projektni model razvoja qudskih potencijala i komunika-
cijskog obrazovawa
MARKETING I TRANSPORT (20)
– marketing u `elezni~kom transportu
– transportno tr`i{te
– ekonomska propaganda i marketing – miks
– konkurencija na transportnom tr`i{tu i monopol
– tehnolo{ke prednosti `eleznice u odnosu na druge vidove
transporta
6. SPECIJALISTI^KA PRAKSA
(5 ~asova nedeqno, 110 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq nastave ovog predmeta je da u~enici:
– steknu prakti~ne stavove, ve{tine, znawa, umewa i izvr-
{ne sposobnosti koje }e im omogu}iti stru~ni i kreativni pri-
stup u re{avawu konkretnih poslova i radnih zadataka u tran-
sportno-komercijalnoj delatnosti.
Zadaci nastave ovog predmeta su da u~enici:
– objedine znawa iz stru~nih predmeta i osposobe se za
prakti~nu primenu znawa vi{eg nivoa, te tako daju konkretan do-
prinos kvalitetu i ekonomi~nosti poslovawa,
– budu pripremqeni za obavqawe najslo`enijih poslova
ugovarawa i zakqu~ivawa ugovora o prevozu, kao i da samostalno
obavqaju najslo`enije blagajni~ko-ra~unovodstvene poslove u `e-
lezni~kom saobra}aju,
– budu osposobqeni da postanu nosioci racionalizacije
transporta i savremene tehnologije rada u saobra}aju i transportu.
SADR@AJI PROGRAMA
Specijalisti~ku praksu u~enici treba da realizuju jednim
delom u kabinetima i specijalizovanim u~ionicama, a drugim de-
lom na blagajnama velikih stanica. Neophodno je predvideti i an-
ga`ovawe na poslovima u Odeqewu kontrole prihoda i Sektoru za
informatiku @TP-a. Tako|e je potrebno upoznati poslove Di-
rekcije za putni~ki i Direkcije za robni saobra}aj, Sektora za
finansijsko-kwigovodstvene poslove @TP-a i Sektora za fi-
nansijsko-kreditne poslove Zajednice J@.
U~enike treba anga`ovati na najkompleksnijim slu~ajevima
zakqu~ivawa ugovora o prevozu, kao i iz oblasti potra`no-rekla-
macionih i carinskih poslova.
Specijalisti~kom praksom obuhvatiti obradu slede}ih sa-
dr`aja:
Op{te odredbe transportnog ra~unovodstva
Ra~unovodstvo putni~ke blagajne
Ra~unovodstvo prtqa`ne blagajne
Ra~unovodstvo blagajne otpravqawa stvari
Ra~unovodstvo blagajne prispe}a stvari
Zajedni~ke odredbe za blagajnu otpravqawa i prispe}a stvari
Organizcija putni~kog saobra}aja
Organizacija teretnog saobra}aja
Operativna organizacija `elezni~kog saobra}aja
Tro{kovi prevoza u `elezni~kom saobra}aju
Tarifna na~ela
Tarifni sistemi
Osnovna koncepcija tarifne politike i tarifnog sistema
Kombinovani sistemi transporta
Zna~aj i efekti mehanizovane manipulacije stvarima
Poslovne komunikacije
Marketing usluga u `elezni~kom saobra}aju.
NASTAVA U BLOKU
(ukupno 256 ~asova)
Specijalisti~ka praksa u blok nastavi treba da se ostvaruje
po slede}oj dinamici:
Prve, druge i tre}e nedeqe u~enik mora da bude anga`ovan u
blagajnama `elezni~kih stanica na obavqawu najkompleksinijih
grupa poslova kalkulanta, ra~unovo|e, blagajnika, ra~unopolaga~a,
stani~nog blagajnika i na blagajni terminala. U~enik treba da ra-
di i na poslovima istra`ivawa tr`i{ta u putni~kom i teretnom
saobra}aju. Tako|e treba da bude neposredno upoznat sa ra~unarskim
i informacionim sistemima u raznim oblastima primene na J@.
^etvrte nedeqe u~enik treba da bude anga`ovan u Odeqewu
kontrole prihoda na poslovima: kontrole trebovawa i evidencije
prevoznih isprava i strogo ura~unatih obrazaca, ra~unske kontro-
le, pripremi dokumenata ({ifrirawe) za EOP, tarifne kontro-
le, izdavawa kontrolnih primedaba, pripremi predloga za tu`bu
korisnika prevoza, razdvajawa prihoda na `eleznice u~esnice u
prevozu i na @TP-a, reklamacija korisnika prevoza za vi{e na-
pla}ene prevoznine, revizije blagajni, objediwavawe podataka o
realizovanim i razdvojenim transportnim prihodima i dr.
Pete nedeqe u~enik treba da bude anga`ovan u Sektoru za
informatiku @TP-a na poslovima: unosa podataka za elektron-
sku obradu, obrade podataka, izrade programa izlaznih statisti~-
kih podataka o prihodima i obimu prevoza putnika i stvari itd.
[este nedeqe u Sektoru za finansijsko kwigovodstvene po-
slove @TP-a na poslovima: kontrole realizovanih transportnih
prihoda u `elezni~kim stanicama, fakturisawa i naplate tran-
sportnih prihoda za izvr{ene transportne usluge po komercijal-
nim ugovorima, kwigovodstva prihoda i rashoda po vrstama usluga
prevoza za putnike i stvari. U Sektoru za finansijsko kreditne
poslove Zajednice J@ na poslovima saldacije transportnih pri-
hoda i rashoda izme|u @TP-a i me|unarodnim obra~unima.
Strana 74 – Broj 10 20. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK Broj 10 – Strana 7520. jun 1997.
Sedme nedeqe u Direkciji za putni~ki i Direkciji za rob-
ni saobra}aj @TP-a na poslovima ugovarawa prevoza i pra}ewu
realizacije i reklamacionim poslovima za prekora~ewe roka is-
poruke, gubitka i o{te}ewa po{iqaka itd.
Tokom osme nedeqe u~enik se priprema i pristupa polagawu
zavr{nog ispita.
Tokom realizacije specijalisti~ke prakse u~enik svako-
dnevno vodi dnevnik o anga`ovawu na pojedinim grupama poslova
i radnih zadataka u funkciji sa~iwavawa projektnog izve{taja o
realizaciji specijalisti~ke prakse u bloku, pri ~emu, pored sadr-
`aja rada, unosi i komentare o parametrima nastave.
SPECIJALISTI^KI ISPIT
Ciq specijalisti~kog ispita je utvr|ivawe profesionalne
osposobqenosti u~enika za obavqawe slo`enijih grupa poslova i
radnih zadataka u oblasti saobra}ajno-transportne delatnosti na
`eleznici.
Specijalisti~ki ispit pola`e u~enik koji uspe{no savlada
predvi|eni nastavni program, a sastoji se iz:
– izrade prakti~nog rada i
– usmene odbrane prakti~nog rada.
Izradom prakti~nog rada u~enik treba da poka`e nivo ste-
~enog prakti~nog znawa, umewa, ve{tina i izvr{nih sposobnosti
iz podru~aj rada obrazovnog profila.
Prakti~ni rad se konstitui{e iz kompleksno objediwenih
tema obuhva}enih stru~nim predmetima.
Ispitna pitawa na teorijskom delu specijalisti~kog ispi-
ta konstitui{u se iz sadr`aja stru~nih predmeta:
– Organizacija prevoza
– Transportno ra~unovodstvo
– Savremene tehnologije transporta
– Poslovno komunicirawe i marketing
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Na~in ostvarivawa programa zajedni~kih predmeta za pod-
ru~je rada analogan je na~inu ostvarivawa tih programa za obra-
zovni profil saobra}ajno-transportni tehni~ar – specijalista za
`elezni~ki saobra}aj, pri ~emu treba uzimati u obzir specifi~-
nosti transportno-komercijalne delatnosti na `eleznici.
Nastavni programi stru~nih predmeta koncipirani su tako da
u~enicima omogu}e produbqivawe i oboga}ivawe znawa, iskustva i
izvr{nih sposobnosti uz podizawe nivoa stru~nosti i kompetent-
nosti za re{avawe prakti~nih problema u osnovnoj delatnosti.
Usvajawe novih teorijskih znawa treba da bude u funkciji
ovladavawa novim tehnikama i tehnologijama u oblasti tran-
sportno-komercijalne delatnosti `eleznice i wihove prakti~ne
primene u budu}em radu. Pri tome treba insistirati na uvo|ewu
tehnologija projektne nastave {to podrazumeva {to ve}e anga`o-
vawe i motivisawe u~enika i podsticawe wihovih stvarala~kih
potencijala u re{avawu konkretnih problema i zadataka.
U~enicima treba stalno ukazivati na potrebu uvo|ewa no-
vih tehni~kih, organizaciono-tehnolo{kih i ekonomskih mera u
oblasti putni~kog i teretnog saobra}aja u pravcu podizawa nivoa
kvaliteta prevozne usluge, racionalnog kori{}ewa raspolo`i-
vih resursa i ekonomi~nosti poslovawa.
U nastavi svih stru~nih predmeta potrebno je ukazivati u~e-
nicima na nu`nost uvo|ewa i primene sistema kvaliteta prema
JUS ISO 9000 na `eleznici, jer je pitawe kvaliteta prevozne
usluge, odnosno standardizacija, bitna odrednica razvoja i moder-
nizacije na{ih `eleznica.
Prostorni parametri realizacije nastave, pored kabineta i
specijalizovanih u~ionica uz primenu savremene audiovizuelne i
ra~unarske tehnike, treba da budu: blagajne `elezni~kih stanica,
Odeqewe kontrole prihoda, @IT, Sektor za informatiku @TP-
a, Sektor za finansijsko-kwigovostvene poslove @TP-a, Direk-
cija za putni~ki saobra}aj, Direkcija za robni saobra}aj i Sektor
za finansijsko-kreditne poslove Zajednice J@.
Obrazovni profil: 4.3. TEHNI^AR VU^E – SPECIJALISTA
ZA @ELEZNI^KI SAOBRA]AJ
USLOVI ZA UPIS KANDIDATA
Specijalizaciju za ovaj obrazovni profil mogu sticati kan-
didati sa zavr{enim slede}im obrazovawem:
1. ma{inovo|a elektro vu~e – tehni~ar vu~e, sa dve godine
radnog iskustva,
2. ma{inovo|a dizel vu~e – tehni~ar vu~e, sa dve godine rad-
nog iskustva,
3. ma{inovo|a parne vu~e – tehni~ar vu~e, sa dve godine rad-
nog iskustva,
4. ma{inovo|a za manevru (parna, dizel vu~a), sa dve godine
radnog iskustva,
5. tehni~ar vu~e, sa dve godine radnog iskustva.
PREDMETI KOJI SE VREDNUJU PRI SA^IWAVAWU
RANG LISTE ZA UPIS
1. Dizel-vu~na vozila,
2. Elektro-vu~na vozila,
3. Ko~nice i ko~ewe,
4. Slu`ba vu~e.
CIQ OBRAZOVAWA
Upoznavawe sa novim dostignu}ima u razvoju `elezni~kih vo-
zila i wihovim tehni~kim i eksploatacionim karakteristikama.
Upoznavawe sa najnovijim tehni~kim re{ewima primewe-
nim na elektrovu~nim vozilima, kao i poznavawe i primena savre-
menih sredstava i sistema za ko~ewe `elezni~kih vozila.
Prihvatawe i usvajawe novih tehnika i tehnologija za uvo-
|ewe vozova za velike brzine u na{em `elezni~kom saobra}aju.
Upoznavawe sa funkcijama savrmenih postrojewa i ure|aja
za obavqawe `elezni~kog saobra}aja; primena savremene organi-
zacije rada u ciqu postizawa boqe koordinacije rada `elezni~-
kih radnika u sopstvenoj i izme|u pojedinih delatnosti.
Usvajawe i primena novih znawa o racionalizaciji i ekono-
mi~nosti rada kod kori{}ewa vu~nih vozila; uticaj kvaliteta ra-
da radnika ma{inske struke na efikasnije izvr{ewe reda vo`we.
Produbqivawe i oboga}ivawe ste~enih znawa o sklopovima,
podsklopovima i ure|ajima vu~nih i vu~enih vozila, a naro~ito
onih koji imaju bitan uticaj na bezbednost saobra}aja.
Upoznavawe sa racionalnom izradom turnusa rada vu~nih
vozila i osobqa vu~e.
Usvajawe novih tehnologija i postupaka kod odr`avawa vu~-
nih vozila.
Podizawe nivoa uticaja radnika ma{inske struke na u{tedu
pogonske energije i sni`avawe tro{kova vu~e uop{te.
Uvo|ewe i primena sistema kvaliteta prema JUS ISO 9000.
KARAKTERISTI^NI POSLOVI I RADNI ZADACI
Organizovawe rada u slu`bi vu~e, eksploatacija i odr`ava-
we vu~nih vozila.
Raspore|ivawe i planirawe rada vu~nih vozila i instrukta-
`a, prou~avawe i pra}ewe rada radnika vu~e; planirawe dinami-
ke ulaska vu~nih vozila na redovne opravke i kontrolne preglede;
obrada, pra}ewe i provera brzinomernih traka.
Vo|ewe tehni~ko-tehnolo{ke dokumentacije u slu`bi vu~e.
Neposredno rukovo|ewe organizacijom rada na redovnom i
investicijskom odr`avawu vu~nih vozila (lokomotive, kola) i
odr`avawu stabilnih postrojewa vu~e i radionica.
Provera i nadzor nad ostvarenim kvalitetom i kvantitetom
rada vu~nih sredstava uz primenu propisane tehnologije, tehnolo-
{kog procesa rada i tehni~kih propisa.
Odr`avawe voznih sredstava i stabilnih postrojewa.
Izmena postoqa, tarnih delova, ko~ionog polu`ja, centri-
rawe sklopova, regulacija pojedinih ure|aja i sigurnosnih napra-
va, defekta`a delova i sklopova i sl., merewe i provera obru~a –
banda`a na voznim sredstvima i vo|ewe propisane evidencije; vo-
|ewe radioni~ke dokumentacije – skice, nacrti, radni nalozi,
{eme, popuwavawe kwige – radioni~ki deo, evidencija sati rada
po kontima, {eme kontirawa, zapisnici sa obavqenih proba, de-
tekcija raznih o{te}ewa vu~nih vozila i dr.
Snimawe i odre|ivawe normi rada na opravkama voznih
sredstava.
Snimawe i odre|ivawe normi rada po pojedinim fazama,
komponentama i sklopovima voznih sredstava na osnovu usvojenih
i prihva}enih metoda razra|enih u pripremi i studiji rada, sni-
mawe rada i opravki na voznim sredstvima putem snimnih listova,
obra~un rada u~enika, izdavawe radnih zadataka, overa izvadnica
i povratnica materijala i rezervnih delova, vo|ewe plana o ci-
klusnim redovnim pregledima i vanplanskim popravkama vu~nih
vozila.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
Dnevno raspore|ivawe vu~nih vozila i strojnog osobqa pre-
ma planu vu~e vozova za redovne, vanredne, radne i pomo}ne vozove.
Operativno vo|ewe, organizovawe i osigurawe vu~nih vozi-
la i strojnog osobqa za prihvatawe vu~e vozova prema redu vo`we
i dnevnom planu prevoza; vo|ewe kvalitetnih podataka rada vu~-
nih vozila iz podru~ja ostvarene koli~ine i kvaliteta rada, isko-
ri{}ewa i potro{we pogonske energije.
Uvo|ewe u rad novih radnika prema programu radnog uvo|e-
wa; mentorstvo i instruisawe novih radnika, u~estvovawe u pro-
veri radne osposobqenosti novih radnika.
Strana 76 – Broj 10 20. jun 1997.
NASTAVNI PLAN
T P
Broj
ned.
T P
3
2
2
2
9
6
6
3
2
17 8 30
34UKUPNO:
UKUPNO B:
UKUPNO A + B:
UKUPNO A:
432
432
30
374
572
1004
22
22
22
22
22
22
22
22
22
22
8
66
44
44
44
198
132
132
66
44
176
2568
1.
2.
3.
4.
1.
2.
3.
4.
5.
Osnove bezbednosti u `elezni~kom saobra}aju
Ra~unarski i informacioni sistemi na `eleznici
Osnove sistema kvaliteta na `eleznici
Strani jezik
A. ZAJEDNI^KI PREDMETI ZA GRUPU 4.
B. STRU^NI PREDMETI ZA OBRAZOVNI PROFIL 4.3.
Mehani~ki ure|aji na vu~nim vozilima i wihovo odr`avawe
Elektri~ni ure|aji na vu~nim vozilima i wihovo odr`avawe
Eksploatacija vu~nih vozila sa prora~unom vu~e
Pedagogija i psihologija o osnovama didaktike i metodike
Specijalisti~ka praksaa) u ~asovnom sistemu
b) u bloku
BROJ ^ASOVA
NASTAVNI PREDMETI NEDEQNO UKUPNO
N A S T A V N I P R O G R A M
Obrazovni profil: 4.3. TEHNI^AR VU^E – SPECIJALISTA
Programi zajedni~kih predmeta u grupi 4. `elezni~ki sao-
bra}aj isti su kao kod obrazovnog profila saobra}ajno tran-
sportni tehni~ar.
Stru~ni predmeti
za obrazovni profil: 4.3. TEHNI^AR VU^E
– SPECIJALISTA
1. MEHANI^KI URE\AJI NA VU^NIM VOZILIMA
I WIHOVO ODR@AVAWE
(6 ~asova nedeqno, 132 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq ovog predmeta je da u~enik na temequ ve} ste~enog zna-
wa iz prethodnog obrazovawa savlada i produbi poznavawe ma-
{inskih ure|aja na vu~nim vozilima.
Zadatak ovog predmeta je da u~enik bude osposobqen za samo-
stalan rad i da stekne odgovaraju}e iskustvo za uo~avawe neis-
pravnosti koje mogu da nastanu prilikom eksploatacije vu~nih vo-
zila i to u slede}im oblastima: dizel-motori, primena motora,
podmazivawe kao faktor pravilnog rada motora, goriva i sagore-
vawe, lokomotivski sanduk i oprema u wemu, obrtna postoqa,
elektri~ne veze, ko~nica sa vazdu{nim sistemom, zna~aj i mogu}-
nosti unifikacije pojedinih vitalnih ure|aja. U~enik treba da
stekne takva znawa, iskustva i izvr{ne sposobnosti koji }e mu
omogu}iti lako i brzo uo~avawe i otklawawe kvarova na mehani~-
kim ure|ajima vu~nih vozila.
SADR@AJI PROGRAMA
A. MEHANI^KI URE\AJI NA VU^NIM VOZILIMA
DIZEL MOTOR - OSNOVNI ELEMENTI (10)
– Preimu}stva dizel motora;
– Nedostaci dizel motora;
– Granice mogu}nosti dizel ciklusa;
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
– Problemi me{awa goriva i vazduha;
– Te{ko}e oko ubrizgavawa goriva;
– Metode koje se upotrebqavaju za pove}awe snage;
– Te{ko}e pri pove}awu snage.
PRIMENA MOTORA (5)
– Uslovi za izbor i primenu motora;
– Brzina klipa i broj obrtaja;
– Snimawe mase klipa;
– Izrada kartera.
PODMAZIVAWE KAO FAKTOR PRAVILNOG RADA
MOTORA (10)
– Mewawe kvaliteta maziva
– Prednosti detergentskih uqa;
– Prednost obnavqawa uqa;
– Mere predostro`nosti koje treba imati u vidu pri upotre-
bi uqa;
– Pre~ista~i maziva.
GORIVA I SAGOREVAWE (10)
– Kvalitet paqewa i period pritajenog sagorevawa;
– Osobina goriva za dizel-motore;
– Klasifikacija goriva za dizel motore;
– Tehni~ki uslovi za gorivo;
– Osobine goriva za dizel-motore koji se ugra|uju u vozila;
– Pu{tawe motora u rad pri niskim temperaturama;
– Potro{wa goriva;
– Dim u izduvnim gasovima;
– Uticaj viskoziteta na rad;
– Pove}awe trajawa sagorevawa;
– Raspr{ivawe i viskozitet;
– Te{ko sagorevawe;
– Bu~no sagorevawe.
LOKOMOTIVSKI SANDUK I OPREMA U WEMU (10)
– Preimu}stva i nedostaci vagonskog tipa lokomotivskog
sanduka;
– Ekonomski zahtevi koje mora da ispuni sanduk lokomotive
sa upravqa~nicom;
– Bezbednosni zahteva koje mora da ispuni sanduk kolomotive;
– Optimalni raspored opreme u lokomotivskom sanduku.
OBRTNA POSTOQA (10)
– Tipovi obrtnog postoqa i na~in oslawawa lokomotivskog
sanduka;
– Opis sklopa obrtnih postoqa;
– Karakteristi~ne mere u obrtnim postoqima;
– prenos obrtnog momenta sa vu~nog motora na pogonske to~-
kove;
– Dijagonalna motka, zna~aj elasti~ne veze obrtnih postoqa
za upisivawe u krivinu;
– Osovinski sklop i grani~ne mere istro{enosti to~kova;
– Zna~aj mazawa venca banda`a i rad ure|aja za mazawe venca
banda`a.
– Dozvoqeno odstupawe u dimenzijama osovinskih sklopova
pri ugradwi i obrtno postoqe ili pod vu~no vozilo;
– Preno{ewe vu~ne sile sa oboda to~ka na kuku tegqenika.
ZUP^ANI^KA VEZA – OSOVINA – VU^NI MOTOR (8)
– Primarno ogibqewe lokomotive;
– Elasti~na veza
– Sekundarno ogibqewe lokomotive;
– Tipovi i raspored ogibqewa primewenog na na{im vu~-
nim vozilima
KO^NICA SA VAZDU[NIM SISTEMOM (20)
– Primena sabijenog vazduha sa savremenim vu~nim vozilima;
– Sabijawe vazduha i regulisawe rada kompresora;
– Kompresori na vu~nim vozilima (klipni i zavojni);
– Zna~aj pre~i{}avawa i su{ewa sabijenog vazduha;
– Ko~nici na savremenim vu~nim vozilima;
– Rasporednici na savremenim vu~nim vozilima;
– Funkcionisawe ko~nice na savremenim vu~nim vozilima;
– Ko~nica velike snage – teoretske postavke ko~ewa u dva
stepena;
– Elektropneumatske ko~nice;
– Elektrodinami~ke ko~nice i mogu}nosti koordinacije ra-
da ED ko~nice i R ko~nice;
– Vrste umetka ko~ionih papu~a i wihova upotreba u eksplo-
ataciji.
ZNA^AJ I MOGU]NOSTI UNIFIKACIJE POJEDINIH
VITALNIH URE\AJA (5)
– Zna~aj pravilnog obele`avawa i eksploatacije ko~nica.
B. KVAROVI NA MEHANI^KIM URE\AJIMA VU^NIH
VOZILA
OSNOVNI PROBLEMI SA RADOM MOTORA (5)
– problemi koji se odnose na cilindre;
– problemi zagrevawa klipnih prstenova;
– podmazivawe pod pritiskom;
– te{ko}e oko pre~i{}avawa uqa;
– va`nost ~isto}e goriva;
– hla|ewe uqa za podmazivawe;
– potro{wa uqa;
– specijalni uslovi podmazivawa regulatorom;
– podmazivawe izduvnih ventila;
– boja izduvnih gasova i optere}ewe motora.
METALUR[KI PROBLEMI (4)
– materijal koji se upotrebqava za izradu dizel motora;
– izbor materijala, kontrola i ispitivawe materijala;
– uzroci lomqewa delova;
– prelomi;
– preterano habawe nekih delova motora;
– proemne na delovima motora.
OSNOVNI PROBLEMI ODR@AVAWA (6)
– periodi~nost revizije;
– standardizovawe odr`avawa i opravki;
– revizija ventila i wihovog komandnog ure|aja;
– proveravawe pode{avawa zazora;
– metode koje se upotrebqavaju za proveravawe pode{enosti;
– zamewivawe cilindarskih ko{uqica;
– pode{avawe polo`aja klipa u odnosu na cilindarsku glavu.
PROVERA I ODR@AVAWE KLIPNIH PRSTENOVA (5)
– elasti~nost klipnih prstenova;
– pritisak klipnih prstenova;
– trewe klipnih prstenova;
– nepropustqivost klipnih prstenova;
– name{tawe klipnih prstenova;
– bo~ni i popre~ni zazor;
– naslage i habawe klipa iznad gorweg klipnog prstena;
– talo`ewe u `qebovima;
– naslage na povr{ini klipa;
– habawe kompresionih prstenova;
– habawe klipa iznad gorweg prstena.
PROBLEMI KOD KLIPOVA I CILINDARA (5)
– proveravawe i zamewivawe klipova;
– pregled cilindra;
– habawe cilindra i utvr|ivawe istro{enosti;
– problemi u vezi sa gumenim zaptiva~em;
– deformacija cilindra;
– uzroci habawa cilindra.
OBRTNO POSTOQE (7)
– tolerantne veli~ine, istro{ewe kliznih plo~a izme|u ko-
levke i rama obrtnog postoqa;
– dozvoqeno istro{ewe bo~nih kliza~a;
– zazor u {oqi kolevke;
– dozvoqeni zazori ku}i{ta osovinskog le`i{ta;
– kontrola i pode{avawe karakteristi~nih mera u obrtnim
postoqima za pojedina elektrovu~na vozila (merna lista);
– kontrola osovinskog sklopa (ultrazvu~na dijagnostika);
– kontrola osovinskih le`ajeva i problematika wihovog
podmazivawa;
– kontrola dimenzija obru~a to~ka i ekonomi~nosti obrade
to~ka;
Broj 10 – Strana 7720. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
– problemi vezani za blokirawe osovine vu~nog vozila u
eksploataciji i mogu}e intervencije;
– merni alati i alati (univerzalni i specijalni) potrebni
za demonta`u pojedinih sklopova;
– ve{awe vu~nih motora i prenos obrtnog momenta.
[APASTO VEZIVAWE VU^NIH MOTORA (5)
– elasti~ne veze;
– primerno ogibqavawe lokomotive;
– sekundarno ogibqavawe lokomotive;
– kontrola i monta`a spiralnih opruga;
– dijagonalna motka.
KO^NICE (7)
– neispravnosti vezane za rad kompresora i detaqno upozna-
vawe svih vitalnih delova kompresora (habawe i zamewivawe de-
lova)
– provera ispravnosti vazdu{nog sistema; glavnog voda i
ostalih ure|aja u vazdu{noj instalaciji;
– provera funkcionisawa ko~nice;
– provera funkcionisawa ko~nice velike snage;
– provera funkcionisawa ostalih ure|aja u pneumatskom si-
stemu;
– karakteristi~ne veli~ine u eksploataciji i pode{avawe
ko~nice;
– ure|aj za snimawe dijagrama ko~nice;
– „~itawe” dijagrama ko~nice;
– karakteristi~ni kvarovi u sistemu ko~nice i wihovo ot-
krivawe;
– karakteristi~ne veli~ine kod zaustavnog tipa i wihovo
merewe;
– bele`ewe rada ure|aja `ivotne kontrole na brzinomernoj
traci i o~itavawe;
– bele`ewe rada auto-stop ure|aja na brzinomernoj traci i
o~itavawe;
– bele`ewe rada sirene na brzinomernoj traci i o~itavawe;
– kontrola funkcionisawa elektro-pneumatske ko~nice.
2. ELEKTRI^NI URE\AJI NA VU^NIM VOZILIMA I
WIHOVO ODR@AVAWE
(6 ~asova nedeqno, 132 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq ovog predmeta je da u~enici teoretski pro{ire znawa
iz oblasti poznavawa elektri~nih ma{ina ugra|enih na vu~nim
vozilima.
Zadatak predmeta je da se u~enici stru~no osposobe da samo-
stalno i bezbedno mogu rukovati elektri~nim ure|ajima ugra|e-
nim na vu~nim vozilima: obrtne ma{ine; transformatori; pretva-
ra~i; generator pare; regulacija snage vu~nih vozila; ure|aji za
bezbednost `elezni~kog saobra}aja; elektri~na oprema za upra-
vqawe, merewe, signalizaciju i za{titu; regulatori napona; is-
pravqa~i; modifikacije. U~enici tako|e treba da se osposobe da
samostalno i samoinicijativno re{avaju kvarove na elektri~nim
ure|ajima vu~nih vozila i time doprinesu pove}awu nivoa bezbed-
nosti `elezni~kog saobra}aj i smawewu imobilizacije.
SADR@AJI PROGRAMA
A. ELEKTRI^NI URE\AJI NA VU^NIM VOZILIMA
UVOD (2)
OBRTNE MA[INE (14)
– motori jednosmerne struje (vrste, konstrukcije, princip
rada, tehni~ki podaci)
– motori naizmeni~ne struje (vrste, konstrukcije, princip
rada, tehni~ki podaci)
– generatori jednosmerne struje (vrste, konstrukcije, prin-
cip rada, tehni~ki podaci)
– generatori naizmeni~ne struje (vrste, konstrukcije, prin-
cip rada, tehni~ki podaci)
TRANSFORMATORI (LOKOMOTIVSKI MERNI,
ZA UZEMQEWE) (9)
– vrste, konstrukcije, princip rada, tehni~ki podaci
PRETVARA^I (6)
– stati~ki (sa kondenzatorima, ~operi, invertori) (kon-
strukcija, princip rada, tehni~ki podaci)
– obrtni (konstrukcija, princip rada, tehni~ki podaci)
GENERATOR PARE (4)
– vrste, konstrukcija, princip rada, tehni~ki podaci
REGULACIJA SNAGE VU^NIH VOZILA (8)
Vrste, konstrukcija, princip rada, tehni~ki podaci
URE\AJI ZA BEZBEDNOST @ELEZNI^KOG
SAOBRA]AJA (5)
– budnik
– lok. auto-stop ure|aj
– brzinomeri
– radio dispe~erski ure|aj
ELEKTRI^NA OPREMA ZA UPRAVQAWE, MEREWE,
SIGNALIZACIJU I ZA[TITU (12)
– releji,
– merni instrumenti,
– termi~ke za{tite,
– reostati,
– manostati,
– osigura~i.
REGULATORI NAPONA (3)
– vrste, konstrukcija, princip rada, tehni~ki podaci
ISPRAVQA^I (13)
– vrste, konstrukcija, princip rada, tehni~ki podaci
MODIFIKACIJE (13)
– na elektro-vu~nim vozilima
– na dizel-vu~nim vozilima
B. KVAROVI NA ELEKTRI^NIM URE\AJIMA VU^NIH
VOZILA
UVOD (2)
– op{ti pregled kvarova na vu~nim vozilima.
KVAROVI NA OBRTNIM MA[INAMA (10)
– motori jednosmerne struje (vrste, na~ini otklawawa)
– motori naizmeni~ne struje (vrste, na~ini otklawawa)
– generatori jednosmerne struje (vrste, na~ini otklawawa)
– generatori naizmeni~ne struje (vrste, na~ini otklawawa)
KVAROVI NA TRANSFORMATORIMA (5)
– vrste, na~ini otklawawa
KVAROVI NA PRETVARA^IMA (9)
– stati~ki: vrste, na~ini otklawawa
– sa kondenzatorima
– sa ~operima
– invertori
– obrtni (vrste, na~ini otklawawa)
KVAROVI NA URE\AJIMA ZA BEZBEDNOST
@ELEZNI^KOG SAOBRA]AJA (9)
– budnik (vrste, na~ini otklawawa)
– brzinomeri (vrste, na~ini otklawawa)
– lok. auto-stop ure|aj (vrste, na~ini otklawawa)
KVAROVI U STRUJNIM KOLIMA UPRAVQAWA (9)
– na dizel-vu~nim vozilima
– na elektro-vu~nim vozilima
KVAROVI U STRUJNIM KOLIMA SIGNALIZACIJE
I ZA[TITE (4)
– na dizel-vu~nim vozilima
– na elektro-vu~nim vozilima
Strana 78 – Broj 10 20. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
KVAROVI REGULATORA NAPONA (4)
– na dizel-vu~nim vozilima
– na elektro-vu~nim vozilima
KVAROVI NA POMO]NOM POGONU I URE\AJIMA ZA
GREJAWE (4)
– na dizel-vu~nim vozilima
– na elektro-vu~nim vozilima
3. EKSPLOATACIJA VU^NIH VOZILA SA
PRORA^UNOM VU^E
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq ovog predmeta je da u~enik stekne znawa iz oblasti
eksploatacije i vu~nih vozila u svim wenim segmentima, kao i o
kompleksnim prora~unom vu~e.
Zadatak je da upozna i bude u mogu}nosti da izna|e sve poje-
dina~ne pokazateqe bitne za eksploataciju vu~nih vozila, kao i
da izra~unava tro{kove vu~e po kategorijama, a u zavisnosti od
sistema vu~e: eksploatacija vu~nih vozila, prora~un vu~e.
SADR@AJI PROGRAMA
EKSPLOATACIJA VU^NIH VOZILA (32)
– organizacija slu`be vu~e;
– obrt vu~nog vozila;
– produktivno vreme;
– neproduktivno vreme;
– vrste punog obrta;
– rad osobqa vu~nog vozila i wegova veza sa punim obrtom;
– koeficijent potrebe vu~nih vozila;
– procenat neispravnih vu~nih vozila;
– brzine.
Kilometra`a vu~nog vozila:
– dnevna;
– mese~na;
– godi{wa;
– vreme ~istog rada vu~nih vozila;
– masa voza;
– rad vu~nog vozila u tona-kilometrima;
– posedawe vu~nog vozila;
– rad osobqa vu~nih vozila;
– uticaj posedawa na produktivnost vu~nog vozila;
– uticaj vrste poseda na potrebu osobqa;
– izrada turnusa vu~nih vozila;
– povezivawe vozova;
– grafi~ki turnus;
– potreba manevarskog rada.
PRORA^UN VU^E (34)
– vu~na sila lokomotiva;
– uslovi koje treba da ispuni vu~na sila;
– stvarawe i prenos vu~ne sile;
– stvarna vu~na sila na obodu to~ka;
– ostvarewe vu~ne sile kod kretawa voza;
– zavisnost vu~ne sile od adhezione te`ine lokomotive;
– vu~na sila i vu~na karakteristika dizel lokomotiva;
– osobine dizel-motora kao i vu~nih motora;
– vu~na sila uslovqena dizel motorom;
– vu~na karakteristika u zavisnosti od vrste prenosnika;
– vu~na sila i vu~na karakteristika elektro lokomotiva;
– elektro-mehani~ke karakteristike vu~nih elektromotora;
– Otpori;
– Otpor vozila (otpor trewa u osovinskim le`i{tima, otpor
kotrqawa to~ka po {ini, otpor trewa klizawa to~ka po {ini);
– otpor vazduha;
– ra~unawe osnovnih otpora;
– otpor pruge (od nagiba pruge, od krivine, od tunela, od sa-
stava {ina);
– dodatni otpor (otpor pri polasku voza, od vetra);
– ukupan otpor voza;
– ko~na sila voza;
– osnovne definicije;
– sile pritiska ko~ne papu~e i weno ograni~ewe;
– upro{}avawe uzdu`nih profila vozova;
– dijagram brzine kretawa vozova;
– metode odre|ivawa vremena vo`we voza;
– tro{kovi vu~e;
– sadr`aj i izra~unavawe;
– potro{wa pogonske energije kod dizel-vu~e;
– potro{wa maziva kod dizel-vu~e;
– potro{wa vode kod dizel-vu~e;
– postupak za obra~un tro{kova dizel-vu~e;
– potro{wa pogonske energije kod elektro-vu~e;
– postupak za obra~un tro{kova elektro-vu~e.
4. PEDAGOGIJA I PSIHOLOGIJA S OSNOVAMA
DIDAKTIKE I METODIKE
(2 ~asa nedeqno, 44 ~asa ukupno)
SADR@AJI PROGRAMA
PEDAGOGIJA KAO NAUKA I NASTAVNI PREDMET (2)
Pojam i predmet prou~avawa pedagogije. Zadaci i zna~aj izu-
~avawa pedagogije za nastavnike instruktore u `elezni~kom soa-
bra}aju. Predmetno-metodolo{ka povezanost pedagogije i drugih
nauka. Sistem pedago{kih disciplina. Pedago{ka terminologija.
OSNOVNE PEDAGO[KE KARAKTERISTIKE (2)
Vaspitawe i obrazovawe – osnovni pedago{ki pojmovi (ka-
tegorije). Ontolo{ko i teleolo{ko razumevawe vaspitawa. Ka-
rakter i dimenzije vaspitawa. Teorije vaspitawa. Teorije obrazo-
vawa. Op{te i profesionalno (stru~no) obrazovawe. Samoobrazo-
vawe i permanentno obrazovawe.
NASTAVA KAO SPECIFI^NA QUDSKA DELATNOST (3)
Pojam nastave. Odlike i razvoj. Ciqevi i zadaci nastave.
Didakti~ko-metodi~ke odrednice ciqeva i zadataka nastave. In-
terdisciplinarna i multidisciplinarna utemeqenost nastave.
Vrste nastave.
NASTAVNI SADR@AJI (5)
Izvori sadr`aja nastave.
Teorije o izboru sadr`aja nastave. Kriterijumi izbora sa-
dr`aja nastave. Didakti~ko-metodi~ka transformacija sadr`aja.
Pedagogizacija i scijentizacija nastavnih sadr`aja. Metodi~ke
koncepcije oblikovawa i obrade sadr`aja nastave. Nastavni plan
i program. Makro i mikro struktura nastavnog programa. Metodo-
logija izrade i evaluacije nastavnih programa.
MATERIJALNO-TEHNI^KA OSNOVA NASTAVE (2)
Objekti u nastavi. Nastavna sredstva. Vrsta nastavnih sred-
stava. Metodi~ke pretpostavke za pravilan izbor i stvarala~ku
primenu nastavnih sredstava.
OBLICI RADA U NASTAVI (3)
Frontalni oblik rada. Grupni oblik rada u nastavi. Fakto-
ri koji determini{u izbor i stvarala~ku primenu oblika nastav-
nog rada.
SAVREMENI METODI^KI SISTEMI (MODELI U^EWA)
U NASTAVI (4)
Individualizovano u~ewe. Heuristi~ka nastava. Programi-
rano u~ewe. Egzemplarna nastava. Projektna nastava. U~ewe putem
re{avawa problema. Mentorska nastava. Ostali sistemi i modeli
u~ewa u nastavi. Savremeno shvatawe i metodi~ki aspekti prime-
ne pojedinih modela u~ewa u nastavi.
METODE NASTAVNOG RADA (4)
Metode usmenog izlagawa. Metoda nastavnog razgovora. Me-
toda rada s tekstom. Metoda pisanih radova. Metoda ilustracije i
demonstracije. Metoda laboratorijskih i prakti~nih radova.
Pretpostavke za pravilan izbor i stvarala~ku primenu u nastavi.
METODI^KA I ORGANIZACIONA STRUKTURA
NASTAVNOG RADA (9)
Etape nastavnog procesa: pripremawe i planirawe nastave
(vrste planirawa, orijentaciono i operativno planirawe, godi{we
Broj 10 – Strana 7920. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
i mese~no planirawe, dizajnirawe nastavnog ~asa, ostale vrste pla-
nirawa nastave); neposredna realizacija nastave (obrada sadr`aja
nastave, funkcije obrade novih sadr`aja, ponavqawe, ve`bawe i si-
stematizacija u nastavi); vrednovawe procesa i rezultata u nastavi
(vrste vrednovawa, savremene tendencije u vrednovawu nastave,
osnovni dokimolo{ki zahtevi u ocewivawu, primena razli~itih po-
stupaka i instrumenata u procesu vrednovawa nastavnih rezultata).
ZNA^AJ POZNAVAWA PSIHOLOGIJE U @ELEZNI^KOJ
DELATNOSTI (10)
Predmet prou~avawa saobra}ajne psihologije. Psihi~ki pro-
cesi. Oseti (vida, sluha, ravnote`e i pokreta). Percepcija. Pa`wa.
U~ewe i pam}ewe. Mi{qewe. Motivacija i emocije. Psihologija
li~nosti. Rad i umor. Efekti fizi~ke i klimatske sredine. Ergo-
nomski aspekti vozila i puteva. Pona{awe u specifi~nim saobra-
}ajnim situacijama. Qudski faktor saobra}ajnih nezgoda.
5. SPECIJALISTI^KA PRAKSA
(8 ~asova nedeqno, 176 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq ovog predmeta je objediwavawe umnog i fizi~kog rada,
me|usobno povezivawe teorijskih i prakti~nih znawa i primena u
praksi.
Zadatak ovog predmeta je sticawe odre|enih radnih navika:
osposobqavawe za rukovawe, eksploataciju i odr`avawe vu~nih
vozila; upoznavawe nau~nih osnova savremene tehnike i tehnolo-
gije `elezni~kog saobra}aja; razvijawe interesovawa u~enika za
savremenu tehniku i tehnologiju; osposobqavawe za efikasno ot-
klawawe kvarova na vu~nim vozilima.
SADR@AJI PROGRAMA
OPIS FUNKCIONISAWA I UPRAVQAWA VU^NIM
VOZILIMA (6)
– strujna kola za dizawe pantografa i ukqu~ewe glavnog
prekida~a, me|uzavisnost, blokade i za{tita;
– pokretawe elektromotornog pomo}nog pogona, elektromo-
tora glavnog kompresora i elektromotora za ventilaciju;
– regulacija napona trofaznog sistema. Problemi oko na-
ponske i strujne simetrije, strujna kola;
– strujna kola mewa~a smera vo`we;
– strujna kola kontaktora za vu~u;
– strujna kola blokirawa, signalizacije i za{tite;
– elektri~na ko~nica i funkcionisawe elektri~ne ko~ni-
ce na padovima, strujna kola;
– regulacija promene napona na vu~nim motorima, rad regu-
latora napona, strujna kola za povi{ewe i sni`ewe napona, rad
servomotora regulatora napona, strujna kola signalizacije i za-
{tite regulatora napona;
– za{tita elektri~nih ma{ina, aparata, ure|aja i ostalih
prijemnika na lokomotivi;
– za{tita glavnog transformatora, regulatora napona, is-
pravqa~a, vu~nih motora, trofaznih asinhronih motora od struja
kratkih spojeva, preoptere}ewa i prenapona;
– kompenzacija mehani~kog rastere}ewa predwe osovine,
protivklizna za{tita, elektri~ne {eme;
– za{tita elektri~nih aparata od nedovoqnog pritiska va-
zduha, elektri~ne {eme;
– napajawe strujnih kola jednosmerne struje i puwewe bate-
rija – akumulatora;
– tiristorsko-impulsni regulator;
– strujna kola elektri~nog grejawa voza;
– strujna kola ventilacije.
OTKLAWAWE KVAROVA U STRUJNIM KOLIMA
FUNKCIONISAWE SKLOPOVA, SISTEMA ZA VU^U,
SISTEMA ZA ZA[TITU ELEKTRI^NIH URE\AJA,
SISTEMA SIGNALIZACIJE (40)
OPIS FUNKCIONISAWA I UPRAVQAWA DIZEL –
VU^NIH VOZILA I OTKLAWAWE KVAROVA NA
POJEDINIM SKLOPOVIMA DELOVIMA ELEKTRI^NE
OPREME (40)
– strujno kolo pumpe za gorivo;
– strujno kolo startovawa dizel-motora;
– strujno kolo puwewa baterija akumulatora (kontaktor ba-
terijskog puwewa, BC, povratni strujni relej, RC, puwewe bateri-
je akumulatorom);
– strujno kolo promene broja obrtaja dizel-motora;
– zaustavqawe (ga{ewe dizel-motora);
– strujno kolo promene smera vo`we;
– promena brzine (elektri~ni prenosnik snage), automatska
promena brzine;
– struno kolo upravqawa pobudom glavnog generatora;
– prelaz iz vi{e u ni`u brzinu;
– potrebe za promenom brzine;
– regulator broja obrtaja i snage dizel motora;
– delovi i ure|aji regulatora;
– rad regulatora;
GENERATOR PARE (26)
– elektroure|aji generatora pare;
– kontrolni i za{titni ure|aji;
– rad generatora pare;
– rukovawe generatorom pare;
– rad elektri~nih ure|aja generatora pare po fazama rada
(aktivirawe, cirkulator pumpe, pogon, pomo}ne operacije)
– rad kontrolnih ure|aja;
– glavni generator, elektri~ne {eme.
SPECIJALISTI^KA PRAKSA U BLOKU
(ukupno 256 ~asova)
SADR@AJI PROGRAMA
Tokom prve, druge i tre}e nedeqe u~enici rade na poslovi-
ma organizacije izvr{ewa i izra~unavawa turnusa za odre|eni
vu~ni rejon i odre|eni broj vozova predvi|en redom vo`we i pra-
vilno iskori{}avawe vu~nih vozila, uo~avaju}i sve nepravilno-
sti i odstupawa od redovno izra|enog turnusa. Tako|e u~enike
upoznati sa kilometra`ama vu~nih vozila, dnevnom, mese~nom, go-
di{wom izradom turnusa vu~nih vozila povezivawem vozova.
Posebnu pa`wu obratiti na prora~un vu~e sagledavawem
svih faktora koji bitno uti~u na kvalitet vu~e i maksimalnu an-
ga`ovanost vu~nih vozila pri optimalnoj eksploataciji. (100)
Tokom ~etvrte, pete, {este i sedme nedeqe u~enik radi u
ovla{}enim radionicama – depoima gde se vr{e redovni pregledi
vu~nih vozila, kao i servisirawe sklopova i ure|aja povezuju}i
prakti~no sve varijante simuliranim gre{kama koje je uo~io za
vreme nastave. Ujedno u~enik prisustvuje defekta`i i ekspertizi
kvarova na vu~nim vozilima kao i pode{avawu odre|enih parame-
tara karakteristi~nih za vu~na vozila. Neophodno je i prisustvo
u~enika na demonta`i i monta`i pojedinih delova opreme na vu~-
nim vozilima, kao i prisustvo na skidawu i ugradwi delova vu~-
nih vozila. (120)
Tokom nedeqe u~enik radi konkretnu analizu problematike
i izvr{ewa reda vo`we i iznalazi uzroke odstupawa sa svojim za-
pa`awima i predlozima za poboq{awe kvaliteta, kako organiza-
cije rada tako i boqe kori{}ewe vu~nih vozila, obuhvataju}i samo
period koji je proveo na prakti~nom radu.
Ujedno praviti i uporedne analize kvarova na pojedinim se-
rijama vu~nih vozila, analize u~estanosti kvarova, kvaliteta oba-
vqenih pregleda i kontrolu pode{enosti odre|enih parametara (30)
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Pri ostvarivawu programa zajedni~kih predmeta za podru~je
rada u~enicima treba ukazati na va`nost programskih sadr`aja uz
stalno ukazivawe na zna~aj dosledne primene mere bezbednosti u
`elezni~kom saobra}aju.
U~enici treba da steknu solidna znawa u oblasti ra~unar-
skih i informacionih sistema na `eleznici, pri ~emu posebnu
pa`wu treba obratiti na strate{ke zadatke u oblasti razvoja in-
formacionih sistema na na{im `eleznicama, oblastima i kon-
kretnim primerima primene ra~unarskih informacionih sistema
u `elezni~kom saobra}aju, a naro~ito u delatnosti vu~e vozova.
U~enicima treba ukazati na nu`nost uvo|ewa i primene si-
stema kvaliteta prema JUS ISO 9000 na `eleznici uop{te, a po-
sebno u sopstvenoj osnovnoj delatnosti, pri ~emu treba imati u vi-
du da je uspostavqawe sistema kvaliteta dugotrajan proces koji
zahteva stru~an, sistemati~an, kreativan i kontinuiran rad.
Kroz stru~ne predmete u~enike upoznati sa mehani~kim i
elektri~nim ure|ajima vu~nih vozila. Posebnu pa`wu pokloniti
Strana 80 – Broj 10 20. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
realizaciji programskih sadr`aja oblasti „Kvarovi na mehani~-
kim ure|ajima vu~nih vozila” i „Kvarovi na elektri~nim ure|aji-
ma vu~nih vozila” s obzirom na va`nost problematike a sve u ciqu
kvalitetnije eksploatacije vu~nih vozila. Kvarove obraditi de-
taqno koriste}i iskustvo iz prakse, a tako|e i predo~iti mere za
efikasnije otklawawe kvarova, kao i mogu}nost trajnijih re{ewa.
Kroz programske sadr`aje predmeta „Specijalisti~ka praksa”
do detaqa obraditi problematiku otklawawa kvarova na mehani~kim,
komandnim i elektri~nim ure|ajima na vu~nim vozilima. S obzirom
na slo`enost programskih sadr`aja maksimalno koristiti sva raspo-
lo`iva nastavna sredstva kao i savremena audiovizuelna sredstva.
Blok-sistem specijalisti~ke prakse raditi u odgovaraju}im
radionicama – depoima za odr`avawe vu~nih vozila, koriste}i prak-
ti~na iskustva u jedinicama vu~e. Pri tome je neophodno da u~enici
svakodnevno vode dnevnik u funkciji sa~iwavawa projektnog izve-
{taja o realizaciji specijalisti~ke prakse u bloku gde }e, pored sa-
dr`aja rada, redovno unositi i komentare o parametrima nastave.
SPECIJALISTI^KI ISPIT
Ispitom se utvr|uje profesionalna osposobqenost u~enika
za obavqawe poslova i zadataka u profesionalnom radu.
Ispit pola`e u~enik koji sa uspehom savlada predvi|eni
nastavni program.
Ispit se sastoji iz:
1. izrade prakti~nog rada,
2. usmene odbrane prakti~nog rada.
PRAKTI^NI RAD
Obavqawem prakti~nog rada u~enik treba da poka`e nivo
ste~enog znawa i umewa kao i ve{tine iz podru~ja rada obrazov-
nog profila.
Prakti~ni rad konstitui{e se i obuhvata slede}e oblasti
iz teorije vu~e i poznavawa vu~nih sredstava:
– Organizacija vu~e (najpovoqnije povezivawe i kori{}ewe
elektrovu~nih vozila i wihovih karakteristika – za datu priliku).
– Norme pokazateqa eksploatacije elektrovu~nih vozila –
za datu priliku.
– Grafi~ki prikaz turnusa vu~nih vozila za datu priliku.
– Odre|ivawe vu~ne sile u funkciji od snage:
– Izra~unavawe sile otpora kretawa voza (otpor trewa iz-
me|u rukavca osovina i le`i{ta, otpor kotrqawa to~kova po {i-
ni, otpor od udara, otpor vazduha, otpor kola, otpor lokomotive,
naknadni otpori od krivine, nagiba, merodavni otpor i ukupni
otpor voza za datu priliku).
– Sile pritiska ko~ne papu~e i weno ograni~ewe.
– Dijagram brzine kretawa voza (á-â dijagram)
– Tro{kovi vu~e pogonske energije, goriva, maziva i vode –
za datu priliku.
– Postupak za obra~un tro{kova vu~e.
USMENA ODBRANA PRAKTI^NOG RADA
Usmena odbrana prakti~nog rada i provera ste~enog znawa
iz u`estru~nih predmeta na specijalisti~kom ispitu pokazuje ni-
vo znawa i osposobqenosti u~enika da to znawe primewuje u sva-
kodnevnom izvr{avawu konkretnih radnih zadataka iz oblasti or-
ganizacije rada slu`be vu~e.
Ispitna pitawa konstitui{u se iz sadr`aja u`estru~nih
predmeta i to:
– Mehani~ki ure|aji sa ko~nicom i vazdu{nim sistemima na
elektrovu~nim vozilima;
– Elektroure|aji sa rukovawem na elektrovu~nim vozilima;
– Turnus sa prora~unom i tro{kovima vu~a;
– Uo~avawe i otklawawe kvarova na elektrovu~nim ure|aji-
ma pri rukovawu elektrovu~nim vozilima.
Obrazovni profil: 4.4. TEHNI^AR TEHNI^KO KOLSKE
DELATNOSTI – SPECIJALISTA ZA
@ELEZNI^KI SAOBRA]AJ
USLOVI ZA UPIS KANDIDATA
Specijalizaciju za ovaj obrazovni profil mogu sticati kan-
didati sa zavr{enim slede}im obrazovawem:
1. tehni~ar tehni~ko kolske slu`be, sa dve godine radnog
iskustva,
2. tehni~ar tehni~ko kolske delatnosti, sa dve godine rad-
nog iskustva,
3. pregleda~ kola, sa dve godine radnog iskustva.
PREDMETI KOJI SE VREDNUJU PRI SA^IWAVAWU
RANG LISTE ZA UPIS
1. Tehni~ko kolska slu`ba,
2. Ko~nice i ko~ewe na `elezni~kim vozilima,
3. Vu~ena vozila.
CIQ OBRAZOVAWA
Upoznavawe u~enika sa novim dostignu}ima i koncepcijama
u razvoju savremenih vozila u funkciji uvo|ewa vozova velikih
brzina.
Ovladavawe radnika tehni~ko-kolske slu`be novim dostig-
nu}ima u razvoju sistema ko~ewa i ko~ionih sredstava.
Upoznavawe sa funkcijama postrojewa i ure|aja, kao i orga-
nizaciono-tehnolo{kim entitetima u ciqu kvalitetnije koordi-
nacije rada `elezni~kih radnika u sopstvenoj delatnosti i izme-
|u pojedinih delatnosti.
Poznavawe tehni~ko-eksploatacionih karakteristika di-
zel-motornih i elektromotornih vozova u putni~kom saobra}aju.
Anga`ovawe na usavr{avawu organizacije rada izvr{nih
jedinica tehni~ko-kolske slu`be u pravcu podizawa kvaliteta te-
ku}eg i periodi~nog odr`avawa vu~enih vozila.
Upoznavawe sa novim sistemima ve{awa kod putni~kih i te-
retnih kola i modalitetima wihove prakti~ne primene.
Temeqno poznavawe savremenih sistema i opreme za greja-
we, klimatizaciju i osvetqewe, kao i sanitarnih ure|aja putni~-
kih kola.
Pra}ewe i primena dostignu}a na planu usavr{avawa oso-
vinskih sklopova, nose}ih gibweva i obrtnih postoqa, kao i na
planu podmazivawa vu~enih vozila. Upoznavawe sa unutra{wom i
spoqnom opremom putni~kih i teretnih kola.
Poznavawe i dosledna primena re`ima kontrole i kontrol-
no-tehni~kih pregleda putni~kih i teretnih kola.
Formirawe prakti~nih stavova o zna~aju uticaja aktivnosti
radnika tehni~ko-kolske slu`be na pove}awe vremena izme|u dve
opravke.
Upoznavawe sa savremenim tehnologijama odr`avawa vu~nih
vozila.
Upoznavawe sa pravilnim radom na odr`avawu kola putem
audiovizuelnih sredstava i medija, manipulativnih i demonstra-
cionih sredstava. Pra}ewe i analiza rada primenom ra~unarske
tehnike i transfer znawa, umewa i izvr{nih sposobnosti u da-
qem prakti~nom radu.
Uvo|ewe i primena sistema kvaliteta prema JUS ISO 9000 u
sopstvenoj delatnosti.
KARAKTERISTI^NI POSLOVI I RADNI ZADACI
Nadzor nad radom radnika u tehni~ko-tehnolo{koj slu`bi.
Raspore|ivawe radnika i upu}ivawe u poslove i radne za-
datke na osnovu izve{taja o stawu `elezni~kih kola; planirawe
dinamike ulaska `elezni~kih kola na opravke i kontrolne pre-
glede; provera kvaliteta obavqenih poslova i radnih zadataka i
primena propisa o za{titi na radu i protivpo`arnoj za{titi.
Organizovawe obavqawa pregleda i opravke `elezni~kih
kola.
Planirawe pregleda osovinskih sklopova, le`ajeva, ogibqe-
wa, obrtnog postoqa, tegle}eg i odbojnog ure|aja, ure|aja za ko~e-
we, ure|aja za grejawe i osvetqewe na `elezni~kim kolima; orga-
nizovawe i obavqawe planiranih pregleda i opravki na `ele-
zni~kim kolima; osigurawe potrebnih sredstava rada i materijala.
Vo|ewe dokumentacije.
Vo|ewe tehni~ko-tehnolo{ke dokumentacije o pregledima i
opravkama `elezni~kih kola; vo|ewe evidencije o utro{ku mate-
rijala.
Obezbe|ewe sigurnosnih uslova rada.
Primena propisa i uputstava radi zadovoqavawa tehni~kih
standarda kako bi `elezni~ka kola bila sigurna i pouzdana u sao-
bra}aju.
Uvo|ewe u rad novih radnika prema programu radnog anga-
`ovawa ili prema programu pripravni~kog sta`a; mentorstvo i
instruisawe novih radnika i polaznika; u~estvovawe u proveri
radne osposobqenosti novih radnika i polaznika.
Broj 10 – Strana 8120. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
N A S T A V N I P R O G R A M I
Obrazovni profil: 4.4. TEHNI^AR TEHNI^KO-KOLSKE
DELATNOSTI – SPECIJALISTA
Programi zajedni~kih predmeta za grupu 4. `elezni~ki sao-
bra}aj isti su kao kod obrazovnog profila saobra}ajno-transpor-
tni tehni~ar.
STRU^NI PREDMETI ZA OBRAZOVNI PROFIL 4.4.
1. VU^ENA VOZILA SA KO^NICAMA I VAZDU[NIM
SISTEMIMA
(5 ~asova nedeqno, 110 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq:
– pro{irivawe i pove}awe nivoa znawa i osposobqavawe za
prakti~nu primenu u neposrednom radu sa vu~enim vozilima.
Zadaci nastave ovog predmeta su da se u~enici detaqno upo-
znaju:
– sa konstrukcijom mehani~kih ure|aja na kolima,
– prora~unom izdr`qivosti i naj~e{}im neispravnostima u
toku eksploatacije, a radi ta~ne procene sposobnosti vozila za
daqu bezbednu eksploataciju,
– sa ko~nicama vu~enih vozila (sa svim tipovima ko~nika i
rasporednika) i to na putni~kim i teretnim kolima,
– osnovama prora~una ko~nice za putni~ka i teretna kola,
– du`nostima pregleda~a kola i wegovoj odgovornosti,
– sa vazdu{nim sistemima za automatsko zatvarawe vrata.
SADR@AJI PROGRAMA
UVOD (10)
Me|unarodni propisi za gradwu i eksploataciju kola, UIC,RIC, RIV.
Profil kola.
Prolaz kroz krivinu.
Prora~un {irine kola.
Vrste kola, podela i karakteristike.
KONSTRUKCIJA KOLA – MEHANI^KI URE\AJI (30)
Tr~e}i stroj dvoosovinskih kola.
Osovinski sklopovi (opis i prora~un).
Ku}i{ta le`i{ta sa le`i{tima.
Izbor le`i{ta.
Prora~un veka trajawa.
Ogibqewe kola.
Vrste gibweva.
Prora~un gibweva i opruga.
Provera ispravnosti tr~e}eg stroja iskliznih dvoosovin-
skih kola.
Obrtna postoqa (opis i podela).
Analiza sila i {ema optere}ewa.
Prora~un kolevke.
Prora~un rama.
Strana 82 – Broj 10 20. jun 1997.
NASTAVNI PLAN
T P
Broj
ned.
T P
3
2
2
2
9
5
4
4
4
17 8 30
34UKUPNO:
UKUPNO B:
UKUPNO A + B:
UKUPNO A:
432
432
30
374
572
1004
22
22
22
22
22
22
22
22
22
22
8
66
44
44
44
198
110
88
88
88
176
2568
1.
2.
3.
4.
1.
2.
3.
4.
5.
Osnove bezbednosti u `elezni~kom saobra}aju
Ra~unarski i informacioni sistemi na `eleznici
Osnove sistema kvaliteta na `eleznici
Strani jezik
A. ZAJEDNI^KI PREDMETI ZA GRUPU 4.
B. STRU^NI PREDMETI ZA OBRAZOVNI PROFIL 4.4.
Vu~ena vozila sa ko~nicama i vazdu{nim sistemima
Upotreba `elezni~kih kola u me|unarodnom saobra}aju
Elektri~ni ure|aji na vu~enim vozilima sa uo~avawem i otklawawem kvarova
Tehni~ko kolska slu`ba
Specijalisti~ka praksaa) u ~asovnom sistemu
b) u bloku
BROJ ^ASOVA
NASTAVNI PREDMETI NEDEQNO UKUPNO
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
Kontrola mera i pode{avawa.
Mirno}a hoda, ispitivawe i ocena razultata.
Provera ispravnosti obrtnih postoqa iskliznih kola.
Sanduk, kola, opis, sastav, konstrukcija gra|ewa.
Analiza sila koje deluju na sanduk.
Principi i metode prora~una sanduka i elemenata sanduka.
Ispitivawe ~vrsto}e sanduka.
Posteqe kola – analiza sila, prora~un postoqa.
Merni list postoqa.
Analiza kvarova postoqa kod razli~itih tipova kola.
Tegqeni~ki ure|aj (opis i karakteristike).
Automatsko kva~ilo (opis, karakteristike, prora~un).
Odbojni~ki ure|aj (odbojnici za putni~ka i teretna kola)
kvarovi i uo~avawe.
Grejawe, ventilacija i klimatizacija (parno, toplom vodom,
vazdu{no – kvarovi, otklawawe i postupak u krajwoj stanici).
Ure|aji za ubrzani istovar, za istakawe i hla|ewe kod te-
retnih kola.
KO^NICE I VAZDU[NI SISTEMI (35)
Zadatak ko~nica.
Me|unarodni propisi za ko~nice.
Regulator kolskog polu`ja SAB-DRV.Teretna ko~nica sa automatskim mewa~em sile ko~ewa „pra-
zno – tovareno”.
Merni ventil SAB-DP 2.Teretna ko~nica sa automatsko kontinualnom promenom si-
le ko~ewa u zavisnosti od optere}ewa kola.
Merni ventil SAB-DP 1.Mewa~ pritiska MZT-AKR.
OSNOVI PRORA^UNA KO^NICA ZA PUTNI^KA I
TERETNA KOLA (25)
Uvr{}ivawe kola i izbor vrste ko~nice kod teretnih vozova.
Uvr{}ivawe kola i izbor vrste ko~nice kod putni~kih vozova.
Raspored kola sa ko~nicama u vozu.
Prora~un snage ko~nice kod voza PKM i SKM.Nepravilnost u radu ko~nica.
Dr`awe pojedinih ko~nica u zako~enom stawu.
Nekontrolisanost otko~ivawa.
Postupak u slu~aju kvara ko~nice.
Blokirawe to~kova i wegove posledice.
Du`nosti pregleda~a kola i odgovornost za ispravnost.
Odr`avawe ko~nica – obim radova.
AUTOMATSKI SISTEM ZA AUTOMATSKO ZATVARAWE
VRATA (10)
Vazdu{ni uvod i ure|aji – konstrukcija i sme{taj
Princip rada.
Odr`avawe ure|aja.
2. UPOTREBA @ELEZNI^KIH KOLA U ME\UNARODNOM
SAOBRA]AJU
(4 ~asa nedeqno, 88 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq je upoznavawe sa odredbama Pravilnika RIC i RIV kao
i sa propisima kojima je regulisano tovarewe kola.
Zadaci:
– osposobqavawe u~enika za pravilno kori{}ewe i upotre-
bu kola kako u me|unarodnom tako i u unutra{wem saobra}aju.
SADR@AJI PROGRAMA
PRAVILNIK O UZAJAMNOJ UPOTREBI PUTNI^KIH I
PRTQA@NIH KOLA U MECUNARODNOM SAOBRA]AJU
RIC (24)
– poslovnik RIC-a
– ozna~avawe kola i kurseva
– dostava kola
– razmena kola
– upottreba kola
– postupak sa kolima – odgovornost
– izravnawe i obra~un izvr{enih radova kola – pla}awe
– tehni~ki propisi koji se odnose na kola
– op{te odredbe
– odredbe koje se odnose na razli~ite delove kola
– na~in odr`avawa kola
– natpisi putni~kih kola
– prilozi RIC-a
PRAVILNIK O UZAJAMNOJ UPOTREBI TERETNIH KOLA
U ME\UNARODNOM SAOBRA]AJU RIV (24)
– Statut RIV-a
– prelaz kola
– upotreba kola
– postupak sa kolima – odgovornost
– najamnina
– privatna kola
– tehni~ki propisi za kola
– op{te odredbe
– odredbe za delove kola i pojedine tipove kola
– periodna opravka (pregled) kola
– tovarni pribor
– kontejneri
– palete
– obra~un – pla}awe
– prilozi RIV-a
PROPISI ZA TOVAREWE (PRILOG áá PRAVILNIK
RIV-95) (40)
– op{ti propisi
– sredstva za osigurawe tereta
– na~in utovara i osigurawe tereta
– dodatni propisi za odre|ene terete
– naro~ite po{iqke – Pravilnik 20
– pregled i prijem na prevoz naro~ite po{iqke i olistavawe
– popravka tovara – pretovar
– postupak sa prona|enim (neprijavqenim) NP.
– tehni~ki uslovi prevoza NP na elektrificiranim prugama
– izvo|ewe uzemqewa NP.
– ispitivawe mogu}nosti i propisivawe uslova za prevoz NP.
– prora~un ograni~ewa {irine tovara i potrebnog prostora
za prevoz NP.
– prakti~ni primeri za ponudu obrasca S-101 i S-102.
– prora~unski postupci za osovinski pritisak, odnos osovin-
skih optere}ewa, odstupawa te`i{ta u podu`nom i popre~nom smeru
– primena tovarewa pojedina~nih tereta u sredini kola
– ograni~ewa tovarne {irine
– kategorije pruge
– primeri tovarewa
– obave{tajni listovi
– preporuke za tovarewe
– op{te preporuke
– posebne preporuke
3. ELEKTRI^NI URE\AJI NA VU^ENIM VOZILIMA SA
UO^AVAWEM I OTKLAWAWEM KVAROVA
(4 ~asa nedeqno, 88 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq ovog predmeta je da u~enici teoretski pro{ire znawe
ste~ano u prethodnom {kolovawu.
Zadatak predmeta je da se u~enici osposobe da samostalno i
samoinicijativno re{avaju kvarove na vu~enim vozilima i time
doprinesu smawewu imobilizacije.
SADR@AJI PROGRAMA
UVOD
VRSTE, SISTEMI I URE\AJI ELEKTROGREJAWA I
OSVETQEWA (10)
IZVORI ELEKTRI^NE ENERGIJE (15)
– akumulatori
– generatori
– stati~ki pretvara~i
TRANZISTORSKI REGULATORI (15)
– tipovi, funkcionisawe, ispitivawe i opravka
Broj 10 – Strana 8320. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
OGRANI^IVA^ NAPONA (15)
– opis, funkcionisawe, ispitivawe i opravka
PROTIVKLIZNI URE\AJI (8)
– opis, funkcionisawe, ispitivawe i opravka
URE\AJI ZA ZATVARAWE I BLOKIRAWE BO^NIH
ULAZNIH VRATA (5)
– opis, funkcionisawe, ispitivawe i opravka
OPREMA ZA OZVU^EWE (4)
– opis i funkcionisawe
GREJAWE KOLA POJEDINA^NIM GREJALICAMA (4)
– opis, ispitivawe i opravka
VAZDU[NO GREJAWE (4)
– opis, funkcionisawe, ispitivawe i opravka
BIRA^ NAPONA (4)
– vrste, funkcionisawe, ispitivawe i opravka
URE\AJI ZA GRUPISAWE GREJALICA (4)
– vrste, funkcionisawe, ispitivawe i opravka
4. TEHNI^KO-KOLSKA SLU@BA
(4 ~asa nedeqno, 88 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq nastave ovog predmeta je:
Upoznavawe u~enika sa delokrugom i na~inom rada tehni~ko
kolske slu`be – pregleda~a kola i drugih preglednih organa ~iji je
osnovni zadatak tehni~ki nadzor nad kolima kojima se obavqa javni
`elezni~ki saobra}aj na mre`i Jugoslovenskih `eleznica u ciqu:
– osigurawa bezbednog i urednog prevo`ewa putnika i robe,
– utvr|ivawa ispravnosti i pogodnosti kola za namewenu
svrhu.
Zadaci nastave ovog predmeta su:
– osposobqavawe u~enika za efikasan, odgovoran i pravi-
lan rad u nadzoru tehni~ke ispravnosti kola;
– pravilno utvr|ivawe razloga za iskqu~ewe kola iz saobra-
}aja, pravilno odr`avawe kola prema ciklusima i rokovima ~uva-
wa i ~i{}ewa;
– savla|ivawe uputstava za obezbe|ivawe saobra}aja u toku
zime, o saobra}aju specijalnih vozova i salonskih kola.
SADR@AJI PROGRAMA
UVOD
PRAVILNIK TEHNI^KO-KOLSKE SLU@BE 251 (4)
UPUTSTVO ZA PREGLEDA^E KOLA 253 (34)
Pregledne stanice, radna mesta i op{te odredbe o radu teh-
ni~ko-kolske pregledne stanice.
Raspored, prijem i predaja slu`be, pou~avawe i ispitivawe
osobqa, obave{tavawe.
a) Pregled kola i vozova:
– du`nost pri pregledu kola,
– pregled kola – pojedina~ni,
– olistavawe kola,
– preged kola pre utovara, odnosno upotrebe,
– pregled kola posle utovara, odnosno pre dodavawa vozu,
– pregled i prijem na voz naro~ite po{iqke,
– pregled kola tovarenih opasnim materijama,
– pregled kola posle istovara, odnosno upotrebe,
– pregled kola posle o{te}ewa i utvr|ivawa {tete,
– pregled kola u rezervi i gara`iranih kola,
– pregled kola u vozovima,
– pregled sastava voza,
– pregled voza u polaznim stanicama,
– pregled voza u usputnim stanicama,
– pregled voza u krajwim stanicama,
– pregled voza u me|unarodnom saobra}aju,
– pregled voza u zimskom periodu,
– na~in pregleda kola,
– kontrolni pregled kola,
– za{tita na radu pri pregledu kola,
– postupak sa kolima korisnika prevoza i kolima J@ datim
u zakup,
– postupak sa iskliznim kolima,
– postupak sa neispravnim kolima,
– upu}ivawe kola na opravku.
b) Kriterijumi pri pregledu kola:
– slobodni prostori na krajevima kola,
– natpisi i oznake na kolima – op{te odredbe, pregled i po-
stupak,
– osovinski sklop: konstruktivne osobine, pregled i postupak,
– osovinska le`i{ta: konstruktivne osobine, pregled,
– nose}i gibwevi: konstruktivne osovine, pregled,
– postoqe: konstruktivne osobine, pregled,
– obrtno postoqe: konstruktivne osobine, pregled,
– tegqeni~ki ure|aj: konstruktivne osobine, pregled,
– odbojni~ki ure|aj: konstruktivne osobine, pregled,
– ko~ni ure|aj: vrste probe ko~nica, pregled,
– sanduk teretnih kola: konstruktivne osobine, pregled,
– sanduk putni~kih kola: konstruktivne osobine, pregled i
postupak,
– aparati za ga{ewe po`ara – pregled,
– vodena instalacija i toaleti: konsturktivne osobine, pre-
gled,
– ure|aj i instalacije na te~ni gas: konstruktivne osobine,
pregled,
– grejawe: sezona grejawa, elektri~no grejawe, parno greja-
we, toplovodno grejawe – pregled,
– klimatizacija i provetravawe: pregled,
– osvetqewe: konstruktivne osobine, pregled, postupak,
– elektronski protivklizni ure|aj i ure|aj za automatsko za-
tvarawe vrata: konstruktivne osobine, pregled,
– ozvu~ewe: konstruktivne osobine, pregled,
– tovarewe teretnih kola: tovarni gabarit za pruge J@-á,
– tovarni gabarit za pruge J@-áá,
– kontejneri i tovarni pribor: op{te odredbe, pregled, po-
stupak.
UPUTSTVO 205 – SPORAZUM O TEKU]EM ODR@AVAWU
TERETNIH I PUTNI^KIH KOLA (15)
– klasifikcija teku}e opravke;
– teku}e opravke bez otka~ivawa;
– teku}e opravke sa otka~ivawem;
– iskqu~ivawe i upu}ivawe kola na teku}u opravku, eviden-
tirawe, garancija kod teku}ih opravki;
– tehni~ko-tehnolo{ki nivo radionica, obaveze i odgovor-
nost radionica, rezervni delovi;
– naknade tro{kova za teku}e odr`avawe: teretnih kola,
putni~kih kola, zajedni~ki tro{kovi, delovi za zamenu za kola u
inostranstvu;
– naknada tro{kova za: revizije ko~nica, teku}e opravke
zbog konstruktivnih nedostataka, teku}e opravke u garantnom ro-
ku, teku}e opravke zbog o{te}ewa, nedostaju}e kolske delove;
– pra}ewe stvarnih tro{kova teku}eg odr`avawa teretnih
kola; u sopstvenoj re`iji, usluge od drugih;
– podaci o izvr{enom teku}em odr`avawu;
– na~in popuwavawa obrazaca ERC-TK 10;
– obrada podataka o teku}em odr`avawu;
– dostavqawe izlaznih podataka za sve vrste radova na teku-
}em odr`avawu;
– nedostaci u konstrukciji kola;
– opravke na teret vlasnika kola;
– podela tro{kova teku}eg odr`avawa;
– saldacija;
– kontrola izvr{enih radova;
– re{avawe sporova.
UPUTSTVO 254 i 255 (5)
– listice na kolima – uloga i zna~aj;
– TK listice;
– pravilno popuwavawe listica;
– ERC K listice – uloga i zna~aj;
– plative listice.
Strana 84 – Broj 10 20. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
UPUTSTVO 256 (3)
– grejna sezona;
– podela vozova za vreme trajawa grejne sezone;
– predgrevawe kola;
– spremnost ure|aja za grejawe tokom cele godine.
PRAVILNIK 241 (6)
– vrste odr`avawa;
– redovno odr`avawe;
– vanredno odr`avawe;
– rokovi i ciklusi redovnog odr`avawa;
– obim radova u pojedinim orpavkama.
SPORAZUM O [TETAMA 209 (3)
– uloga i zna~aj samoupravnog sporazuma 209
– vanredni doga|aj – pojam
– obave{tavawe o vanrednom doga|aju.
PRAVILNIK 258 O NEZI @ELEZNI^KIH KOLA
I MOTORNIH VOZOVA (6)
– osnovni zadaci nege `elezni~kih {inskih vozila: rokovi,
objekti i obaveze;
– nega `elezni~kih putni~kih kola;
– namirewe `elezni~kih putni~kih kola vodom i sanitar-
nim materijalom;
– dezinfekcija putni~kih kola;
– nega teretnih kola;
– motorni vozovi za prevoz putnika.
UPUTSTVO 333 – O OBEZBE\IVAWU SAOBRA]AJA
U TOKU ZIME (6)
– mere obezbe|ewa u saobra}ajnoj delatnosti;
– mere obezbe|ewa kod vu~enih vozila i objekata za wihovo
opslu`ivawe, odr`avawe i opravke u eksploataciji;
– obezbe|ewe vu~enih vozila u celini;
– mere i postupci u vezi sa grejawem i osvetqewem kod put-
ni~kih kola;
– posebne mere obezbe|ewa kod teretnih kola, kola za naro-
~ite svrhe, mere kod objekta za opslu`ivawe, odr`avawe i opravku.
PRAVILNIK O SAOBRA]AJU SPECIJALNIH
VOZOVA 7 (3)
UPUTSTVO O SAOBRA]AJU SALONSKIH KOLA 47 (3)
– zahtev za prevo`ewe i nare|ewe za prevo`ewe salonskih
kola;
– op{te mere obezbe|ewa, mere obezbe|ewa „A” i mere obez-
be|ewa „B”,
– naknade za prevo`ewe.
5. SPECIJALISTI^KA PRAKSA
(8 ~asova nedeqno, 176 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq specijalisti~ke prakse je da se u~enici upoznaju i ospo-
sobe za primenu ste~enih znawa u prakti~nom – neposrednom radu,
sa svim mogu}im problemima na koje nailaze u ovoj delatnosti, a ra-
di dono{ewa brzih i ispravnih odluka u spornim slu~ajevima.
Zadaci:
U remontnim radionicama, u stanici na peronu, u~enici
imaju za zadatak detaqno upoznavawe sa glavnim podsklopovima i
ure|ajima kola, sa prijemom, pregledom i otpremom svih vrsta vo-
zova i pojedina~nim pregledom svih tipova kola, a radi osposo-
bqavawa za pravilan rad u tehni~ko-kolskoj delatnosti odmah na-
kon zavr{enog {kolovawa.
SADR@AJI PROGRAMA
UVOD (1)
UPUTSTVO O ODR@AVAWU KO^NICA @ELEZNI^KIH
[INSKIH VOZILA 245 (34)
Odr`avawe ko~nica sa zbijenim vazduhom {inskih vu~enih
vozila
– revizija ko~nice RKO– revizija ko~nice RKO 1
– revizija ko~nice RK 2
– revizija ko~nice RK 3
Odr`avawe ko~nih ure|aja i delova u specijalizovanim ra-
dionicama
– obim radova u specijalizovanim radionicama
– vazdu{ni ko~ni ure|aji
– magnetna {inska ko~nica
– regulator ko~nog polu`ja
– ko~ni cilindri sa ugra|enim regulatorom ko~nog polu`ja
– mehani~ki ko~ni ure|aji za automatsko ko~ewe tereta
– ko`ni i gumeni delovi.
UPUTSTVO 233 O KO^EWU VOZOVA – UKAZIVAWE
I OBRADA SLU^AJEVA IZ PRAKSE SA POSLEDICAMA
PO BEZBEDNOST I REDOVNOST (20)
– nepravilno dejstvo brza~a
– nepravilno dejstvo mewa~a
– nepravilan raspored ko~nica kola u vozu
– posledice nedovoqnog dejstva pojedinih ko~nica u vozu.
UPUTSTVO 95 – PROPISI ZA TOVAREWE
PRAVILNIK 20 – ZA PREVOZ NARO^ITIH
PO[IQAKA (59)
– razrada primera na~ina tovarewa specijalnih vrsta tova-
ra u MKS-u i svim lukama
– razrada na~ina tovarewa i obezbe|ewa vojnih po{iqaka
– razrada na~ina osigurawa i obezbe|ewe prevoza prate}ih
automobila
– razrada na~ina tovarewa i obezbe|ewe prevoza naro~itih
po{iqaka.
KONTROLNI PREGLED PUTNI^KIH KOLA (11)
– obim radova i na~in izvo|ewa
KONTROLNI PREGLED TERETNIH KOLA (16)
– vrste i obim radova i na~in izvo|ewa.
NASTAVA U BLOKU
(8 ~asova nedeqno, 256 ~asova ukupno)
SADR@AJI PROGRAMA
Specijalisti~ka praksa u vremenskom trajawu od osam nede-
qa treba da se obavqa u remontnim organizacijama „@elvoz”
(Smederevo) i RJ „Bratstvo” (Subotica) i wima sli~nim radioni-
cama radi sagledavawa svih faza rada u remontu kako putni~kih
tako i teretnih kola.
PRVA NEDEQA (32)
– u~e{}e u radu remonta tr~e}eg stroja teretnih kola,
– u~e{}e u radu na remontu sanduka teretnih kola i ko~ne
opreme teretnih kola.
DRUGA NEDEQA (32)
– u~e{}e u remontu obrtnih postoqa putni~kih kola,
– u~e{}e u remontu ko~ne opreme putni~kih kola.
TRE]A NEDEQA (32)
– u~e{}e u remontu odbojni~ke i tegqeni~ke opreme i gib-
weva,
– u~e{}e u remontu elektroure|aja, opreme i sanduka putni~-
kih kola,
– vagawe kola.
^ETVRTA NEDEQA (32)
– prijem, otprema i ostali pregledi putni~kih kola i put-
ni~kih vozova u stanici.
PETA NEDEQA (32)
– prijem, otprema i ostali pregledi teretnih kola i teret-
nih vozova u stanici.
[ESTA NEDEQA (32)
– vo|ewe svih obrazaca kolske slu`be.
Broj 10 – Strana 8520. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
SEDMA NEDEQA (32)
U ovoj nedeqi u~enik radi prakti~an rad i priprema se za
polagawe zavr{nog ispita.
OSMA NEDEQA – ZAVR[NI ISPIT (32)
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Specijalisti~ka praksa u ~asovnom sistemu obavqa se u spe-
cijalizovanim u~ionicama u {koli uz kori{}we uputstava i pra-
vilnika.
Specijalisti~ka praksa u godi{wem rasporedu ~asova traje
osam nedeqa i za to vreme u~enik vodi dnevnik koji svakog dana
ocewuje lice koje vr{i nadzor nad radom u~enika, a u funkciji
sa~iwavawa projektnog izve{taja o realizaciji specijalisti~ke
prakse u bloku.
Na kraju specijalisti~ke prakse u izve{taj se unosi broj
odr`anih ~asova prakse i kona~na ocena koja se overava potpisom
i `igom jedinice u kojoj je obavqena.
Predvi|eni nastavni program u~enik mora da ostvari u onoj
jedinici u koju je upu}en na weno ostvarivawe.
Tehni~ar tehni~ko-kolske slu`be-specijalista u svom radu
neposredno u~estvuje u dono{ewu odluka koje bitno uti~u na bez-
bednost u `elezni~kom saobra}aju; na broj i kvalitet vu~enih vo-
zila u eksploataciji i van eksploatacije; na pravilno kori{}ewe
kapaciteta voznog parka i raspolo`ivih sredstava; a direktno na
ukupno poslovawe J@, zbog tro{kova za nepravilno upu}ena kola
na opravku, ili zbog tro{kova upotrebe neispravnih kola u sao-
bra}aju sa nesagledivim posledicama po bezbednost.
Sadr`aji programa op{testru~nih predmeta omogu}uju u~e-
nicima da pro{ire znawa iz osnova bezbednosti u `elezni~kom
saobra}aju, kako u teorijskom tako i u prakti~nom pogledu.
Nastava u okviru oblasti „Informacioni sistemi na J@”
i „Primena ra~unara u `elezni~kom saobra}aju” treba da u~eni-
cima pru`e solidne osnove za re{avawe problema pomo}u ra~una-
ra radi pravilnog planirawa obima prevoza, tj. planirawa potre-
ba za vu~enim vozilima u saobra}aju i u vezi s tim koliko su mo-
gu}nosti remontnih radionica. U~enici treba da se osposobe za
brzu i efikasnu obradu podataka o kolima u eksploataciji i van
eksploatacije i prora~une tro{kova prevoza i odr`avawa.
Obrada sadr`aja u`estru~nog predmeta „Vu~ena vozila sa
ko~nicama i vazdu{nim sistemima” u sklopu specijalisti~ke pra-
ske treba da obezbedi prakti~no upoznavawe sa konstruktivnim
karakteristikama vu~enih vozila na vi{em nivou, pri ~emu poseb-
nu pa`wu treba posvetiti uo~avawu dozvoqenih nedostataka i
o{te}ewa koji dopu{taju daqu upotrebu kola, kao i onih koji su
razlog iskqu~ivawa kola iz saobra}aja.
Oblasti obuhva}ene predmetom „RIC i RIV sa tovarewem”
produbquju i oboga}uju znawa i iskustva o na~inu upotrebe put-
ni~kih i teretnih kola u me|unarodnom saobra}aju. U~enike treba
upoznati sa konkretnim primerima i problemima u eksploataciji,
a naro~itu pa`wu obratiti na pravilno tovarewe kola.
U~enici treba da pro{ire i aktuelizuju znawa o elektroopre-
mi i ure|ajima na vu~enim vozilima i osposobe se za efikasno uo~a-
vawe i otklawawe kvarova, {to je u savremenim uslovima od izuzet-
nog zna~aja, pa stoga u~enicima treba posebno ukazati na specifi~-
ne nedostatke s ciqem smaweewa imobilizacije vu~enih vozila.
U oblasti tehni~ko kolske slu`be treba insistirati na kon-
kretnim postupcima i na~inu pregleda dejstva svih sklopova i ure-
|aja kola, postupku sa kolima u eksploataciji i van eksploatacije,
vanrednim doga|ajima, organizaciji i na~inu prevoza i postupcima
sa naro~itim vrstama robe i naro~itim po{iqkama. Posebno insi-
stirati na blagovremenom dono{ewu ispravnih odluka o kolima.
Pri realizaciji specijalisti~ke prakse u~enicima treba
permanentno ukazivati na neophodnost uvo|ewa i primene siste-
ma kvaliteta prema JUS ISO 9000 u wihovoj delatnosti i na `ele-
znici uop{te.
SPECIJALISTI^KI ISPIT
Ispitom se utvr|uje profesionalna osposobqenost u~enika
za obavqawe poslova i zadataka u preduze}u.
Ispit pola`e u~enik koji sa uspehom savlada predvi|eni
program.
Ispit se sastoji iz:
1. izrade prakti~nog rada;
2. usmene odbrane prakti~nog rada.
PRAKTI^NI RAD
Izradom prakti~nog rada u~enik treba da poka`e nivo ste~e-
nog znawa, umewa i ve{tine iz podru~ja rada obrazovnog profila.
Prakti~ni radovi konstitui{u se i obuhvataju slede}e
oblasti iz programskih sadr`aja predmeta:
– Postupci sa putni~kim i teretnim kolima u me|unarodnom
saobra}aju.
– Delovi za zamenu u me|unarodnom saobra}aju (unificira-
ni i neunificirani) – postupci za naplatu popuwavawa obrazaca.
– Osovinski sklopovi (na~in gradwe, dimenzije, toleranci-
je, grani~ne mere istro{enosti).
– Osovinska le`i{ta (na~in gradwe, dimenzije, pregled)
– Nose}i gibwevi;
– Tegqeni~ki i odbojni~ki ure|aji (na~in gradwe, dimenzi-
je, grani~ne mere);
– Ko~nice, vrste, rasporednici, mewa~i;
– Postoqe kola, obrtno postoqe – kolski sanduk;
– Grejawe putni~kih kola – vrste;
– Elektri~no osvetqewe;
– Tovarewe (op{te odredbe);
– Koncentrisano optere}ewe poda kola;
1. Tranzistorski regulator T 7
2. Ograni~iva~ napona SPA 60/24
3. Regulator napona KP 150
4. Tranzistorski pretvara~ za svetlo TRO 24.40
5. Protivklizni ure|aj PKZ
6. Vazdu{no grejawe kola tipa „Z” serije A B7. Tranzistorski bira~ napona
8. Elektromehani~ki bira~ napona „SHALDBAU”9. Ure|aj za grupisawe grejalica ZH 592 „SHALDBAU”10. Alternator 29.5V/7, 2 kW „GO[A”
11. Regulator napona ERN 29, 5V/130 A
USMENA ODBRANA PRAKTI^NOG RADA
Usmenom odbranom prakti~nog rada proverava se nivo ste-
~enog znawa u~enika iz stru~nih predmeta, kao i sposobnost u~e-
nika da to znawe primewuje u svakodnevnom izvr{avawu konkret-
nih zadataka iz oblasti organizacije tehni~ko-kolske slu`be.
Ispitna pitawa konstitui{u se iz sadr`aja stru~nih pred-
meta:
– Vu~ena vozila sa ko~nicama i vazdu{nim sistemima;
– RIC i RIV sa tovarewem;
– Elektrooprema i ure|aji na vu~enim vozilima (sa uo~ava-
wem i otklawawem kvarova);
– Tehni~ko-kolska slu`ba.
Grupa 5: PTT SAOBRA]AJ
Obrazovni profil: 5.1. TEHNI^AR PTT SAOBRA]AJA
– SPECIJALISTA
USLOVI ZA UPIS KANDIDATA
Specijalizaciju za ovaj obrazovni profil mogu sticati kan-
didati sa zavr{enim slede}im obrazovawem:
1. tehni~ar PTT saobra}aja, sa dve godine radnog isksutva.
Pri sa~iwavawu rang liste za upis kandidata vrednuje se
postignuti uspeh u prethodnom obrazovawu.
CIQ OBRAZOVAWA
Osnovni ciq obrazovawa je da usvajawem nastavnog sadr`aja
polaznici ovladaju radnim poslovima i zadacima koji su predvi-
|eni za obrazovni profil tehni~ar PTT saobra}aja – specijali-
sta, {to zna~i:
– da kroz ovaj oblik nastave polaznici pro{ire i upotpune
ste~ena teorijska i prakti~na znawa i da se osposobe za poslove
organizacije i neposrednog rukovo|ewa jedinicama PTT mre`e
odre|enog reda, odnosno mawim organizacionim celinama PTT
jedinica (smenom, odeqkom i sl.),
– da ovladaju osnovnim kategorijama iz organizacionog i
tehni~ko-tehnolo{kog dometa,
– da steknu potrebna znawa i iskustva o na~elima unutra-
{we organizacije rada, o tehni~ko-tehnolo{koj podeli rada u je-
dinicama PTT mre`e, a posebno u jedinicama za pru`awe po-
{tanskih usluga korisnicima,
Strana 86 – Broj 10 20. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
– da na principima moderne PTT tehnologije, u PTT jedi-
nicama koordiniraju i objediwuju tehnolo{ki proces obavqawa
raznovrsnih usluga,
– da uo~avaju statisti~ke i druge pokazateqe kojima se mo`e
uticati na obim i kvalitet rada,
– da blagovremeno reaguju na kadrovske, tehnolo{ke i druge
promene,
– da prate funkcionisawe i na~in kori{}ewa tehni~kih i
drugih sredstava za rad,
– da steknu kulturu uslu`ivawa i da uspe{no komuniciraju
sa korisnicima,
– da se osposobe za primenu tehni~kih sredstava za{tite na
radu,
– da polaznici ovladaju poslovima kontrole tehnolo{kog
procesa obavqawa PTT usluga i da u praksi primene ste~ena zna-
wa o raznovrsnim oblicima i metodama kontrole rada,
– da operativnom, dokumentarnom i drugim metodama kon-
trole rada reguli{u na~in i postupak obavqawa PTT usluga,
– da blagovremeno otkrivaju i reaguju na nepravilnosti,
propuste, nedostatke i zloupotrebu na radu,
– da polaznici ovladaju stru~nim znawima koja su potrebna
za daqe obrazovawe – samostalnim radom ili {kolovawem.
KARAKTERISTI^NI POSLOVI I RADNI ZADACI
Tehni~ar PTT saobra}aja – specijalista, priprema se za
obavqawe slede}ih poslova i radnih zadataka u jedinicama PTT
mre`e, od kojih su najzna~ajini poslovi:
1. Poslovi vo|ewa PTT jedinice:
– Organizovawe i kontrola rada i poslovi PTT manipula-
cije u poslovnoj jedinici áâ i â reda,
– Obavqawe administrativnih, statisti~kih i evidenti~ar-
skih poslova i poslova korespondencije za potrebe jedinice PTT
mre`e.
2. Operativno organizovawe PTT radova odnosno poslova
– Organizovawe rada smene,
– Obezbe|ivawe ispravnosti rada, aparata, alata,
– Sprovo|ewe propisanih mera za{tite na radu i javne bez-
bednosti,
– Re{avawe reklamacija,
– Vo|ewe evidencije o radu i prometu.
3. Operativno kontrolisawe PTT usluga
– Provera kvaliteta i kvantiteta obavqenih poslova odno-
sno usluga,
– U~e{}e u dono{ewu propisa odnosno pravila i planova
rada o organizaciji rada u PTT jedinici.
4. Kontrolisawe manipulativne dokumentacije u PTT sao-
bra}aju
– Kontrolisawe, sre|ivawe i evidentirawe manipulativne
dokumentacije PTT saobra}aja,
– Obrada i sre|ivawe dokumenata uplate, isplate i obra~u-
na usluga,
– Ispitivawe opravdanosti prigovora korisnika i re{ava-
we reklamacija.
5. Kontrolisawe sredstava glavne blagajne
– Organizovawe i kontrolisawe poslovawa sa sredstvima
glavne blagajne,
– Obavqawe operativnih poslova prema Slu`bi platnog
prometa,
– Izdavawe, preuzimawe i obra~unavawe novca i vrednosnica.
6. Poslovi uvo|ewa kadrova i unapre|ewa rada
– U~estvovawe u pripremawu i razra|ivawu operativnih
programa uvo|ewa u rad u~enika pripravnika i sl.,
– Davawe uputstava i pra}ewe rada i napredovawa radnika,
u~enika i pripravnika,
– Sakupqawe podataka za razvoj i istra`ivawe rada i po-
slova rada i poslovawa PTT jedinica.
Broj 10 – Strana 8720. jun 1997.
NASTAVNI PLAN
Broj
nedeqa
2
2
2
2
4
4
4
12
32
22 88
UKUPNO:
22
22
22
22
22
22
22
8
30
44
44
44
44
88
88
264
256
960
1.
2.
3.
4.
R/B
5.
6.
7.
8.
Organizacija i ekonomika PTT-a
Osnovi radnog prava
Osnovi statisti~ke analize u PTT-u
PTT tehnika i automatska obrada podataka
NASTAVNI PREDMETI
Organizacija i eksploatacija po{tanskog saobra}aja
Organizacija i eksploatacija TT saobra}aja
Organizacija nov~anog i ra~unsko-blagajni~kog poslovawa u PTT saobra}aju
Specijalisti~ka praksa
Prakti~na nastava u bloku
Nedeqno Godi{we
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
N A S T A V N I P R O G R A M I
1. ORGANIZACIJA I EKONOMIKA PTT-a
(2 ~asa nedeqno, 44 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq nastave je da polaznici steknu neophodno znawe iz
oblasti racionalnog upravqawa i kori{}ewa raspolo`ivih
sredstava na radnim mestima vo|a grupa u PTT sistemu.
Zadaci:
– da pro{ire i prodube ste~eno znawe o osnovnim pojmovi-
ma ekonomike i organizacije;
– da upoznaju {ta sve ~ini sadr`inu i novine preduze}a i
kako se ona evidentira;
– da nau~e kako se racionalno mogu koristiti pojedini
faktori proizvodwe u ciqu smawewa tro{kova, a pove}awa rezul-
tata poslovawa;
– da nau~e kojih se principa treba pridr`avati u poslovawu
da bi se ostvarili ekonomski principi;
– da se upoznaju kako boqom organizacijom ispo{tovati eko-
nomsko pona{awe u sopstvenom poslovawu.
SADR@AJI PROGRAMA
UVOD (2)
Predmet, metode, ciqevi i me|usobni odnosi ekonomike i
organizacije.
OSNOVNI OBLICI PRIVRE\IVAWA (3)
Preduze}a – pojam, karakteristike, elementi, vrste. Osnov-
ne karakteristike PTT preduze}a.
SREDSTVA PTT PREDUZE]A (8)
Osnovna sredstva – pojam osnovnih sredstava, osnovna PTT
sredstva, upravqawe osnovnim sredstvima, odr`avawe osnovnih
sredstava, pojam, obra~unavawe i kori{}ewe amortizacije, utvr|i-
vawe vrednosti osnovnih sredstava, izvori finansirawa osnov-
nih sredstava, evidencija osnovnih sredstva.
Obrtna sredstva – pojam i sastav obrtnih sredstava, koefi-
cijent obrtnih sredstava, izvori obrtnih sredstava.
– sredstva zajedni~ke potro{we
– sredsta rezervi – fonda rezervi
– inventura
TRO[KOVI PTT PREDUZE]A (15)
Utro{ci i cene elemenata proizvodwe. Tro{kovi elemena-
ta proizvodwe – pojam i podela prema elementima proizvodwe,
prema mestima nastanka, prema nosiocima nastanka, prema na~inu
obra~una i prema promeni obima proizvodwe.
Kalkulacije – pojam, podela, zna~aj i vreme.
Anga`ovana sredstva – pojam i oblici.
REZULTATI POSLOVAWA PREDUZE]A (4)
Pojavni oblici rezultata – fizi~ki obim proizvodwe, uku-
pan prihod, dobitak.
Merewe rezultata.
Raspodela rezultata.
EKONOMSKI PRINCIPI POSLOVAWA KAO MERILO
EFIKASNOSTI POSLOVAWA (7)
Pojam, merewe i faktori produktivnosti, ekonomi~nosti i
rentabilnosti.
ORGANIZACIJA RADA (7)
Principi organizacije rada
Metode organizacije rada
Organizacija rada i menaxment.
PLANIRAWE KAO ELEMENT ORGANIZACIJE RADA (6)
Investiciona ulagawa, transfer tehnologije, planirawe i
analiza teku}eg poslovawa i kontrola kvaliteta pojedinih eleme-
nata preduze}a.
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Tehni~ari PTT saobra}aja – specijalisti kroz ~asove teo-
rije i ve`bi treba da steknu osnovna znawa – pojmove, metode, pra-
vila i zakonitosti u ekonomskim naukama da bi mogli da rade na
poslovima kontrolora ili upravnika po{ta.
2. OSNOVI RADNOG PRAVA
(2 ~asa nedeqno, 44 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq nastave je da se steknu neophodna znawa radi shvatawa
na~ina i oblika organizovawa rada sa pravilima i obavezama za-
poslenih koji se u tim oblicima ostvaruju.
Zadaci nastave:
– da shvate zna~aj prava u na{em dru{tvu,
– da tuma~ewem pravnih normi i pravnih instituta shvate
wihovu opravdanost i svrhu,
– da na osnovu znawa ste~enih u praksi upoznaju i shvate ob-
like i na~ine ostvarivawa prava iz radnog odnosa,
– da upoznaju institute pravne za{tite zaposlenih u radnom
odnosu,
– da upoznaju op{te institute procesnog prava u funkciji
ostvarivawa prava zaposlenih u radnom odnosu.
SADR@AJI PROGRAMA
á. OSNOVNI POJMOVI O PRAVU (8)
1. Izvori prava
– Ustav SRJ
– Zakonski propisi
– Op{ti akti.
2. Pravne norme
– Pojam i elementi pravne norme.
– Vrste pravnih normi
– Va`ewe pravnih normi
– Tuma~ewe pravnih normi
– Dejstvo i povratna snaga pravnih normi
áá. PRAVNI AKTI (3)
– Pravni akti. Pojam i vrste pravnih akata
– Zakonitost, pravosna`nost i izvr{nost pravnih akata.
ááá. PRAVNI POLO@AJ PREDUZE]A (5)
– Oblici preduze}a
– Delatnost, firma i sedi{te.
– Statut preduze}a.
– Zastupawe preduze}a.
– Oblici odlu~ivawa.
– Organi preduze}a.
áâ. KOLEKTIVNI UGOVOR (4)
– Op{ti kolektivni ugovor.
– Posebni kolektivni ugovor (granski)
– Pojedina~ni kolektivni ugovor.
– Uloga sindikata u zakqu~ewu kolektivnog ugovora i orga-
nizovawa {tajka.
â. RADNI ODNOS (6)
– Pojam radnog odnosa. Pravo rada i sloboda rada. Uslovi
za zasnivawe radnog odnosa. Na~in zasnivawa radnog odnosa. Rad-
ni odnos na odre|eno i neodre|eno radno vreme. Pripravnici.
Raspore|ivawe zaposlenih.
âá. PRAVA ZAPOSLENIH IZ RADNOG ODNOSA (4)
– Prava zaposlenih iz radnog odnosa. Prava zaposlenih na
zaradu i naknade. Odmori i odsustva. Za{tita zaposlenih na radu.
Posebna za{tita `ena, omladine i invalida rada.
âáá. ODGOVORNOST ZA VR[EWE RADNIH DU@NOSTI I
OBAVEZA (4)
– Povrede radnih du`nosti i obaveza.
– Disciplinske mere.
– Disciplinski organi i disciplinski postupak.
– Materijalna odgovornost.
âááá. ZA[TITA PRAVA ZAPOSLENIH (4)
– Za{tita prava zaposlenih.
– Za{tita prava zaposlenih u preduze}u.
– Inspekcijska i sudska za{tita.
Strana 88 – Broj 10 20. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
áH. ZAJEDNICA OSIGURAWA (6)
– Pojam, zna~aj i vidovi osigurawa.
– Zdravstvena za{tita zaposlenih. Pravo na zdravstvenu za-
{titu. Obavezni vidovi zdravstvene za{tite.
– Invalidsko osigurawe. Pojam invalidnosti. Kategorije
invalidnosti. Pojam nesre}e na radu. Profesionalna rehabili-
tacija. Invalidska penzija. Naknada za telesno o{te}ewe.
– Penzijsko osigurawe. Penzijski sta`. Starosna penzija.
Porodi~na penzija.
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Programski sadr`aji se ostvaruju kroz konsultativnu nasta-
vu i sa`eto, s obzirom da u~enici raspola`u odre|enim teorij-
skim i prakti~nim znawem iz oblasti radnog prava.
U realizaciji treba koristiti pozitivne pravne propise a
posebno Ustav SRJ i odredbe zakona iz ovih oblasti (savezni Za-
kon o preduze}ima, Zakon o radnim odnosima i sl.)
Obja{wewa u vezi sa ostvarivawem prava, obaveza i odgo-
vornosti zaposlenih iz radnog odnosa, treba vr{iti uz prakti~ne
primere koji se daju analizom odgovaraju}eg kolektivnog ugovora.
3. OSNOVI STATISTI^KE ANALIZE U PTT-u
(2 ~asa nedeqno, 44 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq nastave je da polaznici upoznaju na~in popuwavawa i
vo|ewa statisti~ke evidencije u po{ti i zna~aj i namenu stati-
sti~kih obrazaca i na kraju, svrhu i ciq otpremawa istih.
Zadaci:
– da polaznici pro{ire i prodube ste~ena znawa i pojmove
o statistici;
– da nau~e kako se prou~avaju statisti~ke pojave i koriste
rezulatate ovih istra`ivawa;
– da upoznaju organizaciju i zna~aj statisti~ke slu`be u
PTT-u.
SADR@AJI PROGRAMA
OP[TI POJMOVI O STATISTICI (17+7)
– pojam statistike i wen zna~aj
– zna~aj i uloga statistike u prou~avawu dru{tvenih pojava
PREDMET STATISTIKE
– masovne pojave, pojam, podela
– obele`ja posmatrawa masovnih pojava
– vrste obele`ja posmatrawa, podela.
ETAPE STATISTI^KOG PROU^AVAWA
– prikupqawe i snimawe statisti~kih podataka
– potpuno i delimi~no posmatrawe
– propisi, ankete
– grupisawe i sre|ivawe statisti~kih podataka
– statisti~ke serije, vrste statisti~kih serija
– prikazivawe statisti~kih serija
– tabelarno prikazivawe statisti~kih serija
– grafi~ko prikazivawe statisti~kih serija
STATISTI^KA ANALIZA
– ciqevi i zadaci statisti~ke analize
– sredwe vrednosti: aritmeti~ka sredina
– geometrijska sredina
– modus, medijana
ORGANIZACIJA STATISTI^KE SLU@BE U
PTT SAOBRA]AJU (8+8)
– statisti~ka evidencija u jedinicama PTT mre`e
– prikupqawe statisti~kih podataka za obi~ne pismonosne
po{iqke
– li~na evidencija obrazac 309. Vo|ewe, zakqu~ivawe, name-
na i sadr`ina
– mese~ni pregled PTT usluga i norma minuta obrazac 308
– dnevna evidencija po{tanskih usluga obrazac 301
– dnevna evidencija telefonske slu`be obrazac 302
– dnevna evidencija telefonske slu`be obrazac 303
– popuwavawe, vo|ewe i zakqu~ivawe
– organizacija statisti~ke slu`be u Zajednici JPTT
– poslovni izve{taj i statistika Zajednice JPTT
4. PTT TEHNIKA I AUTOMATSKA OBRADA PODATAKA
(2 ~asa nedeqno, 44 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq nastave predmeta PTT tehnika i automatska obrada po-
dataka je da polaznici razumeju osnovne principe rada ure|aja iz
oblasti po{tanske i telekomunikacione tehnike, kao i sticawe
znawa iz automatske obrade podataka.
Zadaci:
– upoznavawe sa savremenim ure|ajima iz PTT tehnike;
– upoznavawe sa elementima i sklopovima telegrafskih, te-
lefonskih i komutacionih ure|aja;
– upoznavawe sa osnovnim pojmovima iz AOP-a.
SADR@AJI PROGRAMA
URE\AJI KOJI SE KORISTE U PO[TANSKOJ
SLU@BI (1)
– Ure|aji koji se koriste u otpremi, prevozu i uru~ewu po-
{tanskih po{iqki
– Ure|aji za automatsko sre|ivawe, odnosno za deqewe i
usmeravawe po{iqaka. Viqu{kari, konvejeri, transporteri, kon-
tejneri i druga tehni~ka sredstva koja se koriste u procesu preno-
sa po{tanskih po{iqki.
[ALTERSKI TERMINALI ZA RAD U PO[TI (2)
– Mikromodularni ra~unari sistem TIM-100 – konfiguracija
– Princip rada
– Pojam transakcija
– Olivetti – konfiguracija
– Povezivawe Olivetti-ja sa ra~unarima vi{eg nivoa.
ELEMENTI I SKLOPOVI TELEKOMUNIKACIONIH
URE\AJA (5)
– Pojam telefonsko-telegrafske mre`e i wena podela.
Terminalni TT ure|aji. Sistemi prenosa u TT saobra}aju. Komu-
tacioni TT ure|aji.
– Osnovni elementi i sklopovi telekomunikacionih ure|aja.
– Otpornik, kondenzator, induktivitet, dioda, tranzistori,
releji, bira~, koordinatna sklopka, odnosno matrica.
– Elektri~ni filtri. Svrha i upotreba u TT ure|ajima. Nisko-
frekventni filtri, visokofrekventni filtri, pojasni filtri.
– Modulatori i demodulatori. Princip rada i svrha.
– Regulacija nivoa.
TELEFONSKI URE\AJI (3)
– Fizi~ke osnove akustike. Frekventni opseg telefonskih
vodova.
– Terminalni telefonski ure|aji. Telefonski aparat.
Ostali pretplatni~ki telefonski ure|aji (telefonski aparat,
zbirni prikqu~ak, automatski telefonski odzivnik, broja~ ta-
rifnih imuplsa kod telefonskog pretplatnika).
– Telefonske centrale. Vrste centrale s obzirom na ulogu
koju vr{i u mre`i. Centrale u mesnoj mre`i (mesne i tandem –
centrale). Centrale u me|umesnoj i me|unarodnoj mre`i (~vorne,
glavne, tranzitne i me|unarodne).
TELEGRAFSKI URE\AJI (3)
– Princip rada telegrafije. Pojam impulsa i znaka. Tele-
grafske azbuke u primeni. Brzina telegrafisawa. Izobli~ewe i
uticaj smetwi na telegrafske imuplse.
– Terminalni telegrafski ure|aji. Teleprinter sa dopun-
skim ure|ajima; Eksploatacione prednosti elektronskih tele-
printera; Tele-teks terminal; Videoteks-terminal; Videoteks-
-terminal; Foto-telegrafski otpremnici i prijemnici. Faksi-
mil ure|aji grupe áá i ááá.
TELEGRAFSKO-TELEFONSKI VODOVI (1)
– Vazdu{ne TT linije, definicija vazdu{ne TT linije i va-
zdu{nog voda.
– Kablovski TT vodovi, TT kablovi i vrste. Pojam kablov-
ske `ile, parice, ~etvorke i koaksionalne parice.
Broj 10 – Strana 8920. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
– Slabqewe signala i preslu{avawe na TT vodovima. Defi-
nicija preslu{avawa i mere za spre~avae preslu{avawa na TT vo-
dovima.
SISTEMI PRENOSA U TT SAOBRA]AJU (2)
– Vi{estruko iskori{}avawe TT vodova. Princip rada VF
ure|aja. Digitalni sistemi. Primarni sistemi sa impulsno-kod-
nom modulacijom. Sekundarni digitalni sistemi.
– Sistemi za telegrafski prenos. Sistemi sa frekventnom
raspodelom kanala (FDM) brzine 50, 100 i 200 Bd. Sistemi sa vre-
menskom raspodelom kanala (TDM). Sistem za radio telefonski
prenos.
PRENOS PODATAKA (1)
– Osnovni pojmovi o prenosu podataka. Prenos podataka
preko telegrafske mre`e za asinhroni prenos podataka brzinom
od 300b/c. Prenos podataka preko telefonske mre`e. Prenos po-
dataka preko mre`e za prenos podataka sa komutacijom vodova.
Mre`a za prenos podataka sa komutacijom paketa.
UVODI U AUTOMATSKU OBRADU PODATAKA (6)
– Pojam sistema za automatsku obradu podataka. Automatska
obrada podataka. Struktura sistema za automatsku obradu podata-
ka. Na~in ~uvawa podataka. Kodovi. Brojni sistemi. Glavna memo-
rija ra~unara. Naredbe ili instrukcije. Aritmeti~ko logi~ka je-
dinica. Ulazno-izlazne jedinice i vrste kanala. Informati~ki
pojmovi vezani za automatsku obradu podataka. Ma{ine za pripre-
mu podataka. Organizacija podataka i pristup podacima. Softver
sistem. Program i programirawe.
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Realizacijom nastavnih sadr`aja iz ovog nastavnog predme-
ta u~enici treba da pro{ire svoja znawa iz PTT tehnike i da
steknu nova saznawa o automatskoj obradi podataka. O~iglednost
u nastavi je neophodna za organizaciju modernog tehnolo{kog
procesa rada {to je budu}e zanimawe u~enika, pa se pri obradi na-
stavnih oblasti u~enici moraju upoznati sa telekomunikacionim
ure|ajima, telefonskim i telegrafskim ure|ajima.
Da bi se program uspe{no realizovao koristiti kabinete,
radionice kojima raspola`e {kola i organizovati posete odgova-
raju}im jedinicama PTT mre`e.
5. ORGANIZACIJA I EKSPLOATACIJA PO[TANSKOG
SAOBRA]AJA
(4 ~asa nedeqno, 88 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq nastave je razvijawe sposobnosti polaznika za izvr{a-
vawe radnih zadataka ovog zanimawa, naro~ito kreativnosti i
inicijativnosti, pro{irivawe i produbqivawe znawa ste~enih
iz ove oblasti, kao i osposobqavawe polaznika za daqe usavr{a-
vawe.
Zadaci:
– upoznavawe polaznika sa osnovnim zadacima organizacije
i eksploatacije po{tanskog saobra}aja, mestom i ulogom po{tan-
skog saobra}aja u saobra}ajnom sistemu zemqe;
– stru~no upoznavawe polaznika za obavqawe radnih poslo-
va i zadataka na svim radnim mestima u jedinicama po{tanske
mre`e;
– osposobqavawe polaznika za poslove rukovo|ewa i orga-
nizacije odnosno kontrole tehnolo{kog procesa vr{ewa po{tan-
skih usluga.
SADR@AJI PROGRAMA
UVOD (4)
Pojam po{tanskog saobra}aja.
Zna~aj, uloga i funkcija po{tanskog saobra}aja u savreme-
nom dru{tvu i wegov razvoj.
Osnovne karakteristike po{tanskog soabra}aja: po{tanski
saobra}aj kao slo`en sistem i jedinstven tehnolo{ki sistem. Po-
{tanski saobra}aj kao deo sistema veza i saobra}ajnog sistema ze-
mqe, integralnost po{tanske mre`e i tehnolo{kih procesa, ma-
sovnost i heterogenost po{tanskih usluga. Po{ta kao transport-
na organizacija. Principi po{tanskog saobra}aja.
PROPISI I PRIRU^NICI ZA OBAVQAWE UPS i MPS-a
GENERALNI PLAN PO[TANSKE MRE@E
JUGOSLAVIJE (4)
Zadaci koje postavqa Generalni plan i na~in wihovog
ostvarivawa. Tehni~ko jedinstvo po{tanske mre`e i tehnolo{ko
jedinstvo pri obavqawu po{tanskih usluga prema Generalnom
planu po{tanske mre`e.
Organizacija po{tanske mre`e prema na~eloma Generalnog
plana.
Kvalitet po{tanskog saobra}aja prema na~elima General-
nog plana.
OP[TI USLOVI ZA VR[EWE PTT USLUGA (2)
Karakteristike op{tih uslova i osnovni zadaci.
Dono{ewe, sadr`aj i zna~aj op{tih uslova za vr{ewe PTT
usluga.
ZAKON O PTT USLUGAMA
PRAVILNIK O VR[EWU USLUGA U UPS-u
NOMENKLATURA PTT USLUGA (2)
Sadr`aj nomenklature, vrsta usluga, raspon i te`ina. Zone
udaqenosti, skale vrednosti za vrednosne po{iqke i dr.
Dono{ewe i zna~aj nomenklature PTT usluga.
CENOVNIK PTT USLUGA (2)
Utvr|ivawe cena po{tanskih usluga.
Cenovnik PTT usluga, wegova struktura i primena.
PROPISI ZA OBAVQAWE ME\UNARODNOG
PO[TANSKOG SAOBRA]AJA (6)
Svetska po{tanska konvencija.
Sadr`aj konvencije.
Dono{ewe i zna~aj Svetske po{tanske konvencije.
Ustav SPS.
Aran`mani.
PO[TANSKA MRE@A (10)
– Pojam i definicija po{tanske mre`e. Osnovni zadatak
po{tanske mre`e. Karakteristike po{tanske mre`e (dostupna,
sveobuhvatna i potpuna po{tanska mre`e).
– Organizacija po{tanske mre`e.
– Jedinice po{tanske mre`e, zna~aj i uloga u procesu pre-
nosa po{iqaka.
– Jedinice za pru`awe po{tanskih usluga korisnicima (po-
{ta, {alterska po{ta, sezonska po{ta i ugovorna po{ta).
– Posebni organizacioni delovi po{tanske mre`e (po-
{tanska samousluga, pokretna po{ta, izdvojeni {alter, rejon po-
{tono{e, ugovorna po{ta i stanica po{tono{e).
– Jedinice za preradu po{tanskih po{iqaka (po{tanski
centar, glavni po{tanski centri, izmeni~na po{ta).
– Posebni organizacioni delovi jedinice za preradu po{i-
qaka.
– Sredstva po{tanske mre`e.
OSNOVNA NA^ELA U IZGRADWI I RAZVOJU
PO[TANSKE MRE@E (6)
A) Dimenzionisawe kapaciteta
– Utvr|ivawe potrebnog broja po{ta.
– Kretawe obima usluga.
– Broj {altera i povr{ine radnih mesta.
B) Kriterijumi za otvarawe jedinstvene po{tanske mre`e i
jedinice za preradu po{tanskih po{iqaka.
– Radno vreme jedinica po{tanske mre`e.
– Raspored rada u funkciji uloga, zna~aj i zadatak jedinica
po{tanske mre`e u organizaciji procesa prenosa po{iqaka.
PRAVNO-POSLOVNI ODNOSI PO[TE SA
KORISNICIMA (4)
– Pravno dejstvo Ugovora po pristpawu.
Pravni odnosi izme|u korisnika po{tanskih usluga i po{te.
Uzajamna prava i obaveze pri kori{}ewu, odnosno vr{ewu
po{tanskih usluga u me|unarodnom po{tanskom saobra}aju.
Strana 90 – Broj 10 20. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
POJAM I KLASIFIKCIJA PO[TANSKIH USLUGA (2)
– Po{tanske usluge u UPS i MPS
– Po{tanske po{iqke u unutra{wem i me|unarodnom po-
{tanskom saobra}aju.
ORGANIZACIJA PRIJEMA PO[TANSKIH
PO[IQAKA (2)
– Organizacija prijema obi~nih pismonosnih po{iqaka.
– Prijam kwi`nih po{iqaka. Prijem po{iqaka na {irem
i naj{irem podru~ju i od VP. Prijem po{iqaka na univerzalnom
{alteru.
ORGANIZACIJA OTPREME PO[TANSKIH
PO[IQAKA (2)
– Otprema po{iqaka iz prijema po{te.
– Otprema u PC-u i GPC-u.
– Kartovawe.
– Sa~iwavawe zakqu~aka.
– Usmeravawe po{iqaka.
ORGANIZACIJA PREVOZA PO[TANSKIH
PO[IQAKA (10)
– Organizacija prevoza po{tanskih po{iqaka prema na~e-
lima Generalnog plana. Op{ti rad prevoza po{iqaka. Pregled
kartovawa.
– Osnovni zadaci po{tanskog transporta.
– Vrste transporta. Izbor transportnih sredstava. Prevoz
po{iqaka drumskim vozilima, avionima i na pomorskim linijama.
ORGANIZACIJA PRISPE]A I URU^EWA PO[TANSKIH
PO[IQAKA (5)
– Osnovni zadaci u organizaciji prispe}a po{iqaka.
– Radni procesi u prispe}u po{iqaka.
URU^EWE PO[TANSKIH PO[IQAKA – DOSTAVA
I ISPORUKA PO[IQAKA (5)
– Princip Generalnog plana u organizaciji pripreme po-
{iqaka za dostavu i isporuku.
– Organizacija priprema za dostavu po{tanskih po{iqaka.
– Organizacija dostave po{tanskih po{iqaka.
– Podru~je dostave po{te.
– Organizacija dostave na u`em podru~ju po{te.
– Sistemi dostave po{tanskih po{iqaka na u`em podru~ju
po{te.
– Centralizovani, decentralizovani i kombinovani sistem
dostave po{tanskih po{iqaka.
– Me{ovita i specijalna dostava po{iqaka.
– Pojam i organizacija dostavnog rejona, utv|ivawe terena
po{tono{e na dostavnom rejonu – podru~ju.
– Utvr|ivawe broja dostavnih hodova po{tono{e na dostav-
nom rejonu.
– Sistem pripreme po{iqaka za dostavu.
– Organizacija dostave i isporuka na {irem i naj{irem
podru~ju po{te.
– Op{ti elementi organizacije dostave i isporuke na {i-
rem i naj{irem podru~ju po{te (obim prometa, veli~ina i tip na-
seqa, udaqenost od mati~ne po{te, mogu}nost kori{}ewa prevo-
znih sredstava).
– Oblici isporuke po{iqaka.
Isporuke po{iqaka preko pregradaka i na {alteru po{te.
– Organizacija isporuke preko pregradaka. Grupni ili nu-
meri~ki sistem u pripremi pi{iqaka za isporuku preko pregra-
daka.
– Organizacija isporuke po{te preko {altera po{te.
REKLAMACIJE I POTRA@IVAWE PO[IQAKA
U UNUTRA[WEM SAOBRA]AJU (10)
– Osnovni pojmovi o reklamacijama.
– Postupak sa reklamacijama po{iqaoca u vezi sa neuru~e-
wem i prekora~ewem roka za prenos i uru~ewe obi~nih i kwi`e-
nih po{iqaka.
– Potraga za po{iqkom putem kartovawa.
– Rokovi za re{avawe i po`urivawe potra`nice.
– Reklamacija primaoca zbog o{te}ewa ili umawewa sadr-
`ine po{iqke.
– Potra`ivawe po{iqaka u me|unarodnom saobra}aju.
– Postupak sa potra`nicama u me|unarodnom saobra}aju.
– Op{te odredbe o odgovornosti RJ PTT saobra}aj i nakna-
de u untra{wem saobra}aju.
– Principi i obim odgovornosti RJ PTT saobra}aja za {tetu.
– Naknada {tete za po{iqke.
– Ostvarivawe potra`ivawa i zastarelosti.
– Op{te odredbe o odgovornosti i naknadama u me|unarod-
nom po{tanskom saobra}aju.
KVALITET PO[TANSKOG SAOBRA]AJA (5)
A) Kvalitet prijema,
B) Kvalitet otpreme,
V) Kvalitet prevoza,
G) Kvalitet prispe}a,
D) Kvalitet dostave,
\) Kvalitet isporuke po{iqaka,
E) Kvalitet sigurnosti u prenosu po{iqaka.
UNUTRA[WA KONTROLA U PO[TANSKOM
SAOBRA]AJU (5)
– Metode kontrole.
– Vrste kontrole.
6. ORGANIZACIJA I EKSPLOATACIJA TT SAOBRA]AJA
(4 ~asa nedeqno, 88 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq nastave ovog predmeta je da polaznici ovladaju potreb-
nim znawima za izvr{avawe radnih zadataka iz opisa zadataka
ovog obrazovnog profila, pro{irivawe i produbqivawe ste~enih
znawa kao i osposobqavawe polaznika da se na osnovu ste~enih
znawa daqe usavr{avaju.
Zadaci:
– upoznavawe polaznika sa organizacijom i eksploatacijom
TT saobra}aja,
– osposobqavawe polaznika teorijski i prakti~no za oba-
vqawe poslova i zadataka tehni~ara – specijaliste u eksploataci-
ji TT saobra}aja,
– upoznavawe polaznika sa specifi~nostima i prednostima
TT saobra}aja, kao i sistemima eksploatacije TT saobra}aja,
– sticawe uvida u obavqawe pojedinih radnih operacija u
telegrafskom i telefonskom saobra}aju.
SADR@AJI PROGRAMA
OSNOVNA ZNAWA O TELEKOMUNIKACIJAMA (8)
Pojam i zadatak telekomunikacija
Predmet telekomunikacionog saobra}aja
Pojam i predmet telegrafskog saobra}aja
Pojam telematskog saobra}aja
Pojam i predmet telefonskog saobra}aja
PROPISI I PRIRU^NICI ZA OBAVQAWE
TELEKOMUNIKACIJA (10)
Propisi za obavqawe unutra{weg telekomunikacionog sao-
bra}aja
Priru~nici za obavqawe unutra{weg telekomunikacionog
saobra}aja
Propisi za obavqawe me|unarodnog telekomunikacionog
saobra}aja
Priru~nici za obavqawe me|unarodnog telekomunikacio-
nog saobra}aja.
TELEKOMUNIKACIONI SAOBRA]AJ (5)
Podela telekomunikacionog saobra}aja
Osobine telekomunikacionog saobra}aja
Merewe i analiza saobra}aja
Tro{kovi u eksploataciji telefonsko-telegrafskog sao-
bra}aja.
SISTEMI EKSPLOATACIJE TELEFONSKOG
SAOBRA]AJA (20)
Direktne veze
Genteks saobra}aj
Broj 10 – Strana 9120. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
Mre`a za rentransmisiju telegrama
Teleks saobra}aj
Faksimil saobra}aj
Teleteks saobra}aj
Videoteks saobra}aj
Saobra}aj podataka
Sistem za razmenu poruka
Univerzalne li~ne komunikacije
SISTEMI EKSPLOATACIJE U TELEFONSKOM
SAOBRA]AJU (8)
Op{ti sistemi eksploatacije
Sistemi eksploatacije kod nas
TELEFONSKO-TELEGRAFSKE USLUGE (12)
Uvodna razmatrawa
Telefonski razgovori
Posebne usluge
Elementi kvaliteta telefonskih usluga
Odnosi sa korisnicima
Telegrafske usluge
Posebne usluge
Elementi kvaliteta telegrafskih usluga
Odnosi sa korisnicima
ORGANIZACIJA RADA U ORGANIZACIONIM
JEDINICAMA ZA PRU@AWE TELEGRAFSKIH
I TELEFONSKIH USLUGA (5)
Raspored zgrada, sala i odeqaka za rad
Pravci kretawa u telegrafu
VRSTE KONTROLE U TELEGRAFSKOM SAOBRA]AJU (10)
Pojam, vrste, metode
Kontrola rukovawa telegramima
Du`nost operativnog kontrolora
Du`nost slu`benika manipulativne kontrole
VRSTE KONTROLE U TELEFONSKOM SAOBRA]AJU (10)
Zadaci, ciqevi, na~in kontrole
Du`nosti radnika manipulativne kontrole telefonske slu`be
7. ORGANIZACIJA NOV^ANOG I RA^UNSKO-BLAGAJNI^-
KOG POSLOVAWA U PTT SAOBRA]AJU
(4 ~asa nedeqno, 88 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq nastave je da se u~enici osposobe za poslove rukovo|e-
wa i organizacije, odnosno za poslove kontrole ra~unsko-blagaj-
ni~kog i nov~anog poslovawa u PTT-u.
Zadaci nastave:
– da se u~enici osposobe za vr{ewe poslova i zadataka na
vo|ewu i kontroli manipulativnih i ra~unskih isprava,
– da se osposobe za poslove blagajne – sakqu~ara i glavnog
blagajnika,
– sa~iwavawe i kontrola stawa kase, zbirnog ra~una priho-
da i mati~nih ra~una.
SADR@AJI PROGRAMA
RA^UNSKO-BLAGAJNI^KO POSLOVAWE (32)
PODELA RADA U GLAVNOJ BLAGAJNI IZME\U GLAVNOG
BLAGAJNIKA I SAKQU^ARA (8)
Na~in odgovornosti za pojavu mawka i vi{ka u glavnoj bla-
gajni.
Na~in konstatovawa i popuwavawa mawka u slu~aju provale
i orobqavawa jedinice PTT mre`e.
Odnos ra~unopolaga~a u jedinici PTT mre`e
Odnos ra~unopolaga~a i jedinice PTT mre`e u slu~aju poja-
ve mawka i vi{ka.
REGULISAWE MAWKA I VI[KA IZME\U PO[TA, ZOP-a
I PO[TANSKE [TEDIONICE (8)
Sa~iwavawe i otpremawe stawa kase
Blagajni~ki maksimum
Trebovawe nov~anih dotacija
Otpremawe nov~anog suvi{ka
Na~in naplate i zara~unavawe PTT prihoda za sporedne i
dopunske delatnosti
ZARA^UNAVAWE PO[TARINE ZA SVE USLUGE U
ME\UNARODNOM SAOBRA]AJU (8)
Objediwavawe PTT prihoda na nivou organizacionih jedi-
nica.
Pregled mati~nih i zbirnih ra~una.
Zbirni ra~un prihoda. Otprema mese~nih ra~una i ~uvawe
kopija.
Trebovawe po{tanskih vrednosti.
Prijem po{tanske vrednosti. Vra}awe po{tanske vrednosti.
PLA]AWE USLUGA PO FAKTURI (8)
Pla}awe usluga po fakturi.
Na~in obrade usluga koje se pla}aju po fakturi.
Prihodi od telegrafskih usluga.
Prihodi od telefonskih usluga.
NOV^ANO POSLOVAWE (56)
A) OTKUP PO[TANSKIH GARANTNIH ^EKOVA VP-14 (10)
Op{ti uslovi za otkup po{tanskih garantnih ~ekova.
Op{ti propisi
Popuwavawe ~eka
Provera ispravnosti ~eka
Utvr|ivawe identitete korisnika ~eka
Kwi`ewe otkupqenih ~ekova.
Izgled i opis po{tanskih garantnih ~ekova i ~ekovnih ga-
rantnih karata
Holandski po{tanski garantni ~ek VP-14 (GIROBETAAL-KAART)
– ^ekovna garantna karta
– Francuski po{tanski garantni ~ek VP-14
^ekovna garantna karta
Britanski po{tanski garantni ~ek VP-14 (national girobank)^ekovna garantna karta.
B) ISPLATA (OTKUP) EURO^EKA (10)
Vrsta euro~ekova i euro~ek garantna kartica
Op{ti propisi o otkupu euro~ekova
Popuwavawe euro~eka
Provera ispravnosti euro~eka
Utvr|ivawe identiteta vlasnika euro~eka
Otkup euro~ekova
Upisivawe podataka na pole|ini euro~eka i overa euro~e-
kova od strane isplatne po{te
Upisivawe euro~eka u dnevnik ispla}enih me|unarodnih
po{tanskih uputnica
Otprema ispla}enih euro~ekova Po{tanskoj {tedionici.
V) OBAVQAWE MEWA^KIH POSLOVA U JEDINICAMA
PTT MRE@E (13)
Op{te odredbe
Vrste mewa~kih poslova
Po{te koje vr{e mewa~ke poslove
Kursna lista
Kupovina stranih sredstava pla}awa
Kupovina efektivnog stranog novca
Pojam ~ekova i vrste ~ekova koje otkupquju po{te
Rok va`nosti i visina iznosa ~eka
Bankarski ~ekovi
Putni~ki ~ekovi
^ekovi Narodne banke Jugoslavije glase na dinare.
Postupak kod jedinica PTT mr`e prilikom kupovine stra-
nih sredstava pla}awa
– Kupovina efektivne strane valute
Kupovina bankarskog ~eka
Kupovina putni~kog ~eka
Postupak kod prijave falsifikata, kra|e i gubitka
Danski po{tanski garantni ~ek VP-14
^ekovna garantna karta
Norve{ki po{tanski garantni ~ek VP-14
^ekovna garantna karta.
Strana 92 – Broj 10 20. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
ISPLATA [TEDNIH ULOGA SA INOSTRANIH
[TEDNIH KWI@ICA
G) ISPLATA [TEDNIH ULOGA SA [TEDNIH
KWI@ICA PO[TANSKE [TEDIONICE AUSTRIJE (6)
Op{ti propisi o isplati
Opis {tednih kwi`ica
Utvr|ivawe identiteta
Isplata {tednih uloga
Upisivawe ispla}enih iznosa na isplatnu karticu
Popuwavawe isplatne kartice
Upisivawe isplatnih kartica u dnevnik ispla}enih uputni-
ca u me|unarodnom saobra}aju
Spisak neva`e}ih {tednih kwi`ica.
D) ISPLATA [TEDNIH ULOGA SA [TEDNIH
KWI@ICA PO[TANSKE UPRAVE SR NEMA^KE (6)
Op{ti propisi o isplati
Opis {tedne kwi`ice
Utvr|ivawe identiteta
Isplata {tednih uloga
Upisivawe ispla}enih iznosa u {tednu kwi`icu i na is-
platnu karticu
Popuwavawe isplatne kartice
Upisivawe isplatnih kartica u dnevnik ispla}enih putni-
ca u me|unarodnom saobra}aju
Spisak neva`e}ih {tednih kwi`ica
\) OBRA^UN SA PO[TANSKOM [TEDIONICOM (11)
Op{ti propisi o isplati po{tansko uputni~kih ~ekova VP-13.
Opis po{tansko uputni~kih ~ekova VP-13
Prera~un po{tansko uputni~kih ~ekova VP-13
Isplata po{tansko uputni~kih ~ekova VP-13
Upisivawe ispla}enih ~ekova VP-13 u dnevnik ispla}enih
uputnica u me|unarodnom saobra}aju.
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Upoznati polaznike sa zna~ajem blagajni~kog i ra~unskog
poslovawa kod po{ta, telegrafa i telefona. Posebno treba uka-
zati na povezanost ra~unskog i blagajni~kog poslovawa. Pri ob-
radi nastavnih tema treba obratiti posebnu pa`wu na poslove
kontrolora i upravnika u po{ti koje }e on neposredno obavqati.
Posebno treba objasniti kontrolu ra~unskog i stvarnog sta-
wa, postupak kod nastajawa vi{ka i mawka u po{ti, zatim poslove
kontrole pomo}nih blagajni, ra~unopolaga~a. Isto tako u savla-
|ivawu gradiva polaznici treba da se upoznaju sa me|unarodnom
{tednom slu`bom, otkupom stranih sredstava pla}awa, bezgoto-
vinskim pla}awem i dr.
8. SPECIJALISTI^KA PRAKSA
(12 ~asova nedeqno, 264 ~asa godi{we)
CIQ I ZADACI
Ciq nastave je da polaznici, u prakti~nom radu, provere i
upotpune ste~ena teorijska znawa i da ovladaju poslovima nepo-
srednog rukovo|ewa i kontrole tehnolo{kog procesa rada u jedi-
nicama po{tanske mre`e.
Zadaci nastave su da polaznici, u konkretnim radnim uslo-
vima, obavqaju poslove organizacije i da kontrolom tehnolo{kog
procesa rada reguli{u na~in i postupak obavqawa PTT usluga i
usluga nov~anog i ra~unskog poslovawa.
SADR@AJI PROGRAMA
ORGANIZACIJA I NEPOSREDNO RUKOVO\EWE
POSLOVIMA U JEDINICAMA PTT MRE@E (20)
– Raspore|ivawe radnika na odgovaraju}e poslove i zadatke
i starawe o zaposlenosti u PTT jedinici;
– Neposredna kontrola pravilnosti odvijawa pojedinih teh-
nolo{kih procesa u jedinicama PTT mre`a;
– Preduzimawe mera u ciqu otklawawa zastoja u vr{ewu
PTT usluga;
– Vo|ewe ra~una o opremqenosti PTT jedinica sredstvima
za rad, upotrebnim inventarom i PTT obrascima, kao i pravilni-
cima i uputstvima koji reguli{u PTT slu`bu;
– Pra}ewe i preduzimawe odgovaraju}ih mera u organizaciji
prijema po{iqaka radi otklawawa nepravilnosti i zastoja u radu;
– Pra}ewe i preduzimawe organizacionih mera u vezi sa ot-
premom, prispe}em i preuzimawem zakqu~aka;
– Pra}ewe kvaliteta obavqawa dostavne i isporu~ne slu`be;
– Obezbe|ivawe neposrednog ili posrednog vo|ewa stati-
sti~kih podataka PTT jedinice, odnosno odeqka;
– Obavqawe neposredne kontrole u vezi sa zakqu~ivawem
potrebnih ra~unskih i manipulativnih isprava po zavr{etku
dnevnog rada.
Na odgovaraju}i na~in obavqati obuku novoprimqenih rad-
nika kao i proveru pravilnosti rada radnika na obavqawu pojedi-
nih poslova i radnih zadataka.
KONTROLA TEHNOLO[KOG PROCESA RADA (90)
Vr{ewe kontrole obavqawa PTT usluga;
– Operativna kontrola u procesu rada;
– Dokumentarna kontrola u procesu rada;
– Kontrola manipulativnih isprava, odnosno ra~unskih is-
prava;
– Osnovni zadaci kontrole tehnolo{kog procesa rada;
– Mesto gde se vr{i kontrola i organi koji vr{e kontrolu;
– Sa~iwavawe plana rada organa operativne kontrole;
– Redovna i povremena kontrola sredstava rada;
– Operativna kontrola prenosa po{tanskih po{iqaka;
– Kontrola prijema po{iqaka: obi~nih pismonosnih po{i-
qaka, tiskovina, novina i ~asopisa, kontrola prijema po{iqaka
preko po{tanskih kov~e`i}a;
– Kontrola prijema uplata nov~anih dokumenata (uplata
SPP, po{tanskih {tednih uloga, ~ekova i dr.)
– Kontrola prijema kwi`enih po{iqaka;
– Kontrola prijema pi{iqaka od velikih korisnika i voj-
nih po{ta;
– Kontrola otpreme po{iqaka, obi~nih i kwi`enih;
– Kontrola sa~iwavawa i razmene zakqu~aka;
– Kontrola prevoza – transporta po{tanskih po{iqaka;
– Kontrola prispe}a zakqu~aka;
– Na~in i postupak vr{ewa kontrole u putuju}im po{tama;
– Operativna kontrola uru~ewa po{iqaka;
– Kontrola pripreme obi~nih i kwi`enih po{iqaka za is-
poruku i dostavu;
– Kontrola pripreme za isplatu po{tanskih putnica, uput-
ni~kih telegrama u unutra{wem i me|unarodnom saobra}aju i kon-
trola pripreme uputnica SPP za isplatu u po{ti i domu;
– Kontrola pripreme paketa za isporuku i dostavu, kontrola
pripreme za dostavu hitnih pi{iqaka i vrlo hitnih paketa, kon-
trola isporuke po{iqaka po izve{taju o prispe}u po{iqaka i
post-restant po{iqaka;
– Kontrola dostave po{iqaka. Provera uru~ewa po{iqaka
i rad po{tono{e na terenu;
– Kontrola uplate otkupnih i drugih zadu`ewa za po{tan-
ske kwi`ene po{iqke kojima su zadu`eni;
– Kontrola nadoslawa i vra}awa po{iqaka;
– Kontrola manipulativnih isprava u po{tanskom saobra-
}aju i nov~anom poslovawu;
– Ra~unska kontrola primqenih dokumenata, po{tanskih i
telegrafskih uputnica, uputnica SPP-a, {tednih uloga i isplata;
– Kontrola vr{ewa isplata nov~anih dokumenata u untra-
{wem i me|unarodnom PTT saobra}aju;
– Pregled i kontrola pomo}nih blagajni u po{ti i glavne
blagajne;
– Odgovornost radnika koji vr{i kontrolu.
POSLOVI GLAVNE BLAGAJNE I SAKQU^ARA (90)
– Pojam blagajni~kog i ra~unskog poslovawa;
– Ostvarivawe prihoda;
– Blagajni~ka sredstva;
– Vrste blagajni, poslovi blagajnika i sakqu~ara;
– Ra~unopolaga~i: blagajnik i sakqu~ar;
– Rukovawe blagajni~kim sredstvima;
– Pregled blagajni i blagajni~kih sredstava;
– Ra~unsko poslovawe – uop{te o ra~unima;
– Zara~unavawe prihoda u jedinicama PTT mre`e;
– Trebovawe po{tanskih vrednosti: prijem i vra}awe po-
{tanskih vrednosti;
– Ra~un po{tanskih sredstava;
Broj 10 – Strana 9320. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
– Me|unarodni kupon za odgovor;
– List razdu`ewa;
– Zara~unavawe iznosa cena napla}ene u gotovom i po fakturi;
– Zara~unavawe cena upotrebom ma{ine za frankirawe i
prijem po{iqaka;
– Zara~unavawe i naplata iznosa cena za prenos novina i ~a-
sopisa za po{tanske usluge, za uputnice i usluge platnog prometa;
– Dopunske po{tanske usluge;
– Zara~unavawe i naplata prihoda od telegrafskih i tele-
fonskih usluga po fakturi;
– Vra}awe iznosa cene za ve} napla}ene usluge;
– Obra~un telegrafskih i telefonskih usluga po fakturi;
– Zbirni ra~un prihoda;
– Zara~unavawe prihoda od ostalih usluga;
– Na~in na koji se vr{i razgrani~avawe PTT prihoda.
REKLAMACIJA I POTRA@IVAWE PO[IQAKA U
UNUTRA[WEM I ME\UNARODNOM PO[TANSKOM
SAOBRA]AJU (22)
Reklamacije u unutra{wem po{tanskom saobra}aju:
– Zna~aj reklamacionog postupka kojim se utvr|uju sporne
~iwenice u vezi sa izvr{ewem ili urednim izvr{ewem po{tan-
ske usluge;
– Vrste reklamacije u unutra{wem po{tanskom saobra}aju;
– Reklamacije po{iqaoca;
– Reklamacije primaoca zbog o{te}ewa ili umawewa sadr-
`aja po{iqke.
Postupak sa reklamacijom po{iqaoca u vezi sa uru~ewem i
prekora~ewem roka za prenos i uru~ewe obi~ne i kwi`ene po{iqke:
– Pokretawe reklamacionog postupka;
– Kwiga otpremqenih potra`nica;
– Otprema potra`nica odredi{noj po{ti;
– Postupak sa potra`nicom u odredi{noj po{ti;
– Re{avawe potra`nice;
– Kwiga prispelih potra`nica. Pribavqawe izjave primaoca;
– Vra}awe re{ene potra`nice;
– Postupak u po{ti kod koje je pokrenut reklamacioni po-
stupak sa pozitivno i negativno re{enom potra`nicom;
– Potraga putem kartovawa;
– Sre|ivawe podataka koji se odnose na nestanak (gubitak)
ili pogre{no uru~ewe po{iqaka;
– Sa~iwavawe kartona KP-1 za negativno re{ewe potra-
`nice;
– Zahtev za obave{tewe o uru~enoj kwi`enoj po{iqci;
– Potupak sa reklamacijom primaoca zbog o{te}ewa ili
umawewa sadr`aja pi{iqke;
– Zapisnik o neispravnosti pi{iqke.
Potra`ivawe po{iqaka u me|unarodnom po{tanskom sao-
bra}aju:
– Pokretawe potra`nog postupka za po{iqke primqene u
na{oj zemqi;
– Sa~iwavawe potra`nice za preporu~ene po{tanske po-
{iqke, vrednosna pisma i pakete (Obrazac S-9), za obi~ne pismo-
nosne pi{iqke (Obrazac S-8), za uputnice u me|unarodnom sao-
bra}aju (Obrazac MP-4)
– Kwiga otpremqenih potra`nica u me|unarodnom saobra}aju;
– Otprema potra`nica nadle`noj izmeni~noj po{ti;
– Postupak u prijemnoj po{ti sa vra}enom, re{enom potra-
`nicom;
– Postupak u odredi{noj po{ti sa prispelom potra`nicom
koju su sa~inile inostrane po{te;
– Kwiga prispelih potra`nica za me|unarodni saobra}aj;
– Re{avawe potra`nica za obi~ne i kwi`ene po{iqke;
– Pribavqawe izjave primaoca;
– Otprema re{ene potra`nice nadle`noj PTT organizaciji.
SA^IWAVAWE I RE[AVAWE SLU@BENIH OBAVESTI
U UNUTRA[WEM I ME\UNARODNOM SAOBRA]AJU (42)
Sa~iwavawe slu`benih i pla}enih obavesti u unutra{wem
saobra}aju na osnovu originalnih telegrama i slu`benih obavesti.
Sa~iwavawe i re{avawe notica RQ i BQ u unutra{wem te-
legrafskom saobra}aju.
– Sa~iwavawe i re{avawe slu`benih obavesti u me|unarod-
nom saobra}aju u svim sistemima eksploatacije;
– Sa~iwavawe i re{avawe notice RQ i BQ u me|unarodnom
telegrafskom saobra}aju.
Sa~iwavawe i re{avawe potra`nice u unutra{wem saobra-
}aju.
Postupak sa potra`nicom u me|unarodnom saobra}aju.
Kontrola pravilnog rukovawa telegramima:
– Pravilan prijem;
– Pravilno brojawe re~i;
– Naplata cene za telegrame;
– Kontrola upisivawa telegrama u ra~un prihoda od tele-
grafskih usluga;
– Kontrola pravilnog usmeravawa telegrama;
– Pravilnost otpravqawa i preuzimawa telegrama;
– Kontrola pravilnosti uspostavqawa veze i pravilnost ob-
likovawa telegrama;
– Kontrola pravilnosti preuzimawa telegrama;
– Kontrola pravilnosti upisivawa telegrama u zapisnik te-
legrafskog rada;
– Kontrola pravilnosti uru~ewa telegrama;
– Priprema telegrama za uru~ewe;
– Pravilnosti uru~ewa.
Kontrola telegrama i telegrafskih isprava:
– Kontrola dolaznih uputni~kih telegrama;
– Postupak za otklawawe smetwi u slu~aju zastoja.
Kontrola pra}ewa rada radnika na radnim mestima u tele-
fonskom saobra}aju:
Kontrola pra}ewa organizacije na kontrolnom stolu i kon-
trola rada radnika sa kontrolnog stola;
– Kontrola manipulativnih isprava u telefonskom saobra}aju.
9. PRAKTI^NA NASTAVA U BLOKU
(32 ~asa nedeqno, 256 ~asova godi{we)
CIQ I ZADACI
Ciq nastave je da vanredni u~enici u neposrednom radu
provere i upotpune ste~ena teorijska znawa i da se osposobe za po-
slove, organizaciju i kontrolu rada.
Zadaci nastave su da se u~enici osposobe da operativnom,
dokumentarnom i drugim metodama kontrole tehnolo{kog procesa
rada reguli{u na~in i postupak obavqawa PTT usluga i usluga
nov~anog i ra~unsko-blagajni~kog poslovawa u jedinicama PTT
mre`e.
SADR@AJI PROGRAMA
POSLOVI ORGANIZACIJE RADA U JEDINICAMA PTT
MRE@E (18)
KONTROLA TEHNOLO[KOG PROCESA RADA U SVIM
FAZAMA TEHNOLO[KOG PROCESA PRENOSA
PO[TANSKIH PO[IQAKA (88)
KONTROLA NOV^ANOG POSLOVAWA U JEDINICAMA
PTT MRE@E (88)
REKLAMACIJE I POTRA@IVAWE PO[IQAKA U
UNUTRA[WEM I ME\UNARODNOM SAOBRA]AJU (22)
SA^IWAVAWE I RE[AVAWE SLU@BENIH OBAVESTI
U UNUTRA[WEM I ME\UNARODNOM TELEGRAFSKOM
SAOBRA]AJU (40)
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Prakti~na nastave u bloku obuhvata op{testru~ne i u`e-
stru~ne sadr`aje budu}eg poziva, odnosno poslove organizacije i
kontrole tehnolo{kog procesa rada.
Ova nastava se obavqa u oglednoj po{ti, odnosno u odgova-
raju}im jedinicama po{tanske mre`e u kojima se u~enicima pru-
`a mogu}nost da svoja znawa neposredno u praksi primene i da ih
upotpune novim iskustvima.
ZAVR[NI ISPIT
Zavr{ni ispit za vanredne u~enike obrazovnog profila
tehni~ar PTT saobra}aja-specijalista, sastoji se iz slede}eg:
– pismene pripreme za izradu prakti~nog zadatka, odnosno
rada;
– izrade prakti~nog zadatka;
– usmene odbrane prakti~nog zadatka.
Strana 94 – Broj 10 20. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
SADR@AJ ZAVR[NOG ISPITA
Za obrazovni profil tehni~ar PTT saobra}aja-specijalista
u â stepenu stru~ne spreme polagawe zavr{nog ispita utvr|uje se
iz slede}ih oblasti:
– po{tanski saobra}aj,
– telegrafsko-telefonski saobra}aj,
– nov~ano i blagajni~ko ra~unsko poslovawe.
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Nastavni sadr`aji za obrazovni profil tehni~ar PTT sao-
bra}aja – specijalista, zasnivaju se na znawima koja su polaznici
usvojili na ááá i áâ stepenu stru~ne spreme, kao i na radnim isku-
stvima koja su polaznici stekli u PTT eksploataciji.
Nastavni program se sastoji iz dva dela, odnosno iz dve gru-
pe predmeta:
1. zajedni~ki predmeti za podru~je rada,
2. stru~ni predmeti.
Nastavni predmeti ili grupe predmeta realizuju se po nave-
denom redosledu kojim se obezbe|uje kontinuitet i postupnost u
usvajawe stru~nih znawa.
Pri obradi ovih nastavnih sadr`aja, treba imati u vidu da
se polaznici pripremaju za poslove organizacije i neposrednog
rukovo|ewa jedinicama PTT mre`e áâ i â reda, odnosno mawim
organizacionim celinama PTT jedinica, kao i za poslove opera-
tivne i dokumentarne kontrole procesa rada. Obavqawe ovih po-
slova zahteva svestrano poznavawe PTT manipulacije, pa se pri
izradi nastavnih programa imao u vidu princip uzajamne poveza-
nosti teorijske i prakti~ne nastave.
Zajedni~ki predmeti za podru~je rada pru`aju teorijska
stru~na znawa iz pojedinih oblasti PTT slu`be, npr. o ekonomi-
ci i organizaciji PTT-a, o statisti~koj analizi u PTT-u i dr.,
kao i o osnovama radnog prava. Zajedni~ki predmeti su osnov za
daqe stru~no obrazovawe odnosno za usvajawe znawa iz stru~nih
predmeta. Nastava iz ovih predmeta se realizuje odgovaraju}im na-
stavnim metodama, kori{}ewem stru~ne literature, obrazaca, she-
ma, crte`a i drugih nastavnih sredstava. Zajedni~ki programi za
podru~je rada sadr`e nastavne teme, odnosno oblasti koje treba
potpunije prou~avati:
1. Organizacija i ekonomika PTTT-a:
– Organizacija procesa rada sa osnovnim celinama kao de-
lovima preduze}a,
– Qudski faktor u organizaciji proizvodnih procesa.
2. Osnovi radnog prava:
– Pravni polo`aj preduze}a,
– Prava radnika iz radnog odnosa,
– Obaveze i odgovornost radnika.
3. Osnovi statisti~ke analize u PTT-u;
– Organizacija statisti~ke slu`be u PTT saobra}aju.
4. PTT tehnika i automatska obrada podataka:
– TT ure|aji,
– Uvid u automatsku obradu podataka.
Nastava iz zajedni~kih predmeta za podru~je rada organizuje
se u u~ionicama Tehni~ke PTT {kole.
Stru~ni predmet prou~avaju organizaciju i eksploataciju
PTT saobra}aja, odnosno PTT saobra}aj, kao tehni~ko-tehnolo-
{ki jedinstven sistem, pa je, sa odre|enim specifi~nostima, je-
dinstven i pristup na~inu realizacije nstavnih sadr`aja iz ovih
predmeta. U realizaciji ovih nastavnih sadr`aja, pored klasi~-
nih nastavnih metoda, potrebno je da predavawa i obja{wewa budu
propra}ena ilustrativnim primerima iz oblasti struke, {to omo-
gu}uje optimalno usvajawe ~iwenica i wihovu primenu u praksi.
U nastavi stru~nih predmeta neophodno je koristiti o~igledna
sredstva: stru~nu literaturu, va`e}e pozitivne propise, obrasce,
sheme, crte`e, slike, filmove o PTT struci i organizovati pose-
te jedinicama PTT mre`e i dr.
Nastava iz stru~nih predmeta izvodi se u u~ionicama Teh-
ni~ke PTT {kole.
Primena teorijskih znawa i sticawe prakti~nih znawa iz
PTT manipulacije, za ovaj obrazovni profil treba da se realizuje
kroz prakti~nu nastavu iz predmeta „Specijalisti~ka praksa” i
„Prakti~na nastava u bloku”. Za ovu nastavu polaznici treba da su
dobro teorijski pripremqeni, a slo`enost poslova zahteva potpu-
nu opremqenost radnih mesta, odnosno jedinica PTT mre`e, u ko-
jima }e se, uglavnom prakti~na nastava obavqati. Zbog toga je po-
`eqno da se ovaj vid nastave realizuje u ve}im jedinicama PTT
mre`e, sa svim PTT slu`bama i modernom tehnologijom rada. Na
prakti~noj nastavi, u konkretnim uslovima rada, polaznici treba
da samostalno obavqaju predvi|ene radne poslove i zadatke, uz ko-
ri{}ewe tehni~kih i drugih sredstava za rad.
Specijalisti~ka praksa obavqa se u odgovaraju}im jedini-
cama PTT mre`e i u oglednoj po{ti. Prakti~na nastava u bloku
realizuje se u odgovaraju}im jedinicama PTT mre`e.
U stru~nim predmetima tako|e se mogu izdvojiti pojedine
nastavne teme koje su od posebnog zna~aja za struku, pa ih treba
potpunije obra|ivati:
1. Organizacija i eksploatacija po{tanskog saobra}aja:
– Pravno poslovni odnosi po{te sa korisnicima,
– Organizacija prenosa po{tanskih po{iqaka,
– Kvalitet po{tanskog saobra}aja.
2. Organizacija i eksploatacija TT saobra}aja:
– Organizacija tehnolo{kog postupka u TT saobra}aju,
– Odnos sa korisnicima TT usluga,
– Unutra{wa kontrola i inspekcija TT saoba}aja.
3. Organizacija nov~anog i ra~unsko-blagajni~kog poslova-
wa u PTT saobra}aju:
– Ra~unsko-blagajni~ko poslovawe,
– Nov~ano poslovawe.
4. Specijalisti~ka praksa:
– Organizacija i neposredno rukovo|ewe poslovima u jedi-
nicama PTT mre`e,
– Kontrola tehnolo{kog procesa rada,
– Poslovi glavne blagajne i sakqu~ara,
– Sa~iwavawe i re{avawe slu`benih obavesti u unutra-
{wem i me|unarodnom TT saobra}aju.
5. Prakti~na nastava u bloku:
– Poslovi organizacije rada u jedinicama PPT mre`e,
– Kontrola tehnolo{kog procesa rada u svim fazama tehno-
lo{kog procesa prenosa po{tanskih po{iqaka,
– Kontrola nov~anog poslovawa u jedinicama PTT mre`e,
– Sa~iwavawe i re{avawe slu`benih obavesti u unutra-
{wem i me|unarodnom TT saobra}aju.
Nastava za obrazovni profil tehni~ar PTT saobra}aja –
specijalista, organizuje se kao redovna nastava uz rad i traje dva
semestra:
– zimski semestar po~iwe 20. oktobra i traje do 15-tog janu-
ara naredne godine i
– letwi semestar po~iwe 20-og februara i traje do 31-og ma-
ja teku}e godine.
Specijalisti~ka praksa se organizuje, po utvr|enom progra-
mu, u jedinacam PTT mre`e radnih jedinica po{tanskog (PTT)
saobra}aja ili u oglednoj po{ti. Ova praksa obavqa se ili u toku
{kolske godine (za vreme zimskog raspusta) ili na kraju nastavne
godine.
Prakti~na nastava u bloku se organizuje u jedinicama PTT
mre`e radnih jedinica po{tanskog (PTT) saobra}aja, po pravilu
na kraju nastavne godine.
Nastava za ovaj obrazovni profil se organizuje kao konsul-
tativno-pripremna, uz polagawe ispita, pri ~emu se u pripremnoj
nastavi daje 40% od planiranog fonda ~asova pojedinih predmeta.
Grupa 6: UNUTRA[WI TRANSPORT
Obrazovni profil: 6.1. TEHNI^AR UNUTRA[WEG
TRANSPORTA – SPECIJALISTA
USLOVI ZA UPIS KANDIDATA
Specijalizaciju za ovaj obrazovni profil mogu sticati kan-
didati sa zavr{enim slede}im obrazovawem:
1. Tehni~ar unutra{weg transporta, sa dve godine radnog
iskustva.
PREDMETI KOJI SE VREDNUJU PRI SA^IWAVAWU
RANG LISTE ZA UPIS
1. Unutra{wi transport,
2. Integralni transport,
3. Mehanizacija pretovara,
4. Sredstva unutra{weg transporta.
Broj 10 – Strana 9520. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
CIQ OBRAZOVAWA
Usavr{avawe profesionalnih znawa iz saobra}ajne struke
o zna~aju i dostignu}ima tehnike saobra}aja, o saobra}ajnim sred-
stvima kako u eksternom tako i u unutra{wem transportu.
Usavr{avawe zna~aja iz oblasti organizacije transportnog
procesa i uticaja ekonomi~nosti transporta na ekonomi~nost
proizvodnih procesa.
Pro{irivawe znawa iz oblasti integralnog transporta,
najsavremenijih sistema transporta, tarifa i informatike u in-
tegralnom transportu.
Da usavr{e ste~ena znawa o manipulisawu i vo|ewu tereta
signalisawem.
Usavr{avawe ste~enih znawa i oblasti skladi{ta, princi-
pa i na~ina skladi{tewa robe u zavisnosti od vrste, tehnologije
skladi{tewa itd.
KARAKTERISTI^NI POSLOVI I RADNI ZADACI
Prihvatawe robe i dokumenata; evidencija pristigle robe,
raspore|ivawe robe u skladi{ta, provera te`ine robe, broja ko-
leta, broja paleta, broj paketa, komada itd.
Organizacija skladi{tewa robe, sortirawe i klasifici-
rawe robe, izbor prevoznog sredstva u zavisnosti od vrste i ka-
rakteristika robe, na~ina pakovawa i ambala`irawa, izbor pre-
voznog puta metodom minimizacije prevoznih tro{kova; pra}ewe
kretawa robe raspolo`ivim sredstvima veze.
Planirawe i kontrola opravki i odr`avawa sredstava pre-
tovarne mehanizacije.
Organizacija i kontrola kretawa robe u procesu proizvod-
we. Kori{}ewe kompjutera u sistemu koordinacije.
Strana 96 – Broj 10 20. jun 1997.
NASTAVNI PLAN
T
2
3
3
3
3
3
12 264
320
320264374 320638
958
1
2
3
4
5
6
7
Redni
broj
V T+VNastava
u bloku
Strani jezik
[pedicija
Unutra{wi transport
Ter. u trans. i skladi{t.
Integralni transport
Mehanizacija pretovara
Prakti~na nastava:
a) u ~asovnom sistemu
b) u bloku
UKUPNO:
UKUPNO ^ASOVA:
BROJ ^ASOVA
NASTAVNI PREDMETI NEDEQNO UKUPNO
T
44
66
66
66
66
66
VNastava
u bloku
GODI[WE
N A S T A V N I P R O G R A M
1. STRANI JEZICI
(2 ~asa nedeqno, 44 ~asa ukupno)
Nastavni programi za strane jezike su isti kao kod obrazovnog
profila oficir palube – specijalista iz grupe 2. vodni saobra}aj.
2. [PEDICIJA
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq ovog predmeta je da u~enici ste~ena znawa iz oblasti
saobra}aja mogu da koriste u praksi i kod pra}ewa nastave iz u`e-
stru~nih predmeta.
Zadaci ovog predmeta su da u~enici:
– steknu osnovna znawa iz {pedicije i {pediterske delat-
nosti i dokumentima koji se koriste u toku transporta,
– re`imima pod kojima se obavqaju pojedine vrste prevoza,
– o poslovima i zadacima koje obavaqaju pojedine slu`be u
toku transporta,
– da steknu znawa o transportnom osigurawu,
– da shvate zna~aj carina i carinskog postupka,
– da razvijaju inicijativu za {ire i dubqe upoznavawe sao-
bra}ajnih problema.
SADR@AJI PROGRAMA
OSNOVNI POJMOVI O [PEDITERSKOJ DELATNOSTI:
ULOGA POD[PEDITERA I ME\U[PEDITERA I
PODELA [PEDICIJE (4)
VRSTE DOKUMENATA U [PEDICIJI: KOMERCIJALNI I
FINANSIJSKI DOKUMENTI (2)
TRANSPORTNE POTVRDE, [PEDITERSKE POTVRDE,
TERETNICE ZA KOMBINOVANI PREVOZ, SKLADI[NE
POTVRDE (6)
TARIFE, TARIFNA NA^ELA: JAVNOSTI, TRAJNOSTI,
JASNO]E, JEDNAKOSTI (2)
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
TARIFNI POJMOVI: TARIFNI SISTEM, TARIFNA
TEHNIKA, POLITIKA, TARIFNI RAZRED, TARIFNA
UDAQENOST ITD. (6)
POSLOVI I ZADACI TARIFNOG ODEQEWA:
AKVIZICIJA, PRA]EWE TR@I[TA, INSTRADACIJA,
REFAKCIJE I PROVIZIJE (6)
POSLOVI I ZADACI UVOZNOG ODEQEWA:
POZICIONIRAWE, DISPONIRAWE, OSIGURAWE,
CARIWEWE, OTPREMA KOMITENTU (8)
POSLOVI I ZADACI TRANSPORTNO-SKLADI[NOG
ODEQEWA: UTOVAR I ISTOVAR ROBE, LOKO PREVOZI,
USKLADI[TEWE, OBELE@AVAWE ROBE, VEZE SA
VOZARIMA (6)
VOZILA POD RE@IMOM TIR, VOZILA BEZ RE@IMA
TIR (4)
SPECIJALNI POSLOVI [PEDITERA: KONTROLA
KVALITETA I KVANTITETA, UZIMAWE UZORAKA,
PRA]EWE TRANSPORTA, DOLE\IVAWE, IZDAVAWE
TRANSPORTNIH PISAMA (8)
TRANSPORTNO OSIGURAWE, PREVENTIVNE I
REPRESIVNE MERE, RAZNOVRSNOST RIZIKA. KASKO
OSIGURAWE (6)
CARINSKI POSTUPAK, GRUPISAWE CARINA PREMA
CIQU ZBOG KOGA SU UVEDENE, PREMA PRAVCU
KRETAWA ROBE, PREMA NA^INU NAPLATE, PREMA
NA^INU ZAVO\EWA (8)
3. UNUTRA[WI TRANSPORT
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq je da kandidati usavr{e i pro{ire znawa iz oblasti
rada u preduze}ima, posebno u preduze}ima robnog transporta
(prometa, saobra}aja) imaju}i u vidu prvenstveno zna~aj uticaja
tehnologije rada na unutra{wi transport.
Zadaci su da kandidati:
– shvate uslove radne sredine i wihov uticaj na radnu spo-
sobnost radnika,
– steknu i pro{ire potrebna znawa iz domena organizacije
radnih mesta, prou~avawa rada i rukovo|ewa u unutra{wem tran-
sportu,
– usavr{e znawa iz manipulisawa teretom i shvate zna~aj
primene sredstava za{tite na radu koja se primewuje na sredstvi-
ma u unutra{wem transportu.
– vr{e izbor sredstava unutra{weg transporta,
– shvate zna~aj i ulogu industrijskog transporta.
SADR@AJI PROGRAMA
OP[TI POJMOVI I DEFINICIJA U UNUTRA[WEM
TRANSPORTU (4)
Rad. Delatnost. Predmeti rada i sredstva za rad. Proizvod-
ne snage i produkcioni odnosi. Organizacija rada. Tro{kovi
proizvodwe. Ukupna cena i jedina~na cena usluga. @ivi i opred-
me}eni rad (apstraktan i konkretan rad). Mesto i zna~aj unutra-
{weg transporta.
ORGANIZACIJA RADA U PREDUZE]IMA (4)
Pojam organizacije rada i nauke u organizaciji unutra{weg
transporta. Osnovna podela unutra{weg transporta prema tehni~-
koj bazi, tehnolo{koj bazi, ekonomskoj su{tini pojedina~nih
podsistema unutra{weg transporta.
^OVEK, WEGOV RAD I ZA[TITA NA RADU (6)
Uslovi radne sredine, profesionalna oboqewa, umor, po-
vrede na radu, organizacija radnih mesta, prou~avawe rada, tehni~-
ki normativi, HTZ. Manipulisawe i skladi{tewe robe. Nacio-
nalni i me|unarodni propisi. Bezbednost u unutra{wem procesu.
TEHNOLO[KI PROCES I RASPORED MA[INA (6)
Pojam operativnog planirawa, tehni~ka dokumentacija. Teh-
ni~ka operativa. Kontrola kvaliteta. Tehni~ko odr`avawe, serv-
isi i opravke.
SPECIFI^NOST PROCESA U UNUTRA[WEM
TRANSPORTU KOD POJEDINIH OBLASTI
MATERIJALNE PROIZVODWE (4)
Pokazateqi funkcionisawa procesa transporta. Skra}eni-
ce. Simboli pri analizi transporta. Tokovi unutra{weg tran-
sporta, prakti~ni primeri toka materijala. Trpeqivost robe u
unutra{wem transportu.
ZNA^AJ, ULOGA I OSNOVNA TEHNOLO[KA SVOJSTVA
INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA (10)
Zna~aj industrijskog transporta kao sastavnog dela proiz-
vodnog procesa, tehnolo{ka me|uzavisnost, procesnog, me|upogon-
skog i spoqweg industrijskog transporta, tehnolo{ka povezanost
industrijskog i javnog transporta.
DAQA RACIONALIZACIJA I UNAPRE\EWE
UNUTRA[WEG TRANSPORTA (10)
Transportna sredstva ~ija je upotreba tipi~na za industrij-
ski transport. Tarife u unutra{wem transportu. Informatika u
unutra{wem transportu. Elektronski ra~unari i informacioni
sistemi kori{}ewa u procesu u unutra{wem transportu.
LOGISTI^KI SISTEM I UNUTRA[WI TRANSPORT (6)
Proizvo|a~ka logistika. Osnovni podsistemi logisti~kog
sistema (Podsistem unutra{weg transporta). Mesto i uloga unu-
tra{weg transporta u logisti~kom sistemu.
BEZBEDNOST U PROCESU UNUTRA[WEG
TRANSPORTA (10)
Osnovne karakteristike opasnih roba. Preventivna za{ti-
ta od ne`eqenog dejstva opasnih roba. Za{tita radne atmosfere.
Za{tita od buke i vibracija. Za{tita od po`ara i eksplozija.
TIPOVI LEJAUTA (6)
Sa fikksnom pozicijom predmeta rada. Raspored prema jed-
norodnosti opreme. Raspored prema tehnolo{kom rasporedu ope-
racija. Osnovni oblici tokova materijala.
4. TERET U TRANSPORTU I SKLADI[TU
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq je da usavr{e i pro{ire znawa iz oblasti pretovara,
skladi{tewa i transporta robe.
Zadaci:
– da upoznaju savremene zahteve transporta i skladi{tewa;
– da upoznaju na~ine za{tite tereta pri prevozu i skladi{-
tewu;
– da upoznaju tehnolo{ke zahteve robe u transportu;
– da upoznaju me|unarodne i nacionalne propise o manipu-
lisawu u transportu i skladi{tewu tereta.
SADR@AJI PROGRAMA
POJAM TERETA (10)
Op{te karakteristike robe.
JEDINICE TERETA (12)
Formirawe jedinice rukovawa, formirawe jedinice otpreme,
formirawe transportno-manipulativne i jedinice skladi{tewa.
NA^IN SLAGAWA, PRI^VR[]IVAWA ROBE U
TRANSPORTNOM PAKETU (14)
Obezbe|ivawe tereta u raznim karikama transportnog lan-
ca. Sile koje dejstvuju unutar paketa i izme|u paketa.
RAZLIKA I POJMOVI AMBALA@E
I PAKETIZACIJE (16)
Podela ambala`e prema obliku, funkciji. Su{tina paketiza-
cije i razlika izme|u paketizacije i integralnog sistema transporta.
Broj 10 – Strana 9720. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
TRPEQIVOST ROBE U TRANSPORTU I SKLADI[TU (14)
Carinski, veterinarski i fito-patolo{ki zahtevi manipu-
lisawa transporta i skladi{tewa robe. Zahtevi temperature i
ventilacije u transportu. Me|unarodni i nacionalni propisi ko-
ji preciziraju prevoz opasnih materija.
5. INTEGRALNI TRANSPORT
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asov aukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq je da usavr{e i pro{ire znawa iz oblasti tehnolo{ko-
ekonomskih sistema integralnog transporta, sistem konteneriza-
cije, Niske-Rask sistem, Piggy Back, Ro-Ro, Seabec, Fider, Lash idrugi sistemi.
Zadaci:
– da shvate izbor transportnih i logisti~kih lanaca prime-
nom ra~unara;
– da steknu znawa iz metodologije, tehno-ekonomskih uslova,
primene kontenerizacije;
– da se upoznaju sa tipi~nim tehnologijama u re~no-kopnenim,
pomorsko-kopnenim i kopneno-vazdu{nim transportnim lancima;
– da shvate zna~aj optimizacije i sistematske analize tehno-
logije procesa transporta i povezanosti transportera, RTC i ko-
risnika;
– da shvati ulogu ra~unara i komunikacionih sistema u op-
timizaciji transporta.
SADR@AJI PROGRAMA
KOOPERACIJA I KOORDINACIJA TRANSPORTA (4)
Koordinacija saobra}aja. Kooperacija u transportu.
TRANSPORTNI LANCI (7)
Tehnolo{ka su{tina transportnih lanaca. Osnovni pojmo-
vi i osnove tehni~ko-tehnolo{kog i organizacionog povezivawa.
Prednost i nedostaci sistema transportnog lanca. Primena ki-
bernetike u transportnom lancu. Specifi~na tehnologija i
formirawe razli~itih transportnih lanaca.
OBLAST AUTOMATIZACIJE UPRAVQAWA
TRANSPORTOM (4)
Pojam i su{tina automatizacije i kibernetike. Elektron-
ski ra~unari i informacioni sistemi kori{}eni u procesu in-
tegralnog transporta.
KONTEJNERSKI SISTEM TRANSPORTA (7)
Osnovne tehnologije kontejnerskog transporta. Tehno-eko-
nomski uslovi primene kontejnerskog sistema transporta kod raz-
li~itih tehnologija, robno-transportni sistemi.
TEHNOLOGIJA KOPNENIH MOSTOVA I OSTALIH
ZNA^AJNIH SISTEMA INTEGRALNOG TRANSPORTA (7)
Tehnologija kopnenog transporta. Tehnologija kopneno-po-
morskog transporta, kopneno-re~nog transporta, vazdu{no-kopne-
nog transporta i tehnologija vazdu{nih mostova.
INTEGRALNI POMORSKO-KOPNENI SISTEM
TRANSPORTA (6)
Ro-Ro sistem, tehnologija transporta bar`e
TEHNOLOGIJA VOZILO-VOZILO (6)
Su{tina i problemi tehnologije integralnog drumsko-`e-
lezni~kog sistema transprota.
ROBNO-TRANSPORTNI CENTRI (5)
Namena (osnovne delatnosti RTC-a). Osnovna struktura RTC-a.
Zna~aj formirawa i razvoj RTC-a kao logisti~kih centara. Osnovni
zadaci u~esnika u radu RTC-a. Tehnolo{ki projekat RTC-a.
LOGISTIKA (10)
Su{tina i zadaci logistike, marketing-logistika. Osnov-
ni zadaci marketing-logistike. Tehnolo{ke funkcije osnovnih
podsistema marketing-logistike. Mesto integralnog transporta
u sistemu marketing-logistike. Logistika posmatrana sa aspekta
{pediterske organizacije. Neophodne informacije u sistemu
marketing-logistike. Primeri primene marketing-logistike u
Zapadnoj Evropi.
TEHNOLO[KE REZERVE U TRANSPORTU (2)
Osnovne tehnolo{ke rezerve u tansportnom i prevoznom
procesu. Radionalizacija transporta.
METODOLOGIJA ZA IZBOR OPTIMALNOG
TRANSPORTNOG LANCA (2)
Varijante prora~una direktnih tro{kova.
PRILAGO\ENOST TRANSPORTNIH SREDSTAVA
ZAHTEVIMA TEHNOLOGIJA INTEGRALNOG
TRANSPORTA (3)
Metodologija utvr|ivawa prilago|enosti transportnih
sredstava zahtevima tehnologija integralnog transporta. Osnovna
svojstva transportnih sredstava koja omogu}uju ili iskqu~uju pri-
menu tehnologija integralnog transporta.
6. MEHANIZACIJA PRETOVARA
(3 ~asa nedeqno, 66 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq je da se upozna sa osnovnim elementima koji se koriste
u mehanizaciji, a tako|e i sa zna~ajem same mehanizacije u robnom
transportu i sa na~inima pretovara robe u prometu.
Zadaci:
– da se shvati zna~aj osnovnih elemenata, kuke, lanaca, u`a-
di kao i naprezawima kojima su izlo`eni ovi elementi prilikom
kori{}ewa;
– da se osposobe za odlu~ivawe koje dizalice i kada da upo-
trebe zavisno od vrste tereta i osobina samih dizalica;
– da se uo~i uloga transportera i elevatora i omogu}i kori-
{}ewe u razli~itim sredinama;
– da se uo~i primena i opravdanost kori{}ewa pojedinih
gra|evinskih ma{ina, u zavisnosti od prirode posla, konstruk-
tivnih osobina samih dizalica.
SADR@AJI PROGRAMA
ELEMENTI KOJI OPSLU@UJU KRANOVE (5)
Kuke, jednokrake i dvokrake kuke, naponi na istezawa kod
kuka. Napon na savijawe. Izra~unavawe visine navrtka kod kuke.
U@ADI (7)
Podela na kudeqnu i ~eli~nu u`ad. Na~ini dobijawa i vr-
ste upletawa kod ~eli~nih u`adi. Maksimalni naponi kod ~eli~-
nih u`adi.
LANCI (4)
Zavareni i zglobni lanci. Naprezawe kod lanaca.
LAN^ANICI (4)
Lan~anici za zavarene i lan~anici za zglobne lance. Lan-
~anici sa obodom i bez oboda.
URE\AJI ZA NAMOTAVAWE U@ADI I LANACA (3)
Koturovi i dobo{i. Izra~unavawe pre~nika osovinice kod
kotura. Naprezawe dobo{a na savijawe i pritisak. Izra~unavawe
ukupne du`ine dobo{a.
KOTURA^E (6)
Vrste kotura~a. Proste nepokretne kotura~e. Pokretne kotu-
ra~e i diferencijalne.
KRANOVI (10)
Podela kranova. Okretni kranovi, pokretni, okretno po-
kretni, mosni ramni, pretovarni mostovi, kablovski i plovni
kranovi.
TRANSPORTERI (10)
Vrste transportera, trakasti transporteri, izra~unavawe
{irine trake kod trakastih transportera. Trake kod trakastih
Strana 98 – Broj 10 20. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
transportera, vek trajawa trake. Zavojni transporteri, inercioni
ili vibracioni transporteri, pu`ni transporteri. Tehni~ki ka-
paciteti transportera.
ELEVATORI (7)
Elevatori sa vedrima, elevatori sa viqu{kama, elevatori
sa xepovima.
GRA\EVINSKE MA[INE (10)
Podela gra|evinskih ma{ina. Gra|evinske ma{ine za iskop
materijala prekidnog dejstva: univerzalni bageri, bageri sa za-
hvatnom ka{ikom, bageri ravwa~i, bageri sa povla~nom ka{ikom.
Gra|evinske ma{ine neprekidnog dejstva: bageri vedri~ari, bage-
ri rovokopa~i. Gra|evinske ma{ine prekidno-periodi~nog dej-
stva: dozeri, skreperi, grejderi.
7. PRAKTI^NA NASTAVA
(12 ~asova nedeqno, 264 ~asa ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq:
– pra}ewe i prou~avawe obavqawa procesa unutra{weg
transporta sa aspekta za{tite na radu, smawewe o{tete tereta i
sredstava, utvr|ivawe mera poboq{awa,
– prou~avawe i pra}ewe procesa obavqawa unutra{weg
transporta, utvr|ivawe: nedostataka, mawkavosti i problematike
ta~aka, re{ewe problema,
– utvr|ivawe tro{kova obavqawa unutra{weg transporta,
dono{ewe mera za smawewe istih.
Zadaci:
– organizaciono-tehnolo{ko sprovo|ewe u delo mere za{ti-
te na radu pri obavqawu unutra{weg transporta,
– sprovo|ewe u delo otklawawa utvr|enih nedostataka, maw-
kavosti i problemskih ta~aka pri obavqawu unutra{weg tran-
sporta,
– racionalizacija obavqawa unutra{weg transporta i sma-
wewe tro{kova.
SADR@AJI PROGRAMA
UPOZNAVAWE RADNE ORGANIZACIJE I PROCESA
OBAVQAWA UNUTRA[WEG TRANSPORTA (84)
Upoznavawe proizvodnog procesa i prou~avawe: teku}eg i
perspektivnog – razvojnog. Upoznavawe i prou~avawe postoje}eg
procesa obavqawa unutra{weg transporta.
ANALIZA PROCESA OBAVQAWA UNUTRA[WEG
TRANSPORTA (80)
Pravci analize: materijal u dolasku, na~in istovara, na~in
skladi{tewa materijala u dolasku, materijal i tokovi materijala
u pogonima, me|usobna uskla|enost, standardizacija, unifikacija
jedinica tereta u razli~itim delovima organizacije, skladi{te-
we gotovih proizvoda, na~in planirawa i terminirawa osnovne
proizvodwe, kori{}ewe postoje}ih sredstava za unutra{wi tran-
sport, postoje}e organizacije unutra{weg transporta.
PODRU^JE INTERVENCIJE (100)
Razme{taj postoje}ih povr{ina, saobra}ajnice, razme{taj
objekata, razme{taj ma{ina, jedinice tereta, planirawe i termi-
nirawe sredstava unutra{weg transporta, skladi{na oprema i za-
hvatni organi, me|ufazno odlagawe materijala, skladi{tewe, or-
ganizacija osnovne proizvodwe, organizacija obavqawa unutra-
{weg transprota, uo~avawe i utvr|ivawe problemskih ta~aka, ne-
dostataka i mawkavosti, analizirawe uo~enih problema i dono-
{ewe mera za wihovo otklawawe i sprovo|ewe u delo.
PRAKTI^NA NASTAVA U BLOKU
(40 ~asova nedeqno, 320 ~asova ukupno)
CIQ I ZADACI
Ciq:
– sticawe pouzdanosti, sigurnosti, ta~nosti, odgovornosti
tokom obavqawa radnih zadataka,
– primena znawa i umewa ste~ena teorijskim obrazovawem,
– usavr{avawe tehnolo{ko-proizvodnog procesa,
– pra}ewe sprovo|ewa mera za{tite na radu,
– utvr|ivawe nedostataka, mawkavosti, problemskih ta~aka,
dono{ewe mera za otklawawe istih,
– pra}ewe tro{kova obavqawa unutra{weg trnsporta, dono-
{ewe mere za smawewe istih.
Zadaci:
– sprovo|ewe u delo mere za{tite na radu i organizaciono-
tehnolo{kog postupka pri obavqawu unutra{weg transporta,
– sprovo|ewe mera otklawawa nedostataka, mawkavosti pro-
blemskih ta~aka i mera za smawewe tro{kova obavqawa unutra-
{weg transprota.
SADR@AJI PROGRAMA
PRA]EWE I PROU^AVAWE OBAVQAWA POSTOJE]EG
UNUTRA[WEG TRANSPORTA (60)
Materijal u dolasku. Na~in istovara. Na~in skladi{tewa
materijala u dolasku. Materijali i tokovi materijala u me|upogon-
skom tansportu. Postoje}e saobra}ajnice. Materijal i tokovi ma-
terijala u pogonima. Me|usobna uskla|enost, standardizacija i
unifikacija jedinice tereta u razli~itim delovima organizacije.
Skladi{tewe gotovih proizvoda. Na~in planirawa i terminira-
wa osnovne proizvodwe. Kori{}ewe postoje}ih sredstava unutra-
{weg transporta. Postoje}a organizacija unutra{weg transporta.
ANALIZIRAWE POSTOJE]EG OBAVQAWA
UNUTRA[WEG TRANSPROTA (50)
Analizu izvr{iti po predvi|enim ta~kama. Pra}ewe i pro-
u~avawe obavqawa postoje}eg unutra{weg transporta.
UTVR\IVAWE UO^ENIH NEDOSTATAKA, MAWKAVOSTI
I PROBLEMSKIH TA^AKA (NA OSNOVU PRETHODNE
ANALIZE I DONO[EWE MERA ZA OTKLAWAWE ISTIH)
I SPROVO\EWE U DELO (60)
SPROVO\EWE U DELO MERE ZA[TITE NA RADU NA
OSNOVU POSTOJE]IH OP[TIH MERA I POSEBNO
PREDVI\ENIH MERA (60)
IZRADA PLANA DNEVNE TEKU]E NEGE ODR@AVAWA I
DINAMIKE OPRAVKE SREDSTAVA UNUTRA[WEG
TRANSPORTA (30)
Dnevna i teku}a nega sredstava unutra{weg transporta.
Plan i dinamika opravki sredstava unutra{weg transporta.
IZVR[EWE RADNOG ZADATKA U STRUCI (60)
Posebno obraditi: postupak prijema sredstava unutra{weg za-
datka. Uskladi{tewe sredstava po obavqenom radu. Opskrba sred-
stava, dnevna nega i odr`avawe. Raspored radnika i sredstava za
obavqawe unutra{weg transporta (za izabrani proizvodni period).
NA^IN OSTVARIVAWA PROGRAMA (UPUTSTVO)
Programi su koncipirani tako da polaznicima pru`e aktu-
elna znawa o svim vidovima u~estvovawa u unutra{wem transpor-
tu, bitnim ~iniocima i problemima koji se pojavquju u sada{woj
praksi.
Pri realizaciji programa potrebno je primewivati razli-
~ite nastavne metode i oblike rada i koristiti raspolo`iva na-
stavna sredstva. Pojedine sadr`aje realizovati u kabinetima
prakti~ne nastave u`estru~nih predmeta itd.
Prakti~nu nastavu u bloku izvr{iti u odgovaraju}im usta-
novama (radnim organizacijama, lukama, skladi{tima itd.).
Izvr{ewe radnih zadataka usmeriti prema specijalisti~-
kom pozivu polaznika i povezati ga sa specijalisti~kim ispitom.
Programe prou~avati za konkretne radne organizacije sa
kriti~kom analizom pozitivnih i negativnih aspekata i predlo-
zima za poboq{awe.
Pri radu sa tehni~arima unutra{weg transporta-specijali-
stima posebnu pa`wu treba obratiti na skladi{tewe robe (izbor
skladi{ta u zavisnosti od vrste robe), {pediterske usluge i po-
slove u me|unarodnom i unutra{wem transportu.
SPECIJALISTI^KI ISPIT
Pravo da pola`e specijalisti~ki ispit kandidat sti~e kada
polo`i sve ispite predvi|ene planom i programom specijalizacije.
Broj 10 – Strana 9920. jun 1997.
SLU@BENI GLASNIK RS – PROSVETNI GLASNIK
Sadr`aj specijalisti~kog ispita:
a) izrada prakti~nog zadatka u pismenoj formi,
b) odbrana prakti~nog zadatka.
Sadr`aj prakti~nog zadatka:
Predmeti:
– Unutra{wi transport,
– Teret u transportu i skladi{tu,
– Mehanizacija pretovara.
Prakti~an zadatak kandidat priprema samostalno uz pomo} li-
terature i na dan odbrane zadatak predaje komisiji u dva primerka.
25
Na osnovu ~lana 70. stav 11. Zakona o sredwoj {koli („Slu-
`beni glasnik Republike Srbije”, br. 50/92 i 24/96),
ministar prosvete donosi
P R A V I L N I K
O VRSTI STRU^NE SPREME NASTAVNIKA U STRU^NOJ
[KOLI ZA STICAWE SPECIJALISTI^KOG OBRAZOVA-
WA U JEDNOGODI[WEM TRAJAWU U PODRU^JU RADA
SAOBRA]AJ
^lan 1.
Ovim pravilnikom utvr|uje se vrsta stru~ne spreme nastav-
nika u stru~noj {koli za sticawe specijalisti~kog obrazovawa u
jednogodi{wem trajawu u podru~ju rada saobra}aj, za grupe: vazdu-
{ni saobra}aj, vodni saobra}aj, drumski saobra}aj, `elezni~ki
saobra}aj, PTT saobra}aj i unutra{wi transport.
^lan 2.
Nastavu i druge oblike obrazovno-vaspitnog rada u stru~noj
{koli iz ~lana 1. ovog pravilnika u grupi 1. VAZDU[NI SAO-
BRA]AJ mo`e da izvodi, i to za:
1.1. Organizacija i ekonomika saobra}aja:
– diplomirani saobra}ajni in`ewer, odsek za vazdu{ni sa-
obra}aj,
– diplomirani ekonomista.
1.2. Osnovi radnog prava:
– diplomirani pravnik.
1.3. Organizacija vazdu{nog saobra}aja:
– diplomirani saobra}ajni in`ewer, odsek za vazdu{ni sa-
obra}aj.
1.4. Informacioni sistemi u vazdu{nom saobra}aju:
– diplomirani informati~ar,
– diplomirani saobra}ajni in`ewer, odsek za vazdu{ni sa-
obra}aj.
1.5. Sistem odr`avawa u vazduhoplovstvu:
– diplomirani ma{inski in`ewer smer za aerokosmonautiku,
– diplomirani saobra}ajni in`ewer, odsek za vazdu{ni sa-
obra}aj.
1.6. Ekonomika i marketing u vazduhoplovnom saobra}aju:
– diplomirani ekonomista,
– diplomirani saobra}ajni in`ewer, odsek za vazdu{ni sa-
obra}aj.
1.7. Vazduhoplovni propisi:
– diplomirani saobra}ajni in`ewer, odsek za vazdu{ni sa-
obra}aj,
– diplomirani pravnik.
1.8. Priprema i operativno pra}ewe vazdu{nog saobra}aja:
– diplomirani saobra}ajni in`ewer, odsek za vazdu{ni sa-
obra}aj.
1.9. Prakti~na nastava:
– diplomirani saobra}ajni in`ewer, odsek za vazdu{ni sa-
obra}aj.
1.10. Blok nastava:
– diplomirani saobra}ajni in`ewer, odsek za vazdu{ni sa-
obra}aj.
^lan 3.
Nastavu i druge oblike obrazovno-vaspitnog rada u stru~noj
{koli iz ~lana 1. ovog pravilnika u grupi 2. VODNI SAOBRA-
]AJ mo`e da izvodi, i to za:
2.1. Strani jezik:
– profesor odnosno diplomirani filolog za odgovaraju}i
strani jezik.
2.2. Komercijalno poslovawe sa brodskom administracijom:
– diplomirani ekonomista,
– diplomirani saobra}ajni in`ewer, odsek za vodni sao-
bra}aj.
2.3. Plovidbeno pravo:
– diplomirani pravnik,
– diplomirani saobra}ajni in`ewer, odsek za vodni sao-
bra}aj.
2.4. Plovidbeni propisi sa signalizacijom i pravilima iz-
begavawa sudara na moru:
– diplomirani saobra}ajni in`ewer, odsek za vodni sao-
bra}aj.
2.5. Re~na navigacija:
– diplomirani saobra}ajni in`ewer, odsek za vodni sao-
bra}aj.
2.6. Pomorska navigacija:
– diplomirani saobra}ajni in`ewer, odsek za vodni sao-
bra}aj,
– vi{a pomorska {kola.
2.7. Plovna prevozna sredstva sa eksploatacijom:
– diplomirani saobra}ajni in`ewer, odsek za vodni sao-
bra}aj.
2.8. Elektrotehnika i telekomunikacije, telekomunikacio-
ni ure|aji:
– diplomirani in`ewer elektronike, smer elektronika i
telekomunikacije.
2.9. Regulacija vodotoka:
– diplomirani gra|evinski in`ewer hidrogra|evinskog
smera.
2.10. Plovna prevozna sredstva sa pretovarnim napravama
mehanizacija pretovara:
– diplomirani saobra}ajni in`ewer, odsek za vodni sao-
bra}aj.
2.11. Eksploatacija plovnih sredstava:
– diplomirani saobra}ajni in`ewer, odsek za vodni sao-
bra}aj.
2.12. Plovidbeni propisi sa signalizacijom:
– diplomirani saobra}ajni in`ewer, odsek za vodni sao-
bra}aj.
2.13. Elektronika sa automatikom:
– diplomirani in`ewer elektronike – elektronika automa-
tika.
2.14. Prakti~na nastava:
– diplomirani saobra}ajni in`ewer, odsek za vodni sao-
bra}aj,
– vi{a pomorska {kola.
^lan 4.
Nastavu i druge oblike obrazovno-vaspitnog rada u stru~noj
{koli iz ~lana 1. ovog pravilnika u grupi 3. DRUMSKI SAO-
BRA]AJ mo`e da izvodi, i to za:
3.1. Strani jezik:
– profesor odnosno diplomirani filolog za odgovaraju}i
strani jezik.
3.2. Drumski saobra}aj i transport:
– diplomirani saobra}ajni in`ewer, odsek za drumski i
gradski saobra}aj.
3.3. Bezbednost saobra}aja:
– diplomirani saobra}ajni in`ewer, odsek za drumski i
gradski saobra}aj.
3.4. Organizacija prevoza:
– diplomirani saobra}ajni in`ewer, odsek za drumski i
gradski saobra}aj.
3.5. Motorna vozila:
– diplomirani saobra}ajni in`ewer, odsek za drumski i
gradski saobra}aj,
– diplomirani in`ewer ma{instva smer motori i motorna
vozila.
3.6. Specijalisti~ka teorija:
– diplomirani saobra}ajni in`ewer, odsek za drumski i
gradski saobra}aj.
3.7. Regulisawe saobra}aja:
– diplomirani saobra}ajni in`ewer, odsek za drumski i
gradski saobra}aj.
3.8. Metodika obuke vo`we:
– diplomirani saobra}ajni in`ewer, odsek za drumski i
gradski saobra}aj.
Strana 100 – Broj 10 20. jun 1997.
Top Related