Skate tiaik - UCSD Libraries

34
(Un iv e r s it y of H a w a ii l ib r a r y 111 Gavana Bernard Vogae i dai Man sevim laip bilong ol pasindia long balus pes 2 1 pes 3 1 pes 4 pes 21 1 Skate tiaik YAKAM KELOi raitim bilong Wabeg na Tommy Tomscoll memba bilong Raikos. OPOSISEN Hda BUI Skate i tok am bai tokim Praim Minista Sir Mekere long wanem kain pasin na eksen ol sampela lain Minista i wok long mekim long salt long bagarapim sanap bilong gavman. Mista Skate I tokaut olsem em i save gut Iqng pasin na eksen bilong of sampeto mn Minista bikos ol i bin meWm bait na sait pasin bipo long gavman bilong em. Na em ¡ save gut ol bai makkn wankain gen long Sir Mekere long bagarapim gavman bilong em. Mista Skate i tok i tru wok bilong oposisen am long sanap safe na tro* mol tok hat long gavman long wanem samting em i wok long mekim long kantri. Tasol long wok tru bilong sevim kantri long ron gut, oposisen i gat wok tu longgNim tingling na stia tok long gavman long wok gut. Palm Minista Sir Mskere Morauta long dispela wik i sanapim 4-pela Minista na askim ol tongtokaut sapos ol i wok long paskh tok long sak long rausim Spika bilong palamen Bernard Narokobi. Na tu painimaut sapos ol i wok long tok beksait long wok bilong em olsem Praim Minista bilong kantri. Ol foapela Minista ya em Vincent Auali mend» bilong Tambui Nebilia. Mista Auali na Chris Haiveta i tokaut olsem tupeia i nogat kain tingt- • inghait olsem. Mista Skate, t tok em * luksave olsem dispela gavman ¡no mekim gut wok bjtong lukautim kantri bikos ol Minista i no wok gut. Mi save long ol Minista husat i wok long traim kisim ol samting na yuskn ol samting bilong helpim ol yet na i no tingim ol pqpet na kantri, em i tok. Oposisen Hda i tok em i no laik ol arapela i skefim olsem em I laik meidm dispela pasin long grisim Praim Minista long kisim em i go bek long gavman. Nogat. Praim Minista i mas save long wanem heviol Minista bitong em i wok tong kamapim bai em i ken mekim sampela eksen tong stretim dispela na kdduk stret tasol long hevi bHong ol pipe! na kantri. Em i tok Praim Minista Sir Mekere Morauta em gutpeia man wantaim bikpela save na eksperiens tong wok bilong lukautim kantri. Tasol ol wok- man bilong em tasol bai bagarapim em bikos ol i gat kain kain hait tingl ing. Mista Skate i tok taim em i bin lusim sia bilong em olsem Praim Minista tong Jun las yia, em i mekim wantaim gutpeia na kHa tingting we kantri i mas gat gutpeia Praim Minista na gavman. Olsem na Sir Mekere i Chris Haiveta rijinol memba bilong Gafe provins, Daniel Kapi memba kpmap, Awenes bilong AIDS pulim ol tingting ROSALYN ALBANIEL I rattan NESENEL AIDS Kaunsil (NAC) i kirapim pinis wanpela tingting long kamapim wanpela to insalt long Papua Niugini tong ol manmeri i mas yusim kondom, bikpela askim nau em, pabkk bai wanbel tong dispela tingting o nogat. Sampela yut husat I memba bilong wanpela Bklik grup ol i totani long Frens Tasklos i bin luksave tong dispela hevl we i slap tong wanpela liklik wokabaut ol i bin wokim tong Pot M osbilongtratan pulim sampela moni tong helpim ol lain ineait tong kantri husat i kisim bagarap long HIV o sik AIDS. Long dispela wokabaut bilong Frens Tasklos ol ino wokabaut nabng. OI i bin tWm aut ol kondom na oifcaptokeave pepa bilong sik AJOS tong ol manmeri we ol i bin bungtan long rot long 5 mile i go inap long Pot Mosbi Jenerel Haus Sik. Frens Tasklos wantaim ol sapota bilong ol i bin kisim kainkain bekim long pablik taim ol i bin tilim aut ol dispela samting na i soim stret pies Mia wanem kain tingting ol manmeri i gat. I bin gat sampela tain husat i bin wanbel taso! na tostano! kondom na ol dis pela toksave pepa. Tasol i bin gat tu ol lain husat i bin tok kross tong dispela wokabaut Sampela I tok olsem ol dispela lain i wok long kirapim skin bilong ol manmeri tong go na wokim pasin paul wantaim ol dispela gitani we ol i kisim. I bin gat wan pela man husat i bin givtan dispela bekim "mi save siUp wantaim meri bilong mi stret, go na givim tong ol lain husat i save faut raun nam- baut". Ol dispela kain bekim i soim stret olsem het bilong yumi pianti i strong yet na i gat bikpela wok i stap yet tong karim aut pablik awenes o stori toktok long traim skuHm ol lain bilong yumi yet sapos yumi i laik traim tong helpim • Ol wokman bilong Frens Faundesen i skelim kondom raun long Mosbi siti las wik. Dispela em kondom kempen bilong abrusim ol sik nogut olsem AIDS. Poto: Isaac Ikuavi. dispela pait egensim HIV o Sik AIDS tansait tong Papua Niugini. As bilong dispela wokabaut we ol dis pela grup i bin wokim em long helpim strongim dispela pait long katim namba we nau i stap i kam daun liklik. Meri husat i go pas long dispela liklik wokabaut na tu mama bilong Frens Faudesen, Tessie Soi, i autim amamas bilong em long dis pela wokabaut. Misis Soi i tok olsem Frens Tasklos i bin tilim aut 5,000 kon dom olgeta tong dispela wok abaut. Long miting bilong Frens Tasklos long las wiken ol grup memba i bin givim ripot bilong ol tong ol kain bekim na ekspiriens we ol wanwan memba bilong Frens Tasklos i bin kisim long pab lik. Wantaim ol dispela bekim em i kisim long ol wanwan memba, Misis Soi i tok moa olsem dispela I bai helpim em long raitim wan pela ripot we Nesenel AIDS Kaunsel i askim em long raitim. Dispela bai helpim ol wantaim dis pela tingting bilong kamapim lo. Frens Tasklos em i wanpela grup i stap aninit long Frens Faundesen. Ol arapela grup aninit tong dispela ogenaisesen em: Frens klab, Frens na Red Ribbon Komiti. Olgeta dispela em i kaikai bilong hat wok na tingting bilong. Misis Soi husat i wanpela sosel woka. Misis Soi i bin wok wantaim pianti manmeri, lapun na yang- pela husat i kisim bagarap long dispela sik. Dispela i sutim bei bilong em na i kirapim tingting bilong statim Frens Faundesen. SSOjM *• ; j VS8WÍ ! t . NBK*»“ ^ ^¿4 '1 3 ¿4. * **• - * <r.u• K IKEN WOKIM GUTPELA SAMTING LONG-YU PAC NEWSPAPER STACKS NS652

Transcript of Skate tiaik - UCSD Libraries

(Un iv e r s it y o f H a w a ii l ib r a r y

111 GavanaBernard Vogae

i dai

Man sevim laip bilong ol pasindia

long baluspes 2 1 pes 3 1 pes 4 pes 21 1

Skate tiaik

YAKAM KELOi raitim bilong W abeg na Tommy Tomscoll memba bilong Raikos.

OPOSISEN Hda BUI S kate i tok am bai tokim Praim M inista S ir M ekere long wanem kain pasin na eksen ol sam pela lain M inista i wok long mekim long salt long bagarapim sanap bilong gavm an.

Mista Skate I tokaut olsem em i save gut Iqng pasin na eksen bilong of sampeto m n M inista bikos ol i bin meWm bait na sait pasin bipo long gavman bilong em . Na em ¡ save gut ol bai makkn wankain gen long S ir M ekere long bagarapim gavman bilong em.

M ista S kate i tok i tru wok bilong oposisen am long sanap safe na tro* mol tok hat long gavman long wanem samting em i wok long mekim long kantri. Tasol long wok tru bilong sevim kantri long ron gut, oposisen i gat wok tu longgN im tingling na stia tok long gavm an long wok gut.

Palm M inista S ir M skere Morauta long dispela wik i sanapim 4-pela Minista na askim ol tongtokaut sapos ol i wok long paskh tok long sak long rausim Spika bilong palam en Bernard Narokobi. N a tu painimaut sapos ol i wok long tok beksait long wok bilong em olsem Praim Minista bilong kantri.

O l foapela M inista ya em Vincent Auali m end» bilong Tam bui Nebilia.

M ista A uali na Chris H aiveta i tokaut olsem tupeia i nogat kain tingt- • inghait olsem.

Mista Skate, t tok em * luksave olsem dispela gavman ¡no m ekim gut wok bjtong lukautim kantri bikos ol Minista i no wok gut. M i save long ol M inista husat i wok long traim kisim ol samting na yuskn ol samting bilong helpim ol yet na i no tingim ol pqpet na kantri, em i tok.

Oposisen Hda i tok em i no laik ol arapela i skefim olsem em I laik meidm dispela pasin long grisim Praim M inista long kisim em i go bek long gavm an. Nogat. Praim M inista i mas save long wanem hevio l M inista bitong em i wok tong kamapim bai em i ken mekim sam pela eksen tong stretim dispela na kdduk stret tasol long hevi bHong ol pipe! na kantri.

Em i tok Praim Minista Sir M ekere Morauta em gutpeia man wantaim bikpela save na eksperiens tong wok bilong lukautim kantri. Tasol ol wok- man bilong em tasol bai bagarapim em bikos ol i gat kain kain hait tingl­ing.

Mista Skate i tok taim em i bin lusim sia bilong em olsem Praim Minista tong Jun las yia, em i mekim wantaim gutpeia na kHa tingting we kantri i m as gat gutpeia Praim Minista na gavm an. Olsem na Sir M ekere iChris H aiveta rijinol m em ba bilong

G afe provins, Daniel K api memba kpmap,

Awenes bilong A IDS pulim ol tingtingROSALYN ALBANIEL I

rattan

NESENEL AIDS Kaunsil (NAC) i kirapim pinis wanpela tingting long kamapim wanpela to insalt long Papua Niugini tong ol manmeri i mas yusim kondom, bikpela askim nau em, pabkk bai wanbel tong dispela tingting o nogat.

Sampela yut husat I memba bilong wanpela Bklik grup ol i totani long Frens Tasklos i bin luksave tong dispela hevl we i slap tong wanpela liklik wokabaut ol i bin wokim tong Pot M osbilongtratan pulim sampela moni tong helpim ol lain ineait tong kantri husat i kisim bagarap long H IV o sik AIDS.

Long dispela wokabaut bilong Frens Tasklos ol ino wokabaut nabng. OI i bin tWm aut ol kondom na oifcaptokeave pepa bilong sik AJOS tong ol manmeri we ol i bin bungtan long rot long 5 mile i go inap long Pot Mosbi Jenerel Haus Sik.

Frens Tasklos wantaim ol sapota bilong ol i bin kisim kainkain bekim long pablik taim ol i bin tilim aut ol dispela samting na i soim stret pies Mia wanem kain tingting ol manmeri i gat. I bin gat sampela tain husat i bin wanbel taso! na tostano! kondom na ol dis­pela toksave pepa. Tasol i bin gat tu ol lain husat i bin tok kross tong dispela wokabaut

Sampela I tok olsem ol dispela lain i wok long kirapim skin bilong ol manmeri tong go na wokim pasin paul wantaim ol dispela gitani we ol i kisim. I bin gat wan­pela man husat i bin givtan dispela bekim "mi save siUp wantaim meri bilong mi stret, go na givim tong ol lain husat i save faut raun nam- baut".

Ol dispela kain bekim i soim stret olsem het bilong yumi pianti i strong yet na i gat bikpela wok i stap yet tong karim aut pablik awenes o stori toktok long traim skuHm ol lain bilong yumi yet sapos yumi i laik traim tong helpim

• Ol wokman bilong Frens Faundesen i skelim kondom raun long Mosbi siti las wik. Dispela em kondom kempen bilong abrusim ol sik nogut olsem AIDS. Poto: Isaac Ikuavi.dispela pait egensim HIV o Sik AIDS tansait tong Papua Niugini. As bilong dispela wokabaut we ol dis­pela grup i bin wokim em long helpim strongim dispela pait long katim namba we nau i stap i kam daun liklik.

Meri husat i go pas long dispela liklik wokabaut na tu mama bilong Frens Faudesen, Tessie Soi, i autim amamas bilong em long dis­pela wokabaut.

Misis Soi i tok olsem Frens Tasklos i bin tilim aut 5,000 kon­dom olgeta tong dispela wok­abaut. Long miting bilong Frens Tasklos long las wiken ol grup memba i bin givim ripot bilong ol tong ol kain bekim na ekspiriens we ol wanwan memba bilong Frens Tasklos i bin kisim long pab­lik.

Wantaim ol dispela bekim em i

kisim long ol wanwan memba, Misis Soi i tok moa olsem dispela I bai helpim em long raitim wan­pela ripot we Nesenel AIDS Kaunsel i askim em long raitim. Dispela bai helpim ol wantaim dis­pela tingting bilong kamapim lo.

Frens Tasklos em i wanpela grup i stap aninit long Frens Faundesen. Ol arapela grup aninit tong dispela ogenaisesen em: Frens klab, Frens na Red Ribbon Komiti.

Olgeta dispela em i kaikai bilong hat wok na tingting bilong. Misis Soi husat i wanpela sosel woka.

Misis Soi i bin wok wantaim pianti manmeri, lapun na yang- pela husat i kisim bagarap long dispela sik. Dispela i sutim bei bilong em na i kirapim tingting bilong statim Frens Faundesen.

SSOjM * • ; j

VS8WÍ ! t .NBK*»“

^ ^ ¿ 4'1 3■ ¿4. * **• - * < r .u •

K

IKEN W OKIM GUTPELA SAMTING LONG-YUPAC NEWSPAPER STACKS

NS652

pes 2 Mas 9,2000

MoebiTupela grup bilong ol kalabus lain i ronowe long

Bomana Haus Kalabus ausalt long Mosbi long las wik.

Nam ba wan grup bilong 9-pela kalabus lain i ronowe long Bomana sam ting olsem 3:15 long Trinde abinun. N a nam ba tu grup bilong 2 0 kal­abus lain i ronowe long 2 kilok long moning long Fonde.

S entrel na N C D C P lis Kom anda R aphael Huhafolo i givim strongpeia tok lukaut long ol pipe) long was gut long ol yet long dispela taim bikos planti bilong ol dispela kalabus i ronowe gat nem bilong kilim ol man na mekim ol bikpeta trabel.

Long wankain taim w anpela eks kalabus man husat i tanim bel, Soni i singautim ol kalabus lain i ronowe long givim ot yet i go long God na lusim ol pasin ol i mekim.

Em i tok sapos ol i givim ol yet i go long God, ol plis inap luksave long dispela na i no inap putim ol i go long kalabus.

KimbeW ES Niu Briten plis i sasim 28 man bilong pies

Llbili long Ulamona long kukim w anpela haus bilong Hargy Oil Pam kam pani long Februay 24 bihain long wanpela pait i kamap name! long ol wantaim ol wok man bilong kampani.

Plis long kimbe na mobaH plis long Tom aringa long Is Nu Briten i go long Biala long las wik Fraide na holim pas planti ol m an bilong Ubtti. P lis i sasim tu Stanis Bai w anpela sinia pablik Sevan na Chris Lagisa, m enesa bilong w anpela papagraun kampani bilong Ulam ona long wankain sas.

O lgeta dispela lain i tokim Bialla D istrik Kot olsem ol i no mekim w anpela asua na olsem kot bilong ol i surik i go long M as 14. Tasol nau yet ol i stap long Lakiem ata haus kalabus.

MadangSuprim Kot long Fraide 25 Februari i rausim

olgeta toktok insait long wanpela ileksea petisen riviu bilong olpela Sum kar M P na bisnisman P eter Yam a agensim m em ba bilong Sum kar nau Mathew Gubag.

Jastis Gibbs Saiika i ritim dispela disisen i go long planti ol m anmeri husat i kam ap long kot haus long Fraide 25 Februari.

M ista Yama i askim ol sapota bilong en long rispektim lo bihain tasol long Jastis Saiika i ritim dispela disisen.Em i sekan tu long M ista Gubag ausait long kot.

M ista Yama i tok em bai daunim em yet na ekseptim disisen bilong kot. Em i tokaut tu olsem pasin bilong surukkn ol ileksen petisen map kamapim kros pait insait long sam peia eria insait long 2002 ileksen bikos 'o l pipel bai mekim olgeta samting ol i ken long kisim pawa'.

Long dispela as em i askim gavman long stretim wok bilong giasim na stretim ol hevi bilong ileksen petisen insait long 6-pela mun.

M ista Gubag i tok ausait long kot olsem dispela kot disisen nau i ken m ekim em i pulim gutpela win bihain long tupela yia bilong kot. D ispela i soim stret olsem tok tru i karim kaikai.

Jastis M aurice Sheehan i bin harim pinis dispela ileksen petisen long Nesenel Kot na i bin rausim . Em i tok Mista Yam a i nogat inap evideos long tokim kot olsem ol risalt bilong ileksen i bin paul.

H ■"*All departmsnts. Phone: 325 2500 - Fax: 325 2579 P O Bpx 1982.. Borokp. NCD. Papua New Guinea

Publishing Weekly, Thursday, for Word Publishing Company Ltd.

Printed and ̂ published by Anna Solomon of Bittern Place, Cordons, at Allotment 2, Section 209, Spring Carden Road, Hohola, for Word Publishing Co. Ltd.

General M anager and Croup Editor in Chief:Anna Solomon.

A ctirç Advertising M anager Jocko Oberleuter

Papers distributed by a ir throughout PNC.

Available by air m ail aubacription w ithin Papua New Guinea

and overseasEditor of Vtontok: Em ail address:

NIUSO l B ogenvH lid a I n o w a n b e l lo ng o fa b ilo ng G a vm a nVERONICA HATUTASII

raitimOL BO G ENVIL lida i egensim toktok bilong Nesenel Gavm an, ol ripot i kam long Bogenvil edm inistresen opis long Buka aste t tok.

Ripot i tok ol lida i no wanbel bikos em i no toktok long nupela sam ting, tasol I wok long toktok gen long ol samting we ol bin lukluk pinis long ol long pastaim i kam inap long nau.

"Ol lida i tok ol no wanbel long ofa bilong gavman bikos em i luk olsem ol i go bek gen long stat bilong toktok, wan- taim nogat nupela samting.

“M ipela i wokim olgeta samt­ing w e N esenel Gavm an i askim m ipela long en. M ipela i ting olsem bai m ipela i lukim sam peia nupela tingting tasol nogat m ipela i kam long bung long lukim olsem Nesenel Gavman i go bek long suit. Na m ipela i no wanbel,” ripot i tok.

N am ba tu raun bilong ol Bogenvil toktok i bin stat long Buka long dispela wik long Tunde apinun. D ispela em bihain grup bilong Nesenel G avm an we S ir M ichael Som are em M inista bilong Bogenvil Afeas i go pas long en i go kam ap long Buka long Tunde apinun.

Bung I bin kam ap long

H utjena hai skul hoi long Tunde na Trinde.

O l ripot i tok taim Sir M ichael wantaim Nesenel Komiti long Bogenvil i pundaun long Buka long Tunde apinun, bung i bin stat.

N a long dispela bung ya, S ir M ichael na komiti bilong em i bingivim tingting bilong gav­man long bekim dispela we ol Bogenvil lida i bin givim em long las yia Desemba bung bilong o l long Hutjena yet. B ihain long d ispela, ol i surukim bung i kam long aste. O l bin mekim dispela bikos ol laik bai Bogenvil grup i lukim, giasim na skeiim ofa bilong gavm an na givim bekim bitong ol long en long aste. Tasol W antok i no bin nap long kisim m oa toktok long dispela sam t­ing bipo pepa i go long prin.

Toktok we S ir M ichael i m ekim long makim m aus bilong Nesenel Gavm an i sut long ol wok redi bilong givim m oa pawa (otonomi) i go long Bogenvil.

Em (S ir M ichael) i bin go pas long grup bilong N esenel Kom iti long Bogenvil (NCB) we i bin gat long en Moi Avei, Ludger Mon na Henry Smith.

Em bin tokim bung olsem kom iti i karimaut ol wok redi pinis long kirapim interim gav­man long Bogenvil tasol wan­pela sam ting em N esenel

Gavman nau i wetim aplikesen we Gavana Momis i bin putim long Nesenel Kot i ken givim of klia na stretpela toktok na tin # * ing olsem ol rot na ol samting ol i wokim long sanapim Bogenvil Provinsel Gavm an i bihainim lo. S \

Em bin tok gavman i lukluk long sanapim Bogenvil gav­man we i bihainim lo na dis­pela bai i kam ap long mun Septem ba bikos dispela de i makim 25 yia bilong PNG 1 kisim indipendens. N a tu mun na taim w e Bogenvil j bin wokim nam ba wan mun long bruk lusim PNG na kisim indipendens.

Sir M ichael i bin tok ol Uda i mas luksave olsem Nesenel Eksekyutiv Kaunsil na Nesenel Palamen i m as gat m oa vot long wokim lo o kamapim senis long mam a to we i sut tong ol samting i stap long Hutjena Akod.

Sanap bilong gavman i bin lukluk tong givim moa paw a i go long Bogenvil na ol wok radi we i mas kam ap pastaim .

Em bin tok rot long kirapim gavman bilong Bogenvil we i gat moa paw a em long pi lida long luksave long di lo we i karamapim dispela Samting. N a long kirapim gavm an we bai toktok w antaim nesenel. gavman long mekftn dispela samting iw o k na go gut.

Em bin tok tu olsem trupela bel isi pasin i mas kam ap na ol pait grup i mas lusim ol samt­ing bilong pait, lo na oda na gutpela sindaun i m as stap long o lgeta komyuniti insait Ipng alian long mekim dispela nupela gavman bilong Bogenvil i wok gut.

S ir M ichael i bin tok bihain long Bogenvil I stretim na kam apim gavman wantaim m oa paw a, ot bai lukluk long indipenden.

Bogenvil P ipel’s Kongres Presiden Joseph Kabui i bin tokim W antok olsem ansa bilong ol Bogenvil lida bai go wantaim kain ansa we Nesenel G avm an i givim.

“Sapos Nesenel Gavman i tok long m oa pawa na indipen­dens, m ipela bai am am as na givim gutpela ansa.

“Tasol sapos nogat na gav­man i tok long moa pawa tasol ne i no givim gutpela ansa long indipendens, bai m ipela i skrüím yet ol toktok long kam ap wantaim wanpela gut­pela sam ting.

“Tasol wanem sam ting i kam àp, S P C bai toktok yet w antftim Nesenel Gavman long traim stretlm ol hevi long Bogenvil long gutpela rot.

'E m i bikpela salens tasol m ipela bai stap isi na skruim ol toktok wantaim gavm an”. M ista Kabui i bin tok.

Tumbuan Mask Festivol bai kamap long Madang

Gavman kisim salens bilong sapotim kalsa

WENCESLAUS MAGUN i raitim

NAMBA 6 Tum buan M ask Festivol bilong Papua Niugini bai kam ap gen long Madang long dispela yia. Long wankain taim M adang gavman i gat laik long bungim M adang Festivol Ov Ats tu long dispela taim. D ispela bikpela festivol bai kamap long Fraide 25 i go p ine long S ande 2 7 bilong mun Ogus.

M adang Visitors na Kalsurel Buriu wantaim Nesenel Kalsurel Komisen i go pas long redim . dispela program.

M enesa bilong Kalsurel Sevis long N CC Vagi Onnevagi i tok I gat kain kain kalsa bilong tum­buan long wol na kain kain kantri i gat kain kain we na bilip bilong o l long kamapim ol tum­buan bilong oi.

Tasol i gat wanpela komon tumbuan kalsa w e i makim ol spirit bilong ol fam iti memba husat i dai pinis na ol pipel i bilip ol i ken yusim tumbuan long makim ol na ol welbus, abus, graun, warn na solwara long kisim helpim . Dispela kalsa i

stap strong long Is Afrika, Saut Am erika na M elanesia.

M ista Onnevagi i tok PNG em i w anpela M elanesia kantri w e i gat kain kain tumbuan kalsa. Em i tok yu inap painim oi dis­pela kalsa long Niugini Ailans, M om ase, na long G ulf Provins insait long Sauten Rijan.

Ém i tok i tru dispaia kalsa em i sam ting bilong haus tam baran taso! sapos gavm an i no sapo­tim na lukautim dispela kalsa, dispela pasto tumbuna bai lus taim ol lapun bilong fries i dai.

Long dispela as, NCC husat i m akim Nesenel Gavm an i gat b ikpela laik long kam apim Tum buan Mask Festivol bai dis­pela i kan strongim laik bilong ol pipel long pies long holim pas dispela pasin tumbuna.

M ista Onnevagi L. tok N CC i bin holim foapela Tum buan M ask Festivol long Mostri na nam ba fahr ol I bin holim long M adang las yia. Em i tok <ri i bin painim olsem kos bilong ronim dispela festivol long M arking em i m oa daunbilo long Mostri na long dispela as ol i gat tingting long holim gen nam ba 6 Tum buan M ask Festivo! long M adang.

NESENEL Gavm an i no trin katim inap m ani i go insait long m iniatri bilong Kalsa na bisnis bilong Tuns, taim dis­pela sem gavm an I toktok planti taim long oi pipel bilong PNG, long holim pas strong pasin tum buna na lukautim bisnis bilong turis, M enesa bilong S evis bilong Kalsa long N esen el Kafsorel Kom isen, Vagi O nnevagi i tok.

Mista Onnevagi i tok NCC i bin mekim sabm isen bilong kisim K 4.4 miiion long dispela yia bilong ronim ol program bHong en tasol gavm an i givim oi K 12 miiion tasol.

Dispela em i no inap tru long mekim planti ol gutpela wok insait long kantri na NCC bai sabm itim ken narapela askim I go long gavm an long giasim ken baset bilong ÒI na traim long putim moa mani i go insait long wok bilong NCC.

Mista Onnevagi i autim dis­pela bel hevi bikos nau yet NCC i bungim bikpela hevi bilong salim ol tiata grup, ats na kraf, singsing grup, na of lokol string ben grup bilong

PNG I go long Noumea long Niu Kaledonia long stap insait long nam ba 8 Saut Pasifik Festivol OvAfo.

Em i tok d ip e la festivol bai kam ap long Mand 23 Oktoba i go pinis long Fraide 3 N ovem ba long dispela yia yet.

Tasol NCC i nogat inap m ani bilong salim samting olsem 100 manmeri i go long N oum ea bikos long hevi bilong m an i

M ista Onnevagi i tok long go het yet wantaim dispela program , NCC i askim wan wan provinsel gavman long m akim wanpela kalserel grup bilong provins bilong ol yet na sponsaim dispela grup long go long Noumea.

D ispela em tingting bilong N C C tasol Mista Onnevagi i pret nogut sampeia politisen i yusim dispela long pasin poli­tile na salim ol sapota o ol wan lain bilong ol tasol i go long Noum ea na f no mekim fri na gutpela disisen bilong m akim wanpela grup we i ken m akim ol pipe! bilong provins bilong o j long dispela festivol.

M a d a n g p lis h o lim k a la b u s m a nFRANCO NEBASi raitim

W ANPELA Kalabus man husat I bin ronawe tong Beon Haus Kalabus Icing M adang Icing Me las yia 1996 em oi plis T trin holim em .

M oro Pats, krismas bilong am 28 . bilong pies Tokain long Not Kos M adang i bin ronawe long haus kalabus bihain long em i s e rin 15 yia.

Pais em i bin kisim taim long kilim m an ¡dal.

P rovinsal P lis Komanda (P P Ç ) Suprintenden Bernardict Simanjon I tok ol plisman bilong am I bin kisim

wanpela ripot I tok w edispela m a n y a r stap.

O I i bihainim i go na kisim em long pies Hikrio long hap bilong A m ele.

P lis i holim am na sasim am long fonane long haus ka l-

M ista Simanjon i tok p lis i holim tupela m anmeri tu long Hikrio pies long lukautim Paia na sasim tupela.

Long wankain taim , long Fraide nait o i ««m an i brukim FRG Klos S tuana stilim oi klos we kos bilong o l inap long K 500.

R ipot bikMig plis tong M adang i tok ol i katim sait

bilong stua n a l go insait.T a it oi i stap Insait ol i

stopim alarm na stlim ol sam t- tog. Plis I m ekim wok paini- maut yet.

Long dispela taim tu, ol stil- man I brukim R atrab Holsel na Stilim ol tria na smok w e kos inap olsem K 856.54.

P lis i saspek long sekyuriti gad long m akim tosa i wok. O l I mekim wok painim aut yet.

Long w iken tu , lé p e la saspek wantaim bus naip na wanpNa fektori gan i brukim Jais Aban Risot Hotel na stilim bia na sm ok inap olsem K 1.500.

P II» i tok oi ¡ go insait bihain

long k itim banis taim ol gad i kisim m atoto na (king ti i stap.

D ispela i trin kamap long tri kilok m oning long Sarere. Ol stilm an ya i tokim ol gad long slip go daun na ol I go insait long hotel

Tasol wanpela gad i traim long ronaw e i go insait long bus w e df I raunim em i go na katim em tong iait solda na het bilong em .

P P C Sim anjoh i tok stil pasin i wok tong go bikpela long M adang long wanem Madang i wok long kisim ren long nait we ol s8totan |M s fin dispela long m s k in to llil pasjrti.'

WANTOK NIUS Mas 9,2000 pes 3

PHs Fraud Skwat na NCDC kisim salensWENCESLAUi MAGUNI

rattfm :-PUS Fraud Skwat na Nesenel Kapitel D istrik Kom iaen (NCDC) i kisim UAk salens bHong m ekim patil pasin long bairn dlpHaman tupeia pe long mekim wok painim I go inaait long wok bitong N C D C , Oposisenlida Bill Stake i tokkn ol nigs m anm eri long M onde.

Mista Skate i sutim tok long N C D C -,'' M enesa | f Jam ie M axtor» Graham tong balm ol plis opisa insait long Plis Fraud Skuat long mekim wok painim i go inaait long o f olpeia wok manroeri bilong NCDC.

M i l tok longw i M i f M t t ^ '::dtepela- plis

g a v m a n to n g mekim IH ilH Ii

bitong o L n a e m i no stret tong kisim rtam peia pe long N C D C.

M ista Skate i bilip olsem dis* pela em i wanpeia pasin politik bilong bagarapim ol sapota bilong am na bagarapim gut- pela nem bilong em.

lo n g dispeia as am i sutim tok long M sta Graham long bm kkn to, na em Haikim bai i m as g tt wanpeia wok painim i go kwaX long dispeia pasin. Em I laikim bai dispeia wok painim aut sapos ol dispeia pda opisa i mekim gut wok bHong dî na i no mekim wan salt wok wantaim prêt.

*M i save Olsem Praim M inista, bel sapotim tok bilong mi olsem , taim yuM potim kain ol pasin olsem , ye no map karim aut wok painim tong yu yet, na yu n o in ap m ak im gut­pela wok painim we I nogat

paul pasin tong e n ,” M ista Skale » strongim tok bilong em.

Em i tok dispeia pasin i soim olsem ol W husat i inap tong stapim paul pasin, na i go pas long mekim ol dispeia pasin.

Mista Skate i givim wanpeia pepa i gat nem bHong husat ol plis opisa NCDC i bin bairn ol long wanem de na amamas m ani ol i bin kisim . Dispela ripot i soim olsem long 26 N ovem ba.1999 N C D C i bin bairn v w anpeia plis opisa K 4.800, narapela K6.750, na sem plis opisa gen tong K6.750.

Long 8 D esem ba, 1999 NCDC i bin bairn dispela sem plis opisa long narapela K 6.750. NCDC i mekim nara­pela pe bilong K 6.750 tong dis­pela sem pHs opisa long sem de yet. Long dispeta de NCDC

i bairn arapela plis opisa tong K5.025 na narapela pe bHong K5.02S gen long sem opisa long sem de yet.

Long 9 Desem ba 1999, NCDC i mekim ol arapela pe long K 12.080 . N a long 16 Desemba 1999, NCDC i bairn sem plis opisa NCDC i bin bairn em tong 8 Desem ba 1999, tong K 12.000 gen.

Ripot i soim olsem NCDC i go hat na givim K3.500 tong Plis NCDC Tas Fos na nara­pela K 4.234 .19 long Fraud Skwat tong 20 Februari 2000.

Mista Graham i tokaut olsem NCDC i nogat wanpeia asua long mekim dispeia ol pe long wanem, em pe bilong ova taim wok ol dispeia plis opisa i mekim.

A N IS K a u tM il la ik k a m a p im lo b ilo n g y u s im k o n d o mROSALYN ALBANIEU

m m i?

NAMBA bilong ol lain insait long kantri husat ik js im bagarap tong H IV o s # A ID S long Papua Niugini i wok tong sut i go antap.

Dispela i poretim nogut ffu o l lain tong N esenel A ID S Kaunsel (NAC) na pusim ol long, kamapim wanpeia tfngt- ing tong bairn tong kamapim wanpeia nupela to bilong yusim Kondom.

Siam an bilong NAC, Dokta Putea Temu, i tok aut olsem namba bilong ol lain busat i wok long kisim bag aría I wok tong spid i go antap tru bilong wanem ol m anm eri husat i save slip nam baut too wok lora helpim ol yet.

Dokta Temu ( tok olsem ripot we i step wantaim Hek dipat- ment i soim olsem I,g a t planti

m anm eri h u s a tiw o k long dai tu bikos o M no lukautim skin bHong o l taim of i slip nam baut.

Dokta Tamu i tok nabawan rot w e H IV o sik A ID S i save kaiap i go kam em taim ol m anm eri i slip nam baut o wokim pasin paul na too yusim ol kain samttog olsem kondom tong stopim ol dispeia sik tong kaiap i go long oL

N arapela rot tu we dispeia sik i save kaiap em tong mama i go tong pHttotoi.

Saposm am a i slip nam baut na i no lukautim skin bilong em . Sapos em i bel dispeia i bai kaiap ken i go tong piktoini insait tong bel bilong em.

Long ol dispeia as tasol NAC i bilip strong tru olsem i mas i gat dispeia to i stap tong ol dispeia kain ol lain tong bihatoim bai namba we nau i stap i ken go daun liklik.

Ripot we i stap tong belt dipatm en i soim olsem Papua

Niugini i go pas wantaim namba bHong ol lain husat i gat H IV o sik A ID S na tu wan­taim ol arapela sik nogut olsem gonoria na sifilis.

NAC i bungim het na tingting na i tok aut olsem ol i bai traim long bungim ol plen na pro­gram bilong H IV /A ID S wan­taim ol plen bilong traim tong salim ol Kondom. 01 i laikim olsem dispeia tupeia samttog i mas wok bung o poroman wantaim tong strongim dispeia pait egensim H IV na sik AIDS.

NAC tok ol i bai go pas long dispeia tupeia program wan­taim helpim bitong ol liklik han komiti bitong ol long ol arapela provins.

Long dispeia pait egensim HIV/A ID S na ol arapela sik nogut we i save kam ap taim ol lain i slip nam baut, NAC wan­taim ol lain bilong ol i tok strong olsem ol i bai wok hat tru longskulim ol grasruts i go

inap tong ol bikman long hevi ol i ken bungim sapos ol i no lukautim skin bilong ol yet gut.

CM hap skul toktok bilong ol i bai lukluk long:

• Husat ol lain i mas yusim kondom;

• Wanem taim ol i mas yusim kondom;

• Wei bilong usim kondom;• Wanem hap man o meri i

ken bairn o kisim kondom;• na tu bilong wanem ol man

meri i mas yusim kondom.Bikpela lukluk bilong NAC

wantaim helpim bHong ol dona ejensi na ol arapela wokman- meri long ovasis em bai long traim long wokim pei bilong kondom i daun liklik na tu mas i stap long olgeta hap pies bai isi long Olgeta kain man na meri inap long kisim isi tasol long olgeta hap kona bilong Papua Niugini.

Kumbakor askim Sandaun pipei long noken harim mauswaraFELIX RAMRAM i raitim

SANDAUN pipe! i mas was gut na noken pundaun na harim gris bilong sam pela tain w e i wankato olsem bembe o kago kalt, memba bitong Nuku na Minista bilong Provlnsel na Lokoi Gavman Afeas Andrew Kumbakor i tokaut.

Mista Kumbakor i tokim ol pipei bHongSandaun provins long wok hat bikes hat wok tasol i as bilong kam apim kaikai, mani na gutpela sin- daun.

insait tong w anpeia redto program tong Sandaun M ista Kumbakor i tokaut olsem ol toktok nau i flat raun olsem win

we itoktok tong ol bikpela b $ p e la m ilien Kina na igo antap long biüen Kina.

Em Í tok ol dispela bikpelea nam ba bilong m ani ol sam pela lain i wok long kofim em ol poli- tiks toktok tasol we i bin kamap bipo tong taim bilong ileksen tasol i nogat kaikai Wong em inap yia 2000 nau.

Kago kalt i no nupela long Nuku. Kago Kalt i no nupela tong W es Sepik na i no nupela long Papua Niugini. Kago Kalt i bin kam , i bin stap hia aste, tude na bei kam yet. Sapos wanpeia i no was gut tongem yet o i wanpeia les man na i no save wok hat, tH dispela kain lain bai isi tru tong pundaun tong wok bilong kago kalt,

Mista Kumbakor i tok.Long 1997 ileksen sampela i

bin toktok long bringim i kam insait long Sandaun na kantri ol kain mak m ani olsem K300 milien sdpos ol Ì winim ileksen. Ol i toktok long 140 kilomita haiwe rot we 4-pela ka inap ron long en wanpeia taim na planti arapela samttog moa, Mista Kumbakor i tok.

Memba bilong Nuku i tok insait long Nuku na Aitape ating planti pipei i kaikai long ol dispela mak mani na bel bHong Ot i solap na ol i pulap tru i stap. Sam pela i tok long bringim i kam insait long Sandaun $30 m ilein i kam long kantri FHipins, em i tok.

M inista Kum bakor i tok

olsem stretpela rot bilong bringim ol kain mak m ani olsem i kam insait tong kantri i stap aninit longSeksen 101 bilong Ogenik Lo.

Long bihatoim lo, wanpeia i mas kam long fran dua na i no long beksait dua bilong haus. Dispeia i min olsem wanpeia i mas go tong Nesenel Plening opis long mekim ol kain wok olsem o bringim kain mani olsem i kam insait tong kantri.

M ista Kumbakor i stogaut strong tong ol pipei bitong Sandaun na ol pipe) bilong em yet tong Nuku tong noken harim o pundaun tong ol mauswara na gris lain long kain bikpela toktok olsem we i wok long raun nau.

NATIONAL CENSUS

T O K S A V ETUPELA savem anm eri bitong Australia tong wok bilong senses i am am as long wok bHong oi senses manmeri bHong Papua Niugini.

Tupeia i tok olsem i tru Gavman bHong Papua Niugini i no givim kwfk mani bHong m ekim wok bHong senses tasol wok bHong stretim senses i go het gut.

Nem bilong dispeia tupeia savem anm eri bitong Australia em i M s Patricia Cooke na M ista G ary Simpson. Mis Cooke em i savem eri bilong sens­es na M ista Simpson em i savem an bilong lukau­tim ol ptojek bilong Gavm an bilong Australia.

Gavm an bHong Australia i bin salim tupeia i kam tong Papua Niugini tong gtasim wok bHong stretim 2000 Nesenel Senses.

Gavm an bilong Australia i sapotim 2000 Nesenel Senses na i makim pints K20 m ilien tong mekim wok bilong senses long yia 1998 i go i nap tong yia 2003.

Wok bilong kauntim o i pipei insait long senses bai i stat tong namba 9 dei bilong mun Julai na i pinis long namba 15 dei bilong mun Julai.

Long yia 2001 i go i nap long 2002, bai ol wokmanmeri bilong senses i glasim na stretim gut olgeta samttog na toktok bilong senses.

Bihain, tong yia 2003, bai ol wokmanmeri bilong senses i lainim ol nesenel na provlnsel plena tong wei bilong yusim ol toktok bilong senses tong plenim gutpela divetopmen bilong Papua Niugini.

Long Fraide i go pinis, M s Cooke na M ista Simpson, dispeia tupeia savemanmeri bilong Australia, i bin bung wantaim ol edvaisa na bos bilong 2000 Nesenel Senses tong Pot M osbi.

Long dispeia miting, ol i bin pasim tok tong wei bilong glasim na stretim ol hevi bitong 2000 Nesenel Senses

Mis Cooke na Mista Simpson i bin i stap long Papua Niugini i nap tong 2-pela wik na ot i bin i go long rijinel training bilong ol Hailen provlnsel senses bos long Hagen. Bihain, tupeia I bin raun i go tong Enga tong glasim senses wok long dis­peia hap.

Mista Simpson na Mis Cooke i tok olsem wok bilong senses i no isi na ol bos bilong 2000 Nesenel Senses i mas bosim gut na skulim gut ol wokmanmeri bilong senses long wok bilong oi.

Tupeia i bin mekim dispeia toktok bilong ol tong w anpeia ripot ol i bin givim long N esenel Stetistisen Mista Nick Suvulo husat em i bos bilong Nesenel Stetistikel Opis o NSO . Wok bilong senses i kam aninit long NSO.

Long Sande i go pinis, M s Cooke na Mista Simpson i bin lusim Pot Mosbi na i go bek long Australia long givim ripot bilong ol long Gavm an bilong Australia.

• A usA id , w anpeia han b ilo n g G avm an bilong A u stra lia , I bairn d ispeia n iuspepa spes lo n g h elp im 2000 N esen el S en ses m ekim toksave b ilong o l.

D ispeia toksave bai i kam ap long o lg e ta w ik long d ispeia hap i go I nap long m un O gas.

M6W MOM Toro BO LONG m m IHMkaum sei»-"

t u t o m m n e u n a

m i go k m5 B Í 0 ( ® 1 Í M S e t ë l ' "

m m iso longism BPWf Atea (KAM

OpJL %»

Gavana Vogae i daiGAVANA bilong W es Nu Briten provins Bernard Vogae i bin dai long las Sande bihain long longpela taim em i sik.

M ista Vogae husat i bin gat 54 krismas i kam long ples Kapo insait long Kove eria bilong Talasea Distrik. Em i lusim i stap tripela meri bilong em Lucia, Barbara na M aria na 13 pikinini, tripela bilong ol em ol i lukautim na eitpela bubu.

Mista Vogae i bin winim sia bilong R ijinel m emba bilong Wes Nu Briten taim em i winim 1997 nesenel ileksen. Na em i kam ap olsem Gavana long sem yia bihainim nupela Provinsel gavman rifom we ol rijenel m em ba i m as kam ap gavana bilong provins.

M ista Vogae i bin kisim sik kensa na i no longpela taim em i kisim top posisen olsem rijenel m em ba na gavana long 1997, em bin stat long kisim m arasin long haus sik long Australia na PNG.

Long Desem ba las yia, sik i bin kisim em nogut tru na em ig o long Kimbe haus sik. Long dispela taim , em i givim wok long lukautim provins long han bilong Ekting Gavana Isidore Teli husat nau i wok olsem ekt­ing gavana.

W es Nu Briten i lusim strongpela na gutpela lida husat i bin kamapim planti wok kam ap insait long provins na kantri taim em i stap olsem lida.

Mista Vogae i bin kisim lukaut na m arasin long Kimbe haus sik tasol taim ol i lukim olsem em bau i no inap long kamap orait, ol fam ili na haus lain i bin kisim em i go long ples we em bin dai long las Sande nait 11.30 pm.

Daunbilo em laipstori na sam pela ol bikpela wok kamap we gavana Vogae i bin kamapim long kantri na provins em.

Mista Vogae i bilong Kapo

Ailan long W es Kove eria insait long W es Nu Briten p r o v i n s .M a m a A n t o n i a M agiau bin kariml em long O ges 15,V 1947. Papa bilong em G eorge Keu i wanpela strong­pela Katoiik na M ista Vogae i bin groap long strongpela Kristen fam ili na em bin bihainim wankain rot long skul na wok bilong em.

Stat long 1957, em bin wokim praim eri skul bilong em long Poi Katoiik M isin we nau ol i kolim long Sasavoru. Long dispela taim , ol Katoiik skul insait long W es Nu Briten i bin stap olsem ol liklik han bilong Kinigunan Praim eri skul long Vunapope, Is Nu Briten.

Bihain long em i pinisim Praim eri na hai skul long ol Katoiik skul long W es na Is Nu Briten, em bin kisim wok wantaim Elcom long Rabaul opios olsem wanpela lains- men aprentis. Long wankain taim tu, em bin wokim nait skul loog Rabaul Hai skul na pinsiim Grets 7 na 8 .

Long 1970, M ista Vogae i bin wok wantaim Bogenvil Kopa olsem Liesen opisas na bihain em i kisim posisen olsem rikrutmen opisa wan­taim ol. Tasol em bin lusim dispela wok long 1974 long go bek long ples bilong em na heipim komyuniti long ol nupela senis we i wok long kamap insait long wok poli- tiks na LLG.

M ista Vogae i bin go insait long wok politiks long provinsel level long yia 1977 taim em bin winim sia olsem presiden bilong Kove Lokol G avm an Kaunsil na tu memba bilong komiti. Long 1978 taim interim provinsel gavman i kamap, ol bin ilek- tim M ista Vogae olsem

nam ba wan Prim ia bilong provins. ” Anin it long

ú p e l a p ro v in s e l g a v m a n ¡ s i s t e m tfaim ol 'ileksen i

' k a m a p 'long 1984,

7 Mista Vogae f l bin winim ikpela sapot na

lim pas long wok olsem Prim ia na memba bilong W es Kove.

Leit M ista Vogae i bin go insait long nesenel politiks long 1987 taim Pangu Pati i bin sapotim em long resis long Kandrien/G losta open ilektoret. Em bin kisim bikpela sapot na winim man husat i bin holim dispela sia, Pius Sagumai.

Long 1989, W inti/C han gavman i bin givim em wok long holim M inista bilong Sivil Aviesen. Long dispela taim tu, em bin lusim Pangu Pati na joinim kern bilong Oposisen na go insait long gavman. Em bin holim dis­pela wok inap long 1992.

Taim em i stap olsem Sivil Aviesen M inista, M ista Vogae i bin kamapim sam­pela nupela senis long Air Niugini. Em bin kisim fes- pela Eabas DC10 na putim long ron long ol ovasis flit long skruim gut sévis long intenesenel ron bilong Air Niugini na tu long taim bilong em, em bin opim ol nupela pies long ol turis long kam long en. Long 1992 nesenel ileksen , em bin lusim sia long wanpela NBC ripota, Andrew Posai tasol dispela i no m ekim em wari, nogat. Em go insait long provinsel gavam n na winim sia olsem Prim ia long Ogas 1992.

Long 1995, em bin sanap strong wantaim o i/arap ela Niugini Ailan lida long egen- sim bil long rausim olpela provinsel gavm an sistem bikos ol no latkim dispela

nupela we nau i stap, tasol ol no bin gat namba na sapot long win,.

Long 1997, em bin sanap gen long nesenel ileksen na em i winim sia olsem rijinel mem ba na long w ankain taim tu taim nupela Provinsel na Lokol Level Gavman rifom i kamap, em i kamap gavana.

Ol pipel bilong W es Nu Briten i givim bikpela luk- save long ol wok em bin kamapim taim em i stap olsem provinsel na nesenel lida.

Long 1983, Kwin i bin luk- save long ol sevis long gav­man na komyuniti we em mbin givim long ol, pipel na em bin kisim namba taim em i kisim medal awod olsem Oda bilong Britis Em paia (OBE).

Long 1987, em bin kisim luksave long het bilong Katoiik Sio6 long wol, Pop John Paul 2 taim em i kisim w anpela m edal awod. Dispela em long gutpela wok na kontribusen we gav­man bilong em i wokim long Katoiik Sios insait long W es Nu Briten.

Em bin kisim tu luksave long sevis we em i givim long poüfts taim namba wan G avana Jenerel bilong PNG , S ir John G uise i awodim em Indipendens de medal.

Ol sosel divelopmen we em i kisim luksave long kamapim long W es Nu Briten em long, konstraksen bilong Bialla, Kandrien na Glosta H ai skul, kamapim edukesen rifom long provins, sanapim ol h e ll senta na etpos insait long ol rurel na eben eria long W es Nu Briten, Kimbe Jenerel Haus sik wod wing na beim paia sevis trak bilong P aia sevis stesen long Kimbe.

Ol infrastraksa divelop­men em i kamapim long provins na kantri em long kisim D C Eabas i go long Air Niugini ovasis sevis, apgre- tim Jacksons ples balus

Benard Vogae Gavana Wtong Wea Nu Britenteminol i go long intenesenel level na tu long Tokua pies balus long Is N u B riten, apgretim Hoskins pies balus tem inel, kirapim provinsel siping atoriti, sekyurim m ani long Yuropien Yunien bilong sanapim Lucas waka dabel lein bris, sekyurim m mani long AIDAB bHong kamapim Kandrien Glosta Integretet Divelopm en program na wokim B ialla-B akada ring rot.

O l ikonomik divelopm en we em bin spiahedim em long, m atti milien kina Kulu- Dagi na Kove In len W ei Pam projek, sanapim C ape Holman Koporesen em bis- nis han bilong provinsel gav­man na o l liklik han kam pani olsem ol supam aket, hatw e na kopra sab depo ejensi long ol liklik bris insait long W es Nu Briten, kam apim haibrit kokonas na kakau divelopm en projek long provins, kirapim ol liklik bis- nis man na meri kredit skim long heipim ol i kiism dinau mani long ol kom esel beng na ol arapela samting moa.

Long sail bilong provinsel politiks divelopmen, o l wok

kam ap em bin go pas long ol em, draftim na kisim W es Nu Briten Provinsel konsti- tusen na Provinsel Asembli standing oda, introdusim kom yuniti gavm an sistem we I rausim lokol gavman kaunsil sistem na kamapim 24 konstituensi anlnit long provinsel gavm an sistem na kamapim long long larim .ol nom inetet m em ba i makim ol wan w an kom iti long asem bli.

O l bin kisim bodi bilong leit M ista Vogae i kam long Mosbi bilong Palam en na ol memba na pipel i givim luk­save long en, wokim funeral lotu long en long Sen Joseph’s Katoiik haus lotu long Boroko na long tude, Fonde ol i karim bodi bilong em i go bei long Kimbe long planim em long pies bilong em long Kapo Ailan.

P lanti ol bikm an long provinsel na nesenel gav­man, ol pren na pablik husat i save long en I autim bikpela tok sori tru lonbg lusim bikpela na gutpela lida husat i gat nam ba long kamapim planti gutpela wok long W es Nu Briten na PNG.

RM- £AUM PiASA I60W6IW IW A M F E IA á W M A M P 6 líú B 0 J

w m M A I A L A - I 1

M l CC9KA

in

Ñ M i m w . ,

b m . ' w i t m\ w m

CM SlMCWM 1SIAPMAWICIM WWPaA SAtftM COffiH) MAN AJA 1m CM W^pa-A MAM TA2H-BWM

PAfüAM'ÜúiN l ì

A W 1 W B A là O U lN irô P K M A P M . i i m ^ u e M M K lU lM e M

/ « « W W W !

■ ■ ¡u iuéM

;v»V

Arawa holim namba wan lo na oda semina

MOA long 50 pipel bilong Sentrel BogenvH i bin pinisim nam ba wan lo na oda kos long Arawa long las mun.

Ol lain i bin makim olgeta grup insait long komyuniti na ol bin bung wantaim ol plis, Pis Monitering Grup, ol sinia m em ba bilong sios na NGO grup long M ariM ari haus lotu long tupela de to na oda semina we i bin kamap long Februeri 8 na 9.

Bikpela as tingting long holim bung em long toktok long rot we Arawa taun na Bogenvil i ken bihainim long daunim ol hevi we i karamapim lo na oda long nupela Bogenvil.

W anpela sam ting we ol lam long bung I kamapim strong long bung ya em luksave i m as kamap na stap na ol famili i m as givim ol gutpela stiatok long ol pikinini bilong ol long bihainim gutpela pasin.

Bung i bin lukluk tu long ol wok

bilong stretim Bogenvil, pies na tu kamapim bel isi pasin. Antap tu long dispeia, toktok i bin kam ap olsem i m oabeta long ol m eri i stap insait long wok bilong plis long lukim olsem olgeta manmeri i stap long rot na wok bilong ripotim na stretim ol hevi.

Tony Annandale bilong Nu Sitan P lis Fos i bin givim toktok long strongim ol komyuniti long karimaut m oa wok long daunim ol hevi bilong lo na oda.

M ista Annandale bai go pas long wanpela grup we bai makim na tren- im ol oksileri plis fos long ailan.

M ista Annandale i tok ol bai kisim nam el long 30 na 40 yangpela m an­m eri long kisim trening olsem ol oksi­leri plis. Trening ya bai kisim sikspela wik long wokim.

Australian Federal Plis i bin spon- serim dispela tupela de kos.

WANTOK Mas 9,2000 pes 5

16 pipel kisim bagarap long gan paitADAM ELLIOT I raitim

16 P IPEL i stap long haus sik long Aitape nau bihain long ol i kisim bagarap insait long wanpela pait we sam pela lain i yusim gan. Dispela pait i bin stap namel long ol pipel bilong Teles na Lampu.

Long dispela 16 pipel, 6-pela i stap long Raihu Haus Sik na 9- pela i stap long Aipokon Sab-Helt Senta. Plis i no sasim wanpela man yet.

A itape Plis Stesen Komanda, Andrew Yeki i tok wanpela soka pilai long las mun i bin statim dis­pela tripelá de pait stat long Tunde 22, Februari.

Taim dispela pait i kamap, Komanda Yeki i givim wan wik long ol pipel husat i bin yusim gan long pait tong givim ol gan bilong ol i go long plis.

O l plis long A itape i bin go long Malol long W es Kos bilong Aitape long lukim of pipel i givim gan bilong ol i go long han bitong ol plis na statim toktok bilong stretim dis­pela bevi.

O l pipel i harim dispela oda na i givim ol gan bilong ol i go long plis tong las wik. OI i givim 6-pela gan i go tong Aitape plis olsem wanpela rot bilong stapim dispela pait.

Is S ep ik gat nupela

edm in is tre taN ES E N E L Eksekyutiv Kaunsil (N E C ) long las wik i makim 4-pela ekting edm inistrta bilong 4-pela provins. O l dispela bikm an em G aiun Kassas M adang, H osea Turbarat Is Nu B riten, Lim a Dotaona Nu Ailan na Dokta Sibona Kopi Sentrel provins.

Long Is Sepik provins, kabinet i m akim olpela M orobe Deputi Provinsal Edm inistreta Nelson Hungrabos olsem provinsel edm in­istreta. M ista Hungrabos i bilong N am atanai long Nu Ailan provins i bin wok tongpela taim wantaim M orobe provinsal edm instresen long sait bilong Rises na Edvaisori.

Long O ro provins kabinet i m akim gen M urray M aroroa olsem provinsal edm inistreta. G avana Siem bo i bin rausim M ista M aroroa túpela taim long bikhet pasin. Tasol ol wok painimaut i kam ap na kliaim em long ol dispela toktok.

O I ekting edm inistreta bai wok wanpela mun tasol inap long gav- m an i stretim gut nem m akim tru ol edm inistreta bilong ol dispela provins husat i gat ekting edm in­istreta.

Ol marl ken Itelpim developmenMATHEW PAIYAU i raitim

OL m eri inap long givim bikpela helpim long wok developm en insait long famHi, komyuniti, provine na kantri olgeta. Dispela em bikpela as tingting insait tong wanpela kibung bitong ol meri we W eltea opis tong A itape i bin gopas long eni

Insait tong dispela kibung ol m eri I bin paitim toktok long wok na stodaun bilong ol meri long yia 2000 na i go na wanem ol samtingi save pasim ol long soim strong na save bilong ol long helpim wok developmen.

A itape Asisten W eltea opisa bilong ol pikinini, Noel Moksen, husat i bin stap tu long dispela kibung i tok, "Pianti samting i save pretto! ol m eri long sanap strong tong soim save na strong bilong ol tong helpim wok developmen insait tong Papua Niugini.

"Sam pela tong ol dispela samt­ing em kastam, kalsa, na pasin nogut bHong ol man long daunim ol m eri long Sfamili, komyuniti na long ol kain kain wok insait long ol taun."

Em i tok ol m eri inap long mekim pianti wok ol man i save mekim we save bilong o( meri i win tru tasol ol i no gat fridorr^ long soim dispela, save bilong ol.

Bihainim dispela, ol meri i bin kamapim sam pela tingting long wanem samting ol bai mekim long pulim tingting bilong ol manmeri long luksave na sapotim fridom na rait bilong ol meri na long luksave olsem ol meri inap long yusim save bilong ol long kamapim na strongim kain kain wok devetop- men.

Sam pela long ol dispela samting em: dram a, singsing, givim aut ol liklik buk stori long ol kain samting na pasto i save bagarapim na dau­nim ol m eri. I gat pianti ol arapela samting ol bai mekim. Dispela ol samting i kamap long wanpela bikpela de bilong ol m eri Intanesenel De Bilong Ol M eri* 1

long M as 2 4 ,2 0 0 0 .Ol meri (ong otgeta hap tong wol

bai selebretim dispela de long wan wan kantri bilong ol. O l bai sete- bretim long stai) na pasto bilong ol yet bihainim kastam na kalsa bilong ol wan wan.

M ista M oksen i tok dispela kibung ol i holim long Aitape i karamapim tasol Aitape Sentrel. Tasol i bin gat ol mausmeri long ol harapela Lokol Level Gavman eria i bin kam tu long dispela kibung. Em i tok tu olsem , ol m eri long ol narapela LLG eria bai i mas holim bung bilong ol yet long plenim wanem samting ol bai mekim long dispela de.

M ista M oksen i tok dispela intanesenel de bilong ol m eri em i de bilong ol meri long olgeta hap long wol long bung wantaim na tokaut long fridom na rait bilong ol long yusim save bilong ol long kato kain wok developmen.

D evelopm en S eketeri long Aitape Daiosis opis, Lucy Keino i tok pianti o l m eri long ol komyuniti tongwe long Aitape, bai selebretim dispela de long wan wan komyuni* ti bilong ol y e t Dispela em long wanem , em i hat tum as long trenspot, m ani na kaikai long olge­ta i go bung long Aitape. E m i tok tù olsem, selebresen long pies bai kirapim tingting bilong ol manmeri long ples long sapotim na stap insait long dispela selebresen.

Bisop Anonga Pingina lusim wok bihain long 27 krismas wok mlsinLUTERAN Bisop, Anonga Pingina i pinisim wok bilong em olsem Papua distrik presiden long Sande M as 5 ,2 0 0 0 long Mosbi bihain long 27 krismas wok misin.

Long ai bilong moa long 2000 Luteran manmeri bilong NC D na ol visita i kam long Papua rijon na tu long arapela provins Bisop Anonga i lusim dispela wok bilong go pas long Luteran Papua distrik I go long han bilong nupela presiden, Reveren Sommy Setu bilong Karkar, M adang provins.

Long lukluk insait long stori bilong Bisop Anonga Pingina, mama i bin karim em long pies Sio long Kabwum distrik, M orobe provins long Ogas 25, 1940. Papam am a i bihainim tok bilip bilong Kristen long kisim em i go long batais long Septem ba 141941 na bihain go gen long konfemesen long Novemba 6 , 1956 taim em bin kam ap 15 krismas.

Anonga i bin statim skul bilong em long tok pies skul long Sio long 1952 inap 1954. Long 1955 na 1956 em i bin pinisim Luteran misin praimeri skul long Hurap, Kabwum distrik. Long 1957 na 1960 em i go m oa long Eria Intam ediet Luteran misin skul long Hurap yet. Long 1961 em I go long

Bumayong hai skul long Lae. Long 1962 inap 1965 em pinisim sekenderi edukesen long Bugandi provinsel hai skul.

M ista Anonga ib in go moa long Tioloji Koles na kisim trening long owk pasto long M artin Luther Sem inari long Lae, Morobe provins long 1966 inap 1971. Long 1970 em i bin go mekim trening wok olsem Vika long Mumeng Distrik na long 1971 em graduât long Martin Luther Seminari long wok pasto. ?

Long 1972 ELC-PNG i makim em long wok pasto long Mosbi siti. Long Januari 14 1972 ELC-PNG sios i salim em long mekim wok long M osbi. na em i stap 6-pela mun namekm wok pasto long Gud Sepet Luteran sios long Koki. Long Epril 1972 em kirapim nam ba 2 kongrigesen na kolim nem M arim ari kongregesen long Godens. Pies i bin gat bikpela bus yet long dispela taim. Tude yumi sanap long dispela graun M arim ari haus lotu i sanap nau.

Long Mei 14, 1972 Dedikesen bilong Marim ari haus lotu. Bisop Anonga i tok d is­paia nem bilong M arim ari em bikos em i ting em gut pela tok. O l manmeri i step long dis­paia marimari olsem tingting bilong God, na God i givim m arim ari long ol manmeri.

• Bleep bilong Anonga Pingina.

Long 1978 nem seket i kamap, Popondeta na Mosbi seket i stap aninit long Yabim distrik. Oktoba 1978 Seket konfrens makim Pasto Anonga kam ap seket presi­d e s Long 1980 Kerowagi Sinod long Simbu distrik i tokaut long Papua rijon yet i mas sanap olsem w anpela distrik insait long m am a sios, ELC-PNG .

M as 1 ,1 98 1 Papua kam ap namba 8 dis­trae insait long ELC -PN G . Novemba 1980 inap 1989, Papouadistrik kon ieren si makim Anonga Pingina ikpm ap Papua distrik pres­id es

Long 1969 P a p u a d is trii konfrens long C ape Rodney i m akim Reveren 'Anonga Pingina i kam ap Bisop na em holim dispela wok i kam inap long dispela yia 2000.

Long 1999 B isopAnonga Pingina i risain long wok BisopTaim Papua Distrik Kbkrkon- ferens i bin makim Pasto Sommy Setu olsem preuden bilong Papua distrik.

Long M as 6 , 2 0 0 0 H et Bisop. bilong Luteran siosB isop D oktaW ealey Kigasung I witnesim nupela presiden Sommy Setu i

Luteran, Bisop kam ap kisim pies bilong Bisop Anonga Pingina.

• Heft Minata, Ludgar Mon wantahn ol arapela bikman bilong gavman, belt, sios na praivet sekta na ol sios mamba long taim bilong bleaim Senta. Potos: Isaac Ikuavi.

Asdaiosis na Eksskyuthr manaba bilong haus aik bod. Long raft em Nunak> Asbisop Hans Shwemmer na Bisop Brian Barnes bilong Mosbi Asdaiosis long taim bilong bMm senta.

M e d ik o l s e n ta b a i s k ru im w o k b ilo n g J is a sVERONICA HATÜTASI

NUPELA Katolik Sen M ary's Medikol sente long Mosbi we ol bin biesim long las wik Trinde bai skruim wok bilong givim belt sevis insait long kantri, Nunsio Asbisop Hans Schwsmmer taim em i biesim nupela sente I bin tok.

B n i tok dispela em paionia wok long Katoflk Sloe I go insait long praivet praktis bilong helpim gavman long skruim

wok bilong givim helt sévis i go long ol pipel.

Asbisop Schwemmer i bin tok sente bai bfrainim pasin na wok bilong Jisas long lukautim ol sik m anmeri na pikinini.

Pater Lawrence Lee em Vika Jenerel bilong Hongkong Katolik Asdaiosis we i bin givim bikpela helpim tru long kirapim diapela nupela senta na tu 8alim ol m arasin na ol masin bilong yusim long senta- i skruim tok bilong Asbisop Schwem m er na tok bikpela

tingting bilong Katolik S io sem bilong lukautim ol sik na trangu we i bihainim lekhan bilong Jisas.

Em bin tok projek long sanapim senta i woik nam el long Hongkong Katolik pipel na PNG na dispela i soim sapot we ol susa sios i gat long wan­pela arapela.

Sente i kisim nem bilong M arna M aria olsem petron Santu bilong lukautim em (senta).

JAMES KILA i raitim"Taim mi lukim P ater Mathew i kisim odinesen, olgeta driman na tingting bilong mi i senis. M i senisim tingting na mi promis long be! bilong mi olsem mi bai kam ap pater na sevim ol pipe) bilong mi,” P ater Harry i tok.

Papa bilong P ater Harry i bilong likKk pies Korekorefo long Asaro na mama bilong em bilong M ingende long Simbu provins.

P ater H arry em i nam ba wan long famili bilong em . Em i gat tupeia brata na wanpela susa. Nau yet papa bilong em i wok olsem wanpela kom yuniti skul tisa na mama bilong em I wok olsem nes long haus sik.

Em i tok papam am a bilong em i bin sapot im em gut tru taim dispela tingting bilong em long m ekim wok pris i bin kamap.

"Papamama bilong mi em ol i strongpela Katolik m anm eri na taim mi tokim ol olsem mi laik wok pris, ol i amamas tasol na givim olgeta sapot long m i,” P ater Harry i tok.

W anpela narapela man husat i M i givim bikpela sapot na skul toktpk long Pater Harry etn dispela namba wan pater bilong Isten H ailens provins, Pater M athew Landu.

Em i tokim P ater Harry long go het long dispela singaut i kam long Papa God. Pater M athew em bilong Unggai long Isten Hailens.

• Bisop FrsnosMM Gahare long Goroka.

Nau yet P ater Harry ) stap insait long oda bilong Daiosisen.

P ater H arry i bin mekim komyuniti skul bilong em long Tofeto kom yuniti skul long stet long 1979 i go 1984. Bihain e m i go mekim haiskul bilong em long G orokaD em onstresen H aiskul long 1985 i go 1988,

Stadi bilong em long wok pater i bin stet long 1989 taim em i go long St.Fidelis m aina sem inari long M adang. Long 1992 em i go long Fatim a long W esten H ailans provins, na I ong 1993 na 1994 em i mekim pastorei wok bilong em long Goroka daiosis.

odenim

B ihain long 1994 em i go bek long mekim spiri­tual yia bilong em long H agen. Bihain long dis­pela em i go stadi long Holi Spirit seminari long Bomana long 1995 i go long 1998.

Pater Harry i bin kisim blesing long kamap Dikon long Januari 1999.

B ihain tong samting olsem wanpela yia, em i kisim blesing long kamap pater long Januari 28, 2000.

Bikpela tenkyu bilong P ater H arry I go long olgeta lain fam ili bilong em na ol gutpela pren na wantok na tu long Pater M athew long givim ol gut­pela skul tok.

WANTOK Mas 9,2000 pes 7

M araw aka p ip e l In o am am as lo n g s til p asin

lo n g G o ro k a tau nYAMES KAY I raitim

long salim . Tasol taim ol

PLANTI ol lain pipe! insait long M arawaka aria long Isten Hailans provinsi no amamas tru long kain stil pasin i save kam ap long ol insait long Goroka taun.

Bikpela toktok i bin kamap insait long wan- pela miting las wik long Marawaka distrik stesin we ol pipe! I tokaut strong olsem dispela pasin nau i wok long kamap long Goroko i no gutpela.

Planti ol dispela pipel em ol kopi fam a husat i save karim ol kopi bilong ol i kam long balus long salim long ol fektori long Goroka.

W anpela mausman bilong ol, Kuzi Kambani i mekim dispela toktok insait long wanpela mit­ing we i bin kamap long Marawaka stesin las wik wantaim ol opia bilong Kopi Indastri Koporesln (CIC).

M araw aka em las pies tru insak long Isten Hailans provinf. Nogat rot i stat long Mafawaka i go long Goroka. Q tttk- lik balus olsem MAF, SOA Aviesin na New Tribes tasol i save flai I go insait long Marawaka na karim ol kqpi i go aut long salim long taun.

Mista Kambani I tok olsem dispela palm bilong stil na pulim paus bilong ol busman otoem ol lain bilong. Marawaka in o gutpela pasin. E h i tok olsem ol pipe! bilong em i save hatwok tru long wok kopi na ol i save bairn balus na karim i go long Goroka

kaika i long stua na karim i go bek long pies, ol raskol lain i save bihainim ol na pulim w alet o paus bilong ol na ronawe. Em i tok olsem ol turangu pipel bilong pies i save west- im m ani long bairn balus long karim kopi i go long G oroka. Hap m ani ol i kisim i save go long bairn ol kaikai bilong ol. Olsem na ol raskol i no save mekim gutpela pasin long stil long ol pies lain.

M ista Kambani i tok olsem sapos o l lain raskol manki bilong taun i tingling gut, orait ol i m as go bek long pies na planim kopi na ol bai kisim mani. O l i noken stap nating long taun na stil long ol p ies lain, husat i hatwok tru long painim rot long kam long taun na salim sam ting bilong o i na kisim mani.

O l p ipel bilong M araw aka em ol lain bilong groim ol gutpela kw aliti kopi tru . Kopi b ilo n g . o l em Ogenik. D ispela i min olsem kopi b H d n g o li nogat o l wait- m an marasin long en. O l i groim stret long pies na to p i ya i gat ol gris bjlonggraun bilong pies s tre l >;

Insait long wol maket p lan t! kantri i save lafldm kopi we i Ogenik. Long PNG kopi we i O genik i save kam long ol pipel bilong Marawaka, Menyamya na ol narapela eria insait long bus bilong kantri.

Banz asples i no wanbel long ol kampani

JAMES SAKULi raitim

I GAT sampela kampani insait long Banz taun iong Not Wahgi husat i no Dihainim planti agri­men long wokim bisnis insait long dispela hap na dispela ol kampani i abrusim polisi bilong IPA (InvesmenPromosen Atoriti) na dispela i wok long mekim-planti ol asples na papagraun belhat nau.

Dispela toktok i kamaut long maus bilong wanpela lida bilong Banz, Banza Waldam. Mista Waldam i tok moa olsem ol dis­pela kampani i holim pasin bilong bipo long kolomel taim na paulim ol asples na papagraun. Ol i toktok strong na

pretim ol, sampela taim ol i grisim ol wantaim sampela kain mani na kago samting long holim ol i stap olsem sekyuriti na hapsait wokim bis­nis.

Mista Waldam i tok nau olsem dispela kain papa bilong kampani i mas lukaut na i stap bikos ol sampela save- man bilong asples yet i wok long bung na tingl­ing long kamapim wan­pela asosiesen long luk- luk i go moa insait long dispela kain ol hevi na pasin.

“Sapos dispela asosiesen i kamap strong na ol i painimaut olsem i gat sampela paul pasin i stap yet wantaim ol dispela kam­pani, ol bai kotim ol stret, Mista Waldam i tok olsem.

Stirn bla kamap strong long BanzBANZ distrik insait long W esten Hailans provlns, “Stim bia,” em wanpela strongpela kain horn bru i wok long kamap strong na planti yangpela man na men long komyu- niti i wok long drirtgim dispela Horn Bru nau long Banz. I no ol grasruts long pies tasol i kisim dispela, nogat. I gat oi ol wokman bilong gavman na kampani tu i wok long bihainim dispela pasin.

W ok painimaut bilong Wantok i luksave olsem dispela stim bia i kamap bikpela stat long taim kantri i painim hevi bilong mani na prais bilong o) samting i go antap tru. Oi

manki long pies i painim hat long bairn bia tru (SP) long hotel o klab bikos prais antap tru olsem na ol i stat long wokim na dringim dispela stim bia.

Prais bilong wanpela botol bia tru long fektori (SP botol) em i K4.00. Sem botol i gat stim bia long em tu i wankain prais tasol wanpela botol bia tru i no inap spak. Sem botol i gat Stim Bia bai mekim ol man i spak ionglong olsem ol i dringim wanpela katen SP pinis.

Taim Wantok i askim sam pela yangpela

bilong wanem ol i wok long dringim dispela bia bikos i gat sampela ripot olsem stim bia i gat moa strong i winim ol strongpela dring kamaut long fektori.

Planti yangpela i sutim tok i go long gav­man. O l i tok gavman i bagarap. Strong bilong mani (Kina) i go daun daunbilo tru orait prais bilong ol samting i go antap na antap oigeta. Wankain tasol long prais bilong SP bia olsem na ol i wok long dringim dispela bia long pies long ama- masim ol y e t

■MEW

NPF kamapim nupela kastoma sevis senta

ipe la i am am as long tokau t olsem m ipe la I kam apim nupela kastom a sevis senta w e ba i helpim o l kontrlbuta long Papua Niugini husat I ring long save long NPF savings

na pain im au t long aplikesen bilong skul fi na wokjm haus.%

Dispela senta bai g iv im isi rot lo n g o l m em ba i ken save long m em - basip rekot na of a rape la toktok ol I laik save long NPF. O ll&m nupela rot b ilong m ipe la long stretim g u t sevis b ilong o l m em ba, o l senis long te le fon sistem bai ora itim o l wokm an long givim bek ol toksave i go bek stret bihainim askim b ilong ol m em ba.

NEC Papua. New G uinea, i m ekim dispela nupela kain te le ton sistem ol i koiim, Private A utom atic Branch Exchange (PABX)

Senta tu i g a t inap feks masin na kom piuta we i jo in w anta im AS400 sofw ea we i holim o lg e ta rekot b ilong o l m em ba. Bai NPF i g a t Websites long nam el bilong m un Mas w e ol m em ba i ken yusim Intanet long kisim ol askim na toksave bilong ol stret.

Ol wokm an bilong dispela kastom a sevis senta M athew Passingan na Sibona Varo ba i helpim ol m em ba w antaim ol askim o l i g a t long m em basip b ilong ol. Yu ken tok tok w antaim 61 long te le fon nam ba 326 9522 we i g a t 5-pela lain o r salim feks long 326 5603.

Toksave bai kam ap b iha in long edvetisem en ta im In tanet i kam ap na ol m em ba i ken save long In tanet adres long pinis bilong dis­pela mun.

Henry T. Fabila, MBE M anaging Director

M ipela i am am as long wok wantaim NEC Papua New G uinea long kam apim isi na gu tpe la te le fon sevis long help im ol NPF kontributa na kastom a .

E 1

WANTOKpes 8 Mas 9,2000

Nogat belt sevls CAC kisim salens M i go sekim prats long Madang

long Long AllanMARTIN HAWEKiraMmSAMTING olsem 2000 pipe! bilong Long ARan insait long Madang Provins i no moa kisim ol gutpeia halt sevis olsem oi i save kisim bipo bihain long ol belt woka long ailan i stapim wok bilong ol.

W anpela maus man bilong ol Long Ailan pipel, M athias Korona i tok w anpela belt woka i bin mekim nogut long wanpela sik man long haus

sik ria dispela sik m an i beì- hat na kros wantaim dispela helt woka. Bihain oi piis i go insait na stapim dispela kros pait na sasim dispela sik m an long baim K200 fain i go long dispela helt woka.

D ispela pasin i bin kam ap na gutpeia helt sevis i go het tasol bihain tiklik program m enesa bilong Raikos Distrik i singautim olgeta ol helt woka long lusim Long A ilan. Dispela i kamapim bikpela hevilong wanem n o g a tm o a

helt sevis na ol sik m anmeri na pikinini i kisim bikpela hevL

Mista K orim ai tok stat long dispela taim i kam inap nau, wanpela bebi i gat wanpela krismas na wanpela m arna i dai taim em i laik karim .

Olsem na em i askim provinsel edm inistresen na provinsel helt atoriti long glasim dispela bevi na stre- tim kwik bipo long pianti moa pipel b a i lusim laip bilong ol.

Madang bai gat lu k lu k i go long 2000’ fiata grupWENCESLAUS MAGUN i

raitimM ADANG Visitors na Cultural Bureau (M VC B ) bai ronim wanpela ‘Lukluk i go long 20 0 0 ' tia ta skul na kamapim wanpela tiata grup long mun Epri bilong helpim ol pipe) bilong M adang long luksave long sindaun bilong ol long dispela yia 2 000 na ol yia i kam bihain, D airekta bilong M VCB Taba Sttau i tok.

Astingting bilong dispela skul na tiata grup, em bilong helpim ol pipel bilong Madang long luksave long laip stori bilong M adang long taim bipo, glasim ol senis i kam ap long dispela taim wantaim ol gutpeia sevis na ol hevi i kam wantaim devel- opmen.

Kain ol hevi olsem bevi bilong lo na oda, smokim spak brus, dring bia, na ol wok developm en long provins we i bagarapim ol welbus, graun, w ara, solwara na ol samting bilong ol.

Long wankain taim ol dis­pela tiata grup bai skulim ol pipel long stap insait long ol

wok developm en i kam ap long provins olsem bai ol pipel i no ken sanap long sait na lukim ol kam pani na ol ausait laici tasol i kisim ol gut­peia sevis long kam apim developm en long graun, w el­bus, w ara na solwara bilong ol.

M ista Silau yet b a i stap olsem produsa bilong dispela fiata grup na man husat i bin statim Raun Raun tiata grup na holim wok olsem dairekta bilong dispela tiata grup na nau i stap olsem D airekta bilong M adang Yunivesiti Senta, G reg Murphy bai go pas long skulim oi m em ba bilong dispela lu k lu k i go long 2000’ tiata grup.

M ista Silau i tok dispela skul bilong tiata bai kisim foapela m un. M VC B bai kisim tripeta memba bilong ol tiata grup insait long 6-pela distrik bilong M adang na ol arapela memba bilong dis­pela tiata grup bai kam long ol m em ba bilong Raun Raun fiata grup long Goroka.

Em i tok o l m em ba bilong Raun R aun tiata grup bai helpim o l m em ba bilong M adang long strongim ol

long ekt na tu givim ol ara­pela save bilong e k t.

M ista SUaui tok bihain long foapela mun bilong tiata skuL dispela lu k lu k i go long 2000* tiata grup bai i go putim aut tiata p ilai long wan wan distrik. Em i bilip dispela bai kisim sam ting olsem tu wik o moa.

Em i tok taim ol i kam bek long o l distrik, ol bai soim stai! bilong tiata grup bilong ol long ‘Apex H all' na tu long Laivodan pilai graun.

M ista S ilau i tok, kos bilong ronim dispela tiata skul em i K 50.000 na kos bilong go aut long ol distrik na skulim ol pipel bai kos olsem K 100,000. Em i tok bikpela mani bai go long baim balus, sip, na ka bilong kisim dis­pela tiata grup i go aut long distrik.

Em i tok M VCB bai go pas long painim rot bilong painim dispela m ani na em i askim ol bisnis haus, o l pipel bilong Madang na ol pren bilong ol pipel bilong M adang long helpim M VCB long mani na ol arapela helpim.

M ADANG Taun M eya Steven Amanasek i askim ol wok manmeri bilong opis bilong Konsuma A feas Kaunsel (CAC) long go long M adang na sekim prais bilong ol kaikai long stua.

M ista Amanasek i tokaut long dispela hevi bihain long ot pipel bilong M adang na o l lain i stap long Madang taun i go kompien long opis bilong en long dispela hevi. Em i tok ol pipel bilong Madang i karim pen bikos ol bisnis haus i laik mekim mani kwik na i no wari long hevi bilong ol pipel.

Em i tok ol praivet kam -

peni i am am as long disisen bilong gavm an long kamapim Veliu Aded Takis (VAT) na i luk olsem oi i hapim tum as prais bilong ol kako na sevis ol i givim . Em i tok o l bisnis tiaais insait na ausait long M adang taun < m ekim wankain pasin. Long dis­pela as, em i askim o l bis­nis haus tong helpim ól p ip e ln a in o k e n s tiH o n g o l pipel. % ,

Mista Am anasek i laikim Komes Dipatm en long go insait long dispela taim na glasim diapela hevi. Long wankain tM im em i laik save sapos o £ wok m anm eri bilong C A C insait tong

M om ase rijan tong Lae opis i go long M adang na karim aut wok M ong ol. Sapos ol i no mekim wok bttong oi , ora item i laik save wanem As ol in o mekim wok na i m ekim ol p ipel bilong M adang i bunglm dispela hevL

Em i tok M adang j wok long kam ap bikpela wan- taira kain kain developmen i kam ap na am i bilip CAC i m as saiim .wanpela opisa bilong o l i go wok long M adang. Em i tok sapos gawmán i no lukautim ól pipe! insait long kain pl héW; M adang provins bai go hat long bungirn pianti ol pasin nogut na hevi.

MVCB na KPI bai ronim musik skul

long mun Ogat. Na Madang Festlvol bel kamap long dispela fatai tu. NCC na MCVB i redim (Aspela program, Poto: Wenceslaos Magun.LONG las wik bilong mun Taba S ita l i tok dispela emM as, Madang Visitors na Cutural Bureau (M VC B ) na Kristen Press Inc, (K P I) bai ronim wanpela musik skul bilong skulim ol musik m an- m eri bilong Madang long we bilong kamapim musik bilong tumbuna long stail bilong ol w aitm an o Kontemporari musik.

D aireida bilong M VC B

i namba Wan taim M adang provins bai i gat kain skul olsem.

Em i tok ol bai yusim ol kain musik long tia ta , redio pilai, piksa, na oi kain pasin olsem. :í

M VCB 3 gat plen long kisim tis a p o n g M usik long Yunivesiti bilong Papua Niugini tong go long

M adang na ronim dispela skul insaittong túpela wik.

M ista Silau i tok MVCB bai kisim 15 m anm eri bilong M adang husat i gat save pinis long mekim musik na helpim ol wantaim dispela nupela save.

M VCB bai putim K3.500 na K PI bai putim narapela K 3.500 long ronim dispeia skul.

Madang Provinsel Disasta Opis laikim K1 milionDAIREKTA bilong M adang Provinsel Disasta Opis, Norman Philemon i askim ol m arim ari grup na ol bisnis haus long kantri na ovasis- long givim opis bilong em K1 milion bai em i ken wokim nupela opis long Rabtrad bris eria long Madang taun.

M ista Philemon i mekim dispeia askim bihain long em i no kisim gutpeia bekim i kam tong Nesehel Disasta Opis (N D O ) long M osbi na Madang Provinsel Gavm an (M PG ) inap long las 10-pela yia.

Em i tok bikos N D O na M PG I no

glasim askim bilong em , em i mas painim ol arap e la lain bilong helpim wok bilong provinsel disas­ta opis long M adang.

M ista Philem on i tok wok bilong disasta long provins na kantri em i wanpela bikpela samting na gav- m an i mas givim nam ba wan tingl­ing long en.

Em i tok nau yet spes long M adang Provinsel D isasta opis em i liklik tumas. Long dispeia as, ol i no gat inap s p e rb ito M kamapim w anpela bakaiuew e o li te n putim ol sapial bilong o l samting ol i laik

salim i go long ol pipel we birua bilong tait, graun i bruk, maunten i pairap, na solwara i wasim pies bilong ol na bagarapim sindaun bilong ol pipel.

Em i tok tu olsem nau yet em i sot long wok manmeri long opis. Em i bin askim gavman long givim em tripeia moa wok manmeri tasol em i no kisim gutpela bekim .

M ista Phüemon i tok dlspéla hevi i save mekim wok bilong givim sévis i go long ol pipel long pies i kisim bagarap i save go isi tru n a '

pianti laip t saveLong wankain taim , em i askim

ol pipel bilong Ramu husat i stap arere long wara Ramu tong lusim ples bilong oi na i go wokim nupela ples antap long m aunten, we ta it i no inap bagarapim ples bilong pl.

D ispela strongpela tok lukaut M ista Philem on i m ekim , i no bilong dispeia taun taso! bilong ren na wara I solap. Nogat.'Em < tok ol pipai I m as tingting long bihain taim na stretim sindaun bilong ol long dispela taim .

Mista Philemon i askim tu ol pipel long Teptep, Usino, Burtdi na ol pies long maunten long lusim ol pies we graun inap bruk, na go wokim nupela pies bilong ol long gutpeia hap bai ol tu i no ken bungim birua bilong graun i bruk na kilim ol.

Long ol pipel bilong nambis, em i givim ol strongpela tok lukaut long i no ken pulimapim dingi bilong ol na tu i no ken go aut long solwara long taim bilong bikpela ren na win.

Morobe lukluk long ol gutpela rot projek

FRANCO NEBASI raitim

GAVANA bHong Morobe provini Luther W thga > tok Morobe Gavm an i nau lukluk long wokim moa rot i go insait long ol eria bilong provins.

Long wanpela nius konfrens long lae wik M ista Wenge i tok AusAkf I nau w okfortg mekim stadi long o l sanftng i ken kam ap long G araina Véli eria, na Kabw Um Laerot w ebai pirite long Juiai na in ap iko e olsem K 500.000. < •

Nesenel Gavman tu I givim K4 milien long bilong Lae Saidor (M adang) rot we wok bikpeia Haiwe bai stat long neks yia.

Em i tok taim Nesenel Gavm an i w ok long lukluk long wokim bikpeia haiwe rot, m ipela long provin* sai level i traim mekim ol Hklfk han rot i go long ol

M ipela i lukluk long divelopim kopi olsem wan- pela bikpeia ekspot bai inap pulim m ani i insait long provins. M ipela tu bai sapotim kakao, kopra na d l Pam Projek tu," em i tok.

Wenge lade

bilongmani

GAVANA bilong Morobe provins Luther Wenge i laikgo het long mekim kopi i kam ap bikpeia mesa kes krop bilong provins.

Mista W enge i mekim dispela toktok las wik long niusm an.f

Em i tok i bin raun long sampela e ria insait long provins we em i lukim olsem képi i ken kamap nambawan kes krop long bringìm m ani kam long provins.

Em i tok mi bin go long ol ples olsem Kabwum, Boana, Nawae, Tewae-Siassi na Menyam ya na lukim kopi em iaip blut bilong dispela eria.

Nogat kopi, em bainogat suga wantaim kopi, na nogat skul fi, em i tok.

Em i tok wantaim Strang bilong kina i go daun na prais bilong oisâm ting i go antap na em i stap long man bilong yumi long mekim kopi kam ap Mesa Kes Krop bilong yumi,

Gavana W enge i tok ol samting olsem oil, kopa na gol bai pinis klostu long sam pela yia i kam na i no gutpela yumi tingting tumas long dispela ol risot.

Long dispela as, mi amamas long wok bilong ol ejensi olsem Agrikalsa Benk, C IC na SHRM husat wok log helpim ol pies lain long kroping na gav­man bilong mi bai wok klostu wantaim ol we ol pipel i ken kisim aut helpim, em i tok.

Gavana tu i lukluk long sam pela sapot i kam long provinsai eksekyutiv kaunsil na nesenel gav­man long mekim pradaksen bilong kopi bai stat long bikpeia we.

Kopi long Morobe provins i no gutpela tumas tasol gavana i tok wantaim helpim long ol ejensi i ken mekim kopi i kamap nambawan o senis.

Em i tok as bilong kopi i no gutpela em long wanem nogat gutpela fektori o kopi m il na ol ples lain in o lukautim gut kopi.

Long dispela taim yet, Morobe kopi i save kisim K28, ijtilien long wanwan yia we M is ti W enge, i tok dispela i ken i go dabol.

M ista W enge i wari tu long wanem em i tok pian­ti Morobe i salim kopi bilong ol i go long ol ausai! lain, tasol dispela i no helpim long wanem ol ki$im g u $M am an i long salim ol kopi bilong ol na tu nogéno long dispela.

G avina nau i lukluk log kam apim wanpela asosiesen wantaim o lta in bilong saHm ne ptsnkjH kopi né tu wokim kopi fektori na mH long provtos^ 1

Long wankain taim yet W frngei lukluk long kisim wanpela akpotìng laisen na bai .o lg A to r o t ie p i kopi tlan kisim provins ton& |iiÌiÌM H N t;«B I I tok. .. .L

• Plis Miniata Mathias Karani, Deputi PraimMiniata Mao Zeming na memba bilong Huon Galp Tukape Masani i sanap lukluk long Morobe distrik So.

MINISTRI BILONG LEIBA NA EMPLOIMEN

T O K S O R Iig makimfamili bilong mi, ol pipel bilong Galp Provins, Ministri Depatmen bilong Leiba na Emploimen, na PANGU Pati, mi m bikpeia tok sori {go longfamili, wanlain na ol pren bilong leit

HON. BERNARD VOGAE, OBE, MPGAVANA - WES NU BRITEN PROVINS

*ela tu i stap long sori wantaim yupela long wanem em i gutpela stretpela man. Ol /amili bilong em, ol pipel bilong Wes Nu *en, PANGU Pati na yumi olgeta long Papua Niugini i lusim s wanpela trapela lido. -

Sol Liìowf em i la i i hen kiiim (jutpela molalo oltcUm./ manmeri bilong God i nambawan tru long ai bilong em. Na dos wanpela i dai em i no ting dispela i samting nating. (Psalm

i16:15) J

HonÇMfs S. Haiveta,MPRiginel Memba bilong Galp, Minista bilong Leiba & Emploimen

' na PANGU P&ti Uda

pes 10 Mas 9,2000 WANTOK

Ol elementri tisa long NCD na Sentrel provins pinisim treningPAPUA Niugini nau i gat oi ele- long M ande, 96 tisa i kam IonvPAPUA Niugini nau i gat m entri tisa husat i redi gut nau long wok bilong ol. Long nam ba wan taim 953 elem entri tisa i pinisim trening bilong ol long M ande Mas 6 , 2000 long PNG Edukesen Institut long W aigani, N esenel Kapitel Distrik.

O l dispela elem entri tisa em oi nam ba wan lain husat i kisim gut trening na redi long wok bilong kam ap elem entri tisa insait long Papua Niugni edukesen sistem.

O l dispela tisa i kisim trening aninit long AusAID sapot projek (E TE S P ). D ispela i b in wanpeia bikpela sapot na helpim kam long A ustralia gavm an long helpim PNG Edukesen Sekta.

A usAID bai givim K18 milien olgeta yia long sapotim elem entri edukesen insait long Papua Nugini.

Long greduesen bilong ol tisa

long M ande, 96 tisa i kam long NCD na 119 i kam long Sentrel provins. Narapela 700 elem entri tisa bai greduet tu long ol arapela provins sam pela taim bihain.

Dispela projek i kisim nem Train thè Trainar o givim trening ol lain bilong karim aut dispela wok. Dispaia projek i kamap insait long olgeta provins. Long ol pies ele­mentri skul sistem ws i kam aninit long Edukesen Rifom i yusim tok- ples bilong ol dispela provins o asples long givim tok stia na i bilong larim ol pflrinini insait long PNG i kisim namba wan edukesen long tokples bilong ol stret we ol i klia long en. Dispela bai givim bikpela luksave na klia tingting long ol pikinini na bai mekim edukesen sistem i redi long kari­maut wok bilong en.

I gat olsem 6000 elem entri tisa i stap long dispela trening na moa long ol em ol meri tisa.

• Ol dispela elementri tisa em ol namba wan lain hueat i kisim gut trening na redi long wok bilong kamap elementri tisa insait long Papua Niugni edukesen sistem.

Komesel agrikalsa inap saplaim Mosbi maketKENNEDY EDENE i raitim S

K O M ESEL fam ing insait long S entrel provins em w anpeia bikpela na gutpela rot bilong helpim ol pipe! long kisim mani bilong helpim ol yet, kom esel agikalsa speselist bilong Tropikel Agikalsa John Mebil i tok.

M ista Mebil itok Sentrel proins igat gutpelea hap long mekim kom esel agrikalsa fam ing. Em tok wantaim gutpela m aket long Mosbi siti, Sentrel i gat bikpela sans long

Wokim kom esel agrikalsa faming na salim ol kaikai i go long Mosbi siti. Em i tok Sentrel provins i gat olsem 29/000 eria bilong graun tasol 4 ,873 em wok i kamap long en.

Graun em bikpela moa i stap nating. M ista Mebil i tok Ires frut em inap groa gut na ol kaikai ol kumu na banana i save kamap gut long Sogeri na rais i save kamap gut long hap bilong Hiritano na Magi harwe.

Em i tok sapos oi pipe! i wok strong long dispela eria bilong

kaikai, Sentis) provins inap kam apim ol kaboai w e inap senisim ol kaikai i save kam long ovasis olsem rais na ol frut samting.

Em i tok ol fam a long Sentrel provins inap kamapim gut dispela wok sapos d t i yusim gut ekstensen sévis bilong Agrikalsa na Laivstok dipatm en. Em i tokaut olsem bikpela hevi o l fam a insait long pies i save bungim long dis­pela kain komesel agrBtaisa wok em ol i nogat inap trening save long lukautim na strongim dispela kain level bilong bikpela wok

agrikalsa. O l i nogat tu inap luk­save long wanem kain level bilong kaikai ol inap kaikai long saplaim bikpela m aket long siti. Em i tok $apos kaikai i save kam ap olgeta taim long gaden insait long olgeta yia. dispela i ken kamapim bikpela wok fam ing bilong saplaim bikpela m aket long siti.

Em i tok tu olsem sapos Sentrel Gavm an i lukluk gut tu na givim sapot long dispaia tingting ating sam pela gutpela wok inap kam ap long dispela bikpela eria bilong kom esel agrikalsa long pies lain.

Mosbi emejensi wod bal pasHELEN REI i raitim

PO T Mosbi jenerel haus sik bai pasim eksiden na em ejensi dipatm en bilong em long Mas 15 long kamapim m entenens wok long dispela hap.

Haus sik bod j makim pinis K70.000 bilong karim aut wok m entenens long stretim ol insait na ol samting bilong dispela eksiden na em e­jensi eria bilong haus sik we i ken gutpela long pablik.

Bos bilong haus sik Dokta Chris M arjen i tokaut olsem dispela wok bai kamapim sam -

pela hevi long ol manmeri long 8-pela wik sam t­ing 'taim wok i go het olsem na em i askim ol long wanbel.

Tasol haus sik bod i laik toksave long pablik olsem wok bilong dispela seksen bai I stap sam pela taim klostu long dua bilong autpesen.

Dokta M arjen tok em i save olsem pablik i komplen pinis bikos senis nau i mekim oi m an­m eri i pulap tru long wanpeia hap. Tasol em i askim ol long wanbel wantaim ol haus sik lain long wok ol i laik traim kam apim .

Em i tokaut olsem hevi w e i kamap fas wik taim sampela lain i paitim o l haus sik woka long A&E dipatmen i noken kam ap m oa.

Dokta husat i bin wok dispela taim i laik helpim wanpeia man husat i kisim bagarap long het bilong em . Taso! arapela lain i kirap paitim em long i no lukim ol arapela sik lain.

D okta M arjen i tok wok nau long haus sik bai kamapim sam pela hevi tasol kain pasin bilong paitim ol haus sik woka inap pasim olgeta sevis bilong haus long bihain taim . Olsem na m ipela i no laik mekim dispela pasin, em i tok.

Dokta M arjen i tok bai i gat sekyuriti i sanap long due long helpim ol m anmeri na mekim spes na tu stretim spes long o l lain i kam long haus wantaim o l bikpela bagarap tru.

Roots Rice 1kg Power Rice 1kg Ox & Palm Taper 340gr AmottsSao Biscuits 250gr Amotts Scotch Finger 250gr Sanitarium Weet Bix 375gr

K1.17K1.53K2.99K2.79K2.44K3.90

Sunshine Milk llitreK2.78 K2.28

_ K4.90Mimo Kwikkai 900gr K4.98llimo Choice pieces 900gr K5.38Morobeen Cream Ass. 60gr K .50

f *1. it iti m oa kaikai prais i go daun long en!Ph: 325 7566, 325 0863 Fax: 325 7096

j g j | § | | § £

WANTOK | NIUS NABAUT Mas 9,2000 pes 11

Zurenuoc kamap Seketeri Dipatmen

PRAIM Miniata Sir Mattare M o n tila i tokaut olsem Guao Zurenuoc am nupela Seketeri bilong Lens Dipatmen long las wik Fonda. C m I Marni plea biiong Monts AMuku. Diapata toksave I kamap bihain long P a b i( Savia Miniata Philemon Embai i g in n nani biiong Mista Zurenuoc.

Mista Zurenuoc husat i gat 48 i biiong Finsafan long M o n to provini. Em i bin wok olsem Seketeri biiong Tranapot long 1002 im p 1906 na bihain kamap Meneatno. Oalrakta

.biiong Naaanai Fores A tom tong 1965 inap 1998.

Seketeri biiong U n i-M o n ts i bai bai gavman i pu9m am I go

long narapata wok tocak long pabiik sevis long pinisim tripeia yia kontrak biiong am we i stop p ii wantalm gav- man.

Pralm Miniata S ir Makars Morauta i tokaut tu olaam (cabinet I makim Yaip Tatua olsem ekting Seketeri biiong Woks na ImpHmentesen Dipatmen.

Sir Mekere i tok Mista Tekie i am wanpeia enjiniaring konsalten husat I gat IGhpela krismas eksperiens long wok disain, konstraksen na supavaisa long ol sivei na straksarel enjiniaring projek.

Mista Tatua i gat tupaia papa biiong Basala ov Enjiniaring Digits, wanpeia long Yunivesiti ov Teknoioji long Lae na narapela long Kwinslen Yunivesiti long Australia Em bai klostu pinisim Ph.D stadi bilong em long Straksarel Enjiniaring king Kwinslen Yunivesiti.

. Mista Taiue i senisim olpela ekting Seketeri Isaac Lupari. Seketeri biiong Woks na ImpHmentesen Dipatmen Mickey Tamara i stap aninit long sasperaen yet bihainim ol toktok biiong patri pasin na ol wok i rang long dipat­men.

Long dispeia taim tu kabinet i makim gen Ano Pala olsem Klak biiong haus palamen. Na em bai wok olsem Mak

bilong palamen long narapela 6-peta krismas.

J iD is p e ia makim biiong. Mista Pala i kamap bihain. long Spika Bernard Nirokobi i gM m em biiong em (Paia) tong kabinet i makim em gen.

M Mista PM a i bin stap olsem ekting K ta k jM B ta a S paia krismas inap dis­p e ll taim W 9 $ iM to k rie rn 8 8 y a ip ^

Kabinet i makim gen Margaret EHas olsem Seketeri biiong Leba na Emploiman Dipatmen bihainim pepa P atita Savia lanista Philemon Embei i gM m tongK atiinetiluM m ina skeHm.

Mis EHas i bin s ttp long dispeia postean longpela taim na gavman i gat biiip long gut pela wok sm im skim long dispaia d p a ih an otaam na d i makim em gen long stap narapela 4-peia kris­mas olsem Settatori biiong Leba na Emploimeh Dipatmen.

'-. ■Sir M ekere i tok em i biiip bai Employas Federesen na Trad Yunion Kongres wantaim ol wokfOs insait long kantri bai amamas long Margaret EKas long kisim bek wok bHong am long

M meri save patatai hat long tastai ligel sevisVERONICA HATUTASi i ratthn

PLANTI meri long PNG i save painim bevi long kisim helpim bilong loya na Hgel sistem taim ol i bungim bevi, bung bilong ol meri long makim Intenesenel Wimens De i bin harim long dispela wik.

Intenesenel Wimens De i save pondaun long Mas 8 long olgeta yia.

Hai Komisin opis bilong Australia i bin singautim oi wokmeri long bung long apinun ti kmg toktok na skruim prenpasin namei long ol. Na tu lukluk, skelim na glasim ol sampela samtlng we i karamapim ol na sapos oi ken painim sampela rot long stretìm oi.

Long olgeta yia, Hai Komisin bilong Australia i save singautim ol meri long likKk bung na askim tupela o tripeia meri long givim toktok long ol bikpela samting we I karamapim oi meri insait long komyuniti na kantri. Long dspela yia“Wimen na Pawa" em het tok tok long dispela bung na tupela bikmerì long Jastis sistem i bin givim toktok. Em long biknem sinia majistret Minty Mae na loya Kathy Davani.

Wanpeia bikpela samting we tupela bikmeri i bin autim em pianti meri long kantri i save bungim hevi long sait bilong marit na sindaun long haus na tu long sait bilong ol pikinini taim marit i bruk, taso! em i hat long ol i kisim loya long helpim oi.

Dispeia i save kamap bikos ligel sistem insait long kantri i nò givim kain sevis we pabiik, moa yet ol meri,

Gavman luksave long Nesenel Kopra Produsa Asosiesen

WENCESLAUS MAGUN i raitim

MEMBA biiong Gazelle long Is Niu Briten, Nakikus K onga) amamas long Gavman i luk­save long Nesenel Kopra Produsa Asosiesen olsem wanpeia ogenaisesen tasol i go pas long makim maus bilong ol lain i save pianim kokonas long Papua Niugini.

Mista Konga i tok longpela taim i go pinis ol lain i save pianim kokonas i bin gat maus man o meri insait long ol disisen we i save kamapim hevi long wok bilong ol.

Em i tok wantaim dispeia nupela Nesenel Kopra Produsa Asosiesen, em i gutpela long lukim oi lain i save pianim kopra i givim sam­pela gutpela tingling tong ol lo bilong kopra indastri.

“Olsem wanpeia man husat i save pianim kopra ml yet, mi lark lukim olsem gavman i mas go het long sapotim Copra Makerting Board long karim aut oi wok painim, train ol kain kain kokonas, mekim oi prodak long kokonas, bilong lukim olsem kopra indastri i mas go het long PNG,” em i tok.

Mista Konga i tok tu olsem ptantl ol kokonas long kantri i winim 60 yia na olsem ol papa bilong oi dispeia kokonas pientesen i mas tingling long pianim ol nupela kokonas.

Long wankain taim, em i no amamas long sampela liktik lain husat i gat mi-pasin insait long PNG Growers Asosiesen. E m itoko id is - pela lain i mas tokaut pies klia long wanem ol mi-pasin tingling ol i gat long helpim ol yet long sotpela taim tasol.

• Minty Mae em wanpeia bikmeri na sinia majistret long kantri i bin givim toktok long bung bilong oi meri. Poto: Isaac Ikuavi.i ken afodim.

Na singaut i go long gavman long putim moa mani i go long Pabiik Sotisitas dipatmen na ol meri long kantri i ken kisim gutpela sevis taim ol i bungim oi kain hevi.

Mis M ae taim em i givim bistri bilong ol meri long ligel sistem insait long kantri i bin tok Jastis sistem tong PNG i bin kisim namba wan grup long ol meri majistret na loya long 1973. Na m adri dispela eria em ol man i bosim na long sait bilong promosen ol no givim bikpela lukluk long ol meri, isl ¡si ol meri i wok long kisim sapot na luksave. ,

Em bin tok i gat 17-pela meri i holim bikpela wok long Iowa kot sistem level long kantri. Jastis Dorothy Doherty tasol em wanpeia meri husat i bin go antap long top level long holim wok oisme kot jas long Suprim Kot, stat long Novwemba 1962 inap long 1997 taim em i risain na go bek long kantri bilong em

Mis M ae i tok Ieri Sir Buri Kidu i bin gat bikjpela sapot long ol meri loya na majistret na long 1992 inap nau, ol meri loya i bin kisim sans long go ovasis long makim PNG long oi bung na trening.

MOTOR VEHICLES INSURANCEI M O V FINIS

M O T O RV E H I C L E SI N S U R A N C E

PO Box 1157, Port Moresby, NCD

_ A MEMBER OF THE FINANCE PACIFIC GROUP

M V IL i n a u s ta p lo n g K u n a i S tre e t, H o h o la

Plis luk save long nupela telefon namba

325 9666

Meridian Motors fa x : 325 3155

pes 12 Mas 9,2000 BISNIS N1USI WANTOK

N AQ U suraUm ol seuls fi. . .praivet sekta ino wanbelROSALYN ALB ANIEL i raitim

OL LAIN long opis bilong National Agriculture Quarantine Inspection Authority (N A Q IA o lain husat i save was long ol piaua na enimal w e i wok long go aut long kantri na tu i kam insait long ol sik nambaut) i no kisim yet mani we gavman i makim bilong ol long 2000 baset.

Dispela i pusim ol long surukim ol sevis fi bilong ol i go antap long helpim ol painim sampela mani long wokim wok bilong ol. Tasol dis- peia i hatim bel bilong ol lain long praivet sekta o ol bisnis kampani.

Long wanpela miting long Mosbi we NAQIA i bin kamapim long tok- save long ol praivet sekta long ol dispela nupela fi, ol bisnis manmeri i autim dispela bel bevi.

Sampela ol mausman long dis- pela miting i tok olsem wok bilong dispela opis i bikpela samting tru na i mas stap long helpim kamapim divelopmen insait long Kantri. Taso! ol i tok olsem dispela nupela fi we ol i wok long askim long en, 1 antap tumas".

Ol dispela mausman i tok gav­man yet i kamapim dispela opis na ol i save olsem wok bilong ol i bikpela samting na i mas stap. Na long dispela as ol i noken abrusim tok promis bilong ol long helpim bilong ol i go long ol dispela lain long sait bilong mani.

Ol i tok moa olsem ol i mas givim helpim bilong ol na noken surukim olgeta hevi bilong ol i go long ol bis-

nis lain bikos dispela i wok long kilim dal wok bilong ol.

Wantok i bin toktok wantaim ol lain bilong NAQIA long kisim bekim bilong ol long ol dispela hap toktok we praivet sekta i bin wokim long oi.

M enesa bilong Teknikol Sevis bilong N A Q IA , Dokta Greg Williamson, i tokim Wantok olsem i bin tru olsem ol i apim Kklik ol sevis fi bilong ol tasol em i tok olsem dis­pela opis i bilip olsem ol dispela fi i no antap tum as.

Dokta W illiamson i tok olsem ol i senisim tasol sam pela fi tasol ol i no bin kamapim nupela fi olsem sam­pela bilong ol dispela bisnis lain i bin tokaut.

Em i tok olsem ol i bin apim liklik ol dispela fi bilong wanem mani we gavman i tok bai givim ol i no go kamap long ol na dispela em i bin wanpela rot tasol long helpim ol long sampela mani long ol go het yet wantaim wok bilong ol.

Gavman long baset bilong 2000 i makim tasol K 700.000 tasol long NAQIA long karim aut ol projek bilong ol.

NAQIA long baset bilong ol yet i tok aut olsem olgeta projek bilong ol i stap long m ak bilong K1 million na ol i wok long lukluk long gavman long givim ol dispela mak. Tasol gavman i bin katim dispela i kam- daun long K700.000

Dokta W illiamson i tok aut olsem long taim baset i kam aut i kam inap nau, ol i no kisim wanpela toea we gavman i tok promis long givim ol.

Dispela tasol i pusim ol long

senisim liklik sampela ol fi we oi I sasim ol bisnis lain.

Em i tok olsem NAQIA I no bin apim nating ol fi long wokim profit olsem sampela lain i wok long tingt- Ing.

Menesa bilong teknikol sevis i tok sapos nogat mani oi wokman bai ino inap long go het wantaim wok bilong oi na dispela bai bagarapim tru kantri.

Em i tok olsem ol i senisim tasol of fi long sait bilong fil operesen na long ol setifiket we ol i save givim long oi bisnis lain husat i save bairn na salim oi piaua i go na i kam long ovasis.

Insait long ol dispela senis we ol i bin mekim we ol praivet sekta i bin tok kros em long K100 ol I sasim long pes faipela enimal i kam long ovasis we ol bisnis lain long PNG i bairn.

Ol lain long praivet sekta i bin komplen bilong wanem oi i tok olsem ol i wok long tromoi bikpela mani long bairn ol dispela enim al na ol fi we NAQIA gen i wok long sasim i surukim hevi long sait bilong ol.

Dokta Williamson i tok olsem, ol i luksave long tok kros bilong ol tasol long wankain taim em i tok aut olsem ol dispela fi em long helpim ol dispela bisnis lain yet. Mani we ol i wok long sasim i liklik sapos ol dis­pela lain i skelim gut.

“Mani ol bai wokim bihain long mipela i wokim wok bilong mipela long inspektim ol enimal na piaua bilong ol bai abrusim fi m ipela i sasim na ol bai wokim profit yet,” Em i tok.

WOK bilong givim aut oi rekot bilong ol memba bilong Nesenel Providen Fan (N PF) nau bai isi, bilong wanem dispela Offe 1 gat ol masin bilong helpim ol wokman wokim dispela wok.

M ensing dairekta bilong NPF, Henry Fabila, i bin opin dispela nupela seksen ol i kolim long Klient Sevis Senta long las wik.

Mista Fabila i bin tok olsem dis­pela nupela seksen wantaim ol nupela masin bilong em bai helpim tru ol memba bilong NPF long kisim ol tok save long ol rekot bilong ol kwik taim tru.

Ol wokman long dispela seksen tu bai inap long givim bekim kwik taim tru long ol askim we ol memba o pablik gat na i laik kisim moa save longen.

Wantok niuspepa i bin go raun na lukluk long dispela opis.

I gat nupela telepon sistem na ol fex masin i stap. Antap long dispela i gat ol kompyuta tu we olgeta rekot bilong olgeta memba, olpela na nupela tu i stap.

Sapos yu husat i laik save long am as yu i gat i stap wantaim dis­pela opis yu ken ring tasol i go long ol long 3259522. Na tupela wok­m an nem bilong ol M atthew Passingan na Sibona Varu bai inap long traim stretim wari o ol askim bilong yu.

Menesing dairekta bilong dispela opis i tok olsem em i bilip strong olsem ol dispela nupela masin bai strongim tru sevis we dispela kam­pani i wok long givim i go long pab­lik.

NPF i gat nupela sevis senta

P N G C O C O A G R O W E R S A N D P R O D U C E R S SA V IN G S A N D L O A N S O C IE T Y

Yu save groim o kamapim kakao? ! • ° L m e m b a b a i kisim d in a u stret l o n g ta im o l

Yu step insaitlongkakao bisnis? j IG0 A S K I MYV tingling long kamapim o groim kakao? j Long m oa toksave, askim m ipe la long dispela Yu tingling longkirapim bisnis tong kakao? ,e le P °n nam ba: 982 8980 (Fax/Phone) or ra tim

I r \r% c i l / n i r t lA ñ n *

Sapos ansa bilong yu YES long wanpela bilong ol i askim i stap antap, yu mas kam ap m em ba. i Dispela Savings na Lon Sosaiti em bilong yu stret, mask! yu kam long wanem hap.

Interes bilong Loun (d inau) em liklik tru olsem 0.5833% long w anw an mun a n ta p long balens we yu no bairn ye t o 7% i g o daun, insait long w anpe la yia. Fi bilong kisim loun, em sta t long K3-inap long K20.

OL SEVISIS• SEVINGS AKAUN M ipela i g a t opis tu long Buka, Kavieng, Kimbe,• RAUSIM MANI STRET LONG HAP YU SALIM KAKAO ¡ Lae, M adang, W ewak na ol a rape la opis ba i o p• AKAUN BILONG ŸU TAIM YU PINIS WOK O TAIM YU : b iha in long Vanim o, P o po nd e tta , M anus na

LAPUN N am atanal,

PNG C O C O A GROWERS AND PRODUCERS SAVINGS AND LOAN SOCIETY

P.O. Box 1501,RABAUL,

East New Britain Province,

ATTENTION: M ARKETING OFFICER

WANTOK na EDUKESEN Mas 9,2000 pes 13Ttipukas skul i op bihain long 11-pela krismas.

PLANT! skul pikinini na ol yang* ; pela insait long Kieta Distrik long

- Sentrel Bogenvil i bin go bek long Ì skul long dispela yia bihainim pian­ti yia ol no skul long taim bilong part.

Tupukas kom yuniti skul long Arawa i bin wanpela bikpela skul taim part i no kamap long ailan. Tasol long taim bilong hevi, skul i bin kisim bikpela bagarap na i stap pas long 12-pela krismas inap long las mun taim ol bin opim bek gen.

OI ripot i kam long Arawa i tok skul i kisim 270 sumatin we kris* mas bilong ol i stap nam el long seven na 17.

Wanpela memba bilong skul bot, John Pippin i tok em i bikpela samting long skul i op bek bikos dispela bai skruim wok bilong painim gutpela sindaun long ailan.

• Ol skul sumatin long Tupukas Komyuniti Skul long Arawa long namba wan de bilong skul. Poto: Peace Monitoring Group.

Mista Pippin ¡ bin tok tenkyu i go long ol D ifens Fos lain bilong Australia bilong givim sapot i go long ol Pis M onitering grup long stretim skul na opim bek gen.

“OI pikinini ya i no bin map long skul taim hevi i stap long ailan. Mipela i bilip olsem edukesen em i w anpela rot long kam apim na strongim ol wok long kamapim gut­pela sindaun. O l sum atin nau bai kisim strongpela toktok long luk- save long skul olsem em i bikpela samting,” M ista Pippin i bin tok.

Felix, em w anpela nupela sumatin tu husat i gat 17 krismas na em i stat skul tasol long Tupukas. Em i gat bikpela laik tru long skul na em i tok em bai kamap olsem w anpela mekanik taim em i pinisim skul.

OI Elem enten skul tisa long Buka i greduetNAMEL long 20 na 30 elem en­to skul tisa i bin greduet long Buka i no longpela taim i go pinis.

OI tisa ya i bin sindaun long sikspela wik kos na ol bin pin­isim tasol dispela long tripela wik i go pints. D ispela i nam ba wan hap long tripela yia Elem enten Skul tisa trening bilong ol.

ol ripot i kam long Buka i tok

Nesenel Gavm an na AusAID i bin sponsarim dispela kos.

Bikpela as tingting long ranim kos em long skruim save bilong ol elem enteri tisa na ol i ken helpim mak long edukesen level insait long ol pies na provins.

O l lain husat i bin greduet em ol i kam long Buka, Selau na Suir eria insait long Buka Distrik yet. O l i karim aut wok

tisa insait long ol eria bilong ol yet.

Bogenvil i bin wanpela long ol provins we i bin kamap olsem namba wan long kirapim ol Vilis Tokples na elementeir skul bipo long hevi i kamap, 12- pela krismas i go pinis. Na ta in \ pies i wok long kam ap orait isi isi, ol elem enteri na Vilis Tokples skul long provins i wok long op bek gen.

A dalt L iteresi long sete lm en na kom yuniti ga t ol nupela greduet tisaVERONICA HÀTUTASII

raitimFO T M osbi Saut Palam en memba Ledi Carol Kidu i gat bikpela laik na tingting long helpim ol grasrut kom yuniti insait long siti na ol setelm ent long kamapim gutpela sindaun insait long fam ili na komyuniti.

Em laik helpim tu daunim hevi bilong lo na oda na long dispela rot, em i laik helpim ol yangpela man na meri na ol marna long go insait long ol Hk- lik projek na ol literesi skul na tu ol skul bilong somap na kuk.

Ledi Kidu i kamap olsem Palam en m em ba long Julai 1997 na long las yia em i kirapim Adal Literesi progrem insait long ol siti na setelm en komyuniti. Moa yet long ol hap we ol grasrut pipel i statp long en.

Long las wik Fraide, Ledi Kidu i bin skruim Adal na Komyuniti Literesei progrem gen taim 26 pipel i greduet olsem ol Komyuniti Literesi tisa.

Greduesen we i bin kam ap long Sen John’s Angliken Sios Hai long las Fraide em i namba wan Adal Literesiprogrem long dispela yia.

Ol yangpela manmeri na ol marna i bin kam long ol wan

wan setelm en na sios insait long Mosbi siti. Katolik, Seven De Etventis, Angliken, Yunaitet Sios, Angliken Madas yunien memba na S iti M isin na ol setelm en olsem Sabam a na Morata i bin salim ol yangpela bilong ol long sindaun long dis­pela tupela wik kos we ol bin karim aut long Sen John Angliken Sios hai long taun.

Mada Benita Hough em meri bilong Angliken Bisop long Mosbi i bin kodinetim woksop.

Long taim bilong greduesen, Ledi Kidu i tok bikpela tingting bilong em long dispela yia em long karimaut ol trening, projek na woksop we bai ol yangpela i ken kisim save long pulim mani long en.

Em bin tokim ol greduet sumatin olsem ol i gat bikpela wok long helpim go hetim ol wok dìvelopm en long PNG bikos wantaim save ol i kisim long woksop, ol bai go bek na helpim komyuniti.

“Yupela i gat bikpela wok bilong helpim kantri bikos bai yupela i go bek long ol komyu­niti na wok nam el long ol pipel.

“I no ol politisen tasol yupela i ken isi isi senisim ol komyuni­ti insait long kantri taim yupela i helpim ol yangpela na ol ara- pela grasrut, “ Ledi Carol i bin

tokim ol gredueting sumatin.Mada Benita i gat laik na

save long helpim ol grasrut na ol marna na yangpela insait long ol komyuniti, stat yet long taim emna fam ili bilong em i bin stap na wok long Newton Kolis long Popondeta, Oro provins.

Em i tok em bin kodinetim tupeia woksop long Mosbi bilong ol Angliken Madas Yunien. Na nau Ledi Kidu i bin askim em long go pas long dis­pela we ol komyuniti insait long Mosbi na ol setelm en eria i go insait long en. Em i tok em bai ranim tupela moa kos bilong Ledi Kidu na long neks wik, em i kisim askim long go pas long wanpela long Kerem a, Galp provins.

Trening we em i givim em long skruim save bilong ol lain long kos na rot long mekim wok tisa na long redim ol progrem bikos olgeta ol dispela lain i no kisim trening long skul tisa pas- taim.

Mada Benita i bin tok em amamas long skulim ol yang­pela ya bikos ol bin laiktru long kisim save long wok tisa na tu ol i wok hat long kos bilong ol.

Em i tok kos i bin kostim K 1.000 long ranim we Ledi Kidu i bin putim mani long en.

TESAS wokim ol Koporet kampani long peim moa

TESA S skim o rotwe gavm an i kamapim long ol skul sumatin long tesori na yunivesiti skul long dispela nupela milenium na ol krismas i kam bihain i kamapim dispela pasin we ol Koporet o ol bikpela kam pani long kantri *bai peim moa m ani long ol sumatin we ol i sponsarim i go long ol bikpela skul.

TESAS em Teseri Edukesen Stadi Asistens Skim em nupela rot we nesenel gavman i kamapim bihainim dispela yusa pei sistem we ol sumatin na papamama i mas peim sampela hap mani long edukesen bilong ol pikinini. Gavman i kamapim dispela bikos wok long eduketim ol sumatin i wok long kostim gavman bikpela mani. Na tu gavman i laikim ol sumatin long wok hat m oa na kisim ol gutpela mak na i no bikhet na westim nating pablik mani.

Aninit long TESAS i gat faivpela sponsa progrem na Koporet sponsasip em wanpeia long ol.

Koporet grup em ol bikpela kampani long kantri na long olgeta yia, ol i save peim ol skul fi na ol arapela samting m oa we ol sumatin i laikim long yusim long helpim ol long skul na stadi insait long ol teseri edukensen instituden. Pianti long ol koporet sponsa em ol maining na petrolium kampani long kantri.

I no long taim i go pinis. ol Koporet kam pani i bin kisim toksave long Yunitek olsem ol bai peim 30 pesen moa long ol sumatin we ol i sponsarim long dispela yia. Dispela em i skruim moa long 20 pesen go ahtap we ol bin peim long las yia taim gavman i bin apim skul fi bilong ol yunivesti long dis­pela mak long las yia. Bihainim dispela, ol Koporet sponsa i bin peim K3.000 long wan wan sumatin na long dispela yia, ol i askim ol long peim K7.500.• Niuspepa i bin toktok long Yunitek lain na ansa bilong ol em fi i go antap bihainim Nesenel Eksekyutiv Kaunsil disisen long skruim nupela TESAS skim long mun Janueri. Pablik notis long dispaia samting i bin kamap long

ol niuspepa long mun Janueri long mekim klia TESAS skim long pablik.

H ap etvetism en i karam apim ol Koporet sponsa long TESA S i tok” Praivet Koporet sponsa bai i peim 50 pesen long averej yunit kos we inap long K7.500. Na stet bai peim balens bilong narápela K 7.500. O l praivet sponsa sumatin long ol kolis bai peim K 1.875.

Dairekta jenerel bilong Opis bilong Haia Edukesen Dokta Philip Kereme i tok TESAS polisi em ol i skruim long dispela yia.

Aninit long TESAS, i gat foapela grup. W anpela em Akadem ik Ekselens we 550 sumatin bai peim K150 long pies bilong slip na kaikai taim Stet i peim K t4 ,850 long wanpela sumatin insait long wanpela yia. Long narapela grup we ol i kolim long H aia Edukesen kontribusen asistens skim, wan wan sumatin i peim seven pesen na dispela m ak em K 1.050. Stet i peim narapela K 13.950 long w anpela sumatin long wanpela yia. O l sum atin w e i sponsarim ol yet i peim 25 pesen na dispela mak em K3.750 taim stet i peim balens. Laspela em ol Koporet sponsa sumatin we ol i peim K7.50O na stet i peim nara­pela hap mak long K 7.500.

Tasol ol Koporet kam pani i wari bikos aninit long TESAS ol i wok long peim moa fi na dispela i no fea. W anpela mausman i tok ol i wok long bungim hevi na naú ol i wok long skelim na glasim olo rot we ol i ken bihainim long daunim hevi ya.

Mausman i tok dispela tingting olsem ol Koporet kampani i gat bikpela maní i no stret. Em i tok ol i laik helpim skruim edukesen long kantri tasol ol noken pusim ol i go turnas.

Em i tok ol Koporet sponsa i bilip olsm e em i wok bilong gavman long eduketim ol pipel bilong kantri na dis­pela pasin we ol i wokim nau long tokim ol Koporet sponsa long peim moa fi i luk olsem ol i fosim praivet sekta long kisim pies bilong em (gavm an).

pes 14 Mas 9,2000 KOMENTRI na RIVIU H f l i WANTOK

Noken satensim Sir MekerePRAIM Miniata S ir Mekere Morauta nau i singautim ol Minista bilong em i go long opis long askim ol sapos i tru ol i sakim tok na i no mekim samting stret. Dispela em wanpela bikpela salens S ir M ekere i bungim taim em i kamap Praim Minista bilong kantri. Em i bin gat bilip long ol memba husat i joinim em long fomim gavman long Julai 1999 taim ol i tekova long gavman bilong Bill Skate.

Sir Mekere i skelim olsem sam- pela Minista na ol memba i wok long pasim tok long beksait long kamapim sampela kain senis we Praim Minista i no save long en. Wänpela em ripot i tok ol T laik senisim Spika bilong palamen Bernard Narokobi na na makim nupela man. Arapela ripot em ol i laik skelim tru sapos vot i nogat bilip i stap yet bikos taim dispaia gavman i rausim Bill Skate gavman king laswa, ol i no bin holim vot i nogat biiip. Bikos Bill Skate yet bin risain long sia bilong Praim Minista na dispeia sia istap nating olsem na ol i votim nupela Praim Minista na makim Sir Mekere Morauta.

I luk olsem Praim Minista i no laikim ol kain tingting ol i kamap long ol Minista na ol memba bilong gav­man. Bikos kantri i stap long bikpela hevi bilong mani na bisnis olsem na gavman i mas pasim tingting na strong na wok go het long stream ol dispeia hevi bilong kantri.

Sapos vot i nogat biiip i stap yet, ating gavman i no laik westim taim long dispeia. Na husat memba o Minista i wok long tingim dispeia, i luk olsem em I nogat wan long wanem samting i kamap long kantri na ol pipel. Praia bilong ol kaikai na ol samting i go antap tru bikos strong bilong mani insert long kantri i daun tru. Hevi bilong lo n a o d a ig o

antap nau na plant! arapela hevi moa i bungim ol pipel bikos long hevi bilong mani.

Gavman bilong Bill Skate i bin senis bikos kantri i laikim gutpeia gavman bilong lukautim na sevim pipel. Olsem na gavman bilong Sir Mekere i kamap.

Oposisen lida Bill Skate i tokaut klia olsem em i luksave long sam­pela seksek Minista husat i bin dau- nim em na gavman bilong em. Na em i save gut tru long ol na em i ting ol dispeia lain nau bai traim wankain samting gen long bagarapim gav­man bilong Sir Mekere Morauta.

Bill Skate i tok klia olsem Sir M ekere em saveman, eksperiens man na em i save gut long mekim wok bilong lukautim kantri. Tasol ol arapela lain tasol bai traim long bagarapim gutpeia wok bilorig em, Olsem na Mista Skate i askim Sir M ekere long lusim wok bilong Praim M inista long sevim gutpeia nem bilong em. Nogut oi arapela lain i mekim oi samting i go nogut na Sir Mekere bai kisim nem nogut long rang pasin bilong ol arapela seksek lain tasol.

Tasol ating Sir Mekere i mas sanap strong na sekim gut ol boi bilong em na painimaut tru wanem kain hevi na wari bilong ol. Sapos husat i bikhet na i no wok stret, orait rausim em. Senisim em na kisim gutpeia man bilong mekim wok. Praim Minista i mas sanap strong na rausim ol sik lain long gavman. Bikos PNG i stap pinis long pianti bikpela hevi.

Lida Bem anIVogaei daiBiknem lida bilong W es Nu Briten provins Bernard Vogae  i dai long M ande moning long I dispela w ik long N m be. M ista ■ Vogae i bin lida btong ol Wes f l Nu Briten pipel longpela taim f l long nesenel palamen na tu f l olsem pro vin sai lida. Em i bin I Minista long nesenel gavman, I P rim ialong provinsal gavman I na G avana bilong W es Nu f l Briten provins inap em i dai ™ long dispela wik. Bernard Vogae em wanpela biknem lida insait long Papua Niugini na pianti pipel na ol lida i sa ve gut long em olsem w anpela strongpela lida bilong ol pipel long provins na kantri tu wantaim .

Ripot i tok Mista Vogae i bin kisim sik longpela taim i kam long kidni bilong em . Inap dispela wik em i lusim laip bilong em long Kimbe. Bodi bilong em i stap long Mosbi nau na ol lida bai soim las rispek bilong em long haus pala­men long Fondetüde na bihain bai bodi igo bek long W es Nu Briten provins long ol pipel bilong em i ken pianim em.

• Praim M inista S ir M ekere M orauta i singautim wanwan Minista bilong em i go long opis bilong em long dispeia wik na kwestenim ol sapos i tru ol i no mekim gut wok bilong ol na i traim long bagarapim sanap bilong gav­man. O l dispela lain M inista em Tommy Tomscoll M inista bilong Petrolium na Eneji na memba bilong R aikos, Chris H aiveta

OLHAP HAP

(tC U d

M inista bHongLeba na Emploimen na rijinol m emba bHong Galp na tu em i lida bilong Pangu Pati. O l 1 kwestenim tu m em ba bilong W abeg Daniel Kapi husat tu em Minista bilong C IS (w oda). Long aste ol i singautim M inista bilong Praivetaisesen Vincent Auali i kam bek long ovasis trip bilorigem tong kwestenim em tu. G avm an i ting ol sam pela M inista i wok long pasim tok hait long sait long m etim sam ­pela kaki senis long Spika bilong palamen Bernard Narokobi na tu sampela kain senis long gavman.

• Tripela Seven D e Adventis (SDA) lida i kisim bikpela bagarap tru na i stap nau long haus sik long Australia. O i tripela SDA lida ya i bin ron long ka i go long Kambubu Hai Skul long Is Nu Briten provins taim wanpela bikpela diwai i pun- daun long rot na brukim stret ka ol tripela i ron long en . D ispela bagarap i kisim ol long Putput plentesen we tim ba kam pani i bin katim diwai na i no gat toksave long ol ka o pablik olsem i katim

I diwai i stap long rot. Olsem na

wanpela diwai i pundaun na bagarapim ol tripela SDA lida

r y a . O l tripela bikm an ya em, P asto W ilson husat em

f nesenel pm si0fn bilong SDA ' long PNG , Pamo Donny husat

em presiden bilong Nu Briten pa Nu Ailan Misin sios na Eron M anam husat em edukesen dairekta bilong Nu Briten na Nu Ailan M isin bilong ol sios. O l i

kisim tripela bikman ya i go long N orijja haus sik tasol bagarap bilong ol i bikpela tum as olsem na wanpela balus i kisim ol hariap tasol i go long Australia haus sik. Pits na forestri opisel long Is Nu Briten provins i wok long sekim ripot long dispeia bagarap.

• N esenel Geming Bod i laik helpim long givim ol stia tingting na save long ol manmeri husat i save pilai laki olsem poka m asin na hos resis olgeta taim . D ispeia em wanpela nupela program na plen bilong N esenel Gem ing Bod traim helpim ol lain isave pilai laki olgeta taim long senisim pasin na isi liklik long pasin bilong ol.

Bod siam an bilong Nesenel Gem ing Bod Alfred D aniel i tok bai Gem ing Bod i givim ol helpim na sapot long ol grup na o l lain husat i laik karim aut dispeia wok bilong helpim ol manmeri bilong pilai laki long slo daun long pasin bilong ol. Gem ing Bod i redim ol progrem na wok bilong mekim long bihainim long karim aut dispeia wok.

\

□ Late Hon. Bernard Vogae, MP Kandrian-Gloucester Open

Bai sol bilong em i ken kisim gutpeia malolo.

HON. BILL SKATE, CMG, MP Lida bilong Oposisen

Long m akim fam ili bilong mi, ol m em ba bilong Peoples National Congress Party na Oposisen, mi salim tok sori i go long famili na

wanlain bilong leit:

HON. BERNARD VOGAE,M P f K A N D R I A N - G L O U C E S T E R O P E N

Mista Vogae em i strongpela na gutpeia lida bilong ol pipel bilong W es Nu Briten. Em i save bilip long strongpela na stretpela rot na

bai m ipela i misim em tru.

M ipela tu i stap sori wantaim meri, ol pikinini, famili na wanlain bilong em long dispeia taim bilong wari.

«

WANTOK Mas 9,2000

• Soka eksen namel long IBS PS Yunaitet na Yunivesiti. Yunaited win 5-1.

LFA bai kikim op kompitisenFRANCO NEBASIraltim

LAE Futbal Asosiesen (LFA) bai statim pri-sisen bilong em long Mas 18 we bai ran inap tripela wik olgeta.

Insait long wanpela eksekyutiv mit- ing i kamap las wfc, ol presiden i pasim tok olsem dispela pri-sisen b Uong LFA Kap bai kamap pastalm na bihain sisen propa j kan kamap.

Siaman bilong Falnens Komiti Augu6tine Guarim I tok ol ekaekyutiv I tokim Wantok olaem sisen bal stat wantaim LFA Kap long M as 18 na Mas 19.

Mista Guarim I singaut long olgeta presktpp bHóng ol kiabs long baim ol

afiliasen na rejista fl bilong ol.Afilie8en fi bilong wanwan klab i

sanap long K400. Na rejistresen bilong ol wanwan pilaia i sanap oisem K7 bilong prfmia, namba wan na wimens dM senna Anda 19 em K4.00.

Mista Guárlm i tok ol bai wokim dro bihain long olgeta klab i baim dispela túpela II ya, agiesen na pilaia rejistre­sen.

Olgeta kiabs mas baim ol fi bilong ol na long bringim resit I go long em long VélS Rumana Haus. Bihain long dis­pala em bal go long LFA klab haus long kisim ID bilong d .

01 tisa i no amamas long junia tim menesmenKENNEDY EM M E InM m

OL spot masta natìsatong skuls insait long Nesenel Kapitel Distrik na Sentrai provim i no am arne* long rot ol I bihain long makim tim menesemen bilong Pot Mosbi Junia Ragbi Ug tim

Dispela junia tim ya bai go raun na pilai long N oi Kwinslen aria long neks mun.

Pianti bilong ol dispela ol spotmasta na tosa em ol tisa husat i givim skul tato bilong ol long lukautim na kosto ol

woldm pianti wok. Mista Teihe i tok dis- pela kaln pasto i no gutpela tru ya.

Olgeta hatwok bilong ol tìsa na kosa long trening skul tim long kam pilai long skulbois kompetisen i go lus nat- ing nau ya.

Royals wlnlm Wlldla Nains KapROYALS klab i soto ol arapela klab oisem em i gat tingting long putim strongpela tim taim em i winim Pot Mosbi W ikila Nainsxap.

Dispela PRL Nains ton amen i bin ran inap tupela wik nau. Souths i win las wik. Ol plisman i win long Sande taim ol i autim Souths 14-4.

Souths i no soim o pilai dispela kain gem we i mekim ol i winim long nam ba wan wiken bilong N aim .

Royals i kamapim gutpela gem stret na kamapim ol strong­pela tskol long stapim Souths long skoa na winim W ikila Kap.

Kosa bilong Royals Paul Kamboi i tok tim bilong em i difen gut na tu bihainim gem plen long autim sempion tim , Souths.

Kamboi i bilip oisem dispela win bai mekim ol pilaia i fit long wetim sisen propa we bai stat long dispela wiken.

Bikpela fowat bilong Royals na olpela p ilaia bilong Chimbu Angras Kawage Gagma i pilai

strong tru long brukim difens bilong Souths long setim ol beklain long putim ol trai.

Gagma i winim P ilaia bilong Tonamen awot na w inga bilong em Johannes Dam e i kisim awot long putim m oa trai na kikim kon- vesen.

Royals i kamapim gutpela gem stret we em i winim Vew ala Pelogai 12-4 na bihain em i autim Aroma Rebels 14-10 long M ap bungim Souths long gren fainel.

Souths i stat oisem w anpela leveret long winim taitel taim oi i wilwilwim W aliya 25-8 long m esa sem i fainel long go bungim

Hapbek bilong Souths W ayne M oare husat i kamapim gutpela gem oisem G eoff Toovey Australia i wok long setim ol pila­ia bilong. (X pilaia oisem Sim on Rumet, Luke Manjuki, AH Tube Mathias Sauri na Eric Abba i no kamapim paia we i ken helpim

tim long win.Gagm a bilong Royals i brukim

difens bilong Souths na setim Dam e long go putim nam ba wan trai. Dam e i kikim konvesen na skoa i sanap Royals 6-0 .

Souths I p ilai na senta bilong oi Roy Am buri i go putim wan­pela trai long stap klostu long Royals 6 -4 .

O l fow at bilong Royals oisem Richard N uba, M ichael Lingieno, G ai Lapi, S ine Kawage, Godfrey Luke na Philip W elia i wok long kamapim gutpela pilai tru long brukim difens bilong Souths.

Difens bilong Souths i slek lik- lik na Dam e i go putim nam ba tu trai long surkkn skoa i go long 10-4 na skoa i stap inap hap- taim .

Souths i laik traim bekim tasol Royals i kam apim gutpela pilai na biokim tru ol long putim trai.

Insait long arapela gem , Dobo W arriors i autim Defence long winim tropi n a Pari W aves i w araim Paga Panthers 16-4 long winim 8 il

Simbu Angras i painim sponsaSIMBU Angras tim bilong Simbu provine husat i save pilai insait long SP Kap inta siti kompefoen i painim hat bihain long Spear I tokaut oisem em bai I no inap sapotim oi long dispela yia.

Angras em wanpela strongpela tim insait long SP inta siti tim.

Spear i bin sponsarim Simbu Angras taim Wills (PNG) i papa long kampani. Tasol nau British American Tabacco (BAT) i baim W ills na bungim wantaim Rothmans, ol i stapim plant! spon­sasip long ragbi lig tim.

Spear i bin givim moa long K200,000 long sponsasip i go long Simbu Angras tim. Taim em i stap Kundiawa Warriors, tim ya tu i save kisim maní long sponsasip.

Nau yet menesmen bilong

Simbu Angtas i wok long taitim bun stret long painim K 55.000 na tim ya i ken pilai long dtopela yia. Sapos em i no painim mani, ating oi bai aut na arapeia nupela tim bai kisim pies.

Tim menesmen bilong Simbu Angras i raitim pinis wanpeia pas i go long 7-peia memba bilong Simbu long nesenel palamen long givim givim K5.000, na tu oi i askto Simbu Provinsal Gavman long givim K10,000.

Na tim menesmen i biüp tu oisem oi i ken painim arapela K10,000 long ol bisnis insait long Simbu provins.

Insait long wanpela pas i go long ol nesenel memba i tok

oisem "M ipeia nau I no save mipeia bai mekim wanem oisem na mipeia a iM m Ambane Gavman long traim helpim mipeia.*

Ol m eneem en bilong Simbu Angras em «toe Mek Teins (sia­man) John Yia^om (trena), Bai Numapo (kosa), Steven Gore (tim m enesa) na Hubert Koni (tim dokta)

PNGRFL i tokaut pinis oisem SP Kap kom petisen bai etap bihain long teta wiken we olgeta bikpela senta bai putim tim. Ol senta em Kknbe Sülls, Rabaul G uria, Lae Bombers, Goroka Lahanis, W aghl Tumbe, M t Hagen Eagles, Enga Mioks, Mendi Muruks na Angras.

Ol i tok ol i no amamas turnas long seleksen bilong kosa Adrian Genolagani na trena/m enesa Veto Baro. Makim bilong tupela I no helpim tru torro divelopim ragbi Hg long junia na skuroois level.

WSnpela kosalong Sentrai provins Peter Teihe tok Moebi Ragbi Lig em wanpela lig insalt long kantri we em save rartim skulbois kompitisen oisem junia Hk kompitisen na involvim NCD na Sentrof provins skuls.

Em tok hau bal yu to cHvelopmen bilong junia na Semtakn yusim ol sinia lig kosa na trenas long kam daun na kisim spes bilong ol junia Hg kodineta, kosa na o l tisa husat bin givim na

Nominesen bilong Charity Kap i op nauHENRY MORABANG i raitim

SIAMAN bilong Ogenaising Komiti bilong 2000 Charity Kap soka tonamen Rio Fiocco i askim ol bikpela kampani insait long Pot Mosbi long givim nem long stap insait long dispela soka resis.

Mista Fiocco i tok dispela soka resis em long wokim mani bilong Cheshire Home, wanpela ples bilong trangu insait long Hohola, long Nesenel Kapitel Distrik.

Las yia dispela sem soka kompetisen i wokim K8.000 long helpim ol Aitape Orphans Trust Fan.

Mista Fiocco em wanpela bisnis patna bilong Fiocco, P06man na Kua Lawyers long Pot Mosbi husat f save stap insait long pianti ol grup we i save kirapim na wokim mani bilong ol komyuniti.

Dispela soka kompetisen em bai 7-asait we bai i gat 7-pela pilaia tasol I pilai long wanpela taim. Bai i gat soka resis bilong man na meri.

Mista Fiocco i tok nominesen bilong putim wanwan tim em K200. W anpela kampani i ton putim wanpela o moa tim insait long dispela kompetisen. Kompetisen ya I no bin win, em bilong amamas na bung long wokim mani bilong ol Cheshire Homes.

Wanwan soka pilai husat i laik go pilai i ken b aim K I.

Ol ogenaising komiti i tok wanpela tim i ken kisim tupela ausati pilaia long pHai insait long tim.

Sapos wanem kampani i sot long pilaia, ol i

ken joirtim arapela tim long fomim timM ista Fiocco i tok gem ya bai ran 20 minit, na

em I min oisem wanpeia hap bai ran inap 10 minit na bihain sen is i go long namba tu hap.

Skoa sistem bilong dispela soka tonamen I stap oisem wanem tim i win bai kisim tri poin, tu poin i go long tim i dro wantaim skoa, on poin i go long tupela tim I dro wantaim nogat goi, ha tim i lus bai i no inap kisim poin.

Dispela tonamen ya bai ran long Eprii 2 2 i go long EprH 24 we fainel bai kamap. TVpela tim Defence na Rapatona bai pilai long bikpela kap bilong Charity.

M ista Fiocco i askim olgeta kampani na tu oi gavman dipatmen long givim nem long stap insait long gutpela kompetisen long helpim ol trangu.

GUTPELA SAMTING LONG YU

WIKEN SPOT NIUS pes 16 Mas 9,2000 WANTOK

r

^ : ■

• 01 sues bilong Works i red! long talons intaft long PabHk Sovans netbal gren fainel long S tiffs .

I Ha •?

sSMgmm

mi f '-T-

• Veronica Bagatsi bHong Wantok i reals long namba wan bet insalt long - | Pot Motbi wimen sofbal gren fainel egenskn AB Bears long Sarere. AB Bears 1 win 4-3.

m m m.

* Kepten bHong Royals PhlUp WsHa 1 putlni ires long hapbak bSong Vswals Pelagai tim bilong Aroma long Pot Moabi Naina tonamen. Royals win 12-4 ns go long fainel.

• Lephan: Winga bilong Vewala Pelagai I glvlm slksti tasol ol pilaia bilong Royals I stapimoL

m

Ol poto: Isaac Ikuave

• Ralthan: Tupela pilaia I resls long ketsim bal insalt long Pot Moabi Pablik sovans netbal gren fainel.

§1M

S 8m g.

■■

mm.

W1K£N SPOT NIUS \ WANTÔK Mas 9,2000 pes 17

Skul soka singaut long

rejlstresenSEKRETARI bilong Pot M osbi Skul Soka Asosiesen M ichael Sanginumbuk i askim olgeta spotmas na kondineta bilong wanwan skul long

-kam baim nominasen fi bilong ol long dispela yia.

De bilong bairn nominasen fi em Sarere long Sir John G uise stadium na bai stat long 9 kilok long moning.

Em i tokaut olsem nogat w anpela tim bai pilai sapos ol i no rejista.

Long rejistresen bilong ol pilaia, nogat wan­pela pilaia bai i no inap kisim luksave sapos em i no rejista. O l nupela pilaia i mas kisim nupela fom na putim tu krismas bilong ol ya na givim wanpela paspot sais pto w e i karim m ak bitong papamama o skul soka kodinéta bilong wanwan skul.

Sanginumbuk i tok olsem nominesen fi bilong olAnda 7, Anda 8 na Anda 9 e m K90 long wan­wan tim, Anda 10, Anda 11 na Anda 12 em K95, na Anda 1 3 ,1 4 ,1 5 ,1 6 ,1 7 em K100 long wan­wan tim.

Pot Mosbi Skul Soka bai statim kompetisen bilong em long Mas 18 na sapos wanem ol tisa i laik save m oa i mas kam ap long miting.

G aze lle w inimm am a prim ia

GOLD Cup G azelle i winim m aina prim iasip taim ol ¡w ilw ilim stret Hawks 10-1 tong Pot Mosbi mens sofbal resis tong Sande.

Dispela i kamap bihain long nam ba tu pies tim, AB Bears i lus long N G I 1-0 tong bikpela gem tong wiken.

Na dispela wiken em las raun, na sapos Gazelle i lus em bai i no inap bagarapim sans tong winim dispela taitel bikos ol i gat 4-pela poin moa tong AB Bears.

Skoa bilong NG l i kam tong Leonard Patauva tong namba tri ining taim Nige Tata i paitim wan­pela gutpela bai.

NGl I wok tong difendim dispela skoa wantaim gutpela gem i kam tong pitsa Patrick G ili na ketsa bilong em Nason Albert.

Gem we i mekim planti m an i guria em Gazelle na Hawks. Planti sapota i ting Hawks bai kamapim gutpela salens tasol nogat ol beta bilong Hawks i mas go holide pinis tong Rabaul ya. G azelle i statim gut de wantaim tripela horn ran i kam tong Tony Daple, Pius M artin na Albert Jerry.

Daple husat i save pilai ragbi lig i paitim baun- dri hit na bringim Harry M athew na M artin i kam horn. M artin yet i patim bai na bringim Oseah Utul na Jerry Albert em i paitim bai na em yet i kam horn. O l arapela pilaia bilong G azelle i win em Peter Urari, Mathew, Luke W aldiat na Jerry i skorim ol ekstra rans.

Kosa bilong Hawks Alois Puipui i tokaut olsem beting bilong ol i no gutpela na dispela tasol i givim ol hat taim bipo ol i ken bungim Elcom long dispela wiken. Elcom i pinisim olgeta sans bilong Joiibee M SC wantaim gutpela win 6-2.

Insait tong arapela ol gem , Tigers fofitim I Raiders, Brown Eagles nekim Malangan 8-2, j Manalos waraim stret Dolphins 12-0.

Poin lata i sanap olsem G azelle 35, Bears 31, NGI 28, Hawks 26, Brown Eagles 25, Elcom 24, Manalso 22, M SC 21, M alangan 14, Tigers 12, Raides 10 na Dolphins 4.

Darn winimSevens ragbi taitel

• Ol pilaia bilong Pot Mosbi i traim resis long winim spes long Boromas na Gaigais tim. Túpela tim ta i no pilai gut long seven tonamen.

DARU Stingrays em nupela sempion bilong ragbi yunion sevens sempionsip bihain tong ol i winim Ham m erheads Sharks bilong Lae 17-12 long gren fainel long Sarere.

Dispela win bilong Daru i brukim rekot bikos olgeta taim P0t Mosbi na Morobe tasol i save win long dispela sem pi­onsip.

Namba tri tim bilong M orobe i winim Buka long Bowls na namba tu tim , Sea Hawks i wilwilim stret Mt Hagen 17-5 tong winim plet.

W inga bilong Daru M age Taiese i skorim dispela wining trai long fultaim sairen taim em i kisim bai long Hahi Hahi.

Dispela las pas i kam tong Haihai i tong olsem fowat tasol referi Chu Cheng i no lukim dispela pas.

Kosa bilong Morobe Haiveta Kivia i tok tim bilong em i nap long winim Daru w antaim bikpela skoa tasol olgeta taim ol i no save tingting taim ol i atek.

“Mipela i gat pianti sans m oa long Daru tasol ol i yusim gut ols dispela sans long winim, olsem na ol i sempion tim nau.” Kivia i tok.

O lgeta gem i kamap gut tru na nogat w anpela hevi i kamap long dispela gem.

Tupela grenfainel tim ya i kisim strongpela .salens tru long Apo Reds na Pot Mosbi Boromas.

Sharks i winim Goroka 17- 12 tong ekstra taim taim tupela

i dro 12-12 long fultaim . Stingrays i w ilw ilim stret Boromas 24-15.

Insait long Kap fainel. kepten Cecil lakoe i brukim skoa buk taim em i kisim wan­pela gutpela pas na go skoa. Paul Joseph na Taiese i kam apim gutpela p ila i long helpim tim i win.

Joseph i kikim konversen na skoa i sanap Daru 7 na Sharks 0. Tasol hapbek bilong Sharks Kwari Tau i bekim tong surikim skoa i kamdaun liklik.

Joseph i skoa taim em i winim Joe Toilip tong go pas wantaim skoa 12-5 long hap-' taim .

Insait tong nam ba tu hap, Kevin Vitolo i winim Joseph long skoa na Hendrick Kafur i kikim konvesen long level skoa.

M orobe i gat sans long winim gem tasol Vitolo i no popaia tong konvesen.

Long P late fa in e l, Sea Haw ks i winim Pot Mosbi G aigais na go bungim Mt Hagen tong gren fainel na win.

Insait long arapela nius, ol selekta i makim pinis wanpela skwat tong stap insait long Wol Sevens tonam en bai kamap tong Japa tong Epril 1-2 .

Tim ya em Paul Joseph, W arren Teno, David Cam ilius, Kware Tau, Noland W arpin, Aem Pilokos, Robert Nilkare, Iko M aisere, M ichael M ipari, Mark Aisui, Kevin Vitolo na Ian Leklek na kosa Robin Tarere.

Bears winim nam ba foa taitel

HENRY MORABANG i raitim

AB Bears husat i soim tru olsem ol i sempion tim, long pait insait long ekstra taim tong winim Pot Mosbi wimens sofbal taitel las Sarere.

Ol Bears i winim namba wan birua bilong ol, Wantoks. 4-3 long grenfainel long winim tai­tel namba foa taim.

W antoks i kisim pianti ol nupela pilaia long op-sisen na ol i kamapim wanpela strong­pela tim stret.

W antok husat i laik bekim dinau long las sisen grenfainel we ol i lus 7-0 i blokim olgeta rot bilong Bears long skoa. Insait long namba faiv ining. Bears i no skoa na Wantoks i

kisim tupela poin pinis. Ensie Tovia i skorim nam ba wan poin taim Kolis Banam i paitim wan­pela bal i go tong sot stop.

Arapela pilaia bilong W antok Mathilda Moe i kam horn taim Anna Tra wen i paitim wanpela gutpela bal we outfilda bilong Bears Rachel Yoke i holim.

Dispela tupela poin i kamap long namba wan ining. Na nogat wanpela skoa i bin kamap long namba tu. namba tri, namba foa na namba faiv ining bikos tupela pitsa Pauline W akit na M aggie Joseph i bamsim gut tru ol pilaia long skoa.

Bears i opim skoa buk taim Wendy Katusele i kam horn taim Dianne Gideon i paitim

wnapela gutpela bal i go long senta outfit.

Gideon husat i stilim best long nam ba tu i go long n a m b t? tri bes, i kam hóm long skorim namba tu poin bilong Bears taim Anna Trawen i no tromoi gut bal i go long Ensie Tovia long namba tri bes.

Long nam ba 7 ining, tupela tim i dro 2 -2 na ol i surikim i go long ektra ining.

Banam i kam horn taim Ronnie Roberts i paitim wan­pela bal i go long W endy Sogai long sot stap long surikim skoa 3-2.

Bais i kam horn taim Gideon i paitim wanpela gutpela bal long levelim skoa 3 -a ll. Wantoks i no skoa long nain

ining bikos M aggie Joseph bilong Bears i kam apim strongpela pitsing stret.

Joyce Inguba i kam horn long helpim Bears i go pas wantaim skoa 4 -3 taim Helen Tata i paitim w riapela gutpela bal.

Kosa bilong W antoks Andrew M oe i tok em i am a­inas long tim bilong em i kam apim strongpela salens tong Bears.

M oe i am am as bikos W antok i winim B gret gren­fainel egensim C hebu. Na long C gret, Adm iralty winim Dolphins tong winim taitle.

Kosa bilong Bears i tok em i save olsem gren fa inel bai wanpela strongpela gem stret bikos W antok i kisim planti ol nupela pilaia long op-sisen.

• j IK EN W O K IM G U T P E LA S A M T IN G L O N G Y U

... .08 WIKEN SPOT NIUS [ PM 18 Mm 9,2000 WANTOK

Brown Eagles recHm long wlnlm bek taitel

bek ta te ! b lu te long ol i wttwilim stret Melangen insell long prttm - inerì ferine! long N esenel Spots

i Institut oval las wttcen.' O ibo iM atup itA ttan longR abau li

waraim stret ol boi Kavieng long winim namba wan spot long g e n fsrineL

Insait long arapeia gem G azette i takj long winim Burm a Hawks 7 -6 . Gazette nau bai bungim Malangan long painim aut husat be! salensim Brown Eagles long gren falnel long w ikantap.

Burma Hawks i no wan long lus bikes ptonti lain I no ting olsem dis- peia tttn bai pilai insait long fainel. O l pttaia bttong Hawks em ol yang- pela boi I save raun nating long Goroka na o il no gat bttcnem pilate tongsapotim ol.

Taeol ol I no w ari ol I wok long

bagaiapim tru sindaun bttong ol arapeia biknem tim long pints nam ba foa long G oroka sofbal kompetisen.

G azelle i bet pas. Julius Kapima, Ben Vaitok na M athias Vaitok i no paitim gut bai long bringim Allan Dito long kam horn. DKo I go sanap long nam ba wan bes tasol bikos pitsa bttong Brown Eagles George Bunbun i kamapim gutpeia pitsing stre t

P itsa bttong G azelle W esley P inat I kam apim w ankain p ilai olsem birua bttong em Bunbun.

N icholas K iene, Thom as Lawrence, G abby Agunam na Paul Vaitok bttong Brown Eagles I ken tokaut olsem Pinat i givim ol hat taim stret.

Long nam ba to ining, Hawks I bekim tupela poin bttong Gazette taim p|es Saigu na Nolih Sireh. Ol poin tlo n g G azelle I kam long F iends M artin na Flint M ission.

Tupela tim wantaim i strong na d

I dro long 3-att. Gazette I skorim arapeia poin I kam long ketsa Ben Vaitak na Hawks I level wantaim skoa i kam long Kani na Lawrence.

Hawks i go pas nau wantaim skoa d i rejistailm tupela poin long nam ba loa ining na G azelle I reko- tim wanpela tasol 5-4.

G azelle i pilai strong long level skoa 5 -5 taim Vaitok i paitim guí­pela bal long bringim Kapinias I kam horn. Long namba faiv ining, órnela tim I dro taim Mathew U na! i kam horn long levelim skoa na o l I pilai ekstra taim .

G azelle i save o l b a th » nau na o l i paitim w anpela gutpeia tong bringim Kapinias long kam horn long w in 7 -5 . > .

Tasol o l lain Hawks i no w art O il pilai strong yet na Lawrence ik a m horn long bringim skoa I go 7 -6 .

Insait long rlsetvgre, Hawks M l bungim M alangan long grenfainet bihaln long d i autim Royals 9-6 .

Telikom Bullets i holim promisTA M Tettkom Bullets i lus las wttc. Pitea M apua I kamapim gutpeia kapton bttong tim R aiz Roselyn pitsing na rekotim 10-pela I<2 na S a te M I tokaut oteem ol |p l d a p b irua pitsa bttong em C athy longgrentoineL * • Aguman i rekotim tasol 4-pela K2.

Toktok bttong em i karim kaikai td m d lw in im U nited Sisters 16-12. Nau Tsttkom bel w etim w ina bttong Steters na M atengan long pttai long gran fainel.

P itea bttong M alangan Bettnde* Mapua i kamapim gutpeia gsm tru long heipim ten i w in 12-6.

M apua i biddm óigate rot wan­taim guípela pttteng bttong am in a Burma Hawks.1 a te te n túpete poin tasol long túpate nam ba wan ining. Tasd em i banteim d gut tru na Hawks i no skoa long em pela 5 - pela ining.

M alangan i skorim poin long olge- ta 7-pela ining, na btttpeia skoa bttong o l i kam ap long nam ba wan Ining w e d I skorim 4-pela horn.

Tupela horn bttong Hawks i kam long M ichael B etty na B everly A vefa. O l arapeia biknem beta olsem R ebecca A nian, Eunice K ehana, C athy Agunam , Edith Kehona, Josephs Vas na Ambu M angua I no skorim w anpela poin.

A rapeia skoa bttong Hawks ikam long M angua, Vas, Hendrik? Vainak na Benny taim d M alangan I slek Nkttk.

skoa ta s d Isabelle Kapinias na Susie Siaguru i no mekim w anpela skoa.

DH pttaia Grace C d e x Nandi na R egina Nake I skroim tripela ran. Iren e John, C ynthia Pagusen, M athilda Ham ago, Jenny K alapi K eta l na YVone W ttfred ya d i sko­rim tupela tupela ran tong heipim M alangan I win.

Kepten Siaguru i tok deem em I ting d lain Hawks bai givim d strongpela em ta s d dispeia i no kanteP- Pitsa bttong m lpela M aiangan I strong tu olsem na givim n a i uunri long oi lain nawKs.

Malangan nekim Royals

pttai stret tong autim Royals 6 -3 long M t Hagan w iow ns sofbal teste las wttren tong Gom te oval.

M alangan nau bai bungim NG I long patoim aut husat bai salensim Unicats tong grenfainei neks wik.

D ispeia em i las sans bttong topeto tim wantaim na d i kamapim

dgeta strong bttong p ilai tong beteg n a tu fitting .

Kepten bttong M alangan Pauden Markte I winter tos na tim bttong am

i ffl. Dispeia tingting bttong M arkte i karter kattcai taten d I blokim d g eta rot bttong Royals tong skorim poin.

Mask! biknem pttaia bttong Royals otoem Judy Nauvana I sanap tong bes, M alangan i strong tru na ban­teim d g eta rot tong skoa.

O l M alangan i autton Nauvana taten em I toik ran tong teilten bes na ketsa Am ite Kiggri i tromoi bal I go long Brandly Kundi na autim Nauvana.

A rapeia tupela beta B arbie Filimon na Joyce Null i aut bihain tong d M alangan i ketsten bal bttong tupela.

Kalin WWiam bttong Royals i am a-

masim kosa bttong em winim wan­pela bes tasd em I no kam hom.

Insa it tong nam ba tri in ing, Kaiem a bttong Malangan i kamapim gutpeia pilai tong winim d bes tasol d pttaia bttong em I no bringim em I kam hom.

Long las ining, Julienne W anera I paitim wanpela gutpeia bal long bringim Judy Nauvana, B everly Elijah na Pauden Markte long kam hom na winim gem bllong M alangan.

Insait tong arapeia gem , Etoom I autim Eagles, Hawks winim NG I IB - 10 na Unicats wttwHten M alangan 8 - 0.

Cista bllong ol pUaia husat bai pilai long raun namba siks bikmg Assensi Ragbi Cigkompe- than long Australia kmg jfrfosfO, I I , 12 na 13.

FRIDAYMELBOURNE v SYDNEY

ROOSTERS at Olympic Park (7.36pm)

STORM : Robbie Ross, Matt G ayer, Aaron M oule, Tony M artin, M arcus B ai, Tasesa Laves, B rett Kimmortey, Scott H i, M att R ue, Stephen Kearney, Robbie K earns (e ). R ichard Sw ain, R odney H ow e. Res: Danny W illiam s, R ussell Bawcton, B en Roarty, Paul M arquet, Bred W atts (one to be omitted).

R O O STER S: C raig W ing, Jack Eteegood, Shannon Hegarty, Ryan C ross, Robert M iles. B rad F itte r (c ), Adrian Lam , Luke R icketson, C raig FRzgtobon, Bryan Fletcher, Scott Logan, N at W ood, Ian Rubin. Res: Andrew Lom u, David Sotom ona, Sim on Bonetti, D ates Hood. **.

Ref: Tim M ander

SATURDAYMRRAMATTA V NORTH­

ERN EAGLES at Parramatta Stadium ( M M

EELS: Brett Hodgson, Clinton SchHcofske, D avid Kidw ell, D aniel W agon, E ric G rothe, Stuart Ketty, Ben Kusto, Jim Dynwck, Trey W ozntok, Nathan Hindmarsh, M ichael VWta, W ade UEstrangs, Nathan C ayiess (c). Res: Dennis M oran, M ichael Hodgson, Jason Sm ith, Andrew Ryan.

EAG LES: Andrew King, Andrew Frew ; A lbert Torrens, N igel Roy, B rendan R eeves, M ichael Buettner, Jason Taylor, Nik Kosef, Adam M uir, Steve Menztoe, M ark O frie to y Geoff Toovey (c), Stove Trtadaii. Res: Owen Cunningham , G reg Ebritt, W illie Leyshon.xBrett G rogan.

Ref: Sean H am ppead• 'if f '- ...

PENRITH V AUCKLAND at Panrttt FootbaN Stadium (8.35pm)

PANTHERS: P eter Jorgensen, Robbie Becfcett, Ryan G ta ie r, David W oods, Chris H icks, Steve Carter (c ), C rato G ow er, John Cross, Tony P u letua , N igel G aftey, C raig GreenhHI, Brad Drew, C arl M acN am ara. Res: M ark G ayer, Lee Hopkins, Shane EtfOtect, S id Domic.

W ARRIO RS: C liff B everley, Lee O uderiryn, Ivan C leary, Scott Pethybridge. N igel Vagana, John Simon (c), Ben Lythe, Scott C oxon, M ad Spence, Logan Sw ann, M ark Tookey, Robert M ears, Joe Vagana. Res: P aul W hatuira, Tony Tuim avave, A li Lautiitl, Tattle U avaa.

Ref: Mogsheen Jadwat

NORTH QUEENSLAND V BRISBANE at Dairy Farmere Stadium (8.35pm)

CO W BO YS: Julian O ’N e ill, Damien Smffh, G eoff Bell, Paul Bowman, Josh H annay, Paul Green, N oel Goldthorpe (c ), Kyle W arren, R obert R etf, M ark Shipway, Shaun Valentine, Brett Boyd, M a tte Locke. Res: Greg Boatetce, G lenn M orrison, John

Buttigieg, Shane Muspratt.BRO NCO S: Darren Lockyer,

M ich ael H ancock, Ben Ikin, M ichael O evere, W endell Sailor, S hane W alker, Ben W alker, K evin C am pion, B rad Thom , G o id en Tattte (c ), P etero C ivoniceva, Luke Priddte, Shane W ebcke. Res: D ane Carlaw , Shaun Berrigan, Tonte Carroll, Lote Tuqiri. Ashley Harrison (one to be om itted).

R ef: Bill Harrigan?

SUNDAYNEWCASTLE V CANBER­

RA at Marathon Stadium (2.36pm)

K N IG H TS : R obbie O ’Davis, D arren Albert, M atthew Gidley, M ark Hughes, Ttonana Tahu, M atthew Johns, Andrew Johns, BHt Peden, Ben Kennedy, Peter Shiete, David Faktoigh, Danny B uderus, Tony B utterfield (c). R es: M att Parsons, G lenn G rief, S teve Simpson, S ean Rudder.

R A ID E R S : B rett M ullins, A nthony Sw ann, Ken Nagas, Brandon Cotein, Leslie Vsrinikolo, Laurie D aley (c ), Andrew M cFadden, Jason Croker, David Fum er, Anthony Coletta, Anthony B o n n , Simon W ooltotd, David A tkina. Ree: M ark M cLinden, M ark Corvo, Justin Morgan, Rod Jensen, Jason Burnham (one to b e om itted).

R e f S teve C lark

ST GEORGE ILLAWARRA V WESTS TIGERS at WIN Stadium (4.36pm)

D R A G O N S : Luke P atten, N athan Blacktock, M att Cooper, S haun Tim m ins, Jam ie Ainscough, Anthony M undine, T re n t B arrett, Andrew H art, .Lance Thom pson, Dam m fte a c e y C ra ig Sm ith (c), Jason H ooper, C hris Leikvoll. Res: LukeB afleyD anto l Heckenberg,vYayne Minm, i>iainan Drown. •

T IG E R S : M ltet S eers, Joel C aine, John Cartew , Terry Hill, John H opoflte, S teve Georgallis, C raig FtokL Tyran Sm ith, Jarrod M cC racken (c ), M ask O ’N eill, Jason Lowrie« D arren Senter, John SkandaUs. R es: C iriaco M escia, Ken M oO tteness, Mark oiim son, bnane wsiKer.

Ret. Pattt Simpkins

MONDAYGHANAS V BULLDOGS at

Toyota Park (7.35pm)S H A R K S: D avid Peachey,

M athew Rogers, Andrew Ettingshausen (c ), Colin Best, B rett How land, Adam Dykes, M itch H ealey, N ick G raham , Chris M cKenna, Nathan Long, M artin Lang, D ean Treister, Jason S tevens. R es: Andrew P ierce, Sean Ryan, Paul Mellor, Jason Ferris.

B U LLD O G S: Rod S ilva, H azem El M asri, Darren Smith, W illie Tatau, D aryl H alligan, C orey Hughes, R icky S tuart, G lenn H ughes, B rad C lyde, S teve Price, Troy Stone, Adam P erry, D arren B ritt (c ). Res: C raig Polla-M ounter, Brent S herw in , Dennis S cott, Barry W ard.

R e f M ark Oaten

Brisben bai opim OJimpiks pilai

BIkpela ren bagarapim KwinslenKwinslen, Australi«:

Bikpela ren we i wok long pon- daun ñau i bagarapim Kwinslen, moa yet ol pies olsem Townsville na Longreach.

O l hap bilong dispela win na ren tu em Pol Mosbi tu I wok long kieim taim long en.

O I ripot i tok ren ya i bikpela fft» na Townsville i rekotim bikpela mak tru, namba tu long bBcpela mak ol i rekotim long bistri bilong Kwinslen.

Taitwara i bin karamapim ol pies we i flet na bagarapim ol haus, ol propeti, ol rot na relw e lain nasam - pela skul na ol se vis tu i bin pas.

Kwinslen reskyu helikopta grup i bin autim sevenpela pipel w e ta it­wara i bin banisim ol long pies bilong ol. Foapela long ol sm ol bin stap long ruf bilong wanpela toa wH draiv ka we taitw ara i karim long Townsvlllel haiw e, saut bilong Towns vide.

O I ripot i tok ol lang bilong waisan na ol moskito i pulapim (danti hap bilong Longreach na dispela i givim wok nab long heit dipatmen bilong wokím samting kwik long en.

Long Mosbi las wík Trinde, bikpela ren na taitw ara i bin bagarapim tru pianti hap bilong siti na ol pies klostu olsem Bom ana, Sogeri na ol arapela hap m oa. Mekim na sam pela strongpela bikbet man long Bomana haus kal- abus i ronawe. Tu Mosbi i no bin gag wara long wanpela de olgeta.

• Noken ting olsem dispela em wanpela wara tru tru we ol i pul long fcanu long en, nogal ya. Em taitwara tasol ya we i bagara­pim bikpelá rot long Townsville, Australia Túpela marlt i pul i go long haus bilong o l insait long bikpela ren na taitwara we i bagarapim pianti pipel, ol pies na ol samting long Kwinslen. Piksa i te rn long Courier Mail niuspepa.

In d o n e s ia to k s o ri lo n g Is T im o rD ili, Is Tim or:

Resistens grup long Is Tim or i w anbel long tok sori bilong Presiden Abdurrahm an W ahid bilong Indonesia long las wik, ol ripot i tok.

Long wokabaut bilong Presiden W ahid i go long Is Timor las wik, em bin wokim wanpela pablik tok sori i go long ol pipel bilong Is Tim or long ol bevi, dai na bagarap we ol Is Timor pipel i bin bungim insait long 24 krismas taim ol i stap aninit long lukaut bilong Indonesia.

David Xim enes husat i kodineta bilong Nesenel Resistens Kaunsil (C N R T) bilong Is Tim or w e Xanana Gusmao go pas long en i tok dispela tok sori we bikman i mekim inap. Em i tok Is Tim or pipel nau i laikim gutpela sindaun na wanbel pasin name! long ol yet na tu wantaim Indonesia.

Em i tok Presiden W ahid i bin wokim gutpela pasin long autim tok sori long makim Indonesia na pipel bilong en. M ista wahid long wokabaut bilong em long Is Tim or i bin putim ol flawa long Santa C ruz m atm at we am i bilong Indonesia i kilim dai moa long 100 pipel bilong Is Timor long 1991. Na em bin kapsaitim ol es o graun long m atm at we ol bin planim ol soldia bilong Indonesia husat i dai long 1975 pait taim em (Indonesia) i bin tekova long Is Timor we pastaim, kantri Portugel i papa long en.

Presiden Wahid i bin tok em i sori long ol hevi, bagarap, dai na ol arapela samting we i bin kam ap long Is Timor na ol pipel taim Indonesia i papa long ol.

M ist Xim enes i tok em i bilip olsem Presiden i autim trupela topk sori bikos em i wanpela tru­pela pren bilong ol Is Timor pipel

• Je n e re l W ira n to , D ifen s M in ista b ilo n g In d o n es ia long taim Presiden Suharto i bin stap olsem bosm an bilong Indonesia.

Mista Xim enes i tok Presiden Wahid i save olsem i no olgeta pipel bilong Indonesia i bin laik tekova na bagarapim ol Is Timor pipel. Em i tok Presiden Wahid i gutpela man na em bai i stap olsem pren bilong Is Timor.

Presiden W ahid i bin wanpela saveman tisa long Islam lotu na i wanpela yangpela man taim gav- man bilong Suharto i bin salim ol am i bilong em long tekova long Is Timor long 1976. Na Yunaitet Nesens i no bin givim luksave longdispela.

Bilong bekim askim sapos Jenerel W iranto husat i Difens Minista na man husat i bin go pas long ami bilong Indonesia Jenerel taim pait na hevi long Is Tim or i kamap long las yia bai i wokim tok sori tu , M ista Xem enes i tok em sam ting bilong intenesenel komyuniti long lukluk long en.

Nau Is Tim or i kam ap olsem wanpela indipenden k an trL n a olsem em i hap bilong intene­senel komyuniti.

megesin.

Jakarta long OI p itea i tern long Inside Indonesia

L iklik e lem en ten skul m anki sutim dai w anskulMaun M orris, M ichigan, Am erika:

W anpela liklik manki husat i gat sikspela krismas i bin sutim dai wanpela wanskul bilong em long Buell Elementen skul long Maun Morris, Michigan las wik.

O l ripot i tok taim ¡as i askim watpo em i kilim dai wanskul bilong en, em bin bekim olsem “Mi no laikim em.”

Ol ripot i tok liklik manki ya wan- ! taim bikpela brata bilong em I husat i gat eitpela krismas i save

stap long wanpela haus na ankel ! bilong ol. Long dispela haus. ol ̂ pipia olsem ol empti vodka botel i

pulap na ol man i salim ol gan na

ol drag i save i go na i kam. Papa bilong boi ya i bin stap long kai- abus.

Kot i salim túpela manki long stap wantaim anti bilong ol.

Jas i bin tok manki ya i stap long hevi wantaim nogat gutpela lukaut na i nogat ol gutpela sam t­ing long mekim em i amamas long laip bilong em. Papa bilong ol i tok em i sori tru long fam ili bilong dispela m anki we boi bilong em i bin sutim em i dai.

Boi ya i d in groap long pies i no gutpela bikos haus i no gutpela. em i lukim ol man i salim ol drag na tu em i isi long en long holim o¡ gan samting.

B risben, A u s lN fla :' Brisben b a n holim soka pilai tunam en tópela de bipo long bikpela20OO Olimpios pilai i kam ap long Sidni, A ustralia long m un Septemba bilong dispela yia, ol ripot i tok.

Olimpik soka resis bai i-kam ap long Gabba, Kwinslen name! long Septemba 13 na 2 3 bipo tasol long stat bilong Olimpiks long Australia Stediüm long Sidni.

' Pita# ya t olsem opening resis bilong bikpela pilai ya w e o l kantri long woi bai i stap insait long en.

Sam ting olsem 1 ,000 pikinini bilong Kwinslen, 200 lain bilong danis na 600 yangpela soka pitaia bai go insait long 20 m init pri pilai resis.

Hedgehog Events na Showstopper Events i sponsarim dispela p ila i torig. kamap.

D airekta ’ bilong Hedgehog

Events Shane Rushbrooke i tok ol i la ik putim kam ap dispela resis bikos ol i laik mekim kamap gutpela opening bilong bikpela'pilai na bai i gat kata olsem Royel Sho pareit.

Em i tok pHai bai 1 kamapim strongpela na gutpela piksa bilong Kwinslen na dispela bai i kamap long ol pilai na danis we ol yang­pela yet bilong Kwinslen i putim kam ap na soka resis ya. O l bai pilaim sevenpela gem long Gabba.

Em bosAustralia:

Bebí ya i kisim nem bHon bilong em,Pati lida bilong papa bilong m am a bilong bebí, Ann Peacock.

M ista Peacock i bin pelam en memba bilong Koqypng long 1966 inap long 1994. Im i bin go pais long Liberei Pati bilong Australia long túpela ileksen i kam ap , tasol em no bin winim vot long kam ap olsem praim minista. Long 1997 inap long 1999, em bin holim wok olsm e Ambasada bilong Australia long Amerika.

Long sait bilong mama bilong Ann, tumbuna bubu bilong bebí em John Rossiter i bin memba bilong Liberei Pati gavman we S ir Henry Bolte i bin go pas long en. na bubu m eri bilong bebi Ledi Susan Renouf em i strongpela Liberei Pati memba. Nau yet, em i holim sia olsem bos bilong fan resing komiti bilong Liberei pati.

Na papa bilong bebi, M ichael Kroger i wanpela benka na bikman tu long Liberei pati/. Em bin holim posisen olsem presiden bilong Liberei Pati bilong Victoria long 1987 inap long 1992. Olsem na noken kirap nogut long dispela pikinini bikos em inap long kam ap bikman sapos em i bihainim wok­abaut bilong ol tumbuna bilong em husat i strongpela politisen

• D isp ela i no b eb i n a tin g , nogat ya . Em inap kam ap olsem praim m in is ta b ilo n g A u stra lia ya!M am a A nn P eaco ck i am am as lo n g nupela beb i boi b ilo n g em , A ndrew Jo h n S harp K roger. P eacock fam ili b ilo n g A u stra lia i g at nem , nam ba na m ak long p o litik s b ilo n g A u stra lia . Na papa b ilo n g b e b i tu i g a t nem long beng na L ib ere i P ati b ilong A u stra lia . Piksa i kam long Courier M ail niuspepa.

1

Chechen paltman strong yetChechen, Rasia:

01 ami bitong Rasia bai i stap long Chechnya abrusim 10-pela krismas tu king traim kontrolim rebel provins na stapim em i bruk lusim R asia, ol ripot i tok.

Ripot i tok ol Cheshen pipel i

no save laik lus long pait na ol bai i pait strong yet long lukau- tim provins na ol pipel bilong ol. Long wiken, pait i bin kamap strong name! long ol am i bilong R asia na ol Chechen paitman

long saut Argun goj eria. Pastaim Moscow i bin tok Rasia i tekova long dispela eria.

O l ripot i kam long eria i tok planti lain i bin dai na kisim tupela sait wantaim .

Pati lida bilong Presiden Wahid kisim bagarapJakarta, Indonesia:

Lida bilong Nesenel Awekening P ati em politikel bilong Presiden Abdurrahman W ahid bilong Indonesia na deputi spika long palam en bilong Indonesia M atori Abdul Jalil em i bin kisim bagarap long tupela man nogut long Jakarta long wiken.

Plis ripot i tok wanpela long

tupela man nogut ya i dai pinis bihain long pablik i papaitim em nogut taim narapela i ronawe.

Long wankain taim tu, ol sol- dia bilong Indonesia i bin kilim dai tripela paitman long hevi Iwe i go het long saut na wes Aceh, ol ripot i tok.

WOnpela bilong ol i dai em w anpela kom anda bilong ol

paitman. Ol am i i bin go insait long wanpela haus long Kuala Batee, Saut Aceh we ol bin biüp olsem ol i haitim ol paitman long en. Na ol bin sutim dai Rajundin husat i gat 50 krismas na em bin komanda bilong Aceh M erdeka Muvmen we i wok long pait long Aceh i kamap olsem fri Muslim stet stat yet long 1976.

Ol yangpela ekta wokim muvi piksa long Kwinslen

• Tripela ya am sampela long ol top muvi ekta bilong Australia. Nem bilong ol am Matt Day long hankais, Nadine Gamer long name! na Alex Dimitriades. Tripela ya i stap long Brisben long wokkn tupela muvi. Wanpela em long “Liberty and Beyond na “The Love of Lionel’s Life.”Dispela em namba wan telvisen muvi we ol i wokim long stori i kamap long Kwinslen yet, ol i raitim long Kwinslen na filmim tu long hap. Chanel 9 bai i kamapim na man Australia yet tu bai dairektim.Piksa i kam long Courier Mail niuspepa.

Bubu meri givim gutwan long stilmanLondon: i bin la ik go insait long windua E d it i tok trip e la ya I wok

W anpela lapun bubu i bin i b ilong haus b ilong E dith long tok em ol p lis ya, ta s o lo l bin stapim S til pasin long W alker husat i gat 7 9 krism as p lis i no save go insait long kam ap taim em i paitim het na bubu ya i givim gutw an haus bihainim w indua. O lsem bilong w anpela w antaim long h e t bilong w anpela na em i kwiktaim kisim telipon

• Wara na moa wara! Diapela I no warn tru tru, nogat ya. Em taitwara long Eagle Strtt long Longreach, Kwinslen. Liklik gel ya I amamas long swim na pila! long raba gumi

• klostu long haue bilong temili bilong em.Na daunbilo em moa piksa long ol hevi we bikpela ren i wokim long Kwinslen na ol pipai I kisim taim.Piksa I kam long Courier Mall niuspepa.

Australia putim strongpela was long ol bot pipel

AustraliaBot ya i karim ol (bot) pipel i go long Australia. Gavman nau i laik daunim mak bilong ol bot pipel i kam long Australia. Piksa i kam tong Courier M ail niuspepa.Australia i save kisim planti bot pipel long olgeta yia long Esia, M idel Is, Indonesia na ol arapela hap bilong wol. Nau gavm an na ol storiti king Australia i wok long was gut tru long ol bot pipel bikos sam pela bilong ol em i no gut- pela man na ol i wok long yusim Australia olsem pies bilong stop ova na go long o l hap we ol i laik go long en.

O l ripot i tok tu olsem i gat intene- senel grup we i wok long karim aut hait wok long salim ol pipel i kam long bot long Australia. N a gavman na ol atoriti long Austrlaia I wok long karim aut ol wok painim na o l i klia nau long sam­pela long ol lain w e i stap insait long dispela wok.

Mak bilong abosen go antapLondon:

Ripot i tok pasin bilong rausim bel o abosen long Inglan i go antap bihainim ol milenium selebresen.

Ripot i tok mak bilong ol m eri i rausim bel i go antap long 20m pesen mak insait long tupela mun long dis­pela yia. D ispela i kamap bikos pianti pipel i bin am am asim Krism as na nupela yia wantaim ol selebresen na ol i wokim prenpasin na slip w antaim long pait taim .

Long mun Janueri na Februeri klostu

7 ,000 m eri long Inglan i bin lukim ol dokta long sevenpela Stopes klinik long rausim bebí. M ak i go antap winim dispela long 1999 w e long sem taim , ol klinik i bin kisim 5 ,7 59 meri i rausim bebi. O l Stopes klinik i tok insait long fes tripela mun long dispela yia, mak long ol m eri i rausm bel bai i kamap long 9,000.

Ripot i tok m ak bilong abosen i save go antap long foapela mun long stat bilong yia tasol dispela mak long fes tupela mun i kem iap narakáin. *

Saiklon Steve lusim Kwinslen na i go olsem long W esten Australia.

Perth, Westen Australia:Bikpela ren na win Saiklon Steve we

i bagarapim Kwinslen i wok long kam ap strong gen na muv i go olsem long W esten Australia na tagetim taun bilong Broome.

Taun i stap long lukaut long dispela saiklon na i wok i go olsem tong Port Hedlen na 400 kitomita not is long Karratha. Na i go olsem tong sautwes tong spit inap tong 18 kitomita long

wanpela awa.Ol ripot i tok dispela em namba tri

taim we Saiklon S teve i kamap strong gen na em i nam ba wan taim tong dis­pela sam ting olsem i kamap. O l strong­pela win we i ron strongpela na hariap stret tong 100 kitom ita insait long wan­pela awa bai i kam ap tong ol nambais eria nam el long Bidyadanga na Pot Heldlen na i go tong san i go daun hap olsem tong Onslo.

Painim bodi bilong daiman long aisbokisC harlston, Saut Karolina:

O l bin painim bodi bilong wanpela daim an tong aisbokis bihain long wan­pela yia em dai, ol ripot i tok. O l bin painim dispelas tong ais bikos bilong meri husat i bin serim rum wantaim em . M eri ya i gat 65 krismas.

Plis i bin sasim W ynem a Faye

Shum ate tong autim bodi bilong daiman tong m atm at na katim wanpela hap bodi bilong em .

Ol ripot i tok m eri ya i bin putim bodi bilong O 'N eil em daim an ya long ais bokis na traim long katim leg bilong em.

Ripot i tok Undava Lava Tub i gat nam ba tu olsem ol i lukautim gut stret. Sistem ya i gat long en 164 kitom ita lava wara na dispela em tongpela mak tong lava i kapsait tong m aunten paia na tu tong singel kreta tong wol.

Undava Lava sistem i stap tong Kwinslen na e itp e la yia i go pinis, gav­man i bin mekim Undava lava tubs olsem nesenel pak eria bilong ol turis tong raun i go na lukim .

•U m bra Lava ftb e s long Not Kwinslen am I gat nem long wol olsem lapun lava alatein long wol. Long piksa, yumi lukim gaid i soim ol turis insait long kev o bikpela hul. Piksa i kam tong Courier Mail nius­pepa.

Undava Lava tub i top

WANTOK Mas 9,2000 pes 21

__ emwanpela

tasol sevim ol pasindia

• Antap: Batut i save helpim tru ol pipai long Marawaka. Poto i soim MAF balus i karim kago bilong wanpela tisa husat i go wok long Marawaka. Balus I olsarn PMVstret.

• Raithan: Mista Kuzi I sanap ausait long trad stua bilong em long Marawaka stesin.

Ol poto: Yames Kita.

YmÜIES KAY I raitim

^ Ê Ê Ê ^ I SPELA nem Kuzi P y ^ lK a m b a n i Toyaripma

g ' le m wanpela biknem i man tru insait long

M arawaka distrik, pies we I stap long bikbus tru long Isten Hailans provins.

Bikman ya we pianti lain i save kolim em Kuzi tasol i gat nem tu long sait bilong Menyamya long Morobe. Dispela em bikos Marawaka i stap klostu tru long Menyamya.

Stori bilong Kuzi i stat olsem em i bin stap insait long wanpela MBA balus we I bin pundaun long bus long Novemba 11,1995. Wanpela man i bin idal long dispela birua na pianti i bin kisim bagarap.

Kuzi tasol i bin orait na em tasol bin mekim bikpela hatwok tru long stretim ol wantok blong em na tu em ye ti mekim haus-sel na putim olgeta lain long en. Bibain em yet i wokabaut I go traim painim helpim. Kuzi tsol i bin wokabaut insait long bikpela bus tru long go painim helpim. Em i go antap long ol bikpela diwai na traim painim sain o rot we pies we ol man i stap.

Kuzi i slip aninit long long taim bilong bikpela ren tru.Em i mekim olgeta dispela samting long traim helpim long sevim ol wantok bilong em.

Kuzi bin go bek long Marawaka long dispela taim bihain long em i sindaun long wanpela bod dairekta miting bilong Yha Hauka bisnis grup, wanpela kofi kampani. Kuzi em wanpela dairekta na em i gat sia long kampani.

Long Novemba 11 ,1995 Mista Kuzi i bin mekim wanpela bikpela wok tru long helpim ol lain wantok bilong em taim balus ol i bin ron long em i bin pudnaun namel tru long bikbus. Dispela birua i kamap namel tru long ol bikbus na maun- ten klostu long Menyamya na Marawaka. Long dispela taim wan­pela Islander balus bilong MBA i bin flai lusim Menyamya na i laik go oslem long Marawaka.

Kuzi i stori olsem balus i bin lusim Marawaka stesin long samt­ing olsem 12-kilok long apinun. Long dispela taim i bin gat bikpela ren tru na klaut tu i wok long pairap. Long dispela taim balus i bin karim 9-pela pasindia husat i

tasol ol pasindia i mas noken pret bikos em bai triam sam pela kain rot long mekim balus i go orait.

Tasol ol toktok bilong pailot i go nating. Balus i wok long go daun na wantu tru em i go na wanpeia wing bilong balus bamim het bilong wanpela bikpela diwai. Taim wing bilong balus i bamim het bilong diwai em i slowim spit bilong balus na balus i pundaun i go daun na hangamap long han bilong ol wail-karuka bilong bus. Balus i bin painim birua long samt­ing oslem 2:30 long apinun.

Long dispela taim wanpeal man Marawaka, nem bilong em Robert i bin kisim bikpela bagarap tru bikos em i no bin pasin sia-let bilong balus. Robert i bin save wok olsem wanpela kapenta long Marawaka stesin na taim em i kalap long balus long Menyamya ?m i karim tupela liklik pik tu wantaim.

Taim balus i bugim birua na pun­daun i go daun paia i wok long kirap long sait long enjin bilong balus. Tarangu olgeta lain insait long balus i paul olgeta na i no save wanem samting long mekim. Kuzi lukim olsem na kwiktaim em i

Marawaka. Insait long balus tu i bin gat 2-pela liklik pik.

Kuzi tu i bin baim kago bilong tred stua bilong em na balus i karim ong dispela taim.

Taim bikpela ren na klaut i wok long pairap yet balus i lusim Menaymya stesin. Taim balus i stap pinis antap, pianti pasindia i pret tru. Kuzi tu i bin pret na em i tokim pailot sapos balus bilong ol i ken go olsem long Umba estrip. Dispela em bikos em i pret na bikpela ren tu i pundaun.

Balus bungim hevi ^ J ^ u z i i tok olsem bikpela

ren i wok long pundaun / \ yet taim balus i tekov

lusim Menyamya stesin. Taim em i stap namel long Menyamya na Marawaka wanpela enjin bilong balus i stop. Long dispela taim nau pailot i kirap na tokim ol pasirfbia olsem ol i bungim birua pinis, tasol ol pasindia i mas noken pret bikos em bai traim sampela kain rot long mekim balus i go orait dispela taim nau pailot i kirap na tokim ol pasin­dia olsem ol i bungim birua pints,

kirap na traim mekim ol wok. Em i mekim wok festeid long ol na tu em yet i kisim ol lip bilong bus na paitim na kilim idai paia we i kamap long enjin bilong balus. W ara bilong ren tu i helpim na pin- isim paia.

Kuzi i kirap na kisim olgeta ol lain wantok bilong em husat i kisim bagarap na putim olgeta i go aninit long wanpela wing bilong balus.Em i kisim wanpela hap sei tu na mekim wanpela liklik haus na putim olawantaim sampela samt­ing bilong ol i go insait.

“Mi tokim olgeta long kisim sam­pela kaikai bilong tred stua mi baim na kaikai. Mipela i stap long birua na mi tokim ol long stap na mi bai traim go na painim sampela kain helpim. i kirap na wokabaut i go na go antap long wanpela diwai na traim lukluk i go na painim rot o pies i stap klostu.’ Kuzi i stori.

Taim Kuzi i stretim ol lain wantok bilong em long balus pinis orait em i stat long wokabaut. Em i go na go antap long wanpela longpela diwai na traim lukluk i go. Tasol em i no lukim wanpela samting. Em i lukim ol bikbus na diwai tasol. Kuzi i go daun na wokabaut gen. Bikpela ren i mekim em i wet tasol em i no wari long kol. Turangu bihain long em i go antap long 3- pela diwai samting em i tait tru na em i go na painim wanpela as bilong wanpela olpela diwai we i pundaun i stap. Em i go aninit long en na em i slip.

K azi b ring helpim i kam j ä ong moning taim em i

stat wokabaut gen i go. Em i go na go antap gen

long wanpela longpela diwai. Long dispela taim em i tokim wanpela hap pies we kunai gras stap. Sam pela tingting i kisim em nau olsem ating kunai ya i stap klostu long hap sait bilong M arawaka, olsem na em i wokabaut i go. Taim em i wokabaut i go em i harim karai bilong helikopta.

Kuzi > rausim siot bilong em na tromoi i go antap long m ekim sain, tasol helikopta i no lukim em .

Tasol Kuzi i no wari em i wok­abaut bihainim kunai tasol i go na em i kamap long pies Umba. Long dispela hap em i lukim helikopta i stop i stap long estrip. Long hia em i go na toksave na em i kisim ol i go na soim pies we balus i bin pundaun.

Helikopta i karim ol i go long Menyamya helt senta na bihain ol i go long Angau Jenerol Haus Sik

, long Lae long kisim ol helpim.Kuzi i tok em i no bin kisim

bikpela bagarap long dispela taim. Tasol em i sori tru long ol wantok bilong em. W anpela wantok bilong em tasol i bin lusim laip bilong em. Tupela pik bilong dispela man tu i bin dai wantaim em.

Kuzi i tok em i bin kisim samting oslem K3.000 kompensesesin tasol logg dispela olgeta helpim em i bin mekim. Ol narapela pasin­dia tu i bin kisim sampela kom- pensesin bilong ol.

Kuzi em i wanpela komyuniti heit woka, tasol long sait bilong wok bisnis em i wanpela dairekta bilong Yha Hauka Kofi wnapela kampani bilong ol papagraun stret bilong Menyam ya/aseki. Kuzi em man M arawaka, tasol em tu i gat sia long olsem dairekta bilong dispela kofi kampani.

Kuzi i gat moa long 40-Krism as na em i maritim 3-pela meri na nau em i stap tasol na mekim wok long komyuniti heit na tu ronim bisnis bilong em long Marawaka stesin.

YAM ES KAY i ra itim

MARIA Kaupa em wanpela m arna bilokng S inasina aria insait long Simbu provins tasol nau yet em i stap long Goroka Isten H ailans provins.

Man bilong em i save wok oisem wanpela klina long wanpela stua long Goroka taun na M aria yet i save salim bua! na aisblok long Kakaruk m aket klostu tasol long bìkpeia Goroka Maket.

Nau yet taìm mi ratim dispela stori, turangu marna ya M aria i wet yet long kisim bek samting oisem K500 bilong em we ol sam peia la ri i kisim long em oisem dinau tasol ol i no bekim yet.

Maria i kros nogut tru bikos w an­pela bilong ol dispela iain m an husat i go kisim dinau long em i no bekim bek longpela taim tru. Nau yet em i oisem 6-pela potnait olge- tanau.

Maria i stori oisem e istatim dis­pela dinau m ani bisis bilong em long mun Jun 1996. Em i kirapim bisnis ya bihain long em i salim aisblok na buai. Taim em i lukim oisem em i gat inap mani nau, em i kiraim dispaia sait bisnis bilong saiim dinau m ani

Dispeia dinau mani bisnis bilong Maria i sevim pianti manmeri tru. Pianti bilong ol i save go na lukim em na kisim mani na bihain o l i save bekim.

M aria i gat 4-pela pikin in i. Tupela pikinini meri na tupàia m an. Olgeta dispela pikinini i no wok. Em lapun m an bilong em Kaupa taso) i save wok na helpim ol long likHk mani em i kisim long potnait.

Maria em wanpela bilong p ittiti ol marna na ol Iain husat i save mekim liklik bisnis bilong o l long salim dinau m an i Dispela bisnis bilong salim dinau m ani em i bikpeia tru long pianti ol taun insait long kantri.

Dispela bisnis i min oisem husat manmeri i sot long mani i ken go long ol dispela lato oteem M aria na kism m ani. Bihain ol i m as bekim bek wantaim hap liklik profit o w in mani antap long hamas ol i kisim .

We bilong dispaia dinau mani bisnis

Maria i tok oisem taim em i givim K10. long husat o l kastoma bilong em, bihain ol i save bekim bek wantaim K3. Dispela i m in oisem kastoma i m as bekim bek K 13. olgeta.

I gat sam peia Iain husat i 'save salim mani bilong ol long liklik prof- it na sam peia i bikpeia. Sam peia i save salim K10. na profit em K2.50. I gat narapeia ol Iain tu husat i save salim K10. na profit em K 4.

Dispeia o lla in i save stap na w et tasol long husat manmeri i sot long mani iong .go na lukim ol na kisim dinau m ani. Tasol, bikpeia sam ting em dispaia pasin bilong bilip long narapeia i save stap. 01 i save bilip long ol Iain ol i givim mani long ol.

Profit go antap bihain long wanpela potnait I abrus

Maria i stori oisem sam peia taim sapos ol Iain husat i no bekim dinau insait long w anpela'potnait orari profit i m as go antap.

Em i tok oisem sapos m an I kisim K10. na I no bekim insait long Wanpela potnait wantaim K3.

W O R T S »

Y m m

min oisem sam peia man bai kisim

INAP MI DINAU WA|m A

profit, orait narapeia K3 interes o profit m ani bai ig o antap. Dispeia i m in oisem btoain iong tupeta pot- nait bai em i mas bekim K16.

M aria f tok pianti taim ehi i save marim ari o sori long ol Iain husat i bungim liev i insait iong potnait bilong ol. 01 i save tok oisem ol i gat bevi long ples ob o s i katim pe bilong ol oisem na o l bai i no inap bekim long dispela potnait. M aria i save m arim ari long o l na toksave oisem long narapeia potnait antap ol i m as bekim stret.

Dinau mani bisns i save helpim tru o l Iain mameri long taun long taim o i sot tru o nogat mani. Dinau man i save helpim ol long baim kaikai bilong haus na tu taim w ari- pe|a hqvi i bungim ol. ol i save go ha lukim M aria na em i save givim ol helpim long dispela cftrau mani.

M aria i stori oisem pianti taim ol wokmanmeri i save go lukim em na kisim dinau m ani. Sam peia taim ol bai salim ol wantok bilong M aria husat i wok wantaim ol long go lukim M aria na kisim sam peia dinau m arii.

Em i tok pianti Iain long ol opis nau i save gut long dispela bisnis bilong em na ol i save go lukim em long lus wik na kisim dinau mani.

Dispela mani bisnis bilong M aria I groa gut tru insait long 1997 bikos ol kastoma bilong em I bekim gut

m an i ta r it i* g itjp l profit nawin m ani biiong em tu i go antap.

M aria yet i go opm wanpela pas- b tA .lo n g PNG BC beng long Goroka na ssrim m an i bilong s in ; -

D is p ria dinau m ani bisnis i helpim em gut long salim wanpela tumbuna bilong em M ichael i go skul long Gom ita Sekender Skul. Turangu M aria yet i peim K1.200 skul fi bilong tumbuna bilong em . M ani ya em i kisim long dinau mani bilong em na tu iong salim buai na aisblok.

H evl bilong bekim dinau maniM aria yet i stori oisem pianti taim

em i save givim dinau mani bilong em long ol Iain husat em i save gut tru long ol.

Tasol sam peia taim ol wantok bilong em i save kam na givim gris toktok oisem wanpela poroman i laik dinau mani na em bai bekim. O I i mekim bikpeia gris toktok na traim grisim tru M aria na tok oisem dispria narapeia m an ol i laik kisim mani na givim em w anpela gutpela kristen man, ol man ya i no save giam an na em trai bekim mani stret. Dispela ol switpela toktok i save mekim M aria i givim dinau mani long ol.

M aria i tok oisem pianti taim em i save givim dinau m ani bilong em long wiken we bai i go na bungim potnait kxiq dispeia wik. Dispela i

pe b ta m iK e ta to fta ta s .

S M aria bai i ken givim dinau loiig Sande o Mande we bai

go na ' bungim dispeia potnait t-ratoe.

M aria i save gut long planti ot lain na wanem potnait ol i save kisim pe bilong o t E m ) tok planti taim ot lain husat i wok long o l gav- man dipatm en na tu ol tain bilong kampani i save kam long em na kisim m ani.

Marta i tok sampeia lain i save kam long haus bilong em na kisim mani. S am pria i save kam long nait o long bikmoning tru long kisim dinau m ani.

Planti r i kastoma bilong em i save long haus bilong em na ol i save go tasol long em taim ol i sot long mani.

M aria i tok wanpela pasin nogut em taim ol lain ya i go stret long haus bilong em na kisim m ani, em i no gutpeta long taim ol i no save kam bek long bekim na em yet i save go patoim ol. Moa gutpela long ol yet i mas wokabaut i go long haus bilong em na bekim dinau bilong o l wankain oisem ol i bin kam long en long kisim mani.

Em i tok oisem dispeia m an husat i bin kisim K1C0 bilong em i bin go stret long haus bilong em na kisim. Tasol nau em i no bekim yet. Dispeia i no gutpela pasin. M aria i

tok em i bin go long plis stesin na p u tta ripot long dispaia m an. Tasol bihain em i harim oisem man ya i go pinta iong M adang. M aria i tok ol pfisman i traim pa in ta man ya long Goroka tasol em i no moa st̂ ). v .. . . , .,

Turagu M aria I nougat # iong kisim bek m ani bilong em . .Em i traim go lukim ol tato bilong dispela flian long opta bilong ofTta o l bai Fausta m ani long pe bilong dispeia man. Taso! ol opis tato i tok ol i no inap helpim em . Dispeia em bikos M aria w antaim man ya i no sainim wanpela w anbel pepa we bai ol pe tato long opta bilong m an ya bai katim tasol dinau m ani bilong M àfia rta givim long em .

Nau yet M aria i kros tru. Em i tok oisem em i b iltam ol m an na givim mani long o l tasol ol i no save mekim gripeta pasto tum as long go bek na bekim dinau bilong ol.

M aria i tok oisem dispela K500 mani bilong em we i bin lus em samting nating. Em i no wari bikos em w anpela strongpela kristen Katotìk m arna na em bai larim samting ya i go.

Taso! bikpeia skul em i lainim pinta. D ispria em long lukaut gut long husat o l kastoma i laik kàm kisim mani long em gen. Em i mas save long ol longpela taim tru pas- taim na em bai givim dinau mani long ot.

WANTOK LAIPSTAIL Mas 9,2000 pes 23WMm mambu• -T ' 'wokim tais

BIPO tru ol tumbuna long hap bilong Torembi insait long Ambunti sab-distrik long Is Sepik provins, i gat wanpela Haus Tambaran. Nem bilong em ol i save kotim S ai. S ai em i wanpela haus tam baran wa ol man bipo bipo i save katim skin bilong ol yangpela m anki.

Wanpela taim ol i bilasim dis­pela haus tambaran gut tru na dispela taim olgeta m anm eri long pies Torembi ol i go daun long raunwara long hap long Korogo long painim sampeta pik. I nogat man o m an i stap long pies. O I I bin luslm trípela man -tasól na w anpela long túpela em i matas pas n aem n o savetoktok.

Túpela man i go antap long narapela Haus Tam baran na mekim save winim mambu stap. Na tarangu maus pas i sin- daun aninit long dispela Haus Tambaran. Klaut i pairap na bikpela win ren i kam , taso! túpela man ya m ekim save winim mambu i stap.

Ñau wara i stat long kamap long ol huí bilong pos bilong Haus Tambaran. Ñau tarangu maúspas man ya ron go antap n$ mekim toktok long túpela fong han tasol, na tokim túpela olsem wara i kamap ñau long as bilong olgeta pos long Haus Tambaran.

Taso! túpela i no bilip long tok­tok bilong tarangu m an ya túpela mekim save wfoity mambu i stap. W ara i kamap bikpela moa man ya tarangu ron i go antap tokim túpela tasol tu p e & f' no harim tok bilong mauspasm an.

Ñau wara i kam ap bikpela moá hadaünim Haus Tambaran na tr íe la man i kisim i go ausait long wanpela pies tais. Ñau dis­pela h ap ol i kolim Seleapankraku.

Sapos yu go long Torembi namba wán na askim long dis­pela hap bai oj ¡ soim yu na sapos yu go long dispela hap Seleapankraku Iphg b a it taim ,

bai yu harim, túpela man ya winim mambu long dispela hap. na dispela hap em i gat pies tais.

Yu no inap go klostu. Sapos

yu qo klostu, bai dispela haus Tambaran i daunim yu, ol man i save long dispela hap tasol ol i save i go i kam nau taim, na dis­pela hap em i stap namel long

Yamok viles na Torembi nam- bawan.

Tobias Anggan Vantano, WSP.

Nem: Annierrose Avoi Krism as: 17 (m eri)Adres: Josephstaal Catholic M ission, P O Box 750 Middle Ram u, Madang Province. Save laikim: Harim ol PNG musik, go long danis, harim tumbuna stori, mekim penpren long arapela kantri o provins na senisim ol presen i go kam.

Nem: Timothy Bonney Krism as: 17 (m an)Adres.: Nomone Lutheran Church, P. 0 . Box 1080, Goroka, EHP Save laikim : Ridim ol buk, go long lotu, pilai ragbi tas, raitim penpren pas na bungim narapela ol lain.

Nem: Simon Tonny Krismas: 28 (man)Adres: PO . Box 3332, Tanam Trading, Lae, Morobe Province.Save laikim : Pilai musik, pilai soka gern, harim musik, na lainim ol wok bilong trening senta, na tu laikim long senisim poto na leta

go i kam. Mi redi tasol long bekim pas.

Nem: Jacob Joe Krism as: 32 (man)Adres: Kimbe Town Authority, P O . Box o27, Kimbe, WNB Province.Save laikim: Raitim pas long pen pren na senisim ol presens olsem ol bilum na pilai basket na ol arapela samting so mi les long m arit long meri wantok so mi laik marit long narapela provins long kantri bilong mi long PNG . So mi laikim kristen meri na krismas bilong em bai i olsem 31 i go antap.

Nem: Johnas Musa Krismas: 24 (m an)Adres: Monarch Investm ent Pty Ltd, Aumo Base Camp, P O . Box 4145, Lae, Morobe Province.Save laikim : Laikim olgeta de i go long lotu baibel selings, baibel kwes, baibel gern, sin- daun slip wantaim baibel stori. Nam el long wik i go long wok skelim diwai salim i go long ovasis kantri. Na laikim long pilai walliboi basket, mein gem bilong mi soka long wiken

Nem: Pius Mara Krism as: 32 (m an)Adres: P O . Box 80, North W aigani, NCD. Save laikim : Mi askim ol singel meri i gat; nam el long 29-39 yia long wokim pren wan­taim ol na isi m arit..

Nem: Sam Hembe Krismas: 24 (man)Adres: Wano Peali Investm ent Co PO . Box 228, Mendi, SHP Save laikim : Raitim pas, tok pilai, lukluk raun long nupela ples, draivim ka.

Mi wari bikos mi wokim pren pasin wantaim kasen

Dia LaiplafnMi na gelpren bilong m i erri ol

kasen. harim olsem sapos ol kaseo i mark, bebí we mama i karim bai i gat sam pela bagarap long bpdi na tingting bilong em .

Em i egensim lo long mitupela i mark? <

Plis inap yupela i helpim mi bipo mítupéta' i mark na bihain mipela i bungim ol kain hevi?

RELATEO

Ola PrenTúpela pipel i fes kasen sapos

papam am a bilong wanpela i brata susa bilong narapela.

O l slos long PNG i tok em i egensim lo long túpela fes kasen long m ark. O l wanpisin insait long kantri i gat ol kam pasin kastarn lo bilong ol yet we c £ i bihainim iong ol kasen o ol haualain long marit.

Long pas bilong yu. yu no tokaut.kWMgpg rot we yutupela i kasen na m ipela ik e n klia gut ha h e lp & yg. Olsem na i moa- beta lo h | VÚ i toktok long dis- pela samting wantaim wanpela bikman, ankel 9 hauslain bilong yu bikos ol i gat guípela save long dispela samting.

Em i tru olsem pikinini we ol kasen i marit i karim bai gat hevi na bagarap long bodi na tingting bilong em bikos blut bilong túpela em i klostu wankain.

Dispela em bikos pikmini bai i kisim ol kain sik na hevi we ol papamama na tumbuna bilong ol i gat long en. Na sans long kisim wankain sik bilong famili i bikpela moa.

Tasoj ol wankain sik na hevi long bodi na tingting i ken kamap long ol narapela as na i no min olsem túpela papamama i kasen.

Taim mama i karim bebi i gat sans olsem em ken gat sampela hevi long bodi na tingting tasol pianti bebi i save kamap gut. Maski ol papamama i kasen,

pianti bebi i save kamap gut long sait bilong helt na tingting.

M aski wanem kain manmeri yu m aritim , sapos em i kasen o nogat, yu no inap long klia gut tru olsem pikinini bai 100 pesen gutpela na i nogat rong long en.I m oabeta long yu skelim , glasim na givim gutpela tingting long ol samting bipo yu marit. I m oabeta yu toktok wantaim dokta long dispela samting

Long gutpela sindaun bilong yu yet, i moabeta yu toktok wan­taim ol fam ili bilong yutupela na yu ken kisim sapot long ol.

LAIPLAIN

Nem: Simon Philemon Krism as: 18 (m an)Adres: Inankun Community School, P.O. Box 3438, Lae, M orobe Province.Save laikim : Go lotu long olgeta Sande. Rait long ol pren na senisim poto na sam­pela moa. Bai mi bekim olgeta pas i kam long mi.

Nem: Ricks P.Krism as: 27 (m an)A dres: Lihir B uilders, P.O. Box 173, Kavieng, Lihir Island, New Ireland Province. Save laikim : Pilai spots olsem tas ragbi, ritim niuspepa, W atchim TV. mi save laik lukim NKT, go lotu, mi save laik sindaun gut wantaim ol lapun m anmeri long pies kaikai buai na tok pilai wantaim ol. M i laik painim w anpela penpren m eri long ol dispela provins Madang, M anus, Morobe 0 Wes Niu Briten.

Nem: Remecus Alois Noupra Krism as: 22 (m an)Adres: Christian Outreach Centre, P.O.107, Ambunti, East Sepik Province.S ave laikim : W itnesim gospel musik, intres long Kristen m eri._________________________

"1

pes 24 Mas 9,2000 NIUS WANTOK

f ’ it i "C ,

• Lephan: Hai Kom itin opis bilong Australia i bin aingautim oi mart long bung long apkntM l bilong k&save na amamasbn Intanesenel Wimens De we i bin bundaun long arte, Trinda Maa 8.

OPIS BILONG SPIKA

Spika bilong Nesenel Palamen na Memba bilong Wewak Hon. Bernard Narokobi, i makim olgeta memba bilong Palamen na ol famiii bilong ol, ol pipel bilong Wewak, Palamentan Sevises na PoHtfkel wokmanmeri na famiii bilong Narokobi, i salim bikpela tok sori i go long ol famiii na wanlain, na ol pipel bilong Wes Nu Briten long dai bilong:

HON. BERNARD VOGAE, OBE, MP Gavana bilong Wes Nu Briten Provins

Mipela i tenkim God long ol blesing bilong em antap long Hon. Bemard Vogae na bilong makim em long lidim ol pipel bilong em olsem Memba bilong W es Nu Briten.

ß a i em t

BERNARD MULLU NAROKOBI, LLB, MP Spikabilong Nesenel Palamen

• Krthy Oavani em wanpela loya meri tm sit I bbi givim toktok long bung bilong òl meri long maldm Intanesenel Wimens De long opis bilong Hai Komiein bilong Australia.

• Knox Mina bilong Koiart i save wefèn na ia lim ol gutpela basket ol i wokim long rap kaitda. Pe bilong ol baafcst I sta» damai long K25 na K40. Ol baaket ya i luk naia m aa M m aan i I save paaim ol wantaim ol pain i 0 1 I strongpela maa tu s ta to ol baskst ma yumi save bahn long ptu i. Knox i aava U sto rop kanda bilong wokim b É Ì|N ̂long Sogeri Kokoda rot. Em I sava raun nabautloiig ol opta na atri! long salto ol basket

Ol poto: Isaac Ikuavi.

WANTOK Mas 9,2000 pes 25

Gavam Generel bilong Papua Niugini

O M y

MM

M i wdMaim meri bilong m i, beidt Agatha, na fatnili bilong mi na ol pipel bilong Papua Niugmi, mi salim bikpela tok sori tru i go long Misis Bernard Vogae, ol pikinini, wanfamili, ol memba bilong Wes Nu Briten Provinsal Gavman na ol pipel bilong Wes Nu Briten provins long dai bilong Man, Papa na Lida bilong ol,

Leit Honarable Mista Bernard Vogae, MP, OBEG avam bilong Wes Nu Briten Provins.

M ipela i sori tru long dai bilong dispela man husat i save gat gutpela tingling bilong fam i% provins na kantri bilong em. Em i wanpela man husat i go pas long planti gutpela samting long stretim sindaun bilong ol pipel bilong Wes Nu Briten na Papua Niugini tu. Long hatwok bilong em, em i kamapim strongpela astingting long ol pipel bilong em long Wes Nu Briten long stap gut. Ern i wanpela bilong ol dispela lida husat i sevim Papua

gut tru. -

M ipela ol pipel bilong Papua Niugini i tok tenk yu long yu na mipela tu i stap long bikpela wari wantaim ol fam ili bilong yu. M ipela olgeta i tingling long yu long prea bilong

..* i

Sir Silas Atopare, GCMG, KStJ

pes26 Mas 9,2000 LAIPSTAIL |mKÊÊÊÊÊÊÊÊtÊÊÊKÊÊÊÊKÊÊÊÊM

WANTOK

KANAGE

• I kam long pes 25we bilong ragbi ria em kisim bikpela bagarap ria go long haus sic.

Jackson Kenos KerowaM th ag en

Kanage sik na i go stap wan- tain pikinini meri bilong em na i wok long go kam kisim marasin long haus sik i go na sik i pinis. W anpeia nait em pilai kas wan- taim bubu m eri bilong em i go na pekpek i kilim em na em i tokim bubu m eri long bihainim em i go long toilet, okay bubu bilong em- { tok kirap na mitupela i go. Kanage i tok weit pilai pinis pas- taim . Sindaun i go na Kanage i pilim ken pen i kamap strong olsem i laik pekpek. Em kirap bubu m eri kisim tos na tupela i go long to ilet. Kanage ai bilong em i rio gutpela tumas na kirap nogut em paitim lek long ston.Em i laik tokim bubu m eri long tosim, tos long em , abrus em i laik tok, tosim tos em i tok long

bubu m eri, sutim sos bubu m eri paul na askim wanem sos, sutim yu. Sori fani i bruk. K an ag e tok pisin em ya."S ineye T ìm othy W ewak

W anpeia taim Kanage em i go stap long Westen A ilan, namel long W ew ak na Manus.

Wantakn wanpeia poroman bilong em. Ottaim poroman bilong em i save kisim em i go aut hukim pis. Na Kanage i save lainim long hau bilong string na ronim moto b o i W anpeia taim em tokim poroman bilong em olsem em i gat bikpela laik long kisim pot na go aut painim pis. Manki ailan i tok yes, na Kanage i go aut huk. Poro bilong Kanage i go lusim Kanage long nambis na Kanage kisim spit bot na go aut long sotwara na ron antap long rif. Tromoi string holim enjin, givim siksti antap long rif i go kirap nogut string i pas antap long rif. Boi i ting olsem bikpela pis i pas long string mekim save long pulim pis long string, abrus string i pulim em i go daun long solwara oloman bot i lus long han na i go long laik bilong em. Kanage i go long laik bilong em. M an bilong bus i no save swim. Mekim save dringim solwara i stap i go bel i ta it nogut. Porom an bilong em i stap long nambis i lukim bot i no ron gut long solwara. Em i tok ating

Kanage i trai long solwara. Abrus ya Kanage slip bel soiap wan- taim string long solwara i stap.

S tanley KumuW ewak

Kanage em bilong ailan klostu long Bogia na Manam ailan na em i go stap long W eatfk n a em i laik go bek long ples, na em I nogat mani longgobek. E m ig o lukim tambu meri bitong helpim nogat na em askim wantok man yet long helpim . I stap i go na wantok man bilong em i ringim em long telepon, na em i go apim telepon long toktok, m anki long pies ya i no save long tok­tok long pon. Em kirap hapim pon na tanim , bilong harim long yau I go long maus, na bilong maus i go long yau. W antok bilong em i wok long toktok na em i no harim , em i wok long askim a, a , a , wantok i les long toktok na putim pon i go daun, Kisim k a n a ta m lukim em long haus na askim em. yu h jrfm m i toktok tu , Kanage tok mi harim , tasol in o k a m a p ldia. w antok -bilong Kanage i askim hauyu <Y. pikim pon. Kanage i soim hau em pN m por» wantok man i lap i go i gem a stretim Kanage long hau bflòrig toktok long telepon.

E lis Kum aWewak

Kanage em wanpeia Sepik man stret na long wanpeia Sarere nait em spak nogut fru na

KAMAìJE. M itr i RAW m p N A U tK IM W A N PE W tofclk a p m t ha M P iM id m «

re ê œ & iïîiïï

wokabaut i go bek long haus bilong em . Em wokabaut i go bek long haus bilong em . Em wok­abaut i go na em i no lukim wan­peia hauska i stap long rat olsem na bagam an i go na bamfm stret traila bilong ka ya na broliim tk bftpng em o bia opena bilong em- hfiwt em kirap nogut stret n a iro ting olsem sampela m ani mas hait m p a tti! em long haptain. Yu save em baimim stret pes bijong em ys oisem na em sanap ka u n im lia i stap i go na em luk Id a long ka ya nau em belhat nogut tru olsem na em singautim papa o draiva bilong ka ya long kam kompensesen o baim em . O rait pepa bilong ka ya harim olsem na wokabaut i go ausait long lukluk. Nau Kanage lukim em na kirap singaut long kompensesen o papa bilong ka ya mas baim mi. Tasol papa bilong ka ya kirap na tokim Kanage olsem , sori tru poro em i no mi draivim ka ya i kam na bamim yu olsem na mi no inap b lim yu, em yu yet i kam na bamim ka. Olsem na mi i no inap baim yu. Tasol Kanage i strong tru long ol mas baim em . Mekim i

,g o n a papa bilong ka ya kirap na tokim Kanage long w eit i stap n ë u à m ta i ringim ol plis i kam na kompensesen o baim em.Man taim Kanage harim olsem ol plis bai l Imm baim em ì no moa sanap na weit em lus nating long hap. v

K lab 26th M adang

w & tm w a ìé m\ iÙ(*51Wtl UWÛ l é n u p o t - P A p r i i

e > tU 3 ^ K A R '

Kanage em man Sepik na em i { save i stap long M adang. Orait j long wanpeta Fraide moning em i j la lk ig o ra u n lp n g ta u n o ls e m na j bagam an i go waswas na bilas J pinis orak em taitim rot i go na j lukim wanpeia ka I spit narakain i j kam ha laik saitim kona tasol | draiva I krangi na em kapsait nau. Kanage lukim olsem na j tingting long kamautim enjin bilong ka ya olsem na em tanim j bek na givim siksti I go bek long j kisim tul long haus pinis na givim | ( siksti i go bek long ka ya. Tasol j em kam ap klostu long ka ya em {; lukim wanpela waitm an I kam na | lukluk long ka ya i stap. O rait ¡ ; K anage lukim olsem na e h t haitim ol tul bilong em na giaman j . wokabaut i go long ka ya. Nau jr waitm an ¡lukim Kanage na em ¡ . tokim Kanage long Inglis olsem. j W ilt you please look after my car \

how much will you pay m e? Na j w aitm an i tok K10. Nau Kanage i jbelhat na tok, K10 is not fear.Tasol waitman i tekov pinis { olsem na Kanage i go kisim ol tul | i kam na lusim nabaut ol pats bilong ka ya i stap na waitm an i j kam bek lukim Kanage na em belhat nogut tru na waitman i sin- j gaut raskol. Man taim Kanage harim waitman ya em lus nating j long hap. Olsem na nau nem bilong Kanage em raskol

K la b 28th M adang

KAÊIM m uIn#

Is

5AMAP |6TAf«»<

ß o c w i f M J P A C A 1U —-O *

IM O lC M to W .i M V ô A R W H l t K O ç

^RXl-TBAK^

Vü i M W Buck m M P t û H û M lÆ Z m I f lM T /H t l G O ' B A I m i

TAIM kWTMAlU 1£Uûff. •v m n im ,W W M AfHKftM ' B Ê K W /ie iA P M A WWM W IA â e I S liU ^ W v c "‘ &A5 m m

WANTOK f ä d S M H I OL PAS Mas 9,2000 pes 27

w anemnaDia Edita,Yumi oigeta i save olsem laip i gat as bHong en. Dispela i olsem I gat man i wokim dispela laip.

Yes, dispela i trupela tasol. God em yet I papa tru bilong dispela laip

■ bilong yumi tude.God I bin wokim laip

nambawan taim tru long gaden bHong Iden long buk Jenesis 2.

Em man Adam i kamap na bihain em m erilv tu I kamap. God i w okim taip bikos yumi mas lotum God na bihainim oigeta ol gut* pela pasln bilong en na noken wokim sin pasin: Jenesis 2 . Tasol sort tumas, tude yumi I teen lukim olsem, nau dispela gutpeta tok tru bilong God em yumi I no bihain­im nau«

Long wanem bikhet pasin bilong Adam na lv long sakim tok bilong God i bringim sin i kam tude, olsem n a i bat long bihainim tok bilong God.

Tasol. dispela i noken stopim yumi, long

wanem Jtoas Krais I bin I kam daun na dai pints long diwai kros bilong pinisim strong bHong sin. Olsem na yumi i gen i go bek ken long God long A p o e e i2 ^ ,n a to ta le n }em Jon 4:23-24.

P h ilip A . Pais Vanim o, SP.

Lukluk long stoa praisD ia E dita,M i wanpela manki husat r save stap long pies. Long dispela de long 28 Nevemba 99 long mon- ing taim mi sindaun arere long paia na mi harim olsem prais long stoa i wok long go antap.

Olsem mi laik sapotim pas bilong manki Gawi ya Philip A. Pas long Wantok niuspepa long las yia. Laspeia mi sapotim liklik na mi askim gavman bai mas sori long m ipela pipel bikos

Astöm long Aitape disasta maniDiaEdfta,Mi w anpela pikinini Barupu m i laik autim wari bilong mi i go long A itape Oisasta Romiti long Aitape Misin O pis.

W ari bilong m i go olsem A itape Oisasta Romiti i no opim to long rot bilong Aitape i go long M alo) na i go oigeta long Barupu na Sissano nogaL Rot i bagarap oigeta na OÍ6 ,0 00 trak i no ¡nap long go long dispela rot long taim ol I kisim hevi kago long taim bilong ren.

Rot i g at pianti baret na ol haiwe tu i no stret i go long Barupu mekim na ol draiva i save hatwok tru long stiaim trak bilong ol. I luk olsem 7-pela mun i go pinis na i nogat gutpela rot sévis i go tong dispela tripela pies w e i kisim bagarap long taim bilong solwara i birua. W ari bilong mi m ipela luk- save long dispela mani we W ol Disasta i fandim i kam tru long Aitape Disasta

Komiti long Aitape Misin Opis i stap we?N a tu ol misin bilong Aitape olsem , bipo

ol i nogat ol kainkton ka Mitsubisi Daina Hailux ha Toyota na nau plis m isin bilong Aitape i pulap tru long ol kainkain ka i mas mani bilong disppla wok ol misin i mas yusim nabaut. Ybpeia ol m isin i mas brukim o basetim mani gut na yupela i mas lukluk na stretim dispela rot stat long M aW n e stretim oigeta long Barupu na i go oigeta long Sissano.

Bikos em i wanpela rot tasol long ghrim sévis long ol pipel long ol dispela pies we i kisim bagarap.

Sapos yu husat man o meri i laik sapo­tim o egensim mi bai amamas tasol long karim hevi.

G reg RonkoA itape, SP.

Dokta Pokmekim ami bareks long Hailans karim kaikaiD iaE d ita ,Plis givim mi liklik spes long stori long dispela nupela PNGDF ami bes nau i Itok kam ap long Kerowagi long W esten Hailans provins.

Mi wanptoa bus.fttanki Ipng wan­pela lasples bilong W esten Hailans ol kolim Jimi we i stap 50 o 60 yia bihain long ol diüdfcpmen o gavman sevis. O i memba bilong m ipela oi Jiwaka, em ol bipo memba long 1970s i kam long 1 9 9 0 8 0 t i promis long kisim tupela bikpela sevis i kam long Jiw aka e ria , em KucQjp Intanesenel ples balus na Banz Ami Bareks. 5

Man taim bilong kempen ol i ptorap pairap long spika na tu tok- ples singsing save bruk long ka bilqag et kendidet. Yumi oi sapota bilong kendidet na yupeia o i

kendidet man m as save olsem dis­ptoa kain ples politiks bilong sings- ing tokples na pairap pairap long kempen ka bai in o inap wokim wan­pela samting long W aigani Nesenel Palamen.

Olsem na nau mi stap na lukim olsem wanem kain man yumi salim i go long palam en bai strong long kisim ol bikpela sevis i kam long pies na ol distrik bilong m ipela. Olsem na m aski m i bilong Jimi mi amamas long nau memba bilong Not Waghi • D okta Fabian Pok long pait strong long kjsim dispela P N d d F to ^ ie rin Batalien Ami Bes i kam long Jiwaka eria long Westen Htokuts provins« M i save em wan- pela bikpela sevis tru m ipela oi W eston HaHans m an kisim na tu ol narapeia 4-ptoa Hailans provins.

Yumi mas save olsem dispela sevis em bai no inap pinis o bagarap olsem skul bris, rot, haus sik, o wara saplai o wanem em bai stap yet i go inap hamas tausen yia. Ol ami bai helpim.yumi long stretim ol rot, wokim bris, wokim skul wokim haus sik, putim wara saplai, stopim trabel pait na planti samting moa.

Mi amamas yumi ol Jim i, W aghi na Kambia bai pes tain long lukim hanm ak bilong o l a m i..

M i laik pinis na tok olsem. Yumi ol Jiwaka nau mas save olsem W aigani Nesenel Palam en i no pilai pilai pies bilong yumi long wokim tokples singsing na driman.

Kom be Am biyamJim i, WHP.

mipela grasrut manmeri.Sapos Gavm an saplaim kaikai

samting bilong werim o helpim mipela wanwan (amili wanwan hauslain, olgeta de wanwan long m ani orait em i ken peim prais long ol stoa.

Sapos nogat orait maski sori long m ipela grasrut o manmeri long ples. N ogat orait olgeta yangpela m anm eri, lapun papa- marna i mas fotnait b wok mani. M aket tasol na bisnis tasol i no inap.

Bikos 10t, 20 t, 30t i no inap long helpim w anpela tornili o hauslain.

M ipela hia long Madang taun em liklik taun na prais i wok long

go antap tumas. Wai bikos bipo PK o Twist is em 15t tasol nau 30t hat laip. Gavman yu sori long m anm eri long ples, m anm eri tok na yu kam ap gavman. Bihain yu bai sevim mipela.

Tmgim maski longlong mipela m anm eri long ples em 10t, 20t, 30t, G avm an yu em K 1.00, K 2.00, K 3.00 na yu hambak.

Tenkyu tumas long harim na lukim bilong yupela.

Yu husat laik sapotim o agen sim dispela pas mi bai amamas tasol.

E lba RupeM adang, MP.

Hagen m aket i pulap long wantok sistemD iaE d ita ,Plis inap long yu i ken putim aut wari o belhevi bilong mi long pepa bilong yu na ol pablik i ken lukim na autim tingting bilong ol.

Mi yet mi bilong Nebilyer Mt Hagen, Westen Hailans provins. Wari bilong mi o belhevi bilong mi i sut i go long ol sekyuriti bilong bikpela maket bilong Hagen siti.

Ol sekyuriti bilong Hagen maket i no save mekim wok bilong ol na ol save mekim wan- tok sistem tumas. Olgeta taim mi save kam long Hagen maket dis­pela pasin bilong wantok sistem i no save pinis o senis liklik.

M i save lukim stret na mi i no save wanbel long rabis pasin bilong ol. Olsem na mi bringim aut dispela belhevi long Wantok niuspepa long ol pablik i ken lukim. Bikos em pepa bilong yumi Papua Niugini stret.

Dispela pasin bilong wantok sistem i pulap na pulap tru long bikpela maket bilong Hagen siti. Mi tok olsem bikos mi save karim banana rop i kam long Hagen maket tupela de o tripela de long olgeta wik.

Long ol dispela de mi save bairn geit long 40t. Tasol ol Jika na Muke karim i kam ol sekyuriti save wokim wantok sistem na l<arim ol karim banana rop o wanem kain kaikai i go insait fri

na salim. Em narapeia namba wan hevi. Na narapeia namba tu hevi kirapim bel bilong mi na mi rait i kam long Wantok niuspepa em i go olsem.

Taim ol sekyuriti bilong Hagen maket i raun raun insait long maket na lukim ol narapeia lain i miksap na salim kaikai ol save rausim o kikim ol kaikai nabaut na save tokim ol long karim i go na salim gut long seksen.

Taim oi sekyuriti i luksave ol wantoin bilong ol.

O l save wokim bikpela na traipela mama bilong wantok sis­tem na larim ol long salim kaikai Em wanem kain pasin yupela wokim.

Em pasin bilong ol pik na dok stret na tu yupela i nogat save lik­lik. Save bilong yupela em oisem liklik pikinini.

Nogat sem bilong yupela tu ya. Lukim tupela man save salim rop o wul long pies bilong salim kaukau na i no save luk sm at.

Rausim tupela ya. Yupela larim tupela bikos tupela bilong Jika.

Yu husat brata o susa i laik sapotim o egensim pas bilong mi rail i go long Wantok niuspepa na bai mi lukim.

Tano Vitati M t H agen, WHP.

Promis na mekim samting bihain rausimSepikptonim pipia long Kimbe

Dia Edito, .Ml wanpela manki Tari tasol nau mi stop tong oil pam kantri long Kimbe yet

Mi wanttom sampeia Sepik m ipela pilai kas 5 kona king Kimbe. N a mi wirdm K30.00 bilong wanpela manki Sepik. Dispela taim Sepik i belhat na puHm K40.00 man) bilong mi na em ran i go pinis. M i tu manki Tari mi laik ptotim em n a n ti ron bihainim.

tasplhariap tru em i go insait long haus bilong em nahtot na toktok long toktrtom i stop.

Mi kirap kros tu olsem, yu skin gírele pulap na pies bilong yu pulap long pukpuk na yú kam i stap long Kimbe na bikhet ya.

Yu bun kakaruk yu nus nogut na belhat bilong mi pinisim long em na mi i go. Olsem na yupeia Sepik traim na stap isi na pilto kas. Noken tanim olsem mankii

Mi raitim dispela pas na ol Papua Niugini ken ritkn. Em tasol na brata na susa laik sapotim mi o egensim mi. Em rait na rait olgeta.

la lri Sim alTari, SHP.

D iaE d ita ,Mi wanpela pasindia man husat i wòk long mumutim boto) wantaim tin coke I stap long Kimbe taun.

Na mi no amamas long pasin tupela Prairp Miniata bilong Papua Niugini i mekim. Pastaim promis wantaim na sanapim gavman.

Btototon kisim pawa pinis na bihain ken rausim. Ybs, mi laik tok olsem áspela pasto em pasto bilong gridi i stap long á e p to f topeta man.

Dia Edita,M i wanpela m anki bilong Simbu tasol nau mi stop long Mosbi. Mi no antomae long pas bilong Naikien Towa bitong Sauten Hailans provins long Janueri 13 ,2000 .

Brata Towa, yu tok long ol Simbu salim smok buai long Kundiawa strit na ol i no save hdfim sawol na bus haip. Mi ting dispela pas bilong yu i no stret.

Sapos ol Simbu salim smok buai long Mendi taun em yu gat rait long kompien. Hia long Mosbi mi save lukim ol pipel bilong Sauten Hailans provins tasol l go pas long salim smok buai. Brata Towa, yu traim

Pasta«n Bid Skate nau Mekere Morauta. Attog dispela namba em i praivet bilong yutupeta o samting bilong ol pipero bilong kantri.

Yutupeta i ken luksave long bipo papa bilong kantri Sir M ichael Somare em i holim kantri inap 10- peta yia em i no save tok daun long narapeia memba bikos em i save olgeta memba tong palamen em gavman bitong em. Ol dispela memba i save kamap.

Wan men disisen i no inap.

bairn balus i kam tong Mosbi siti na lukim wanem samting ol tain bilong yu mekim hia tong Mosbi siti.

Hia tong Mosbi oi Sauten Hailans provins pipel save sindaun tong san salim smok buai na ol save wokim tokples tumas.

Mi laikim yu Mista Towa mas kam na kisim ol tain bilong en i go bek long pies na yu mas skudm gl long tok pisto na waswas. Yu sutim tok long Simbu tasol yu no save long oi tain bilong yu yet.

Yu mas traim long raun long olge­ta hap bilong PNG na tokim pastaim na raitim pas long Wantok niuspepa. Nogut yu brukim baksait na westlm

Bipo Pangu i sanapim Bill skate na i kamap Praim Minista bihain rausim gen. Nau ken APP i sanapim Mekere Morauta na bihain gen rausim.

Okey mi laik pinisim tok na mi tok yupeia ol memba i wok tong kros pait tong namba i stap. Na mipela oi manmeri bitong yupela i wok long dai nambaut long kaikai i stap.

Joel Sem isen Kim be, WNBP.

taim bilong yu long raitim giaman pas. Mista Towa, yu no wanpela Praim Minista na yu laik stopim ol Simbu long salim smok buai.

Sapos yu laik stopim, stopim ol tain bilong yu long Mosbi pastaim Tbwa, yu potoirn wanpela pinga long Simbu tasol toapela pinga i kam bek long yu yet. Yu mas sem long yu yet.

Sapos yu Towa o husat yu laik bekim o egensim orait. rait tasol long Wantok niuspepa na bai mi ken lukim. Em tasol na tenkyu.

Anton Tonio G iure M osbi, NCD.

Noken was tum as long

ol meri SimbuD ia E d ita ,Watpo mi save lukim ol Simbu i save was long ol meri long m aket pianti taim . Mi save lukim long sait long Nivani ol meri Simbu i save sindaun long maket.

Na ol man tude putim longpela trausis kep ai glas bai ol i kam was long ol meri i go i go apinun tru bai ol i wokabaut wantaim ol meri.

Apinun tru bai ol i wokabaut wantaim ol meri i go long haus bilong ol. Nau na mi ken tok olsem watpo tru yupela ì save was long ol meri long wanem tru em wok bilong ol meri ol i laik sin­daun long maket.

Em sam ting bilong ol na yupela ol man i mas pairtim wok na wok. Noken was long ol meri em i no pikinini bilong yu bai yu was long em. Na traim na tingim liklik.

A lfred Tonny Kim be, WNBP.

Sauten hailans tasol maket long Mosbi

pes 28 Mas 9 ,2000 O L P A S WANTOK

Ol pablik sevans i no wok stret

O il E dita,Mi wanpeia manki bilong pies W arames insait long Tabibuga distrik bilong W eston Hailans provins. Mi save luldm sampela kain pasin oi pablik Sevan i save mekim insait long distrik bilong mi em i no stret.

Oi save ting olsenri em bus pies na ol i no save wok tong taim stret. Taim bitong wok tong opisem 4 kilok apinun em taim bilong Gavman tasol ol yet ol i save statkn wok long 9 na 10 kilok i go pints long 1 na 2 kilok apinun.

Dispeia taim wanem gavman &u i bosim ol o i givim oi long wok oisem na pints long dispeia taim .

Na tu narapeia samting em taim bflong kisim pot* nait em long Fraide tasol ol save i go long Trinde long Hagen na save kisim mani bilong ol.

Dispeia kain pasin o i save mekim i no stret oi save ting oisem Hagen siti i stap longwe na tu ol save oisem oi bos I stap longwe oisem na ol save ham baktru.

B n tasol pils traim na senisim dispeia kain pasin yupela save mekim i no stret long ai bilong oi komyuniti bilong Jimi distrik.

Husat brata o susa laik sapotim mi orait rait tasol long Wantok niuspepa.

A lbert M ichaelM t Hagen, WHP.

Go bek long Pangu PatiDie E dita,Yes, mi wanpeia strongpela sapota bilong Pangu Pati. N a mi bilong liahita M aprik, Is Sepik provins.

Mi laikim oigeta m emba i lusim Pangu Pati na i go joinim narapeia narapeia pati i mas go bek na fomim gavman. Mi i stap na mi putim tingting i go long Pangu Pati oisem Pangu Pati i rave long ro t

Sapos Pangu i holtm gavman mi ting beiem inap long lukautim dispeia kantrl bilong yumi Papua Niugini.

Harim g u t Oigeta poHtikel pati long dispeia taim ol I laik puiumapim poke! bilong oi tasol na ol i no tingting long pipe! na kantrl. Nogat ol i tingting long kisim pawa na pukiftapim poket tasol.

O l I no tingim wanpeia samting. Oisem na mi laik tok oisem. Sapos yupela I no trap long ronim gav­man mask! yupela putim i go bek long lapun papa bilong yumi na S ir M ichael Som are na Chris Haiveta. Em tasol husat i laik sapotim rait i kam.

Joel Senisem Kim be, WNBP.

Lagun i bilong WarapuDia Edita,Mi laik bekim pas bilong brata Kerry Mambo bilong Sissano i tok lagun i bilong ol Sissano.

Mi yet mi wanpeia bkit pikinini bilong W arapu tu ya.B tato Kerry yupetool Sissano, yupela i ken g ia- m anim oi ausait manmert bflong wol na PNG.

Bikos oi waitskin i no save long stort tumbuna bilong dispeia lagun, oisem na yupela i ken g ja- manim ol, oisem nanem Sissano i ken pairap. Tasol brata mi laik tokim yu oisem .

Yu wanpeia arere m an oigeta long lagun ya, maus bilong ware, em oigeta samting em bilong mipela ol Warapu.

Oigeta samting yu laikim . Yu mas kam yet long lagun na warn bilong W arapu na yu kisim.

Oisem na noken bel kirap na westim taim long toktokl Mi amamas long harim na bekim bilong yupela gen.

S ineye T. M otz W ewak, ESP.

Sapotim mipela ol kopra na kakao groaD ia E d ta ,Mi amamas long M orauta na Pundari Gavman long 2000 baset i bin kamap long Wantok Niuspepa long Desemba 3 ,1 9 9 9 . W antok i tok gut long oigeta yia i go pints i kam inap nau oisem oigeta open memba i save kisim K 1.5 mHien. M i bei pen Nklik bikos m i no bin lukim wok kamap.

Mi wanpeia Lokol Grup Groa, we mi no bin kisim liklik long Rural Divelop Fan i kam long open m em ba . Lokoi kokonas na kakao m i no m ekim oda wantaim didiman opisa.

M ipela i save peinim long strong na mekim wok wantaim nogat luksave bilong memba. Hap tok bilong waitman i save

kirapim bel tong m ekim wok em: D o n i expect the governm ent to (to som ething for you. M m have to do something for government. Sapos sMng m em ba i no inap heipim intros bitong m ipela groa insait long wanwan U f l Wcklm gut rot na orait b ri|4*: * h y * A **

Gasm ata Amio, Am io, Kimbe i askim tupeia sait mas heipim , Kedrlan G louta na Pom ia B kos haiwe i bihainim provinsal bandri na to rto W es N m Briten na pipe! i yusim.

As tingting bilong M i tokos Gavm an i ting long totpim VAT I M ito- N a trangu mipeta bai kW m toirn.

Sapos 1, 2 , 3 , trek, CMB rausim VAT

talds holsel VAT takis. Draiva rausim ka, kopra groa, bairn leba na mani bilong famfli nogat. M i tok tru. W an fam ili o komyuniti i no inap tru long divelop sapos hat wok M ongo l lus nating. Nogat seving.

M i laikim 2 000 baset rifom bilong nesenel gavman i m as wok strong long iiektoret i kam daun long lokoi level gav­man.

M i askim yu oi kopra na kakao groa long pies, kxig joinim ,han wantaim mi na sapotim.

T h o m aaK arl K im be, W NBP.

Traim na sindaun gut insait long PMV ka

D ia E d ita ,M i laik tromoi dispeia tokrave bilong mi go long ol pablik m anm eri oisem: Yu husat man o meri i rave sindaun long P M V ka i ra v e ton long Talasia haiw e, mask! sindaun hangam p oisem blade bokis o pisin, traim na sindaun go insait gut long ka em bai i orait.

Sapos yu go tong o l bikpela taun oisem long Lae or M osbi na R abaui o l plis bai mekim rave long yupela.

Sapos yu husat man o m eri laik tok egensim o sapotim rait tasol na m i ken lukim plis.

Lukas Nim e K im be, W NBP.

Senisim nem bilong St Xavier hai skulO taE dK a,M i raitim dispeia pas long autim liklik wari na samting mi ting i m as kamap. Mi tromoi dispeia wari na belhevi i go long Ktdolfc Edukesen Sekreteri na ol hetman bilong sios long insait long Katolik Edukesen Bod.

M i w anpeia sum atin bilong Santu Xavier hai skul long Kairuru ailan 10-pela yia i go pinis. M i lukim oisem de na wik i wok long pundaun hariap tru na yumi go insatt tong 2000 y to Santu Xavier hai skul i bin wanpeia top skul tong kantrl. Nem

tong skul i pairap bikpela.Dispeia nem I bin pariap tong hatwok

bilong wanpeia lain ol bruder (Marist Brothers). Tasol 4-pelayb nau inogatpes bilong ol bruder long ailan. I gutpela long rausim nem St Xavtor na putim nem Kairuru hai skul long bod na tong ol pepa. Bilong wanem na mi tok oisem nem i nogat wanpeia grup bHang Riligis tong hai skul. Taim ol bruder i stap ol i heipim long wokim Katolik Kristen tr ip tong skul. Nau i nogat dispeia kain heipim i stap.

(P EB ) Provinsal Edukesen Bod i rausim nem bilong Santu Xavier n a motto na tu logo bilong skul. N a senisim nèm hai skul i go bek tong gavm an tong wanem i nogat mak bilong Katolik i stap na nem mi ting gutpela em Kairuru H al Skul. lo n g nara­peia yia b a ic i man i ra v e em senis bflong narapeia m ie n urn kisim i go long han bilong Gavm an na Gavm an I wok insait.

C harlee JLInabakl D agua, ESP.

5-pela yia lus nating long KabwumDia Edita,Mi wanpeia manki Tim be tong Morobe provins. Tasol nau mi stap tong Kimbe, WNBP.

Na mi laik sapotim toktok bilong Uvai lUong. Brata ya tok bttong em I stret oigeta U po tong 1992 ileksen em gtomanim mipeia na tok sapos n i winim dispela ilek­sen bai yupeia lukim pastaim em rot bilong ka tong oigeta hap tona tong bus, a rla bai kamap. Pastaim dispeia toktok bilong en i nogat gutpela kaíkai bilong em.

Oisem na Mista Ginson Soanu promis bilong yu tong 1992. I nogat kalkal bilong en.

Luk oisem tong dispeia nupela yia tu wan kain pasin bai kamap. N a tu m l talk bekim pas bflong su ra Jenny Benson tong Novemba 7 na tok nau Kabwum i senis oigeta.

S u ra yu tok tong sehto em long wanem hap stret tong SK tim be o Yalumet inap yu raitim stret na tong wanem hap. S u ra R Jenny traim yu lusim opis tong memba

na karir oisem tong Yalum et na kisim PM V na, tthataim haiwe rot na go oigeta tong ai bilong wara Yalumet na bihain, bihainim wara Tlmbe go oigeta tong ai bilong en.

Opim a i bitong yu na lukim gut pastaim y ti k e n n s t.

Na husat brate 0 susa yu tafle egensim o sapotim rqltlm tasol tong Wbntok niuspepa na mi ritim.

G w ontM avow Kim be, W NB.

Die E dita,M i wanpeia manki Nuku long Sandaun provins tasol nau mi stap long Kimbe. M i laik strongim o sapotim tingling bitong yang- pela ya Manu Nick.

Kimbe taun nogat pablik toiletDia E dita,Dispeia hevl bitong mi i go oisem watpo tru mi save lukim Kimbe taun i nogat pabiik toi- let tong taun.

Na oisem wanem nau pianti yia i go pinis na Kimbe taun i nogat pabiik to flet

O lgeta provins I gat pabiik toilet na tombe oisem wanem bai I stap oisem tasol.

Na tu ol manmert l save I kam tong taun n a o fi save plllm hatnogut tru bikos l nogat pabiik toilet totong pispis na pekpek tong

Kimbe taun. Na ol Taun Atorfti i no laik putim dispela , pablik toilet long taun bikos dispela wok em wok bilong oi.

Taun Atorti i mas karimaut oi wok bilong oi na ol i noken slip ol i mas opim a in a luk- luk long taun na wanem samting ol pipel i wok long krai long en na yu mas harim krai bilong ol pipel.

S onny TakenK im be, WNBP.

Pas bilong em i bin kamap long Jenuari 6 ,2 0 0 0 .

Pas bilong em i tok olsem olpela memba bitong Nuku Chri8toper Sam bre I no bin bringim sevis o wok divetopmen insait long Nuku arfa. Nogat olge­ta em l stap 20 yia long Gavman na nogat guípela wok karrj|p long Nuku aria. Nogat olgeta i kam inap nau Andrew Kumbakor i kisim sia bitong Nuku na Nuku i wok long divelop na gutpela sevis i kam Insait long Nuku e ila .

Mi tu amamas long nupela mem ba bitong m ipela Andrew Kumbakor. Mi givim bflepeia tok tenkyu i go long yu. M i biflp olsem narapeia ileksen bai yu stap yet long sia bitong yu. Nogat wanpeia man l bai winim yu nogat tru.

•Áhwew Kumbakor.Mi rav e h u ra t man o meri

bitong Nuku ritim dispela pas em bai ol i sapotim .

Law rence A pisin ia K im be, W NBP.

nogat

« •E lM a ,M i wanpeia manki LunVSiandaun provins. Dispela betoevi bitong mi i go oisem mi no amam as long iukluk

I koljm long pablik toi­let.

P lant! taim mi rave lukim ol m am a na ol su ra rav e painim hat tra long to ilet. Yes, m aket em i gutpela mi no toktok tong maket nogat m i toktok long paoflk toilet em i mas i stap.

Olsem na dispeia belhevi bitong mi i go tong wanpeia pablik toilet bitong ol mama natu yumi ol man wan­taim.

Yes, siting em tasol liklik w ari bilong mi. Mi askim strong ol Buka Taun Atoriti long lukluk tong wokim tupeia toi­let.

P atrick K . Boss „ B uka, NSP.

Mas 09,2000 WANTOK Klasifaids pes 29

NESENEL PALAMEN

Kuskus bilong Nesenel Palamen, Mista Ano Pala, LLB na ol wokman na meri bilong

Palamentari Sevis i salim bikpela tok sorii go long meri na ol piklnini long dai bilong

gutpela papa na man, lelt:

H O N . B E R N A R D V O G A E , M P

husat I bin dal long Sande 5th Mas, 2000 long Klmbe, Wes Nu Briten Provins.

Leit Bernard Vogae MP, i bin stap olsem Gavana bilong Wes Nu Briten Provins.

$Pcl krim g, em é a i i k m kiw ni g id fid a J ic d c lo .

ANO PALA, LLBKuskus b ilo n g N esenel P a la m e n

BANK OF PAPUA NEW GUINEA

PUBLIC NOTICEQa&t MBohem ei

The National Court has been asked to liquidate the U-Vistract fast money scheme because it has not paid its dept. This is what normally happens when a company fails to repay money it owes to investors and other creditors who have supplied it w ith goods and services.

In liquidations, investors or creditors ask the courts to appoint a liquidator. A liqu idator is ^appointed to protect the financial interests o f a ll investors and creditors as much as possible,

where the court decides that there is sufficient evidence to show that they may not be repaid.

A liquidator takes over the running o f a company from the management. He has the power to sell the assets of a company if it has any and repay debts if there is any money le ft in the company.

A liquidator, normally a member o f an accountancy or law firm , must follow a set o f rules in identifying how much money is available to repay investors and creditors. In some liquidations very little money is found so investors may not receive anything. The Bank of Papua New Guinea has no evidence that any o f the fast-money schemes have any money left. Liquidation is a way for investors and creditors to find out if their money has a ll gone.

If the fast-money schemes have any money overseas, they should immediately bring it onshore and pay the ir depositors. If money does ex ist overseas, it can be brought onshore now. However,

The central bank w ill continue to use the law s o f Papua New Guinea in the interests o f all depositors and is pursuing legal action to bring the operators o f these illegal schem es to justice.

People are once again warned not to invest in these illegal schemes.

V jE W i'VL W .K a m it

Governor

» i I

I kam long opis bilong Minista bilong Plis,

Hon. Mathias Karani, MPNATIONAL NARCOTICS BU REAU

ROYAL PAPUANS« GUINEACONSTASULARY

M em ba bilong Lufa O pen na M inista bilong Plis, Hon. M athias Karani, i makim fam ili bilong em , Kom isina bilong Plis, Royel Papua Niugini Konstabulari, ol pipel bilong Lufa Distrik na ol Ministarial wokmanmeri bilong em , i salim bikpela tok sori i go

long Misis Vogae, ol pikinini, pren na wanfam ili na ol pipel bilong W es Nu Briten long dai bilong Hon. Bernard Vogae, MP.

Long dispela taim bilong bikpela hevi, m ipela i pre bai Bikpela Antap i blesim na sapotim yupela olgeta.

Leit Honourable Bernard Vogae, M P em i trupela na gutpela man na tu i m an bilong wok hat w e i soim olsem em i nambawan lida bilong ol pipel bilong W es Nu Briten na Papua Niugini tu. Em i bin gutpela pren na mi am am as long save long em na wok wantaim em taim em i bin Prim ia bilong W es Nu Briten na mi bin provinsel Plis Komanda. O l m anm eri husat i save na wok wantaim em bai i

J misim em na tu ol gutpela samting em i bin kamapim olsem nesenel iida i go long provins na PNG bai i hat long senisim.

/̂b&icmah Uton$ mL, mL satutim ifu olsem tuupeta lida, nuvwok na papa bilong YOes N u IStiten ^btovias na

cHONOURABLE MATHIAS KARANI, MP

MEMBER FOR LUFA OPEN & MINISTER FOR POLICE

pes 30 Mas 9,2000 S P O T N IU S WANTOK

Lae makim skwat bilong sempionsip

LAE SOFBAL Asosiesen i makim ptnis skwat bilong am long stap insait long 2000 nesenel sofbal sem pionsip long Rabaul long Ista wiken.

Lae makim tripela skwat we bai karim nem bilong Morobe. Em i gat wanpela sinia man, sinia m eri na wanpela divelopmen skwat bilong ol meri.

Long skwat bilong sinia m an em: James P in ia, Samson Taken, Lucas W am ilaia, Thompson Tavua, Nelson Katusele, Juiuis Uvia, M artin Sam a, Michael K atas, Tony S apul, John Tum e, Jerry S ael, A pisai K iapin, Isim el V aiu te, Dickson W oiw oi, Morris llam ia , M ichael Topap na Ferdenan Puak. Het kosa em Noah Warkia, A lbert Seri na A llan Taule • tim m enesa.

Na skw at bilong ol m eri em: Pauline Bulum aris, Tassie M anai, Hennie Kerro, Heidi Aitikus, Shirley Kori, Anna Bangui, Beverly Pasen, M aire S e ri, Carol Yaw ing, Delvin

W oni, Tessi W oni, Geraldine Paivu, M iriam K unai, Lomot Kisokau, Bonnie Gam an, Piwen Kanamon na D enise Saragum . H etkosa em Stephen Turiom na Joan Songi em tim m enesa.

N a divelopm en skwat em Delm ay M angil, Jennifer Koqiwa, V ivian Yawing, M ary Sevens, Rose Kinsim, M argaret Mangil, Nerial Arthur, Helen W am a, Jean Sam a, Lydia Wtaluta, Elda M aralu, Rose M anua, Stella Aisoii, Lucy Francis, Vivie Pital na Urusula W anana.

Het kosa em Rosely Pasen na tim m enesa Albina Turmilat.

Lae i no makim yet divelopment skwat bilong man tasol kosa em Robin Kunai na tim m enesa em David Karani.

Sekretari bilong Lae sofbal Paul Pasen i laik oigeta pilaia i mas bairn levi fi bilong K300 bipo long Epril 10.

. r . .............. ......

Reste bilong■ n i s n n eF P K K a p

I strong in iHENRY MORABIn G I

raitim

PO T M OSBI Soka Asosiesen (PMSA) bai kirapim namba tu wik bilong Fiocco, Posman na Kua (FPK) Kap resis long dis- pela wiken.

Las wik oigeta gem i bin kam apgut tru.

Insait long resis bilong ol m an, ANZ Yuniversit na LBC D efence 1 1 winim tupela gem bHpnglong las wik. Na long w im en* divisen, ANZ Yunivesiti na Telikom m eri i

Ahi surik im taim b ilong statim kompetisenFRANCO NEBAS i raitim

SEKRETARI bilong A hi D ats Asosiesen Philip Sigai i bai statim kompetisen bilong em long dispeia wiken.

Dispela kompetisen sapos long stat las wik tasol ol pies bilong pilai long Sir Ignatius Kilage stedium i no redi.

Ahi D ats kompetisen i pulim 24 tim oigeta na ol bai stap 12-peia tim

long w anpela pul long dispela yia.Insait long pul 1; Bubia, Royals,

SG T M ess, N G I, Ka, Atlas Steel, IC C , Kundu (B lue), Royals (Blue), M/Lightning (Blue) and Engineering.

Na long pul 2: M akam aka, Solo, Diti, Telecom, Negiso, W ester Coe, Butibam , Sinigi, Kundu (R ed), Royals (R ed), M /Ughtning (Red), TTC /S TC R ay

Sigai i tok tim rejistresen em K50 na pilaia em 12 na na gem fi em K22. Wanem ol tim i laik bai m i pas givim long Nathan Aw long PNGBC Branch insait long Lae siti

Bai i no gat gem long M as 18-26 bikos long PNG M ade Tred Fea bai kam ap na oigeta gem bai muv i go long Club 96 long Negiso.

Bihain long Tred Fea, oigeta gem bai go bek long S ir Ignatius Kilage stedium.

winim tupela gem bilong o lOlsem na long ppin lata, ol dis­

p e ll tim AN Z Yuniversit (m an na m art), D efence 1 na Telikom nau i sindaun antap long pul bilong ol.

SP Brewary i winim w anpela n a d ro w a n p e ie ig o p a s to n g P u l 3 we em t salensim P O M Yunited, Hoods na sempion tim ,' Rapatona.

lo n g pul 4 , tripela tim ANZ Yunivesiti 2 , Mungkas na PS Yunaited i sindaun wantaim tri poki bikos ol i winim wanpela gem na dro long arapela.

Dispeia wiken bai iukim sam - pela gutpela gem olsem Young Stars bai bungim Tawala. Young Stars em ol p ilaia bilong divelop­m en $ w a t bilong Skul soka long Pot Mosbi. O l i putim tim long resis.

Long S arere, gutpela gem bilong ol m eri bai stap nam el long Telikom na Tawala. Telikom em ol kwin bilong soka tong M osbi s iti, na atm g ol m eri Sam arai bai painim dispeia gem

th a ttn iy a .Cosm os wantaim Sharol

M arsipal-Kupe i stap, Sting ol bai winim dispeia gem isi tru egen- sim R apatona. N a long bikpela gem long hap pas wan (1.30pm ) Cosmos bai bungim Tawala gen. .... N a long gem bilong ol man, Kula na LBC Defence bol pilai tupela gem o igeta. K u la bai bungim LBC D efence na ANZ Yunivesiti. O l m eri bilong ol sol- dia bai bungim D efence na ol yangpela bilong Bavaroko.

Long Sande, planti gem bilong ol man bai kam ap. Young Stars bar salensim ol Tawala, Cosmos bai skelim bung bilong ANZ Yunivesiti 2 na LBC Defence 2 bai bungim ANZ Yunivesiti 1.

N a torig B iln i 2 , gutpela gem bai kam ap nam el long Pom Yunited na R apatona 1. Sekretari bilong PM SA Enoch Pokarup bai go pas long tim na skelim strong bilong ol biknem

N a long 11 kilok, LBC Defence wan bai salensim YM 2.

FIN A N Π7A 0FIC

T O KEtseketiv S lam an b ilo n g Fainans Pasifik G rup w a n ta im o l w anbisnis, M ista Rím blnk P a to , B od, PNGBC M enesin g D a ire k ta M ista A ho Baliki, G rup J e n e re l M en esa - K oporet Sevisis M ista C le m e n t N akm ai, m en esm en n a w o km an m eri b ilo n g Fainans Pasifik w a n ta im w anbisnis b ilo n g e m i salim b ik p e la to k sori i g o lo n g ol fam ili, w a n la in n a ol p ip e! b ilo n g W es Nu Briten lo n g d a i b ilo n g leit;

HON BERNARD VOGAE OBE, MP Gavana bilong Wes Nu Briten.

M ip e la i sori tru lo n g d a i bHong d lsp e la lid a husat i ka m a p im g u tp e la politikel, sosel n a ikonom ik w o k to n g d iv e lo p - Im d ispela kantri, M ip e la I p re b a i o l fam ili, o l p ip e l b ilon g W es N u Briten n a tu lo n g o lg e ta h a p b ilon g kantri b a i i p a in im belisi lo n g d is p e la ta im b ilon g w ari.

Bol ßilaaa Cm i Km Kilim Quipou* Maiala otíaim.Mista Rimbink Pato, LLBG ru p Etseketiv S lam an

O vil I t e13.00- 15.00W2

15.00- 17.00M2

Defence vs Winner of BPNG and A/General Elcom vs Winner of A/NiugW and BPNG

Womens Pool One (1)ANZ University 2 2 0LBC Defence 1 0 0Bavaroko 1 0 0Kuia 0 0 0

pes 31

1 3 2 31 4 4 31 1 2 32 0 2 0

Sunday M uch 12,2000.(Main Stadium)Grand Finals

08.00- 09.30 3rd and 4th Placing (Men’s)09.30- 1.1.00 3rd and 4th Placing (Women’s)11.00- 12.30 Curtain Raiser

(Medfc vs NCD PSSA Officials13.00- 14.15 Women's Grand Final14.30- 16.00 Men's Grand Final

PORT MORESBY MEN’S SOFTBALL

1989-2000 SEASON Round 11

Sunday March 12,2000.Diamond One09.00-10.30 A Manok» vs MalanganBase Umpire , Gazelle NGI10.30-12.00 Base Umpire

A MSCus Tigers M anote Malangan

12.00-13.30 A Etcotnva HatesBase Umpire MSC Tigers13.30-15.00 Base Umpire

A B/Eagles vs Bears Elcom Hawks

15.00-16.30 Base Umpire

A Gazelle vs NGI B/Eagles Bears

Diamond It e12.00-13.30A Dolphins vs B/Raiders

LAWSOCCER ASSOCIATION

ProseasonSaturday March11,2000.

R p u n d lte¡ 0630 W2 Malabu vs Bugandi1 0945 W1 KA Midnorth vs Guria1 1100 M4 8 Mile Demdem vs Malabu1 1230 M3 Telkom vs SPSumtridersI 1400 M1 Bugandi vs Poasum

1530 M2 Elcom vs Eastern Star

Pool i t e (2)Telkom 2 2 0 0 6 0 6Cosmos 1 0 0 1 0 2 0Rapatona 1 0 0 1 0 4 0Tawala 0 0 0 0 0 0 0

MT HAGENSOFTBALL ASSOCIATION

Saturday March 11,2000

1.30pm NGI vs Malangan (women)1.30pm Elcom vs Unicats (men)

Unicats (women) standby lor grand final

NCD PUBLIC SERVANTS SOCCER' SMurdqpMnh 11,2000.

Sir John Guise StadiumOval One Quarter F in ali06.00- 10.00W1 Police vs NPF10.00- 12.00M1 Education vs Teachers

Ybung Stare

Pool I t e (2) LBC Defence 1 YM2

O valT te06.00-10.00W2 BPNG vs A/General1Q.00-12.00M2 BPNQvsAMugM

Semi Finals Oval One13.00- 15.00W1 Education vs Winner of

Police and NPF15.00- 17.00M1 NPF vs Winner of

Education and Teachers

Pool Three (3)SPB 2POM United 2Hoods 2Rapatona 2

Pool Four (4) Mungkas 2ANZ University 2 2IBS PS United 2

Sunday March 12,2000.Round Thraa

W2 BugandivsDFXW2 Defence vs WaliyaW1 Elcom vs TTC BúletsM3 KA Midnorth vs MuratM4 Sobou vs MomaseM1 Unitech v» TTC BulletsM2 Guria vs Rabido

Cosmos 2

Byes: M l Defence, M2 Lae Biscuft, M3 Defence 2,M4Asiawe,W1 Murat.

Gate Fees: K1.00 adults, 50t students/child.

AHIDART ASSOCIATION

Sunday March 11,2000.Pool One Round one

10:30 W2 Rapatona vs Cosmos12:00 M3 Hoods vs SPB13:30 W2 Cosmos vs Tawala

Bisini T te (2)09:00 W1 Kuia vs ANZ University10:30 W1 Bavaroko vs LBC Defence12:00 M4 Mungkas vs IBS PS United13:30 W1 LBC Defence vs Kuia

Sunday 1 2 » March, 2000 1.30pm NGI vs Malangan (men)

National Rugby LeagueMatch schedule for

round 10-A p ril 7 ,8 and 9. Friday April 7,2000

Brisbane vMeboume at ANZ Stadium at 7.30pm

Saturday April 8,2000 Bulldogs v Auckland

at Stadium Australia at 2.30pm Northern Eagles V Wests Tigers

at NoithPower Stadium at 7.30pm Parramatta v Penrith

at Parramatta Stadium at 7.30pm

Sunday April 9,2000 Canberra v Sharks

at Bruce Stadium at 2.30pm St George IHawarra v Sydney Roosters

at WIN Stadium at 2.30pm Newcastle v North Queensland at Marathon Stadium at 230pm

BubiavsWVT Stadium2Royáis (Bk)vsSGTMess Stadium 4NGIvsKA Negiso 1Atlas Steel vs ICC Stadium 6Kundu (Btue) vs Royáis (Blu) Negiso3M/Lightning (Blu) vs Engineering Stadiums

P o o U te Round OnaMakamaka vs Solo Negiso 2Diti vs Telecom Stadium 7Negisovs Wester Coe Negiso 4Butibum vs Sintgi Stadium 5Kundu (Red) vs Royals (Red) Stadium }*M/Lightning (Red) vs TTC/STGRAY Stadium Ï 1

: i PORT MORESBY SOCCER ASSOCIATION

Pre-season FPK CupSaturday March 11,2000

Bisini One (1)Tima »„• Pool Fixtures09:00 V W2 Telkom vs Tawala

Sunday March 12,2000Bisini One (1)09:30 W2 Rapatona vs Tawala11:00 MI Young Stars vs Tawala12:30 M4 Cosmos vs ANZ University 213:45 M1 LBC Defence 2 vs ANZ University

Bisini lWo (2)09:30 W t LBC Defencevs Bavaroko11:00 M1 LBC Defence t vs YM212:30 M2 Rapatona 2 vs Bavaroko13:45 M3 , POM United vs Rapatona 1Note: Submit master list before the game on Saturday March 11,2000

PMSAPra-eaasonFPKCup Points Ladder s;Men Pool One (1)

P W D L GF G APoM s

ANZ Univershy 1 2 2 0I 0 7 () 6LBCDefence2 2 1 1 0 7 iI 4Tawala 2 0 1 1 1 •I 1

Kas bilongAB Bearsi!»A B B ears b ilo n g Pot M osbi w im ens so fb al res is i w inim nam ba foa ta ite l b ilong o l to n g d is p e la y ia taim o l i nekim W antoks 4-3 io n g g re n fa in el long S arere.Long piksa yu ton lukim mama bilong Bears, Delin Bais i ant long namba wan bes taim aUWentoks pilaia i autim em. Tasolem i no wari, em »qo pas long Hdim ol yangpela bilong Bapto long winim Kwin taitel bilong Pot Mosbi Poto ISSAC IKUAVt ; ‘

Falneis bUong PSSAbal kukim Sir John dulse stediumNCD PABLIK Sevans Soka Asosiesen i bihain nupela sistem long holim fainels bilong em long dispela yia.

Presiden bilong RSSA Bede Tomokita i tokaut olsem aninit long nupela sistem, wjna bilong túpela pul bai pilai long gren fainel.

Las yia, ol eksekyutiv i bihain narapela kain sistem we PSSA i holim foapela grenfainel olgeta.

M ista Tomokita i tok dis- pela yia em nogat bikos ol wina tasol long wanwan pul bai salens long gren fainel. W ina pul 1 bai salensim wina Pul 2 , na dispela sis­tem tu bai go long wimens divisen.

Insait long kwata fainel, Police bat bungim N PF long wimen pul 1, na Education bai salensim Teachers long mens pul 1.

Na long oval tu, BPNG m eri bai salensim Atom i Jenerel na BPNG m an bungim Air Niugini ya.

W ina bilong Police na NPF bai bungim Education long wimiens pul. Na long men pul 1, wina bilong Education na Teachers bai salensim NPF.

Na long wimen pul 2, Defence bai salensim wina bilong B PN G na Atom i Jenerel, na Elcom bai salensim wina bilong Air Niugini na BPNG.

^ O ra it wanem tim win bai go pilai long gren fainel longBande.

Bai i gat bikpela selebre- sen long makim grenfainel we of niusm an na meri bai salensim ol NCDPSSA opisel.

O i niusman i gat ol sam- pela ol soka pilaia olsem

Tom Alau na Joe Eladona bilong NBC bai go pas long ol.

Golkipa bilong ol bai flai i kam yet long Tabubil, Patrick Levo, husat i save lukautim mak bilong ol media tim long pianti gem.

W antok i no inap tokaut long wanem tim bai win taso! long lukkik bilong (too, Education na NPF i gat bikpela sans tru long pilai insait long grenfainel.

Insait long arapela nius, Education (m an) na Education (m eri) i winim pinis m aina primiasip long makim PSSA long PNGFA nesenel klab soka sempi- onsip.

Education (m an) i autim Air N iugini 1-0. na Education (meri) nekim tu ol susa long BPNG 1-0 long kisim dispela sans ya.

S im b M sk ir a p im a t le t ik k o m p e t is e nOLGETA s p o to a s fiile n g lo n g , Lae. D ispela kern Australia long Ogas 24- Haiskul na tu Sekandari long C huave em M ista 26 . skui long Agtua yet bai go pas long bai bairn longkibung ' I g m M e g : . winim dispela .taitel'olsemtwong atletik long provins, | | P rovinsal Edvaisa w anpela sempion kantrii p e« g l u a Nim e, l o g bilong Edukesen insait bikos erfi I winim taitel las wokim p r o p P fb tlo ^ lp B long provins, Joe Kundu I yia long Guam , USA,

B askim o lgeta spotm iS bihain taso l lo % S lo t |te p e ia m to ffy a ito g t: long kam apim athletik pro- P asiflkG em s. ]

ing long slap insaijjtetng gram bilong ol. S im bui gat Long dispela sem pf-’ tnpeia bikpela Tests bilong 9-pela haiskul, tupela onsip long Guam D elia P N G sekandari. n a plant! M avara (2 0 0 m ),% o ^ KD ispela em komyuniti skul stret ya. BaHey (400m ),P orge® Naefcab fu Lae Simbu i g a t tripela anda ' •' Hasu (3 .000m ) we. i

IR oad Relay, nesenel s e m i tana long s to a t olsem $ winim g b l m edal. O l ara-pionsip long l a r |0 g a s ) Morolyn Auga, M iriam pela 8-pela ran i winim na n e s e to p n d a 18 sem - Goiye na Bongi M aki, na seven Silva na wanpela pionsip we bai kam aplong arapela rand em i stap bronz m edal.Kainantu, Isten H a ile to > long divelopm en skwat Preskfen Tony Green i rj j j jp i provins yet bai Saplolai Yao. tokaut olsem dispela

stretim ol ktinik na trening insait long arapela stori, s to a t L no fainel. fa in e l program bilong em long PNGAU i m akim pinis a to p * b$i i gat 13-pela Yaw e M oses Sekendari w anpela trening skwat raftt! taso l wahtaim kosa Skul long C huave na bilong Anda 18 (png go John Baining na menesa bihain of bai go to g riwMs pilai long Adelaide, LucyM aino.

♦ Tuna tem W ng**® ® ■ 'bilong PapuaNiu^ni Stret.

♦ 100% tu ra to stret,nogsl bun na nogat skfek' '

Pianti mtt l«lap tong olgeta tin. Nambawan tru tong to n ’ * protein bilong buildim masol. fenigatVaitamen p .’ia • Selenium bilong helpim yu

J jo n g rausim rapa« long A gkensana ol sik bteng. lewa. * fta ls inap f P f f lR w l i

Printed and Published by Anna Solomon, of Bittern Palce, Gordons, at Allotment 2, Section 209, Hohola.

Ji'/J D L ^ A í I A i l S U

PO BOX 6576. BOROKO. NCD. PAPUA NEW GUINEA TELEPHONE: 325 6497 • 325 6485 * 325 6255 • FAX: 325 9726

Wantok

D ig itize d vers io n m a d e a v a ila b le by

C o p y rig h t: Under copyright

R ights H o ld e r: Word Publishing Company Limited

U se: This digital version is made available from the UC San Diego Library under a license granted by the Word Publishing Company Limited. This digital copy of the work is intended to support research, teaching, and private study.

C o n stra in ts : This work may be protected by copyright law. Use of this work beyond that allowed by the applicable copyright statute requires the written permission of the copyright holder(s). Responsibility for obtaining permissions for any use and distribution of this work rests exclusively with the user and not the UC San Diego Library. Inquiries can be made to the UC San Diego Library program having custody of the work.

N o te on d ig itize d v e rs io n : Some of the digital versions presented here reflects the quality and contents of the microfiche. Problems which have been identified include misfiled or out-of-order pages, illegible text; these problems have been rectified whenever possible.