ZIPS kb 1271 OK_Layout 1.qxd

SPECIJALNA IZDANJA"PRIVREDNE ŠTAMPE"KOMENTAR ZAKONA O VANPARNI^NOM POSTUPKU U FBiHprof. dr. sc. Jozo îzmi} i Haso Taji}CIJENA 92,00 KM

ME\UNARODNO KAZNENO SUDOVANJE(pregled sudske prakse i relevantnih dokumenata)prof. dr. sc. Borislav Petrovi}, Mustafa Bisi}, mr. sc. Velimir Peri} CIJENA 35,00 KM

USTAVNO-PRAVNA I INSTITUCIONALNA ZA[TITA LJUDSKIH PRAVA U BiH U POSTDEJTONSKOM PERIODUmr. sc. iur. [ahbaz Dìhanovi}CIJENA 25,00 KM

KOMENTARI ZDRAVSTVENIH ZAKONA - Knjiga 1: Zakon o zdravstvenoj za{titi, Zakono pravima, obavezama i odgo vornostima pacijenata i Zakon o apotekarskoj djelatnostiSnjeàna Bodnaruk, prof. dr. sc. Jozo îzmi}, Boris Hraba~ i Senad Huseinagi}CIJENA 110,00 KM

KOMENTAR ZAKONA O STVARNIM PRAVIMA REPUBLIKE SRPSKEprof. dr. Ilija Babi}, prof. dr. Du{ko Medi}, prof. dr. EnesHa{i}, prof. dr. Meliha Povlaki} i Larisa Veli}, advokatCIJENA 165,00 KM

ZBIRKA SUDSKIH ODLUKA IZ KRIVI^NO-PRAVNE MATERIJE(knjiga druga)prof. dr. Miodrag N. Simovi}, Haso Taji} imr. Vladimir M. Simovi}CIJENA 135,00 KM

ZAKON O OBLIGACIONIM ODNOSIMA (tri decenije sudske prakse - vi{e od 10.000sentenci i sudskih odluka)Hajrudin Hajdarević, Haso Tajić idoc. dr. Vladimir M. Simovi}CIJENA 230,00 KM

ZBIRKA PROPISA KOJI URE\UJU OSNIVANJE I RAD PRIVREDNIH DRU[TAVA(autorski pre~i{}eni tekstovi)Kasema ]atovi}CIJENA 30,00 KM

OBLICI KORUPCIJE U BOSNI I HERCEGOVINIU PROCESU TRANZICIJE VLASNI[TVAmr. sc. iur. Selma Dìhanovi}-GratzCIJENA 40,00 KM

EKSPROPRIJACIJA U PRAKSIprof. dr. Du{ko Medi} i Haso Taji}CIJENA 40,00 KM

KOMENTAR ZAKONA O UPRAVNIM SPOROVIMA - Republike Srpske - Bosne i Hercegovine - Federacije Bosne i Hercegovine - Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine

Strahinja M. ]urkovi}CIJENA 75,00 KM (latinica)CIJENA 78,00 KM (}irilica)

PRAVILNIK O RAÛNOVODSTVU I RAÛNOVODSTVENIM POLITIKAMA DRU[TVA(bro{ura sa CD-om)mr. Mukelefa ]efa Pavlovi} i mr. sc. Jozo Pilji}

CIJENA 10,00 KM

RAÛNOVODSTVO PRIVREDNIH DRU[TAVAuz primjenu MRS/MSFI i poreznih propisa- primjeri knjiženja prema kontnom okviru -mr. Mukelefa ]efa Pavlovi} i mr. sc. Jozo Pilji}

CIJENA 79,00 KM

PRAKTIKUM ZA PRIMJENU UGOVORA IZ ZAKONA O OBLIGACIONIM ODNOSIMA I UGOVORA ROBNOG PROMETA(primjeri ugovora, tu`bi i sudska praksa)(popust 13%) Mensur Hadìmusi}, Haso Taji} i

Vladimir M. Simovi}

CIJENA sa popustom 95,00 KM

KOMENTAR ZAKONA O ZA[TITI OD PO@ARA I VATROGASTVUMilenko Lepu{ina

CIJENA 79,00 KM

PRAKTIKUM ZA PARNICUPriru~nik za prakti~nu primjenu Zakona oparni~nom postupkuPredrag Krsmanovi}

CIJENA 99,00 KM

OTKRIVANJE I DOKAZIVANJE KRIVI^NIHDJELA ORGANIZOVANOG KRIMINALITETA U BiHmr. Marina Simovi}-Ni{evi}

CIJENA 69,00 KM

PRIMJENA ZAKONA O POREZU NA DOHODAKFBiH SA PRAKTI^NIM PRIMJERIMAFuad Balta i Zoran Kepnik

CIJENA 81,00 KM

VANPARNI^NI POSTUPAK U PRAKSIprof. dr. Du{ko Medi} i Haso Taji}

CIJENA 98,00 KM

GRA\ANSKO I PRIVREDNO PRAVO U PRAKSI SUDOVA BiHHaso Taji}

CIJENA 165,00 KM

PRIMJENA PROPISA O IZVR[ENJU KRIVI^NIHSANKCIJA, PRITVORA I DRUGIH MJERA U BiH(Drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje)mr. Vildana Vranj i Mustafa Bisi}

CIJENA 40,00 KM

REGISTRACIJA PRAVNIH I FIZI^KIH LICA INJIHOVO POSLOVANJE U OKVIRU REGISTROVANE DJELATNOSTI- sa oglednim primjerima osniva~kih iposlovnih akata -Mensur Hadìmusi}

CIJENA 41,25 KM

ZALO@NO PRAVO U PRAKSI (popust 9%)prof. dr. Du{ko Medi} i Haso Taji}

CIJENA sa popustom 73,00 KM

IMOVINSKO-PRAVNI PRAKTIKUMsa instruktivno-prakti~nim obrascima i sudskomi upravnom praksom- drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje -Blagoje Veskovi}

CIJENA 165,00 KM

ZBIRKA PROPISA O IZVR[ENJU SANKCIJA UFEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE I KANTONU SARAJEVOLjiljana ]ehaji}CIJENA 15,00 KM

NEMATERIJALNA [TETA U PRAKSIprof. dr. Du{ko Medi} i Haso Taji}CIJENA 100,00 KM

NASLJEDNO PRAVO U SUDSKOJ PRAKSIprof. dr. Du{ko Medi} i Haso Taji}CIJENA 116,00 KM

SUDSKA PRAKSA IZ STVARNOG PRAVAIII izmijenjeno i dopunjeno izdanje(popust 10%)prof. dr. Du{ko Medi} i Haso Taji}CIJENA sa popustom 81,00 KM

SUDSKA PRAKSA IZ STVARNOG PRAVAprof. dr. Du{ko Medi} i Haso Taji}CIJENA 75,00 KM

KOMENTAR ZAKONA O EKSPROPRIJACIJI FBiHBlagoje Veskovi}CIJENA 75,00 KM

PRAKTIKUM ZA KRIVI^NO-PROCESNO PRAVOdoc. dr. Milan Blagojevi}CIJENA 59,00 KM

PARNICA U PRAKSIdoc. dr. Milan Blagojevi} i Haso Taji}CIJENA 89,00 KM

REVIZIJA UÎNKA U JAVNOM SEKTORUdoc. dr. sc. Ibrahim Okanovi} i Zineta Redèpagi}CIJENA 60,00 KM

JAVNE NABAVKE U UPRAVNOJ I SUDSKOJ PRAKSIprof. dr. Milan Blagojevi} i Haso Taji}CIJENA 80,00 KM

UPRAVNO PRAVO U PRAKSIMilena Simović, Sadudin Kratović i Haso TajićCIJENA 160,00 KM

ZAKON O CESTAMA FEDERACIJE BOSNE IHERCEGOVINE SA KOMENTAROM I PRAKTI^NIMPRIMJERIMA OP]IH I POJEDINA^NIH AKATAMensur Hadžimusić i Dragan TrebovićCIJENA 99,00 KM

GRA\ANSKO I PRIVREDNO PRAVO U PRAKSISUDOVA U BOSNI I HERCEGOVINI (AKTUELNA SUDSKA PRAKSA 2009 - 2012.)prof. dr. Milan Blagojević i Haso TajićCIJENA 129,00 KM

POSLOVNO PRAVO - osnivanje, natjecanje, prestanak poslovnihsubjekata prof. dr. sc. Edin RizvanovićCIJENA 52,00 KM

ODŠTETNO PRAVO I PRAVO OSIGURANJA U SUDSKOJ PRAKSIMilan Blagojević, Hajrudin Hajdarević, Haso Tajić i Dragan PilipovićCIJENA 165,00 KM

U CIJENU JE URAČUNAT PDV

AKTUELNO 4

Piše:Fuad BALTA, dipl. ecc.

Najnovije izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak

INDIREKTNO/NEIZRAVNOOPREZIVANJE 7

Piše:Jasenko HADŽIAHMETOVIĆ, dipl. oec.

PDV-tretman usluga faktoringa i forfetinga

IZBJEGNITE GREŠKU U POSTUPKUJAVNIH NABAVKI 10

Piše: Dragana MACURA - RIBIĆ, dipl. pravnik

Oblici korupcije ujavnim nabavkama

VLASNIČKO-PRAVNI ODNOSI 14

Piše:Ismet VELIĆ, advokat

Postupak eksproprijacije

U SUSRET POPISUSTANOVNIŠTVA 22

Piše:doc. dr. Enver IŠERIĆ

Svakom trećem građaninu onemogućavase pravo na popis

PITANJA I ODGOVORI 24

ZIPS-ovINFORMATOR 34

ZIPS - broj 1271 3

Izdava~"Privredna {tampa" d.o.o. Sarajevo

Direktor Avdo ÂU[EVI]

Urednik izdanjaLamija SMAJLOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij:Almir ALISPAHI], Slavica CICE,

Haso TAJI] i Selver PORÂ

Stalni saradnici:Neven AK[AMIJA, mr. Dinka ANTI],

Fuad BALTA, Ljiljana ]EHAJI],prof. dr. Sead DIZDAREVI], dr. MileDMIÎ], Dàvida HAD@I], MensurHAD@IMUSI], Elmir JAHI], EsmaJAHI], doc. dr. Haris JAHI], DànaKADRIBEGOVI], prof. dr. Du{koMEDI], Aida MIKULI], dr. SenadMULABDI], Du{an NE[KOVI],

Zijad H. PA[I], Jasminka PAVLOVI],mr. Mukelefa ]efa PAVLOVI],

dr. sc. Jozo PILJI], Enver POLUTAN,dr. Tarik RAHI], Dragica SABRANOVI],Midhat SALI], Zinka SALIHAGI],

prof. dr. Miodrag N. SIMOVI], OmerSOKOLOVI], Ismet VELI],

Stana VIDOVI] i Marin ZADRI]

Koordinator za marketingDarija MARKOVI]

DTP "Privredna {tampa"Adresa Redakcije:

Dèmala Bijedi}a 185Sarajevo

E-mail:[email protected]

http: www.privrednastampa.bizTelefoni/faks:

Redakcija: 456-877,461-023, 460-748 i 461-009

Slu`ba pretplate:542-700/faks

Godi{nja pretplata 500 KM

u cijenu je ura~unat PDV

Uplate vr{iti na "Privredna {tampa" d.o.o. Sarajevo

na na{e transakcione ra~une kod banaka:INTESA SANPAOLO BANKA

Bosna i Hercegovina154001-1100299682

NOVA BANKA Bijeljina Filijala Sarajevo

555-005-00004870-04SPARKASSE BANK

Sarajevo199-049-00050907-04

UniCredit Bank Sarajevo3389002208688749

IBAN: BA393389002208688749SWIFT - UNCRBA22

UNION BANKA DD Sarajevo1020440000047337

Op}inski sud SarajevoMatični broj subjekta

65-01-0958-12Identifikacioni broj

4200088140005Identifikacioni broj PDV

200088140005

[tampa: Suton d.o.o., Varaždinska 2 Široki Brijeg

Iz sadràja

Broj 1271Godina XXXIV

Sarajevo,16 - 30. IX 2013.

Piše: dr. sc. Jozo PILJIĆ

RAČUNOVODSTVENI IPOREZNI TRETMAN

Konsolidacija financijskih izvještaja

PRIRUČNIK 16

Zakonom o izmjenama i dopu-nama Zakona o porezu na do-hodak (“Službene novine Fede-

racije BiH”, broj 07/13) bile su brisaneodredbe koje su do tada reguliraleoporezivanje prihoda fizičkih lica ost-varenih učešćem u igrama na sreću i unagradnim igrama, jer je bilo plani-rano da se oporezuje ubuduće na tajnačin ostvareni prihod prema odred-bama novog Zakona o igrama na sre-ću, čiji je radni tekst, nacrt, odnosnoprijedlog u parlamentarnoj proceduriveć dvije godine.

U završnim odredbama citiranogzakona bilo je propisano da će se od-redbe Zakona o porezu na dohodakkoje se odnose na oporezivanje doho-tka od nagradnih igara i igara na srećuprimjenjivati od dana stupanja na sna-gu novog Zakona o igrama na sreću, anajkasnije šest mjeseci od dana stu-panja na snagu Zakona o izmjenama idopunama Zakona o porezu na doho-dak.

U tom kontekstu, izmijenjene od-redbe Zakona o porezu na dohodak uvezi sa oporezivanjem igara na sreću inagradnih igara trebalo je primjenji-vati počev od 2. avgusta 2013. godine.

Zbog neusaglašenosti o ključnimodredbama „predviđenog“ Zakona oigrama na sreću, novi propis(i) o igra-ma na sreću nisu još uvijek doneseni,pa se očekivalo da će navedeni rok odšest mjeseci biti produžen, međutim,donesena je odluka o nešto drugačijojvarijanti rješenja novonastalog prob-lema.

Naime, u „Službenim novinamaFederacije BiH“, broj 65/13, od 23.avgusta 2013. godine, objavljen jeZakon o izmjenama i dopunama Za-

kona o porezu na dohodak, koji je stu-pio na snagu 31. avgusta, čime su,praktično, „vraćene“ u Zakon sve ra-nije odredbe koje se odnose na opo-rezivanje dohotka fizičkih lica ostva-renog učešćem u nagradnim igrama iigrama na sreću.

Uređenost igara na sreću

Zakonom o igrama na sreću propi-sani su uvjeti, način i subjekti priređi-vanja igara na sreću, vrste igara na

sreću, osnovna načela, pravila i raspo-ređivanje prihoda od igara na sreću,osnivanje, pravni položaj, upravljanjei rukovođenje Lutrijom Bosne i Her-cegovine, naknada za priređivanje ig-ara na sreću, nadzor, kazne za prekrša-je i druga pitanja od značaja za igre nasreću u Federaciji Bosne i Hercego-vine.

Način dobivanja i produžavanjaodobrenja za priređivanje igara nasreću, odobravanje pravila igara nasreću, pravila rada kasina, davanja sa-glasnosti za organizaciju nagradnihigara i drugo određeno je Pravilnikomo načinu dobivanja i produžavanjaodobrenja za priređivanje igara na sre-ću, pravila rada kasina i davanja sa-glasnosti za nagradne igre.

Član 2. Zakona o igrama na srećudefinira igre na sreću kao igre u ko-jima se učesnicima pruža mogućnoststicanja dobitka u novcu, stvarima ilipravima pri čemu krajnji rezultat igrene ovisi o znanju ili umješnosti učes-nika u igri, već od slučaja ili nekogneizvjesnog događaja.

Porezni tretman igara na sreću

Poznato je da su, sve do početkaprimjene Zakona o porezu na dodanuvrijednost, tj. do 31. 12. 2005. godine,pored propisanih poreza, naknada itaksi, priređivači igara na sreću plaćalii porez na promet usluga po stopi od10 odsto na osnovicu koju je činila vri-jednost primljenih uplata za učešće uigrama na sreću po odbitku isplataigračima.

Od 1. januara 2006. godine orga-nizatori, odnosno priređivači igara nasreću nisu obveznici poreza na prometusluga, ali ni plaćanja PDV-a, poštosu, saglasno članu 25. tačka 7. Zakonao porezu na dodanu vrijednost, igre nasreću oslobođene od plaćanja ovog po-reza.

Organizatori igara na sreću bili sudužni da do početka primjene Zakonao porezu na dohodak, tj. do 1. januara2009. godine, dobitke od igara na sre-ću obustavljaju od igrača, shodno kan-tonalnim propisima o porezima.

Saglasno odredbama Zakona o po-rezu na dohodak, u toku je peta godina

ZIPS - broj 12714

AKTUELNO

Fuad BALTA, dipl. ecc.

Pi{e:

Najnovije izmjene i dopuneZakona o porezu na dohodak

Stupanjem na snagu najnovijih izmjena i dopuna

Zakona o porezu na doho-dak, počev od 31. 08. 2013.godine, ponovo su na snazi

ranije važeće odredbe Za-kona o porezu na dohodak

koje su se odnosile naoporezivanje dohotka od

igara na sreću. Navedeneodredbe bile su brisane u

Zakonu o izmjenama i do-punama Zakona o porezu na

dohodak, koji je bio u primje-ni počev od 2. februara ove

godine i za narednih šestmjeseci, tj. do 2. avgusta

2013. godine, trebalo je dastupi na snagu novi Zakon o

igrama na sreću. Kako dotoga nije došlo, ranije važeće

odredbe koje su se odnosilena oporezivanje dohotka

fizičkih lica ostvarenogučešćem u nagradnim

igrama i igrama na sreću su,praktično, „vraćene“ u

Zakon o porezu na dohodak

primjene navedenog propisa i obavezepravnih lica da primjenjuju princip po-reza po odbitku prilikom svake isplateigračima. Naime, porezom na dohodakoporezuju se dohoci koje porezni ob-veznik ostvari i od dobitaka u igramana sreću, a obaveza priređivača - ispla-tioca je da pri svakoj isplati dobitka fi-zičkom licu, iznad iznosa o kojim ćebiti riječi, obustavi i blagovremenuuplati 10-odstotni iznos poreza na pro-pisani račun javnih prihoda.

Federalnim Zakonom o igrama nasreću nije regulirano oporezivanje do-bitaka od igara na sreću.

Kako je već navedeno, pretpo-sljednjim izmjenama i dopunama Za-kona o porezu na dohodak bile su bri-sane odredbe koje su do sada reguli-rale oporezivanje prihoda fizičkih os-oba ostvarenih učešćem u igrama nasreću i u nagradnim igrama, pošto jebila namjera da se na taj način ostva-reni prihod ubuduće oporezuje premaodredbama novog Zakona o igrama nasreću, čiji je prijedlog bio u parlamen-tarnoj proceduri.

U dugotrajnoj raspravi o ovom pi-tanju (više od dvije godine) bilo je naj-više neusaglašenosti oko (ne)formira-nja posebne uprave za igre na sreću,kao stručnog organa koji bi prioritetnobio zadužen za implementaciju ovogzakona.

Formiranje i rad posebne upraveza igre na sreću zahtijevao bi značajnafinansijska sredstva za obezbjeđenjeprostora za rad i savremene opreme,zatim prijem brojnih inspektora i dru-gih visokostručnih kadrova.

Zbog toga je, po svoj prilici, kona-čno opredjeljenje predlagača novogzakona da poslovi nadzora nad primje-nom Zakona o igrama na sreću budu idalje povjereni Poreznoj upravi Fede-racije BiH, ali unutar posebno formi-ranog sektora.

Porez na dohodak od nagradnihigara i igara na sreću

Shodno odredbama najnovijih iz-mjena i dopuna Zakona o porezu nadohodak, dohodak od nagradnih igarai igara na sreću čini vrijednost svakepojedinačne nagrade ili dobitka ostva-

renog učešćem u nagradnim igrama iigrama na sreću koji je dobitniku ispla-ćen u novcu, proizvodima, uslugamai/ili pravima preko određenih iznosa.

Dohodak od nagradnih igara i iga-ra na sreću čini vrijednost svake poje-dinačne nagrade ili dobitka ostvarenogučešćem u nagradnim igrama i igramana sreću koji je dobitniku isplaćen unovcu, proizvodima, uslugama i/ili upravima, osim:

- osvojenih, odnosno dobijenih na-grada u novcu, stvarima i/ili pravimaza pokazano znanje u kvizovima i dru-gim sličnim takmičenjima i

- dobitaka ostvarenih učešćem unagradnim igrama koje organiziraju

privredna društva u propagandne svr-he, koji se isključivo odnose na pro-izvod ili paket proizvoda iz vlastitogproizvodnog asortimana, ukoliko trži-šna vrijednost takvog dobitka nije većaod 1.000 KM.

Osnovicu za obračun poreza nadobitke čini:

- svaki pojedinačno ostvareni do-bitak čija je vrijednost veća od 100KM, odnosno

- dobitak ostvaren učešćem u na-gradnim igrama koje organiziraju pri-vredna društva u propagandne svrhe,koji se isključivo odnose na proizvodili paket proizvoda iz vlastitog pro-izvodnog asortimana, dobitak ost-varen učešćem u nagradnim igramačija je pojedinačna vrijednost veća od1.000 KM.

Ako se dobici sastoje od stvari,usluga ili prava, osnovicu poreza čini

tržišna vrijednost stvari, usluga i/iliprava u momentu ostvarenja dohotka,s tim da se kod tog utvrđivanja ne mo-gu odbiti nikakvi rashodi.

Porez na dohodak od nagradnih iigara na sreću plaća se po odbitku pri-mjenom stope od 10 odsto, bez pravana umanjenje osnovice za lične odbi-tke.

Na taj način utvrđeni, obustavljenii uplaćeni porez na dohodak smatra sekonačnom poreznom obavezom i po-rezni obveznik ovaj dohodak ne unosiu poreznu prijavu.

Organizator igara odgovoran je zatačan obračun i obustavu poreza na do-bitke od nagradnih i igara na sreću prisvakoj isplati dobitka fizičkom licukoje je ostvarilo dobitak, a obustav-ljeni porez dužan je uplatiti do 15-tog,odnosno posljednjag dana u mjesecu ukojem je porez obustavljen.

Kod ostvarenja nagrade ili dobitkaod igara na sreću u stvarima, pravimaili uslugama, organizator nagradne,odnosno igre na sreću dužan je da ut-vrdi poreznu osnovicu i iznos porezana ostvareni dobitak, a porezni obvez-nik koji je ostvario dobitak u obavezije da izvrši uplatu obračunatog porezaprije preuzimanja nagrade/dobitka i daorganizatoru nagradnih igara/priređi-vaču igara na sreću dostavi originalnuuplatnicu o plaćenom porezu.

Osnovicu za obračun poreza nadohodak od nagradnih i igara na srećučini ukupna novčana, odnosno tržišnavrijednost nagrade/dobitka bez bilokakvih umanjenja.

O svemu tome obavezno treba iz-vijestiti nadležnu ispostavu Porezneuprave prema sjedištu organizatora i,uz dokaze o tačnom obračunu i uplatiporeza na dohodak, podnijeti poreznuprijavu /obrazac PDN-1033/.

Također, organizator nagradnih ig-ara, odnosno priređivač igara na sreću,dužan je da vodi evidenciju o nagra-dama i dobicima od igara na sreću ustvarima sa podacima o dobitniku, tr-žišnoj vrijednosti nagrade, odnosnodobitka, te plaćenog poreza na doho-dak.

Saglasno navedenom, eventualnidobitnik novog automobila u nagrad-noj igri ga ne može preuzeti prije nego

ZIPS - broj 1271 5

AKTUELNO

Osnovano se može pretpo-staviti da su Federalno

ministarstvo finansija, VladaFederacije BiH i Parlament

Federacije BiH odlučili da sedo konačnog političkog do-

govora oporezivanje dobitakaod igara na sreću neće uređi-

vati Zakonom o igrama nasreću, već, kao i na raniji,

odnosno sadašnji, način Za-konom o porezu na dohodak

što plati obračunati porez na dohodakod organizatora igre, koji o tome, uzsopstvenu evidenciju i vjerodostojnedokaze na navedenom, odnosno propi-sanom propisanom obrascu, mora iz-vijestiti Poreznu upravu!

Posljedice u slučaju nezakonitog priređivanja posebnih igara na sreću

Sva privredna društva koja se baveorganiziranjem posebnih igara na sre-ću i ona koja namjeravaju da organizi-raju biznis u tom smislu treba da sestrogo pridržavaju navedenih odredabapobrojanih zakona, kako ne bi došlapod udar propisanih rigoroznih mjera idrugih sankcija, koje su u nadležnostiPorezne uprave Federacije BiH.

Naprimjer, ukoliko kontrolni or-gan utvrdi da društvo i poslovne jedi-nice/podružnice/uplatna mjesta koje sebave posebnim igrama na sreću nisuregistrirane u sudu na propisan načinza tu vrstu igre na sreću ili ne posje-duju odobrenje Ministarstva za prire-đivanje date posebne igre na sreću,rizikuju da im posebno ovlašteni služ-benici izdaju rješenje o privremenojzabrani obavljanja djelatnosti.

U tom slučaju rješenje se obave-zno donosi u skladu sa članom 66. sta-

vom 7. Zakona o Poreznoj upravi Fe-deracije BiH, koji propisuje da se pri-likom konstatacije, odnosno utvrđiva-nja nezakonitog poslovanja, istog mo-menta vrši pečaćenje «poslovnog» ob-jekta, s obzirom na to da žalba na ovorješenje ne odlaže njegovo izvršenje.

Treba istaći mogućnost da, sagla-sno članu 64. stav 7. Zakona o Porez-noj upravi Federacije BiH, prilikomobavljanja kontrola pravnih lica - pri-ređivača posebnih igara na sreću, po-rezni inspektori donose rješenja ootklanjanju nedostataka i nepravilnostizbog činjenice što u mnogim slučaje-vima organizatori navedenih igara ne-zakonito posluju i ne obračunavaju, neobustavljaju i ne uplaćuju porez na do-bitke od igara na sreću, porez na imo-vinu, dohodak od imovine i komuna-lne takse.

U slučaju nepostupanja po rješen-jima inspektori imaju pravo da nakna-dno donesu i rješenja o privremenojobustavi obavljanja djelatnosti, te dastvarno onemoguće dalje nezakonitoposlovanje priređivača igrara na srećuna već opisani način.

To ne isključuje mogućnost istov-remenog donošenja i rješenja o privre-menoj zabrani raspolaganja sredstvi-ma na transakcijskim računima priv-rednih društava - priređivača igara, sa-

glasno odgovarajućim odredbama Za-kona o Poreznoj upravi FederacijeBiH, u slučaju da je pokrenut postupakprinudne naplate, zapljenom gotovinena uplatnim mjestima priređivačaigara na sreću i slično.

Ove represivne mjere ne isključujui trpljenje mnogih drugih sankcija zaučinjene prekršaje. Tako, prema od-redbama, čak, jedanaest navedenih ta-čaka člana 88. Zakona o igrama na sre-ću, zbog svih detaljno opisanih prek-ršaja pri priređivanju igara na sreću,pravno lice može da bude kažnjeno od3.000 do 15.000 KM, a odgovorno liceu istom pravnom licu novčanom kaz-nom od 1.500 do 3.000 KM, zavisnood procijenjene težine učinjenog prek-ršaja.

Također, saglasno pojedinim od-redbama Zakona o igrama na sreću,pored novčane kazne pravnom licu zaučinjene prekršaje iz citiranog članaistog zakona, može se izreći i zaštitnamjera oduzimanja sredstava i pred-meta koji su korišteni za priređivanjeigara na sreću.

I ovim propisom utvrđeno je da suovlašteni službenici (inspektori) oba-vezani da, u slučaju priređivanja igarana sreću suprotno odredbama Zakonao igrama na sreću, donesu rješenje ozabrani priređivanja igara na sreću i daprivremeno zapečate prostor u kojemse priređuju igre na sreću, te da po-krenu prekršajni postupak.

U tom kontekstu su porezni in-spektori u nekoliko navrata privreme-no zapečatili prostore pojedinih orga-nizatora posebnih igara na sreću, ugla-vnom, iz razloga što nisu posjedovaliposebno rješenje Ministarstva o doz-voli za priređivanje odnosne igre.

Budući da su za povrede Zakona oigrama na sreću na temelju člana 88a.bila kažnjavana i određena fizička lica(u svojstvu poduzetnika, ali i građana)novčanom kaznom od 1.500 KM,pošto su protivzakonito priređivaneigre na sreću kod određenog pravnoglica, istovremeno su korištene zaštitnemjere oduzimanja svih sredstava ipredmeta koji su upotrebljavani ili suse mogli upotrijebiti za priređivanjeigara na sreću, uz zabranu daljeg obav-ljanja nedopuštene djelatnosti. n

ZIPS - broj 12716

AKTUELNO

OBLIGACIONI ODNOSI

Izmjena ništavosti pojedinih odredbi ugovora ilinovi ugovor

PITANJE: Zaključili smo ugovor o cestovnom prijevozu robe, alismo kasnije utvrdili da su pojedine odredbe ništave, jer su suprotnefederalnom propisu iz ove oblasti. Da li ćemo zaključiti novi ugovorili samo izmijeniti navedene odredbe?

ODGOVOR: U konkretnom slučaju radi se o djelimičnoj ništavosti ugov-ora, te ugovor može ostati na snazi ukoliko može opstati bez ništave odredbei ako ta odredba nije bila uvjet ugovora ni odlučujuća pobuda zbog koje jeugovor zaključen. Ako je ništava odredba bila uvjet ugovora ili odlučujućapobuda zbog koje je ugovor zaključen onda, u pravilu, takva odredba povlačiza sobom i ništavost cijelog ugovora. Zavisno o kojim odredbama ugovora seradi, moguće je da ugovor ostane na snazi i bez odredbi koje su ništave,odnosno da li je u pitanju bitan element ugovora, uvjet ugovora ili odlučujućapobuda zbog koje je ugovor zaključen. Kada utvrdite koji elementi ugovorasu suprotni imperativnim odredbama iz oblasti prijevoza roba odrediće se ikarakter ugovora u smislu da li se radi o djelimičnoj ništavosti. n

Mensur HADŽIMUSIĆ, advokat

Faktoring je još jedan od znača-jnih načina finansiranja (poredlizinga) koji je potrebno što pr-

ije zakonski regulisati. U tom smisluje potrebno razgraničiti šta se sve sma-tra faktoringom, ko može da vrši po-slove vezane za faktoring, te ukolikoje to moguće, ratifikovati međunaro-dne konvencije vezane za faktoring.Usvajanje međunarodnih konvencijavezanih za faktoring doprinijelo bijedinstvenom regulisanju ovog prav-nog posla koji bi bio usklađen sa os-talim zemljama.

S obzirom na to da faktoring u Bo-sni i Hercegovini nije regulisan poseb-nim zakonom, poslužićemo se defini-cijom faktoringa koja se može naći uUNIDROIT Konvenciji o međunarod-nom faktoringu (Otava, 1998.). Kon-vencija u članu 1 (b) navodi da fakto-ring kompanija vrši najmanje dvije odsljedećih usluga:

l finansiranje isporučioca, uključu-jući zajmove i avansna plaćanja,

l vođenje računa (knjiženje) u ve-zi sa potraživanjem,

l naplatu potraživanja il zaštitu od neplaćanja od dužnika.Ukoliko se radi o ugovoru u kojem

faktor za svog klijenta obavlja bar dvi-je od navedenih usluga, možemo za-ključiti da se radi o faktoringu i da po-stoji obaveza obračuna PDV-a.

Sve kompanije bez obzira na veli-činu, kao i bez obzira na to da li su no-ve, odnosno tek osnovane ili su već ra-zvijene, mogu imati višestruke pred-nosti od faktoringa:

- proširiti izvoz na nova tržišta nu-deći povoljnije uslove;

- izvoznik može nuditi konkurent-nije uslove plaćanja na otvoren računsvojim inokupcima;

- unaprijediti svoj gotovinski toktako što se faktoringom potraživanja,avansiranjem, pretvara u gotovinu pri-je stvarne naplate;

- mogu se eliminisati loša i spornapotraživanja;

- smanjiti operativne troškove takošto će se kreditna funkcija izmjestiti izkompanije u faktoring centar, te tako

smanjiti fiksne troškove rada izvoznogkreditnog odjela, te ih konvertovati uvarijabilne troškove bazirane na obimuprodaje;

- unaprijediti informisanje mena-džmenta;

- proširiti mogućnost finansiranjaobrtnog kapitala.

Faktoring je dvostrano obavezniugovor privrednog prava gdje su oba-veze strana određene njihovom vo-ljom. Najčešće je u pisanoj formi, jerbi se teško mogao zamisliti ovakavugovor zaključen u usmenoj formi.

S obzirom na to da je cijena fakto-ringa kao složenog posla određena ka-matom na avans od iznosa fakture,provizijom po naplati (diskontna pre-mija), naknadom za knjiženja i napla-tom duga, bilo koja radnja koja budepreduzeta prva u vezi sa ovim usluga-ma predstavlja momenat nastanka po-rezne obaveze u skladu sa članom 17.Zakona o PDV-u („Sl. glasnik BiH“,br. 9/05, 35/05 i 100/08).

U dosadašnjoj primjeni Zakona oPDV-u u praksi su se javile određenedileme vezane za pravilan PDV-tret-man usluga faktoringa.

PDV-tretman usluga faktoringa

Faktoring se tretira kao usluga ko-jufaktor pruža klijentu, pa se stoga nazireosnov za oporezivanje PDV-om. Nijesporno da je faktoring pružanje uslugagdje je osnovica za PDV (i predmet opo-rezivanja PDV-om) naknada za izvršenuuslugu, shodno odredbama članova 20.i 25. tačka 4b. Zakona o PDV-u. Nijesporno da je sama provizija za uslugefaktoringa oporeziva PDV-om, jer spadau “klasičnu” naknadu za uslugu.

Faktoring organizacija (pružalacusluge faktoringa) svojim klijentima,osim same ugovorene provizije za os-novnu uslugu, zaračunava i različitetroškove, na primjer: troškove obradezahtjeva, troškove platnog prometa,vlastite administrativne troškove, na-knadu za obradu zahtjeva za faktoring,naknadu za upravljanje fakturama, na-knadu za naplatu faktura i drugo što je,takođe, oporezivo PDV-om.

U dosadašnjoj primjeni sistemaPDV-a u BiH najčešća dilema u vezi

ZIPS - broj 1271 7

INDIREKTNO/NEIZRAVNO OPREZIVANJE

Jasenko HADŽIAHMETOVIĆ, dipl. oec.

Pi{e:

PDV-tretman usluga faktoringa i forfetinga

U dosadašnjoj primjeni sistema PDV-a u BiH u ban-karskoj praksi su se javljaledileme i različita mišljenja o

PDV-tretmanu usluga fak-toringa i forfetinga. Banke su

dobile više mišljenja Upraveza indirektno oporezivanje BiH,

koja su pojasnila porezni tre-tman pomenutih finansijskihusluga. Kamata u poslovimafaktoringa predstavlja, zaje-dno sa dogovorenom provi-zijom, naknadu za izvršenu

uslugu faktoringa i čini osno-vicu na koju je banka (ili bilo

koji drugi faktor) dužnaobračunati PDV. Dakle, ra-

zličit je PDV-tretman kamateobračunate po odobrenim

kreditima od kamate obraču-nate u poslovima faktoringa.

Bez obzira na to da li sepruža faktoring usluga sa ili

bez regresa, u oba slučajafaktor firma pruža klijentu

oporezivu uslugu na koju seobračunava PDV

ZIPS - broj 12718

sa PDV tretmanom pojedinih oblikanaknada koje se ostvaruju u djelatnostifaktoringa bila je oporezivanje ka-mata u poslovima faktoringa. Uobi-čajeno je da faktoring organizacija, po-red klasične provizije i drugih pratećihnaknada, klijentu obračunava i kamatena unaprijed isplaćeni dio ustupljenogpotraživanja, jer se u poslu faktoringai radi o jednom obliku finansiranja kli-jenta. Isplatom određenog (ugovore-nog) dijela vrijednosti potraživanjakoje je predmet faktoringa (obično80% do 90%), faktoring organizacija,zapravo, finansira svog klijenta, odno-sno daje mu zajam, po kom osnovu mu(kao naknadu za uslugu finansiranja -zajma) obračunava i ugovorene ka-mate, čija se visina definiše ugovorom.

U skladu sa izmijenjenim odred-bama člana 35. stav 1. Pravilnika o pri-mjeni Zakona o PDV-u („Sl. glasnikBiH“, broj 35/08), kamate su (gene-ralno) oslobođene PDV-a, bez obzirana vrstu datih zajmova ili kredita i bezobzira na to da li ih odobrava banka,neka druga ovlaštena finansijska orga-nizacija ili bilo koje drugo lice. Uskladu s takvim pristupom, smatralo seda bi od plaćanja PDV-a mogle bitioslobođene i kamate koje obračunavafaktoring organizacija, na onaj iznoskojim finansira svog klijenta.

Polazeći od toga da se u sklopu fa-ktoring usluge odobrava zajam/kreditna koji se obračunava ugovorena ka-mata, koja nema karakter klasične na-knade za usluge faktoringa, poslovnebanke su ranije smatrale da je za pore-zni tretman ove kamate najbitnija od-redba člana 25. tačka 4.a) Zakona oPDV-u (kao specialis odredba), kojapropisuje da se oslobađa od plaćanjaPDV-a finansijska usluga odobravanjakredita, što bi moglo značiti da nije op-oreziva kamata po datom kreditu radifinansiranja faktoring usluge.

Kada se tome doda i pomenuta no-va odredba člana 35. stav 1. Pravilnikao primjeni Zakona o PDV-u, u kojojnedvojbeno stoji da se porezno osloba-đanje obračunatih kamata odnosi “nasve vrste datih zajmova”, očekivalo seda bi Uprava za indirektno oporeziva-nje BiH (dalje: UIO) mogla zauzetistav da banke ne bi trebale obračuna-

vati PDV na redovne kamate prilikomfinansiranja svog klijenta sa kojim jezaključila ugovor o obavljanju faktori-ng usluga (u nekim državama EU imatakvih slučajeva).

Bankarski sektor je, na osnovu čla-na 50. Zakona o postupku indirektnogoporezivanja („Sl. glasnik BiH“, broj89/05), od UIO BiH zatražio pisanomišljenje o PDV-tretmanu redovnihkamata ugovorenih prilikom obavlja-nja faktoringa kao posebnog bankar-skog proizvoda.

UIO je dala Mišljenje broj: 04-17-3-2043-7/11, od 24. 01. 2012. godine,da su faktoring usluge koje vrše ba-nke (uvijek) oporezive PDV-om uskladu sa članom 25. stav 1. tačka 4.podtačka b. Zakona o PDV-u. Sa aspe-kta poreza na dodatu vrijednost, ističeUIO, pogrešno je smatrati da se u pre-

dmetnom slučaju radi o dva odvojenaprometa usluga, odnosno usluzi fakto-ringa (otkupa potraživanja) i usluzi za-jma novčanih sredstava (kredit).

Kamata u poslovima faktoringapredstavlja, zajedno sa dogovorenomprovizijom, naknadu za izvršenu us-lugu faktoringa i, u skladu sa članom20. Zakona o PDV-u, čini osnovicu nakoju je banka (ili bilo koji drugi faktor)dužna obračunati PDV. Dakle, različitje PDV-tretman kamate obračunate poodobrenim kreditima od kamate obra-čunate u poslovima faktoringa.

Osnovicu za obračun PDV-a u po-slovima faktoringa čini naknada kojuobveznik ostvari za izvršenu uslugu,odnosno razlika između vrijednosti

potraživanja i iznosa koji je platioobveznik.

U svojim „Obavještenjima“ o ot-kupu potraživanja UIO kao poreznuosnovicu priznaje i posebno ugovo-renu naknadu za uslugu otkupa po-traživanja koju će primatelj potraži-vanja fakturisati sa obračunatim PDV-om (od 17%) prenositelju potraživa-nja. Ako se ne bi ugovorila ova pose-bna naknada, onda, praktično, slijedi“kazna“ - porezna osnovica je razlikaizmeđu nominalne (knjigovodstvene)vrijednosti i naplaćene vrijednosti dos-pjelih potraživanja, što se ne isplati, jerbi se u tom slučaju uvijek dobila eno-rmna osnovica za PDV.

Ukoliko je obveznik otkup potra-živanja izvršio bez razlike u vrijed-nosti između ukupnog potraživanja ionoga što je platio, osnovica je trži-šna vrijednost te usluge, koja ne mo-že biti niža od ukupnih troškova kojeje imao za tu uslugu.

Tržišna vrijednost se definiše kaoukupan iznos koji bi kupac, da bi ste-kao predmetna dobra ili usluge u tomtrenutku, morao, u istoj fazi trgovanjau kojoj dolazi do prometa dobara iusluga i u uslovima lojalne konkuren-cije, platiti isporučiocu dobara ili pru-žaocu usluga s kojim je u poslovnomodnosu na teritoriji BiH. Kada se nemože utvrditi neki sličan promet doba-ra ili usluga, tržišna vrijednost uslu-ge podrazumijeva iznos koji nije nižiod ukupnih troškova poreznog ob-veznika za pružene usluge.

PDV-tretman faktoringa sa regresom nakon presude

Evropskog suda

Kada govorimo o vrstama fakto-ringa, glavna je podjela na:

- pravi ili bezregresni faktoringkod kojeg rizik naplate potraživanja upotpunosti preuzima faktor, te

- nepravi ili regresni faktoring(kvazifaktoring) kod kojeg rizik na-plate potraživanja u potpunosti ostajena klijentu koji je prenio potraživanjena faktora.

Kada spominjemo rizik, on se od-nosi na dužnika (kupca) iz osnovnogposla, odnosno na (ne)mogućnost na-


Usluga forfetinga (otkup dugoročnih potraživanja)

predstavlja identičnu uslugukao što je to usluga

faktoringa i ova usluga je, takođe, oporeziva PDV-om.

Ukoliko se radi o cesiji regulisanoj Zakonom o

obligacionim odnosima, prenos potraživanja

ugovorom o cesiji nije predmet oporezivanja PDV-om

plate potraživanja od tog lica od fak-tora.

Prema našim posljednjim sazna-njima, postoji pravosnažna presudaEvropskog suda u kojoj je zauzet no-vi stav - naknada za faktoring uslu-gu nije PDV-om oporeziva ukolikose radi samo o nepravom/regresnomfaktoringu kod kojeg rizik naplate po-traživanja ne preuzima faktor, već tajrizik u potpunosti ostaje na klijentukoji je prenio potraživanje na faktora.U stručnim krugovima postojala je di-lema da li će pomenuta pravosnažnapresuda Evropskog suda imati uticajana novi PDV-tretman naknade za pru-žanje usluga faktoringa sa regresom,odnosno da li će regresni faktoring bitioslobođen oporezivanja PDV-om (ima-jući u vidu činjenicu da se naši propisio PDV-u nisu mijenjali nakon donoše-nja navedene presude).

UIO je stoga dao Mišljenje broj:04-17-3-2428-7/12, od 12. 02. 2013.godine, da je, sa aspekta (aktuelnog)Zakona o PDV-u, pogrešno smatrati dase može praviti razlika u poreznomtretmanu faktoringa sa regresom, od-nosno tzv. nepravog faktoringa ili kva-zifaktoringa i faktoringa bez regresa(tzv. pravog faktoringa), jer u oba slu-čaja faktor firma pruža klijentu opo-rezivu uslugu, odnosno obavlja opo-rezivu djelatnost koja je izuzeta odoslobađanja od plaćanja PDV-a.

Ukoliko firma vrši uslugu fakto-ringa sa regresom (faktor ne preuzimarizik naplate potraživanja), u tom slu-čaju se radi o usluzi koja je oporeziva uskladu sa članom 25. stav (1) tačka 4.podtačka b) Zakona o PDV-u. Obveznikje dužan, u konkretnom slučaju, isposta-viti poreznu fakturu sa obračunatimPDV-om, na osnovicu utvrđenu shodnočlanu 20. stav (1) Zakona o PDV-u.

Na kraju mišljenja UIO ističe da či-njenica da se u jednom slučaju (pravifaktoring) preuzima del credere rizik zanaplatu potraživanja, a u drugom (ne-pravi ili kvazifaktoring) ne preuzima delcredere rizik, NIJE od uticaja za odre-đivanje poreznog tretmana faktoringa.

Bez obzira na to što su upoznati saDirektivom Evropske unije 2006/112EZ i relevantnim presudama Suda EUkoje se odnose na predmetnu proble-

matiku, UIO je mišljenja da, na osno-vu važećih propisa iz oblasti PDV-a uBiH i do eventualnih izmjena, nave-deni promet mora, u smislu PDV-a,biti tretiran na opisani način.

Različit PDV-tretman faktori-nga i cesije

Da li u praksi u poreznom tret-manu treba praviti razliku između fak-toring usluge i „obične“ cesije? Fakto-ring ima određene sličnosti sa cesijom,ali i značajne razlike. Prije svega, fak-toring predstavlja uslugu naplate du-gova, pored još nekih poslova kojefaktor vrši klijentu, a cesija predstavljaklasični prenos potraživanja. Cesija jeregulisana Zakonom o obligacionimodnosima, a faktoring nije.

Kada se ustupaju potraživanja uznaknadu, radi se o otkupu potraživanja(faktoring), finansijskoj usluzi koja po-dliježe oporezivanju PDV-om, te jeporezni obveznik koji je otkupio potra-živanje dužan da izda poreznu fakturui da obračuna PDV na osnovicu kojučini dogovorena naknada, u skladu sačlanom 20. stav 1. Zakona o PDV-u.

Ukoliko se radi o cesiji regulisanojZakonom o obligacionim odnosima,prenos potraživanja ugovorom o ce-siji NIJE predmet oporezivanja, uskladu sa članom 3. Zakona o PDV-u,te u tom smislu nema obaveze ispo-stavljanja porezne fakture (Mišljenje

UIO BiH broj: 04-17-3-922-4/11, od09. 06. 2011. godine).

PDV-tretman forfeting usluga

Usluge faktoringa, odnosno otku-pa potraživanja, ni u jednoj varijantinisu oslobođene od plaćanja PDV-a, tese na njih obračunava PDV. U stručnojliteraturi dilema je da li forfeting us-luge imaju drugačiji PDV-tretman uodnosu na usluge faktoringa, jer semogu naći definicje koje prave odre-đenu razliku između ove dvije fina-nsijske usluge.

Očitovao se i UIO sa Mišljenjembroj: 04-17-3-1215-4/12, od 22. 06.2012. godine. UIO smatra da uslugaforfetinga predstavlja praktično identi-čnu uslugu kao što je to usluga fakto-ringa, a osnovna razlika jeste u tome štose kod faktoringa radi o otkupu kratko-ročnih potraživanja, a kod forfetinga seuglavnom radi o dugoročnim potraži-vanjima. Osim toga, usluga forfetingase pruža uglavnom izvoznicima.

Bez obzira na navedene razlike, zaUIO je usluga forfetinga otkup potra-živanja i, sa aspekta Zakona o PDV-u,predstavlja finansijsku uslugu koja jeizuzeta od oslobađanja obračunava-nja i plaćanja PDV-a (isti tretmankao i faktoring i plaćanje dugova). Ukonkretnom slučaju, osnovica za obra-čun PDV-a je iznos naknade (provizijai kamata) ostvarene po osnovu pruže-ne usluge forfetinga, odnosno otkupapotraživanja.

Kada porezni obveznik sa sjediš-tem u BiH pruža uslugu otkupa potra-živanja (bilo kao forfeting ili faktoringuslugu) licu čije je sjedište u inostran-stvu, mjestom pružanja usluga smatrase mjesto gdje primalac ima sjedište,odnosno, u konkretnom slučaju, ino-stranstvo. U tom slučaju, obveznik sasjedištem u BiH, u svrhu dokazivanjada se predmetna usluga vrši stranomlicu, u cilju sticanja uslova za osloba-đanje od obaveze obračuna PDV-a,dužan je od primaoca usluge uzeti imei prezime, adresu i broj pasoša za fizi-čko lice, a za pravno lice potvrdu o re-gistraciji poreznog obveznika, shodnočlanu 21. stav 9. Pravilnika o primjeniZakona o PDV-u.

ZIPS - broj 1271 9


OBLIGACIONI ODNOSI

Opozivanje ponude zazaključivanje ugovora

PITANJE: Do kada se može opo-zvati ponuda za zaključivanjeugovora?

ODGOVOR: Ponuda je prijedlogza zaključivanje ugovora učinjenaodređenom licu koja sadrži sve bitneelemente ugovora tako da bi se njenimprihvatanjem mogao zaključiti ugovor.

Ponuda u kojoj je određen rok zanjeno prihvatanje obavezuje ponudiocado isteka tog roka.

Ponuda se može opozvati samoako je ponuđeni primio opoziv prijeprijema ponude ili istovremeno sanjom. n


ZIPS - broj 127110

Obveznik sa sjedištem u BiH, usmislu člana 107. stav 2. pomenutogPravilnika, je u obavezi da prilikomispostavljanja porezne fakture za pred-metne usluge licu iz inostranstva na-znači član Zakona po kome se obračunPDV-a ne vrši (član 15. stav 2. tačka4. podtačka e. Zakona o PDV-u).

Kako nije propisano šta može po-služiti kao dokaz da se predmetne us-luge oporezuju u inostranstvu, UIOsmatra (Mišljenje broj: 04-17-3-1934-5/11, od 15. 11. 2011. godine) da, kaodokaz, može poslužiti original/kopijaporezne fakture koju je obveznik izBiH izdao licu u inostranstvo, a na ko-joj je lice iz inostranstva obračunaloPDV ili bilo koji drugi dokument izkojeg se vidi da te usluge podliježuoporezivanju u inostranstvu.

* * *

U dosadašnjoj primjeni sistemaPDV-a u BiH u bankarskoj praksi suse javljale dileme i različita mišljenjao PDV-tretmanu usluga faktoringa iforfetinga. Stoga je jedino rješenje biloda banke Upravi postave konkretna pi-tanja radi dobijanja adekvatnih odgo-vora o načinu postupanja u praksi. Na-kon pisanih mišljenja Uprave za indi-rektno oporezivanje BiH, slijede i naj-bitniji zaključci.

- Kamata u poslovima faktori-nga predstavlja, zajedno sa dogovore-nom provizijom, naknadu za izvršenuuslugu faktoringa i čini osnovicu nakoju je banka (ili bilo koji drugi fak-tor) dužna obračunati PDV. Dakle,različit je PDV-tretman kamate obra-čunate po odobrenim kreditima od ka-mate obračunate u poslovima faktoringa.

- Bez obzira na to da li se pružafaktoring usluga sa ili bez regresa, uoba slučaja faktor firma pruža klijentuoporezivu uslugu na koju treba obra-čunati PDV (bez obzira na to što jeUIO upoznata sa relevantnim presu-dama Suda EU koje ovu materiju dru-gačije tretiraju).

- Usluga forfetinga (otkup dugo-ročnih potraživanja) predstavlja prakti-čno identičnu uslugu kao što je to uslugafaktoringa i oporeziva je PDV-om.

- Ukoliko se radi (isključivo) o ce-siji regulisanoj Zakonom o obligacio-nim odnosima, prenos potraživanjaugovorom o cesiji nije predmet opo-rezivanja PDV-om. n

Postoje tri osnovna oblika korup-cije, koji su međusobno pove-zani: administrativna, politička

i korupcija u privredi.Administrativna korupcija se ja-

vlja kada lice, najčešće državni slu-žbenik, zloupotrijebi povjerena ovla-štenja u ličnom interesu.

Politička korupcija je povezana saborbom za vlast političkih stranaka,najčešće kod finansiranja stranaka ikampanja.

Korupcija u privredi podrazumi-jeva uticaj na zakonito i svrsishodnoraspolaganje javnim sredstvima. Opšteje mišljenje da značajna državna, od-nosno javna sredstva koja se dodjeljujukroz postupke javnih nabavki pred-stavljaju visoki rizik za korupcione ak-tivnosti. Korupciju podstiču i propisikoji su složeni, nejasni i često se mi-jenjaju, birokratija, nezakonito lobira-nje, nedostatak informacija ili neefika-san sistem nadzora i nedostatak efika-snog sistema pravnih lijekova.

Postupci nabavke

Privredna uloga javnih nabavki jevelika. Javne nabavke su ključno po-dručje u kojem javni i privatni sektorulaze u finansijsku interakciju. Upravozbog toga, javne nabavke su jedan odglavnih kandidata za korupciju, kao idruga nepoželjna postupanja poputpogodovanja i podmićivanja.

Član 1. Zakona o javnim naba-vkama BiH («Službeni glasnik BiH»br. 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06,70/06, 12/09 i 60/10) propisuje svrhui predmet zakona kojim se uspostavljasistem javnih nabavki. Ciljevi procesajavne nabavke trebaju biti:

l Zadovoljenje potreba javnogsektora, uz istovremeno ostvarivanjevrijednosti za uložena sredstva pore-skih obveznika;

l Omogućavanje privrednim sub-jektima pristup javnim sredstvima najednakoj, transparentnoj i pravednojosnovi radi podsticanja rasta i otvara-nja novih radnih mjesta;

lObezbjeđenje jednakog tretmanakroz efikasnu zaštitu prava uključenihponuđača.

Tri su glavne faze procesa javnihnabavki:

1. Planiranje, izrada budžeta i pri-prema nabavke;

2. Objavljivanje, obavještavanje ievaluacija ponuda;

3. Sklapanje i izvršenje ugovora.

Planiranje, izrada budžeta ipriprema nabavke

Pokretanju postupka javne naba-vke prethodi preduzimanje različitihkoraka. U fazi planiranja, izrade bu-džeta i pripreme nabavke, ugovorniorgan mora odrediti koju robu, radoveili uslugu treba nabaviti ( tj. potrebu) ikoliko za to treba utrošiti (tj. budžet).U oba slučaja javljaju se mogućnostiza korupciju. Priprema budžeta za na-bavku, određivanje potreba ugovorn-og organa i izrada dokumentacije zajavnu nabavku jednako su izloženi ko-rupciji, jer se određene aktivnosti kojeće se pojaviti kasnije u procesu naba-vke mogu isplanirati već u ovoj fazi.

Na primjer, budžet za određenunabavku može se utvrditi u vještačkivisokom iznosu kako bi se višak izd-vojenih sredstava mogao otuđiti ilipreusmjeriti. Isto tako, budžet se možeosmisliti na način da u budžetskim iz-dvajanjima dođe do preklapanja međupojedinim odjeljenjima, što se možeiskoristiti na koruptivan način. Pri od-ređivanju potreba ugovornog organa,mogu se izraditi izvještaji kojima se

- Javne nabavke u praksi -

Oblici korupcije ujavnim nabavkama

IZBJEGNITEGREŠKU U POSTUPKU

JAVNIH NABAVKI

Dragana MACURA - RIBIĆ, dipl. pravnik

Pi{e:

lažno opravdavaju njegove trenutne ilibuduće potrebe, lažno se uvećavajustvarne potrebe ili se lažno prijavljujukvarovi opreme da bi se stvorio višakrobe koja se može iskoristiti u korup-tivne svrhe. Potrebe za nabavkom mo-gu se formulisati i kako bi se određe-nim dobavljačima pogodovalo ili da seodređeni dobavljači stave u nepovo-ljniji položaj. Na primjer, u projekte,predračune i nacrte mogu biti ugrađe-ne prikrivene greške ili fiktivne stavkekoje utiču na tehničku specifikaciju,što u fazi izbora može uticati na pos-tupak ocjene ili ostaviti prostor za opr-avdanje povećanih troškova u fazi iz-vršenja ugovora.

Posebno su osjetljivi kriteriji izb-ora najpovoljnijeg ponuđača i načinbodovanja naveden u tenderskoj doku-mentaciji, jer se mogu osmisliti na na-čin da pogoduju određenom dobavlja-ču ili pružaocu usluga, a mogu se for-mulisati i na način da istaknu slabostiodređenog ponuđača. Na pojavu ko-rupcije može uticati i sam izbor vrstepostupka nabavke. Javna nabavka mo-že biti izloženija korupciji kada se iz-abere postupak poput pregovaračkogpostupka bez prethodnog objavljivanjaobavještenja ili sklapanje ugovora naosnovu okvirnog sporazuma.

Najveći rizici za korupciju u ovojfazi nabavke:

- precijenjene potrebne količine;- nepridržavanje uslova postupka

javne nabavke u skladu sa procijenje-nom vrijednošću nabavke i dijeljenjevrijednosti nabavke s namjerom izbje-gavanja primjene propisanog postupkanabavke (u suprotnosti sa članom 6.stav 8. Zakona);

- odabir pregovaračkog postupkajavne nabavke bez prethodne objaveobavještenja suprotno propisanim us-lovima (u suprotnosti sa članom 11.stav 4. Zakona);

- tenderska dokumentacija propi-sana na diskriminatoran način tako dase pogoduje tačno određenom ponuđa-ču (u suprotnosti sa članom 13. Za-kona);

- oznaka tipa ili vrste robe kojimse određeni ponuđač dovodi u povo-ljniji položaj (u suprotnosti sa članom14. stav 5. Zakona),

- u izradi tehničkih specifikacija uče-stvuju potencijalno dobavljači pri čemuje teško obezbijediti jednak položaj os-talih ponuđača pri pripremi ponude;

- tehničke specifikacije izrađenesu na način da u njima sadržane uslovemože ispuniti samo određeni ponuđač(u suprotnosti sa članom 14. Zakona).

Moguće mjere za povećanje trans-parentnosti i odgovornosti:

- objavljivanje profila ugovornogorgana;

- objavljivanje godišnjeg plana na-bavke na internet stranici ugovornog or-gana kako bi se zainteresovani privrednisubjekti, pogotovo mala i srednja pre-duzeća, mogli blagovremeno pripremitiza učešće u određenim postupcima;

- usvajanje internih pravila ugovo-rnog organa u kojima su utvrđene ob-aveze i nadležnosti svih lica koja uče-stvuju u pripremi i provođenju postu-pka javne nabavke i u izvršenju ugov-ora o javnoj nabavci,

- ugovorni organ mora imati budž-et potreban za realizaciju javne naba-

vke u trenutku pokretanja postupkanabavke.

Objavljivanje, obavještavanje ievaluacija ponuda

U fazi dostavljanja ponuda os-novna obaveza je stavljanje na raspo-laganje javnosti dokumentacije za na-dmetanje, davanje obavještenja i ko-munikacija, zaprimanje ponuda i nji-hova evaluacija (prema uslovima spo-sobnosti i kriterijima izbora najpovo-ljnijeg ponuđača). Rizik od korupcijeovdje se, uglavnom, javlja u oblikudiskriminatornog tretmana ponuđača.Na primjer, nakon objave obavještenjao nabavci, favorizovani dobavljač mo-že dobiti više informacija od ostalihučesnika ili mu se mogu dati informa-cije koje bi se, inače, trebale čuvati kaotajne. Transparentnost i nadzor mo- guizostati i u slučajevima kada nemajavnog otvaranja ponuda, jer njihovsadržaj tada može biti podložan ma-nipulaciji (nedostatak objektivnih istrogih pravila o blagovremenosti i ko-mpletnosti pristiglih ponuda može do-vesti do prihvatanja zakašnjelih i ne-potpunih ponuda ili odbijanja valjanihponuda).

Kasnije, tokom evaluacije ponuda,kriteriji izbora najpovoljnije ponudemogu se pogrešno primjenjivati, daljedorađivati ili mijenjati u korist fa-vorizovanog ponuđača (takvom rezul-tatu može doprinijeti izostanak obje-ktivnih kriterija izbora i nejasno i neo-dređeno opisani način evaluacije).Kod pregovaračkih postupaka u ovojse fazi može dogoditi i da se određe-nom dobavljaču unaprijed pruže odre-đene informacije da bi se ojačao njeg-ov pregovarački položaj. Kao zloupo-treba postupka javne nabavke mogu sekoristiti i drugi načini, kao što su neu-ključivanje svih kvalifikovanih doba-vljača, pozivanje dobavljača za koje sezna da su lošiji od favorizovanog do-bavljača, pogrešnog naslovljavanja do-kumentacije za nadmetanje i dr.

Najveći rizici korupcije u ovoj fazipostupaka:

- sklapanje kartelskih sporazuma usvrhu uticanja na rezultat javne na-bavke. Ti sporazumi mogu da budu:

ZIPS - broj 1271 11

IZBJEGNITE GREŠKU U POSTUPKU JAVNIH NABAVKI

Svi ugovorni organi,ponuđači i drugi učesnici u

postupku javne nabavke trebaju preduzeti efikasne idjelotvorne mjere kojima se

spriječava korupcija, zloupo-treba službenog položaja,

zaključivanje sporazuma radiprevare trećih lica, davanje

lažnih podataka prilikompodnošenja ponuda, sukoba

interesa, nedostatka nepri-strasnosti i transparentnosti

u sprovođenju postupakajavnih nabavki i, u tom cilju,

unapređivati visoke standarde transparentnosti,

efikasnog sistema unutrašnjerevizije, otvorenog javnognadmetanja i utvrđivanja

objektivnih kriterija za izbornajpovoljnijeg ponuđača i

donošenje odluke

sporazum o cijeni, sporazum o ispo-ruci i sporazum o ponuđaču koji će da-ti najpovoljniju ponudu. Glavni poka-zatelji prema kojima ugovorni organmože prepoznati kartelski sporazum su:

4ponude različitih ponuđača sa-drže iste greške, isti izgled ponude,

4velike razlike u cijeni izmeđunajniže i drugih ponuda, tenderska do-kumentacija je otkupljena od više po-nuđača, ali je podnesena samo jednavaljana ponuda, iako stanje na tržištuukazuje na to da je više privrednih su-bjekata sposobno izvršiti zahtjeve po-stupka nabavke, u slučaju ekonomskinajpovoljnije ponude, odabrani ponu-đač se povlači iz zaključivanja ugovora,bez obzira na to što gubi garanciju.

- neujednačeno ocjenjivanje dije-lova ponude - isključivanje ponuđača iponuda koje zadovoljavaju uslove uč-ešća u postupku nabavke ili prihvata-nje ponude koja bi trebala biti isk-ljučena.

Mjere za povećanje transparentno-sti i odgovornosti:

- izrada internih izvještaja o svimfazama pripreme i provođenja postu-pka javne nabavke;

- razdvajanje funkcija u sklopu pro-vođenja postupka javne nabavke (npr.isto lice ne može biti odgovorno zapripremu postupka i kontrolu izvršenjaugovora);

- ako ugovorni organ kontaktirabilo kojeg ponuđača, svi drugi ponu-đači moraju biti obaviješteni o istimčinjenicama na dokaziv način;

- pored objave obavještenja u služ-benom glasniku, dodatna objava svihrelevantnih dokumenata i na internetstranici ugovornog organa (uključujućii ugovore, osim dijelova koji predsta-vljaju poslovnu tajnu).

Sklapanje i izvršenje ugovora

U procesu javne nabavke mogu-ćnosti za korupciju brojne su i u fazisklapanja i izvršenja ugovora. Postojimnogo načina prikrivanja koruptivnihradnji tokom izvršenja ugovora. Kakoova faza nije tako strogo uređena ko-liko su to prve dvije faze, odstupanjaizmeđu prvobitno donesenih odluka onabavci i njihove stvarne realizacije

lako mogu proći nezapaženo. Npr. iz-abrani ponuđač je možda dao nerealnunisku ponudu očekujući da će mu,nakon što dobije ugovor, odgovornalica za javnu nabavku dozvoliti izm-jenu ugovora radi povećanja troškova.Isto tako, ponuđač je možda ponudioproizvode visokog kvaliteta ili kadro-ve sa vrhunskom stručnom spremomza realizaciju ugovora kako bi ispunioodređene zahtjeve iz tenderske doku-mentacije, a nakon dodjele ugovora ćeih zamijeniti sa slabijim proizvodimaili kadrom.

Po završetku faze evaluacije i od-abira najbolje ponude, moguće je sklo-piti ugovor koji se bitno razlikuje odprvobitnih uslova iz dokumentacije zanadmetanje, u smislu izvođenja fikti-vnih radova, uvećanja stvarnih količi-na radova, produženja rokova, mjenja-nja naloga ili izvršenja ugovorenih oba-veza na nepropisan način.

Takođe, obaveze nadzora i podno-šenja izvještaja mogu se svesti na naj-manju moguću mjeru, a u nekim sluča-jevima je moguće pronaći lažne izgov-ore i dati lažna opravdanja za preko-račenje troškova. Potvrda o izvedenimradovima ponekad ne odgovora stva-rno izvedenom stanju. Propratna doku-mentacija može biti namjerno izgu-bljena ili uništena da bi se otežalo ot-krivanje i procesuiranje krivičnih djelakorupcije.

Najveći rizici korupcije u fazi rea-lizacije ugovora:

- neizvršavanje odredaba ugovora,posebno u pogledu kvaliteta, cijene irokova;

- izmjena bitnih uslova ugovorakoji su u suprotnosti sa provedenimpostupkom javne nabavke (cijena, te-hničke specifikacije, rok izvršenja itd..Tokom realizacije ugovora mijenja sepredmet nabavke (u potpunosti ili dje-limično), količine ili pojedine stavke.Zaključivanje ugovora za male količi-ne roba, radova ili usluga, zatim naru-čivanje dodatnih nabavki od istog po-nuđača bez poziva za javno nadme-tanje. Česti su i rizici zaključivanjaugovora o dodatnim radovima ili us-lugama bez ispunjavanja propisanihuslova ili na način koji nije u skladu sazakonskim odredbama;

- zaključivanje ugovora o javnojnabavci, zatim poništenje dijela ugov-ora i zaključivanje novog ugovora saponuđačem za poništeni dio uz obra-zloženje da vrijednost takvog ugovorane prelazi procijenjenu vrijednost zakoju je propisana primjena pravilajavne nabavke;

- promjena podizvođača;- lažno ili dvostruko fakturisanje,

lažno računovodstvo.Mjere za povećanje transparentno-

sti i odgovornosti:- objava ugovora na internet stra-

nici ugovornog organa;- razdvajanje funkcija potpisivanja

i kontrole izvršenja ugovora unutar ug-ovornog organa;

- vanjska kontrola izvršenja ugovora.

Kako korupcija kvari proces javnih nabavki?

U svakoj nabavci postoje najmanjedvije strane. Svaka od njih na mnogonačina može da korumpira proces na-bavke u svakoj njegovoj fazi. Prije ne-go što odluči sa kim će da sklopi ugo-vor, ugovorni organ može da:

l specifikacije tražene robe ili us-luga napravi tako da one odgovarajuodređenom ponuđaču (suprotno članu14. Zakona);

l ne saopšti potpune podatke ouslovima nabavke (suprotno članu 13.Zakona);

l preduzme direktne pregovoresamo sa jednim ponuđačem tvrdeći dazbog hitnosti ne može da provede ten-der (suprotno članu 11. stav 4. Zakona);

l prekrši pravilo o povjerljivostiponuda - otvori prispjelu ponudu prijeroka (suprotno članu 13. Uputstva oprimjeni Zakona o javnim nabavkama- „Službeni glasnik BiH“, br. 03/05 i24/09);

l onemogući učešće potencijalnimponuđačima postavljajući neprikladneuslove i rokove (suprotno članu 22.Zakona);

l uzme mito (kada službeno licezahtijeva ili primi poklon ili drugu ko-rist ili primi obećanje poklona ili drugekoristi za sebe ili drugog da u okvirusvog službenog ovlaštenja izvrši slu-žbenu radnju koju ne bi smjelo izvršiti

ZIPS - broj 127112


ili da ne izvrši službenu radnju koju bimoralo izvršiti).

U isto vrijeme ponuđač može da:l radi u dosluhu sa ugovornim

organom da bi odredio cijenu ponude;l potpomaže u kreiranju diskrimi-

natornih tehničkih specifikacija;l utiče na rad članova komisije za

otvaranje i vrednovanje ponuda;l ponudi mito (kada se službenom

licu da, ponudi ili obeća poklon ili dru-ga korist da u okviru svog službenogovlaštenja izvrši radnju koju ne bi sm-jelo izvršiti ili da ne izvrši službenuradnju koju bi moralo izvršiti ili kadase posreduje pri ovakvom podmići-vanju službenog lica).

* * *Svi ugovorni organi, ponuđači i

drugi učesnici u postupku javne naba-vke trebaju preduzeti efikasne i djelo-tvorne mjere kojima se spriječava ko-rupcija, zloupotreba službenog položa-ja, zaključivanje sporazuma radi pre-vare trećih lica, davanje lažnih podata-ka prilikom podnošenja ponuda, su-koba interesa, nedostatka nepristra-snosti i transparentnosti u sprovođenjupostupaka javnih nabavki i, u tom ci-lju, unapređivati visoke standarde tra-nsparentnosti, efikasnog sistema unu-trašnje revizije, otvorenog javnog nad-metanja i utvrđivanja objektivnih kri-terija za izbor najpovoljnijeg ponuđačai donošenje odluke

Ugovorni organ treba da odbijeponudu, poništi postupak javne naba-vke ili odustane od sklapanja ugovora,ako utvrdi ili osnovano sumnja da jeponuđač pokušao uticati ili je pokušaodati ili je dao ili je pristao dati, posre-dno ili neposredno, službeniku kojiprovodi javnu nabavku, članu komisijeza otvaranje i vrednovanje ponuda ilizaposlenom kod ugovornog organa ilinekom drugom licu, nagradu ili pogo-dnost u bilo kojem obliku ili koju dru-gu vrijednost u vezi sa odlukom ilisprovođenjem postupka, sa ciljem datako utiče na sadržaj radnji ili odlukuugovornog organa u pogledu ponude.Ugovorni organi su obavezni da svimzainteresovanim licima omoguće pri-stup i odgovarajuće informacije o or-ganizaciji i procesu donošenja odlukau postupcima javnih nabavki.

ZIPS - broj 1271 13


Ugovorni organ je obavezan da čuva predmetnudokumentaciju kada se postupak nabavke završi

zaključenjem ugovora

PITANJE: Da li je komunalno preduzeće u obavezi da čuva tenderskudokumentaciju, zahtjeve, obavještenja o nabavci, zapisnike i odluke idruga dokumenta nakon isteka zaključenog ugovora o javnoj nabavciodređene vrste roba ili usluga. Za vrijeme trajanja potpisanog ugovoraarhiviramo navedenu tendersku dokumentaciju u skladu sa propisima.Da li navedenu dokumentaciju treba čuvati po realizaciji ugovora i kojije to period, te da li za uništenje tenderske dokumentacije treba tražitiodobrenje arhiva nadležnog kantona, jer se u članu 42. Zakona ojavnim nabavkama BiH kaže da se dokumentacija vezana za nabavkečuva u skladu sa zakonom BiH koji se odnosi na arhiviranje?

ODGOVOR: Članom 42. Zakona o javnim nabavkama BiH ("Službeniglasnik BiH”, br. 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06, 70/06, 12/09 i 60/10)propisano je da se zaključeni ugovori o nabavci, zahtjevi, ponude, tenderskadokumentacija i dokumenti koji se odnose na ispitivanje i ocjenjivanje zaht-jeva i ponuda, kao i drugi dokumenti vezani za nabavku čuvaju u skladu sazakonima Bosne i Hercegovine koji se odnose na arhiviranje.

Dakle, Zakon o javnim nabavkama ne propisuje način ni period na kojise čuva dokumentacija koja prati jedan postupak javne nabavke, te searhiviranje dokumentacije vrši u skladu sa drugim relevantnim materijal-nim propisima.

Zakon jasno propisuje da u slučaju kada se postupak nabavke završi za-ključenjem ugovora, ugovorni organ je obavezan da čuva predmetnu doku-mentaciju. U određenim situacijama ugovorni organ nema mogućnost dazaključi ugovor i prisiljen je da poništi postupak nabavke. I u tom slučaju jeneophodno da se sačuva sva dokumentacija iz postupka, tj. arhivira na istinačin kao i u slučaju kada je postupak nabavke okončan zaključenjem ugov-ora. Ova obaveza proizilazi iz činjenice da ugovorni organ ne može poništitipostupak nabavke bez opravdanog razloga propisanog zakonom. n

Dragana MACURA - RIBIĆ, dipl. pravnik

Iz obrazloženja:Nisu prihvatljivi razlozi koje ugov-

orno tijelo navodi u svome odgovoru naprigovor, gdje se ugovorno tijelo upuštau tehničko-tehnološko objašnjavanješto se smatra originalnim tonerom, a štoekvivalentom. Tako navodi da iz dosta-vljene dokumentacije nije vidljivo da jereciklirani - refilovani toner i ketridžsuštinski ekvivalent u odnosu na novitoner i ketridž, jer reciklirana kasetapredstavlja kasetu koja je već bila ko-

rištena, ali je tehnološkim procesom ob-nove dovedena u stanje ponovne upo-trebe, te je stoga vidljivo da je proizvodfirme... reciklirana kaseta koja zadovo-ljava sve uslove kvaliteta u pogledu re-ciklirane kasete, ali nigdje nije vidljivoda ona predstavlja isto što i nova kaseta,s obzirom na to da ona nastaje recik-lažom nove kasete kako originalne takoi kompatibilne. Također navodi: “Ugov-orno organ shodno odredbama Zakonao javnim nabavkama nije naveo da za-

Član 14. stav 5. Zakona o javnim nabavkama

- Iz rješenja URŽ/KRŽ -

UGOVORNO TIJELO POSTUPA SUPROTNO ČLANU 14. STAV 5. ZAKONAO JAVNIM NABAVKAMA KADA U TEHNIČKOJ SPECIFIKACIJI NAVEDENAZIV PROIZVOĐAČA TRAŽENE OPREME, A PRI TOME NE DODA RIJEČI“ILI EKVIVALENT”.

htijeva originalne tonere i ketridže, kakose ne bi narušavala konkurencija, ali jesigurno samim navođenjem da se vršinabavka tonera i ketridža jasno na-glasio da se radi o novim tonerima iketridžima, bili oni originalni ili kom-patibilni, jer da se zahtijevalo recikli-rani refilovani toneri i ketridži to bi setako i naznačilo jer je to pojam i vrstaproizvoda koja je izvedena iz opštegpojma toner i ketridž”.

Na temelju navedenog ovo tijelo za-ključuje da je ugovorno tijelo suprotnočlanku 14. Zakona o javnim nabavamau svojoj tehničkoj specifikaciji navelonaziv proizvođača tražene robe, pričemu nije dodalo riječ “ili ekvivalent”.Osim toga, sama tehnička specifikacijaje nerazumljiva u pogledu toga radi li seo nazivima proizvođača opreme za kojese traže toneri i ketridži (što bi bilo dop-ušteno jer je potrebno znati za kojiaparat se toner ili ketridž traži) ili se radio nazivu proizvođača samog tonera iliketridža, što je nedopušteno u smislučlanka 14. st. 5. Zakona o javnim naba-vama. Stoga se na temelju navedenog,također, zaključuje da tehnička speci-fikacija ne samo da je sačinjena supro-tno članku 14. st. 5. Zakona o javnimnabavama nego je i nerazumljiva u po-gledu nejasnoća radi li se o nazivimaproizvođača aparata ili o nazivu proi-zvođača samih tonera i ketridža. Kakoje to naprijed u obrazloženju navedeno,ugovorno tijelo to precizira tek u odlucio izboru. Stoga, budući da je tehničkaspecifikacija nepravilno postavljena,ponuditelji prilikom pripreme ponudanisu mogli zaključiti da ne mogu ponu-diti i druge tonere i ketridže s kojimaaparati mogu funkcionirati. Međutim,zbog nejasnoća u tom pogledu, kao i ne-zakonitosti same tehničke specifikacije,svaka kvalifikacija ili diskvalifikacijapostaje nepravilna, zbog čega se postu-pak povodom ove žalbe u cijelosti moraponištiti. Upravo zbog tih nezakonitosti,kao i nejasnoća, ovo tijelo se ne možeupuštati niti u daljnje navode žaliteljakojima nastoji dokazati da je nudio robukoja u svemu odgovara tako postavlje-nim tehničkim specifikacijama. Pre-ciziranje o kakvim se nazivima radi us-lijedilo je tek u odluci o izboru što značida u momentu pripreme ponuda ponu-đači za ovo nisu znali.

(Rješenje URŽ/KRŽ, broj: nU-573/10, od 19. 05. 2010. godine)

Pripremio:prof. dr. Milan BLAGOJEVIĆ,

sudija Okružnog suda u Banjaluci

ZIPS - broj 127114

VLASNIČKO-PRAVNI ODNOSI

Vlasništvo, i pored toga što jeobjektivnim pravom zaštiće-no2 kao najšire ovlaštenje po-

sjedovanja, korištenja i raspolaganjanekom stvari u skladu sa njenom pri-rodom i namjenom, može biti izuzetoili ograničeno, kada su za to ispunjenizakonom propisani uslovi. Izuzimanjenekretnina u zakonom propisanom po-stupku, kada je to u općem interesu iuz određenu naknadu, predstavlja pot-punu eksproprijaciju, a ustanovljava-nje služnosti ili zakupa na određeniperiod predstavlja nepotpunu ekspro-prijaciju. Postupci eksproprijacije sučesti, stoga ih i prati bogata upravna isudska praksa.

Prije nego je na nivou entiteta Bo-sne i Hercegovine došlo do usvajanjanovih zakona, u bosanskohercegova-čkom pravnom sistemu su dugi periodegzistirali propisi o eksproprijaciji so-cijalističkog karaktera, sa nejednakimtretmanom različitih oblika vlasništva,pri čemu je društveno/državno vlasni-štvo predstavljalo privilegovan oblik uodnosu na privatno vlasništvo. Možese reći da važeći entitetski propisi jošuvijek u određenoj mjeri baštine rješe-nja karakteristična za raniji pravni si-stem, ali su, ipak, na tragu jednog dru-

gačijeg koncepta kojim se pravo vla-sništva tretira na adekvatniji način, tese vlasniku obezbjeđuje bolji položajkvalitetnijom zaštitom. Do donošenjanovih zakona o eksproprijaciji u Fede-raciji BiH na snazi je bio Zakon o eks-proprijaciji SRBiH iz 1977.3 godine, a uRepublici Srpskoj Zakon o ekspropri-jaciji iz 1996.4 godine, koji je u mije-njan u nekoliko navrata. Važeći Zakono eksproprijaciji Federacije BiH5 do-nesen je 2007., a Zakon o eksproprija-ciji Republike Srpske6 2006. godine.

Osnovna načela

Zakon o eksproprijaciji FederacijeBiH je propisao da eksproprijacijapredstavlja oduzimanje ili ograničenjeprava vlasništva na nekretninama uznaknadu. Na ovaj način zakon definišepotpunu eksproprijaciju kao izuzimanjenekretnina i nepotpunu eksproprijacijukao ograničenje prava vlasništva, naprimjer uspostavom služnosti.

Zakon određuje da se nekretninamože eksproprisati kada je to potrebnoradi izgradnje privrednih, stambenih,komunalnih, zdravstvenih, prosvjetnihi kulturnih objekata, objekata narodneodbrane i drugih objekata od općeg in-teresa, uz taksativno navođenje odre-đenih slučajeva.

Kao predmet eksproprijacije odre-đene su nekretnine u vlasništvu fizič-kih i pravnih lica, uz postojanje pre-thodno utvrđenog općeg interesa,7 dok

Postupak eksproprijacije1

Ismet VELIĆ, advokat

Pi{e:

1 Rad je prezentiran na Seminaru „ZAKON O EKSPROPRIJACIJI U PRAKSI“, koji je od-ržan u Neumu od 29. do 31. 05. 2013. godine, u organizaciji Udruženja pravobranilaca FederacijeBiH i Interquality d.o.o. Sarajevo - Centar za razvoj poslovnih sistema i edukaciju.

2 Pravo vlasništva, odnosno pravo na imovinu zaštićeno je brojnim međunarodnim i na-cionalnim pravnim instrumentima (Univerzalna deklaracija o pravima iz 1948. godine, Konven-cija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda iz 1950. godine, Ustav BiH, ustavi entiteta…).

3 Zakon o eksproprijaciji Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine («Službeni listSRBiH», br. 19/77, 18/86, 9/87, te 12/87 - prečišćeni tekst, i «Službeni list RBiH», br. 20/93 i15/94)

4 Zakon o eksproprijaciji Republike Srpske («Službeni glasnik Republike Srpske», br. 8/96,9/96 i 15/96)

5 Zakon o eksproprijaciji Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, br. 70/07,36/10 i 25/12)

6 Zakon o eksproprijaciji RS („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 112/06 i 37/07)7 U slučaju postojanja regulacionog plana, urbanističkog projekta ili urbanističkog plana sa

parcelacijom postoji utvrđen i opći interes.

izgradnja objekata i izvođenje radovamoraju biti u skladu sa dokumentimaprostornog uređenja. Eksproprijacijase može vršiti za potrebe Federacije,kantona, grada, općina, te javnih pre-duzeća i ustanova. Eksproprijacijomnekretnina postaje vlasništvo korisnikaeksproprijacije, koji stiče pravo danekretninu koristi isključivo za svrhuradi koje je eksproprijacija izvršena.8

Na zahtjev vlasnika se može izvršiti ieksproprijacija preostalog dijela ne-kretnine kada se utvrdi da vlasnik ne-ma privredni interes da koristi taj dio,9

odnosno ako je na tom dijelu onemogu-ćena ili bitno pogoršana dotadašnjaegzistencija ili je onemogućeno nor-malno korištenje dijela.10

Troškove postupka eksproprijaci-je, koji je određen kao hitan snosi ko-risnik, a dodatno je naglašeno da po-stupak eksproprijacije radi izgradnjesaobraćajne infrastrukture ima prior-itet u odnosu na druge postupke eksp-roprijacije (prvenstveno imajući u viduplanove i potrebe izgradnje auto-puta).

Utvrđivanje općeg interesa

Zakon je članovima od 14. do 16.Zakona propisao postupak za utvrđi-vanje općeg interesa, nadležne organe,te zakonsku pretpostavku da u slučajupostojanja regulacionog plana, urban-ističkog projekta ili urbanističkog pla-na sa parcelacijom postoji utvrđen iopći interes. Tako odluku o utvrđiva-nju javnog interesa za izgradnju ob-jekta ili izvođenje radova (saobraćajni-ce, dalekovodi, gasovodi, telekomu-nikacije, vodoprivredni objekati i dru-go) na osnovu podnesenog prijedlogakorisnika eksproprijacije donosi VladaFBiH kada se na području dva ili višekantona namjerava graditi ili izvoditiradove u skladu sa planskim dokume-ntima prostornog uređenja, po pretho-dno pribavljenim mišljenjima vladakantona na čijim se područjima nam-jerava graditi objekat ili izvoditi rado-vi. Kada je u pitanju izgradnja obje-kata ili izvođenje radova na područjudviju ili više općina, odluku o utvrđi-vanju javnog interesa donosi vladakantona, po prethodno pribavljenommišljenju općinskog vijeća na čijim se

područjima namjerava graditi objekatili izvoditi radovi. Za izgradnju obje-kta ili izvođenje radova na područjuopćine odluku o utvrđivanju javnog in-teresa donosi općinsko vijeće na čijemse području namjerava graditi objekatili izvoditi radovi u skladu sa planskimdokumentima prostornog uređenja.

Javni interes se može utvrditi i za-konom, a javni interes za izgradnju ob-jekta ili izvođenje drugih radova napodručju za koje je donesen regula-cioni plan ili urbanistički projekt sma-tra se utvrđenim tim planom, odnosnoprojektom.

Prijedlog za utvrđivanje javnog in-teresa za eksproprijaciju podnosi licekoje prema odredbama Zakona možebiti korisnik eksproprijacije. Prijedlogza utvrđivanje javnog interesa podnosise ovlaštenom donosiocu putem feder-

alnog, kantonalnog organa uprave iliopćinske službe za upravu za imovin-sko-pravne poslove, a sadrži elaborateksproprijacije (geodetsko-katastarskiplan područja eksproprijacije, podatkeo nekretninama za koje se predlažeutvrđivanje javnog interesa, procjenuvrijednosti nekretnina, cilj ekspropri-

jacije i druge podatke za utvrđivanjejavnog interesa).

Nadležni organ je dužan o prijed-logu za utvrđivanje javnog interesa od-lučiti u roku od 60 dana od dana prije-ma tog prijedloga, a aktom o utvrđi-vanju javnog interesa određuje se i ko-risnik eksproprijacije. Protiv akta outvrđivanju javnog interesa može sepokrenuti upravni spor kod nadležnogsuda osim u slučajevima kada se radio području za koje je donesen regula-cioni plan ili urbanistički projekt.

Raspravljanje prava vlasništvakao prethodnog pitanja

Ako postoji neslaganje zemljišno-knjižnog i faktičkog stanja na nekret-nini, općinska služba za upravu raspra-vit će pravo vlasništva kao prethodnopitanje. Ova propisana mogućnost jeznačajna budući da daje ovlaštenje op-ćinskoj službi za imovinsko-pravneposlove da prethodno raspravi, odno-sno utvrdi pravo vlasništva, što je da-leko efikasniji način u odnosu na po-sebne postupke, koji se vode pred dru-gim organima.

Eksproprijacija preostalog dijela nekretnine

Kod vođenja postupaka za ekspro-prijaciju određene nekretnine, u praksisu česti slučajevi da vlasnik nekretnineispostavi i zahtjev da se izvrši ekspro-prijacija preostalog dijela budući danema više privrednog interesa da gakoristi, ili je na ovom dijelu onemogu-ćena ili bitno pogoršana njegova dota-dašnja egzistencija, odnosno onemo-gućeno mu je normalno korištenjepreostalog dijela nekretnine. Moguć-nost za ovakav vid eksproprijacije data

ZIPS - broj 1271 15


Izuzimanje nekretnina u zakonom propisanom

postupku, kada je to u općeminteresu i uz određenu

naknadu, predstavlja potpunu eksproprijaciju, a

ustanovljavanje služnosti ilizakupa na određeni period

predstavlja nepotpunu eksproprijaciju

8 Činjenica korištenja nekretnine isključivo za svrhu radi koje je eksproprijacija izvršena jevažna za pravilnu primjenu instituta deeksproprijacije kada se eksproprisana nekretnina ne koristiu svrhu zbog koje je eksproprijacija izvršena već u neke druge svrhe.

9 Rješenje Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove broj: 05-31-6/02, od15. 02. 2002. godine: ... „Nisu ispunjeni uslovi da se udovolji zahtjevu za eksproprijaciju preo-stalog dijela zemljišta budući da nije utvrđeno da nema privrednog interesa da koristi preostalidio, da je onemogućena ili bitno pogoršana dosadašnja egzistencija na istom“...

10 Rješenje Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove broj: 05-31-129/02,od 07. 03. 2002. godine, kojim je djelimično poništeno rješenje prvostepenog organa iz razlogašto činjenično stanje nije u potpunosti utvrđeno u vezi blizine objekta i preostalog zemljišta u od-nosu na saobraćajnicu koja će se izgraditi, kao i da li žalitelj usljed izvršene eksproprijacije imaprivrednog interesa da koristi preostali dio, odnosno da li je onemogućena ili bitno pogoršana do-sadašnja egzistencija ili onemogućeno normalno korištenje preostalog dijela nekretnina.

je članom 9. Zakona o eksproprijacijiFederacije BiH i predstavlja izuzetakod pravila propisanog zakonom da senekretnina može eksproprisati na prije-dlog korisnika eksproprijacije.11 Vodi-telj postupka ima obvezu da vlasnikanekretnine upozori na mogućnost isti-canja zahtjeva za eksproprijaciju preo-stalog dijela nekretnine, dok vlasnikpredmetni zahtjev može isticati do do-nošenja prvostepenog rješenja, a uko-liko na propisan način nije bio upozo-ren od službene osobe koja je vodilapostupak, predmetni zahtjev se možeispostaviti i u žalbenom postupku.12

Vlasnik eksproprisanih nekretnina mo-ra biti poučen o ovom svom pravu nanedvosmislen, jasan i izričit način. Na-vedeno upozorenje se ne bi moglo prih-vatiti kao pravilno u slučaju da je datona ranije pripremljenom obrascu zapi-snika, čak ni u slučaju da ovakav zapis-nik kasnije bude potpisan od stranevlasnika nekretnine.13

Zakon je ovu mogućnost ekspropri-jacije preostalog dijela propisao navo-đenjem određenih pravnih standarda(«privredni interes, onemogućena ili bi-tno pogoršana dotadašnja egzistencija ilionemogućeno normalno korištenje pre-ostalog dijela»), što u praksi predstavljafaktička pitanja koja se utvrđuju u sva-kom konkretnom slučaju. Pri ovome jepotrebno imati u vidu činjenicu da pre-

ostali dio nekretnina ne mora biti samodio djelimično eksproprisane parcele,već to može biti i cijela preostala imov-ina. Do pojave većeg broja predmetnihzahtjeva, odnosno ovakvog vida ekspro-prijacije dolazi naročito u slučajevimakod eksproprijacija većeg obima, što jeu novije vrijeme bio slučaj kod izgrad-nje auto-puta.

Eksproprijacija preostalog dijela nekretnine zbog gubitka

privrednog interesa

Razlozi gubitka privrednog inte-resa mogu biti, na primjer, u činjenicida je preostala površina zemljišta ma-la, uz napomenu da površina nije je-dini uslov za izuzimanje preostalogdijela,14 te da usljed toga ne postoji pri-vredni interes i da je na preostalom di-jelu onemogućena ili bitno pogoršanadosadašnja egzistencija vlasnika eks-

proprisane nekretnine,15 odnosno one-mogućeno normalno korištenje preo-stalog dijela nekretnine. U svakom slu-čaju, pri odlučivanju o predmetnomzahtjevu mora se voditi računa o svimokolnostima u pogledu vlasnika kakoličnim i porodičnim prilikama (zanima-nje, socijalno-ekonomske prilike, brojčlanova porodice i slično) tako i u pogle-du njegovih nekretnina (da li se o radio zemljištu koje po svojoj prirodi služiza zemljoradnju, voćarstvo, povrtlar-stvo ili nešto drugo),16 te općih privred-nih prilika (je li u pitanju poljoprivrednoili industrijsko područje i slično).

Eksproprijacija preostalog dijela nekretnine zbog

onemogućavanja normalnog korištenja preostalih nekretnina

Usko vezana sa navedenom okol-nosti gubitka privrednog interesa jeste

ZIPS - broj 127116


11 Preostali dio nekretnine se u ovom slučaju ekspropriše na prijedlog njenog vlasnika, a nekorisnika eksproprijacije.

12 Rješenje Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove broj: 05-31-26/02,od 19. 02. 2002. godine, … „Stranka je prisustvovala zakazanoj raspravi na licu mjesta povodompredmetne eksproprijacije i bila upozorena na mogućnost isticanja predmetnog zahtjeva shodnoodredbama člana 9. Zakona o eksproprijaciji, a stavom 5. navedenog člana je propisano da seeksproprijacija preostalog dijela nepokretnosti može tražiti u žalbenom postupku, samo ukolikostranka nije bila upozorena na mogućnost isticanja predmetnog zahtjeva“.

13 Presuda Upravnog suda SRBiH broj: U: 19/82-I, od 31. 03. 1982. godine, gdje se, izmeđuostalog, navodi da je na formularskom dijelu zapisnika prvostepenog organa konstatovano da jeslužbeno lice upoznalo vlasnika da može podnijeti zahtjev za eksproprijaciju preostalog dijelanekretnine. Ali, kako se radi o formularskom dijelu, a na drugoj strani iz spisa ne proizilazi da setužilac izričito izjasnio da li traži ili ne eksproprijaciju preostalog dijela nekretnine, ne može sedoći do pouzdanog zaključka da je tužilac stvarno upozoren na svoje pravo, pa je usljed navedenogdošlo i do bitnih povreda pravila postupka.

14 Rješenje Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove broj: 05-31-6/02, od15. 02. 2002. godine, kojim je odbijena žalba na rješenje prvostepenog organa, kojim je odbijenzahtjev vlasnika da mu se ekspropriše i preostali dio zemljišta iz razloga što je utvrđeno da seizuzima manji dio parcele za izgradnju servisne saobraćajnice, odnosno lokalnog seoskog puta,te da imenovani posjeduje u neposrednoj blizini još zemljišta, kao i stambeno-porodični objekat,a pored toga ostaje mogućnost eventualne zamjene eksproprisanog zemljišta sa drugim u postupkuu vezi sa naknadom koji će naknadno biti vođen. Drugostepeni organ je zauzeo stav da u kon-kretnom slučaju nisu ispunjeni uslovi da bi se moglo udovoljiti zahtjevu vlasnika za eksproprija-ciju preostalog dijela zemljišta budući da se ne može tvrditi kako vlasnik nema privrednog interesada koristi preostali dio, ili da je onemogućena ili bitno pogoršana njegova dosadašnja egzistencijaili da mu je onemogućeno normalno korištenje preostalog dijela.

15 Rješenje Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove broj: 05-31-129/02,od 07. 03. 2002. godine, kojim je djelimično poništeno rješenje prvostepenog organa iz razlogašto činjenično stanje nije u potpunosti utvrđeno u smislu okolnosti blizine objekta i preostalogzemljišta za koje se traži eksproprijacija u odnosu na saobraćajnicu koja će se izgraditi, kao i dali žalitelj usljed izvršene eksproprijacije ima privrednog interesa da koristi preostali dio, odnosnoda li mu je na istom onemogućena ili bitno pogoršana dosadašnja egzistencija ili onemogućenonormalno korištenje preostalog dijela nekretnina.

16 Rješenje Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove broj: 05-31-2-457/02,od 04. 06. 2002. godine, kojim je djelimično poništeno rješenje prvostepenog organa, budući dase iz zapisnika sa usmene rasprave, izjave vještaka, obrazloženja pobijanog rješenja, kao i ostalihspisa nije moglo utvrditi na koji način je prvostepeni organ izveo zaključak da predmetno zemljištenije iskorištavano u privredne svrhe, a u obrazloženju rješenja je navedeno da će se isto moćiiskorištavati u privredne svrhe, što dovodi do kontradiktornosti sa dispozitivom rješenja, odnosnonejasnoća u pogledu činjenica koje je neophodno utvrditi - da li postoji ekonomski interes vlasnikada koristi preostali dio, odnosno da li je na preostalom dijelu onemogućena ili bitno pogoršananjegova dotadašnja egzistencija.

ODLUKA USTAVNOG SUDABOSNE I HERCEGOVINE

Član 8. EK - Pravo na pošto-vanje privatnog i porodičnog života,doma i prepiske

Šta se ne smatra«domom»

Stan u koji apelantica nikadanije uselila, odnosno u kojem onanije živjela niti obavljala svoje uo-bičajene aktivnosti i zanimanje nemože smatrati njezinim "domom"u značenju člana 8. Evropske kon-vencije.

(Odluka o dopustivosti i meri-tumu, broj: AP-258/03, od 29. sep-tembra 2004. godine, stav 31., obja-vljena u „Službenom glasniku Bos-ne i Hercegovine“, broj 54/04) n

i okolnost da li je došlo do onemogu-ćavanja normalnog korištenja preosta-lih nekretnina. Najčešći oblik ovog one-emogućavanja jeste slučaj da je usljedeksproprijacije dijela nekretnine došlodo uskraćivanja pristupa preostalomdijelu ili da je pristup znatno otežan.17

Kao moguće rješenje, kada je do-šlo do onemogućavanja normalnog ko-rištenja, odnosno uskraćivanja prist-upa preostalom dijelu, pojavljuje semogućnost uspostavljanja prava služ-nosti puta ili prolaza u korist preosta-log dijela nekretnine. U ovom slučajuslužnost puta se konstituiše rješenjemo eksproprijaciji. U slučaju da ne po-stoji mogućnost da se normalno kori-štenje obezbijedi na navedeni način,zahtjev za eksproprijaciju preostalogdijela se pojavljuje kao osnovan i trebada bude usvojen, odnosno da se izvršieksproprijacija preostalog dijela.

Svi navedeni slučajevi, u suštini,predstavljaju faktička pitanja, a odgo-vor na pitanje da li ima osnova za pri-mjenu ovog instituta se mora tražiti usvakom konkretnom slučaju pojedina-čno i utvrđivati u postupku koji sevodi. U smislu navedenog, u cilju pot-punog i tačnog utvrđivanja činjenič-nog stanja, izvođenja pouzdanih za-ključaka i donošenja pravilne i na za-konu zasnovane odluke, u pravilu, ne-ophodno je angažovati i osobe kojeposjeduju posebna stručna znanja isposobnosti - vještake određene struke(poljoprivredne, saobraćajne, građe-vinske, geodetske i slično) kako bi seod njih uzeo stručni nalaz, odnosnomišljenje.18 U ovim slučajevima semora praviti razlika između situacijekada se privredni interes gubi zbog iz-vršene eksproprijacije i situacije kadado toga dolazi usljed izgradnje objektazbog kojeg je eksproprijacija vršena.19

Tok postupka

Postupak vodi služba za imovin-sko-pravne poslove, na prijedlog ko-risnika eksproprijacije, u kojem u smi-slu člana 24. Zakona moraju biti pre-cizirani korisnik, nekretnina i njen vla-snik, te objekat, odnosno radovi zbog

kojih se eksproprijacija predlaže. Uzprijedlog je neophodno priložiti dokazo utvrđenom općem interesu (akt o ut-vrđivanju ili izvod iz regulacionog pla-na), izvod iz zemljišne knjige, kopijukatastarskog plana i posjedovni list zanekretnine koje se eksproprišu. Koris-nik eksproprijacije je u obavezi uzpodneseni prijedlog za eksproprijacijudostaviti i dokaz da su osigurana pot-rebna finansijska sredstva i položenakod banke u visini približno potrebnojza davanje naknade za nekretnine pre-dložene za eksproprijaciju i troškove po-stupka eksproprijacije, odnosno dokazo osiguranoj drugoj odgovarajućoj ne-kretnini. Zakon je prvobitno propisaoda predlagač eksproprijacije uz prijed-log mora dostaviti i dokaz da je pre-thodno sa vlasnikom nekretnine poku-šao sporazumno riješiti pitanje stje-canja prava vlasništva na toj nekret-nini, ali je naknadnim izmjenama došlodo korekcije navedene obaveze. Postu-pak se vodi i rješenje o eksproprijacijidonosi u skladu sa Zakonom o upra-vnom postupku,20 na koje se žalba mo-že podnijeti Federalnoj upravi za ge-odetske i imovinsko-pravne poslove.

Ulazak u posjed eksproprisanenekretnine

Pravo na posjed eksproprisanenekretnine stiče se danom pravos-nažnosti rješenja o eksproprijaciji, uz

uslov da je korisnik ranijem vlasnikuisplatio naknadu, odnosno predao uposjed drugu odgovarajuću nekret-ninu. U protivnom, ovo pravo se stičedanom isplate naknade, odnosno pre-dajom u posjed druge nekretnine. Izu-zetno, na zahtjev korisnika ekspropri-jacije Vlada može odlučiti da se nek-retnina preda i prije pravosnažnostirješenja kada je to neophodno zboghitnosti ili da bi se otklonila znatnijašteta.21 Ova mogućnost je isključena ka-da je u pitanju stambena ili poslovna zg-rada, za koju korisnik eksproprijacijenije osigurao drugu odgovarajuću ne-kretninu. Ukoliko je korisnik ekspropri-jacije ušao u posjed prije pravosnažnostirješenja, a prijedlog za eksproprijacijubude odbijen, dužan je naknaditi štetukoju je vlasniku time nanio.

Odustanak od prijedloga iponištenje rješenja o

eksproprijaciji

Korisnik eksproprijacije može dopravosnažnosti rješenja o ekspropri-jaciji potpuno ili djelimično odustati odprijedloga za eksproprijaciju, uz uslovda se time ne vrijeđaju prava vlasnika.

Pravosnažno rješenje će se poni-štiti ili izmijeniti u slučaju kada to ko-risnik eksproprijacije i raniji vlasnikzajednički zahtijevaju, a na zahtjev ra-nijeg vlasnika u slučaju da korisnik ni-

ZIPS - broj 1271


17 Rješenje Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove broj: 05-31-1007/01,od 14. 02. 2002. godine, kojim je djelimično poništeno rješenje prvostepenog organa iz razlogašto se iz spisa predmeta, kao i iz date izjave vještaka geometra ne vidi se da li je riješeno pitanjepristupnog puta na koji se navodi žalbe odnose, pa je prvostepeni organ u obvezi da u ponovl-jenom postupku u potpunosti utvrdi činjenično stanje u pogledu da li je predmetnom zemljištuuskraćen pristupni put, te nakon toga da odluči o zahtjevu za eksproprijaciju preostalog dijelazemljišta.

18 Rješenje Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove broj: 05-31-2-275/03,od 23. 12. 2003. godine, kojim je odbijena žalba na rješenje prvostepenog organa, nakon što jeutvrđeno da je prvostepeni organ u ponovljenom postupku angažovao vještaka saobraćajne strukekoji je u svom nalazu i mišljenju utvrdio da neće biti onemogućena ili bitno pogoršana dosadašnjaegzistencija vlasnika stambenog objekta u odnosu na novoizgrađenu saobraćajnicu, a Zavod zasaobraćaj građevinskog fakulteta u Sarajevu u ponovljenom vještačenju je dostavio svoj nalaz-mišljenje u kojem se, u suštini, navodi da se preduzimanjen odgovarajućih mjera sve negativneposljedice mogu svesti u zakonom propisane granice, uz naglašavanje mjera koje je investitordužan preuzeti.

19 Rješenje Republičkog sekretarijata za finansije - Republičke uprave za imovinsko-pravneposlove broj: UP/II-10-473-495/80, od 12. 12. 1980. godine, kojim je ukazano na to da u vezi sazahtjevom za eksproprijaciju i preostalog dijela nekretnine zbog zaklonjenog vidika nema mjesta,budući da takvo stanje nije posljedica eksproprijacije, nego eventualna posljedica same izgradnjeobjekta, pa bi se i predmetni zahtjev trebao rješavati u postupku pred redovnim sudom.

20 Zakon o upravnom postupku Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH”, br. 2/98i 48/99)

21 Rješenje Administrativne komisije Vlade Federacije BiH broj: 03-31-1/2001, od 18. 10.2001. godine, o dozvoli ulaska u posjed eksproprisanih nekretnina prije pravosnažnosti rješenjau cilju izgradnje dijela “auto-puta Sarajevo - Zenica”;

je u roku od tri godine22 od pravosna-žnosti rješenja izvršio prema prirodiobjekta znatnije radove na istom (u ov-om slučaju je moguća kako potpuna23

tako i djelimična deeksproprijacija).Ako su nekretnine bile u suvlasništvu,zahtjev za deeksproprijaciju mogu po-dnijeti suvlasnici većeg dijela ekspro-prisanih nekretnina. Budući da je pra-ksa ovo pravo prihvatila kao imovin-sko pravo, zahtjev se ne gasi smrćuranijeg vlasnika, tako da pravo na za-htjev polažu i nasljednici.24 O ovomzahtjevu odlučuje organ koji je odluči-vao i o prijedlogu za eksproprijaciju, aeventualni spor oko imovinskih odnosaizmeđu korisnika eksproprijacije i bi-všeg vlasnika rješava nadležni sud.

Potpuna deeksproprijacija

Poništavanje pravosnažnog rješe-nja o eksproprijaciji u cijelosti pred-stavlja potpunu deeksproprijaciju,25

što za svoju posljedicu ima povrat svihnekretnina koje su ranije izuzete. Raz-log je što korisnik eksproprijacije nijeu roku od tri godine od dana pravo-snažnosti rješenja o eksproprijaciji iz-vršio znatnije radove na objektu zbogkojeg je eksproprijacija bila izvršena.26

Djelimična deeksproprijacija

Zakonsko normiranje mogućnostideeksproprijacije u dijelu ekspropri-sane nekretnine posljedica je realnogodraza života i karakterističnog nači-na praktičnog djelovanja u slučajevi-ma utvrđivanja općih interesa i zadi-ranja u privatno vlasništvo. Nisu rije-tke situacije kada u praksi dolazi dozahvata u privatnu imovinu koji sunesrazmjerni realnim (općim) potre-bama, tako da se za potrebe izgradnjeodređenih objekata izuzima zemljišteu površini puno većoj od one koja jebila potrebna. Nakon ovakvih zahva-ta, kao logične su se pojavljivale situ-acije da se «višak izuzetih nekretnina»ne privodi namjeni (nisu izvršeni zna-tniji radovi na objektu zbog kojeg jeeksproprijacija izvršena) i da se taj dione koristi u svrhu zbog koje je ekspro-prijacija izvršena, što je direktno usuprotnosti sa članom 10. Zakona o ek-

sproprijaciji FBiH. U ovakvim sluča-jevima je, takođe, data mogućnost dase izvrši djelimična deeksproprijacija,odnosno da se pravosnažno rješenje oeksprorijaciji poništi u jednom dijelu.27

I ovdje je neophodno utvrditi potpunoi jasno činjenično stanje uz korištenjeveć pomenutih dokaznih sredstava, asve sa ciljem tačnog utvrđivanja da lisu radovi na objektu zbog kojeg je ek-sproprijacija izvršena izvedeni u pro-pisanom roku, to jest da li je došlo doprivođenja namjeni eksproprisane nek-retnine i da li ista služi svrsi ekspropri-jacije.28 U slučaju da nakon proveden-

og postupka do djelimične ekspropri-jacije dođe, neophodno je izvršiti ci-jepanje postojeće parcele i dio koji jedeeksproprisan izdvojiti u posebnukatastarsku parcelu.

Ukoliko je do eksproprijacije do-šlo po osnovu zahtjeva ranijeg vlas-nika za eksproprijacijom preostalogdijela nekretnine, neosnovano bi biloizvršiti deeksproprijaciju zbog togašto nekretnina nije privedena svrsi,budući da u tom slučaju nekretnina inije eksproprisana zbog određenogprivođenja svrsi u korist korisnika ek-sproprijacije, nego je do eksproprija-

ZIPS - broj 127118


22 Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH broj U-1723/01, od 07. 02. 2002. godine, u kojojse navode izmjene člana 32. stav 7. Zakona o eksproprijaciji nakon donošenja Odluke Ustavnogsuda BiH broj: U. 35/93, kada je dio navedene odredbe brisan zbog nesaglasnosti sa UstavomRBiH, jer narušava ustavni princip zajamčenosti, ravnopravnosti i zaštite svih oblika vlasništva,te da je ovim u pravni sistem Federacije uveden specifičan oblik naturalne restitucije privatnogvlasništva. Dakle, zahtjev za poništenje rješenja o eksproprijaciji raniji vlasnik može podnijetipo isteku tri godine od pravosnažnosti tog rješenja, pa sve dok korisnik eksprorpijacije nije izvršioznatnije radove.

23 Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH broj: U-1067/03, od 08. 01. 2004. godine, kojomse ukazuje na činjenicu da su bez uticaja navodi tužioca da je Regulacionim planom predviđenaizgradnja termoelektrane na predmetnom zemljištu, odnosno da su izrađeni idejni planovi za iz-gradnju toplovoda, s obzirom da je članom 8. Zakona o eksproprijaciji propisano da korisnik eks-proprijacijom stiče pravo da tu nekretninu koristi za svrhu radi koje je eksproprijacija izvršena,u konkretnom slučaju svrha je regulacije rijeke i izgradnje odvodnih kanala, a iz dokaza iz spisaproizilazi da tužilac u roku od tri godine predmetno zemljište nije priveo toj svrsi.

24 Rješenje Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove broj: 05-31-2-1308/03, od 16. 03. 2004. godine, … “Zahtjev za deeksproprijaciju u smislu odredaba člana 32.može podnijeti raniji vlasnik, isto pravo pripada i njegovim nasljednicima, a ako je u pitanju suv-lasništvo zahtjev mora biti podnesen od strane suvlasnika većeg dijela eksproprisanih nekretnina”.

25 Rješenje Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove broj: 05-31-2-759/01,od 08. 11. 2001. godine, kojim je poništeno rješenje prvostepenog organa, kao i pravosnažno rje-šenje kojim je izvršena eksproprijacija, te naloženo brisanje izvršenog upisa prava vlasništva iprava raspolaganja na nekretnini i uspostava zemljišno-knjižnog stanja koje je prethodilo eks-proprijaciji, kao i predaja vlasniku u posjed nekretnine koja je bila eksproprisana danom pravos-nažnosti rješenja, a u vezi imovinskih odnosa između korisnika eksproprijacije i vlasnika,određeno je da će se isti u slučaju spora rješavati pred nadležnim sudom. Drugostepeni organ jeu konkretnom slučaju meritorno odlučio budući da je prvostepeni organ iz utvrđenih činjenicapogrešno izveo zaključke, te pogrešno primijenio materijalno pravo, iako je u istoj stvari rješenjeveć jednom poništeno, a pri tome nedvosmisleno proizilazi da korisnik eksproprijacije u roku odtri godine od pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji nije izvršio znatnije radove, odnosno nijeizvršio nikakve radove na objektu zbog kojeg je eksproprijacija izvršena, te je očito da predmetne služi svrsi eksproprijacije.

26 Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH broj: U. 1090/03, od 08. 01. 2004. godine, … “Ze-mljište nije privedeno svrsi za koju je eksproprisano i ispunjeni su uslovi za deeksproprijaciju izčlana 32. stav 4. Zakona o eksproprijaciji za poništavanje pravosnažnog rješenja o eksproprijacijii udovoljavanje zahtjevu za deeksproprijaciju zemljišta”.

27 Rješenje Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove broj: 05-31-2-583/01,od 19. 09. 2001. godine, … “Ne može se na nedvosmislen način zaključiti da li predmetno ze-mljište u cjelini služi svrsi eksproprijacije, te da li se isto koristi u druge svrhe a ne u one zbogkojih je eksproprijacija izvršena, odnosno da li su ispunjeni uslovi za djelimično poništenje pra-vosnažnog rješenja o eksproprijaciji. S tim u vezi neophodno je imati u vidu da će se na zahtjevranijeg vlasnika eksproprisane nepokretnosti pravosnažno rješenje o eksproprijaciji poništiti akokorisnik eksproprijacije u roku od tri godine od pravosnažnosti rješenja nije izvršio znatnije ra-dove na objektu, odnosno ako se utvrdi da na dijelu eksproprisane nekretnine nisu izvršeni znatnijiradovi na objektu zbog kojeg je eksproprijacija izvršena i da taj dio ne služi svrsi eksproprijacije,kao i to da korisnik eksproprijacije stiče pravo da nekretninu koristi isključivo u svrhu radi kojeje eksproprijacija izvršena”.

28 Rješenje Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove broj: 05-31-2-725/03,od 20. 01. 2004. godine, … “Eksproprijacija je izvršena radi izgradnje ulice i administrativnogobjekta, pri čemu je nesporno da je ulica izgrađena, dok činjenično stanje u pogledu navedenogadministrativog objekta, kao i objekata koji se sada nalaze na predmetnom zemljištu nije u po-tpunosti ili nije nikako utvrđeno budući da se isto u pobijanom rješenju i ne pominje”.

cije došlo zbog toga što raniji vlasniknije više imao privrednog interesa daga koristi, ili je na preostalom dijeluonemogućena ili bitno pogoršana do-tadašnja egzistencija, odnosno one-mogućeno je normalno korištenje pre-ostalog dijela nekretnine, pa je eksp-roprijacijom, u stvari, realizirano nje-govo pravo.29

NAKNADA ZA EKSPROPRISANE NEKRETNINE

Za eksproprisanu nekretninu vlas-niku pripada naknada u vidu druge od-govarajuće nekretnine, koja odgovaravisini tržišne vrijednosti nekretninekoja se ekspropriše u istoj općini iligradu, kojom se vlasniku nekretninekoja se ekspropriše omogućavaju pri-bližno isti uvjeti korištenja kakve jeimao koristeći tu nekretninu. Ako vlas-nik nekretnine koja se ekspropriše neprihvati na ime naknade drugu odgo-varajuću nekretninu ili korisnik ek-sproprijacije ne može osigurati drugunekretninu, naknada se određuje u no-vcu u visini tržišne vrijednosti nekret-nine, koja se na području gdje se vršieksproprijacija može postići na tržištu,zavisno o odnosu ponude i potražnje uvrijeme njezinog utvrđivanja.

Ukoliko vlasnik stanuje u stambe-noj zgradi koja se ekspropriše ili stanukao posebnom dijelu te zgrade, prijerušenja zgrade korisnik eksproprijacijeje u obvezi da obezbijedi korištenjedrugog odgovarajućeg stana. Ista prav-ila važe i za slučaj eksproprijacije po-slovne prostorije u kojoj je vlasnikobavljao poslovnu djelatnost.

U vezi sa naknadom za ekspropri-sane nekretnine30 je propisano da se priodređivanju naknade za poljoprivre-dno i građevinsko zemljište cijeni ko-rist koju zemljište može dati redovnimiskorištavanjem, korist koju je ranijivlasnik imao od zemljišta, naročito vo-deći računa o tržišnoj cijeni, te su de-finisana i pitanja naknade za ekspro-prisano zemljište pod voćnjakom, na-knada za voćna stabla i vinovu lozu,zemljište pod šumom, drvnu masu,mlade sadnice, starija stabla, neplodnazemljišta i kamenjar, kao i građevinskeobjekte. Lične i porodične prilike ra-

nijeg vlasnika se uzimaju u obzir kaokorektiv uvećanja visine naknade akosu od bitne važnosti za njegovu egzi-stenciju.31 Zakonom su utvrđena i pra-vila o naknadi kada je u pitanju eksp-roprijacija stambene zgrade ili stanakao posebnog dijela zgrade. Visina na-knade se u postupku pred organom up-rave određuje prema okolnostima u vri-jeme zaključenja sporazuma o nakna-di, a u sudskom postupku u vrijemezaključivanja poravnanja, odnosno uvrijeme donošenja prvostepenog rješe-nja o naknadi. Naknada se, u pravilu,obezbjeđuje davanjem u zamjenu, ucjelini ili djelimično druge odgovara-juće nekretnine, a ako se ovo ne možeosigurati, onda u gotovom novcu, dokje strankama ostavljena mogućnost dase mogu sporazumjeti da se naknadariješi i u nekom drugom vidu. Praviloza određivanje naknade je da se u za-mjenu daju druge odgovarajuće ne-kretnine, a novac u slučaju da korisnikeksproprijacije nije u mogućnosti daobezbijedi davanje druge nekretninekao zamjenu. U praksi je ovo izuzetak,između ostalog, iz razloga što je zaovo bilo neophodno da korisnik ekspr-oprijacije raspolaže odgovarajućomnekretninom, što najčešće nije slučaj.

Zakonom je predviđeno i to daraniji vlasnik ima pravo na naknaduzbog izgubljene dobiti. Kod ustanovl-javanja zakupa, naknada se određujeu visini tržišne vrijednosti zakupnineu jednokratnom iznosu ili u povreme-

nim davanjima od dana stupanja uposjed zemljišta, a na isti način se reg-uliše i naknada za privremeno zauzi-manje zemljišta. U slučaju ustanovlja-vanja služnosti naknada se određuje uiznosu za koji je usljed ustanovljeneslužnosti umanjena tržišna vrijednostnekretnine, kao i za nastalu štetu.

Zakon o eksproprijaciji FederacijeBiH je prvobitno određivao da za be-spravno izgrađene objekte graditeljune pripada pravo na naknadu, ali damože porušiti zgradu i odnijeti mater-ijal, s tim da je ovo rješenje naknadnokorigovano. Zakon o eksproprijacijiRS je odredio da graditelju bespravnoizgrađenog objekta pripada pravo nanaknadu u visini izvršenih ulaganja,ukoliko su u vrijeme izgradnje objektabili ispunjeni uslovi za njegovu legal-izaciju.

Postupak za određivanje naknadevodi služba za imovinsko-pravne po-slove nakon pravosnažnosti rješenja oeksproprijaciji sa ciljem postizanja spo-razuma između korisnika i bivšeg vla-snika. Sporazum je zaključen kada gapotpišu obje stranke i ima snagu izvr-šnog rješenja, koje kada se radi o nenov-čanim obvezama izvršava organ nadle-žan za imovinsko-pravne poslove. Uko-liko se sporazum ne postigne u roku oddva mjeseca od dana pravosnažnosti rje-šenja o eksproprijaciji, služba za imovin-sko-pravne poslove je u obavezi da svespise predmeta dostavi nadležnom sudu32

koji po službenoj dužnosti u vanpar-

ZIPS - broj 1271 19


29 Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH broj: U-2451/02, od 14. 07. 2004. godine, ... „Kadase radi o zemljištu eksproprisanom po zahtjevu stranke korisnik eksproprijacije nije dužan tozemljište privesti svrsi budući da nije namjenski eksproprisano, a isto se ne može ni deekspro-prisati po zahtjevu ranijeg vlasnika u smislu odredaba člana 32. stav 4. ako se tome protivi ko-risnik eksproprijacije“.

Presuda Upravnog suda SRBiH broj: U: 2719/82-I, od 10. 03. 1983. godine, ... „U konkret-nom slučaju ne dolazi u obzir deeksproprijacija nekretnine eksproprisane primjenom člana 9.Zakona o eksproprijaciji i to po zahtjevu ranijeg vlasnika.

30 Pravična naknada, koju određuje zakon RS se razlikuje od naknade po tržišnoj vrijednosti izfederalnog zakona, budući da ostavlja mogućnost da u opravdanim slučajevima bude uvećana sobzirom na lične i porodične prilike ili posebnu “afekcionu vrijednost” koju za vlasnika određenanekretnina ima. Naknada određena na navedeni način je, u stvari, odraz načela Ustava bivše SFRJ iUstava SRBiH kao odraz socijalne komponente, koja je trebala da održi određeni vid ravnoteže uslovaživota prije i nakon eksproprijacije u smislu da ne dođe do osiromašenja, ali ni bogaćenja ranijeg vlas-nika, nije bila vezana za tržišnu vrijednost nekretnine i u pravilu je bila manja od tržišne vrijednostinekretnine. Npr. Odluka Vrhovnog suda SFRJ broj: 3/66, od 23. 11. 1976. godine, kojom je istaknutoda Pravična naknada može biti samo ona koja ne remeti, odnosno ne pogoršava socijalni i ekonomskipoložaj poljoprivrednog proizvođača, nego mu omogućava dalju egzistenciju u jednakom omjeru.

31 Zakon Federacije, također, predviđa lične i porodične prilike kao korektiv uvećanja visinenaknade, te pominje i druge kriterije u vezi sa određivanjem naknade. Međutim, upitan je prak-tični značaj ovih odredaba kada se ima u vidu da je naknada isključivo određana po tržišnoj vri-jednosti nekretnine koja se ekspropriše.

32 Za rješavanje kada su u pitanju nekretnine, nadležan je sud na čijem području se nekretninenalaze po principu “isključive mjesne nadležnosti”

ničnom postupku odlučuje o visini na-knade.33 Ako organ uprave propustipostupanje na navedeni način ne možekasnije odbiti zahtjev ranijih vlasnikakojima se traži rješavanje naknade po-zivajući se na okolnost da je došlo dozastarjelosti potraživanja,34 budući dabi ovo prije predstavljalo specifičanoblik ćutanja administracije.

Postupak za određivanje naknadeza eksproprisanu nekretninu je hitan usmislu odredaba člana 60. Zakona oeksproprijaciji FBiH, što podrazumi-jeva obavezu općinske službe za up-ravu da odmah nakon što je nastupilapravosnažnost rješenja o ekspropri-jaciji bez odlaganja zakaže i održi ras-pravu u cilju postizanja sporazuma ovisini naknade. Sporazum o naknadipostignut pred organom uprave imasnagu izvršnog rješenja (član 61. Za-kona o eksproprijaciji FBiH), te senjegovim postizanjem postupak odre-đivanja naknade okončava i protivnjega se ne može ulagati žalba niti ko-ristiti druga pravna sredstva, a organuprave nema ovlaštenja da postignutisporazum mijenja.35

Troškove postupka za sporazu-mno određivanje naknade snosi koris-nik eksproprijacije, a troškove sud-skog postupka sud određuje srazmje-rno uspjehu stranaka.

Pravo na naknadu predstavlja imo-vinsko pravo, te kao takvo ne zastarije-va i prelazi na nasljednike bez obzira nato da li je naknada bila određena u tre-nutku smrti ostavioca, kao što i obvezakorisnika eksproprijacije u pogledu pla-ćanja naknade prelazi na nasljednika.

ZEMLJIŠNOKNJIŽNI UPISI

Upis zabilježbe eksproprijacije

Zakon Federacije je propisao da ćese na zahtjev predlagača izvršiti zabi-lježba eksproprijacije u zemljišnim ilidrugim javnim knjigama o evidencijiprava (član 25. stavovi 2. i 3.). Smisaonavedenih zakonskih odredaba je obe-zbjeđenje korisnika eksproprijacije ta-ko da je otuđenje predmetne nekret-nine, kao i promjena drugih odnosa nanekretnini u odnosu na njega bez pra-vnog djelovanja.

Brisanje hipoteka, ličnihslužnosti i stvarnih tereta na eksproprisanoj nekretnini

Danom pravosnažnosti rješenja oeksproprijaciji, na eksproprisanoj nek-retnini prestaju hipoteke, lične služno-sti, te stvarni tereti, osim stvarnih slu-žnosti čije vršenje je moguće nakon pri-vođenja namjeni eksproprisane nekret-nine. U vezi sa ovim, korisnik ekspro-prijacije je dužan položiti iznos nakna-de kod banke na poseban račun, da bibanka izvršila isplatu naknade vlasniku,odnosno potraživanja imaocu stvarnogprava na osnovu njihovog pisanog spo-razuma, propisno ovjerenog ili odlukesuda (član 67. Zakona).

Uknjižba vlasništva i drugihstvarnih prava na

eksproprisanoj nekretnini

Uknjižba vlasništva i drugih stva-rnih prava na eksproprisanoj nekret-nini, kao i na nekretnini koja je dataranijem vlasniku na ime naknade vršise na osnovu pravosnažnog rješenja oeksproprijaciji i dokaza o isplaćenojnaknadi, odnosno dokaza o stjecanjuprava vlasništva ranijeg vlasnika nadrugoj odgovarajućoj nekretnini.

Može se konstatovati da ova odre-dba predstavlja značajnu novinu u odno-su na ranija zakonska rješenja kada seuknjižba prava vršila samo na osnovupravosnažnog rješenja o eksproprijaciji.

Pitanje naknade ranije se rješavalo u pose-bnom postupku nakon pravosnažnostirješenja o eksproprijaciji što je za ranijegvlasnika bilo nepovoljno. Predviđeno jeda se predmetna uknjižba može izvršitina zahtjev kako korisnika eksproprijacijetako i ranijeg vlasnika, a nekretnine ekspr-oprisane u svrhu izgradnje dobra od op-ćeg interesa će se knjižiti na način propisanposebnim zakonom (član 68. Zakona).

IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O

EKSPROPRIJACIJI

Tokom 2010. godine je došlo doizmjena i dopuna Zakona o ekspropri-jaciji Federacije BiH,36 tako da je kaoizuzetak od pravila određeno da u slučajukada se radi izvođenja radova, građe-nja, rekonstrukcije ili održavanja auto-puta, brze ceste, magistralne, regiona-lne ili lokalne ceste, ekspropriše nekret-nina u vlasništvu Federacije Bosne i He-rcegovine, kantona, grada, općine, ja-vnih preduzeća ili javnih ustanova, neplaća se naknada za eksproprisanu ne-kretninu. Ako se pri tome radi izvođe-nja prethodno pomenutih radova ekspro-priše nekretnina koja je dijelom u vlas-ništvu Federacije Bosne i Hercegovine,kantona, grada, općine, javnih predu-zeća ili javnih ustanova, a dijelom uvlasništvu drugih pravnih i fizičkih lica,pripada samo tim pravnim i fizičkim li-cima srazmjerno njihovom suvlasni-čkom dijelu na toj nekretnini.

ZIPS - broj 127120


33 «Rješenje Vrhovnog Suda Federacije BiH», broj: Rev. 123/98, od 04. 08. 1998. godine,... „Sud u postupku utvrđivanja naknade za eksproprisane nekretnine ne odlučuje o pravu na na-knadu, nego samo o visini naknade. O pravu na naknadu odlučuje nadležni organ uprave rješe-njem o eksproprijaciji“.

34 Rješenje Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove broj: 05-31-2-419/02,od 25. 07. 2002. godine, kojim je poništeno rješenje prvostepenog organa o odbijanu zahtjevaranijih vlasnika isplate naknade za eksproprisane nekretnine nakon što je u postupku koji je pret-hodno vodio utvrdio da je eksproprijacija predmetnih nekretnina izvršena prije više od deset go-dina, da podnosioci zahtjeva nisu dokazali da im nije isplaćena naknada, te da je, shodnoodredbama Zakona o obligacionim odnosima, došlo do zastarjelosti potraživanja. Međutim, ukonkretnom slučaju se ne mogu prihvatiti ovako zauzeti stavovi prvostepenog organa, budući dase iz spisa predmeta ne može vidjeti da je predmetna naknada isplaćena, odnosno da su spisipredmeta u vezi sa istom dostavljeni nadležnom sudu.

35 Rješenje Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove broj: 05-31-2-469/03,od 16. 06. 2003. godine, kojim je poništen zaključak prvostepenog organa i ukazano na to da jepostupak okončan na način da su stranke pred prvostepenim organom zaključile sporazum u vezisa naknadom za eksproprisane nekretnine, a članom 76. Zakona o eksproprijaciji je propisano dasporazum o naknadi ima snagu izvršnog rješenja, te se postizanjem sporazuma postupak određi-vanja naknade za eksproprisane nekretnine okončava i protiv istog se ne može ulagati žalba nitikoristiti druga pravna sredstva. U skladu sa navedenim, proizilazi da prvostepeni organ nije imaozakonskog osnova za postupanje na način kako je učinjeno pobijanim zaključkom, pa su navodižalbe u smislu istaknutog osnovani.

36 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o eksproprijaciji - „Službene novine FederacijeBiH“, broj 36/10

Do izmjena je došlo i u pogleduobaveze sporazumnog pribavljanja ne-kretnine, tako što je prije podnošenjaprijedloga za eksproprijaciju korisnikeksproprijacije dužan javnim oglasompozvati vlasnike radi sporazumnogpribavljanja nekretnine, a sa zainte-resovanim vlasnikom korisnik ekspro-prijacije dužan je pokušati sporazu-mno riješiti stjecanje prava vlasništvanad određenom nekretninom. Pome-nuta obaveza ne odnosi se na one slu-čajeve gdje postoji neslaganje zemlji-šnoknjižnog stanja prava na nekretnini ifaktičkog stanja posjeda te nekretnine.

Navedenim izmjenama je došlo donovina i kod mogućnosti ulaska u posjednekretnine prije pravosnažnosti rješenjao eksproprijaciji, na način da je izuzetnoVladi dato ovlaštenje da može na zahtjevkorisnika eksproprijacije koji je izniovaljane razloge za potrebu hitnog stu-panja u posjed nekretnina, ako utvrdi daje to neophodno zbog hitnosti slučaja ilida bi se otklonila znatnija šteta, dozvolitida se nekretnina preda u posjed prijepravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji,odnosno prije isplate naknade za ekspro-prisanu nekretninu, ukoliko vlasnik nijeprihvatio da sporazumno riješiti pitanjenaknade, tj. ukoliko je raniji vlasnik od-bio da zaključi sporazum o naknadi.

S obzirom na kompleksnost i ci-jenu izgradnje auto-puta na koridoru5c, te skromne materijalno-finansijskemogućnosti kojima Bosna i Hercego-vina raspolaže, za realizaciju takvogprojekta neophodno je obezbijediti iz-vore finansiranja u vidu kredita, kojeodobravaju, prvenstveno, Svjetska ba-nka i Evropska banka za rekonstruk-ciju i razvoj. Međutim, odobravanje idodjela kreditnih sredstava u svrhu iz-gradnje auto-puta od navedenih fina-nsijskih institucija uslovljena je pošto-vanjem specifičnih pravila i međuna-rodnih standarda koji definišu zaštituugroženih subjekata prilikom izuzima-nja nekretnina koje se nalaze u njiho-vom vlasništvu ili faktičkom posjedu.Iz ovih razloga su 2012. godine izvr-

šene specifične dopune Zakona o eks-proprijaciji Federacije BiH.37

Zakon o eksproprijaciji FBiH prvo-bitno je propisao da za bespravno izgra-đene objekte graditelju ne pripada pravona naknadu. Međutim, citiranim dopu-nama zakona, izuzetno se za bespravnoizgrađene stambene objekte predviđapravo na naknadu. Ti izuzetni slučajevisu slučajevi bespravne gradnje na trasiauto-puta na koridoru 5c i na trasamaauto-puta Tuzla - Brčko - Orašje i Tuzla- Žepče, koji su izgrađeni do 31. 12.2010. godine, tako da graditelju pripadapravo na naknadu u visini građevinskevrijednosti tog objekta. Zakonom uspo-stavljeno pravo se pri tome odnosi samona graditelja koji je u bespravno izgra-đenom stambenom objektu na dan 31.12. 2010. godine imao prijavljeno pre-bivalište, odnosno boravište, što se do-kazuje potvrdom nadležnog organa.Prema tome, ove dopune zakona pred-stavljaju odgovor na zahtjeve i specifi-čna pravila Svjetske banke i Evropskebanke za rekonstrukciju i razvoj.

Pravila Svjetske banke,Evropske banke za

rekonstrukciju i razvoj i međunarodno prihvaćeni

standardi u vezi sa izuzimanjem nekretnina

Specifični Zahtjevi Svjetske ban-ke38 u vezi sa izuzimanjem nekretnina ieventualnim preseljavanjem vlasnika iliposjednika sadržani su u Operativnimpravilima39 i njihovim dodacima (OPAn- nexes). Ova pravila imaju za cilj dase izuzimanje nekretnina, koje bi dovelodo raseljavanja vlasnika ili posjednika,u svim slučajevima kada je to mogućeizbjegava, a ukoliko to nije moguće,svede na najminimalniju mjeru, a osobakoja se preseljava zaštiti na odgovara-jući način.

Osobama od kojih se nekretnine izu-zimaju mora se osigurati potpuno in-formisanje, te sudjelovanje u postupci-ma, a sve u cilju zaštite i ostvarivanja

prava koja im pripadaju, uz obavezu daim se pomogne u njihovim naporima dapovećaju svoje prihode i životni stan-dard, ili barem da ih obnove i zadrže naranijem nivou (čak i kada su bespravnikorisnici). Tim osobama se obezbjeđujutroškovi preseljenja u punom iznosu, tenaknada za izuzetu imovinu u iznosukoji omogućava kompenzaciju, odnosnozamjenu te imovine novom. Navedenapravila sadrže i obaveze podrške i po-moći u slučaju potrebe i nakon što je po-stupak preraseljenja realiziran, pripre-mom zemljišta, omogućavanjem kred-ita, odgovarajućim obukama, te zapoš-ljavanjem. Pomenuta obaveza pomoćije naglašena kada su u pitanju ranjivegrupe stanovništva (grupe ljudi koje pospolu, etničkoj pripadnosti, starosti, fiz-ičkom ili mentalnom hendikepu, ekono-mskom stanju ili društvenom statusumogu biti ugrožene preseljenjem višenego druge grupe stanovništva, ili immože biti ograničen pristup i mogućnostdobijanja pomoći prilikom preseljenja,te socijalno ugrožene osobe, osobe bezzemlje, starije osobe, žene i djeca, auto-htono stanovništvo, pripadnici etničkihmanjina, hendikepirane osobe, izbje-glice i raseljena lica, te druge raseljeneosobe, čije pravo na naknadu nije pred-viđeno, odnosno zaštićeno nacionalnimzakonodavstvom). n

ZIPS - broj 1271 21


37 Zakon o dopuni Zakona o eksproprijaciji Federacije BiH (“Službene novine FBiH“, broj25/12)

38 World Bank Resettlement Requirements39 Operational policies OP 4.12, December 2001

ODLUKA USTAVNOG SUDABOSNE I HERCEGOVINE

Član 8. EK - Pravo na poš-tovanje privatnog i porodičnogživota, doma i prepiske

Privatni životNema povrede prava na poš-

tovanje privatnog i porodičnogživota, doma i prepiske iz člana8. Evropske konvencije radi isk-ljučenja telefonske linije.

(Odluka AP-21/02 ,od 17.maja 2004. godine, st. 38. i 39.,objavljena u „Službenom glas-niku Bosne i Hercegovine“, broj40/04; postupak po apelantovomzahtjevu za naknadu štete zbogisključenja telefonske linije) n

ZIPS - broj 127122

Uzastoju je izgradnja državeBosne i Hercegovine i njenihinstitucija, te jačanje među-

sobnog povjerenja među formalnim izbiljskim vlastodršcima, odnosno me-đu državnim tijelima i političkim stra-nkama i njihovim liderima, nakon rataod 1992. do 1995. godine.

U odnosu na sadašnje stanje, oz-biljniji pozitivni pomaci u tom pravcupravljeni su u prvim godinama nakonpotpisivanja Dejtonskog mirovnogsporazuma. Bilo bi logičnije da je utom periodu napredak bio manji, a po-tom sve veći, jači, odvažniji i značaj-niji za sve građane.

Zbog čega? Međunarodna zajed-nica (Vijeće za implementaciju mira)igrala je značajnu ulogu u izgradnjiinstitucija Bosne i Hercegovine i sani-ranju stanja, odnosno posljedica raza-ranja države i društva.

Međunarodna zajednica je čestimizbornim ciklusima nastojala podsti-cati demokratske procese u Bosni iHercegovini i na taj način odgovornostza ukupno stanje u društvu prenijeti nagrađane BiH, odnosno njihove pred-stavnike u organima vlasti. Ne bi biloništa sporno da u samom procesu do-nošenja odluka nema mogućnosti blo-kada, a one su proizvod međunarodnezajednice i ugrađene su u Ustav Bosnei Hercegovine.

Od postojećih mehanizama i blo-kade rada i donošenja odluka u insti-tucijama Bosne i Hercegovine većuopasnost za dalji napredak u razvojuBiH, kao moderne i demokratske dr-žave, predstavlja trenutni odnos cen-

tripetalnih i centrifugalnih snaga, od-nosno snaga povezivanja i izgradnje isnaga razgradnje Bosne i Hercegovine.

Snage bosanskohercegovačkog dru-štva su postale trome, nezainteresirane,uspavane, politički podijeljene i po-svađane, što je postalo zabrinjavajućei za prosječno informiranog građanina.

Predstavnicima tih snaga postaloje svejedno šta se oko njih dešava i zasvaku nesreću i promašaj su krivili ne-koga drugog, nastojeći da bez rada itruda osiguraju ugled u društvu, zado-voljavajući se vlastitim pozicijama ičekajući da osnovna pitanja države rje-šava neko drugi. Ovakvo stanje potvr-đuju brojni primjeri: dvije škole podjednim krovom, što kao sistem razdva-janja stanovništva predstavlja apart-hejd, koji je ukinut i u Africi, a uspo-stavljen u Bosni i Hercegovini koja jepredstavljala simbol zajedničkog ži-vota i tolerancije. Dvije škole pod is-

tim krovom je famozni naziv za pri-krivanje aparthejda i niko ozbiljno neradi na promjeni, odnosno ukidanju ta-kvog stanja.

Povratak izbjeglica, poljoprivreda,industrija, socijalna zaštita i obrazova-nje su oblasti u kojima se bilježi ozbi-ljan zastoj, što u konačnici ima negativneefekte i uticaj na sam opstanak države.

Šta donosi Zakon?

Zakon o popisu stanovništva, kućan-stava i stanova u Bosni i Hercegovini -dalje: Zakon („Službeni glasnik BiH“,broj 10/12) predstavlja novu opasnost zabudućnost Bosne i Hercegovine.

l Brojne osobe neće biti uklju-čene u ukupan broj stanovnikapopisnog područja

Članom 7. Zakona propisano je dase ukupan broj stalno nastanjenog sta-novništva za svaku teritorijalnu jedi-nicu dobiva zbrajanjem broja osobakoje tu imaju uobičajeno mjesto stano-vanja i prisutne su, kao i osobe koje tuimaju uobičajeno mjesto stanovanja,ali su privremeno odsutne.

Po Zakonu uobičajeno mjesto sta-novanja je ono mjesto u kojem osobaživi i obično provodi svoj dnevni odmor,bez obzira na privremenu odsutnost.Osobe koje su odsutne iz svog uobiča-jenog mjesta stanovanja duže od godinudana neće se uključiti u ukupan broj sta-novnika popisnog područja (član 7.2.).Tako brojni stanovnici Bosne i Herce-govine neće biti uključeni u ukupan brojstalno nastanjenog stanovništva.

Navedene zakonske odredbe nisuu skladu sa moralnim niti sa normamaUstava Bosne i Hercegovine. Uobiča-jeno mjesto stanovanja, kako je defi-nirano Zakonom, ne mogu imati osobekoje nisu ostvarile Ustavom zagaran-tovano pravo povratka u svoje do-move, odnosno vraćanje imovine kojesu lišene za vrijeme neprijateljstava od1991. ili da dobiju kompenzaciju zasvu takvu imovinu koja im ne možebiti vraćena.

Pravo povratka, povrata imovineili kompenzaciju za tu imovinu izbje-glice nisu ostvarile zbog nebrige dr-

U SUSRET POPISU STANOVNIŠTVA

Popisom stanovništva naosnovu Zakona o popisu

stanovništva, kućanstava istanova u Bosni i Hercegovini

će biti potpuno drugačijademografska slika Bosne i

Hercegovine od one iz 1991. godine i to će predstavljati

veliku opasnost za njen napredak, razvoj, pa i sam opstanak. Zakon o popisustanovništva je morao biti

jasniji i uvažavati stanje u kojem se, ne svojom voljom, nalaze brojni

državljani naše zemlje

Svakom trećem građaninu onemogućava

se pravo na popis

doc. dr. Enver IŠERIĆ

Pi{e:

žave i njenih institucija, te nije ustavnoi moralno takve osobe dalje lišavatiprava, odnosno prava da se ubroje uukupan broj stanovništva određene te-ritorijalne jedinice u kojoj bi živjele dasu ostvarile pravo na povratak, kako jegarantirano Ustavom.

Popis izvršen po ovom zakonu ćebiti korišten za razne manipulacije priodređivanju proporcionalnog učešćakonstitutivnih naroda i građana u ja-vnim službama.

l Ne/izjašnjavanje o nacionalnoji vjerskoj pripadnosti

Druga manjkavost Zakona sadr-žana je u članu 12. po kojem se gra-đani nisu obavezni izjašnjavati o naci-onalnoj i vjerskoj pripadnosti, za raz-liku od zakona o popisu stanovništvaSrbije i Hrvatske po kojima se i ti po-daci o stanovništvu prikupljaju kaoobavezni.

Takva zakonska odredba i nijeproblematična za jednonacionalne dr-žave i države izgrađene na čisto gra-đanskom konceptu. Međutim, Bosna iHercegovina i cijela njena unutrašnjastruktura je izgrađena, ili treba da bu-de, na principu proporcionalne zastu-pljenosti, i ovakva zakonska odredbamože dovesti do raznih zloupotrebaprilikom popisa, zatim i do zloupo-trebe rezultata o nacionalnoj strukturistanovništva u određenim teritorijal-nim jedinicama.

Navedene zloupotrebe su izvje-snije ako znamo da su se za ovakvu za-konsku odredbu zalagale upravo snagekoje kontinuirano djeluju na razgradnjiBosne i Hercegovine. Zloupotrebe sumoguće i zbog činjenice da za članoveentitetskih popisnih ureda, popisnogureda Brčko Distrikta i kantonalnihpopisnih komisija nije utvrđena nacio-nalna struktura, dok je za nacionalnustrukturu instruktora i popisivača lo-kalne samouprave propisano da „odra-žava nacionalnu strukturu stanovništvana području općina prema popisu iz1991. godine ako je to moguće“.

Dakle, ne radi se o kongentnoj, od-nosno apsolutno obavezujućoj pravnojnormi. Popis osoba na privremenomradu i boravku u inostranstvu će biti

prikazan u posebnoj bazi podatakaodvojeno od popisa ukupnog brojastalno nastanjenog stanovništva zasvaku teritorijalnu jedinicu. Članom41. Zakona utvrđeno je da će se orga-nizacija popisa osoba na privremenomradu i boravku u inostranstvu pobližeurediti uputstvima Agencije za stati-stiku Bosne i Hercegovine, a članom40. je propisano da će poseban obrazacza inostranstvo biti objavljen na inter-netskoj stranici Agencije.

Zakon o popisu stanovništva u Sr-biji i Hrvatskoj to uređuje na takav na-čin da ne ostavlja mogućnost za slobo-dno ponašanje organa i pojedinaca,čijim bi djelovanjem neko od držav-ljana tih zemalja ostao van popisa, bezobzira na to gdje u tom trenutku živi iradi.

Prema podacima Ministarstva va-njskih poslova, izvan Bosne i Herce-govine živi oko 1/3 ili 1.300.000 našihdržavljana i ovakvom organizacijompopisa (bez zakonom jasno definiraneorganizacije i procedura) većina tihosoba bi mogla ostati nepopisana.

Nakon što je Ustavni sud, svojomodlukom, spriječio da te osobe, naosnovu člana 17. Zakona o državljanst-vu, ostanu bez državljanstva, ovaj za-kon omogućava da ostanu van popisastanovništva.

Podaci iz 1991. godine

Prema popisu stanovništva od 31.marta 1991. godine, u Bosni i Herce-govini su Muslimani (Bošnjaci) činilivećinu u 52 općine, Hrvati većinu u 20općina, a Srbi većinu u 37 općina.

Od ukupno 1.902.956 Bošnjaka246.237 je nastanjeno u općinama ukojima su većinu činili Srbi, a 89.797Bošnjaka u općinama sa hrvatskomvećinom. U 52 općine u kojima su Bo-šnjaci bili većina bila su nastanjena1.566.922 Bošnjaka. Od ukupno1.366.104 Srba samo 686.072 je bilonastanjeno u 37 općina gdje su Srbibili većina, dok je 625.730 bilo nasta-njeno u općinama sa bošnjačkom ve-ćinom, a 54.302 u općinama sa hrva-tskom većinom. Hrvata je u Bosni iHercegovini bilo ukupno 760.852, odtoga 313.887 u općinama sa hrvat-

skom većinom, 340.276 u općinama sabošnjačkom većinom i 106.689 u op-ćinama sa srpskom većinom.

* * * Neprovođenje Aneksa VII, odno-

sno prava na povratak koje je garanti-rano Ustavom Bosne i Hercegovine ipopisom stanovništva na osnovu Za-kona o popisu, koji je usvojila Parla-mentarna skupština Bosne i Hercego-vine, demografska slika Bosne i Her-cegovine će biti potpuno drugačija odone iz 1991. godine i to će predstav-ljati veliku opasnost za njen napredak,razvoj, pa i sam opstanak.

Zakon o popisu stanovništva jemorao biti puno jasniji i uvažavati sta-nje u kojem se, ne svojom voljom, na-laze brojni državljani Bosne i Herce-govine. n

ZIPS - broj 1271 23

U SUSRET POPISU STANOVNIŠTVA

FINANSIJE

Oštećena roba se možeprodavati po cijeni koja

se može postići natržištu s obračunatim

PDV-om

PITANJE: U magacinu namje voda oštetila robu. Osigu-ranje je priznalo 100 odstoštetu. Ukoliko osiguranje i po-red priznavanja štete ne „želi“fizički izuzeti robu, možemo lije prodavati, s obzirom na toda je interna komisija konsta-tovala da nije oštećena u pot-punosti? U kom procentu odstvarne vrijednosti se možeprodati navedena roba, a akone može, da li se onda moradostaviti dopis za prisustvo-vanje uništenju UIO?

ODGOVOR: Osiguravajuće dr-uštvo je vama priznalo štetu u skladus policom osiguranja. Firma možeoštećenu robu prodavati po cijenikoju može postići na tržištu s obraču-natim PDV-om. Nije propisano da seu vezi s tim obavještava Uprava zaneizravno oporezivanje. n

Dr. sc. Jozo PILJIĆ

ZIPS - broj 127124

ODGOVOR NA PITANJE SA SEMINARA O TEMI

AKTUELNA PITANJA ZALAGANJAI IZVRŠENJA NA POKRETNIMSTVARIMA I PRAVIMA U BiH

(Sarajevo)

PITANJE: U pogledu obaveze obavještavanja du-žnika založnog dužnika o zasnovanoj zalozi na po-traživanju, da li ova obaveza postoji za registrovanuzalogu po principu ZOO - da se zalaganje vrši nanačin kao i cesija, a kod cesije postoji obaveza obav-ještavanja?

ODGOVOR: Okvirni zakon o zalozima (OZZ) u članu4. regulira nastanak ugovornog založnog prava na prvipogled samo na stvarima. Međutim, prema definicijamadatim u ovom zakonu stvar je i tjelesna i netjelesna stvar,odnosno pravo. To znači da je založno pravo na potraži-vanju stečeno ako su ispunjene sljedeće pretpostavke: reg-istracija, zaključen ugovor o zalogu, zaključen ugovor okreditu na osnovu kojeg postoji obaveza isplate sredstava,odnosno isplata sredstva kredita dužniku, te da je založnidužnik vlasnik založenog objekta (u ovom slučaju titularzaloženog potraživanja); redoslijed ispunjenja pretpostavkije irelevantan. Obavještenje dužnikovog dužnika se nepominje. Međutim, bez tog obavještenja ozbiljno bi biougrožen položaj založnog povjerioca koji je stekao pravo,ali dužnikov dužnik koji o tome nije obaviješten bi tomogao ispuniti u dobroj vjeri svom povjeriocu. Premaodredba OZZ, ova „korist od zaloga“ bi sigurno bila obuh-vaćena založnim pravom (realna subrogacija), ali je jed-nostavnije i manje rizično o zalaganju obavijestiti dužni-kovog dužnika. To obavještenje nema konstitutivno de-jstvo, založno pravo je nastalo i bez njega, i u nekim okol-nositma možda stranke nemaju interesa obavijestiti dužnikaodmah (plaćanje ne predstoji neposredno, založni dužnikne želi svom dužniku objelodaniti svoje zaduženje itd).Član 989. ZOO propisuje da je obavještenje obavezno i daima konstitutivno dejsto, jer tada nastaje založno pravo napotraživanju. Odredbe ZOO o zalaganju potraživanja naosnovu ugovora su, međutim, derogirane budući da OZZ,kao lex posterior, sadrži suprotna rješenja.

PITANJE: Da li je obavezna registracija založnogprava nad novčanim potraživanjima dužnika kada

je stečeno na osnovu pravosnažnog rješenja o izvrše-nju u izvršnom postupku (sudsko založno pravo)?

ODGOVOR: Okvirni zakon o zalozima (dalje: OZZ)ne predviđa obavezu registracije bilo kojeg založnog prava,posebnog vlasničkog prava (leasing, zadržanje prava vlas-ništva) ili srodnog prava (sudskog ili zakonskog založnogprava). Ovaj zakon regulira samo nastanak ugovornog za-ložnog prava propisujući za to potrebne uvjete: registracija,zaključen ugovor o zalogu, zaključen ugovor o kreditu naosnovu kojeg postoji obaveza isplate sredstava, odnosnoisplata sredstva kredita dužniku, te da je založni dužnikvlasnik založenog objekta; redoslijed ispunjenja pret-postavki je irelevantan (čl. 4. OZZ). Druga prava kojaimaju svrhu osiguranja potraživanja nastaju u skladu sadrugim posebnim zakonima (npr. zadržanje prava vlas-ništva u skladu sa ZOO, zakonsko založno pravo npr. uskladu sa Zakonom o poreskoj upravi, sudsko založnopravo na pokretnim stvarima pljenidbom, na potraživa-njima pljenidbom, tj. obavještenjem dužnika itd), a upis uregistar ima samo efekat publiciranja jednog prava, nje-govog dejstva prema trećima, odnosno znači stjecanje pri-oriteta. U odnosu na ranije nastalo pravo, bolji red prven-stva će imati pravo koje je nastalo kasnije, ali je prije reg-istrirano, te ovaj benefit treba navesti založne povjerioceosigurane sudskim i zakonskim založnim pravom (srodnopravo) da se upišu u registar. Logika OZZ bi značila da nemora sud ex officio da se stara o upisu sudskog založnogprava, već sam povjerilac. Ako bi se posmatrao samo OZZ,odgovor na pitanje bio bi negativan.

Ovdje bi se moglo zagovarati i tumačenje prema komebi, budući da između OZZ i ZIP-a postoji suprotnost, jerOZZ ne predviđa obavezu registracije sudskog založnogprava (srodno pravo), već kao jednu mogućnost kojaefikasno štiti povjerioca, prednost trebalo dati odredbamaOZZ. OZZ je zakon donesen na državnom nivou i uz to joši lex posterior. To bi ukazivalo na prećutno stavljanje vansnage odredbe člana 145. st. 1. ZIP-a. Međutim, bilo bi šte-ta zalagati se za to da je odredba stavljena van snage, jer jeona veoma korisna ukoliko bi se prihvatilo dole navedenologičko, sistemsko i ciljno tumačenje; jezičko tumačenjenas ovdje ostavlja bez rezultata.

Zakon o izvršnom postupku upisu daje obavezan karak-ter. Članom 145. ZIP-a je određeno da se pljenidba potraži-vanja osigurana (podvukao autor) založnim pravom upisa-nim u registar provodi upisom u registar. Odredba ima nizpravno-tehničkih i jezičkih manjkavosti. Prije svega, nijepotrebno osiguravati pljenidbu založnim pravom jer jepljenidba način sticanja (modus acquirendi) sudskog za-ložnog prava (čl. 141. st. 3. ZIP-a), te je ovakva formulacija,u stvari, contraditio in adiecto. Založnim pravom se osigu-rava potraživanje, a ne pljenidba. Dalje, ako je pljenidba većosigurana založnim pravom (što je prema logičkom tu-mačenju besmisleno), zašto onda upisivati pljenidbu u ciljusticanja sudskog založnog prava i prvenstva? Treće, gdje jeupisano založno pravo koje osigurava pljenidbu, a dopljenidbe će tek doći? Iz navedenih logičkih nedosljednostii jezičkih manjkavosti citirane odredbe može se zaključiti

Pitanja iodgovori

da ona, u stvari, nema nikakvog pravnog smisla. Međutim,sve dok se zakonodavac ne odluči na promjenu jedne be-smislene odredbe, sudovi je moraju primjenjivati.

Ova odredba bi imala smisao kada bi bila formuliranakao „pljenidba potraživanja osiguranog založnim pravomupisanim u registar“.1 Ona bi referirala na situaciju da jejedno potraživanje osigurano založnim pravom na nekomdrugom potraživanju ili na nekom drugom objektu, i da jeto založno pravo upisano u registar u korist založnog pov-jerioca. Dakle, radi se o jednom osiguranom potraživanju,potraživanju koje je osiguranom jednim registriranimpravom. Povjerilac založnog povjerioca određuje međutimkao predmet izvršenja potraživanje koje založni povjerilacima prema svom dužniku i koje je već ranije osigurano za-ložnim pravom. Odredba bi se mogla razumjeti kao propi-sivanje radnji suda kada je zatraženo izvršenje na potraži-vanju, a to potraživanje je već osigurano založnim pravomkoje je upisano u registar; u tom slučaju se i pljenidba os-iguranog potraživanja vrši upisom u registar i to po slu-žbenoj dužnosti. Pri tome je to sudsko založno pravo teretna osiguranom potraživanju koje je „pojačano“ založnimpravom. Ovo je za tražioca izvršenja (povjerioca založnogpovjerioca) povoljna situacija, jer ima jedan kvalitetan ko-lateral. U ovakvoj konstelaciji imalo bi smisla takvu plje-nidbu upisati u registar radi postizanja izvjesnosti u slo-ženim pravnim odnosima između više subjekata. Na ova-kvo logičko tumačenje posebno ukazuje i zakonska odre-dba koja naleže upis napomene uz pljenidbu koja obja-šnjava da pljenidba služi namirenju tražioca izvršenja (naosiguranom potraživanju). Tako ako bi založni povjerilacrealizirao svoje založno pravo prema dužniku, njegov pov-jerilac (tražilac izvršenja) bi stekao založno pravo na sumipostignutoj unovčenjem osiguranog potraživanja. Samoovakvo tumačenje daje smisao citiranoj odredbi. Međutim,odredba, na žalost, nije tako jezički formulirana i ona glasi„pljenidba potraživanja osigurana založnim pravom“ a ne„pljenidba potraživanja osiguranog založnim pravom“; daje zakonodavac uočio grešku sigurno bi došlo do ispravkezakona.

Sistemskim tumačenjem, posmatrajući vezu ove odre-dbe sa drugim odredbama, vidimo da zakonodavac ne pred-viđa obavezu upisa pljenidbe u svakom slučaju stjecanjasudskog založnog prava; u pravilu, ono se stiče obavješte-njem dužnikovog dužnika, odnosno danom dostave rješenjaizvršenikovom dužniku (član 141. st. 2. ZIP-a). Iz toga sli-jedi da je registriranje pljenidbe potrebno samo u jednojposebno kvalificiranoj situaciji, a ona je gore opisana (pli-jeni se jedno potraživanje osigurano registriranim založnimpravom).

Ciljno tumačenje slijedi iz navedenog sistematskog ilogičnog tumačenja; cilj je norme obezbijediti tražiocaizvršenja na osiguranom potraživanju. Sljedstveno tome,

odredbu ne treba primjenjivati tako da se ex officio vrši reg-istracija pljenidbe jednog potraživanja u svakom slučaju (tone zahtijeva odredba člana 141. st. 2. ZIP-a) već samo kadase predlaže izvršenje (sljedstveno tome i pljenidba) potraži-vanja osiguranog založnim pravom upisanim u neki registar(zemljišne knjige, centralni registar zaloga). To je uputaizvršnom sudu da u slučaju da dođe do realizacije registri-ranog založnog prava dio sume dobivene realizacijom za-ložnog prava mora biti prvenstveno isplaćeno tražiocuizvršenja, a ne založnom povjeriocu. n

Prof. dr. Meliha POVLAKIĆ

POREZ NA DODATU / DODANU VRIJEDNOST

- Zakon o porezu na dodatu vrijednost - dalje: Zakon („Sl.glasnik BiH“, br. 9/05, 35/05 i 100/08)

- Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost- dalje: Pravilnik („Sl. glasnik BiH“, br. 93/05, 21/06, 60/06,6/07, 100/07, 35/08 i 65/10)

Ugovor o zajedničkoj izgradnji - isporuka i prenos prava

raspolaganja na novoizgrađenomgrađevinskom objektu

PITANJE: Kakav je poreski tretman prometa na os-novu ugovora o zajedničkoj izgradnji građevinskogobjekta - benzinske pumpe, prema kojem privrednodruštvo - obveznik PDV-a (finansijer) izvrši isporukugrađevinskog objekta investitoru, takođe, obveznikuPDV-a, a investitor, zauzvrat, izvrši prvi prenosprava raspolaganja na novoizgrađenom građevin-skom objektu privrednom društvu - finansijeru?

ODGOVOR: Članom 3. Zakona propisano je da supredmet oporezivanja PDV-om promet dobara i usluga kojeporeski obveznik, u okviru obavljanja svojih djelatnosti,izvrši na teritoriji Bosne i Hercegovine, kao i uvoz dobarau Bosnu i Hercegovinu.

Promet dobara, u smislu ovog zakona, u skladu s odred-bom člana 4. stav (1) Zakona, je prenos prava raspolaganjana stvarima licu koje tim dobrima može raspolagati kaovlasnik.

U skladu sa odredbom stava 3. tačaka 4. i 7. istog članaZakona, prometom dobara, u smislu ovog zakona, smatrase prenos prava raspolaganja na novosagrađenim građevin-skim objektima ili ekonomski djeljivim cjelinama u okvirutih objekata (dalje: objekti) i razmjena dobra za druga dobraili usluge.

Prema članu 20. stav (1) Zakona, poreska osnovicaprometa dobara i usluga jeste oporezivi iznos naknade (unovcu, stvarima ili uslugama) koju obveznik primi ili trebada primi za isporučena dobra ili pružene usluge, uključujućisubvencije koje su neposredno povezane sa cijenom tih do-

ZIPS - broj 1271 25

Pitanja i odgovori

1 Ovako razumije citiranu odredbu M. Živanović, koautor “Komen-tara zakona o izvršnom postupku u Federaciji BiH i Republici Srpskoj”(Sarajevo, 2005.), str. 497 (Daupović, Obradović, Povlakić, Zaćiragić),i navodi: „Novčano potraživanje izvršenika na kome se provodi izvr-šenje može biti obezbijeđeno založnim pravom koje je upisano u javniregistar.“

bara ili usluga, u koju nije uključen PDV, ako ovim za-konom nije drugačije propisano.

Saglasno stavu (2) istog člana Zakona, u osnovicu seuračunavaju i:

1. akciza, carina i druge uvozne dažbine, kao i ostalijavni prihodi, osim PDV-a i

2. svi sporedni troškovi koje obveznik obračunava pri-maocu dobara i usluga (provizije, troškovi pakovanja, pre-voza, osiguranja i drugi vanredni troškovi koje isporučilacobračunava kupcu).

U smislu stava 3. člana 20. Zakona, ako naknada ili dionaknade nije plaćen u novcu, već u obliku prometa dobarai usluga, osnovicom se smatra tržišna vrijednost tih dobarai usluga u momentu njihove isporuke, u koju nije uključenPDV.

Saglasno zakonskom rješenju kojim je uređena oblastplaniranja i izgradnje, investitor jeste lice za čije potrebese gradi objekat i na čije ime glasi građevinska dozvola.

U smislu navedenih zakonskih odredbi, a imajući uvidu da originarno pravo svojine na građevinskom objektustiče lice na koje, kao nosilac odgovarajućeg prava na grad-skom građevinskom zemljištu, glasi građevinska dozvola,prvi prenos prava raspolaganja na novoizgrađenom gra-đevinskom objektu ili ekonomski djeljivoj cjelini u okvirutog objekta može da izvrši samo investitor.

Kada privredno društvo koje finansira izgradnju gra-đevinskog objekta - finansijer i lice na koje glasi odobrenjeza gradnju - investitor zaključe ugovor o zajedničkoj izgrad-nji građevinskog objekta, na osnovu kojeg privredno dru-štvo izvrši isporuku građevinskog objekta investitoru, ainvestitor, zauzvrat, izvrši prvi prenos prava raspolaganjana novosagrađenom građevinskom objektu tom privrednomdruštvu, smatra se da su izvršena dva prometa. Naime, izvr-šena je razmjena, odnosno promet građevinskog objekta odobveznika PDV-a - finansijera obvezniku PDV-a investitoruza prenos prava svojine na tom objektu od obveznika PDV-a - investitora obvezniku PDV-a - finansijeru.

Prema tome, ako se u konkretnom slučaju radi o prvomprenosu prava raspolaganja na novosagrađenom građevin-skom objektu - benzinskoj pumpi od obveznika PDV-a -investitora obvezniku PDV-a - finansijeru, obveznik PDV-a - investitor ima obavezu da za predmetni promet obračunaPDV po standardnoj stopi od 17% na osnovicu koju činizbir tržišne vrijednosti isporuke predmetnog građevinskogobjekta od obveznika PDV-a - finansijera na dan isporukeobjekta i novčanog iznosa koji je obveznik PDV-a - investi-tor primio ili treba da primi od obveznika PDV-a - finansi-jera po tom osnovu, bez PDV-a.

U tom slučaju, obveznik PDV-a - finansijer ima oba-vezu da za isporuku predmetnog građevinskog objekta ob-vezniku PDV-a - investitoru obračuna PDV po standardnojstopi od 17% na osnovicu koju čini tržišna vrijednost prvogprenosa prava raspolaganja na predmetnom objektu na danprenosa, umanjena za novčani iznos koji je obveznik PDV-a - finansijer platio ili trebao da plati obvezniku PDV-a -

investitoru po tom osnovu, bez PDV-a. Obračunati PDVplaća se u skladu sa Zakonom. n

Pripremili: Stana VIDOVIĆ, dipl. pravnik Dejan RADIĆ, dipl. oec.

Za uvoz nosača podataka koji se koriste u opremi za obradupodataka, koji sadrže podatke ili

instrukcije, a ne licence za korištenje, postupa se u skladu sa

Zakonom o carinskoj politici BiH

PITANJE: Da li se PDV obračunava za korištenjeprogramskog paketa autorskih prava po fakturiprimljenoj od dobavljača iz Srbije? Da li se možeizvršiti prikaz ulaznog/izlaznog PDV-a u PDV prijavi?

ODGOVOR: Prema odredbama člana 3. Zakona, plaćase na promet dobara i usluga koje poreski obveznik, uokviru obavlјanja svojih djelatnosti, izvrši na teritorijiBosne i Hercegovine uz naknadu i na uvoz dobara u Bosnui Hercegovinu.

Članom 15. stav (2) tačka 4. podtačka a) Zakona jepropisano da mjestom gdje se vrši takav promet uslugasmatra mjesto koje se nalazi u BiH kada se radi o mjestugdje primalac usluge obavlјa djelatnost, ima stalno sjedište,ispostavu, stalnu adresu ili uobičajeno prebivalište, ako seradi o uslugama prenosa, ustupanja, propuštanja i stavlјanjanekome na raspolaganje imovinskih prava, autorskih prava,prava na patente, licence, zaštitnih znakova i drugih pravaintelektualne svojine.

Članom 21. stav (6) tačka a) Pravilnika određuje se daje promet usluga u BiH ako je sjedište primaoca usluge ilistalna adresa ili adresa prebivališta/boravišta za sljedećevrste usluga kod usluga prenosa, ustupanja i korišćenja au-torskih prava, patenata, licenci, zaštitnih znakova i sličnihprava (npr. davanje licence, prenos autorskih prava umjet-nika i pisaca).

Članom 13. stav (1) tačka 3. Zakona je propisano dalica koja, u smislu ovog zakona, podliježu plaćanju PDVsu primalac usluga nabavlјenih prilikom unapređivanjaposlovanja, ako pružalac usluga, koji nema sjedište u Bosnii Hercegovini, iz tačke 2. ovog stava, ne odredi poreskogzastupnika.

Članom 70. stav (1) Pravilnika je propisano da poreskiobveznik koji koristi uslugu lica sa sjedištem ili boravištemu inostranstvu, koji ima obavezu da obračuna, prijavi i platiPDV na pružene usluge prema članu 13. stav (1) tačka 3.Zakona, ima pravo odbiti tako obračunati PDV kao ulazniporez ako su ispunjeni uslovi iz člana 32. Zakona.

Stavom (2) istog člana Pravilnika je propisano da ob-veznik iz stava (1) ovog člana ima pravo na odbitakulaznog poreza ako su ispunjeni sljedeći uslovi:

a) fakturu mora izdati lice koje ima sjedište ili boravišteu inostranstvu,

ZIPS - broj 127126

Pitanja i odgovori

ZIPS - broj 1271 27

b) poreski obveznik - primalac usluge mora izvršitiobračun iznosa PDV-a na zaprimlјenoj fakturi i

c) PDV mora biti prijavlјen kao sastavni dio iznosaizlaznog poreza navedenog u PDV prijavi poreskog ob-veznika - primaoca usluge.

Članom 4. stav (1) Instrukcije o postupanju pri pod-nošenju PDV prijava primaoca usluga od lica koje nemasjedište u BiH i lica u posebnoj shemi u građevinarstvu jepropisano da primalac usluga, odnosno registrovani poreskiobveznici koji podliježu plaćanju PDV-a u slučaju kada jepružalac usluga lice koje nema sjedište u BiH su određeničlanom 13. stav (1) tačka 3. Zakona.

Članom 5. stav (1) Instrukcije je propisano da obveznikiz člana 4. ove instrukcije je dužan nakon zaprimanja fak-ture izvršiti obračun PDV-a, te na osnovu takve fakture ev-identirati u knjizi izlaznih faktura samo iznos obračunatogPDV-a, a sa pozivom na broj fakture u poreskom periodukada je zaprimljena.

Stavom (2) istog člana Instrukcije je propisano daobračunati PDV iz stava (1) ovog člana unosi se u polje -obračunati PDV na isporuke (kolona 11), iz člana 122. stav(19. tačka) Pravilnika.

Članom 6. stav (1) Instrukcije je propisano da obveznikiz člana 4. ove instrukcije ima pravo na odbitak ulaznogporeza u poreskom periodu kada je zaprimljena faktura akosu ispunjeni sljedeći uslovi:

a) PDV se može odbiti saglasno odredbama članova izglave 10. Zakona,

b) fakturu mora izdati lice koje ima sjedište ili boravišteu inostranstvu,

c) poreski obveznik - primalac usluge mora izvršitiobračun iznosa PDV-a na zaprimljenoj fakturi i

d) PDV mora biti prijavljen kao sastavni dio iznosaizlaznog poreza navedenog u PDV prijavi poreskog obveznikau istom poreskom periodu kada je faktura i zaprimljena.

Usluge korišćenja prava na licence su oporezive premamjestu gdje je sjedište primaoca usluga. Prema tome, poštoporeski obveznik - primalac usluge ima stalno sjedište nateritoriji Bosne i Hercegovine u obavezi je da obračunaPDV za korišćenje programskog paketa autorskog prava. Stim u vezi, poreski obveznik mora izvršiti preračunavanjeosnovice i obračun izlaznog i ulaznog PDV-a na primljenojfakturi, te na osnovu takve fakture postupiti u skladu sačlanom 70. Pravilnika i u skladu sa Instrukcijom o postu-panju pri podnošenju PDV prijava primaoca usluga od licakoje nema sjedište u BiH i lica u posebnoj shemi u građev-inarstvu. Ukoliko se radi o uvozu nosača podataka koji sekoriste u opremi za obradu podataka, koji sadrže podatkeili instrukcije, a ne licence za korištenje, postupa se uskladu sa Zakonom o carinskoj politici BiH. n

Pripremio: Dejan RAKIĆ, dipl. pravnik

IZ FEDERALNOG MINISTARSTVA FINANCIJA/FINANSIJA

- Finansije -

Svako fizičko lice koje samostalnoobavlja privrednu, profesionalnu ili

drugu djelatnost kao osnovno zanimanje, obveznik je obračunavanja

i plaćanja doprinosa

PITANJE: Penzioner sam i samostalnu djelatnostobavljam kao osnovno zanimanje (s obzirom na toda mi se ne može izdati rješenje kao dopunska ilidodatna djelatnost), da li sam dužan za sebe obraču-navati i uplaćivati doprinose?

ODGOVOR: Odredbama člana 5. stav 3. alineja 2. Za-kona o doprinosima („Službene novine Federacije BiH“, br.35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08) propisano jeda je obveznik doprinosa iz člana 4. stav 2. tačka 2. ovog za-kona fizičko lice - rezident Federacije koje samostalno obavljaprivrednu, profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zan-imanje u skladu sa propisima o porezu na dohodak.

Osnovica za obračun doprinosa je množenik prosječneplaće iz člana 6a. stav 2. navedenog zakona i koeficijenta0,65, ukoliko poduzetnik na osnovu obavljanja samostalnedjelatnosti obrta, u skladu sa propisima o porezu na doho-dak, dohodak utvrđuje na osnovu poslovnih knjiga, shodnoodredbama člana 8. stav 2. tačka b). istog zakona. Fizičkolice koje obavlja privrednu, profesionalnu ili drugu djelat-nost kao osnovno zanimanje, dužno je, na osnovu člana 11.stav 1. tačka b). istog zakona, samo obračunavati i plaćatidoprinose do 10-og u mjesecu za protekli mjesec, po sto-pama iz člana 10b. Zakona (23,00% za penzijsko i invalid-sko osiguranje, 16,50% za osnovno zdravstveno osiguranjei 2,00% za osiguranje od nezaposlenosti).

Fizičko lice - rezident Federacije koje samostalno oba-vlja privrednu, profesionalnu ili drugu djelatnost kao os-novno zanimanje dužno je za sebe, shodno odredbama čl.12., 13. i 14. Zakona o jedinstvenom sistemu registracije,kontrole i naplate doprinosa („Službene novine FederacijeBiH“, br. 42/09 i 109/12), u roku od sedam dana od danapravosnažnosti rješenja nadležnog općinskog organa o po-četku obavljanja djelatnosti, odnosno o promjeni ili pre-stanku obavljanja djelatnosti, podnijeti prijavu za registra-ciju i prijavu za osiguranje, odnosno prijavu promjene utoku osiguranja ili prijavu odjave osiguranja.

Na osnovu navedenog, svako fizičko lice koje samo-stalno obavlja privrednu, profesionalnu ili drugu djelatnostkao osnovno zanimanje, obveznik je obračunavanja i pla-ćanja doprinosa.

Broj: 04-15-2617/13, od 14. 05. 2013. godine nPripremila: E. J.

Pitanja i odgovori

adresa za

budućnost!ZIPS

ZIPS - broj 127128

FINANSIJE

Poklon u novcu zaposlenicima niži od limita (245 KM) ne podliježe

oporezivanju, dok se za nagrade unovcu penzionerima plaća porez nadohodak (po odbitku) od 10 odsto uz

popunjeni obrazac PDN-1033

PITANJE: Povodom prvomajskih praznika za-poslenicima smo podijelili po 100 KM. Oporezivanjeisplate poklonjenih novčanih sredstava izvršili smou skladu sa odredbama člana 10. Zakona o porezuna dohodak. Da li smo ispravno izvršili oporezi-vanje, odnosno po kojim odredbama se oporezujupokloni dati bivšim zaposlenicima (penzionerima),jer su dobili 100 KM kao i zaposlenici (sa aspektaporeza na dohodak)?

ODGOVOR: Shodno članu 5. tačka 11. Zakona oporezu na dohodak („Službene novine Federacije BiH“, br.10/08, 9/10, 44/11 i 7/13), prihodi koji se ne smatraju do-hotkom su, između ostalog, i prihodi zaposlenika na osnovunaknada, pomoći i/ili nagrada isplaćenih za jedan porezniperiod najviše do iznosa utvrđenog posebnim propisom (za-konom, uredbom, kolektivnim ugovorom i dr).

Prema članu 10. stav 4. tačka 5. ovog zakona, prihodikoji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i kojine podliježu oporezivanju su, između ostalog, i poklonikoje poslodavci daju zaposleniku jedanput ili više puta utoku poreznog perioda povodom državnih i/ili vjerskihpraznika ili jubileja firme, čija ukupna vrijednost nije višaod 30 odsto prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u Fed-eraciji prema posljednjem objavljenom podatku nadležnogorgana za statistiku.

Također, shodno članu 14. stav 1. tačka 4. Pravilnika oprimjeni Zakona o porezu na dohodak („Službene novineFederacije BiH“, br. 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11, 20/12i 27/13), pokloni, shodno članu 10. stav (4) tačka 5. istogzakona, koje poslodavci daju zaposleniku u novcu, stvarima,uslugama ili pravima, povodom državnih i vjerskih praznikai/ili jubileja firme i sl., ne podliježu obračunavanju iplaćanju poreza na dohodak ako njihova ukupna vrijednostna godišnjem nivou nije veća od vrijednosti koja je jednakaiznosu 30 odsto prosječne mjesečne plaće koju objavljujeFederalni zavod za statistiku za mjesec kada se daje poklon.

U konkretnom slučaju, iznos poklona u novcu isplaćenzaposlenicima povodom državnog praznika (100 KM) nižije od propisanog limita (trenutno 245 KM), te ne podliježeoporezivanju.

Međutim, ako vaše društvo povodom drugih državnih,odnosno vjerskih praznika bude isplaćivalo nagrade, potre-bno je da vodite računa o ukupnoj vrijednosti poklona utoku jedne godine.

Ukoliko je ukupna vrijednost poklona zaposlenicimana godišnjem nivou iznad 30 odsto prosječne mjesečne netoplaće koju objavljuje Federalni zavod za statistiku zamjesec kada se daje poklon, iznos iznad limita oporezujena način propisan za oporezivanje dohotka od nesamostalnedjelatnosti.

Isplate poklona povodom državnih praznika penzioner-ima ne mogu se podvesti pod navedene članove navedenogzakona, koje se odnose na zaposlenike društva, niti se mogusmatrati ostvarenim dohotkom od nesamostalne djelatnosti.

Prilikom isplata nagrada penzionerima, isplatilac je uobavezi da obustavi i uplati porez na dohodak (po odbitku)po stopi od 10 odsto i da nadležnoj poreznoj ispostavi, uzdokaz o uplaćenom porezu, dostavi popunjeni obrazacPDN-1033 - jedini koji je moguće primijeniti u konkretnojsituaciji. n

Džavida HADŽIĆ, dipl. ecc.

KNJIŽENJE

Grant sredstva općine

PITANJE: Gdje na rashodovnoj strani knjižiti sred-stva dobijena od viših nivoa vlasti (grant sredstva)ako nisu planirana u proračunu općine?

ODGOVOR: Posebni namjenski transakcijski računikao podračuni u okviru Jedinstvenog računa Riznice mogubiti otvoreni na temelju akta nadležnog tijela i na temeljupisanog zahtjeva korisnika proračuna.

Korisnici proračuna, kojima je otvoren podračun, dužnisu u svom proračunu planirati prihode i rashode, odnosnoprimitke i izdatke za podračune, svake godine za narednufiskalnu godinu, s tim da ukupni rashodi (izdaci) morajubiti jednaki ukupnim prihodima (primicima) koji se odnosena jednu fiskalnu godinu.

Plan prihoda i rashoda za podračun je sastavni dioukupnog godišnjeg proračuna korisnika proračuna.

Korisnici proračuna koji ostvare neplanirani prihod(prihod od donacija) u tekućoj fiskalnoj godini obvezni supodnijeti pisani zahtjev i dokaz o izvršenoj uplati donacije(izvod banke) nadležnom tijelu za povećanje njihovogplana, odnosno uključivanje sredstava po osnovi donacijau tekući proračun kako bi bila raspoloživa, sukladno odred-bama propisa o izvršavanju proračuna.

Korisnici proračuna kojima su otvoreni podračuniunose transakcije rashoda izdataka, putem modula AP, uzobvezan unos subanalitičkog konta po nazivu podračuna.Za namjensko trošenje sredstava s podračuna odgovoran jerukovodilac korisnika proračuna.

Za preostali iznos neiskorištenih sredstava na podraču-nima (razliku prihoda i rashoda) na kraju fiskalne godine,a prije izrade godišnjeg obračuna, Riznica na temelju zaht-jeva korisnika proračuna vrši preknjiženja (prijenos) sred-stava na vremenska razgraničenja propisanim obrascem.Knjiženje se vrši u modulu Glavne knjige odobrenjemodgovarajućeg konta glavne grupe 391100 - Razgraničeniprihodi i odobrenjem odgovarajućeg konta grupe 7, s predz-

Pitanja i odgovori

ZIPS - broj 1269

nakom (-) minus, uz obvezan unos subanalitičkog konta ponazivu podračuna.

Razgraničeni namjenski prihodi iz prethodne godine,koji nisu planirani u proračunu, se na zahtjev korisnika pro-računa, odlukom nadležnog tijela, stavljaju korisniku pro-računa na raspolaganje, odobravanjem povećanja prihodai rashoda u tekućem proračunu.

Razgraničene prihode korisnici proračuna prekn-jižavaju s konta vremenskih razgraničenja na odgovarajućikonto grupe 7. n

Dr. sc. Jozo PILJIĆ

POREZI REPUBLIKE SRPSKE

U skladu sa internim aktom poslovne jedinice ne podliježuplaćanju poreza na dohodak,

a ni doprinosa isplaćene naknadetroškova prevoza do visine cijene

prevozne karte u javnom saobraćaju

PITANJE: Da li firma ima obavezu isplate naknadepo osnovu prevoza u poslovnoj jedinici RepublikeSrpske, ukoliko uposlenici do radnog mjesta ne-maju osiguran nikakav prevoz i da li je ta naknadaoporeziva u RS? - pita pretplatnik iz Sarajeva.

ODGOVOR: Poslovna jedinica je dužna zaposlenomisplatiti naknadu troškova prevoza za dolazak na posao ipovratak sa posla, ukoliko prevoz nije organizovan odposlodavca, u visini do pune cijene prevozne karte ujavnom saobraćaju. Na obavezu obezbjeđenja prevoza za-poslenim za dolazak na posao i povratak sa posla odposlovne jedinice ne utiče to što zaposleni nema „osiguranprevoz“ do mjesta rada. Članom 33. stav 1. tačka b) Opštegkolektivnog ugovora je propisano da poslodavac isplaćujeradniku naknadu troškova prevoza za dolazak na posao ipovratak sa posla. Dakle, za poslodavca je obavezujućaodredba člana 33. stav 1. tačka b) i na njeno izvršenje neutiče činjenica da li radnik ima ili nema osiguran prevoz doradnog mjesta. Članom 7. stav 1. tačka e) Zakona o porezuna dohodak („Službeni glasnik RS“, br. 91/06, 128/06,120/09, 71/10 i 1/11) propisano je da se naknade troškovaprevoza za dolazak na posao i povratak sa posla neuključuju u prihode koji se oporezuju ako su isplaćene uskladu sa posebnim propisom. Članom 13. stav 1. tačka b)Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak(„Službeni glasnik RS“, broj 22/11) je propisano danaknade troškova prevoza za dolazak na posao i povrataksa posla u visini do pune cijene prevozne karte u javnomsaobraćaju u skladu sa posebnim propisom poslodavca nisuoporeziva lična primanja.

Dakle, poslovna jedinica dužna je internim aktom reg-uli-sati uslove i način isplate troškova prevoza. Isplaćenenaknade troškova prevoza do visine cijene prevozne karteu javnom saobraćaju u skladu sa internim aktom poslovne

jedinice ne podliježu plaćanju poreza na dohodak, a time idoprinosa. n

Persa PAIĆ, dipl. oec.

IZ FEDERALNOG MINISTARSTVA RAZVOJA, PODUZETNIŠTVA I OBRTA

Izdavanje odobrenja za rad u slučajuduga po osnovu kazni

PITANJE: Da li nadležni organ za izdavanje odo-brenja za rad fizičkim licima treba odbiti zahtjevstranke koja prema izvodu iz registra novčanih ka-zni ima duga po osnovu neplaćenih kazni, a kojojnije izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja dje-latnosti? - pitaju iz nadležne općinske službe.

ODGOVOR: Stavkom (1) članka 9. Zakona o obrtu isrodnim djelatnostima ("Službene novine Federacije BiH",br. 35/09 i 42/11) propisani su opći uvjeti za obavljanjeobrta kao osnovnog zanimanja:

l da je državljanin Bosne i Hercegovine;l da je poslovno sposobno;l da udovoljava opštim i posebnim zdravstvenim

uslovima, ako je to propisano posebnim zakonom il da mu pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem

o prekršaju ili upravnim aktom, nije izrečena zaštitna mjerazabrane obavljanja obrta dok ta mjera traje.

Stavkom (1) članka 10. istog zakona propisan je pose-ban uvjet stručne spreme.

Člankom 80. Zakona o prekršajima Federacije BiHpropisano je da se kažnjenom neće dozvoliti promjena reg-istracije samostalne obrtničke djelatnosti dok se ne uplatesve novčane kazne i troškovi koji su evidentirani u registrunovčanih kazni.

Dakle, u Zakonu o prekršajima Federacije BiH radi se ozabrani preregistracije, a ne o zabrani izdavanja rješenja zaobavljanje obrtničke djelatnosti. Iz tog razloga nadležniorgan za izdavanje odobrenja za rad fizičkim licima ne trebaodbiti zahtjev stranke koja prema izvodu iz registra novčanihkazni ima duga po osnovu neplaćenih kazni, a kojoj nijeizrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti. n

Broj: 08-02-74/13, od 07. 02. 2013. godinePripremio:

Mehmed ZOLJ, stručni savjetnik za obrtništvo

IZ AGENCIJE ZA DRŽAVNU SLUŽBU BOSNE I HERCEGOVINE

Obavljanje dodatnih aktivnostidržavnih službenika za koje se

plaća naknada

PITANJE: Protumačite nam odredbe Zakona održavnoj službi u institucijama BiH vezano za za-

29

Pitanja i odgovori

konitost isplate naknade državnom službeniku kojije zaposlen u istoj instituciji, odnosno da sa istominstitucijom zaključi ugovor o autorskom pravu zadodatne poslove iz nadležnosti institucije, po osnovukojeg ugovora ostvaruje pravo na naknadu i da li jeu skladu sa navedenim zakonom da imenovani član... u ime iste zaključuje ugovore o autorskim prav-ima sa državnim službenicima zaposlenim u ... kojise pojavljuju kao treća lica - eksperti iz određenenaučne oblasti, te ugovore o djelu sa vanjskimsaradnicima predstavljajući se kao koordinator pro-jekta, a u istom projektu pomenuti član ... kao trećelice zaključuje ugovor o autorskim pravima sa ...koju u tom slučaju predstavlja (sklapanje ugovorao autorskom djelu sa institucijom radi realizacije„projekta“)?

ODGOVOR: Zakonom o državnoj službi u instituci-jama BiH („Službeni glasnik BiH“, br. 19/02, 35/03, 4/04,17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09 i 8/10) reg-ulisana su određena pitanja vezana za prava, obaveze iodgovornosti državnih službenika itd. Međutim, istim za-konom nisu regulisana ovlaštenja državnih službenika izoblasti rukovođenja institucijama, istupanja ispred istih, tefinansijskog poslovanja institucija, a stoga pogotovo nisuregulisana ovlaštenja drugih (imenovanih) lica iz te oblasti.

Naime, članom 16. stav 1. tačka a) Zakona o državnojslužbi u institucijama BiH propisano je da državnislužbenik ne smije obavljati dodatnu aktivnost za koju seplaća naknada, osim u slučaju kada je to odobrio ministarili rukovodilac institucije, pri čemu podzakonski aktipropisuju slučajeve u kojima se može dati ovakvoodobrenje. Osnovni podzakonski akt iz te oblasti je Odlukao slučajevima u kojima se može dati odobrenje državnomslužbeniku da obavlja dodatnu aktivnost („Službeni glasnikBiH“, broj 21/04) kojom je u članu 2. propisano da državnislužbenik može obavljati aktivnosti u kulturi i umjetnosti,pod uslovom da te aktivnosti ne narušavaju ugled državnogslužbenika i to bez obzira na iznos naknade (alineja 7.).

1. Što se tiče odgovora na prvo postavljeno pitanje (dali je u skladu sa Zakonom o državnoj službi u institucijamaBiH da državni službenik zaposlen u ... sa istom instituci-jom zaključi ugovor o autorskom pravu za dodatne posloveiz nadležnosti institucije, po osnovu kojeg ugovora ost-varuje pravo na naknadu), odgovor je da, saglasno navede-nom Zakonu, državni službenik može primati novčanunaknadu bez obzira na iznos iste ukoliko obavlja aktivnostiiz oblasti kulture (što aktivnost ... svakako jeste), odnosnoZakonom o državnoj službi u institucijama BiH kao takvimnije zabranjeno instituciji da isplaćuje naknadu državnomslužbeniku koji je zaposlen u istoj. Međutim, takva odredbavažećih propisa iz oblasti državne službe samo znači dadržavni službenik nije prekršio zakon time što je primiotakvu naknadu (pa nije prekršajno ili disciplinski odgovo-ran za isti čin), ali ne znači uopšte da institucija ima samimtim zakonski osnov da isplati takvu naknadu.

Stoga, niti iz Zakona o državnoj službi u instituci-jama BiH proizilazi ovlaštenje instituciji da sklopiugovor i isplati naknadu državnom službeniku kojiobavlja svoje zadatke u istoj, niti je Zakonom o državnojslužbi u institucijama BiH zabranjena takva isplata.Pravilnost i zakonitost takve isplate može proizilaziti even-tualno iz drugih zakona kojima se uređuje oblast javnih fi-nansija, te plata i naknada državnih službenika (Zakon ofinansiranju institucija BiH, Zakon o trezoru institucijaBiH, zakoni o budžetu, te Zakon o platama i naknadama uinstitucijama BiH), za čije je eventualno tumačenjenadležno Ministarstvo finansija i trezora BiH.

2. Što se drugog pitanja tiče (da li je u skladu sa Za-konom o državnoj službi u institucijama BiH da imenovaničlan ... u ime iste zaključuje ugovore o autorskim pravimasa državnim službenicima zaposlenim u ... koji se po-javljuju kao treća lica - eksperti iz određene naučne oblasti,te ugovore o djelu sa vanjskim saradnicima predstavljajućise kao koordinator projekta, a u istom projektu pomenutičlan ... kao treće lice zaključuje ugovor o autorskim prav-ima sa ... koju u tom slučaju predstavlja ...), odgovor je datakve radnje uopšte ne proizilaze iz Zakona o državnojslužbi u institucijama BiH, odnosno takva postupanja nisusamim Zakonom niti dozvoljena niti zabranjena (što, nar-avno, ne znači da su zbog toga pravilna i zakonita). Pravoodređenog imenovanog lica i/ili državnog službenika (tetime i ... kao rukovodećeg državnog službenika - sekretarasa posebnim zadatkom) da istupa i zaključuje ugovore uime institucije proizilazi iz drugih zakona kojima je ure-đeno rukovođenje institucijama BiH (posebno Zakona oupravi, Zakona o ministarstvima i drugim organima upraveitd) za čije tumačenje su nadležne druge institucije.

Stoga Zakon o državnoj službi u institucijama BiHne reguliše ovlaštenja imenovanih lica (članova ...), kaoni ovlaštenja državnih službenika (...) da zaključujeodređene pravne poslove, iz čega, naravno, ne proističelegalnost takvih isplata, već se to može ocijeniti samosagledavanjem svih zakona, drugih propisa i internih akatasame institucije (posebno o rukovođenju ... kao stručnomslužbom pri ..., ovlaštenjima pojedinih lica zaposlenih u ...,te vezano za projekat na koji se konkretan slučaj odnosi).

Broj: 05-34-295-1/10, od 3. 3. 2010. godine nPripremio: Neven AKŠAMIJA, direktor

DRŽAVNA SLUŽBA

Moguće je postavljenje na kraći periodu organu državne službe

PITANJE: Da li državni službenik može biti postavljenna kraći period u organu državne službe, u skladusa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim ime-novanjima u Federaciji Bosne i Hercegovine?

ODGOVOR: Državni službenik je lice postavljenorješenjem na radno mjesto u organ državne službe, u skladusa Zakonom o državnoj službi u Federaciji Bosne i Herce-

ZIPS - broj 127130

Pitanja i odgovori

govine - dalje: Zakon o državnoj službi („Službene novineFederacije BiH“, br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06i 4/12).

Državni službenik može biti postavljen na kraći periodu organu državne službe, ali u skladu sa članom 37a. Za-kona o državnoj službi u slučaju duže odsutnosti državnogslužbenika sa posla (bolovanje, porodiljsko odsustvo i sl).Na takvo radno mjesto može se primiti državni službeniku radni odnos na određeno vrijeme koje traje do povratkaodsutnog državnog službenika na posao.

Prijem u radni odnos prvo se vrši prema odredbi člana23. Zakona o državnoj službi (popuna upražnjenih radnihmjesta sa liste prekobrojnih državnih službenika koju vodiAgencija za državnu službu Federacije BiH), a ako takvamogućnost ne postoji, na zahtjev organa državne službe,Agencija popunu tog radnog mjesta vrši prema članu 24.Zakona o državnoj službi (javnim oglašavanjem).

Na državne službenike ne primjenjuje se član 4. (onominacijama/ imenovanjima na kraći period do tri mjese-ca) Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovan-jima Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novineFederacije BiH“, br. 12/03 i 34/03 i 65/13), jer je odred-bama člana tog zakona izričito propisano da se odnosi napozicije u regulisanim organima definisanim u daljem tek-stu, a regulisani organ, između ostalih, je organ koji nijeobuhvaćen Zakonom o državnoj službi niti je izričito izuzetnavedenim zakonima - član 2. stavovi 1. 1.5.(ii).

UPRAVNI POSTUPAK

Odustajanje stranke od zahtjeva

PITANJE: Da li stranka koja je pokrenula upravnipostupak može odustati od svog zahtjeva i u kojemroku?

ODGOVOR: Saglasno odredbama članova 129. i 130.Zakona o upravnom postupku (“Službene novine FBiH”,br. 2/98 i 48/99), stranka može odustati od svog zahtjeva utoku cijelog postupka, podnošenjem pisane izjave koju dajeorganu koji vodi postupak ili usmeno na zapisnik.

Kada je postupak pokrenut povodom zahtjeva stranke,a stranka odustane od svog zahtjeva, organ koji vodi pos-tupak donijet će zaključak kojim se obustavlja postupak. Otome će biti obaviještena protivna stranka ako je ima. Protivzaključka kojim se obustavlja postupak dopuštena jeposebna žalba.

Ako je stranka odustala od svog zahtjeva poslije dono-šenja prvostepenog rješenja, a prije isteka roka za žalbu,zaključkom o obustavi postupka poništava se prvostepenorješenje, ako je njime zahtjev stranke bio pozitivno ilidjelomično pozitivno riješen.

Ako je stranka odustala od svog zahtjeva poslije izjav-ljene žalbe, a prije nego što joj je dostavljano rješenje done-seno povodom žalbe, zaključkom o obustavi postupkaponištava se prvostepeno rješenje kojim je bio usvojen za-htjev stranke, bilo u cijelosti bilo djelomično, ako je strankau cijelosti odustala od svog zahtjeva.

Međutim, bez obzira na zahtjev stranke o odustajanjuod postupka, ako je dalje vođenje postupka potrebno ujavnom interesu, ili ako to zahtijeva protivna stranka,nadležni organ će produžiti vođenje postupka.

Članom 131. Zakona propisano je da je stranka koja jeodustala od zahtjeva dužna da snosi sve troškove koji sunastali do obustavljanja postupka, osim ako posebnimpropisima nije drugačije propisano. n

Ljiljana ĆEHAJIĆ, dipl. pravnik

PRAVNI SAVJETI

Postupak javne licitacije kod prodajemotornih vozila

PITANJE: Kako se provodi postupak javne lici-tacije motornih vozila, koliko puta moramo obja-vljivati u dnevnim novinama i kada možemo prodatiautomobil Škoda Oktavia koje je nabavljen 2001.,a amortizavan je 31. 12. 2007. godine, tako da mu jeknjigovodstvena vrijednost 0,00 KM. Ovlašteni se-rviser je procijenio nedavno da je vrijednost auto-mobila 7.025,30 KM što nam je bila početna cijenaza javnu licitaciju po direktnom ugovoru o prodaji.Ko je regulisao taj postupak, odnosno prema kojojuredbi ili zakonu?

ODGOVOR: Postupak i način prodaje motornogvozila obavlja se u skladu sa pravilnikom koji donosinadležni organ upravljanja javne ustanove, u skladu sapravilima ustanove kao najviše rangiranim općim aktom.

Aktom kojim se propisuje postupak i način prodajeutvrđuje se ko ima pravo učešća na javnoj licitaciji, postu-panje sa dostavljenim ponudama i ponudama koje stignunakon naznačenog roka i ponudama koje sadrže manje ci-jene ispod početne cijene.

Pored odredbi o ponudi u aktu kojim se propisuje javnalicitacija, obavezno se utvrđuje kada se vozilo može pogle-dati, vrijeme održavanja javne licitacije, rok uplate posti-gnute cijene od kupca, te da se vozilo kupuje po principuviđen - kupljen, a naknadne reklamacije se ne uvažavaju.

U postupku javne licitacije potrebno je predvidjeti islučaj da dva ili više ponuđača u zatvorenim kovertama zaisto vozilo dostave identičnu cijenu koja je najviša od pred-viđene i da se izbor najpovoljnijeg ponuđača tada obavljadirektnim javnim nadmetanjem prisutnih ponuđača na lic-itaciji koji su ponudili najvišu cijenu.

Ukoliko nakon prve javne licitacije nije uspjela prodajamotornog vozila zbog nedostavljanja odgovarajućihponuda od kvalificiranih ponuđača nema smetnji da se pro-daja vozila obavi neposrednom pogodbom.

Dakle, postupak javne licitacije obavlja sa aktom kojidonosi nadležni organ upravljanja utvrđen pravilima us-tanove, a ukoliko nije donesen predmetni akt, potrebno je

ZIPS - broj 1271 31

Pitanja i odgovori

da oglas o prodaji putničkog vozila sadrži sve elementenavedene u odgovoru na ovaj upit. n


RADNI ODNOSI

Obračun plaće po osnovu minulograda - poslodavac neće novom

zaposleniku uzeti u obzir godineradnog staža koje je ostvario kod

ranijeg poslodavca

PITANJE: Da li zaposlenik ima pravo na povećanjeplaće za godine radnog staža (minuli rad) u slučajuda promijeni poslodavca i da li je novi poslodavacdužan priznati ostvareni radni staž kod prijašnjegposlodavca?

ODGOVOR: Prema članu 13. Općeg kolektivnogugovora za teritoriju Federacije BiH („Službene novineFederacije BiH“, br. 54/05 i 62/08), osnovna plaća za-poslenika se povećava za svaku godinu radnog staža kodtog poslodavca za 0,6 odsto s tim da ukupno povećanje nemože biti veće od 20 odsto.

Iz navedene odredbe jasno proizilazi da se radni stažodnosi samo na vrijeme provedeno u radnom odnosu kodposlodavca kod kojeg se ostvaruje pravo na povećanjeplaće po osnovu minulog rada.

U slučaju da se promijeni pravni položaj poslodavca ilipromijeni poslodavac zbog prodaje i slično, pod radnimstažom će se podrazumijevati i radni staž koji je uposlenikostvario kod tog poslodavca prije nastupanja neke od nave-denih okolnosti, a na osnovu stava 2. člana 13. Općegkolektivnog ugovora.

Prema tome, u skladu sa Općim kolektivnim ugov-orom, poslodavac novom zaposleniku, kod obračunapovećanja plaće po osnovu minulog rada, neće uzeti u obzirgodine radnog staža koje je ostvario kod ranijeg poslo-davca.

Međutim, Općim kolektivnim ugovorom utvrđen jeminimum prava zaposlenika iz radnog odnosa koja segranskim kolektivnim ugovorima i pravilnikom o raduposlodavca mogu utvrditi u većem obimu i povoljnije zazaposlenika.

Prekovremeni rad

PITANJE: Da li zaposlenici koji mijenjaju druge za-poslenike prilikom privremenog odsustva (zamjenazaposlenika za vrijeme korištenja godišnjeg odmoraili bolovanja i dr) imaju pravo na naknadu i kakose ona određuje - u kom iznosu?

ODGOVOR: U slučaju zamjene zbog odsustva za-poslenika radi privremene spriječenosti za rad (bolovanja),s obzirom na to da se radi o povećanju obima poslova za-poslenika, može se koristiti institut prekovremenog rada.

Naime, prema odredbi članka 32. Zakona o radu uslučaju više sile, iznenadnog povećanja obima posla i udrugim sličnim slučajevima neophodne potrebe, zaposlenikje na zahtjev poslodavca obavezan da radi duže od punogradnog vremena a najviše do 10 sati sedmično. Istimčlanom je, takođe, propisano da zaposlenik može i dobro-voljno raditi prekovremeno u trajanju od još najviše 10 satisedmično.

Za prekovremeni rad zaposlenik ima pravo na pove-ćanje plaće u skladu sa kolektivnim ugovorom. Člankom12. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiHutvrđeno je da zaposlenik ima pravo na povećenu plaću zaprekovremeni rad u iznosu od najmanje 30% bruto satnice.

Godišnji odmori koriste se prema planu godišnjihodmora koji donosi poslodavac uz obavezne konsultacijesa vijećem zaposlenika, odnosno sindikatom ako vijeće za-poslenika nije formirano kod poslodavca. Planom godišnjihodmora osigurava se i nesmetan proces rada za vrijeme ko-rištenja godišnjih odmora i uzajamne zamjene zaposlenikakod korištenja godišnjeg odmora, pa isplata posebnenaknade u tom slučaja ne bi bila osnovana. n

Aida MIKULIĆ, dipl. iur.

PIO/MIOFBiH

Da bi osiguranik ostvario pravo napenzijski staž u inostranstvu to možesamo ako su plaćeni doprinosi za staž

u Bosni i Hercegovini

PITANJE: Radnik ima 63 godine i zbog zdravstve-nih problema želi ići u prijevremenu penziju. Premalistingu PIO Sarajevo u BiH ima 14 godina i 11mjeseci staža. Ostalih 21 godinu radio je u inozem-stvu i za te godine pripada mu srazmjeran dio pen-zije u inozemstvu. U firmi u kojoj je radio od 1968.do 1973. godine nisu mu uplaćivani doprinosi,navodno zbog toga što je firma tada bila u gubitkui stečaju. Poslije rata firma je prodata privatnomvlasniku, koja, po našem saznanju, i sada egzistira.U drugoj firmi u kojoj je radnik radio i koja i sadaegzistira za 1992. godinu, takođe, nisu plaćeni do-prinosi za PIO. 1. Da li će se radniku uračunati u penzijski staž i vri-jeme kada mu nisu uplaćivani doprinosi?2. Koliki će procenat penzije biti obračunat ako mune bude priznato sedam godina za koje nisu uplaći-vani doprinosi, a koliki bi bio procenat penzije zasvih 14 godina i 11 mjeseci staža?3. Ukoliko mu ne bude priznat staž za vrijeme ne-plaćanja doprinosa, da li postoji mogućnost da rad-nik za neuplaćene doprinose tuži firmu koja je

ZIPS - broj 127132

Pitanja i odgovori

ZIPS - broj 1271 33

kupila firmu koja nije uplaćivala doprinose za 1968.do 1973. godine i firmu koja nije uplaćivala dopri-nose za 1992. ratnu godinu?4. Ukoliko ne postoji zakonska mogućnost da radniktuži firmu koja je sljedbenik - kupac firme koja rad-niku nije plaćala doprinose za pomenute godine, dali postoji mogućnost da radnik sam uplati doprinoseza PIO za sve te godine kada nisu uplaćivani dopri-nosi i koliko bi KM-ova iznosila uplata za taj period?5. Koja je procedura - redoslijed podnošenja zaht-jeva za penzionisanje u BiH, s obzirom na neu-plaćene doprinose i eventualne tužbe sudu?

ODGOVOR: Članom 137. Zakona o penzijskom i in-validskom osiguranju („Službene novine Federacije BiH”,br. 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06, 4/09 i 55/12) propisa-no je da osiguranik (muškarac) stiče pravo na starosnu pen-ziju kad navrši 60 godina života i 35 godina penzijskogstaža, ali najduže do 31. decembra 2015. godine. Kako sekod uvjeta koji se odnose na potrebni penzijski staž uraču-nava i penzijski staž ostvaren u inozemstvu, to bi osigu-ranik, u konkretnom slučaju, mogao ostvariti pravo napenziju, ali samo pod uvjetom da su za staž u Bosni iHercegovini plaćeni doprinosi. Međutim, kako iz upitaproizlazi da za dio penzijskog staža nisu plaćeni doprinosi,to osiguranik ne može ostvariti pravo na srazmjerni diopenzije.

U skladu sa članom 30. Zakona o penzijskom i invalid-skom osiguranju, osiguranik može ostvariti pravo nastarosnu penziju kad navrši 65 godina života, budući da imaviše od 20 godina penzijskog staža. U tom slučaju, u skladusa članom 40. ovog zakona, periodi provedeni u osiguranjukod inozemnog nosioca osiguranja ne uzimaju se za utvrđi-vanje penzijskog osnova, tako da će se penzijski osnovutvrditi samo na osnovu staža ostvarenog u FBiH, a za kojisu plaćeni doprinosi.

Za eventualne mogućnosti da uposlenik za neuplaćenedoprinose tuži firmu koja je kupila firmu koja nije uplaći-vala doprinose važi pravilo da se pravni subjekt u pravnomprometu posmatra kao cjelina, i da prilikom kupovine nijemoguće „kupiti“ pravni subjekt bez da se istovremeno nanovog kupca (pravnog sljednika) ne prenesu i sveobaveze uključujući i obaveze po osnovu doprinosa zapenzijsko i invalidsko osiguranje. Izuzetno, ukoliko jesamo dio pravnog subjekta bio predmetom privatizacije,postoji, doduše, minimalna mogućnost da na kupca nisuprešle obveze po osnovu doprinosa, ali u tom slučaju tomora na sebe preuzeti druga ugovorna strana. S tim u vezi,bitno je napomenuti odredbe člana 124. Zakona o penzi-jskom i invalidskom osiguranju, prema kojima, ukoliko utrenutku utvrđenja zaostale obaveze ne postoji pravno licekoje je bilo obveznik obračuna i uplate doprinosa u trenutkunastanka obaveze uplate doprinosa, utvrđenu zaostaluobavezu izmirit će pravni sljednik ili osnivač obveznikaobračuna i uplate doprinosa, odnosno pravnog sljednika ilivlasnik obveznika, tj. pravnog sljednika.

Ukoliko ne postoje lica iz stava 1. člana 124. Zakona openzijskom i invalidskom osiguranju, utvrđene zaostale

obaveze može izmiriti i sam osiguranik ili kupac imovineobveznika uplate doprinosa, kao i općinski organ upraveodređen odgovarajućim aktom općine, odnosno kantonalniorgan uprave određen odgovarajućim aktom kantona, avisina bi se morala utvrditi direktno kod nosioca osiguranja,a na osnovu podataka o primanjima.

Pravni osnov za eventualnu tužbu je član 101. Zakonao penzijskom i invalidskom osiguranju, gdje je propisanoda osiguranik, odnosno lica iz člana 60. Zakona o penzi-jskom i invalidskom osiguranju imaju pravo tužbom prednadležnim sudom pokrenuti postupak protiv poslodavcaukoliko poslodavac ne uplati doprinos za penzijsko i in-validsko osiguranje.

Imajući u vidu neuplaćene doprinose, a vezano za pro-ceduru - redoslijed podnošenja zahtjeva za penzionisanje uBiH, potrebno je da se osiguranik obrati nadležnoj kanton-alnoj administrativnoj službi Federalnog zavoda za penzi-jsko i invalidsko osiguranje, gdje će dobiti sve potrebneinformacije i upute. n

Kenan SPAHIĆ, dipl. pravnik

Pravo na penziju po osnovu penzijskog staža navršenog u Njemačkoj

PITANJE: Ostvario sam pravo na invalidsku penzijuu Bosni i Hercegovini prije rata sa penzijskim stažomod 30 godina, a od 2005. do 2009. godine radio sam uNjemačkoj. Sada imam 63 godine života. Kada i kakomogu ostvariti pravo na penziju po osnovu penzi-jskog staža koji sam navršio u Njemačkoj?

ODGOVOR: Prema njemačkim pravnim propisima,pravo na redovnu starosnu penziju priznaje se osigu-ranicima ako su navršili 65 godina života i ispunili općeuvjete penzijskog staža od pet godina. Pravo na starosnupenziju za dugogodišnje osiguranike priznaje se osigu-ranicima koji su navršili 63 godine života i ispunili uvjetepenzijskog staža od 35 godina. Pravo na starosnu penzijupriznaje se i osiguranicima koji su navršili 60 godina životai 35 penzijskog staža, a koji imaju status teškog invalida iliprofesionalno nesposobne osobe ili osobe nesposobne zaprivređivanje u trenutku priznavanja prava na starosnu pen-ziju. Napominjemo da se za ostvarivanje prava na penzijupenzijski staž ostvaren u Njemačkoj sabire sa penzijskimstažom ostvarenim na području bivše Jugoslavije.

Međutim, kako nemate ukupno 35 godina penzijskogstaža, pravo na starosnu penziju ostvarićete kada navršite65 godina života. Zahtjev za ostvarivanje prava na nje-mačku starosnu penziju treba da podnesete kantonalnoj ad-ministrativnoj službi penzijskog i invalidskog osiguranja,koja vrši isplatu penzije koja je ostvarena u Federaciji BiH,a navedena služba će pokrenuti postupak za ostvarivanjesrazmjernog dijela penzije kod njemačkog nosioca penzi-jskog i invalidskog osiguranja. n

Fatima FAZLIBEGOVIĆ, dipl. pravnik

Pitanja i odgovori

ZIPS - broj 127134

PROSJEČNE MJESEČNE ISPLAĆENE NETO PLAĆE ZAPOSLENIH ZA MAJ I JUNI 2013.

- Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za maj 2013. godine iznosilaje 832 KM, što pokazuje nominalni rast za 0,1% u odnosu na decembar 2012. godine.

- Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za maj 2013. godine u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno jeniža za 0,5%.

- Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za juni 2013. iznosila je 822KM, što pokazuje nominalni pad za 1,1% u odnosu na decembar 2012. godine.

- Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za juni 2013. godine u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno jeveća za 0,1%.

ZIPS-ov INFORMATORAGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE

Saopštenje

PROSJEČNE MJESEČNE BRUTO PLAĆE ZAPOSLENIH ZA MAJ I JUNI 2013.

- Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za maj 2013. iznosila je 1.298 KM, štopokazuje nominalni pad za 0,1% u odnosu na decembar 2012. godine.

- Prosječna mjesečna bruto plaća za mart 2013. godine u odnosu na maj prošle godine nominalno je niža za 0,6%.

- Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za juni 2013. iznosila je 1.283 KM, štopokazuje nominalni pad za 1,2% u odnosu na decembar 2012. godine.

- Prosječna mjesečna bruto plaća za juni 2013. godine u odnosu na juni prošle godine nominalno je nepromijenjena.

ZIPS - broj 1271 35

ZIPS -ov INFORMATOR

ZIPS - broj 127136

INDEKS POTROŠAČKIH

CIJENA U MAJU 2013. GODINE

U maju 2013. godine opći indeks potrošačkih cijenaopao je za 0,1%.

Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu po-trošnju u Bosni i Hercegovini mjerene indeksom potroša-čkih cijena, u maju 2013. u odnosu na april 2013. godine,u prosjeku, su niže za 0,1%.

Više cijene u odjeljcima Odjeća i obuća, Hrana ibezalkoholna pića, Alkoholna pića i duhan, Namještaj,kućanski uređaji i redovno održavanje kuće

Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje(COICOP), u maju 2013. u odnosu na april 2013. godine,u prosjeku, je zabilježen rast u odjeljcima Odjeće i obućeza 3,3%, Hrana i bezalkoholna pića, Alkoholnih pića iduhana, Namještaja, kućanskih uređaja i redovnog održa-vanja kuće za 0,1%.

Niže cijene u odjeljcima rekreacije i kulture, ostaladobra i usluge, te prijevoz

Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje(COICOP), u maju 2013. u odnosu na april 2013. godine,u prosjeku, je zabilježen pad nivoa cijena u odjeljcima Pri-jevoza za 0,9%, Ostala dobra i usluge za 0,4%, te Rekre-acija i kultura za 0,1%.

U ostalim odjeljcima prema namjeni potrošnje(COICOP), za isti period nisu zabilježene prosječnemjesečne promjene razina cijena.

Godišnja inflacija u maju 2013. godine bila je 0,4%.

Cijene u maju 2013. u odnosu na maj 2012. godine, uprosjeku, su više za 0,4%.

Prosječni rast cijena je zabilježen u odjeljcima Alko-holna pića i duhan za 6,5%, Obrazovanje za 1,8%, Hrana ibezalkoholna pića za 1,3%, Rekreacija i kultura za 0,8%,Stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energentii Namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za0,6%, Ostala dobra i usluge i Komunikacije za 0,2%,Restorani i hoteli za 0,5%.

Sniženja cijena, u prosjeku, su zabilježena u odjeljkuOdjeće i obuće za 3,1% i Zdravstva za 2,1%, te Prijevozaza 2,4%.


CIJENA U JUNU 2013. GODINE

U junu 2013. godine opći indeks potrošačkih cijenaje nepromijenjen.

Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnupotrošnju u Bosni i Hercegovini mjerene indeksom potro-šačkih cijena, u junu 2013. godine u odnosu na maj 2013.godine, u prosjeku, nisu zabilježile promjene.

Niže cijene u odjeljcima Odjeća i obuća, Hrana ibezalkoholna pića, Stanovanje, voda, električna en-ergija, plin i drugi energenti

Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje(COICOP), u junu2013. godine u odnosu na maj2013. go-dine, u prosjeku, je zabilježen pad u odjeljcima Obuća iodjeća za 0,4%, Hrana i bezalkoholna pića, te Stanovanje,voda, električna energija, plin i drugi energenti za 0,1%.

Više cijene u odjeljcima rekreacija i kultura, prijevoz,alkoholna pića i duhan, namještaj, kućanski uređaji i re-dovno održavanje kuće, zdravstvo, restorani i hoteli

Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje(COICOP), u junu 2013. godine u odnosu na maj 2013. go-dine, u prosjeku, je zabilježen rast nivoa cijena u odjeljcimaRekreacija i kultura za 0,5%, Prijevoz za 0,2%, Alkoholnapića i duhan, Namještaj, kućanski uređaji i redovno održa-vanje kuće, Zdravstvo, te Restorani i hoteli, svaki po 0,1%.

U ostalim odjeljcima prema namjeni potrošnje(COICOP), u istom periodu nisu zabilježene prosječnemjesečne promjene nivoa cijena.

Godišnja inflacija u junu 2013. godine bila je 1,0%.

Cijene u junu 2013. u odnosu na juni 2012. godine, uprosjeku, su više za 1%.

Prosječni rast cijena je zabilježen u odjeljcima Alko-holna pića i duhan za 6,5, Hrana i bezalkoholna pića za2,1%, Obrazovanje za 1,8%, Rekreacija i kultura za 1,3%,Stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energentiza 0,6%, Restorani i hoteli za 0,6%, Namještaj, kućanskiuređaji i redovno održavanje kuće za 0,5%, Komunikacijaza 0,2%, Ostala dobra i usluge za 0,1%.

Sniženja cijena, u prosjeku, su zabilježena u odjeljcimaOdjeće i obuće za 2,8%, Zdravstva za 1,6%, te Prijevoza za 0,6%.


CIJENA U JULU 2013. GODINE

U julu 2013. godine opći indeks potrošačkih cijenaniži je za 0,9%.

Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnupotrošnju u Bosni i Hercegovini mjerene indeksom potro-šačkih cijena,u julu 2013. u odnosu na juni 2013. godine, uprosjeku, su niže za 0,9%.

ZIPS -ov INFORMATOR

ZIPS - broj 1271 37

Niže cijene u odjeljcima Odjeća i obuća, Hrana ibezalkoholna pića, Namještaj, kućanski uređaji i re-dovno održavanje kuće i Zdravstva

Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje(COICOP), u julu 2013. u odnosu na juni 2013. godine, uprosjeku, je zabilježen pad u odjeljcima Obuća i odjeća za3,3%, Hrana i bezalkoholna pića za 2,2%, Namještaj,kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 0,1%, teZdravstvo za 0,1%.

Više cijene u odjeljcima rekreacija i kultura, alko-holna pića i duhan, ostala dobra i usluge

Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potro-šnje(COICOP), u julu 2013. u odnosu na juni 2013. go-dine, u prosjeku, je zabilježen rast nivoa cijena uodjeljcima Rekreacija i kultura za 0,5%, Alkoholnapića i duhan za 0,1%, Ostala dobra i usluge za 0,1%.

U ostalim odjeljcima prema namjeni potrošnje(COI-COP), u istom periodu nisu zabilježene pros-ječne mjesečne promjene nivoa cijena.

Godišnja inflacija u julu 2013. godine bila je 0,8%.

Cijene u julu 2013. u odnosu na juli 2012. godine, uprosjeku, su više za 0,8%.

Prosječni rast cijena je zabilježen u odjeljcima Alko-holna pića i duhan za 6,4%, Obrazovanje za 1,8%,Rekreacija i kultura za 1,7%, Hrana i bezalkoholna pića za1,0%, Stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi en-ergenti za 0,7%, Restorani i hoteli za 0,6%, Namještaj,kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 0,5%, Ko-munikacije za 0,2%, te Prijevoz za 0,1%.

Sniženja cijena, u prosjeku, su zabilježena u odjeljkuOdjeće i obuće za 3,3%.

Podaci o platama

Prosječna neto plata u Brčko Distriktu BiH za juni2013. godine iznosila je 819,85, a bruto plata 1269,83 KM.

KOEFICIJENTI RASTA POTROŠAČKIH CIJENA

INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA U JUNU2013. GODINE

U junu 2013. godine mjesečna deflacija bila je 0,2%.

Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnupotrošnju u Brčko Distriktu BiH mjerene indeksompotrošačkih cijena u junu 2013. u odnosu na maj 2013. go-dine, u prosjeku, su niže za 0,2%.

Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje(COICOP), u junu 2013. u odnosu na maj iste godine, uprosjeku, je zabiljezen pad nivoa cijena u odjeljcima Hranai bezalkoholna pića za 0,6%, Rekreacija i kultura za 0,2%.

Više cijene zabilježene su u odjeljcima Prijevoz za0,3% i Zdravstvo za 0,1%.

Godišnja infla-cija u junu 2013. go-dine bila je 1%.

Cijene u junu 2013.u odnosu na juni 2012.godine, u prosjeku, suviše za 1%.

Najveće poveća-nje cijena bilo je u

odjeljcima Alkoholna pića i duhan 7,2%, Hrana i bezalko-holna pića za 1,3%, Odjeća i obuća za 3,8%, Prijevoz za0,9%, Zdravstvo za 0,6%, Komunikacije za 0,6%, Ostaladobra i usluge za 0,6%, Namještaj, kućanski uređaji i redovnoodržavanje kuće za 0,3%, Rekreacija i kultura za 0,1%.

Najveća smanjenja cijena bila su u odjeljcima:Stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energentiza 1,7%, te Restorani i hoteli za 0,1%.

AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINEPODRUŽNICA / EKSPOZITURA BRČKO

ZIPS -ov INFORMATOR

ZIPS - broj 127138

In memoriam

MEHMED DEKOVIĆ(1938 - 2013.)

Mehmed (Jusuf) Deković rođen je u Podgorici - Repu-blika Crna Gora. Bio je sudski i advokatski pripravnik, ruko-vodilac Grupe za pravne poslove u Republičkom zavodu zasocijalno osiguranje, sudija Okružnog privrednog suda,sudija Privrednog suda BiH, sudija Suda udruženog radaBiH, sudija Vrhovnog suda BiH i sudija Doma za ljudskaprava BiH. Bio je glavni i odgovorni urednik Časopisa „Pra-vna misao“ Sarajevo, član Komisije za polaganje pravo-sudnog ispita, ispita za sudije za prekršaje i ispita za državneslužbenike sa visokom spremom, kao i predavač na brojnimsavjetovanjima na području bivše Jugoslavije i na međunar-odnim savjetovanjima u Ankari, Bonu i Istanbulu.

Za njega se može kazati da je bio jedinstven po mnogočemu i kao ličnost i kao sudija. Njegov ideal i profesionalnicredo bili su: istina i pravda. Čitava njegova bogata ličnost injegovo profesionalno djelovanje pokazali su visoku svijesti savjest, kako treba shvaćati svoje profesionalne i ljudskeobaveze i smjelo preuzimati odgovornosti.

Svojim ne tako dugim, ali plodnim životom dokazao jeda je ličnost čovjeka produkt sredine, uvjeta, ali i svoje ak-tivnosti i samokreacije. Bio je čovjek humanist, bez fraze,izvanserijski pravnik, blistavog kritičkog uma i dobra srcakoje je kucalo za dobro čovjeka.

Posjedovao je zavidnu opću kulturu, poznavao je litera-turu i filozofiju prava, bio je obaviješten o politici i etički bo-gata ličnost.

Njegov odnos prema kolegama sudijama i advokatimabio je uvijek korektan, dostojanstven i na visokom stepenukulture. Bio je principijelan, tolerantan, uviđavan, nastupaoje pribrano, koncentrirano, racionalno i kulturno. Opću ipravnu kulturu i stepen svoje stručnosti je dokazivao ne samou sudskoj praksi već i u teorijskom uopštavanju dotičneprakse i u njenom produbljavanju. Njegovi brojni članci(preko 200 stručnih tekstova) publicirani u više stručnih ča-sopisa (ZIPS Sarajevo, sa kojim je sarađivao od prvog broja,zatim „Pravna misao“ Sarajevo, „Informator“ Zagreb, „Sa-vremena administracija“ Beograd, „Sudska praksa“ Beograd,„Glosarijum“ Beograd, „Pravni život“ Beograd, i napisaneknjige (10 knjiga iz oblasti radnih i stambenih odnosa), čijije bio zaljubljenik, dovoljan su dokaz njegova talenta kaopravnika i intelektualca. U tom pogledu bio je poticaj kakose valja boriti za čovjekova prava, za čovjekovu životnuegzistenciju i etičke vrijednosti.

Postojano je vjerovao u ljudsku pravdu, zakonitost i čov-ječnost i, za te pravne i etičke vrijednosti, borio se istinski ihrabro svim svojim ljudskim potencijalom.

Neka mu je lahka zemlja bosanskohercegovačka. Slava mu i hvala.

Hajrudin HAJDAREVIĆ, sudija Vrhovnog suda Federacije BiH u penziji

In memoriam

SADUDIN SADO KRATOVIĆ(1937 - 2013.)

Sadudin Sado Kratović došao je u Sarajevo udevetnaestoj godini svog života, a nakon završetkagimnazije u Prijepolju upisao je studij na Pravnomfakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Nakon završetka Pravnog fakulteta zaposlio seu Izvršnom vijeću Skupštine SR Bosne i Herce-govine. Radio je kao sudija Upravnog suda Bosnei Hercegovine i sudija Vrhovnog suda Bosne iHercegovine, a potom kao sudija Vrhovnog sudaFederacije Bosne i Hercegovine, gdje je jedno vri-jeme obavljao i dužnost v.d. predsjednika suda.Bio je dugogodišnji predsjednik Upravnog odje-ljenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Herce-govine.

Bio je pravni ekspert upravnog prava, posebnoza upravni postupak i upravni spor. Sudjelovao jeu radu radnih grupa pri Federalnom ministarstvupravde za izradu Zakona o upravnom postupku iZakona o upravnim sporovima, kao i radu Komi-sije za polaganje pravosudnog ispita Federalnogministarstva pravde za predmet upravno i radnopravo. Koautor je knjige: „Upravno pravo u pra-ksi“ - upravni postupak, upravni spor, materijalnipropisi, odluke Ustavnog suda Bosne i Herce-govine, Sarajevo, 2012.

Nesebično je prenosio svoje bogato znanje iiskustvo iz oblasti upravnog prava svojim kolega-ma sudijama, te advokatima i diplomiranim pra-vnicima i drugim osobama koje se bave upravnimpravom. Držao je nezaboravna predavanja iz up-ravnog prava.

Posebnu zahvalnost sudiji Kratoviću izražava-ju njegove kolegice i kolege sudije Upravnogodjeljenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i He-rcegovine i Upravnog odjeljenja Kantonalnog su-da u Sarajevu.

Nije više među nama divni i plemeniti gospo-din Sado Kratović. Njegovi drugovi iz kruga Pri-jepoljaca su ga od milja zvali „Sače“. Sa velikimpoštovanjem o njemu govori advokat SlobodanCucić, sa kojim je neprekidno drugovao od Sa-dinog dolaska u Sarajevo.

Svakako je najteže njegovoj supruzi dr. Melihi- šefici odjela Psihijatrijske bolnice Kantona Sara-jevo Jagomir, i njegovim kćerkama: Jasenki -lingvisti i novinaru, i Asji - diplomiranoj ekono-mistici.

Tebi, dragi i poštovani kolega, neka je lakazemlja, ova naša, bosanskohercegovačka.

Đemaludin MUTAPČIĆ, notar

Poslovno pravo- osnivanje, natjecanje, prestanak

poslovnih subjekata

Autor:prof. dr. sc. Edin Rizvanović

Recenzenti:dr. sc. Šefkija Čović, profesor emeritus Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu dr. sc. Hajro Kofrc, vanredni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli

Autor je dao cjelovit prikaz poslovnog sistema Bosnei Hercegovine. Na ovaj način omogućio je svima onimakoji su po bilo kom osnovu vezani za poslovni si-stem, a istudentima da na jednom mjestu nađu opće podatke oposlovnom statusnom pravu, koje sagledava kroz analizupozitivnih nacionalnih i uporednih rješenja triju karikaposlovnog sistema: osnivanje, natjecanje i prestanak po-slovnih subjekata. Sadržaj knjige podijeljen je u trinaestpoglavlja koja reflektiraju značaj osnovnih sastavnicavidljivih iz naslova knjige.

Centralni dio knjige tiče se privrednih društava, od-nosno analize svake od pojedinih kategorija poslovnih su-bjekata, što uključuje prezentiranje malih i srednjih predu-

zeća i garancijskih fondova,ali i aktueliziranje značajapojedinih institucija poputRazvojne banke, Instituta zaintelektualno vlasništvo i sl.Ovome prethodi dio koji tre-tira osnivanje poslovnih su-bjekata, elemente za indivi-dualizaciju i zastupanje. Dru-gi segment tiče se prava ko-nkurencije koje se posmatrazajedno sa nedavno usvoje-nim rješenjima iz oblasti drža-vnog intervencionizma (drža-vne pomoći). Načini prestanka

- stečaj i likvidacija, uz tretiranje statusnih promjena,predstavljaju treći segment knjige. U ovom dijelu do-miniraju stečaj, domicilna rješenja, ali i međunarodni as-pekt. Na kraju su navedene oblasti značajne za poslovniambijent: prava industrijskog vlasništva, koncesije, javnenabavke, kao i krivičnopravna odgovornost pravnih oso-ba, čemu su pridodate relevantne institucije, među ko-jima je i najmlađa - Vijeće za državnu pomoć.

Autor upućuje i na značaj koji sporazum CEFTA iPrivremeni trgovinski sporazum imaju za domaće poslovnesubjekte, a treba dodati i inkorporiranje u knjigu novih na-cionalnih rješenja iz oblasti državne pomoći, ali i uporednihrješenja, iz te i drugih oblasti, poput reorganizacije steča-jnog dužnika, odgovornosti pravnih osoba i sl.

Format B5 - 252 strane Cijena: 52,00 KM sa PDV-om

Građansko i privredno pravo upraksi sudova u Bosni i Hercegovini

(aktuelna sudska praksa 2009 - 2012.)

Autori: prof. dr. Milan Blagojević i Haso Tajić

Recenzenti:akademik, prof. dr. Miodrag N. Simović, potpredsjednik Ustavnog suda

Bosne i HercegovineHajrudin Hajdarević, predsjednik Građanskog odjeljenja Vrhovnog suda

Federacije BiHSenad Mulabdić, sudija Kantonalnog suda u Tuzli

Iz obilja sudske prakse autori su prikupili i izložili srž mnogobrojnih sudskih odluka nastalih od 2009. do 2012.godine, ali i nekih već objavljenih, čime je obuhvaćena najaktuelnija sudska praksa u Bosni i Hercegovini.

Prikupljena i izložena sudska praksa iz građanskog prava poredana je sistematski u 12 cjelina: stvarno pravo; obligacionopravo; stambeno pravo; radno pravo; porodično pravo; nasljedno pravo; zemljišno-knjižno pravo; parnični postupak;izvršni postupak; vanparnični postupak; priznanje stranih sudskih odluka, te privredno pravo. Autori su tako u znatnojmjeri olakšali svim pravnim poslenicima da u obilju materijala što prije nađu ono što ih interesuje u datom trenutku.

Ova knjiga će biti pouzdan izvor ne samo poslenicima prava u pravosuđu Bosne i Hercegovine (sudijama, javnimtužiocima, stručnim saradnicima) nego i pravobraniocima, advokatima, sudijskim pripravnicima, poslenicima uprivrednim društvima i svim drugim subjektima koji se susreću sa ovom materijom kao stranke u građanskim sud-skim postupcima ili u nastavi na fakultetima u Bosni i Hercegovini.

Format B5 - 985 strana Cijena: 129,00 KM sa PDV-om

Knjiga je podijeljena u šest međusobno povezanih dijelova - cjelina koje sadrženačelne stavove, pravna shvatanja i izvode iz referentnih i aktuelnih sudskih odluka,slijedeći redoslijed uređenja i izlaganja pravnih instituta odštetnog prava, prava osi-guranja i ostalih korespondirajućih instituta obligacionog prava koji je usvojen uvažećem Zakonu o obligacionim odnosima.

Prvi dio odnosi se na prouzrokovanje štete, a drugi na naknadu štete. Treća cjelinaposvećena je predugovornoj i ugovornoj odgovornosti za štetu. U četvrtom dijelu data je sudska praksa koja seodnosi na zatezne kamate i zastaru, dok se peti dio odnosi na pravo osiguranja. U šestom dijelu izložena je sudskapraksa vezana za institut poravnanja.

Ovako odabrana i sistematizovana sudska praksa je za svakog pravnika siguran putokaz hipotetičkog rješenjakonkretnog spora, jer će poređenje prethodno presuđenih spornih situacija sa novom osvijetliti pravni odnos koji jesporan među njegovim učesnicima, a koji tek treba razriješiti na koristan način. Ogroman broj sentenci odlikuje jas-noća izražavanja usljed kojih će knjigu sa lakoćom moći koristiti ne samo sudije, advokati, pravnici u privredi idrugi poslenici prava nego i svi drugi koji to nisu po svojoj vokaciji, koji budu imali potrebu da konsultuju ovakvuvrstu literature.

Format B5 - 1.380 strana Cijena: 165,00 KM sa PDV-om

Autori:

Milan BlagojevićHajrudin HajdarevićHaso TajićDragan Pilipović

ODŠTETNO PRAVO I PRAVO OSIGURANJA U SUDSKOJ PRAKSI

Novo u prodaji!

PORODIČNO PRAVO U PRAKSI

Autori: prof. dr Duško MedićHaso Tajić

Autori su našoj pravničkoj javnosti ponudili još jedno vrijedno djelo iz oblasti porodičnog prava. Iz mnoštvadostupnih izvora, u knjigu su uvrštene znalački birane najznačajnije odluke Vrhovnog suda BiH i ostalih sudova uBiH, donesene prije raspada SFRJ, ali i odluke vrhovnih sudova (i ostalih sudova) entiteta, donesene poslije nastankaBiH kao samostalne države. Ovo djelo po svom domašaju i potpunosti prevazilazi državne okvire Bosne i Herce-govine, jer su autori u knjigu uvrstili i sudsku praksu vrhovnih i ostalih sudova republika bivše SFRJ, kao i sudskupraksu sudova samostalnih država koje su proistekle iz SFRJ.

U knjizi se ukazuje na međunarodne standarde iz ove oblasti definirane Evropskom konvencijom o ljudskimpravima i temeljnim slobodama, koja, prema Ustavu BiH (članak II. 2. Ustava), ima supremaciju nad svim domaćimzakonima i direktnu primjenu u Bosni i Hercegovini. Na koji način primjenjivati standarde iz Evropske konvencije,autori ukazuju na to kroz odgovarajuće odluke Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, date u poseb-nim prilozima na kraju knjige.

Knjiga će poslužiti stručnjacima i praktičarima ne samo u BiH već i u regionu, ali i onima koji se tek upoznajusa ovom granom prava.

Format B5 - 912 strana Cijena: 99,00 KM sa PDV-om

BIBLIOTEKA STRU^NIH IZDANJA

septembar/rujan 2013. godine

PRIRU^NIK 16

RAČUNOVODSTVENI I POREZNI TRETMAN

Konsolidacija financijskih izvještaja

Piše: dr. sc. Jozo PILJIĆ

1. Uvod

Propisi koji tretiraju konsolidaciju financijskih izvje-štaja pravnih osoba:

n Zakon o gospodarskim društvima („Službene novineFederacije BiH“, br. 23/99 ... 63/10);

n ZakonoračunovodstvuirevizijiuFederacijiBosneiHerce-govine („Službene novine Federacije BiH“, broj 83/09);

n Međunarodni računovodstveni standardi/Međunaro-dni standardi financijskog izvještavanja (MRS/MSFI);

n Zakon o porezu na dobit („Službene novine FederacijeBiH“, br. 97/07, 14/08 i 39/09) i

n Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dobit („Služ-bene novine Federacije BiH“, br. 36/08 i 79/08).

Konsolidirani financijski izvještaji pokazuju fi nancijskupoziciju, uspješnost poslovanja i novčane tokove grupe kaocjeline, pa se smatraju korisnijim od pojedinačnih izvještajadruštva iz grupe, jer se iz njih vidi cjelokupna imo vina i ob-veze pod kontrolom matice. Obveza konsoli dacije reguli-rana je MRS 27 - Konsolidirani i odvojeni financijski iz-vještaji, za dionička društva matice čijim se vrijednosnimpapirima trguje ili namjerava trgovati na burzi.

Prema Zakonu o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosnei Hercegovine, kod statusnih oblika povezivanja, sukladno Za-konu o gospodarskim društvima, sastavljaju se konsolidiranigodišnji financijski izvještaji. Konsolidirani financijski izvještajje financijski izvještaj grupe pravnih osoba za statusni oblik po-vezivanja koji čini ekonomsku cjelinu u kome su izdvojeni in-

terni odnosi između tih osoba na temelju kapitala, potraživanjai obveza, prihoda i rashoda, gdje određena osoba (matična) imapravo upravljanja financijskim i poslovnim politikama.

Glavni cilj konsolidiranih financijskih izvještaja je do-biti jasnu sliku cijele grupe. Kao rezultat konsolidacije do-biva se sljedeće:

l u jedinstvenoj bilanci stanja iskazana je imovina kojuposjeduje matica zajedno sa svim njenim ovisnim društvima,obveze matice i njenih ovisnih društava, te njihov kapital i

l u jedinstvenoj bilanci uspjeha iskazan je ukupan pri-hod od prodaje koji su ostvarile matica i sve ostale članicegrupe, ukupni rashodi koje su ostvarili matica i sve ostalečlanice grupe, te dobit ili gubitak cijele grupe.

Poslovne banke najčešće traže konsolidaciju i revizijukon solidiranih izvještaja u cilju uvida u cjelokupnu imo-vinu, posebno obveze grupe koju kontrolira matica ko joj seodobrava kredit. Poslovne banke su svjesne da izbjegava-njem konsolidacije vladajuća društva-matice mogu “našti-mavati” financijske izvještaje kroz nere alne transfere sovisnim društvima u koja se može “transferirati” dobit, skri-vati gubitak ili obveze.

2. Povezana društva prema Zakonu o gospodarskim društvima

Prema članku 45. Zakona o gospodarskim društvima,povezana društva jesu:

1) vladajuće i ovisno društvo,2) društva s uzajamnim sudjelovanjem,

Konsolidirani financijski izvje štaji smatraju se korisnijim od zasebnih izvještaja matice, jer se iznjih vidi cjelokupna imovina i obveze pod kontrolom matice. Konsolidi rani financijski izvještaji po-kazuju financijsku poziciju, uspješnost poslovanja i novčane tokove grupe kao cjeline. Pri tome se 100odsto eliminiraju svi unutargrupni transferi i rezultirajuća salda. Konsolidirani financijski izvještajidaju informacije o grupi kao cjelini, dok se dodatni podaci i detaljnije informacije o poslovanju društvaunutar grupe trebaju tražiti u zasebnim fi nancijskim izvještajima društva grupe ili u bilješci uz kon-solidirane izvještaje gdje se nalaze rezultati po se gmentima poslovanja (MSFI 8 - Poslovni segmenti)

3) holding i4) koncern. Društvo se smatra vladajućim ako ima većinsko su-

djelovanje u temeljnom kapitalu drugog društva ili ako naosnovi ugovora zaključenog s drugim društvom ima pravoimenovati većinu članova nadzornog odbora tog drugogdruštva, odnosno ima većinu glasova u skupštini, a drugodruštvo ovisnim.

Vladajuće društvo s većinskim sudjelovanjem u temelj-nom kapitalu je društvo koje, neposredno ili posredno prekodrugog društva, na osnovi više od 50% sudjelovanja u te-meljnom kapitalu drugog društva ima više od 50% glasovau skupštini ovisnog društva.

Neposredno sudjelovanje u temeljnom kapitalu koji pri-pada vladajućem društvu ili drugoj osobi koja ga drži za nje-gov račun određuje se na osnovi odnosa nominalnog iznosatog sudjelovanja prema ukupnom temeljnom kapitalu ovisnogdruštva, pri čemu se od ukupnog temeljnog kapitala ovisnogdruštva oduzimaju vlastite dionice i udjeli ovisnog društva idionice i udjeli koje za račun ovisnog društva drži treća osoba.

Posredno sudjelovanje u temeljnom kapitalu koji pri-pada vladajućem društvu obuhvata dionice i udjele koji pri-padaju društvu koje ovisi od njega ili koji pripadaju drugojosobi za račun tog društva ili za račun društva koje ovisi odnjega (ovisna društva).

Društva s uzajamnim sudjelovanjem u temeljnomkapitalu su povezana društva kod kojih svako društvo imasudjelovanje u temeljnom kapitalu drugog društva.

Ako se vladajuće i jedno ili više ovisnih društava, naosnovi zaključenog ugovora o vođenju poslova, objedinejedinstvenim vođenjem poslova od vladajućeg društva, onačine holding, a pojedinačna društva su društva holdinga.

Ako vladajuće društvo, na osnovi zaključenog ugovorao vođenju poslova, pored jedinstvenog vođenja poslova ovi-snih društava, obavlja i druge djelatnosti, ona čine koncern,a pojedinačna društva su društva koncerna.

Društva se mogu povezivati ugovorom i u druge oblikepovezivanja (konzorcij, franšizing, zajednica društava, po-slovna unija, poslovni sistem, pul i drugi).

Prema članku 62. Zakona o gospodarskim društvima(„Službene novine Federacije BiH“, br. 23/99 ... 63/10), dvaili više društava mogu se spojiti tako da prijenosom imovinei obveza bez provođenja likvidacije osnuju novo društvo,koje postaje njihov pravni sljednik (slika 1).

Slika 1: Spajanje više društava u jedno društvo

A + B = C

Društvo se može pripojiti prijenosom imovine i obvezabez provođenja likvidacije drugom društvu, koje postajenjegov pravni sljednik (slika 2).

Slika 2: Pripajanje jednog društava drugom društvu

A + B = A‘ ili B‘

Poslovno spajanje može se realizirati tako što jedanposlovni subjekt stječe dionice ili udjele drugog subjekta um-jesto stjecanja neto imovine drugog subjekta. Svoj udio u kap-italu društvo uključuje u svoja posebne financijske izvještajekao ulaganje u pravne osobe izvan grupe za konsolidaciju.Kada društvo stekne više od 50% dionica ili udjela u drugomposlovnom subjektu tada dolazi do formiranja ovisnog društvapri čemu se kod sastavljanja financijskih izvještaja koristiMRS 27 - Konsolidirani i odvojeni financijski izvještaji.

U ovom poslovnom spajanju “preživljavaju” kakopravni subjekti pravna osoba koja ima učešće u kapitalutako i subjekt čije se dionice (udjeli) stječu.

Ovaj tip poslovnih spajanja može se prikazati na slje-deći način:

Društvo se može podijeliti prijenosom imovine i obvezabez provođenja likvidacije na dva ili više društava, koja po-staju njegovi pravni sljednici, solidarno odgovorni za nje-gove obveze na jedan od sljedećih načina:

l pripajanjem, kada društvo koje se dijeli prenese nadva ili više postojećih društava ukupnu imovinu i obveze(slika 3) ili

l osnivanjem novih društava, kada društvo koje se dijeliprenese na dva ili više novih društava ukupnu imovinu i ob-veze (slika 4).

Slika 3: Podjela prijenosom imovine i obveza na posto-jeća društva

Slika 4: Podjela prijenosom imovine i obveza na novadruštva

IZVORNI NAUČNI RAD

ZIPS 1271 * Priručnik 162


A + B = A B

U slučajevima spajanja, pripajanja ili podjele društva, usmislu prethodnih odredbi, dioničari ili vlasnici udjela spo-jenog, pripojenog ili podijeljenog društva dobivaju dionice(udjele) društva sljednika, uz mogućnost isplate u novcu do10% ukupne nominalne vrijednosti dionica (udjela) koje dru-štva sljednici emitiraju po tom osnovu. Svako društvo, isklju-čujući društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošćui otvoreno dioničko društvo, može promijeniti oblik.

Odluku o spajanju, pripajanju, podjeli ili promjeni oblikadruštva, u društvu s neograničenom solidarnom odgovornošćui komanditnom društvu, donose članovi društva, a u društvu sograničenom odgovornošću i dioničkom društvu takvu odlukudonosi skupština društva, na način utvrđen osnivačkim aktomili statutom, u skladu sa zakonom. U postupku spajanja isto-vjetnu odluku moraju donijeti sva društva koja se spajaju, a upostupku pripajanja istovjetnu odluku moraju donijeti društvokoje se pripaja i društvo kojem se ono pripaja.

Odluka o spajanju, pripajanju, podjeli ili promjenioblika donosi se na temelju plana reorganizacije, koji upravai nadzorni odbor ili drugi organ svakoga društva sudionika,ovlašten osnivačkim aktom ili statutom, moraju pripremitii o njemu obavijestiti dioničare, odnosno članove društva ipovjerioce društva najmanje 30 dana prije dana odlučivanja.Odluku o namjeravanoj reorganizaciji društvo je dužno ob-javiti u sredstvima javnog informiranja.

Plan reorganizacije obvezno sadrži: 1) oblik, tvrtku i sjedište društava sudionika i društava

sljednika; 2) vlasnička prava dioničara ili članova društava pred-

nika u društvu sljedniku; 3) opis, procjenu i raspodjelu imovine i obveza društava

prednika, koji se prenose na društvo sljednika, sa izvješćemrevizora;

4) datum od kojeg će vlasnici dionica ili udjela društvasljednika moći sudjelovati u dobiti i uvjete koji utječu na topravo i

5) datum od kojega će se poslovi društva prednika raču-novodstveno iskazivati za društvo sljednika.

U slučaju podjele društva, uz prethodne elemente, planreorganizacije obvezno sadrži i sljedeće dodatne elemente:

1) omjer zamjene prava;2) uvjete alokacije dionica ili udjela i iznos isplata u

novcu;3) prava u društvima sljednicima koja pripadaju vlasni-

cima dionica ili udjela podijeljenog društva koji su sadrža-vali posebna prava, kao i vlasnicima drugih vrijednosnihpapira podijeljenog društva i

4) opis i alokaciju imovine i obveza koji se prenose nasvako društvo sljednika.

Plan reorganizacije obvezno sadrži pisani izvještaj re-vizora o računovodstvenim iskazima društava učesnika, kojiuključujuje i:

1) naznaku metoda korištenih u utvrđivanju omjera za-mjene;

2) mišljenje revizora da li je primijenjena odgovarajućametoda, naznaku vrijednosti do kojih bi se došlo korište-njem drugih metoda i mišljenje o relativnom značaju svakeod metode u utvrđivanju omjera zamjene i

3) opis problema vrednovanja sa kojim se revizor suoči,ako jeste.

Članovi uprave društva i druge osobe koje su pripremileplan reorganizacije i revizori koji su izvršili pregled i dali

mišljenje za društva sudionike, odgovorni su neograničenosolidarno društvima sudionicima i njihovim dioničarima iličlanovima za štetu, ako u utvrđivanju omjera zamjene pravapri spajanju, pripajanju, podjeli ili promjeni oblika društvanisu postupali po pravilima struke.

Prije odlučivanja o planu reorganizacije, uprava društvasudionika dužna je svakome dioničaru ili članu društva nanjegov zahtjev dati na uvid ili predati kopije plana reorga-nizacije, godišnjih financijskih izvještaja društava sudionikaza posljednje tri poslovne godine, vanredni financijski izv-ještaj za tri mjeseca koja prethode izradi plana reorgani-zacije, ako su podaci u njemu stariji od šest mjeseci, sizvještajima i mišljenjem revizije.

Istovremeno sa upisom u sudski registar društva na-stalog spajanjem društava, pripajanja društva drugom dru-štvu i podjele društva na više novih društava, u sudskiregistar upisuje se prestanak društva koje je spojeno, pri-pojeno ili podijeljeno.

3. Konsolidirani financijski izvještaji prema Za-konu o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH

Prema članku 42. Zakona o računovodstvu i reviziji uFederaciji Bosne i Hercegovine, kod statusnih oblikapovezivanja, sukladno Zakonu o gospodarskim društvima,sastavljaju se konsolidirani godišnji financijski izvještaji.Konsolidirani financijski izvještaj je financijski izvještajgrupe pravnih osoba za statusni oblik povezivanja koji činiekonomsku cjelinu u kome su izdvojeni interni odnosiizmeđu tih osoba na temelju kapitala, potraživanja i obveza,prihoda i rashoda, gdje određena osoba (matična) ima pravoupravljanja financijskim i poslovnim politikama.

Pravna osoba kod koje nastane statusna promjena, fi-nancijske izvještaje sastavlja na datum statusne promjene.Poslovni događaji nastali između dana bilance i danaupisa u sudski registar obuhvaćaju se u financijskim izv-ještajima prethodne pravne osobe ili nove pravne osobe,što se utvrđuje odlukom o statusnoj promjeni. Obveza zaizradu konsolidiranog financijskog izvještaja nastaje odprvog mjeseca po isteku mjeseca u kome je formiran sta-tusni oblik povezivanja. Obveza za izradu konsolidiranogfinancijskog izvještaja prestaje krajem mjeseca u kome jestatusni oblik povezivanja prestao postojati.

Pravna osoba koja sastavlja financijske izvještaje dužnaje godišnje financijske izvještaje dostaviti u roku 60 danaod dana nastanka statusne promjene, a za ostale poslovnegodine u roku od 120 dana od dana isteka poslovne godine.

Konsolidirani financijski izvještaj, pravna osoba, kojau grupi pravnih osoba predstavlja matičnu, dužna je sačinitii dostaviti najkasnije do kraja travnja/aprila tekuće za pre-thodnu godinu.

Izvještaji se dostavljaju ovlaštenoj instituciji osnovanojposebnim zakonom, koja obavlja kontrolu i obradu financijskihizvještaja i vodi Jedinstveni registar financijskih izvještaja.

4. Postupak konsolidacije

Kako bi se shvatio sam postupak konsolidacije, potre-bno je razumjeti osnovne računovodstvene postulate u vezisa grupnim računima (dugoročne financijske imovine).

IZVORNI NAUČNI RAD

ZIPS 1271 * Priručnik 16 3


Mnoge pravne osobe se udružuju na različite načine i zbograzličitih interesa. Oblast grupnih računa reguliraju sljedeći

l MRS/MSFI:MSFI 3 - Poslovna spajanja,l MSFI 7 - Financijski instrumenti: Objavljivanje,l MRS 1 - Prezentiranje financijskih izvještaja,l MRS 24 - Objavljivanje povezanih osoba,l MRS 27 - Konsolidirani i odvojeni financijski iz-

vještaji, l MRS 28 - Ulaganje u pridružene subjekte, l MRS 31 - Udjeli u zajedničkim pothvatima, l MRS 32 - Financijski instrumenti: prezentiranje i l MRS 39 - Financijski instrumenti: priznavanje i

mjerenje.Pravna osoba ako u okviru poslovnog spajanja stječe

kontrolu nad pribavljenom pravnom osobom uz pojedina-čne obvezna je prezentirati i konsolidirane financijske iz-vještaje sačinjene primjenom metode potpune konsolidacije.

Subjekt je svako poslovno spajanje dužan obračunatiprimjenom metode stjecanja (tačka 4. MSFI 3).

Primjena metode stjecanja nalaže:l identificiranje stjecatelja,l određivanje datuma stjecanja,l priznavanje i vrednovanje stečene utvrdive imovine,

preuzetih obveza i nekontrolirajućeg interesa u stečeniku, tel priznavanje i vrednovanje goodwilla ili dobiti ostva-

rene kupnjom po cijeni nižoj od tržišne.MSFI 3 se ne primjenjuje na poslovno spajanje sub-

jekata ili poslovanja pod zajedničkom kontrolom. Poslo-vno spajanje subjekata ili poslovanja pod zajedničkomkontrolom je poslovno spajanje u kojem su svi subjektiili sva poslovanja koja se spajaju pod krajnjom kontrolomiste strane ili strana i prije i nakon poslovnog spajanja, ata kontrola nije privremena (tačka B1 MSFI 3).

Primjer:

Gospodarsko društvo „A“ kupilo je cjelokupnu imovinugospodarskog društva „B“ za 120.000 KM. Struktura bilancestanja društva „B“ na dan poslovnog spajanja je sljedeća:

Gospodarsko društvo „A“ ima status stjecatelja, a stje-canjem ukupne imovine društva „B“ zadovoljava definicijuposlovnog spajanja.

Na datum stjecanja, stjecatelj je dužan utvrdivu ste-čenu imovinu i utvrdive preuzete obveze razvrstati ilioznačiti na način koji je neophodan kako bi kasnije pri-mijenio druge MSFI-jeve. Stjecatelj je klasifikaciju, odnosnooznačavanje dužan provesti na temelju ugovornih uvjeta, go-spodarskih uvjeta, svojih poslovnih ili računovodstvenih po-litika, te drugih relevantnih uvjeta koji postoje na datum stje-canja. Obveza konsoli dacije regulirana je Međunarodnim ra-čunovodstvenim standardom (MRS) 27 - Konsolidirani i odvo-jeni financijski izvještaji, za dionička društva matice čijim sevrijednosnim papirima trguje ili namjerava trgovati na burzi.



Definicije koje se koriste kod konsolidacije financijskih izvještaja

Subjekt, uključujući i nepovezane subjekte, kao što su partnerstva (ortaštva), nad kojima ulagačima značajan utjecaj (više od 20% glasova, a manje od 50%) i koji nije njegovo ovisno društvoniti njegov ulog u zajedničkom pothvatu.

Subjekt, uključujući i nepovezana društva, kao što su partnerstva koje kontrolira drugi subjekt -matica, koji ima više od 50% glasova.

Društvo koje ima jedno ili više ovisnih društava.

Matica i sva njena ovisna društva.

Poslovanje ili poslovanja u kojima stečenik stječe kontrolu nad poslovnim spajanjima.

Subjekt koji stječe kontrolu nad stjecateljem.

Financijski izvještaji grupe prikazani kao da je riječ o jednom gospodarskom subjektu.

Izvještaji koje prikazuje matica, ulagatelj u pridruženo društvo ili zajednički kontrolirani subjekt,u kojima su ulaganja iskazana na temelju vlasničkog udjela radije nego na temelju objavljenihrezultata i neto imovine subjekta u koji se ulaže.

Datum na koji stjecatelj stječe kontrolu nad stečenikom.

pridruženo društvo

ovisno društvo

matično društvo(matica)

grupa

stjecatelj

stečenik

konsolidirani financijski izvještaji

odvojeni financijskiizvještaji

datum stjecanja

5. Djelokrug i temeljne odredbe MRS-a 27

Djelokrug MRS-a 27 definira da se taj standard pri -mjenjuje kod:

l sastavljanja i prezentacije konsolidiranih financij-skih izvještaja za grupu pravnih osoba pod kontrolom ma-tične pravne osobe i

l računovodstvenog evidentiranja ulaganja u ovisna dru-štva, pri družena i zajednički kontrolirana društvakada pravna osoba izabere ili je prema lokalnim pro-pisima obvezno prezentirati odvojene financijske iz-vještaje.

Ovaj standard se ne bavi metodama računo-vodstvenog evidentiranja poslovnih kombinacijai njihovim efektima na konsolidaciju, uključujućigoodwill koji proizlazi iz poslovnih kombinacija.

Društvo matica koje provodi konsolidaciju nara zini grupe izrađuje konsolidirane izvještaje kojepre zentira ulagačima. Druš tvo matica, pored kon-solidiranih izvještaja, izrađuje i svoje odvojene fi-nancijske izvještaje.

Prema točki 4. MRS-a 27, konsolidirani financijski izvje-štaji su izvještaji grupe koji su prezentirani kao izvještaji jedin-stvene pravne osobe. Odvojeni financijski izvještaji suizvještaji koje sačinjava matično društvo, investitor u pridruženodruštvo ili učesnik u zajedničkom poduhvatu u okviru zajedni-čki kontrolirane pravne osobe, u kojima su ulaganja iskazanana temelju vlasničkog udjela radije nego na temelju objavljenihrezultata i neto imovine pravne osobe u koju se ulaže. Iz ovakvihdefinicija konsolidiranih i odvojenih fina-ncij skih izvještaja

proizlazi da gospodarska društva koja ne maju ovisna društva,ulaganja u zajednički kontrolira ne subjekte ili pridružena društvanemaju odvojene izvještaje (MRS 27, točka 7.), već oni izrađujutzv. indivi dualne izvještaje. Matično društvo (matica) je dru-štvo koje ima jedno ili više ovisnih društava. Društvo nad kojimmatica ima kontrolu naziva se ovisno društvo. Grupu sačinja-vaju matica i sva njena ovisna društva (slika 5).

Slika 5: Struktura grupe prema MRS 27

Izuzeci od obveze konsolidacije definirani su tačkom10. MRS-a 27:

«Matica ne treba prikazati konsolidirane financijske iz-vještaje ako, i samo ako:

a) je matica, koja je u cijelosti ovisno društvo u nečijemvlasništvu, ili je ovisno društvo u djelomičnom vlasništvudrugog subjekta i njegovih drugih vlasnika, uključujući dasu oni koji, inače, nemaju glasačka prava obaviješteni otome da matica neće prikazati konsolidirane financijske iz-vještaje i da se tome ne protive;



Integrirani skup aktivnosti i imovine provođen i upravljan sa svrhom osiguranja povrata izravnoulagačima ili drugim vlasnicima, članovima ili sudionicima u obliku dividendi, nižih troškova ilidrugih ekonomskih koristi.

Transakcija ili drugi događaj kojim stjecatelj stječe kontrolu nad jednim poslovanjem ili više njih.Transakcije koje se ponekad nazivaju „pravo spajanje” ili „spajanje jednakih” su, također, poslo-vno spajanje, jer je to izraz koji se rabi u ovome MSFI-ju.

Pravo upravljanja financijskim i poslovnim politikama drugog subjekta tako da se ostvari korist odnjegovih aktivnosti. Kontrola postoji kad matica posjeduje više od 50% glasova nekog subjekta.

Iznos u kojem obaviještene i voljne strane mogu razmijeniti sredstvo ili podmiriti obvezu u tran-sakciji pred pogodbom.

Sredstvo koje predstavlja buduće ekonomske koristi koje proizlaze iz ostale imovine stečene po-slovnim spajanjem koja nije pojedinačno utvrđena i odvojeno priznata.

Neko sredstvo je utvrdivo ako je ili:(a) odvojivo, tj. moguće ga je odvojiti ili izdvojiti iz subjekta i prodati, prenijeti, licencirati, datiu najam ili razmijeniti, bilo pojedinačno ili zajedno s povezanim ugovorom, utvrdivim sredst-vom ili utvrdivom obvezom bez obzira na to da li subjekt namjerava to učiniti ili(b) proizlazi iz ugovornih ili drugih zakonskih prava, bez obzira na to da li su ta prava prenosivaili odvojiva od subjekta i drugih prava i obveza ili ne.

Vlasnički udjel u ovisnom društvu koji ni posredno ni neposredno ne pripada matici.

Udruženje dviju li više osoba u poslovne svrhe radi ostvarenja zajedničkog cilja.

poslovanje

poslovno spajanje

kontrola

fer vrijednost

goodwill

utvrdiv

nekontrolirajući(manjinski) interes

partnerstvo — ortaštvo

b) se matičinim dužničkim ili vlasničkim instrumentimane trguje na javnom tržištu (domaća ili strana burza ili ku-poprodaja dionica na tržištu izvan burze, uključujući do-maća i regionalna tržišta);

c) matica nije predala, niti je u procesu predavanja, svo-jih financijskih izvještaja Komisiji za vrijednosne papire ilidrugoj regulatornoj organizaciji u svrhu izdavanja bilo kojevrste instrumenata na javnom tržištu i

d) krajnji ili bilo koje posredno matično društvo u lancusastavlja konsolidirane financijske izvještaje raspoložive zajavnu upotrebu u skladu s Međunarodnim standardima fi-nancijskog izvještavanja.»

S obzirom na definirane kriterije za izuzetke proizlazida bi konsolidaciju trebala provoditi sva društva čijim sevrijednosnim papirima trguje ili se namjerava trgovati naburzi. Konsolidirani financijski izvještaji moraju uključivatisva ovisna društva matice, tj. društva u kojima matica imakontrolu.

Kontrola predstavlja pravo upravljanja poslovnim i fi-nancijskim politikama subjekta tako da se ostvare koristi(MRS 27, točka 4.). Matica ima mogućnost da prisvaja ko-risti iz neto kapitala ovisnih društava, ali izložena je i rizi-cima koje imaju ovisna društva. To u praksi obično značida treba konsolidirati ona društva gdje vladajuće druš tvo iz-ravno drži ili neizravno preko drugog ovisnog društva višeod 50% glasačke moći. Izuzetak od toga su samo one situa-cije gdje se može dokazati da 50% glasačke moći u drugomdruštvu ne predstavlja kon trolu. Međutim, točkom 13.MRS-a 27 propisane su i poseb ne situacije kada kontrola,također, postoji, a vladajuće društvo posjeduje polovinu ilimanje od polovine gla sačke moći pravne osobe ali ima:

l moć nad više od polovine glasačkih prava na temeljusporazuma s ostalim investitorima,

l moć upravljanja financijskim i poslovnim politikamapravne osobe na temelju statuta ili sporazuma,

l moć imenovanja ili smjene većine članova upravnogodbora ili odgovarajućeg upravljačkog tijela i

l moć usmjeravanja većine glasova na sastancima upra-vnog odbora ili odgovarajućeg upravljačkog tijela.

Ovisno društvo ne treba konsolidirati kada je ono ku-pljeno isključivo s namjerom da se proda unutar 12 mjeseci(MRS 27, UV7).

U postupku konsolidacije potrebno je zbrojiti iste stavkeimovine, obveza, glavnice, prihoda, rashoda i financijskogrezultata za maticu i sva ovisna društva. Pri tome treba eli-minirati ulaganje u svako ovisno druš tvo s udjelom u nje-govoj glavnici, uvažavajući odredbe MSFI 3 - Poslovnekombinacije. Ako vladajuće društvo ne drži 100% udjela uovisnom društvu potrebno je iskazati i manjinske udje le.Točkom 33. MRS 27 nalaže se da se manjinski udjelimoraju iskazati odvojeno od glavnice matice i obveza ukonsolidiranoj bilanci.

Manjinski udjeli u neto imovini ovisnih društva u kon-solidiranim izvještajima sastoje se iz dva dijela:

l manjinskog udjela na dan spajanja (izračunat pre maMSFI-u 3) i

l manjinskog udjela u promjenama glavnice ovisnogdruštva nakon dana spajanja (npr. manjinski udjel u zadr-žanoj dobiti ovisnog društva iz tekuće po slovne godine).

Točka 40. MSFI 3 zahtijeva vrednovanje manjinskogudjela is ključivo prema fer vrijednosti neto imovine ovisnog

društva. Prema točki 24. MRS 27 sva unutargrupna salda,transakcije, prihode i rashode treba u potpunosti elimini-rati kroz pro ces konsolidacije. Prema tome, treba eliminiratiunutargrupne prihode i rashode od prodaje, unutargrupne pri-hode od dividendi, te unutargrupna potraživanja i obveze. Svunerealiziranu dobit/gubitke od interne prodaje zaliha, također,treba eliminirati iz konsolidiranih izvještaja.

Kada ulaganje u drugo društvo prestaje imati karak -teristike kontrole prema MRS-u 27 ono može postati zajed-nički kontrolirano društvo, pridruženo društvo ili ulaganje.Pri izradi konsolidiranih financijskih izvještaja ulaganja kojaprestaju biti ovisna društva više se ne konsolidiraju već seobračunavaju uz upotrebu slje dećih standarda i metoda:

l zajednički kontrolirano društvo - MRS 31 - Udjeli uzajedničkim pothvatima (pro porcionalna konsolidacija ilimetoda udjela),

l pridruženo društvo - MRS 28 - Ulaganja u pridruženadruštva (metoda udjela) i

l ulaganje - MRS 39 - Financijski instrumenti: prizna-vanje i mjerenje (fer vrijednost ili metoda troška).

Matica, pored konsolidiranih financijskih izvještaja narazini grupe, izrađuje i svoje odvojene financijske izvještaje.U odvojenim financijskim izvještajima matice ulaganje uovisno društvo (ako ne potpada pod MSFI 5 - Stalna sred-stva namijenjena prodaji i prestanak poslovanja) treba bitiobračunato:

l po trošku ilil sukladno MRS-u 39.Kod obračuna ulaganja u zajednički kontrolirana društva

i pridružena društva u odvojenim financijskim izvještajimamatice, također, se primjenjuje metoda troška ili MRS 39.Izabrana metoda mora se primijeniti za svaku pojedinu kat-egoriju ulaganja. Prema točki 39. MRS 27, ulaganja koja suu konsolidiranim izvještajima obračunata prema MRS-u 39na isti se način moraju obračunati i u odvojenim fi nancijskimizvještajima matice. U postupku konsolidacije financijskihizvještaja na dan spajanja pozornost treba posvetiti vred -novanju goodwilla. Prema MSFI-u 3, goodwill se inicijalnoizračunava kao razlika između troška stjecanja i udjela fervrijednosti neto imovine stečenog društva.

Prethodno opisani pristup izračunavanja goodwilla jesta tički, a ne dinamički, te direktno ne govori o ekonom -skim razlozima za postojanje goodwilla. MSFI 3 ističe dagoodwill predstavlja plaćanje za imovinu koju nije bilomoguće zasebno vrednovati i od koje se očekuju ekonom-ske koristi u narednim poslovnim godinama. Ekonom skalogika kod vrednovanja kupnje drugog društva nalažeupotrebu dinamičkih meto da (u praksi se najčešće koristimetoda diskontiranih novčanih tokova (engl. DCF - Dis-counted cash flow), koje, u pravilu, kod profitabilnih dru-štava rezultiraju akvizicijskom vrijednošću većom odstatičke fer vrijednosti neto imo vine (prema MSFI 3).Ekonomski razlozi za postojanje goodwilla mogu bitiočekivana profitabilnost u narednim godinama, oče kivanekoristi od imovine koja se ne može pouzdano mjeriti (tr-govačko ime, projek ti R&D, izvrsni inženjeri), sinergijskiučinci (eliminacija troškova zbog spojenog poslo vanja)itd. Goodwill se ne amortizira već se naj manje jednomgodišnje testira na umanjenje vrijednosti prema MRS-u36 - Umanjenje vrijednosti sredstava. Prikaz kada se primjenjuje koja metoda obračuna ulaganja:



6. Pretpostavke i načela konsolidiranja

Prvi korak u izradi konsolidiranih bilanci je sastavljanjezbirne bilance grupe. Zbirna bilanca stanja i zbirna bilancauspjeha dobiva se jednostavnim zbrajanjem istovrsnih pozi-cija pojedinačnih bilanci. Da bi zbirne bilance bile podobneza izradu konsolidiranih bilanci potrebno je da su međusobnousporedive u formalnom i materijalnom smislu. Formalnausporedivost pojedinačnih bilanci se osigurava poduzima-njem odgovarajućih mjera od matice koja izrađuje konsoli-diranu bilancu. Te mjere se poduzimaju u cilju postizanjaformalne i materijalne usporedivosti pojedinačnih bilanci.

Formalna usporedivost postiže se korištenjem isto-vjetnih:

l bilančnih shema,l kontnih okvira,l naloga za knjiženje i

l jednakim obuhvaćanjem i iskazivanjem internih od-nosa.

U primjeni istovjetnih bilančnih shema javljaju se te-škoće ako pravne osobe iz grupe ne obavljaju istu djelatnosti imaju različitu pravnu formu. U jednoj grupi obično se na-laze društva koja obavljaju različitu djelatnost (proizvodnja,promet, trgovina, banke, osiguravajuća društva itd). Ta dru-štva mogu imati i različite pravne oblike (dionička društva,društva sa ograničenom odgovornošću, ortačka društva i sl).Njihove propisane bilančne sheme mogu biti različite.

Materijalna usporedivost bilanci postiže se korištenjemistih pravila za procjenjivanje, za preračunavanje u valutizemlje u kojoj sjedište ima matica i istog dana bilanciranja.

Financijski izvještaji matice i ovisnih društava mo rajubiti pripremljeni na isti izvještajni datum, a ako to nije slučajonda ovisno društvo mora izraditi do datne izvještaje na istidatum kao i matica. Ako to nije praktično onda se mogu ko-



Pri izradi konsolidiranih financijskih izvještaja

Pri izradi odvojenih financijskih izvještaja uz konsolidirane izvještaje

Pri izradi samostalnih financijskih izvještaja kada nema konsolidacije

ristiti izvještaji ovisnog društva s različitim datumom uz uvjetda su izvršena usklađenja za bitne događaje i transakcije iz-među datuma izvještaja ovisnog društva i datuma izvještajamatice. Pri tome razlika između izvještajnih datuma izvještajamatice i ovisnih društava ne smije biti duža od tri mjeseca.

Da bi pojedinačne bilance bile usporedive, sva društva izgrupe trebaju koristiti jednake računovodstvene politike. Prematočki 28. MRS 27, konsolidirane financijske izvještaje trebasastavljati korištenjem jednoobraznih računovodstvenih poli-tika za slične transakcije i druge događaje u sličnim okolno-stima. Kada ovisno društvo koristi drugačije računovod stvenepolitike od matice, onda je potrebno napraviti usklađenja nje-govih izvještaja prije uključivanja u konsolidaciju.

Računovodstvene politike za koje se pri konsolidaciji trebapaziti da su usklađene kod svih društva iz grupe jesu politike:

l vrednovanja zaliha,l amortizacije dugotrajne imovine,l priznavanja prihoda,l prikazivanja najmova, l ulaganja,l otplata i kamata iz kredita i lizinga,l iskazivanja troškova istraživanja i razvoja,l jamstava i rezerviranja po tim jamstvima il poreza na dobit i način njegovog iskazivanja u fina-

ncijskim izvještajima.U postupku sačinjavanja konsolidiranih izvještaja treba

se pridržavati općih načela:l razumljivost,l opreznost,l imparitet,l značajnost,l uzročnost,l kontinuitet poslovanja,l pojedinačna procjena, l vremenska povezanost bilančnih pozicija,l neutralnost, l potpunost, l usporedivost i l pravovremenost.Pravila za proces konsolidacije mogu se utvrditi inter-

nim aktom. Tim internim aktom, odnosno pravilnikom okonsolidaciji određuju se računovodstvena pravila, kao ipravila izvještavanja ovisnih društava matici - vladajućemdruštvu. Pravilnikom o konsolidaciji se postavljaju organi-zacijske mjere za provedbu konsolidacije i određuju raču-novodstvene politike i postupci izrade financijskih izvje-štaja. Pravilnik je, pored toga, i jedan od instrumenata vo-đenja grupe društva u kojem matica definira sve organiza-cijske mjere koje se odnose na proces konsolidacije.

Korisnici konsolidiranih financijskih izvještaja su:l investitori u dugoročne vlasničke vrijednosne papire

(dioničari, investicijski fondovi i sl);l dugoročni vjerovnici (banke i druge financijske institucije);l uprava matice;l financijski analitičari il javnost i porezne uprave.

7. Ograničenja konsolidiranih financijskihizvještaja

Konsolidirani financijski izvještaji imaju ograničenjakao što su:

l financijski rezultat i financijska situacija članova grupenisu objavljeni u konsolidiranim financijskim izvještajima;

l konsolidirani zadržani dobici nisu u cijelosti raspo-loživi za raspodjelu dividendi, jer dio može predstavljatiudjel matice u neraspodijeljenim dobicima ovisnih društava;

l financijski pokazatelji na temelju konsolidiranih fi-nancijskih izvještaja jesu agregatni pokazatelji koji ne pred-stavljaju pojedina ovisna društva kao niti maticu;

l pojedine pozicije konsolidiranih izvještaja su neu-sporedive, dužina poslovnog ciklusa je različita, kvaliteta idužina pojedinih potraživanja, također, može biti različita i

l konsolidirani izvještaji nemaju dodatnih informacijaneophodnih za kontroliranje pojedinih članova grupe. Bilje-ške se mogu naći samo u bilješkama uz temeljne izvještaje.

8. Konsolidacija financijskih izvještaja na danspajanja

Društvo A je za 110.000 KM goto vine kupilo 1.400 odukupno 2.000 dionica s pravom glasa koje je emitiralo društvoB. Društvo A stje če kontrolu nad društvom B kupnjom 70%njegovih dionica s pravom glasa, te se formira grupa u kojoj jeA matica, dok je B ovisno društvo. Kako A kotira na burzi i pri-mjenjuje MRS 27 postoji obveza konsolidacije financijskih iz-vještaja na razini grupe. Na dan spajanja u konsolidiranoj bilancitreba iskazati i manjinski udjel u iznosu od 30% od fer vrijed-nosti neto imovine društva B (prema MSFI-u 3). U tabeli 1 pri-kazana je knjigovod stvena i fer vrijednosti imovine i obvezadruštva B na dan spajanja. Procjenom je utvrđeno da zemljištevri jedi 16.000 KM više, oprema 2.000 KM manje, a zalihe1.000 KM manje od knjigovodstvenih iznosa. U pasivi bilancestanja društva B obveze su povećane sa 72.000 na 74.000 KM.



Tabela 1: Bilanca stanja društva B prema knjigovodstvenim i fer vri jednostima

Sva su usklađivanja imovine i obveza s knjigovod-stvenih na fer vrijednosti prove dena u poslovnim knji-gama društva B. Tako je porast zemljišta proknjižen narezerve, dok su smanjenja vrijednosti opreme, zaliha i po-rast obveza uzrokovali smanjenje zadržane dobiti za5.000 KM. Podaci iz ta bele 1 ukazuju na to da je knjigo-vodstvena vrijednost neto imovine društva B 133.000

KM, dok je fer vrijednost 144.000 KM. Na temelju po-dataka iz prethodne tabele izračunana je fer vrijednostneto imovine (144.000 KM) društva B, kao razlika iz-među fer vrijednosti imo vine (218.000 KM) i fer vrijed-nosti obveza (74.000 KM). Ukupna fer vrijednost netoimovine prema MS FI-u 3 je podijeljena između A i ma-njinskih di oničara društva B na sljedeći način:



Tabela 2: Raspodjela fer vrijednosti neto imovine društva B

S obzirom na plaćeni iznos od 110.000 KM i udjel dru-štva A u fer vrijednosti neto imovine društva B od 100.800

KM proizlazi da je goodwill 9.200 KM. Konsolidacijskaradna tabela na dan spajanja izgleda na sljedeći način:

Tabela 3: Konsolidacija bilance stanja na dan spajanja

9. Konsolidacija financijskih izvještajanakon dana spajanja

Konsolidacija financijskih izvještaja nakon dana spa -janja predstavlja složeniji postupak nego na sam dan po-slovnog spajanja. Razlog za to mogu biti različite unuta-rgrupne transakcije i njihova posljedična salda, koje trebaeliminirati iz konsolidiranih izvještaja. Svi se unutar-grupni transferi prema MRS-u 27 moraju u potpunostieliminirati iz konsolidiranih iz vještaja. Kao posljediceunutargrupnih transfera obič no se pojavljuju sljedećestavke iz bilance stanja, te bilance uspjeha koje treba eli-minirati kroz proces konsolidacije:

l ulaganje u ovisno društvo s onim dijelom glavnicekoji se nalazi u vlasništvu matice,

l unutargrupna potraživanja i ob veze,l unutargrupne prihode i rashode il nerealiziranu dobit ili gubitak.

9.1. Eliminacija ulaganja u ovisno društvo snjego vom glavnicom

S obzirom na odredbe MRS-a 27 koje zabranjuju pri-mjenu metode udjela, realno je za očekivati da će u praksimatice ulaganja u ovi sna društva najčešće obračunavati me-todom troška. Primjena meto de troška kod matice zahti-jeva evi denciju objavljenih dividendi ovisnog društva uzknjiženje prihoda i potraživanja. U trenutku naplate potra-živanje za dividende se zatvara sa novčanim raču nom. Zbogtoga u konso lidiranim izvještajima treba eliminirati prim-ljene divi dende od ovisnog društva da ne dođe do udvo-stručavanja konsolidirane dobiti. Naime, te su divi dendejednom evidentira ne kao sastavni dio dobiti tekuće godineu ovisnom društvu, te bi njihovom evi dencijom i maticedošlo do udvostručavanja konsolidi rane dobiti tekuće go-dine. Za praktični prikaz postupka konsolidacije može po-služiti sljedeći primjer koji se nastavlja na kup nju 70%dionica društva B od druš tva A. Pretpostavka je da ovisnodruštvo B objavljuje neto dobit u iznosu od 8.000 KM, te

objavljuje i isplaćuje dividende u iznosu od 4.000 KM (odtog iznosa 70%, tj. 2.800 KM pripada društvu A). DruštvoA primjenom metode troška u svojim poslovnim knjigama

evidentira uplatu 2.800 KM na novčani račun, te prihod oddividendi u bilanci uspjeha. Konsolidacija je u ovom pri-mjeru prikazana u tabeli broj 4.



Tabela 4: Eliminacija ulaganja u ovisno društvo i unutargrupnih dividendi

Kao što se iz tabele 4 vidi, u bilanci uspjeha eliminiranoje 2.800 KM dividendi koje je društvo A dobilo od društvaB. Manjinski udjel u neto dobiti te kuće godine iskazan jezasebno u konsolidiranoj bilanci uspjeha, te iznosi 2.400KM (30% od 8.000 KM neto dobiti B). Konsolidirana netodobit od 15.600 KM, koja pripada društvu A, prenesena jenajprije u izvještaj o zadržanoj dobiti, radi korekci je za za-držanu dobit s početka godine i isplaćene divi dende. Kon-solidirana zadržana dobit na kraju godine iznosi 57.600KM, te se izračunava kao zbroj dobiti društva A od 01. si-ječnja (44.000 KM) i konsolidirane neto dobiti tekuće go-dine (15.600 KM) uz umanjenje za isplaćene dividende od2.000 KM. Manjinski udjel u konsolidiranoj bilanci iznosi44.400 KM, te se izra čunava kao 30% glavnice društva Bna kraju poslovne godine, odnosno kao 30% od:

l temeljnog dioničarskog kapitala (25.500 KM),l rezerve (10.200 KM) il akumulirane dobiti (8.700 KM).

9.2. Eliminacija unutargrupnih potraživanja,obveza, prihoda i rashoda

Unutargrupna potraživanja i obveze proizlaze iz raz-ličitih po slovnih transakcija, kao što su prodaja dobara,usluga, davanje kredita, fakturiranje kamata itd. Prilikomodvijanja takvih transak cija između dvaju društava grupeuvijek postoje zasebna knjiženja prihoda, rashoda, imo-vine i ob veza u računovodstvenoj evi denciji svakog oddruštava koja sudjeluju u transakciji. Sljedeći se primjernastavlja na prethodni primjer konsolidacije financijskihizvještaja matice društva A i ovi snog društva B. Prethod-nom primjeru još su pridodane i sljedeće dvije transakcijeunutar grupe:

l Društvo A ispostavlja račun društvu B za reklamnimaterijal u iznosu od 3.000 KM (PDV zane maren) i

l Društvo A daje krat koročni zajam sa svog novčanograču na društvu B u iznosu od 6.000 KM.

Zbog navedenih dvaju knjiženja mijenja se objav ljenifinancijski rezultat kod društva A i društva B u odnosu naprethodni primjer. Naime, kod društva B evidentira se do-datni rashod zbog marketinških uslu ga, a kod društva A evi-dentira se prihod po istoj osnovi u iznosu od 3.000 KM.Zbog toga neto dobit tekuće go dine kod društva A iznosi15.800 KM, a kod društva B 5.000 KM.

U ovom slučaju kroz konsolidaciju bilance uspjeha po-trebno je eliminirati unutargrupne prihode/ rashode odusluga u iznosu od 3.000 KM. U aktivi bi lance kod društvaA potrebno je eliminirati potraživa nje za dani kratkoročnizajam u iznosu od 6.000 KM. Na strani obveza kod društvaB treba eliminirati obve ze za zajmove primljene od društvaA (6.000 KM).



Knjiženje u glavnoj knjizi kod društva A:

Knjiženje u glavnoj knjizi kod društva B:

Tabela 5: Eliminacija unutargrupnih prihoda, rashoda, potraživanja i obveza

3.000,00

9.3. Eliminacija nerealizirane dobiti ili gubitkakod unutargrupne prodaje zaliha

Prema ekonomskom položaju subjekata grupe kojisudjeluju u internoj razmjeni unutar grupe postoje sljedećitipovi prodaje:

l prodaja prema dolje, kada matica prodaje ovisnimdruštvima;

l prodaja prema gore, kada ovisna društva prodajumatici i

l horizontalna prodaja, kada jedno ovisno društvoprodaje drugom ovisnom društvu.

Unutargrupna prodaja zaliha (gotovih proizvoda i tr-govačke robe) zahtijeva malo složenije konsolidacijskepostupke u odnosu na one koji su prikazani kroz pretho-dne primjere. U slučaju kada prodavač prodaje zalihekupcu unutar grupe po transfernoj cijeni troš ka proizvo-dnje ili nabave, u konsolidiranoj bilanci treba eliminiratisamo interni prihod od prodaje i trošak za prodano. Me-đutim, u slučaju kada se koristi transferna cijena koja serazlikuje od troška proizvodnje (nabavne cijene), poredeliminaci je internih prihoda i rashoda potrebno je elimi-nirati i tzv. nerealiziranu dobit ili gubitak. Nerealiziranadobit (gubitak) ovdje predstavlja financijski rezultat pro-daje zaliha unutar grupe, koji nije potvrđen kroz prodajuistih zaliha na vanjskom tržištu.

Nerealizirani dobici i gubici nastaju u slučaju kada sucijene unutargrupne prodaje ili transferne cijene različiteod cijena zaliha društva prodavatelja, ali pod uvjetom da

se u vrijednosti zaliha ne priznaju nikakvi drugi troškoviosim onih koji su nastali u proizvodnji i dovođenjem tihproizvoda na zalihe kod ovisnog društva prodavatelja. Štosu veće razlike između transfernih cijena i cijena zalihaprodavatelja to su veći nerealizirani dobici i gubici u za-lihama.

Kod unutargrupnih transfera u grupama s manjinskimudjelima u ovisnim društvima treba voditi računa o tipuinterne prodaje pri eliminaciji nerealizirane dobiti (gubi-tka). U slučaju kada je riječ o prodaji prema dolje, nerea-lizirani financijski re zultat od internog transfera evi de-ntira se kod vladajućeg druš tva, te manjinski udjel nemani kakav utjecaj na postupak elimi nacije. Suprotno tome,u slučaju prodaje prema gore ili hori zontalne prodaje,treba li nerealiziranu dobit (gubitak) rasporediti samo navladajuće društvo ili proporci onalno između vladajućegdruš tva i manjinskih dioničara? MRS 27 nigdje ne spo-minje to pitanje. Ovaj primjer se nastavlja na prethodniuz sljedeće transakcije sa zalihama:

1. Ovisno društvo B prodaje zalihe gotovih proizvodavladajućem društvu A i ispostavlja račun u iznosu od16.000 KM (trošak proizvod nje za prodane proizvode iz-nosi 12.000 KM);

2. Društvo A podmiruje obvezu od 16.000 KM upla -tom na novčani račun društva B i

3. Vladajuće društvo A do kraja iste poslov ne godineprodaje 60% kupljenih zaliha od društva B kupcu izvangrupe za 12.000 KM (nabavna vrijednosti 9.600 KM).







Tabela 6: Eliminacije unutargrupnih prihoda, rashoda i nerealizirane dobiti kod prodaje zaliha

Nerealizirana dobit se može izračunati kao razlika iz-među unutargrupnih prihoda i rashoda kod internog prodava -ča (društvo B), pomnožena s postotkom neprodanih zaliha(interno trgovanih). U ovom primjeru nerealizirana dobit seizračunava na sljedeći način: [0,4 x (16.000 - 12.000)] = 0,4x 4.000 = 1.600 KM). Kako je riječ o prodaji prema gore, tj.prodaji od ovisnog društva prema matici potrebno je voditira čuna i o manjinskom udjelu u nerealiziranoj dobiti. U

ovom primjeru će se pretpostaviti da je računovodstvenompoliti kom definirano da nerealizira nu dobit treba u omjeru70% : 30%, odnosno 1.120 : 480 KM rasporediti izmeđumatice društva A i manjinskih dioničara u društvu B.

Manjinski udjel u dobiti izračunat je na sljedeći način:30% dobiti tekuće godine od društva B - 30% nerealizirane dobiti

od prodaje zaliha nutar grupe (30% x 9.000) - (30% x 1.600) = 2.700 -480 = 2.220

Kao što je već istaknuto, na konsolidiranim prihodimatreba iskazati samo prihod ostvaren izvan grupe, tj. samo12.000 KM što je društvo A fakturiralo kupcima izvangrupe. Zbog toga u radnoj tabeli treba eliminirati interniprihod u iznosu od 16.000 KM kojeg je evidentiralo društvoB. Na konsolidiranim rashodima za prodano treba iskazatisamo 60% rashoda internog prodavača B, tj. iznos od 7.200

KM (0,6 x 12.000). Prema tome, iz konsolidiranog rashodatreba eliminirati 14.400 KM (21.600 - 7.200), dok razlikaod 1.600 KM predstavlja nerealiziranu dobit koja je sadr-žana u zalihama kod internog kupca društva A.

Potrebne eliminacije s aspekta unutargrupne prodajezaliha i nerealizirane dobiti prikazane su u tabeli 6.

Tabela 7: Eliminacija unutargrupnih prihoda i rashoda kod prodaje dijela zaliha izvan grupe

9.4. Eliminacija unutargrupne prodaje dugotrajne imovine

Osim prodaje zaliha unutar grupe se može trgovati idugotrajnom imovinom, iz čega može rezultirati dobit/gu-bitak kod internog prodavača i nova osnovica za iskazi-vanje predmeta transfera kod internog kupca. Kod kon-solidacije u godini transfera treba poništiti nerealiziranudobit (u konsolidiranoj bilanci uspjeha) i povećanje vri-jednosti predmeta transfera (u konsolidiranoj bilancistanja). Eliminacijsko knjiženje treba ponavljati svakenaredne godine, sve dok se interno trgovana imovina neproda izvan grupe.

9.4.1. Unutargrupna proda ja imovine koja se neamortizira

Sljedeći se primjer temelji na poda cima iz tabele 4, na kojeje dodan i transfer dugotrajne imovine unutar grupe. Unutar-grupna prodaja zemlji šta je realizirana na sljedeći način:

l Društvo A prodaje zemljište nabav ne vrijednosti20.000 KM društvu B za 24.000 KM. Knjiženje je prove-deno prema MRS-u 16, te je u bilanci uspjeha priznat samodobitak od prodaje zemljišta).

l Društvo B plaća 24.000 KM sa svoga novčanog računa.S obzirom na to da zemljište nije prodano izvan grupe, ukonso lidaciji je potrebno poništiti internu dobit od prodajezemljišta (4.000 KM) i povećanje vrijednosti zemljišta.Knjiženja na kontima kod društva A i društva B:





Nakon provedenih eliminacija tabela 8 u konsolidi -ranim iznosima je potpuno identična tabeli 4, tj. kao da pro-daje zemljišta unutar grupe nije bilo.

9.4.2. Unutargrupna prodaja imovine koja seamortizira

Ako je riječ o imovini koja se amortizira u konso -lidaciji treba poništiti dobit/gubitak koji rezultira iz inter-nog transfera. S aspekta konsolidacije interna dobit setreba priznati u onom omjeru u kojem je dugotrajna imo-vina korištena u generiranju pri hoda. Kako je mjera upo-trebe imovine amortizacija, onda se u visini dodatneamortizacije postupno kroz vijek trajanja imovine priz-naje interno generirana do bit. U postupku konsolidacijetreba voditi računa da iznosi bruto vrijednosti imovine iakumulirane amor tizacije u konsolidiranoj bilanci moraju

biti isti kao što bi bili u bilanci internog prodavača.Pretpostavka je da društvo A prodaje opremu nabav -

ne vrijednosti 18.000 KM i akumulirane amortizacije od5.000 KM ovisnom društvu B za 20.000 KM. Iz prodajnecijene od 20.000 KM i neto knjigo vodstvenog iznosa od13.000 KM proizlazi da je inter na dobit 7.000 KM. Vijektrajanja opreme je pet godina, te se amortizacija obraču-nava uz stopu od 20% proporcionalnom metodom. Koddruštva A godišnji bi iznos amortizacije iznosio 2.600 KM(13.000/5), dok je kod društva B zbog veće osnoviceamortizacija 4.000 KM (20.000/5). Dodatno obračunataamortizacija zbog nove osnovice godišnje iznosi 1.400KM, te se za taj iznos umanjuje rashod amortizacije (uzsmanjenje akumulirane amortizacije), čim se priznaje diointer nog profita zbog upotrebe interno trgovane opremeu generiranju prihoda. Na kraju prve godine eliminacijubi trebalo izvesti na sljedeći način:



Tabela 8: Eliminacija unutargrupne prodaje zemljišta

1. eliminacija cijele interne dobiti od prodaje opreme (20.000 -13.000 = 7.000 KM),

2. eliminacija dodatno obračunate amortizacije (4.000 - 2.600 =1.400 KM) i

3. usklađenje bruto iznosa i akumulirane amortizacije, tj. prizna-vanje dijela interne dobiti (5.000 KM).

Eliminacijsko knjiženje pod brojem 3. ima za ciljusklađenje bruto knjigovodstvenog iznosa i akumuli raneamortizacije na iznose koji bi bili kod društva A da pro-daje nije bilo. Usklađenje se provodi na način da se brutoknjigovodstveni iznos opreme i njena aku mulirana amor-tizacija kod društva B uvećaju za aku muliranu amortiza-ciju koju je imao interni prodavač društvo A. Nakon sviheliminacija u konsolidiranim iz vještajima se uočava danema dobiti od interne pro daje opreme, trošak amortiza-cije je 2.600 KM (izračunat od izvorne knjigovodstvenevrijednosti opreme kod društva A), bruto knjigovodstvenavrijednost opreme je 18.000 KM (kao što je bila kod dru-štva A), a akumulirana amortizacija 7.600 KM (izvornokod društva A 5.000 KM plus 2.600 KM amortizacije zatekuću godinu). S obzirom na sva provedena knjiženja,proizlazi da će se na kraju prve godine indirektno (krozsmanjenje amortizacije kod društva B) priznati 1.400 KMinterne dobiti, jer je oprema korištena za generiranje pri-hoda.

10. Porezni tretman promjene oblika društvai porezno konsolidiranje

10.1. Promjena oblika društva Prema članku 25. Zakona o porezu na dobit („Služ-

bene novine Federacije BiH“, br. 97/07, 14/08 i 39/09),ako obveznik mijenja pravni oblik (spajanje, pripajanje,podjela), pri čemu se nastavljaju voditi knjigovodstvenevrijednosti imovine i obveza, mijenjanje pravnog oblikane utječe na oporezivanje. Ako se ne nastavljaju knjigo-vodstvene vrijednosti, razlika kapitala koja proizlazi izpromjene pravnog oblika smatra se oporezivom dobiti.

Prava i obveze spojenih, pripojenih ili podijeljenihobveznika preuzima pravni slijednik iz porezno-pravnogodnosa.

Obveznici koji se spajaju, pripajaju ili dijele dostav-ljaju poreznoj upravi financijske izvještaje i poreznu pri-javu s poreznom bilancom računajući od dana kojiprethodi danu spajanja, pripajanja ili podjele.

Ako pri spajanju, pripajanju ili podjeli postoji konti-nuitet u oporezivanju, smatra se da obveznik nastavljadjelatnost, te to nema utjecaja na oporezivanje. Kontinui-tet u oporezivanju postoji ako pri prijenosu na pravnogslijednika ne dolazi do promjena u procjeni imovine i ob-veza.

10.2. Porezno konsolidiranje Prema članku 42. Zakona o porezu na dobit, matično

gospodarsko društvo i njegove podružnice čine grupu go-spodarskih društava u smislu ovoga zakona, ukolikomeđu njima postoji neposredna ili posredna kontrola nadnajmanje 90% udjela.

Grupa gospodarskih društava ima pravo tražiti pore-zno konsolidiranje pod uvjetom da su sva gospodarskadruštva u grupi rezidenti Federacije. Zahtjev za poreznimkonsolidiranjem matično gospodarsko društvo podnosinadležnoj ispostavi Porezne uprave.

Svaki član grupe dužan je podnijeti svoju poreznu bi-lancu, a matično gospodarsko društvo podnosi konsolidi-ranu poreznu bilancu za grupu gospodarskih društava. Uzzajedničku poreznu prijavu za grupu, matično gospodar-sko društvo podnosi:

1) poreznu bilancu svakog člana grupe, izrađenu uskladu sa Zakonom i Pravilnikom o primjeni Zakona oporezu na dobit, s propisanim prilozima;

2) konsolidiranu poreznu bilancu za grupu; 3) pojedinačne bilance uspjeha svakog člana grupe i4) konsolidiranu bilancu uspjeha za grupu, izrađenu

u skladu sa MRS/MSFI. Konsolidirana porezna bilanca sačinjava se na osnovu

pojedinačnih poreznih bilanci i pojedinačnih bilanci us-pjeha svih članova grupe i konsolidirane bilance uspjehagrupe, uz eliminiranje svih međusobnih stavki i odnosakoji utječu na sve pozicije konsolidirane porezne bilance.Uz konsolidiranu poreznu bilancu prilaže se pregled svihpotrebnih objašnjenja.

U konsolidiranoj poreznoj bilanci gubici jednog iliviše gospodarskih društava prebijaju se na račun dobitiostalih gospodarskih društava u grupi. Za obračunatiporez po konsolidiranoj bilanci obveznici su pojedinačničlanovi grupe, razmjerno oporezivoj dobiti iz pojedinačneporezne bilance, a platac obračunatog poreza po konsoli-diranoj bilanci je matično gospodarsko društvo.

Jednom odobreno porezno konsolidiranje primjenjujese najmanje pet godina. Ukoliko se jedno, više njih ili svagospodarska društva u grupi naknadno opredijele za po-jedinačno oporezivanje, svi članovi grupe su dužni raz-mjerno platiti razliku na ime porezne privilegije koju suiskoristili.



Piše: Frano DOGAN

Lokalno uvozno carinjenje je postupak prijavlji-vanja robe za odobreni uvozni carinski postupak natemelju carinske prijave IM4 ili knjigovodstvenogupisa, koje se obavlja u odobrenom prostoru nositeljaodobrenja. Lokalno uvozno carinjenje omogućava nje-govom korisniku pojednostavljeno puštanje robe uodobreni uvozni carinski postupak bez obvezeizravnog dopremanja, odnosno predočenja robe nad-zornoj carinskoj ispostavi. Kod lokalnog uvoznog car-injenja roba se u odobrenom prostoru korisnikapostupka pušta u odobreni uvozni carinski postupak, stime da roba mora biti na raspolaganju nadzornojcarinskoj ispostavi za određeno vrijeme radiomogućavanja njenog eventualnog pregleda.

Kod lokalnog uvoznog carinjenja samo provođenjepostupka ostaje nepromijenjeno, a radi se o promjenimjesta carinjenja i pojednostavljenoj carinskoj prijavi,koja je osnova za provođenje postupka. Dokumen-tarni i fizički pregled (uključujući i možebitno uzimanjeuzoraka robe), kada, prema analizi rizika, budeodređen od nadzorne carinske ispostave, obavlja sekao u redovitom postupku, samo je mjesto izvođenjatih radnji drugo - odobreni prostor korisnika lokalnoguvoznog carinjenja u kojem se roba pušta u zahtije-vani postupak.

Propisi i pojmovi u primjeni kod lokalnoguvoznog carinjenja

Lokalno uvozno carinjenje može se koristiti zastavljanje robe u slobodan promet i u carinske postu-pke sa ekonomskim učinkom (carinsko skladištenje,unutarnja obrada, obrada pod carinskom kontrolom iprivremeni uvoz). Lokalno uvozno carinjenje uuvoznim postupcima regulirano je:

a) odredbama članka 73. Zakona o carinskojpolitici Bosne i Hercegovine - dalje: Zakon („Službeniglasnik BiH“, br. 7/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11);

b) odredbama čl. 160. i 161., čl. 171. do 175., čl.180. do 182., čl. 184., 186. i 187. Odluke o proved-benim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne iHercegovine - dalje: Odluka („Službeni glasnik BiH“,br. 63a/04, 60/06 i 57/08), u ovisnosti na koji uvoznicarinski postupak se odnosi lokalno uvozno carinjenje;

c) Naputkom o lokalnom uvoznom carinjenju -dalje: Naputak („Službeni glasnik BiH“, broj 3/13) i

d) propisima o popunjavanju carinske prijave - Uputao popunjavanju carinske prijave podnijete u pisanom ob-liku i korištenjem obrade podataka i zbirne prijave broj:01-18-10122/05, od 20. 12. 2005. godine, broj: 01-18-1051-9/06, od 20. 04. 2006. godine, i broj: 01-02-86/07,od 04. 01. 2007. godine, i Privitak 15 Odluke.

Kod odobrenog lokalnog uvoznog carinjenja,carinska prijava i knjigovodstveni upis, kao pojednos-tavljene carinske prijave, imaju istu pravnu valjanostkao prihvaćanje carinske prijave iz članka 59. Zakonau redovnom uvoznom carinskom postupku.

Odredbe Zakona, Odluke i drugih propisa koji seodnose na postupak carinjenja, uključujući i izmjenu iponištavanje carinske prijave, primjenjuju se i nacarinsku prijavu za lokalno uvozno carinjenje.

Pojedini pojmovi i šifre imaju značenje: a) „odobrenje“ je odluka kojom je određenoj osobi,

kao korisniku postupka, odobreno lokalno uvozno car-injenje;

b) „nositelj odobrenja“ je osoba kojoj je izdanoodobrenje za lokalno uvozno carinjenje, koja je i koris-nik toga postupka;

c) „ovlašteni primatelj“ je osoba kojoj je odobre-njem dat status ovlaštenog primatelja u okviru pos-tupka provoza;

CARINE I CARINSKI PROPISI

Broj 133 * Godina XII * septembar / rujan 2013. godine

Carinski postupak

Lokalno uvozno carinjenje

d) „odobreni prostor“ je vlastiti prostor nositeljaodobrenja ili neko drugo odobrenjem dopuštenomjesto u koje se doprema roba ovlaštenom primatelju,kao i vlastiti prostor ili neko drugo odobreno mjesto ukojem nositelj odobrenja stavlja robu u zahtijevanicarinski postupak po lokalnom uvoznom carinjenju;

e) „nadzorna carinska ispostava“ je carinska is-postava koja je odobrenjem određena da nadzire iprovodi lokalno uvozno carinjenje uz ili bez statusaovlaštenog primatelja;

f) „knjigovodstveni upis (KV)“ je upis kao pojed-nostavljena carinska prijava u smislu članka 73.stavak (1) točka c) i stavak (4) Zakona, na temeljukojeg se roba iz postupka carinskog skladištenja ucarinskom skladištu tipa D stavlja u slobodan prometpo lokalnom uvoznom carinjenju;

g) opis „LOKALNO“ se koristi u polju 30 uvoznecarinske prijave za označavanje lokalnog uvoznogcarinjenja i

h) šifra „LUC“ je oznaka za odobrenje za lokalnouvozno carinjenje.

Sukladno članku 171. Odluke, uz ispunjenjepropisanih uvjeta, lokalno uvozno carinjenje može seodobriti za robu:

a) koja podliježe postupku provoza i za koju jepodnositelju zahtjeva dato odobrenje za pojednosta-vljenje postupka provoza kod odredišnog carinskogureda, odnosno status ovlaštenog primatelja;

b) koja je prethodno bila stavljena u jedan odcarinskih postupaka sa ekonomskim učinkom, neisključujući primjenu pravila prijavljivanja kod završe-tka ovih postupaka propisanu člankom 187. Odluke;

c) koja je nakon što je predočena carinskomuredu, sukladno članku 37. Zakona, smještena udruge odobrene prostore ili mjesta sukladnoprovoznim postupkom, različitim od odobrenog pro-stora ovlaštenog primatelja i

d) koja je unijeta u carinsko područje Bosne iHercegovine uz odstupanje od obveze predočenjasukladno članku 38. točka b) Zakona.

Uvjeti i kriteriji za lokalno uvozno carinjenje

Podnositelj zahtjeva za izdavanje odobrenja zalokalno uvozno carinjenje mora ispuniti sljedećeuvjete i kriterije:

a) da je registriran u Bosni i Hercegovini i kod Up-rave za neizravno oporezivanje (dalje: UNO) teme-ljem obavljanja vanjskotrgovinskog poslovanja;

b) da je registriran kod UNO i po osnovu poslovameđunarodnog otpremništva i da ima ovlaštenje opristupu informatičkom sustavu UNO za elektronskopodnošenje carinskih prijava, osim ako podnositelj za-htjeva ima zastupnika;

c) da u vrijeme podnošenja zahtjeva nije u pos-tupku stečaja ili likvidacije, o čemu se podnosiuvjerenje izdano od mjerodavnog suda;

d) da ima odgovarajući obujam poslovanja,odnosno da redovito prima uvozne pošiljke;

e) da se pridržavao carinskih i poreznih propisa uprethodnom razdoblju;

f) da se protiv podnositelja zahtjeva, njegoveodgovorne osobe i osobe ovlaštene za zastupanje(osobe upisane u odluci o registraciji), kao i osobeodgovorne za provođenje lokalnog uvoznog carinjenjakod podnositelja zahtjeva, ne vodi kazneni postupakza kazneno djelo u svezi poslovne djelatnosti pod-nositelja zahtjeva i/ili za kazneno djelo u svezi kršenjacarinskih i/ili poreznih propisa, o čemu se podnosiuvjerenje izdano od mjerodavnog suda za svakunavedenu osobu;

g) da ima zadovoljavajući sustav vođenjaposlovne i, po potrebi, evidencije o prijevozu robe, kojiomogućava učinkovit nadzor postupka i provođenjecarinske kontrole, naročito naknadne kontrole;

h) da je financijski likvidan, što uključuje i redovitoizmirivanje dospjelih neizravnih poreza, ostalih pri-hoda i pristojbi koje je UNO mjerodavna naplaćivati;

i) da osoba koja je odgovorna kod podnositelja za-htjeva za provođenje lokalnog uvoznog carinjenjapoznaje carinske i druge propise primjenjive na carinskepostupke i robu koja će biti predmet tih postupaka;

j) da ima valjano odobrenje za uvozni postupak saekonomskim učinkom za koji traži lokalno uvozno car-injenje, te da poštuje pravila i uredno vodi odgovara-juću evidenciju u vezi sa tim postupkom;

k) da ima uspostavljen sustav kontrole angažiranihprijevoznika u smislu poštivanja propisa i

l) da na dan provjere podnijetog zahtjeva nemaneizmirenog dospjelog duga po osnovi neizravnihporeza, ostalih prihoda i pristojbi.

Podnositelj zahtjeva kojem bude odobreno lokalnouvozno carinjenje mora i dalje tijekom važenja odobrenjaispunjavati uvjete i kriterije propisane za odobreno po-jednostavljenje i obveze koje proističu iz odobrenja,ne dovodeći u pitanje njegove obveze kao deklarantai pravila koja uređuju nastanak carinskog duga.

Lokalno uvozno carinjenje ne može se odobriti za:- robu koja se stavlja u postupak krajnje uporabe

(povoljno tarifno postupanje);- robu u okviru tarifne kvote;- robu iz Privitka 25. Odluke i- robu za koju se, u pretkontroli podnijetog zaht-

jeva, ocijeni da nije moguće provoditi učinkovit nadzorpostupka i carinske kontrole.

Odobreno lokalno uvozno carinjenje ne može sekoristiti:

- za robu koja podliježe nekoj od mjera trgovinskepolitike za uvoz, primjerice, na režimu „dozvole“ i/ili in-spekcijskoj kontroli primjenjivoj u uvoznom carinskompostupku, osim ako nositelj odobrenja u trenutku pri-javljivanja robe po lokalnom uvoznom carinjenju is-punjava te uvjete;

- ako nositelj odobrenja ne ispunjava uvjete gledejamstva za osiguranje carinskog duga i

- u slučaju kada je to određeno posebnom od-lukom UNO, za vrijeme primjene te odluke.

CARINE I CARINSKI PROPISI2

Podnositelj zahtjeva koji nije registriran kod UNOpo osnovu obavljanja poslova međunarodnog otprem-ništva može imenovati ovlaštenog zastupnika (među-narodnog otpremnika), koji će, u njegovo ime i zanjegov račun, obavljati elektronsku najavu stavljanjarobe u zahtijevani carinski postupak po lokalnomuvoznom carinjenju i podnositi carinske prijave kodlokalnog uvoznog carinjenja. Zastupnik mora biti reg-istriran kod UNO po osnovu obavljanja poslova među-narodnog otpremništva i imati ovlaštenje o pristupuinformatičkom sustavu UNO za elektronsko pod-nošenje carinskih prijava. U ovom slučaju podnositeljzahtjeva treba zaključiti ugovor sa zastupnikom kojimće jasno definirati njihove međusobne obveze i drugapitanja koja se tiču zastupanja i odgovornosti u vezisa zastupanjem.

Podnošenje zahtjeva i postupak izdavanjaodobrenja za lokalno uvozno carinjenje

Provjere zatjeva od Sektora za carine

Zahtjev za izdavanje odobrenja za lokalno uvoznocarinjenje podnosi se Sektoru za carine u Središnjemuredu UNO. Zahtjev se podnosi na obrascu iz Privitka1. Naputka.

U slučaju kada se zahtijeva da se roba prijavljujepo lokalnom uvoznom carinjenju u više prostora kojisu smješteni na područjima različitih nadzornih carin-skih ispostava, u zahtjevu se za svaki prostor morajunavesti podaci o osobi odgovornoj za provođenje po-jednostavljenog postupka, kod podnositelja zahtjeva inadzornoj carinskoj ispostavi.

Uz zahtjev podnositelj zahtjeva dužan je podnijetisljedeće:

a) isprave kojima dokazuje ispunjenost uvjeta izčlanka 6. stavak (1) točke a), c), e) i f) Naputka;

b) u dva primjerka ovjeren popis robe za koju sezahtijeva lokalno uvozno carinjenje. Popis robe trebasadržavati: redni broj, tarifni broj Carinske tarife Bosnei Hercegovine prema slijedu tarifnog broja (jedan rednibroj odnosi se na jedan tarifni broj i može obuhvatativiše trgovačkih naziva), trgovački naziv i potpun opisrobe, označenje uvozne zabrane, ograničenja ili nekedruge trgovinske mjere i/ili inspekcijske kontrole priuvozu koje se odnose na robu iz spiska, te broj i nad-nevak popisa robe iz evidencije podnositelja zahtjeva injegovu ovjeru;

c) predloženi izgled i sadržaj knjigovodstvenogupisa i način zaštite podataka;

d) presliku odobrenja za postupak sa ekonomskimučinkom za koji se traži lokalno uvozno carinjenje;

e) interni naputak o provođenju lokalnog uvoznogcarinjenja kod podnositelja zahtjeva;

f) ugovor zaključen sa zastupnikom i pisanoovlaštenje za izravno zastupanje u provođenjulokalnog uvoznog carinjenja (u dva izvorna primjerka);

g) popunjenu Kontrolnu listu iz Privitka 2. Naputka i

h) sve druge isprave kojima eventualno raspolažepodnositelj zahtjeva, a koje mogu biti od uticaja kodrješavanja podnijetog zahtjeva, primjerice, dozvolemjerodavnih inspekcijskih tijela, obvezujuća mišljenjao razvrstavanju robe prema Carinskoj tarifi Bosne iHercegovine, odobrenje za ovlaštenog izvoznika i zaodobrenog izvoznika, odgovarajući certifikati npr.ISO... i drugo.

Podnošenjem zahtjeva za izdavanje odobrenja zalokalno uvozno carinjenje podnositelj prihvata:

- da će carinskom tijelu, u cilju carinske kontrolerobe i postupka, omogućiti neograničen pristup svimispravama i evidencijama (fizički i/ili elektronski pristup)i osigurati pogodan prostor za rad carinskog tijela pri-likom kontrole, te pri tom pružiti svu potrebitu pomoć i

- da će osigurati odgovarajuće prostorije za smješ-taj, istovar, pregled i uzimanje uzoraka robe, te za pre-gled prijevoznog sredstva.

Ako roba za koju se traži lokalno uvozno carinje-nje podliježe nekoj od mjera trgovinske politike zauvoz, primjerice nalazi se na režimu ‘’dozvole’’ prim-jenjivih u uvoznom carinskom postupku za koji se tražilokalno uvozno carinjenje, uz zahtjev iz članka 9. Na-putka, podnosi se potrebna dozvola, ako postoji. Uko-liko dozvola ne postoji, može se odobriti lokalnouvozno carinjenje ako nema drugih smetnji za nje-govo odobravanje, u kom slučaju se lokalno uvoznocarinjenje može koristiti u odobrenim uvoznim pos-tupcima samo pod uvjetom ako korisnik, u trenutkuprijavljivanja robe po tom postupku, ima potrebitudozvolu za robu, a podatke o toj dozvoli mora unijeti uPolje 44 uvozne prijave iz članka 21. Naputka.

Ako roba za koju se traži lokalno uvozno carin-jenje podliježe nekoj od inspekcijskih kontrola u va-njskotrgovinskom prometu primjenjivoj u uvoznomcarinskom postupku za koji se traži lokalno uvoznocarinjenje, uz zahtjev iz članka 9. Naputka podnositeljzahtjeva podnosi, ako postoji odluka mjerodavnog in-spekcijskog kontrolnog tijela, u ovisnosti koja kontrolai carinski postupak nad robom su u pitanju, kojom jeodređen način provođenja te kontrole kod lokalnoguvoznog carinjenja, primjerice, način obavještavanjainspekcijskog kontrolnog tijela, način, mjesto i vrijemeprovođenja kontrole i drugo. Ukoliko ta odluka ne pos-toji, može se odobriti lokalno uvozno carinjenje akonema drugih smetnji za njegovo odobravanje, u komslučaju se lokalno uvozno carinjenje može koristiti uodobrenim uvoznim postupcima samo pod uvjetomako korisnik, u trenutku prijavljivanja robe po tom pos-tupku, ima za robu potrebitu odluku/odobrenje ili sa-glasnost mjerodavnog inspekcijskog kontrolnog tijela,o kojem se podaci moraju unijeti u Polje 44 uvozneprijave iz članka 21. Naputka.

Nakon prijama zahtjeva za izdavanje odobrenja zalokalno uvozno carinjenje, Sektor za carine prvo prov-jerava da li je podnositelj zahtjeva registriran u Bosni iHercegovini i kod UNO po osnovu obavljanja vanjsko-trgovinskog poslovanja, zatim je li registriran kod UNO

CARINE I CARINSKI PROPISI 3

i po osnovu poslova međunarodnog otpremništva i dali ima ovlaštenje o pristupu informatičkom sustavuUNO za elektronsko podnošenje carinskih prijava,osim ako podnositelj zahtjeva ima zastupnika, potomda li je u vrijeme podnošenja zahtjeva u postupkustečaja ili likvidacije, o čemu se podnosi uvjerenje iz-dano od mjerodavnog suda, kao i da li se protiv pod-nositelja zahtjeva, njegove odgovorne osobe i osobeovlaštene za zastupanje (osobe upisane u odluci oregistraciji), kao i osobe odgovorne za provođenjelokalnog uvoznog carinjenja kod podnositelja zahtjevane vodi kazneni postupak za kazneno djelo u sveziposlovne djelatnosti podnositelja zahtjeva i/ili za kaz-neno djelo u svezi kršenja carinskih i/ili poreznihpropisa, o čemu se za svaku navedenu osobu pod-nosi uvjerenje izdano od mjerodavnog suda, te da lina dan provjere podnijetog zahtjeva nemaneizmirenog dospjelog duga po osnovi neizravnihporeza, ostalih prihoda i pristojbi, za što se koristiobrazac zahtjeva iz Privitka 3. Naputka.

U slučaju da podnositelj zahtjeva ima neizmirenogduga po osnovu dospjelih neizravnih poreza, ostalihprihoda i pristojbi navedeni uvjet smatra se ispunjenimako mu je, prije podnošenja zahtjeva, sukladnopropisima o neizravnom oporezivanju, rješenjem UNOodobreno odgođeno plaćanje ili plaćanje u ratama togneizmirenog duga i da je, u slučaju ako mu je odobrenoplaćanje duga u ratama, izmirio svote rata dospjelih zaplaćanje do dana provjere podnijetog zahtjeva.

Dakle, ako se u provjeri utvrdi da podnositelj zaht-jeva ima neizmirenih dospjelih neizravnih poreza pobilo kom osnovu i svoti, u tom slučaju, bez dalje prov-jere ostalih uvjeta, Sektor za carine odbija zahtjev. Naisti način postupa i u slučaju ako je podnositelj zaht-jeva u postupku stečaja ili likvidacije ili ako se utvrdi dase protiv podnositelja zahtjeva, njegove odgovorneosobe i osobe ovlaštene za zastupanje (osoba up-isana u odluci o registraciji), kao i osobe odgovorne zaprovođenje lokalnog uvoznog carinjenja kod pod-nositelja zahtjeva vodi kazneni postupak za kaznenodjelo u svezi poslovne djelatnosti podnositelja zahtjevai/ili za kazneno djelo u svezi kršenja carinskih i/iliporeznih propisa, o čemu se za svaku navedenuosobu podnosi uvjerenje izdano od mjerodavnog suda.

Pretkontrola zahtjeva od Skupine za kontrolu

Ako se u provjeri utvrdi da podnositelj zahtjeva is-punjava navedene uvjete, tada Sektor za carine daljeprovjerava ostale formalne uvjete zahtjeva, nakon čegauredan zahtjev sa njegovim privicima i obavljenim prov-jerama dostavlja mjerodavnoj Skupini za kontrolu nadalje postupanje sukladno članku 12. Naputka.

Skupina za kontrolu, po prijamu zahtjeva za izda-vanje odobrenja za lokalno uvozno carinjenje, obavljapretkontrolu podnijetog zahtjeva u kojoj provjeravauvjete i kriterije koje podnositelj zahtjeva, sukladno čl.

160. i 161., čl. 171. do 175., čl. 180. do 182., čl. 184.,186. i 187. Odluke i odredbama Naputka, mora ispunitiza traženo lokalno uvozno carinjenje, ovisno za kojeuvozne postupke se traži takvo pojednostavljenje.

Provjera ispunjenosti uvjeta za traženo lokalnouvozno carinjenje koju u pretkontroli vrši Skupina zakontrolu obuhvata provjere navedene u stavku (3) do(6) članka 12. Naputka.

Provjera kod mjerodavnih ustrojstvenih jedinicaUNO obuhvata sljedeće:

a) provjeru odgovarajućeg obujma poslovanja, tj.da li podnositelj zahtjeva samo povremeno ili na re-dovitoj osnovi prijavljuje robu za postupak provoza iza carinske postupke za koje traži lokalno uvozno car-injenje, te da li nadzorni carinski ured, s obzirom naobujam poslovanja podnositelja zahtjeva, može lako ibrzo vršiti nadzor, a potrebite kontrole i ostale admin-istrativne mjere nisu u nesrazmjeri sa zahtjevima pod-nositelja zahtjeva, od čega zavisi i ocjena ekonomskeopravdanosti izdavanja odobrenja za zahtijevano po-jednostavljenje;

b) ocjenu pridržavanja carinskih i/ili poreznih propisau prethodnom razdoblju - smatra se da je ovaj uvjet is-punjen ako podnositelj zahtjeva, odgovorna osoba pod-nositelja zahtjeva i osoba ovlaštena za zastupanje(osoba iz odluke o registraciji) i osoba odgovorna za po-jednostavljenja iz članka 6. stavka (1) točka i) Naputka,u posljednje tri godine prije podnošenja zahtjeva nijepravomoćno proglašena krivom za ozbiljan prekršaj iliponovljene prekršaje carinskih i/ili poreznih propisa. Priprovjeri ovog uvjeta, Skupina za kontrolu uzima u obzirodnos između broja ili obujma carinskih postupaka pod-nositelja zahtjeva i broja i vrste povreda carinskih i/iliporeznih propisa, i ona tada, ako je povreda carinskihi/ili poreznih propisa neznatna (zanemarljiva) i ne dovodiu sumnju „dobru vjeru“ podnositelja zahtjeva, smatra dase podnositelj zahtjeva pridržavao carinskih i/ili poreznihpropisa u prethodnom razdoblju. Ako Skupina za kon-trolu procijeni da je podnositelj zahtjeva počinio teži iliponovljene prekršaje carinskih i/ili poreznih propisa, nemože dati mišljenje da podnositelj zahtjeva ispunjavauvjete za traženo lokalno uvozno carinjenje;

c) pribavljanje mišljenja nadzorne carinske is-postave o dosadašnjem radu, odnosno pouzdanostipodnositelja zahtjeva za odobravanje traženih pojed-nostavljenja, a, po potrebi, i mišljenja nekih drugihcarinskih ispostava kod kojih je podnositelj zahtjevaimao učestale carinske postupke za koje traži lokalnouvozno carinjenje;

d) uzima u obzir nalaze o nepravilnostima izdosadašnjih carinjenja (da li postoje zapisnici nad-zorne carinske ispostave ili drugih ispostava kod kojihje podnositelj zahtjeva imao učestale carinske pos-tupke za koje traži lokalno uvozno carinjenje, odnosnonepravilnostima od podnositelja zahtjeva u svezicarinskih postupaka);

e) uzima u obzir nalaze iz zapisnika o dosadašnjimnaknadnim kontrolama kod podnositelja zahtjeva od


Skupine za kontrolu, te jesu li eventualne nepravilnostiutvrđene u tim kontrolama otklonjene i da li podnositeljzahtjeva poštuje nalaze u svezi naknadnih kontrola;

f) uzima u obzir i podatke o podnositelju zahtjevaiz evidencije mjerodavnog tijela UNO za analizu rizikai selektivitet i

g) da li podnositelj zahtjeva ima važeće odobrenjeza postupak sa ekonomskim učinkom za koji tražilokalno uvozno carinjenje i da li poštuje obveze kojeproizlaze iz tog odobrenja.

Provjera kod podnositelja zahtjeva obuhvatasljedeće:

a) obavlja pretkontrolu kao da se radi o redovitojnaknadnoj kontroli, pri čemu u obzir treba uzetireprezentativno vrijeme i broj transakcija,

b) da li je financijski likvidan. Kriterij financijskelikvidnosti, uzimajući u obzir specifičnosti poslovnih ak-tivnosti, podrazumijeva dobru financijsku situaciju pod-nositelja zahtjeva koja je dovoljna za ispunjenjenjegovih obveza, posebno prema UNO. U tom cilju,osim provjere u svezi izmirenja dospjelog duganeizravnih poreza, ostalih prihoda i pristojbi, provjeravase da li je podnositelj zahtjeva pouzdana i financijskistabilna tvrtka (da je podnositelj zahtjeva bio financijskilikvidan u posljednje tri godine prije podnošenja zaht-jeva). Ako od osnivanja podnositelja zahtjeva nisu pro-tekle tri godine, njegova financijska likvidnost ocjenjujese na osnovu raspoloživih evidencija i podataka;

c) da li podnositelj zahtjeva ima zadovoljavajućisustav vođenja poslovne i, po potrebi, evidencije o pri-jevozu robe, koji omogućava učinkovit nadzor pos-tupka i provođenja carinske kontrole, posebnonaknadne kontrole. Sustav vođenja evidencije jeodgovarajući kada podnositelj zahtjeva ima:

1) ustroj administracije koja odgovara vrsti i obu-jmu poslovanja i koja je pogodna za upravljanjeprometom robe i ima unutarnju kontrolu kojaomogućava otkrivanje nezakonitih transakcija;

2) uspostavljeno vođenje knjigovodstvene eviden-cije, sukladno računovodstvenim standardimaopćeprihvaćenim u Bosni i Hercegovini;

3) zadovoljavajuću proceduru učinkovite kontrolepoštivanja uvoznih ograničenja ili zabrana i inspekci-jskih kontrola kada je to potrebito, kao i drugih mjera ipropisa koji se odnose na stavljanje robe u zahtijevanicarinski postupak;

4) prihvatljiv (uredan) sustav arhiviranja dokument-acije i evidencija (kako će podnositelj zahtjeva čuvati iarhivirati dokumentaciju i evidenciju i da li takav načinčuvanja i arhiviranja omogućava kontrolu carinskomtijelu, te način uvezivanja komercijalnih dokumenatasa dokumentima koji nastaju u fazi carinjenja);

5) logistički sustav koji omogućava razlikovanjebh. robe i robe koja nije bh. roba;

6) dokaz da je zaposlenima ukazivao na potrebuobavještavanja carinskog tijela o poteškoćama sa ko-jima se suočavaju i obavještavao carinsko tijelo otakvim slučajevima;

7) prihvatljive mjere za zaštitu od neovlaštenogpristupa i gubitaka podataka u fizičkom i informa-ciono-tehničkom smislu, te

8) da carinskom tijelu za potrebe kontrole omogućifizički i elektronski pristup do svojih carinskih i trans-portnih dokumenata i evidencija.

d) usmenu provjeru znanja osoba odgovornih zaprovođenje traženog pojednostavljenja kod pod-nositelja zahtjeva. Provjera znanja obuhvata provjerupoznavanja carinskih i drugih propisa primjenjivih natraženo pojednostavljenje, poznavanje postupka kodpodnositelja zahtjeva u svezi tog pojednostavljenja isvih obveza koje on preuzima i koje je obvezan is-puniti, te provjeru poznavanja vrste robe za koju setraže pojednostavljeni postupak, kao i poznavanjemjera kojima podliježe takva roba;

e) da li podnositelj zahtjeva ima uspostavljen sus-tav koji jamči pravilno svrstavanje robe prema Carin-skoj tarifi Bosne i Hercegovine i poštivanja zabrana iograničenja i inspekcijskih kontrola;

f) da li ima uspostavljen sustav kontrole angaži-ranih prijevoznika u smislu poštivanja propisa;

g) da li je interna uputa podnositelja zahtjeva oprovođenju lokalnog uvoznog carinjenja (primjericefaze odvijanja tog postupka, te ko i kada ih obavlja idrugo), kao i ugovor sa zastupnikom i ovlaštenje oizravnom zastupanju, sukladno važećim carinskimpropisima i Naputkom (uz dopuštenost da podnositeljzahtjeva, u okviru tih dokumenata, interno organizujenačin izvođenja navedenih pojednostavljenja kodnjega) i

h) u samom postupku kontrole uzima u obzir i svaostala pitanja koja su vezana za carinsku tarifu, carin-sku vrijednost, porijeklo robe i drugo.

Mišljenje o rezultatima obavljenih provjera

U pretkontroli podnijetog zahtjeva, Skupina zakontrolu provjerava i Kontrolnu listu iz članka 9. stavak(3) točka g) Naputka podnijetu uz zahtjev, u smislu dali se navodi iz liste slažu sa stvarnim stanjem kod pod-nositelja zahtjeva glede pokrivenosti područja carin-jenja navedenih u listi, te o tome navodi svoj nalaz.

U pretkontroli podnijetog zahtjeva, Skupina zakontrolu može od podnositelja zahtjeva, pored po-dataka navedenih u zahtjevu i dokumenata priloženihuz zahtjev, zatražiti dopunu podataka i dokumenata ilievidencija (uz ostavljanje roka za to), ako to ocijenipotrebitim zbog utvrđivanja činjenica koje mogu biti oduticaja na donošenje odluke u svezi podnijetog zaht-jeva, odnosno utvrđivanja ispunjenosti uvjeta zatraženo lokalno uvozno carinjenje.

O rezultatima obavljenih provjera iz stavaka (3) do(6) članka 12. Naputka u svezi ispunjenosti uvjeta zaodobravanje traženog lokalnog uvoznog carinjenja,Skupina za kontrolu sačinjava zapisnik u tri primjerka,od kojih jedan uručuje podnositelju zahtjeva. U zapis-niku Skupina za kontrolu, sukladno rezultatima


izvršenih provjera, navodi mišljenje o ispunjenostiuvjeta za odobravanje lokalnog uvoznog carinjenja zatražene uvozne carinske postupke, nakon čega, čimprije, a najkasnije u roku od mjesec dana od prijamazahtjeva, dostavlja Sektoru za carine.

Ako Skupina za kontrolu daje negativno mišljenje,tada navodi u zapisnik za koje tražene uvoznecarinske postupke daje takvo mišljenje, te pobliže i ra-zloge za takvo mišljenje i o tome dostavlja raspoloživedokaze.

Rezultati obavljenih provjera pokazuju da li je pod-nositelj zahtjeva pouzdana osoba za UNO, koja dajejamstvo da će postupati sukladno carinskim i drugimpropisima koji se odnose na uvoz robe, tj. osoba kojamože ispuniti sve obveze koje proizilaze iz traženogpojednostavljenja.

Odluka po zahtjevu

Sektor za carine, u roku od dva mjeseca od danaprijama urednog zahtjeva, donosi odluku po podnije-tom zahtjevu za izdavanje odobrenja za lokalnouvozno carinjenje. Odbija se zahtjev za izdavanjeodobrenja za lokalno uvozno carinjenje ako pod-nositelj zahtjeva ne ispunjava bilo koji od uvjeta izčlanka 6. stavak (1) točaka a), b), c), f) i l) Naputka,bez daljnje provjere ostalih uvjeta i kriterija. Ako je za-htjev za izdavanje odobrenja za lokalno uvozno carin-jenje upućen mjerodavnoj Skupini za kontrolu, odlukapo podnijetom zahtjevu donosi se nakon dostavljanjazapisnika Skupine za kontrolu iz članka 12. Naputka oispunjenosti uslova za traženo pojednostavljenje. Uslučaju da je Skupina za kontrolu dala mišljenje dapodnositelj zahtjeva ispunjava uvjete za odobravanjetraženog lokalnog uvoznog carinjenja, podnositeljuzahtjeva se izdaje odobrenje za lokalno uvozno cari-njenje na neodređeno vrijeme. Odobrenje počinjevažiti od dana navedenog u odobrenju i ono važi svedok nositelj odobrenja ispunjava uvjete i dok postojiekonomska opravdanost za odobrenim pojednostav-ljenjem, odnosno do ukidanja. Po jedan primjerakodobrenja dostavlja se nositelju odobrenja - Odsjekuza kontrolu u Središnjem uredu u UNO, Sektoru za in-formatičke tehnologije, ustrojstvenoj jedinici mjero-davnoj za analizu rizika i selektivitet, nadzornojcarinskoj ispostavi, Skupini za kontrolu i Odsjeku zapružanje usluga u regionalnom uredu prema sjedištupodnositelja zahtjeva.

Odobrenje se može koristiti samo za robe nave-dene u odobrenju, odnosno u popisu robe koji je sas-tavni dio odobrenja. U slučaju potrebe, poslijeizdavanja odobrenja, nositelj odobrenja može nave-deni popis robe izmijeniti ili dopuniti (ažurirati), s timeda ažurirani popis robe, prije namjeravanogprovođenja pojednostavljenja za tu robu na koju seodnosi ažurirani popis robe, dostavlja na ovjeru nad-zornoj carinskoj ispostavi.

Jamstvo za osiguranje carinskog duga

Nositelj odobrenja, u trenutku prijavljivanja robe zauvozni carinski postupak za koji mu je odobrenolokalno uvozno carinjenje, zbog osiguranja naplatecarinskog duga, mora imati bankarsko jamstvoprethodno prihvaćeno od mjerodavne službe UNO,jer, u protivnom, ne može koristiti lokalno uvozno car-injenje. Nositelj odobrenja, za osiguranje carinskogduga u carinskim postupcima za koje traži lokalnouvozno carinjenje, može koristiti jamstvo koje već ko-risti u tim postupcima kada se provodi po redovitojcarinskoj prijavi kod nadzorne carinske ispostave, amože priložiti i posebno jamstvo za lokalno uvoznocarinjenje.

Podnijetim bankarskim jamstvom se osiguravamogući carinski dug koji bi mogao nastati za robu kojase pušta u odobrene carinske postupke po lokalnomuvoznom carinjenju. Ako podnijeto bankarsko jamstvoglasi na određeno vrijeme, nositelj odobrenja mora,prije isteka roka važenja jamstva, dostaviti valjanojamstvo na prihvatanje od mjerodavne službe UNO.Ako se dostavlja novo jamstvo, u sadržaju teksta togjamstva mora biti navedeno da se njime preuzimajuobveze i iz jamstva kojeg zamjenjuje (kada je topotrebito), sa naznakom podataka o ranijem jamstvu(broj i nadnevak, podaci o izdavatelju jamstva). U pro-tivnom, nositelj odobrenja ne može stavljati robu uodobreni carinski postupak po lokalnom uvoznom car-injenju.

Ukidanje odobrenja

Nositelj odobrenja obvezan je pisano obavijestitidonositelja odobrenja o svim okolnostima i izmjenamakoje nastanu nakon donošenja odobrenja, koje moguuticati na dalje važenje ili sadržaj odobrenja.

Odobrenje se može privremeno ukinuti u trajanjudo šest mjeseci, u slučaju:

- neispunjavanja obveza utvrđenih odobrenjem inepoštivanja carinskih propisa o odobrenom pojed-nostavljenju i drugih propisa primjenjivih u tom pojed-nostavljenju,

- da jedan ili više uvjeta za odobreno pojednostav-ljenje nije bio ispunjen ili više nije ispunjen kao što tozahtijeva odredba članka 6. stavak (2) Naputka,

- izuzimanja robe ispod carinskog nadzora i- po zahtjevu nositelja odobrenja, ako je privre-

meno u nemogućnosti da dalje ispunjava neki oduvjeta za odobrenje za pojednostavljene postupke.

Odobrenje se može privremeno ukinuti i u slučajukada ima dovoljno razloga da se vjeruje da je bilaizvršena radnja zbog koje se može pokrenuti kaznenipostupak i koja je povezana sa kršenjem carinskih i/iliporeznih propisa od nositelja odobrenja ili drugeosobe iz članka 12. stavak (3) točke b) Naputka, aodobrenje se tada privremeno ukida do okončanjasudskog postupka.


Ako nadzorna carinska ispostava, u provođenjupojednostavljenih postupaka u kojim je odobrenolokalno uvozno carinjenje, utvrdi da postoji neki od ra-zloga za privremeno ukidanje odobrenja ili ukidanjeodobrenja, donositelju odobrenja podnosi na postu-panje prijedlog za privremeno ukidanje odobrenja iliukidanje odobrenja (u ovisnosti od situacije), a prijed-log mora sadržavati obrazložene valjane razloge, stime da se uz prijedlog za postupanje prilaže zapisniko naknadnoj kontroli, kao i drugi raspoloživi dokazi.

O prijedlogu za privremeno ukidanje odobrenjapodnijetog od nadzorne carinske ispostave iz članka15. stavka (4) i članka 36. Naputka, a zbog nekog odrazloga iz stavka (2) članka 15. Naputka, prijedonošenja odluke o ukidanju odobrenja, biće obavi-ješten nositelj odobrenja koji ima pravo da, u roku od30 dana od dana prijama obavijesti, preduzme svemjere za otklanjanje utvrđenih nedostataka i o tomeobavijesti donositelja odobrenja. Ako u tom rokunositelj odobrenja ne otkloni utvrđene nepravilnosti,odobrenje će biti privremeno ukinuto. U slučaju danositelj odobrenja, u roku privremenog ukidanjaodobrenja, ispuni sve uvjete, odnosno otkloni ne-dostatke zbog kojih je odobrenje privremeno ukinuto,donositelj odobrenja opoziva privremeno ukidanje.

Odobrenje se ukida u slučajevima taksativnonabrojenim u članku 15. stavak (8) Naputka. Nositeljuodobrenja kojem je ukinuto odobrenje za lokalnouvozno carinjenje ne može se ponovo odobriti lokalnouvozno carinjenje prije isteka godinu dana od danastupanja na snagu odluke o ukidanju odobrenja.

Provjera ispunjavanja uvjeta

Stalna aktivnost nadzorne carinske ispostave iSkupine za kontrolu jeste provjera ispunjavanja uvjetatijekom važenja odobrenja. Ponovna provjera uvjetanakon izdavanja odobrenja obavlja se: u slučajuznačajnijih promjena odgovarajućih propisa, u slučajuosnovane sumnje da nositelj odobrenja više ne ispu-njava odgovarajuće uvjete i obvezno u roku od šestmjeseci od dana izdavanja odobrenja, a kasnije uodređenom razdoblju prema planu naknadne kont-role.

Ako se odobrenje izdaje osobi od čijeg je osni-vanja proteklo manje od tri godine, vrši se stroži nad-zor u prvoj godini poslije izdavanja odobrenja.

Evidencija o izdatim odobrenjima

Sektor za carine vodi evidenciju o izdatimodobrenjima za lokalno uvozno carinjenje koja sadržipodatke o: broju i nadnevku odobrenja, nadnevkupočetka važenja odobrenja, nositelju odobrenja (IB,naziv i sjedište), vrsti carinskog postupka za koja suodobrena navedena pojednostavljenja, nadzornojcarinskoj ispostavi (ili nadzornim carinskim is-postavama ako ih ima više, uz naznačenje odobrenogprostora za koji su mjerodavni), možebitnim izmje-nama, dopunama, privremenom ukidanju, roku privre-menog ukidanja i ukidanju odobrenja.


Iz obrazloženja: Postupak utvrđivanja carinske vrijednosti reg-

ulisan je odredbama članova 25. do 33. Zakona ocarinskoj politici BiH (“Službeni glasnik BiH”, br.57/04, 51/06 i 93/08 - koji se primjenjuje od 01. 01.2005. godine važećeg u vrijeme prihvatanjacarinske prijave - u daljem tekstu: ZOCP BiH) iodredbama članova 60. do 92. i Priloga 1L Odluke oprovedbenim propisima Zakona o carinskoj politiciBiH - u dalje tekstu Odluke (“Službeni glasnik BiH”,

br. 63a/04, 60/06 i 57/08). Ovim odredbamapropisan je redoslijed metoda koje se koriste priutvrđivanju carinske vrijednosti. Navedeni propisizasnovani su na članu VII Opšteg sporazuma o tar-ifama i trgovini (GATT) iz 1994. godine. Premaodredbi člana 26. ZOCP BiH transakcijska vrijed-nost, tj. cijena koja je stvarno plaćena ili se trebalaplatiti za uvezenu robu prihvata se kao carinska vri-jednost samo u slučaju ako deklarant dokaže da jevrijednost robe približno ista transakcijskoj vrijed-

AKTUELNA SUDSKA PRAKSA

Dokazivanje stvarno plaćene cijene ili kojase trebala platiti za uvezenu robu

Član 27. stav 1. tačka b) Zakona o carinskoj politici BiH (“Službeni glasnik BiH”, br. 57/04, 51/06 i93/08)

CIJENA KOJA JE STVARNO PLAĆENA ILI SE TREBALA PLATITI ZA UVEZENU ROBU PRIHVATA SEKAO CARINSKA VRIJEDNOST SAMO AKO SE DOKAŽE DA JE VRIJEDNOST ROBE PRIBLIŽNO ISTATRANSAKCIJSKOJ VRIJEDNOSTI IDENTIČNE ILI SLIČNE ROBE, KOJA SE POJAVLJUJE U ISTO ILIPRIBLIŽNO ISTO VRIJEME, A TU CIJENU DUŽAN JE DOKAZATI UVOZNIK.

nosti identične ili slične robe, koja se pojavljuje uisto ili približno isto vrijeme. U postupku donošenjaosporenog rješenja tužitelj nije dokazao da je vrijed-nost robe, koju je označio u prijavi, približno istatransakcijskoj vrijednosti identične ili slične robe,koja se pojavljuje u isto ili približno isto vrijeme, pasu carinski organi pravilno postupili u skladu sačlanom 27. stav 1. tačka b) istog Zakona i provelipostupak utvrđivanja transakcijske vrijednosti sličnerobe prodane za izvoz u BiH u isto vrijeme. Dakle,stvarno plaćenu cijenu ili cijenu koja treba da seplati dužan je dokazati uvoznik, a kako je u pos-tupku koji je vođen evidentno neslaganje u pogleduiznosa na fakturi, iznosa koji je označen u carinskojprijavi i konačno iznosa koji je pozivom na pred-metnu fakturu uplaćen, pravilno su carinski organivrijednost robe utvrdili koristeći se metodom utvrđi-vanja transakcijske vrijednosti slične robe prodaneza izvoz u BiH i izvezene u isto ili približno isto vri-jeme kad i roba čija se vrijednost utvrđuje (ukonkretnom slučaju roba po deklaracijama C-2407,od 18. 01. 2010. godine, C-99974, od 30. 12. 1999.godine, i C-97259, od 19. 12. 2009. godine). Ovotim prije što su carinski organi naknadno izvršili fiz-ički pregled robe prilikom kojeg su utvrdili da pred-metna roba iz naimenovanja 02, 35 i 45 značajnoodstupa u kvaliteti u odnosu na istu ili sličnu robukoja je uvezena iz iste zemlje izvoznice u približnoistom periodu. Ovlaštenje za ovakvo postupanjecarinskih organa proizilazi iz odredbe člana 92.navedene odluke prema kojoj carinski organi nemoraju utvrđivati carinsku vrijednost uvezene robena temelju metode transakcijske vrijednosti, ako os-novano sumnjaju da prijavljena vrijednost pred-stavlja ukupno plaćeni ili plativi iznos na načinnaveden u članu 26. ZOCSP BiH.

Postupak utvrđivanja transakcijske vrijednostislične robe proveden je pravilno, kako to proizilazi izpodataka u spisu, a navodima tužitelja u tužbi nijedoveden u sumnju zaključak tužene u tom pravcu.Stoga tužitelj neosnovano ukazuje na to da je ukonkretnom slučaju carinsku vrijednost trebaloodrediti prema vrijednosti koju je naveo u carinskojprijavi, jer bi to bilo suprotno utvrđenom činjeničnomstanju i citiranim odredbama Zakona o carinskojpolitici BiH.

Prihvatanjem carinske vrijednosti koju je tužiteljnaznačio u carinskoj prijavi bili bi dovedeni u nepo-voljan položaj uvoznici iste ili slične robe, koji carinuplaćaju temeljem Orijentacione liste vrijednosti, akoja je sačinjena na temelju analiza cijena robeširoke potrošnje porijeklom iz Turske, Kine i drugihzemalja Azije i Afrike uvezene u ranijem periodu, patužitelj neopravdano u tužbi predlaže da seosporeno rješenje poništi i uvaži njegov zahtjev zaizmjenu utvrđene carinske vrijednosti.

(Sud Bosne i Hercegovine, broj: Sl 3 U000772 10 U, od 05. 07. 2011. godine)


Rokovi predaje robeizlaznom carinskom

uredu koja je puštena upostupak izvoza od

izvoznog carinskog uredaPITANJE: S obzirom na to da se prilikomizvoza datum carinjenja stavlja u rubricigdje stoji rok izlaza robe, neki granični pri-jelazi to zloupotrebljavaju i konstantno sestvaraju problemi uz objašnjenje da nepostoji nikakav raspis po kojem rok nijeobavezan. Molimo vas za pojašnjenje?

ODGOVOR: Trenutno nisu propisani rokovipredaje izlaznom carinskom uredu robe koja je, odizvoznog carinskog ureda, puštena u postupakizvoza.

Prema odredbi člana 158. Zakona o carinskojpolitici Bosne i Hercegovine („Sl. glasnik BiH“, br.57/04 i 51/06), puštanje robe za izvoz se odobravapod uvjetom da predmetna roba napušta carinskopodručje BiH u istom stanju u kojem je bila prilikomprihvatanja izvozne prijave. Ako roba ne napusticarinsko područje BiH, izvoznik je, shodno članu399. Odluke, o tome dužan odmah obavijestitiizvozni carinski ured i vratiti mu primjerak 3 izvozneprijave.

Potpunije, postupak izvoza koji se provodi naosnovu pisane carinske prijave na obrascu JCI reg-uliran je odredbama članova 157. i 158. Zakona,članova od 391. do 401. i od 423. do 429. Odluke iUputstvom o postupku izvoza („Sl. glasnik BiH“, broj73/06). Popunjavanje carinskih prijava u carinskimpostupcima, među kojima je i postupak izvoza, jeregulirano Uputstvom o popunjavanju carinske pri-jave u pisanom obliku i korištenjem tehnike obradepodataka i zbirne prijave, broj: 01-18-10122/05, od20. 12. 2005. godine, i njegovim izmjenama i dop-unama, broj: 01-18-1051-9/06, od 20. 04. 2006. go-dine, i 01-02-86/07, od 04. 01. 2007. godine, koje jeusklađeno sa Odlukom o provedbenim propisimaZakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine(„Sl. glasnik BiH“, br. 63a/04 i 60/06), a objavljeno jena web stranici UIO: http://www.uino.gov.ba.

Na ovo pitanje već je odgovoreno u aktu broj:03-18-806-9/07, od 03. 04. 2007. godine, koji je up-ućen Udruženju međunarodnih špeditera BiH priVTK, o kojem su obaviješteni i Regionalni centri -Odsjeci za carine, kojima je i kasnije ukazano naprednje.

(UINO - Sektor za carine)

- Pitanje i odgovor -

ZIPS kb 1271 OK_Layout 1.qxd

Documents

Transcript of ZIPS kb 1271 OK_Layout 1.qxd