902.01:903.5/6 "652 "(497.5-3 Istra)

RIMSKE STELE U HISTRIJI

Alka STABAC

Izvorni znanstveni članak Ouvre scientifique originale

Dr. sc. Alka Starac Arheološki muzej Istre

Carrarina 3 52100 Pula, HR

U radu se razmatraju stele rimske regije Histrije. Uz predloženu tipološku podjelu i dataciju, stele su razvrstane i prema mjestu nalaza. Na temelju rezultata komparativne analize, iznose se pojedina zapažanja o teritorijalnim, kronološkim, socijal­nim i stilskim osobinama ove vrste nadgrobnih spomenika.

Arheološki muzej Istre u Puli čuva značajnu zbirku antičkih kamenih spomenika, među kojima se svojim brojem ističu nadgrobni spomenici. Na području kolonije Pole i municipija Nezakcija u posljednjih pedeset godi­na (u drugoj polovici XX. st.) otkriveno je stotinjak rimskih epigrafskih spomenika'. Prosječni tempo od dva novonađena natpisa godišnje obećava da će se i u idućem razdoblju lapidarij Arheološkog muzeja Istre obogati­ti novim spomenicima, a arheolozi i povjesničari novim spoznajama. Prigodom obilježavanja stote godišnjice od osnutka Arheološkog muzeja

1 Natpisi pronađeni nakon II. svjetskog rata na području kolonije Pole zajedno s Nezakcijem objavljeni su odnosno sabrani u sljedećim publikacijama: ILlug 1963,415-434; IkJug 1978, 1199-1206; V. JURKIĆ-GIRARDI, Medolino e i suoi dintorni della preistoria al medioevo, AttiCRSR 11, 1981, 7-42, 31; B. MARUŠIĆ, Contribute alia conoscenza della scultura altotnedioevale in Istria, AttiCRSR 11, 1981, 55-84, 74; J. ŠAŠEL, B. MARUŠIĆ, Štirideset rimskih natpisov iz Istre, ArhVest 35, 1984, 295-313, nr. 8-40; B. MARUŠIĆ, J. ŠAŠEL, De la cella trichora au complete monastique de Sl.Andre a Retika entre Pula et Rovinj, ArhVest 37, 1986, 307-342;Notiziario epigrafico (a cura di Fulvia Mainardis e Claudio Zaccaria), AqN 65, 1994, 261-328, Epigrafia romana, 1. Pola, 261-287; Notiziario epigrafico (a cura di Fulvia Mainardis e Claudio Zaccaria), AqN 69, 1998, 417-480, Epigrafia romana, 1. Pola e Nesactium, 419-425; M. ŠEGVIĆ, Croatiae schedae epigraphicae latinae (CSEL), Inscriptiones quae in Croatia ab anno MCMXCI usque ad annum MCMXCV repertae et editae sunt, Opusc.Archaeol. 20, 1996, 131-139, nr. 33-37; A. STARAC, Istraživanja kod Herkulovih vrata, Antički epigrafski spomenici, Sportula dissertation-um Marino Zaninović dicata, Opuse. Archaeol. 23-24, Zagreb 1999-2000, 133-142; ID., Epigrafski i nad­grobni spomenici Pule (Nalazi 1996-1998), ArhVest 2000; R. MATIJAŠIĆ, Nalaz antičkoga natpisa u kraškoj jami, Godišnjak muzealaca i galerista Istre 6, Pula 2000, 8-9.

Istre, a potaknuti nedavnim nalazom jedne reprezentativne rimske stele u Galižani, pokušali smo sistematizirati poznate stele pronađene na tlu rimske regije Histrije, koja je pored hrvatske Istre obuhvaćala i današnju slovensku Istru i tršćanski Kras. U ovome trenutku raspolažemo s podatci­ma o tristotinjak rimskih stela pronađenih u Histriji i objavljenih u stručnoj literaturi; današnji smještaj svih primjeraka nije nam nažalost poznat, budući da su neke stele do nas dospjele jedino u obliku knjižnih zapisa. Otprilike, polovica sačuvanih stela danas se nalazi u Arheološkom muzeju Istre; to su stele iz rimske kolonije Pole i njenog pripadajućeg agera, te dijelom stele iz unutrašnje i sjeverne Istre.

Krenuvši od vanjskih obilježja stela, razvrstali smo ih prema tipološkim karakteristikama. S obzirom na oblik stele, paleografske osobine, formulaciju teksta i onomastičke značajke, pokušali smo odredi­ti približnu starost pojedinih primjeraka, pri čemu su nam od velike pomoći bili rezultati rada prethodnih istraživača. Nadalje, stele smo grupi­rali prema mjestu nalaza. Dobivši tako trostruku podjelu (prema lipu, starosti i mjestu nalaza), doveli smo u međusoban odnos različite grupe stela, što je omogućilo određena opažanja i donošenje zaključaka. Manji broj nadgrobnih spomenika - koje nismo uključili u ovo razmatranje, a mogu biti predmetom zasebne studije - nalaze se na graničnom području između stela i nadgrobnih ara. Riječ je o spomenicima koji imaju bitne osobine stela - namijenjeni su samo jednom, frontalnom pogledu i visina im dominira u odnosu na širinu - no njihova znatna debljina naglašava treću dimenziju i time ih udaljava od osnovne koncepcije stele1.

TIPOLOŠKA PODJELA

Literatura o rimskim stelama sjeverne Italije, te dijelova provincija Panonije i Dalmacije u graničnim dijelovima uz Histriju opsežna je, a razrađene su i temeljite tipološke podjele'. Ograničivši se na jedno geografski uže područje limitirano na rimsku regiju Histriju, formirali smo tipološku podjelu prema datom materijalu. Iako se mogu razvrstati u

2 Spomenici u obliku stupa; lit Х/1, 228, 308, 352, 438, 648; lit X/2, 39; Hl X/3, 13, 45; ILJug 436, 1208; Suppl. lt. X, nr. 17, 31. II ovu grupu svrstavaju se i spomenici piramidalnog oblika: IItX/ l , 55, 59. 170, 172. 191. 196. 205. 250. 245.265. 284,286, 288, 506. 309. 525. 575. 375. 585. 140. 459. 598. 601. 629. 685: Xoliziario epigrajico (a cura di Fulvia Mainardis e Claudio Zaccaria), \ ( | \ 65. 1994, 261-528. EpigraJ'ia romana. I. Pola, 261-287, 5a, 268.

5 G. CHIESA, Tipologia e slile delle stele fitncraric aquileiesi, Aq.\ 24-25. 1955-1954, 72-85; O.A. MAN-Sl Kl,U, (ienesi e caratteri della stele faneraria l'adana, Studi in ouore di Aristide Cakleriui e Roberto Paribeni III. Milano 1956, 565-584: ID., Le stele romane del territorio raveimale e del basso Po, Ravenna 1967; 1. IIEDIN, Les steles funeraires decorćes conserrecs au masće d'Aqitilee (Fin du ler s. av. Ј.-С. -debut du IVe s. ap. J . -C), Universite de Pati 1987; II. PI'LLG, Römische Porträtstelen in Oberitalien. Untersuchungen zur Chronologie, Typologie und Ikonographie, Mainz 1989; U. TOCCHETTI POLLINI. Corpus signorumImperii Romani, Italia, Regio \ l , Mediolanum-Commit, II, Stelefiinerarie romane con

nekoliko osnovnih tipova, među stelama rimske Histrije ne mogu se pronaći dvije potpuno istih likovnih karakteristika. Sve se međusobno raz­likuju po sitnim detaljima, rozeti, kapitelima, obliku i visini natpisnog polja, izvedbi akroterija ili po nekim drugim ikonografskim dodacima. Time stele jasno pokazuju istu osobinu kao i nadgrobne are i arhitekton­ski složeni nadgrobni spomenici: ne postoje dva ista spomenika. Svaki je rađen zasebno, po osobnoj narudžbi, pri čemu se dužna pažnja poklanjala posebnim željama i ukusu naručitelja. Ova je značajka posljedica pojedi­načne, ručne proizvodnje po komadu, u zanatskim radionicama čiji su voditelji pored tehničkih znanja i vještina morali posjedovati i određenu nadarenost za umjetničko oblikovanje. Zapažamo da klesarske radionice u Histriji, pa čak niti one najznačajnije u zapađnoistarskim kolonijama, nisu dospjele do te količine narudžbi da bi razvile serijsku proizvodnju uniformnih stela; serijska uniformna proizvodnja mogla je biti ostvarena jedino kod najjednostavnijih stela iz skupine I koje su izrađivane uglavnom u istim, standardnim dimenzijama.

Tipološka podjela obuhvaća dvije glavne velike skupine stela: jednos­tavne stele (I a, b, c, d, e, f) i arhitektonske stele (II). U skupinu jednostavnih stela uključene su terminacijske stele čija je prvenstvena namjena oznaka vlasništva i veličine grobne parcele (Iel-3). Specifičan oblik terminaci-jskog nadgrobnog natpisa s formulom određenja granica i veličine grobne parcele ustalio se ponajviše na formi neukrašenih, polukružno zaobljenih stela od kojih se može, ali i ne mora razlikovati isključivo sadržajem teks­ta. Odabir ovog oblika spomenika za terminacijski sadržaj posve je razumljiv, jer je oblik jednostavne, polukružno zaobljene ploče istodobno korišten u limitaciji zemljišnih posjeda, u katastarske svrhe 4. Valja reći da se formula in fr(onte) p(edes) in agr(o) p(edes) sporadično pojavljuje i na spomenicima koji se ne mogu opisati kao terminacijski, na nadgrobnim oltarima i arhitektonskim stelama. Pojedine jednostavne pravokutne ili polukružno zaobljene stele (Ia, lb) sadrže formulu in fr(onte) p(edes) in agr(o) p(edes) ali ne i početnu formulu loc(us) (monumenti), a uz to nose

ritralti dai municipia di Mediolanum e Comum, Milano 1990; J. ORTALLI, Monumenti e architellure sepolcrali di etd romana in Emilia Romagna, AAAd 43, 1997, 313-394; ID., Le aree funerarie: topografia e monumenti delle necropoli, Aeinilia. La cultura romana in Emilia Romagna dal III secolo a. C. all'eta costantiniana, a cura di Mirella Marini Calvani, Bologna 2000, 209-249; G. SENA CHIESA, Monumenti sepolcrali nella Transpadana centrale, AAAd 43, 1997, 275-312; M. VERZÄR BASS, Monumenti funerari di Trieste, AAAd 43, 1997, 117-136; D. RENDIĆ-MIOČEVIĆ, Nekoliko monumentalnih stela s portretima iz stare Libumije, Iliri i antički svijet, Split 1989, 571-588; A. RURILIĆ, Nova monumentalna portretna stela iz rimske Libumije, RFFZd 32 (19), 1992-1993 (1995), 61-79; I. FADIĆ, Novi natpisi JII. legije iz Tilurija, Diadora 16-17 (1994-1995), 1995, 163-187; M. SASEL KOS, The Roman Inscriptions in the National Museum of Slovenia, Situla 35, Ljubljana 1997; N. GAMBI, Stele iz kasnoantičke grobnice u Dugopolju, VAHD 86, 1994, 147-181; ID., Imago animi, Antički portret u Hrvatskoj, Split 2000.

4 VIT. ET ARCAD., Ord. finit., 16-20

podulji složeni tekst koji nije tipičan za terminacijske stele; stoga smo ove stele radije odijelili od striktno terminacijskih (Iel-3) čija je osnovna nam­jena bila označavanje veličine i vlasnika grobne parcele, a ne nabrajanje imena svih članova obitelji koji su sahranjeni na pripadajućoj parceli. Izvjesno je da je ponekad dolazilo do stapanja funkcije glavnog nad­grobnog spomenika s terminacijskim, te se podaci o veličini grobne parcele tako tijekom I. st. pos. Rr. povremeno susreću i na spomenicima koji nose popis svih sahranjenih članova obitelji.

Arhitektonske stele mogu se podijeliti u tri veće grupe: arhitektonske stele sa zabatom (Иа), arhitektonske stele sa zabatom i pilastrima (IIb) i portretne stele (Ud). Arhitektonske stele sa zabatom dijele se u tri pod-grupe: arhitektonske stele s vratima (Ilal), arhitektonske stele sa zabatom neuokvirenog (IIa2) te uokvirenog natpisnog polja (ИаЗ). Arhitektonske stele sa zabatom i pilastrima također mogu biti neuokvirenog (Ubi) ili uokvirenog natpisnog polja (IIb2). Portretne stele u Histriji mogu imati pravokutnu edikulu s portretima (Hdl), polukružnu edikulu (IId2), mogu imati više edikula (IId3) ili se portret može nalaziti unutar zabata (IId4).

I Jednostavne stele

Ia Jednostavne pravokutne stele Pula, 2. pol. I. st. pr. Rr. - poč. I. st. pos. Kr. (lit Х/1, 200, 225, 242, 256, 297,

314) Madona od Koštanja, 2. pol. I. st. pr. Kr. - poč. I. st. pos. Kr. (lit Х/1, 688) Barbariga, kraj I. st. pr. Kr. - poč. I. st. pos. Kr. (Ht Х/1, 639) Bale, kraj I. st. pr. Rr. - poč. 1. st. pos. Kr. (lit Х/1, 637) Pula, I. st. (lit Х/1, 360, 370; AqN 1994, 276) Gajana, I. st. (lit Х/1, 636) Pula, II.-III. st. (lit Х/1, 266) Gusan, II.-III. st. (lit Х/1, 628) Sv. Andrija, Karojba, sredina ili 2. pol. I. st. pr. Kr. (lit Х/2, 254) Sv. Andrija, Karojba, 2. pol. I. st. pr. Kr. - poč. I. st. pos. Kr. (lit Х/2, 255, 256) Motovun, kraj I. st. pr. Kr. - poč. I. st. pos. Kr. (lit Х/2, 258, 260) Žudetići, kraj I. st. pr. Kr. - poč. I. st. pos. Kr. (lit Х/2, 248) Poreč, 2. pol. I. st. pr. Kr. - poč. I. st. pos. Kr. (lit Х/2, 29) Červar, 2. pol. I. st. pr. Kr. - poč. I. st. pos. Kr. (lit Х/2, 197) Frata, I. st. (lit Х/2, 226) Golaš nad Mirnom, II.-III. st. (lit Х/2, 229) Šeget, 2. pol. I. st. (lit Х/3, 49) Novigrad, kraj I. st. pr. Kr. - poč. I. st. pos. Kr. (lit Х/3, 60) Grožnjan, 4. četvrt. I. st. pr. Kr. (lit Х/3, 94)

Pagubice, 4. četvrt. I. st. pr. Rr. (lit Х/3, 182) Ćusi, 4. četvrt. I. st. pr. Rr. (lit Х/3, 189, 190) Nugla, kraj I. st. pr. Rr. - poč. I. st. pos. Rr. (lit Х/3, 170) Dobrova, kraj I. st. pr. Rr. - poč. I. st. pos. Rr. (lit Х/3, 114) Dobrova, 1. pol. I. st. (lit Х/3, 112) Roč, kraj I. st. pr. Rr. - poč. I. st. pos. Rr. (lit Х/3, 128, 131, 132, 151, 176) Gavei, kraj I. st. pr. Rr. - poč. I. st. pos. Rr. (lit Х/3, 177) Puški kod Roča, 1. četvrt. I. st. (lit Х/3, 148) Pazinski Novaki, 1. četvrt. I. st. (lit Х/3, 188) Draguč, kraj I. st. pr. Rr. - poč. I. st. pos. Rr. (lit Х/3, 179) Cerje, 4. četvrt. I. st. pr. Rr. (lit Х/3, 186) Rršikla, kraj I. st. pr. Rr. - poč. I. st. pos. Rr. (Ht Х/3, 187) Piran, 3. četvrt. I. st. pos. Rr. (Suppl. It. X, n. 22) Muggia, 1. pol. I. st. pr. Rr. (Suppl. It. X, n. 21) S. Servolo, 3. četvrt. I. st. pr. Rr. (lit Х/4, 359) S. Dorligo della Valle, 1. četvrt. I. st. (lit Х/4, 357) Trieste, kraj I. st. pr. Rr. - poč. I. st. pos. Rr. (lit Х/4, 71, 81, 85, 86, 107, 117,

118, 139) Trieste, 1. pol. I. st. (lit Х/4, 160) Trieste, 2. četvrt. I. st. (lit Х/4, 49) Trieste, 3. četvrt. I. st. (lit Х/4, 52) Trieste, 4. četvrt. I. st. (lit Х/4, 135) Trieste, 1. st. (lit X/4, 110, 256)

lb Jednostavne stele zaobljenog vrha Pula, 2. pol. I. st. pr. Rr. - poč. I. st. pos. Rr. (lit Х/1, 238, 272, 298, 322) Samager, 2. pol. I. st. pr. Rr. - poč. I. st. pos. Rr. (lit Х/1, 590) Fazana, kraj I. st. pr. Rr. - poč. I. st. pos. Rr. (lit Х/1, 615) Pula, 1. pol. I. st. (lit Х/1, 261) Pula, I. st. (AqN 1994, 282) Račiće, kraj I. st. pr. Rr. - poč. I. st. pos. Rr. (lit Х/3, 153) Trieste, kraj I. st. pr. Rr. - poč. I. st. pos. Rr. do g. 8. (Suppl. It. X, n. 8) Trieste, I. st. (lit Х/4, 83, 123) Trieste, 3. četvrt. I. st. (lit Х/4, 45) S. Daniele del Carso, I. st. (lit Х/4, 515)

Ic Jednostavne stele trokutastog vrha Vodnjan, 2. pol. I. st. pr. Rr. - poč. I. st. pos. Rr. (lit Х/1, 626) Poreč, 2. pol. I. st. pr. Rr. - poč. I. st. pos. Rr. (lit Х/2, 21) Žudetiči, 2. pol. I. st. pr. Rr. - poč. I. st. pos. Rr. (lit Х/2, 242, 243) Mompaderno, 2. pol. I. st. pr. Rr. - poč. I. st. pos. Rr. (lit Х/2, 205)

Sv. Andrija, Karojba, 2. pol. I. st. pr. Kr. - poč. I. st. pos. Kr. (lit Х/2, 252) Brkač, kraj I. st. pr. Kr. - poč. I. st. pos. Kr. (Mlakar, HA 10/2, 10)' Završje, 2. pol. I. st. pr. Kr. - poč. I. st. pos. Kr. (lit Х/3, 95) Omošćice, kraj I. st. pr. Kr. - poč. I. st. pos. Kr. (lit Х/3, 181)

Id Piramidalno formirane stele Juradi, 4. četvrt. I. st. pr. Kr. (lit Х/3, 119) Prodani, 4. četvrt. I. st. pr. Kr. (lit Х/3, 120)

le Terminacijske stele s formulama l(ocus) m(onumenti) i infr(onte) p(edes) in agr(o) p(edes)

Iel Terminacijske pravokutne stele Pula, (lit Х/1, 171, 178, 186, 202, 259, 340, 443, 476; Sasel, Marušić,

Štirideset, nn. 13, 14, 18, 21) Fazana, (lit Х/1, 616) Trieste, I. st. (lit X/4, 238, 244)

Ie2 Terminacijske stele zaobljenog vrha Pula, I. st. (lit X/l, 241, 248, 249, 333, 350, 406, 488; AqN 1994, 2c) Novigrad, I. st. (ILJug 444) Koper, I. st. (lit X/3, 10) Trieste, I. st. (lit X/4, 83, 123, 228, 229, 241, 242, 249, 315)

Ie3 Terminacijske stele trokutastog vrha Nezakcij, kraj I. st. pr. Kr. - poč. I. st. pos. Kr. (lit X/l, 678)

If Jednostavne stele s uokvirenim natpisnim poljem Pula, I. st. (lit X/l, 346) Pula, II. st. (lit X/l, 407) Pula, II.-III. st. (lit X/l, 177, 199, 324) Nezakcij, II.-III. st. (lit X/l, 691) Kringa, Korona, 4. četvrt. I. st. pr. Kr. (lit X/2, 213) Kringa, 4. četvrt. I. st. pr. Kr. (lit X/2, 207) Novigrad, 1. četvrt. I. st. pos. Kr. (lit X/3, 65)

II Arhitektonske stele

Ha Arhitektonske stele sa zabatom

5 Š. MLAKAR, Neki prilozi poznavanju arheološke topografije Istre, HA 10, 2, 1979, 9-50.

Hal Arhitektonske stele s vratima Sv. Dominik kod Vižinade, 2. pol. I. st. pr. Kr. - poč. I. st. pos. Kr. (lit Х/2,

233)

IIa2 Arhitektonske stele sa zabatom (neuokvirenog natpisnog polja) Pula, 1. pol. I. st. (AqN 1994, 262) Madonna del Campo, sredina ili 2. pol. I. st. (lit Х/1, 645) Musalež, 2. pol. I. st. pr. Kr. - poč. I. st. pos. Kr. (lit Х/2, 194 a) Žudetići, 2. pol. I. st. pr. Kr. - poč. I. st. pos. Kr. (lit Х/2, 247) Maštelići, 2. pol. I. st. pr. Kr. - poč. I. st. pos. Kr. (lit Х/2, 249) Vižinada, 2. pol. I. st. pr. Kr. - poč. I. st. pos. Kr. (lit Х/2, 250, 251) Poreč, I. st. (lit Х/2, 14, 46) Sv. Križ kod Tara, I. st. (lit Х/2, 227) Monte kod Kopra, 4. četvrt. I. st. pr. Kr. (lit Х/3, 33) Papalenija kod Pagubica, 4. četvrt. I. st. pr. Kr. (lit Х/3, 184) Vilanija, kraj I. st. pr. Kr. - poč. I. st. pos. Kr. (lit Х/5, 47) Koper, 1. trećina I. st. (lit Х/3, 37) Koper, 1. pol. I. st. (lit Х/3, 19) Novigrad, 1. pol. I. st. (lit Х/3, 55) Čelega kod Novigrada, 1. pol. I. st. (Suppl. It. X, n. 12) Ajdovščina, 1. pol. I. st. (IK Х/4, 342)

ПаЗ Arhitektonske stele sa zabatom i uokvirenim natpisnim poljem Pula, 2.-3. četvrtina I. st. pos. Kr. (lit Х/1, 115) Galižana, 1. trećina I. st. (Obavijesti HAD-a 2001/1, 40- 42.) Pula, II. st. (lit Х/1, 227) Fazana, II. st. (lit Х/1, 615) Pula, II.-III. st. (lit Х/1, 271) Medulin, II.-III. st. (Jurkić, AttiCRSR 11, 31) Kringa, 3. četvrt. I. st. pr. Kr. (lit Х/2, 208) Kukci, I. st. (lit Х/2, 199) Golaš iznad Mirne, Velovići, I. st. (lit Х/2, 228) Sv. Andrija, Karojba, 4. četvrt. I. st. (lit Х/2, 253) Poreč, 2. pol. I. st. (lit Х/2, 45) Poreč, kraj II.-III. st. (lit Х/2, 19) Golaš iznad Mirne, Čemerići, II.-III. st. (lit Х/2, 230) Vabriga, kraj II.-III. st. (lit Х/2, 217, 219, 220, 223) Kukci, kraj II.-III. st. (ILJug 1216) Veli Mlun, 1. pol. I. st. (lit Х/3, 109) Savudrija, 1. pol. I. st. (lit Х/3, 41) Koper, 2. pol. I. st. (lit Х/3, 21)

Sv. Juraj kod Grožnjana, II. st. (Suppl. It. X, n. 16) Juba, prijelaz II.-III. st. (lit Х/3, 50) Čepić, 1. pol. I. st. (lit Х/5, 101) Slum, 1. pol. I. st. (lit Х/3, 171) Draguć, kraj I. st. pr. Kr.-poč. I. st. pos. Kr. (lit Х/5, 180) Trieste, 1. pol. I. st. (lit Х/4, 140) Goriano kod Romena, sredina I. st. (lit Х/4, 312)

IIb Arhitektonske stele sa zabatom i pilastrima

IIb 1 Arhitektonske stele sa zabatom i pilastrima (neuokvirenog natpisnog polja)

Pula, 1. pol. I. st. (lit Х/1, 382: ILJug 424; AqN 1994, 5d i 6 b) Valtura, 1. pol. I. st. (lit Х/1, 675) Vodnjan, 1. pol. I. st. (lit Х/1, 655) Rovinjsko selo, I. st. (lit Х/1, 644) Frata, 1. pol. I. st. (lit Х/2, 225) Višnjan, kraj I. st.-poč. II. st. (lit Х/2, 241) Poreč, I. st. (lit Х/2, 24, 26, 51, 45) Poreč, II.-III. st. (lit Х/2, 35) Sv. Ivan od Šterne, I. st. (lit Х/2, 215) Maj, I. st. (lit Х/2, 196) Sv. Ivan Rornetski, 1. pol. I. st. (lit Х/5, 51) Novigrad, 1. pol. I. st. (lit Х/5, 56) Sv. Petar Karšete, I. st. (lit Х/5, 76) Buzet, 1. četvrt. I. st. (lit Х/5, 104) Trieste, 1. pol. I. st. (lit Х/4, 169) Trieste, 5. četvrt. I. st. (lit Х/4, 122)

IIb2 Arhitektonske stele sa zabatom, pilastrima i uokvirenim natpisnim poljem

Pula, 1. pol. I. st. (lit Х/1, 454) Valbandon, II. st. (lit Х/1, 611) Duričići, 4. četvrt. I. st. (lit Х/5, 178)

Ud Portretne stele

Ildl Portretne stele s pravokutnom edikulom Mali Vareški, sredina I. st. (lit Х/1, 689) Pula, 1. pol. I. st. (A 406) Pula, 5. četvrtina I. st. (lit Х/1, 555)

Pula, 2. pol. I. st. - 1. pol. II. st. (A 400) Katuni Boljunski, 1. pol. I. st. (Mlakar, JZ 2, 463) e

Terlevići kod Rringe, 4. četvrt. I. st. (lit Х/2, 210) Novigrad, 4. četvrt. I. st. pr. Kr. (lit Х/3, 63) Roč, kraj I. st.-poč. II. st. (lit Х/3, 147) Roč, 1. četvrt. I. st. pos. Rr. (lit Х/3, 143) Roč, 1. pol. I. st. (lit Х/3, 174) Buje, 1. četvrt. I. st. pos. Rr. (lit Х/3, 74) Zaleški Dol, 1. pol. I. st. (lit Х/3, 192) Nova Vas, 1. pol. I. st. (lit Х/3, 78) Sočerga, 3. četvrtina I. st. (lit Х/3, 122) Trieste, 2. četvrtina I. st. (lit Х/4, 168)

IId2 Portretne stele s polukružnom edikulom Galižana, 1. pol. I. st. (lit Х/1, 605) Galižana, 1. četvrtina I. st. (A 249) Zambratija, 1. pol. I. st. (Suppl. It. X, n. 24)

IId3 Portretne stele s više edikula Pula, 1. pol. I. st. (A 496-497) Poreč, sredina I. st. (lit Х/2, 20) Roč, 1. pol. I. st. (lit Х/3, 138) Trieste, 1. četvrt. I. st. (lit Х/4, 94) Trieste, 1. pol. I. st. (lit Х/4, 170)

IId4 Portretne stele s portretom u zabatu Galižana, kraj II.-III. st. (lit Х/1, 609) Loborika, kraj II.-III. st. (Marušić, AttiCRSR 11, 74) Sv. Dominik kod Vižinade, kraj II.-III. st. (lit Х/2, 234)

STAROST STELA

Pri određivanju starosti stela vrijede iste zakonitosti kao i za sve druge epigrafske spomenike u određenoj teritorijalnoj zajednici. Rijetko se na kojoj steli spominje podatak koji sam po sebi ima vrijednost kronološkog repera kao što je na primjer naziv legije; najviše nam koristi komparativ­na metoda kojom se starost određuje uz pomoć pravila važećih u široj regiji, a koja su uspostavljena analizom i usporedbom vrlo velikog broja različitih epigrafskih spomenika. Na portretnim stelama od velike su

6 Š. MLAKAR, Neki novi antikni nalazi u Istri, JZ 2, 1957, 433-464.

pomoći pri dataciji frizure, osobito ženske, koje su bile vrlo podložne promjenama modnih stilova. Rad je riječ o stelama rimske Histrije, izdva­jaju se sljedeće kronološke karakteristike:

Prva polovica I. st. pr. Kr.-3. četvrt. I. st. pr. Rr. - Jednostavne pra­vokutne stele (Ia). Slova nepravilna, ispadaju izvan reda. Redovi nisu ravni, mogu biti čak i zakrivljeni. Slova P i R su veoma otvorena, O potpuno okruglo, S pomalo uglato. Linije slova svugdje su jednake debljine, nema pažljivo izrađenih uglatih završetaka. Točke su okruglaste ili u obliku zvjezdica. Tekst je krajnje jednostavan, s početnim nominativom. Izostaje slovo H u grčkim imenima. Nerazvijena imenska shema u kojoj kognomen vrši ulogu prenomena 7. Filijacija se pojavljuje na kraju imena, a uključuje obično neskraćeno obiteljsko ili osobno ime oca (gospodara). Pojava inverzne ženske imenske sheme u slijedu kognomen-nomen-filijacija. Sporadična pojava arhaičnog ženskog prenomena.

Druga polovica I. st. pr. Rr.-l.četvrt. I. st. pos. Rr. - Izrazita dominaci­ja jednostavnih pravokutnih stela (Ia), te zatim jednostavnih stela zaobljenog (lb) ili trokutastog vrha (Ic). Rjeđe su arhitektonske stele, među kojima prevladavaju one jednostavnije, neuokvirenog natpisnog polja (IIa2). Prva pojava portretnih stela s pravokutnom edikulom (Hdl). Jedino se u ovom razdoblju javljaju piramidalne stele (Id). S početkom Augustove vladavine, počinje i nagli uspon popularnosti stela u Histriji. Nakon polovice I. st. pr. Kr. do kraja I. st. pr. Kr. u gradskim sredinama lini­je slova su duboko urezane i imaju trokutasti profil; podjednako su svugdje debele, a na krajevima se javljaju fino izrađeni šiljati završeci. C ne zatvara više od pola kružnice, S ima plitke obline, E ima jednako duge krakove, N je često ukošenih krakova koji bi trebali biti okomiti. P je dosta otvoreno, 0 i m a dugu vodoravnu ili dugu koso spuštenu crticu, G ima samo kratki okomiti krak kojim se razlikuje od slova C. Rijetko se zna pojaviti 1 ili T povišeno iznad reda. Izvan gradskih sredina, usvajanje stila pažljivo klesanih slova teklo je znatno polaganije. U unutrašnjosti Istre, uz rijeku Mirnu, slova su redovito nevještije izvođena, redovi ponekad iscr­tani linijama, a točke okruglaste; u istom području redovita je upotreba završne formule an(norum). Ponekad se koristi izduženo pismo u kojemu slova P, R, F, A imaju kraći gornji i duži donji dio. Riječ sevir pojavljuje se napisana cijela slovima: sex.vir. Redovi su ravni, slova podjednake visine, osim ako na kraju reda nema dovoljno mjesta. Onda su posljednja slova

7 О. SALOMIES, Die römischen Vornamen, Studien zur römischen Namengebung, CHL 82, Helsin p.151, nr. 40, p.l 16, nr. 3; M. KRIZMAN, Rimska imena u Istri, Zagreb 1991, 251-260.

manja. Razmak među redovima često je dosta širok i značajan. Tekst se nastoji rasporediti tako da pokrije u svim redovima cijelu širinu natpisnog polja, koje je redovito neuokvireno; ako to nije moguće, poštuje se osna simetrija. Razdvojne točke su trokutaste, okrenute šiljkom gore ili dolje, rjeđe u obliku izvijene trokrake zvjezdice. Tekst zauzima najviše gornju trećinu, ili samo gornju četvrtinu natpisnog polja. Samo izuzetno može zauzimati cijelo natpisno polje. Rod portretnih stela iz prve četvrt. I. st. pos. Rr. imena osoba mogu biti ispisana u stupcima (ispod odgovarajućeg portreta). Prevladava jednostavna formulacija teksta s imenom osobe u nominativu ili čak genitivu, tek izuzetno natpis počinje dativom. Uobičajene su formule l(ocus) m(onumenti), p(edes) q(uadratorum), sibi et suis, v(ivus) f(ecit), h(ic) s(itus) e(st) ili h(ic) s(iti) s(unt), a na kraju natpisa može biti većim slovima istaknuto fec(it) ili posuit. Formula o veličini grobne parcele inßXonte) p(edes) in agr(o) p(edes), ako je ima, nalazi se odvojena u donjem dijelu natpisnog polja i može biti istaknuta veličinom slova. Onomastička formula poprimila je svoj klasični slijed prenomen-nomen-filijacija-kognomen, no kognomen može izostati, osobito kod muškaraca. I dalje se pojavljuje inverzna imenska shema kod žena s fili-jacijom na kraju imena. U unutrašnjosti Istre filijacija može sadržavati neskraćen očev prenomen ili kognomen, odnosno osobno histarsko ime.

Prva polovica I. st. - U ovom su razdoblju najčešće arhitektonske (IIa, IIb) i terminacijske stele (Ie). Portretne stele (IIdl-3) dosižu svoj vrhunac, dok jednostavne pravokutne stele (Ia) postupno iščezavaju iz mode. Obogaćuje se repertoar dekorativnih motiva. U rimskoj Histriji stele su najveću popularnost postigle u 1. pol. I. st., te možemo konstatirati da je julijevsko-klaudijevsko razdoblje ujedno njihovo "zlatno" razdoblje u regi­ji. U Trstu i u sjevernoj Istri osobito su učestale arhitektonske stele s reljef­nim prikazima dupina iznad zabata. Nastavlja se tradicija pravilnih, pažlji­vo popunjenih redova. Slova su međutim pažljivije izvedena, postižu klasične oblike; linije su negdje tanje, a negdje deblje i nemaju više dubo­ki, strogi trokutasti profil. Često izvan reda izviruju slova I i T te pažljivo izvedene ligature s umetanjem smanjenog slova unutar drugog, većeg slova. Može se ponekad, iako rijetko, koristiti scriptura actuaria. Riječ sevir javlja se napisana s uspravnim crtama jednake visine, prekriženim po sredini vodoravnom crtom ili bez nje, te u kombinaciji brojeva i slova: FJvir. Naglašena je razlika u veličini slova u gornjim i donjim redovima. Prevladava tendencija ispunjenja svih redova od jednog do drugog ruba natpisnog polja, koje je često i uokvireno, iako neki natpisi slijede zapovi­jed poravnanja po desnome ili po lijevom rubu. Tekst je raspoređen u gornjoj polovici natpisnog polja, zauzimajući postupno sve više mjesta u

donjem dijelu natpisnog polja. Formulacija još koristi stari nominativ, no sve više u početnom dijelu natpisa počinje upotrebljavati dativ. Uobičajene su formule l(ocus) m(onumenti), in fr(onte) p(edes) in agr(o) p(edes), v(ivus) f(ecit), sibi et suis, h(ic) s(itus) e(st) ili h(ic) s(iti) s(unt), a u unutrašnjosti sjeverne Istre an(norum). Formula testamento fieri iussit javlja se u središnjem dijelu natpisa ili na njegovom kraju, a formula fecit uobičajeno na kraju. Formula o veličini grobne parcele može se nalaziti odvojena u donjem dijelu natpisnog polja. Koristi se cjelovita imenska shema "tria nomina", s tim što muškarci - pripadnici starije generacije prilično često nemaju kognomen. Filijacija ponekad može izostati, ponaj­više kod osoba oslobođeničkog porijekla.

Druga polovica I. st. - Stele se naručuju znatno rjeđe nego u prvoj polovici stoljeća: opstaju u bitno smanjenoj količini oni tipovi koji su prethodno bili najomiljeniji (Ia, ИаЗ, Hell). Prevladavaju pretežno iste paleografske karakteristike kao i u 1. polovici I. st. U posljednoj četvrtini stoljeća pojavljuje se na početku natpisa formula DM. Razdvojne točke su u obliku izvijenih trokrakih zvjezdica ili zareza, a krajem stoljeća paralel­no s formulom DM počinju se koristiti bršljanovi listići. Početni dativ u drugoj polovici I. stoljeća istisnuo je stari nominativ. Uobičajene formule b(ene) m(erenti), v(ivus) f(ecit), sibi et suis, te na kraju natpisa t(estamento)

f(ieri) i(ussit). Tekst zauzima obično cijelu gornju polovicu, a počinje zauzimati i donju polovicu natpisnog polja. Koristi se, kao i u prvoj polovi­ci stoljeća, cjelovita imenska shema "tria nomina" uz sporadični izostanak filijacije.

II.-III. st. - Stele se zadržavaju pretežno u ruralnim sredinama; najomiljenije su arhitektonske stele s uokvirenim natpisnim poljem (ПаЗ). U urbanoj sredini kolonije Pole postaju razmjerno omiljenije jednostavne stele s uokvirenim natpisnim poljem (II). Portret pokojnika premješta se iz edikule u zabat, na mjesto koje je u I. st. zauzimao gorgonejon, odnosno rozeta ili drugi biljni motiv. Portreti su se, iako ne često, znali pojaviti u zabatima stela u sjevernoitalskoj funerarnoj umjetnosti još krajem repub­like i u početnom razdoblju principata, no drugačije koncipirani i znatno brižljivije izvedeni; istarski primjerci stela s portretom u zabatu znatno su bliži provincijalnoj umjetnosti II.-III. st., te ih tako i datiramo*. Uobičajena je početna formula DM. Slova su klasična, redovi pravilni. Može se

8 G.A. MANSUELLI, Le stele romane, nr. 57-58; H. PFLUG, Römische Porträtstelen, kat. 22, T. 4, 5, završno doba republike; kat. 52, T. 11, 1-2, 1. pol. I. st. pos. Kr.; G. BRAVAR, / ritratti romani dei Civici musei di Trieste, AAAd 44, 1999, 57-80, 66 ,1 . pol. III. st.; N. CAMBI, Imago animi, Antički portret u Hrvatskoj, Split 2000, 412, nr. 140, stela Krescentiona iz Salone datirana u početak IV. st.; H. DOLENZ, Zwei neue

koristiti scriptura actuaria. Poštuje se osna simetrija natpisa. Razdvojne točke najčešće imaju oblik izvijene trokrake zvjezdice ili bršljanova lista. Tekst je raspoređen najmanje u gornjoj polovici natpisnog polja, a može se protezati i niže, sve do kraja polja. Krajem II. i u III. st. uobičajeno je protezanje teksta do dna natpisnog polja. Iščezle su iz upotrebe formule l(ocus) m(onumenti), in fr(onte) p(edes) in agr(o) p(edes). Još se uvijek koriste formule sibi et suis, v(ivus) f(ecit), b(ene) m(erenti), posuit, i još se uvijek na kraju natpisa u posljednjem redu može naći istaknuta formula

fecit: štoviše, ova završna formula postala je vrlo čestom. Uobičajena je upotreba epiteta: pientissimus, carissimus..., nabrajanje godina, mjeseca i dana života, te formula quo vixit ann(is), cum quo vixit ann(is). Iz sheme "tria nomina" iščezava filijacija, koja opstaje u upotrebi jedino u sloju municipalne aristokracije. Relativno su češća kognomina izvedena iz osobnih imena s nastavcima -ianus, -inus.

TERITORIJALNA DISTRIBUCIJA STELA

S obzirom na mjesto nalaza, stele rimske Histrije mogu se razvrstati u pojedine mikroregionalne grupe; uočljiva je naime teritorijalna koncen­tracija određenih tipova nadgrobnih spomenika 9, pa tako i određenih tipo­va stela, koja se u osnovnim crtama - ali ne potpuno - poklapa s adminis­trativnim razgraničenjem između općina.

1. Pola

Polazimo od teritorija kolonije Pole, gdje se stele svrstavaju među manje zastupljene spomenike. Neukrašene, jednostavne pravokutne stele (Ia) Anusije Tercije (kat. br. 4), Aurunceje Filerotide (kat. br. 5), Kalanije Puliksinije (kat. br. 8), Lucija Kornelija (kat. br. 9), Laberija Komoda (kat.

Grabdenkmäler mit jugendlichen Porträtdarstcllungen von der westlichen Umfahrungsstrasse l'irunums, Rudo(ftnum, Jahrbuch des Landesmuseums für Kärnten, 2000, 85-92, 86-90, Abb. 4-5, anepi-grafski gornji dio stele s portretom djevojke u zabatu iz Virunuma, 1. pol. 111. st. Stele s portretom u zabatu razmjerno su brojne u Noriku u II.-III. st.: N. HEGER, Salzburg in römischer Zeit, Salzburg 1974, 208, Abb. 78, Salzburg; V. HOFFILLER. B. SARIA, Antike Inschriften aus Jugoslavien I, Noricum und Pannonia Superior, Zagreb 1938, nr. 104, Maribor; W. MODRIJAN, E. WEBER, Die Römersteinsammlung im Eggenberger Schlosspark, Graz 1965, 99, nr. 105, E. WEBER, Die römerzeitlichen Inschriften der Steiermark, J'eröff. der Hist. Landeskomm. für Steiermark, Arbeiten zur Quellenkunde 35, Graz 1969, nr. 344; CSIR-Österr. Ш/3, nr. 51 a, b, Lambach.

9 Literatura o nadgrobnim spomenicima Istre: V. JLRKIĆ, Monumenti di Pinguente e Rozzo; ID., Portreti na nadgrobnim stelama zbirke antičkog odjela Arheološkog muzeja Istre u Puli, JZ 8, 1970-1972 (1973), 359-382; A. STARAC, Rimske nadgrobne are u Puli i u Istri, Opuse. Archaeol. 19, 1995, 69-95; R. MATI-JAŠIĆ, I monumenti funerari romani in Istria (appunti bibliografici per una futura ricerca), AAAd 43, 1997, 99-115, 105; С. ZACCARIA, Regio X, l'enetia et Histria, Teigeste - ager tergestinus et Tergesti adtributus, Suppl. It. n.s.10, Roma 1992.

br. 14), Licinije Primigenije (kat. br. 16), Orcivija Fronta (kat. br. 50), Pirakmona (kat. br. 49) i Doris (kat. br. 38) po paleografskim se karakter­istikama određuju u šire augustovsko doba, od sredine I. st. pr. Rr. do u prvu četvrtinu I. st. pos. Rr. Istom razdoblju prema obliku, onomastičkim karakteristikama i formulaciji pripadaju jednostavne, polukružno zaobljene stele (lb) oslobođenika Publija Cezija Cila (kat. br. 7), Rvinta Fiktorija Tercija (kat. br. 13), Laberije Perside (kat. br. 15), Lucija Marcija (kat. br. 17), Galgestije Suavis (kat. br. 31) i Bone Titacije (kat. br. 34) te neukrašena trokutasto oblikovana stela roba Primija (Ic; kat. br. 39). U okvirima I. st. pos. Kr. datiraju se pravokutne jednostavne stele (Ia) robin­je Gaja Ceparija Alkata (kat. br. 20), Postumija Primogena (kat. br. 21), Remija Ruge (kat. br. 22) i Maronovih oslobođenika (kat. br. 37). Neukrašene, polukružno zaobljene stele (lb) ostaju u upotrebi tijekom cijelog I. st. pos. Rr., poput stele Lucija Decija Maksima datirane u prvu polovicu I. st. pos. Kr. (kat. br. 10) i stele Laeta (kat. br. 32).

Terminacijske pravokutne (Iel) ili polukružno nadsvođene stele (Ie2) s formulacijama loc(us) (monumenti) i in fr(onte) p(edes) in agr(o) p(edes) sačinjavaju zasebnu podgrupu; njihov je broj u Puli razmjerno velik uključujući i fragmente koji im se s velikom vjerojatnošću mogu priključiti10, a zabilježene su i u sjevernoj Istri" i na području kolonije Tergeste12; intere­santno je da do danas terminacijske stele ovoga tipa nisu zabilježene na području kolonije Parentij. Iznimno, trokutastim simboličnim zabatom (Ie3) završava terminacij ska stela iz Nezakcija (kat. br. 54).

U Valturi kod Nezakcija pronađena je stela u obliku stiliziranog dvodi-menzionalnog hrama s postoljem, s dva bočna pilastra s kapitelima koji nose zabat sa stiliziranom rozetom i akroterijima u obliku palmeta (Ubi), a datira u prvu polovicu I. st. pos. Kr. (kat. br. 48) kao i fragmenti sličnih stela s pilastrima iz Pule i Vodnjana (kat. br. 23, 25, 26, 29, 30, 40). Stela oslobođenika Gneja Minucija Agatopa iz Pule pravokutnog je oblika s usadnom nogom, zabatom i uokvirenim natpisnim poljem koje se proteže do dna spomenika; zabat nema rozete ni akroterija (ИаЗ; kat. br. 1). Imenske sheme i izostanak invokacije Mana, elementi su za dataciju Minucijeve stele u I. st. pos. Kr., a zbog pravilnosti i oblika slova može se predložiti druga ili treća četvrtina I. st. kao vrijeme nastanka stele. Omanja stela Publija Razija Polija sa zabatom, rozetom i akroterijima ali neuokvirenog natpisnog polja (Иа2; kat. br. 28), datirana u prvu polovicu

10 lit ХУ1, 171, 178, 186. 189, 202, 232, 241, 248, 249, 251, 258, 259, 264, 553, 340, 350, 406, 411, 414. 415. 443, 447, 448, 452, 453, 462-464, 466, 473-498, 616, 622, 692; ILJug 418, 423, 426; J. ŠAŠEL, B. MARUŠIĆ, Štirideset rimskih natpisov iz Istre, o.e., nr. 10, 13 ,14 ,18 , 21; Notiziario epigrafico 1994, 6c, 272; 2c, 280.

11 lit Х/3, 10; ILJug 444. 12 lit Х/4, 228, 229, 238, 241, 242, 244, 247, 249, 250, 251, 253.

I. st. pos. Rr., sadrži podatke o veličini grobne parcele: ovi se podaci razmjerno rijetko pojavljuju na arhitektonski dekoriranim stelama rimske Histrije, a kada se pojavljuju, onda je to u okvirima I. st. pos. Rr. (kat. br. 55, 69, 90, 103, 136, 207).

Iz Galižane u ageru Pole potječe veći broj rimskih nadgrobnih stela; mogli bismo reći da je u Galižani djelovala jedna zasebna, manja kamenoklesarska radionica koja je svojim proizvodima opskrbljivala ograničenu ruralnu zajednicu unutar kolonijskog agera. Prilagodivši se mjesnom ukusu, radionica je primala narudžbe među kojima istaknuto mjesto zauzimaju stele, neke od njih portretne. Racijeva stela (kat. br. 221), datirana prema paleografskim i onomastičkim osobinama u 1. trećinu I. st. pos. Rr., pripada skupini arhitektonskih stela sa zabatom i uokvirenim natpisnim poljem (ПаЗ). Stela Horacije Feste iz Galižane (IId2; kat. br. 41), nastala u prvoj polovici ili najkasnije trećoj četvrtini I. st. pos. Rr., između uokvirenog natpisnog polja i zabata s gorgonejonom i akro­terijima ima polukružno nadsvođenu edikulu s poprsjem pokojnice; istog je tipa i djelomično sačuvana stela nepoznate žene iz Savolaga kod Galižane (kat. br. 42) datirana u prvu četvrtinu I. st. pos. Kr., koja ima istaknute akroterije i vrh zabata iznad bloka. Iz Galižane potječe još jedna portretna stela s likom dječaka unutar strma zabata (IId4; kat. br. 43). Strmi zabat pojavljuje se na stelama Cisalpine, Histrije i Dalmacije možda ponajviše u razdoblju prve polovice I. st. pos. Kr., no pronalazimo ga i na stelama iz III. st., te se sam po sebi ne može smatrati elementom za pre­ciznu dataciju'\ Pouzdaniji je oslonac pojava portreta unutar zabata, karakteristična za kasnije II. i III. st. Nevjesta izrada dječakova lika toliko odudara od visoke zanatske razine ostalih portretnih stela iz Galižane da stelu možemo datirati u kasnije razdoblje II-III. st. Iz Loborike nedaleko Galižane potječe drugi ulomak stele s portretom dječaka u zabatu, još nespretnije izrade, koji pripisujemo također kasnom II. ili III. st. (IId4; kat. br. 44).

U Arheološkom muzeju Istre u Puli čuvaju se i ulomci portretnih stela (Ildl, IId3) bez sačuvanog teksta: stela nepoznate žene (Ildl; kat. br. 46) pripada prvoj polovici I. st. pos. Kr., dok je stela nepoznata muškarca (Ildl; kat. br. 45) kasnijeg postanka i datira u drugu polovicu I. ili prvu polovicu II. st. pos. Kr. Rasnijem julijevsko-klaudijevskom razdoblju, odnosno prvoj polovici I. st. pos. Rr. pripadaju dva ulomka prepolovljene stele s dva portretna para iz Pule (IId3; kat. br. 47)'4, a sredini I. st. portretna stela

15 J. ORTALLI, Le areejunerarie, 211, 225; Narona, CIL III, 1815 + p.1494 = E. MARIN, M. MAYER, G. PACI, I. RODA, Corpus Inscriptionum Naronitanarum I, Ere'sova kula - lid, Ichnia 4, Macerata-Split 1999, p. 202, nr. 52, početak I. st. pos. Kr.

14 H. PFLUG, Römische Porträtstelen, kat.71 a b , T. 18, 2-3.

Gaja Rufelija Rufa (Ildl; kat. br. 55) s horizontalno izduženom nišom koja priziva sjećanje na srednjoitalske spomenike "a cassetta", vrlo moderne u augustovsko doba 1 5. Portretna stela Obelije Maksime datira u treću četvrtinu I. st. (Ildl; kat. br. 19).

Sredini ili drugoj polovici I. st. pripada oštećena stela sevira Fufidija Optata s vegetabilnim bočnim obrubom natpisnog polja (IIa2; kat. br. 55). Fragmentirana stela veterana Rampanija Verekunda, na bočnim stranama ukrašena vegetabilno ornamentiranim pilastrima, nastala je tijekom I. st. (Ilbl; kat. br. 52). Jednostavan oblik stele s profiliranim okvirom natpisnog polja, zabatom i akroterijima (IIa5) susreće se u ageru Pole u I. te još i u II. stoljeću poslije Krista: stele Lucija Barbija Rufa iz Pule (kat. br. 6) i Marcija Elija iz Medulina (kat. br. 51) u osnovnim su elementima nalik Kacijevoj steli iz Galižane (kat. br. 221)1 6, ali bitno manjih dimenzija i pojednostavljene izvedbe, što se očituje u protegnuću natpisnog polja do donjeg ruba spomenika, nedostatku usadne noge i jednostavnom krugu unutar zabata umjesto rozete. Invokacija Mana, dorađena pravilnost slova, uspješno ostvarena osna simetrija natpisa, formulacija teksta i ono-mastičke formule bez filijacije upućuju na đataciju u II. st. pos. Rr. Prema analognim karakteristikama, stele Valentina (If; kat. br. 24), robinje Eufrozine iz Fazane (IIa5; kat. br. 55) i stela Levija Elpidefora s invokaci-jom Mana, strmim zabatom i stiliziranim akroterijima u obliku palmeta iz Valbandona (IIb2; kat. br. 55) mogu se datirati otprilike u isto doba. Razdoblju odmaklog II. ili III. st. mogu se pripisati stela Abudije Publije (If; kat. br. 2), Antonija Zosimijana (If; kat. br. 5), ulomak Festijanove stele s veoma stiliziranom rozetom između palmeta akroterija (IIa5; kat. br. 12), stela Eutihije (If; kat. br. 18), ulomak stele izvjesnog Maksima (kat. br. 56), stela uokvirenog natpisnog polja Septimija Maksimijana (If; kat. br. 56), a možda i teško čitljivi ulomak stele Erosa (kat. br. 11).

2. Parentium

Na području susjedne kolonije Parentij, u čijem je ruralnom zaleđu pronađen veći broj različitih tipova stela, primjećuje se pojava donekle nalik onoj na području Pole: stele su češće korištene u ruralnim nego u urbanoj sredini. Za sjeveroistočni dio parentinskog agera uz dolinu Mirne, jednako kao i za područje sjevernih obronaka nad dolinom Mirne,

15 O srednjoitalskim portretu im spomenicima "a cassetta": P. ZANKER, Grabreliefs römischen Freigelassener, JDAI 90, 1975, 269-515, 269. U Cisalpini se ovaj tip spomenika pojavljuje razmjerno rijetko; niša s portretima se u sjevernoj Italiji češće aplicira na druge oblike spomenika, uglavnom na stele: U. TOCCHETTI POLLINI, Corpus signorum Imperii Romani, 1990, n. 37, nt. 543; G. CAVALIER! MAN ASSE, Note sull'edilizia funeraria romana di Brescia e Verona, AAAd 43, 1997, 243-273, 251.

16 A. STARAC, Kacijeva stela, Obavijesti HAD-a 2001/1, 40-42.

karakteristična je omiljenost jednostavnih stela trokutasta vrha, često ukrašenih stiliziranim rozetama ucrtanim pomoću šestara (Ic). Vrijedi opaziti da se područje zastupljenosti ovog karakterističnog tipa stele ne podudara s administrativnim općinskim granicama, nego s geografskom cjelinom doline Mirne i s područjem rodovske zajednice čiji pripadnici nose isto ili lingvistički srodno obiteljsko ime.

Stela Hilare Egnacije prema svom obliku, grubo uklesanim slovima, inverznoj imenskoj shemi i formulaciji može se svrstati među najstarije nadgrobne spomenike Poreštine, iz sredine ili druge polovice I. st. pr. Rr. (Ia; kat. br. 107). U treću četvrtinu I. st. pr. Kr. datira se stela Publija Raledija iz Kringe (ИаЗ; kat. br. 79). Posljednjoj četvrtini I. st. pr. Kr. pripi­sana su dva ulomka stela iz Kringe jednostavna pravokutna oblika bez zabata, uokvirenog natpisnog polja (If; kat. br. 78, 81). Skupini jednos­tavnih, neukrašenih stela druge polovice I. st. pr. Kr. i prve četvrtine I. st. pos. Kr. s jednostavnom formulacijom teksta koja donosi imena u nomi­nativu pribrajaju se i stele Lucija Cezija Maksima (Ia; kat. br. 63), Faltonija (IIa2; kat. br. 71), Volginije Sekunde (Ia; kat. br. 72), Postumija Matona (Ia; kat. br. 108), izvjesnog Marcela (Ia; kat. br. 109), Valerije Tercije (Ia; kat. br. 110), Veidija Saturnina (Ia; kat. br. 111), ulomak stele Voltilije iz Žudetića (Ia; kat. br. 101), te stele trokutasta vrha (Ic) Gaja Pepijena Macera (kat. br. 60), veterana Vinusija (kat. br. 98), Tita Ameja Priska (kat. br. 99), Morana Voltiomna (kat. br. 105) i Morana Rufa (kat. br. 112). Primjećujemo da je u unutrašnjosti parentinskog agera i sjeverne Istre u augustovskom razdoblju učestao karakteristični jednostavni tip stele trokutastog vrha (Ic) sa shematiziranom, linearno urezanom rozetom u zabatu koji može, i ne mora, biti ocrtan plitkom profilacijom (kat. br. 77, 98, 100, 102, 103, 104).

Razdoblju posljednje četvrtine I. st. pr. Rr. - prve četvrtine I. st. pos. Kr. pripada i u Istri jedinstvena stela Kornelije Ero tide s trokutastim vrhom i arhitektonskom dekoracijom u obliku vrata (Ilal; kat. br. 93); u prilog toj dataciji idu oblik i dekoracija stele, minimalistička sintaksa natpisa i stro­ga, pravilna izvedba slova.

Stela veterana Poncija Rufa koja donosi ime u nominativu (kat. br. 96) i donji sačuvani dio stele veterana Gaja Fabija (kat. br. 76), pripadaju augustovskom, odnosno najkasnije tiberijevskom razdoblju. Neukrašena pravokutna stela robova Celada i Prime (Ia; kat. br. 88) te stela Genijalisa sa zabatom (IIa2; kat. br. 69) datiraju se u okvirima I. st. pos. Kr.

Ulomci stela Gaja Servilija Tihija (kat. br. 61)'7, Aleksandera (kat. br. 62), Klaudije Kalitihe (kat. br. 64), Tita Pomponija Maksima (kat. br. 66),

17 J. ŠAŠP:L, Stages in the Administrative Development of Roman Parentium, Opera Selecta, Situla 30, 1992, 661-668, 664; F. TASSAUX, La population et la societe de Parentium, AAAd 27, 1985, 157-182, 170.

Modija Celera (kat. br. 173), Volginije Marcele (kat. br. 82), roba Atika (kat. br. 87), pripadaju tipu s pilastrima neuokvirenog natpisnog polja (Ilbl), uobičajenom u Histriji u prvoj polovici I. st. pos. Rr., korištenom vjerojatno i u drugoj polovici I. st. Rao izvjestan kronološki pokazatelj, a ujedno i jedan od najranijih istarskih primjeraka ovog tipa, može se uzeti stela oslobođenika Gaja Servilna Tihija, čiji je gospodar Servilije Pansa pripadao društvenoj rimskoj eliti Augustove epohe (PLIN. NH VII, 182; PIR S 421).

Dimenzije ulomka stele Gavilija (IId3; kat. br. 59) ukazuju na monu­mentalnu portretnu stelu vjerojatno s dvjema odvojenim edikulama za portretna poprsja petero osoba, a obzirom na izvedbu slova i vegetabilnu dekoraciju pilastra može se datirati najprije u sredinu I. st. pos. Rr.

Završetku I. ili početku II. st. pos. Rr. mogu se pripisati i stele Salvije Lezbije (kat. br. 67) i Rornelije Sekundine (Ilbl; kat. br. 97), sudeći prema invokaciji Mana i izostanku prenomena i filijacije. Prvom stoljeću pri­padaju ulomci jednostavne stele carskog roba (kat. br. 57), roba Celada (Па2; kat. br. 89) i nepoznate parentinske obitelji (kat. br. 70), stela Marcija Celza (ПаЗ; kat. br. 90), te donji dio stele s usadnom nogom i uokvirenim natpisnim poljem (kat. br. 74).

Stela s tri nevjesto izrađena portreta i invokacijom Mana datira se ne prije posljednje četvrtine I. st. pos. Rr. (Ildl; kat. br. 80), kao i stela Tedija Valensa (IIa5; kat. br. 106). Stela Septimije Mirtide (Па5; kat. br. 68) odlikuje se vrlo strmim zabatom, kao i dvije stele iz agera Pole (kat. br. 33, 43); izostanak in vokacije Mana i filijacije u imenima muškaraca elementi su koji upućuju na dataciju u drugu polovicu I. st. pos. Rr.

Stela Vibija Polibija prema imenskoj shemi bez prenomena i bez fili­jacije može se odrediti u razdoblje druge polovice II. ili III. st. pos. Rr. (ПаЗ; kat. br. 92). Dvije danas izgubljene stele iz Vižinade (kat. br. 94, 95) datiraju u odmaklo II. ili III. st. Ulomak stele kolona Entela i Helene (kat. br. 91) teško je datirati zbog fragmentiranosti; riječ je o neukrašenoj, glatkoj steli koja je, možda, tek u gornjem dijelu imala naznačen zabat. Budući da su osobe opisane kao koloni, vjerojatnom se čini datacija u nešto kasnije razdoblje, možda u III. st. pos. Rr. Stela Seksta Fulcinija Vera koji je umro navršivši tek 14 godina života (IIa5; kat. br. 58) datira u III. st. pos. Rr., ili najranije u kraj II. st., ne samo zbog oblika stele i formule DM, nego i zbog okolnosti da je tek postavši punoljetnim dječak postao ujedno i parentinskim dekurionom: smatra se da dekurionat postaje nasljedan početkom III. st. (Dig. 50,1,2; 50,1,17; 50,2, 7; 50,4,2; 50,4,15), u doba kada natpisi potvrđuju učestalu prisutnost sinova vijećnika mlađih od 25 godi­na u ordu 1 8. Još je jedan element za dataciju u III. st. epitet "pientissimus"

18 F.F. ABBOT, A.Cli. JOHNSON, Municipal Administration in the Roman Empire, Princeton 1926, 113; Canusium, album decurionum, g. 223., CIL IX, 338.

parentinskom ordu: u III. stoljeću upravo je karakteristična upotreba zvučnih atributa uz imena gradova, gradskih upravnih tijela i pojedinih članova gradske uprave. Potkraj II. i u III. st. datiraju se i stele Feste (Ubi; kat. br. 65), Gemele (ПаЗ; kat. br. 75) te stele carskih robova s uokvirenim natpisnim poljem i ucrtanim zabatom iz Vabrige (ИаЗ; kat. br. 83, 84, 85, 86); ova grupa stela pokazuje izuzetnu sličnost i uniformnost, uslijed pri­padnosti istoj obitelji pod imenom careva. Jedna jedina iz grupe podjed­nakih stela iz Vabrige potpisana je imenima običnih robova bez spomena carske obitelji (kat. br. 86).

3. Sjeverna Istra

Na području sjeverne Istre stele se pokazuju brojnijima u odnosu na nadgrobne žrtvenike, što se bitno razlikuje od međusobnih odnosa nad­grobnih spomenika u urbanim sredinama rimskih gradova na zapadnoj obali Istre. Prema tipu spomenika, jednostavnoj formulaciji teksta s imenom u nominativu i izvedbi slova, u drugu polovicu, odnosno posljed­nju četvrtinu I. st. pr. Rr. datira se stela Publija Sardija Prudensa neo-brubljenog natpisnog polja, sa zabatom ukrašenim rozetom i s dva dupina (Па2; kat. br. 116), portretna stela Hostilije Fauste (Ildl; kat. br. 132). Jednako se datiraju jednostavne pravokutne stele (Ia) Tulija Tercija (kat. br. 141), Maksume Septonije (kat. br. 174), Ralpurnije Agrse (kat. br. 176), Lelije Maksime (kat. br. 179) i Opijava Revijarija (kat. br. 180), te stele sa zabatom izvjesnog Lucija (kat. br. 175) i Volumnija Orfa (Ic; kat. br. 143). Dvije neukrašene stele blago piramidalne forme, jedine takve u Istri, stela Lucija Magplina (Id; kat. br. 151) i stela Voltiomna Tesaloka (kat. br. 152), datiraju se isto tako u posljednju četvrtinu I. st. pr. Rr.

Carsko-augustovskom razdoblju završetka I. st. pr. Rr. - početka I. st. pos. Rr. pripada stela neobrubljenog natpisnog polja i strmog zabata Ralpurnije Sekunde (IIa2; kat. br. 119), portretna stela Hospite Petronije sa znakom ±a broj 50 (Ildl; kat. br. 160), neukrašene pravokutne stele (Ia) Rornelija Feliksa (kat. br. 131), Publija Patalika (kat. br. 150), Abalika Maksima (kat. br. 154), Gaja Domika (kat. br. 155), Fervaloka Pudensa (kat. br. 156), Voltilije Priske (kat. br. 162), Molijava Milika (kat. br. 165), Remije Sekunde (kat. br. 168), Enije Sekste (kat. br. 169), Rasije Sekunde (kat. br. 171), Megapline Maksimile (kat. br. 177), te polukružno nad-svođena stela (lb) Flaminija Macera (kat. br. 157) kao i stele sa zabatom Grecinije Prokle (ИаЗ; kat. br. 172) i Remija (Ic; kat. br. 173).

U prvu četvrtinu I. st. pos. Rr. datiraju obrubljena stela Pompeja Vera (If; kat. br. 133), portretna stela braće Valerija (Ildl; kat. br. 135), stela sa zabatom i pilastrima Statilija Rlada (libi; kal. br. 146), portretna stela Mokolike Pepe

(Ildl; kat. br. 159) i neukrašene pravokutne stele Sumika Maksima (Ia; kat. br. 161) te Favonije (Ia; kat. br. 178). Stela obitelji Rornelija datira se u prvu polovicu I. st. pos. Rr., a s obzirom na razvojne oblike imenskih shema data-cija se može i suziti na prvu trećinu I. st. pos. Rr. (Иа2; kat. br. 117). Stela Herenija s neukrašenim zabatom može se datirati u prvu polovicu I. st. pos. Rr. (Па2; kat. br. 114), kao i stela Trosija Porcija s obrubljenim natpisnim poljem i reljefno ukrašenim zabatom (ПаЗ; kat. br. 118).

Prvoj polovici I. st. pos. Rr. pripisuje se i stela Gaja Plocija ukrašena zabatom i pilastrima, sudeći prema izostanku kognomena u imenskoj shemi, kompoziciji teksta i tipu stele (libi; kat. br. 123). Jednako se datira stela Lucija Barbija sudeći prema tipologiji, paleografiji i izvedbi riječi "sexvir" sa šest okomitih crta presječenih po sredini jednom vodoravnom (IIa2; kat. br. 128), te stele Plocija (Ubi; kat. br. 129), Rlepija Senecija (kat. br. 130), obitelji Romija (ПаЗ; kat. br. 144), Nevija Severa (kat. br. 145), Titacije Marcele (ПаЗ; kat. br. 147), Apiarije Sabine (Ia; kat. br. 149), Pocija (ПаЗ; kat. br. 166), Sinoda (Па2; kat. br. 134), zatim portretne stele izv­jesnog Ralpurnija (Ildl; kat. br. 137), Voltimesa (Ildl; kat. br. 167), Labijena Molija (Ildl; kat. br. 181), Teidija Donata (IId2; kat. br. 127), i portretna danas izgubljena stela Lepoke Regije (IId3; kat. br. 158). Ulomak stele s portretima bračnog para nalazi se u Opatiji kod Katuna Boljunskih (Ildl; kat. br. 182), i može se datirati u prvu polovicu I. st. pos. Rr. Portretna stela Ralpurnija iz Sočerge prema tipu datira u treću četvrtinu I. st. pos. Rr. (Ildl; kat. br. 153).

Stela Lucide sa široko obrubljenim natpisnim poljem i reljefno ukrašenim zabatom nije nastala prije druge polovice I. st. pos. Rr. (ПаЗ; kat. br. 115). Drugoj polovici I. st. pos. Rr. pripada i neukrašena pravokut­na stela Pleksine Etruska (Ia; kat. br. 121). Neukrašena pravokutna stela Liburnija Valensa vjerojatno je nastala u trećoj četvrtini I. st. pos. Rr. (Ia; kat. br. 113). Stela Firma Turelija sa zabatom, pilastrima i uokvirenim nat­pisnim poljem datira u posljednju četvrtinu I. st. pos. Rr. (IIb2; kat. br. 170). U okvirima I. st. pos. Rr. datira se stela s vegetabilno ukrašenim pilastrima i grifonima (libi; kat. br. 136).

Početku II. stoljeća pripisana je stela sa zabatom Aceretine Timele (ИаЗ; kat. br. 142). U II. st. datirana je i fragmentirana stela Glicere (kat. br. 125). Nedostaju elementi za pobližu dataciju ulomka mramorne stele Ralpurnije obrubljenog natpisnog polja (kat. br. 20), neukrašene pra­vokutne stele Rvarte (Ia; kat. br. 138), stele Elije Tertule (kat. br. 139), Sestije Urse (kat. br. 140), stela nepoznatih obitelji iz Velog Mluna (kat. br. 148), iz Račića (kat. br. 163), iz Sv. Maura kod Roča (kat. br. 164) i iz Sipra (kat. br. 126). U prijelaz II.-III. st. datiraju se stele carskog roba Antima prema formuli Aug(usti) n(ostri) commentar(iensis) (ИаЗ; kat. br. 122), te

fragmentirana stela iz Sipra koja je također mogla pripadati carskom robu, commentariensis summae (kat. br. 124).

4. Tergeste

Najstariji primjerci stela rimske Histrije potječu iz područja kolonije Tergeste: radi se o jednostavnim pravokutnim stelama bez ikakvih ukrasa (Ia). Stela roba Laeta prema osobinama slova i izostanku glasa "H" u imenu Aprodisia datira u prvu polovicu I. st. pr. Kr. (kat. br. 220). U treću četvrtinu I. st. pr. Rr. prema osobinama inverznih imenskih shema datira se stela Valensa Cestija (kat. br. 217).

Augustovskom razdoblju posljednje četvrtine I. st. pr. Rr.- početka I. st. pos. Rr. pripadaju jednostavne pravokutne stele (Ia) Cezija Cinama (kat. br. 186), roba Anala (kat. br. 187), Alfije Hetere (kat. br. 189), Publija Alija (kat. br. 190), Aspanije (kat. br. 191), Cestije Rvinte (kat. br. 195), Lucija Gavilija (kat. br. 199), Galonija Sekunda (kat. br. 198) i Musija (kat. br. 205). U doba Augusta, svakako prije g. 10. pos. Rr., nastala je polukružno zasvođena stela vojnika Velicija (lb; kat. br. 211). U prvu četvrtinu I. st. pos. Rr. pripada portretira stela obitelji Barbija (IIđ5; kat. br. 192) te neukrašena stela Araklovija (Ia; kat. br. 216). Drugoj četvrtini I. st. pos. Rr. pripada pravokutna stela Publija Rlodija Rvirinala s reljefom broda (Ia; kat. br. 184) i portretna stela Vibija Polija (Ildl; kat. br. 207). U prvu polovicu I. st. pos. Rr. datiraju se neukrašene stele Barbija (kat. br. 195), Flacije Moskis (kat. br. 197 i nepoznatog sevira (kat. br. 218), arhitek­tonske stele Nonija Favora (Иа5; kat. br. 204), Virdija Hija (Ilbl; kat. br. 208), Briscinija (Па2; kat. br. 214) i izvjesnog Manija (kat. br. 219), portret­na stela Voltidija (IId5; kat. br. 209), te pravokutna stela Tulija Filargira ukrašena festonom (Ia; kat. br. 205).

Sredini I. st. pos. Rr. pripisuje se arhitektonska stela Rornelija Lukula (Па5; kat. br. 212). Neukrašena stela polukružno zaobljenog vrha Vibija Rorda (lb; kat. br. 185) i neukrašena pravokutna stela Domicija Gracila (Ia; kat. br. 185) datirane su s najvećom vjerojatnošću u treću četvrtinu I. st. pos. Rr. U treću četvrtinu I. st. pos. Rr. datirana je i arhitektonska stela Hostilija Frugija (Ilbl; kat. br. 200). Prema invokaciji Mana i izvedbi slova, jednostavna pravokutna stela Marcija Trofimiona datira se u posljednju četvrtinu I. st. pos. Rr. (Ia; kat. br. 202). U okvirima I. st. pos. Rr. datiraju se terminacijske stele polukružno zaobljenog vrha (Ie2) Albija Sekunda (kat. br. 188), Iturija (kat. br. 201) i Sekundina (kat. br. 215), te ulomci stela Ranuleja (kat. br. 194), Rluencija (kat. br. 196), Veturije Jukunde (kat. br. 206) i nepoznate obitelji (kat. br. 210). Stela Apuleja nastala je u I. ili u II. st. pos. Rr. (kat. br. 215).

ZAKLJUČAK

Pri razvrstavanju stela rimske Histrije, došli smo do niza opažanja koja su primjenjiva kao pomoćne odrednice i u budućim analizama antičkih spomenika u spomenutoj regiji.

Arhitektonske stele u Histriji često su koncipirane unutar pravilnog pravokutnog bloka zbog jednostavnije izrade, no poneki modeli (bez obzi­ra na tip stele) mogli su u gornjem dijelu imati završetak izrezan u obliku zabata s akroterijima. U ageru Pole poznate su tek četiri stele s akroteriji­ma - palmetama i vrhom zabata izbačenim iznad cjeline kamenog bloka. Jedna je pronađena u Savolagu kod Galižane, druga u nedalekoj Loboriki, treća u Puli, a četvrta u Medulinu. Stela iz Savolaga (IIđ2; kat. br. 42), dati­rana u 1. četvrtinu I. st. pos. Kr., bila je raskošno koncipirana, opremljena edikulom s portretnim poprsjem pokojnice i prikazom stupova s kapite-lima s lijeve i desne strane edikule. Stela iz Pule (IIb2; kat. br. 25), nastala u prvoj polovici I. st. pos. Kr., imala je korintske stupove i feston obješen između njih, ali ne i eđikulu s portretom. Stela iz Loborike (IId4; kat. br. 44) ima portret unutar zabata i datira potkraj II. ili u III. st. - kao i stela iz Medulina (IIa5; kat. br. 51). Ostale modele stela s izbačenim akroterijima i vrhom zabata pronalazimo i drugdje u Istri. U ageru Parentija i u samom Parentiju ove stele često imaju prikaze stupova korintskih kapitela, ali bez edikule s portretnim poprsjem (IIa2, Па5, Ilbl; kat. br. 61, 66, 75, 79, 82, 87, 89, 106). Stele Publija Kaledija (kat. br. 79), Tedija Valensa iz Karojbe (kat. br. 106) i Gemele iz Kukci (kat. br. 75) nemaju pilastara ni kapitela već samo uokvireno natpisno polje natkriveno zabatom i akroterijima slo­bodno istaknutim u prostoru (Па5). U sjevernoj Istri, stele s istaknutim akroterijima i vrhom zabata pojavljuju se kao arhitektonski tipovi u Novigradu (IIa2; kat. br. 128) i Duričićima (1Њ2; kat. br. 170), te kao arhitektonske stele s portretima u Bujama (Ildl; kat. br. 155) i u Zaleškom Dolu (Ildl; kat. br. 181). U koloniji Tergeste, ova karakteristika oblikova­nja gornjeg dijela stele susreće se jedino na portretnoj steli Vibija Polija (Ildl; kat. br. 207). Arhitektonske stele s istaknutim akroterijima i vrhom zabata predstavljaju 5% ukupnog broja rimskih stela u Istri. Datiraju od treće četvrtine I. st. pr. Kr. do III. st. pos. Kr. i međusobno se razlikuju po koncepciji i dekoraciji. Nemoguće je ustanoviti bilo kakvu teritorijalnu, vremensku ili kulturnu vezu, ili pravilnost u primjeni spomenute forme na stelama Istre.

Promatrajući samo područje kolonije Pole, primjećujemo da stele predstavljaju razmjerno rijedak oblik nadgrobnog spomenika, pokrivajući 18% ukupne mase nadgrobnih spomenika otkrivenih do danas. Postoje izvjesne razlike između samog grada Pole i ruralnih sredina u njegovom

zaleđu: đok su u građu češće korištene krajnje jednostavne pravokutne stele (Ia), osobito u najranijem razdoblju osnutka kolonije, te terminacij-ske stele (Iel-3) tijekom cijeloga I. st. pos. Rr., u ageru je primjetna izraženija težnja portretnim stelama (IIdl-4) i to kroz cijelo razdoblje ranog carstva. U koloniji Poli najzastupljeniji su tipovi jednostavnih pra­vokutnih ili zaobljenih stela, terminacijskih (Iel-2), kao i onih čiji termi­nacijski karakter nije nedvosmisleno izražen epigrafskom formulom (Ia, lb). Slijede arhitektonske stele (IIa, IIb), dok su portretne stele (IIdl-4) najmalobrojnije i - što je interesantno - karakteristično teritorijalno kon­centrirane oko Galižane.

Analizom prikupljenih podataka o rimskim stelama Histrije koje je bilo moguće kronološki barem približno odrediti, dobili smo tablicu s okvirnim rasporedom učestalosti pojedinih tipova stela prema vremen­skim razdobljima (Prilog 5a-b). Pokazalo se da su, promatrano u cjelini, stele u rimskoj Histriji najčešće naručivane i izrađivane u razdoblju vla­davine julijevsko-klaudijevske dinastije, u trećoj trećini I.st. pr. Rr. i u prvoj polovici I. st. pos. Rr. (Prilog 4). Već u drugoj polovici I. st. pos. Rr. njihova učestalost opada. Stele ipak ostaju u konstantnoj, premda bitno smanjenoj, upotrebi sve do kraja ranocarskog razdoblja - do kraja III. st. Pojedini tipovi stela jednostavno su izašli iz mode i iz upotrebe do kraja I. st. pos. Rr., poput jednostavnih stela (Ia, b, c, d, e), arhitektonskih stela s vratima (Ilal), arhitektonskih stela sa zabatom neuokvirenog natpisnog polja (IIa2) i stela s portretima u edikuli (IIdl-3). Druge se pak stele koriste i dalje kroz II.-III. st., a to su pretežno stele s uokvirenim natpisnim poljem: stele sa zabatom (ИаЗ), ponekad i s pilastrima (IIbl-2) ili bez ikakvih arhitektonskih elemenata (If). U tom kasnom razdoblju II.-III. st. pojavljuje se posebna vrsta portretnih stela, stele s portretom u zabatu (IId4). Rao najdugotrajniji i vremenski najravnomjernije zastupljen tip stele izdvajaju se arhitektonske stele sa zabatom uokvirenog natpisnog polja (ПаЗ). Dugo su korištene i najjednostavnije stele pravokutnog oblika (Ia) koje su ujedno i najčešći tip stele u počecima organiziranja rimske vlasti u Histriji potkraj republike, no krajem I. st. pos. Rr. ovi su neugled­ni spomenici zanemareni i napušteni.

U Histriji se, međutim, izdvajaju i neki mikroregionalno grupirani poje­dini tipovi stela u vremenski kratkim razdobljima. Ove manje grupe stela karakteristične su za užu rodbinski ili kulturno (odnosno i jedno i drugo) povezanu grupu obitelji. Najjednostavnije, pravokutne stele (Ia; Rarta 1), podjednako su učestale u svim dijelovima Histrije bez obzira na vrstu nase­lja i municipalni teritorijalni status: izrađuju se u lokalnim radionicama isključivo za lokalne potrebe i od raspoloživog, lokalnog kamena - uz zapad­nu obalu Istre od vapnenca, uz dolinu Mirne od pješčenjaka.

Druge vrste stela, poput terminacij skill (Ie) i srodnih im stela zaobljenog vrha (lb; Karta 2), izrazito su karakteristične za urbane sredine rimskih kolonija i vrlo se rijetko javljaju u ruralnom ambijentu kolonijskih agera, dok ih na područjima starosjedilačkih histarskih zajednica u sjev­ernoj unutrašnjosti poluotoka uopće nema.

Jednostavne stele trokutastog vrha (Ic; Karta 3) zabilježene su gotovo isključivo u ruralnim sredinama u unutrašnjosti, ponajviše uz dolinu Mirne, gdje su ih naručivali rodovski povezani pripadnici obitelji Morana starosjedilačkog, histarskog porijekla, te njihovi bliži i dalji susjedi u ranijem razdoblju rimske vlasti, u drugoj polovici I. st. pr. Kr. i u prvoj četvrtini I. st. pos. Kr., unutar agera kolonije Parentij, ali i izvan njega. Slično vrijedi i za stele piramidalne forme, blago sužene prema vrhu (Id; Karta 4), koje su ograničene na osobe histarskog porijekla u porječju Mirne, u augustovskom razdoblju.

Jednostavne stele s uokvirenim natpisnim poljem (If; Karta 5) zastu­pljene su ponajviše u koloniji Poli, gdje su se razvile tijekom II.-III. st. pod utjecajem u Puli vrlo omiljenih nadgrobnih oltara manjih dimenzija. Sasvim su drugačijeg porijekla stele If iz Novigrada i Kringe, koje su nastale pod utjecajem i u ambijentu najstarijih doseljeničkih italskih ele­menata, u augustovskoj epohi.

Krajnje pojednostavljene arhitektonske stele sa shematski ucrtanim zabatom, neuokvirenog natpisnog polja (Па2; Karta 7), najzastupljenije su - a i jednako dekorirane shematiziranim crtežima rozete izvedenim pomoću šestara - kao i stele tipa Ic, uz dolinu Mirne, odnosno na sjever­nom rubu parentinskog agera. Pažljivije izrađeni primjerci tipa IIa2 s pro­filiranim zabatom, akroterijima i reljefnom rozetom pojavljuju se spora­dično uz zapadnu obalu Istre. Bile su izrazito omiljene u razdoblju juli-jevsko-klaudijevske dinastije.

Arhitektonske stele sa zabatom uokvirenog natpisnog polja (ПаЗ; Karta 8) nalaze se gotovo ravnomjerno po cijeloj Istri i u svim epohama rimske vlasti, ali osobito u velikoj koncentraciji u sjeverozapadnom dijelu parentinskog agera u široj zoni oko Tara, u vezi s carskim posjedima koji su se prostirali ovim područjem. Ovaj tip stele, već od početka carstva prisutan i omiljen u okolici Tara, propagirali su ponajviše od sredine II. i u III. st. carski robovi i oslobođenici koji su radili u fiskalnoj admini­straciji. Ova je pojava povezana s osnivanjem subprokuratorskog ureda za upravljanje carskim dobrima oko ParentijaU ). U ageru kolonije Tergeste i u sjevernoj Istri izdvaja se svojom razmjernom učestalošću skupina arhitek-

19 A. STARAC, Rimsko vladanje u Histriji i Libumiji, Društveno i pravno uređenje prema literarnoj, nat pisnoj i arheološkoj gradi I, Histrija, Monografije i katalozi 10/1, Arheološki muzej Istre, Pula 1999, 86

tonskih stela (IIa2-3, Ubi) s prikazom dupina u akroterijima zabata: ovaj se motiv ne susreće na stelama Pole, a u Parentiju u razmjerno malom broju (kat. br. 68, 82, 90, 94). U ageru Parentija pojavljuje se pomak dupina u unutrašnjost zabata, na steh s akroterijima i vrhom zabata istaknutim izvan pravokutnog okvira spomenika (Hbl, kat. br. 82), što predstavlja zanimljivu mješavinu utjecaja klesarskih radionica Tergeste i Parentija. Stele sa zabatom ukrašenim motivom dupina na području utjecaja tergestinskog kamenoklesarskog kruga datirane su od posljednje četvrtine I. st.pr. Kr. do sredine I. st. pos. Kr.

Arhitektonske stele sa zabatom i pilastrima (IIb; Karte 9-10) na trećem su mjestu na ljestvici popularnosti stela u rimskoj Histriji, nakon tipova Ia i ИаЗ; njihovi naručitelji pripadaju vrlo različitim društvenim kategorija­ma (robovi, oslobođenici, italski kolonisti, histarski starosjedioci, vojnici), no uvijek u okvirima prosječnog imovinskog stanja. Razdoblje najveće popularnosti stela sa zabatom i pilastrima ograničeno je na julijevsko-klaudijevsko doba, a pronalazimo ih raspršene ravnomjerno po urbanim i ruralnim naseobinama Histrije.

Portretne stele s pravokutnom edikulom (Ildl; Rarta 11), najučestali­je u razdoblju julijevsko-klaudijevske i potom flavijevske dinastije, razmjerno su najbrojnije u histarskoj sredini unutrašnje i sjeverne Istre. U urbanim sredinama njihova je razmjerna pojava bitno rjeđa, a kada portretne stele i pronalazimo u kolonijama, onda su to pretežno monu­mentalne, izrazito velike portretne stele s dvjema ili čak trima edikulama (IId3; Rarta 13), koje su naručivali uglavnom obogaćeni građani nižeg porijekla, klijentelom povezani s municipalnom aristokracijom, koji su, iako sami u nemogućnosti dosezanja utjecajnog dekurionskog staleža, svakako težili višem društvenom statusu2 0.

Portretne stele s polukružnom edikulom (IId2; Rarta 12) osobina su mikroregionalne sredine u Galižani tijekom prve polovice I. st. pos. Rr. U Galižani, u ruralnoj unutrašnjosti agera kolonije Pole, i inače je opažena relativno dominantna zastupljenost stela raznih tipova među nadgrobnim spomenicima, a pored portretnih stela s polukružnom edikulom ističu se u istoj užoj teritorijalnoj sredini i oslobođeničko-kolonskom socijalnom miljeu u kasnijem periodu II.-III. st. stele s portretom u zabatu (IId4; Karta 14).

Konačno, kada je riječ o društvenim slojevima kojima su pripadali naručioci stela u Histriji, opažamo da se na područjima rimskih kolonija radi o srednje imućnom sloju italskih kolonista i oslobođenika, rjeđe

Primjer Gavilija i. Poreču, J. ŠAŠEL, Stages. 668, le Barbija u Trstu: J. ŠAŠEL, Barbu, Eirene 5, 1966,

vojnika (što je očekivano budući da u Histriji vojnici i veterani predsta­vljaju vrlo mali dio populacije), dok su u slabije romaniziranoj unutrašnjosti poluotoka izvan kolonijskih agera stele bile masovnije prim­jenjivane u starosjedilačkim histarskim zajednicama, osobito u početnom razdoblju principata, za Augustove i Tiberijeve vladavine. Municipalna aristokracija sebi je naručivala znatno složenije i skuplje spomenike, te imena njenih pripadnika nećemo pronaći na stelama rimske Histrije, s izuzetkom ponekog rijetkog augustalskog sevira.

KATALOG*

1. Pula, lit Х/1, 115, Cn(aeo) Minucio / Cn(aei) l(iberto) Agathopo /III­III fvir(o) ajug(ustali) /Minucia / Cn(aei) lib(erta) / Thallusa / uxor /v(iva) f(ecit).

2. Pula, lit Х/1, 177, D(ls) M(anibus) / Abudiae Publiae / [filiae dul-cis]sim[ae?] / [quae] vixit ann(os) / [- - - m(enses) d(ies) - - -]II erepta / [prima infan]tia Q(uintus) Pos/[tumius PJublius fra/fter AJbudia Publ(i)a / [infelijcis (sima) ma/[terj.

5. Pula, Ш Х/1, 199, D(is) M(anibus) / C(aius) Antonius /Zosimianus / signo Dalmati/us iuveni incom/parabili qui vi/xit ann(os) XVIII / mens(es) UH/ diaes XVI/ sine ulla ma/cula C(aius) Anto/nius Eu[c[ar/pusfilio/ raris-simo / et pie[n[tissi(mo) / [p(osuit)].

4. Pula, lit Х/1, 200, Anusia P(ubli) f(ilia) / Tertia v(iva) f(ecit) sibei/et fCilio) T(ito) Sornatio / C(ai) f(ilio) Sabino quei / hie situs est/ quem fatum / eripuit prima / lanugine et mihi / dolorem matri / inposuit gravem.

5. Pula, lit X/l , 225, Opiae /Aurunceia /M(arci) l(iberta) Philero(t)i/s patrono / suo v(iva) f(eeit) / et suis / et T(ito) Seio T(iti) l(ibcrto) / Hilario{i}n<i>s / infro(n)te p(edes) XV/ in agru p(edes) XV.

6. Pula, lit X/l , 227, D(is) M(anibus) /L(ucio) Barbio/Rufo /Barbia / Proba / co(n)iugi et /p(atrono) o(ptime) m(erito).

7. Pula, lit X/l , 258, P(ublius) Caesius /P(ubli) l(ibertus) Cilo /v(ivus) f(ecit).

* Katalog ne sadrži sve pojedine ulomke stela iz Istre, nego samo objavljene cijele ili djelomično sačuvane stele koje sadrže tekst ili svojim oblikom i dekoracijom ilustriraju određeni tip stele.

8. Pula, lit Х/1, 242, Calania / Pulixinia / M(arci) l(iberta) M(arcus) / Calanius / M(arci) l(ibertus) Philao.

9. Pula, lit Х/1, 256, L(ucius) Cornelius / Cn(aei) f(ilius) / Laecania Sp(urifilia) /Maxsima / tali in coniugio haec / uni officium praestit(it) / ех qua vir doluit nunc/quam nise mortem.

10. Pula, IH X/l, 261, L(ucius) DeciufsJ /MaximufsJ / hie situfs est].

11. Pula, lit X/l, 266, Eros Squ/rixFulvius /Sarvus p(o)suit/Equi? sibi e(t) lifbej/rtae AiafdiaePJ / f- - -]oma.

12. Pula, lit X/l, 271, D(is) M(anibus) /FestianfoJ /servfoj / Ocf- - -/•

13. Pula, lit X/l, 272, Q(uintus) Fictorius /Q(uinti) l(ibertus) Tertius sibi / Galgestiae Auge / matri suae et suis / omnibus in fr(onte) p(edes) XI / in ag(ro) p(edes) XVI.

14. Pula, lit X/l, 297, L(ucius) Laberius /M(arci) f(ilius) Commodus / v(ivus) f(ecit) sibi et /Laecaniae Sp(uri) /f(iliae) Teniae / in fiXonte) p(edes) XVI/ in ag(ro) p(edes) XV.

15. Pula, lit X/l, 298, Laberia (mulieris) l(iberta) /Perssis sibi et / suis inf(ronte) (pedes) XIIII/ in ag(ro) p(edes) XXVI.

16. Pula, lit X/l, 314, Licinia L(uci) l(iberta) /Primigenia / viva fecit / sibi et Tetio / Cresc(e)nti / in memori(am) / Venusti /patroni sui /Primigenia.

17. Pula, lit X/l, 322, L(ucius) Marcius / Sabfijni l(ibertus) /Pampilus / Firmilius / Primus.

18. Pula, lit X/l, 324, /[Maxi]minae/Eutychia/materpientis(simac) / vixit a(nnos) XI.

19. Pula, lit X/l, 335, Obellia[e]/Maximae.

20. Pula, lit X/l, 346, [MJanibus/[...Jillae C(ai)/[Cjaepari/Alcati (servae) /Nothus Ћфеп) / [Erjuci Nostimi (servus) / coniugi / suae ann(orum) /XVIII.

21. Pula, lit X/l, 360, [. PJostumfiusJ /PrimogenfesJ /sibi et /Munatiae L(uci) l(ibertae) / Vitali / [i(n)J f(ronte) p(edes) XII / fi(n) ag(ro) p(edes) - - -J.

22. Pula, lit Х/1, 370, P(ublius) Remius / Q(uinti) f(ilius) Ruga / sibi et suis / [ijn fi'(onte) p(edes) XXV/ in fagr(o) p(edes) - - -].

23. Pula, lit Х/1, 382, C(aius) Servilius C(ai) l(ibertus) / Didimus et / C(aio) Servilio / Frequentif(ilio).

24. Pula, lit Х/1, 407, D(is) M(anibus) / Valenti/no filio / qui vixit / ann(os) XVI7 Histria mater /posuit.

25. Pula, lit Х/1, 434, /- - -Jus L(uci) l(ibertus) / .

26. Pula, ILJug 424, / /- - -Jae fil(iae) / [FJrontoni / [- - -Jtio Q(uinti) f(ilio) / [- - -Jiae Sex(tae) /[---] matre / .

27. Pula, J. ŠAŠEL, B. MARUŠIĆ, Štirideset rimskih natpisov iz Istre, ArhVest 55, 1984, 295-515, nr. 22 = Notiziario epigrafico (a cura di Fulvia Mainardis e Claudio Zaccaria), AqN 65, 1994, 261-528, Epigrafia romana, 1. Pola, 261-287, 276, Sex(tus) Vettius Sex(ti) l(ibertus) /Repentinus sibi / et Vettiae [....Jnif.Ji / lib(ertae) et Flaniae Ff- - -] / matri / in /(route) p(edes) XV in a(gro) fp(edes) - - -/.

28. Pula, Notiziario epigrafico (a cura di Fulvia Mainardis e Claudio Zaccaria), AqN 65, 1994, 261-328, Epigrafia romana, 1, Pola, 261-287, 262-265, P(ublius) Rasius Pollifo] / sibi et Gelliae / Cupitae et suis / infr(onte) p(edes) XII in agr(o) /ped(es) XXIIII/ fhijc locus est.

29. Pula, Notiziario epigrafico (a cura di Fulvia Mainardis e Claudio Zaccaria), AqN 65, 1994, 261-528, Epigrafia romana, 1, Pola, 261-287, 5d, 269-270, Pe[- - -] / [- - -] /M(- --)[-- -J / .

50. Pula, Notiziario epigrafico (a cura di Fulvia Mainardis e Claudio Zaccaria), AqN 65, 1994, 261-528, Epigrafia romana, 1, Pola, 261-287, 6b, 2 7 1 - 2 7 2 , - -J/Passf- - -] /Laf- --] / .

51. Samager, lit X/l, 590, Galgesti/ae P(ubli) l(ibertae) Suavis / sibi et suis / in fr(onte) p(edes) XIII/ in ag(ro) p(edes) XVI/II.

52. Pula, Notiziario epigrafico (a cura di Fulvia Mainardis e Claudio Zaccaria), AqN 65, 1994, 261-528, Epigrafia romana, 1, Pola, 261-287, lc, 282, Laetus / et coserva / Clara et fil(ii) / Gratus Grata.

33. Valbandon, lit Х/1, 611, D(is) M(anibus) / L(ucio) Laevo / Elpidephoro / Laevia Hedone / coniugi / optimo / v(iva) f(ecit).

34. Fazana, lit Х/1, 613, Bona Tit/acia Q(uinti) f(ilia) / f. /.

35. Fazana, lit Х/1, 615, Dis ManibfusJ / [Eujphrosyne Naf- --]/[---] ann(orum) XXXII m(ensium) II d(ierum) II / [- - -] ann(orum) VIII mens(ium) X / [d(ierum) cojniug(i) et fil(iae) pientissimifsj / [cuius obitus post pluresj dies miseros matrem / fqjuoque perefmitj.

36. Madonna de Gusan, Vodnjan, lit Х/1, 628, [- - -] Maximo / [anno-rumj VII mens(i)um / [- - -] v(ivus) f(ecit) filio pien/ftissimo - - -Jthf- - -].

37. Gajana, lit Х/1, 636, /- - -Jo Maro/fnis l(iberto) AJmarantho / [- - -] Maronis l(iberto) / [- - -]do patri.

38. Barbariga, lit Х/1, 639, / servae suae / Doris filiae / Feličio sorofrij /posuerunt / an(norum) XVf- - -J.

39. Vodnjan, lit X/l, 626, Primioni et / Faustae matri/ Modestus fecit / f(ilius).

40. Vodnjan, lit X/l, 635, C(aius) Salf- - -]/fe(cit) s(ibi) et [- - -].

41. Galižana - Kanali, lit X/l 605, Horatia / M(arci) l(iberta) / Festa / v(iva) f(ecit).

42. Savolago kod Galižane, A. GNIRS, Grabungen und Untersuchun­gen in der Polesana, JÖAI 14, 1911, 5-44, 44, AMI Pula, inv. br. A 249.

43. Galižana, lit X/l, 609, Have vale/ .

44. Loborika, B. MARUŠIĆ, Contributo alia conoscenza della scultura altomedioevale in Istria, AttiCRSR 11, 1981, 55-84, 74, n. 5.

45. Pula, AMI inv. br. A 400.

46. Pula, AMI inv. br. A 406.

47. Pula, AMI inv. br. A 496-497.

48. Valtura, lit Х/1, 675, C(aius) Furius C(ai) j'Cilius) / Arn(ensis) Gemellus / mil(es) coh(ortis) IIII pr(aetoriae) / t(estamento) f(ieri) i(ussit).

49. Madona od Koštanja, lit Х/1, 688, [- - -Jtia (mulieris) /Jl(iberta) — Jis t(estamento) f(ieri) i(ussit) / sibi eft] / f- - -Jio PyracmonfiJ / f- - -Jio Ruf [oj / J- - -Jae HeuresfiJ / /- - -Jae SphragidfiJ / [- - -Jae Modestajej / [- - -Jtu(s) Рутастоп / Jb(onis)] b(ene).

50. Bale, lit Х/1, 657, P(ublius) Orcivius / C(ai) f(ilius) Fronto / Vettidiae C(ai) f(iliae) /Maxsumae / uxsori suae / Orciviae P(ubli) f(iliae) / Quartae filiae / suae vivos possit.

51. Burle kod Medulina, V. JURKIĆ-GIRARDI, Medolino e i suoi dintorni della preistoria al medioevo, AttiCRSR 11, 1981, 7-42, 51, D(is) M(anibus) / Martia J- - -J Aelio / coniugi dulcissimo / qui vixit annos XIII [- - -] / [- - -J / qui fecit J- - -J. Lekturu treba ispraviti i dopuniti: D(is) M(anibus) / Marcio Aelio / Doro coniugfij / dulcissimo con / quo vjijxjijt an/nos VIII qui /fu[- - -J a(nnosP) J..JIIII/ MJenelPJaio / Mf- - - quaje / vixit Ja(nnos) - - -J/tia Л7/ - -J / qui [---]/ qui [- - -]m c/um vixit [..].

52. Merlo/Murazzi kod Veštra, lit X/l, 644, L(ucius) Campanius / L(uci) f(ilius) Pol(lia) Verecundus / fvejteranfujs leg(ionis) IIII Scy[th(icae)J / [s/ignifer (centurio) c<o>ho(rtis) / fCJisipadensium / ftesjtamento fieri ius-sit

53. Madonna del Campo kod Rovinja, lit X/l , 645, P(ublius) Fufidius (mulieris) l(ibertus) Optatus / (sex)vfir sjibi et [- - -Jtae.

54. Nezakcij, lit X/l, 678, D(ecreto) d(ecurionum?) /in f(ronte) /p(edes)X.

55. Mali Vareški, lit X/l, 689, C(aius) Rufellius C(ai) f(ilius) Rufus / viv(u)s f(ecit) sibi et suis / Seiae P(ubli) f(iliae) Maxumae /Rufliliae / C(ai) f(iliae) Sceicundae L(ucius) Valius L(uci) f(ilius) / nfejpos / locu(s) in front(e) p(edes) XX/ et (i)n ag(ro) p(edes) X.

56. Nezakcij, lit X/l, 691, D(is) M(anibus) / A(ulo) Septimio / Maximiano / qui vixit / annos XIII / mens (es) Vd(ies) X/Plautia Ma/ximil-la ma/ter infeli/cissima /fecit.

57. Poreč, lit X/2, 14, / [Augjusti / fn(ostri) sejrvo / f- - -Jo / JFortuJnatu/fs conjs(ervus).

58. Poreč, lit Х/2, 19, D(is) M(anibus) / Sex(to) Fulcinio / Sex(ti) f(ilio) Vel(ina) Vero / dec(urioni) Parent(ino) / an(norum) XIIII dier(um) XXXVII/ huic ordo pientissi/mus decr(eto) suo fiinus pub(licum) / et res pub(lica) turiš lib(ras) tres / titulis publice ferri / universi censuerunt / huic et col(legium) fabr(um) turiš / mittendi habuit hon(orem) / qui parentes suos / miseros senes in / luctu reliquit / parentes filio / pientissimo et sibi / vivi posuerunt.

59. Poreč, lit Х/2, 20, Gavillfia A(uli) l(iberta) - - -J/viva ffecit sibi et]/ Gavilliafe A(uli) l(ibertae) ---]Zet Gavilliafe A(uli) l(ibertae) - - -]/sororibus [etA(ulo) Gavillio] /A(uli) l(iberto) Adelpho [VI viro] / augustali f[ilio] / et Gavilliae A(uli) ß(ibertae) —filiae].

60. Poreč, lit Х/2, 21, C(aius) Peppienus C(ai) /(ilius) / Macer an(norum) X / nat(us) hie situs est / C(aius Peppienus) C(ai) l(ibertus) Andricus / sex vir / Firmia M(arci) f(ilia) Salvia / vivi.

61. Poreč, lit Х/2, 24, C(aius) Servilius Pansae l(ibertus) Tychius / VI vir sibi et suis f(ecit) / Sennli]a — t(estamento)] f(ieri) i(ussit).

62. Poreč, lit Х/2, 26, / [A]lexande[r] / v(ivus) f(ecit) sibi et / Anniae Asiae / concub(inae) / et suis.

63. Poreč, lit X/2, 29, L(ucius) Caesius / L(uci) f(ilius) Maximus / Maxuma / Octavia C(ai)/(ilia) / Sabina Caesi(a) /'L(uci)/(ilia) an(norum) XII / [ajmori / [parentum ereptaj.

64. Poreč, lit X/2, 31, [D(is)] M(anibus) / Claudiae / Callitych(a)e / M(arcus) Claud[ius] / .

65. Poreč, lit X/2, 35, Fes[tae - - -] / quae [vixit] / ann(is) XXII[.. m(ensi-bus) ...] / cum q(ua) vi frit] / ann(is) IUI m(ensibus) [- - - con(iugi) inf]/elici[ssimae - - -].

66. Poreč, lit X/2, 43, T(itus) Pomponius T(iti) f(ilius) Maximus / P(ublius) Pomponius T(iti) /(ilius) Const(ans) / [. Pomjponius T(iti)/(ilius) Celer /[---] fecere.

67. Poreč, lit X/2, 44, [Dis MJanibus / [SJalviae Lesbiae / Eusebes con-libertus / coniugi v(ivus) f(ecit).

68. Poreč, lit Х/2, 45, Septimia / (mulieris) lib(erta) Myrtis / vi(va) f(ecit) sibi et / L(ucio) Titidio / Olympo coniugi / karissimo / et L(ucio) Titidio / Maximo /f(ilio).

69. Poreč, lit Х/2, 46, L(ucius) Ta(- - -) Genialis / Cornelieia [- - -] / uxori / [in fr(onte)] p(edes) XXX in ag(ro) p(edes) X.

70. Poreč, lit Х/2, 52, / et [- - -J / co[- - -J.

71. Musalež, lit X/2, 194 a, [. Fal]tonius //(ilius) /[. Fajltonius / [pjater.

72. Červar, lit X/2, 197, [VJolginia P(ubli)/(ilia) /[Se?]cunda.

73. Maj, lit X/2, 196, P(ublius) Modius / Celer / sibi et Mod[i]/ae Cybeleni / libertae suafej.

74. Sv. Kvirin, Kukci, lit X/2, 199, /[... matjri /[pient?]iss[i]mae / e[t] caris[s]imae / bene meren/ti /ecerunt /1N D M.

75. Kukci, ILJug 1216, D(is) M(anibus) / Gemellae coni(ugi) / incom-parabil(i) / q(uae) vix(it) virg(enia) an(nis) /XIX m(ensibus) Villi d(iebus) X/l ]o[..]/ .

76. Sv. Lovreč, lit X/2, 204, C(aio) Fabio T(iti)/(ilio) veterano / legionis XI/ stipendiorum XXVIII / T(itus) Fabius fi^ater/eeit.

77. Mompaderno, lit X/2, 205, C(aio) Vibio C(ai) l(iberto) Sa(lvio) / et col(libertae) Salviae /'fili(i) /ec(erunt).

78. Kringa, lit X/2, 207 = Suppl. It. X, p. 189, Q(uintus) [Fajbius Q(uinti) /(ilius) [- - -J / Sex(ti) [f(iliae)[ Secunda[e - - -J /Fabfijo Q(uinti)/(ilio) Nigr[o Fabiae Q(uinti) /(iliae)[ / PolpZJae C(aio) Fab[io Q(uinti) /(ilio) FabJ/io [Q(uinti)]/(ilio) Fab[iano filiis t(estamento)/(ieri) i(ussit)]/[Fabija Q(uinti) [/(ilia) /(aciendum) c(uravit)].

79. Kringa, lit X/2, 208 = Suppl. It. 10, p. 189, P(ublius) Caledius C(ai) /(ilius) / Mussia L(uci) /(ilia) Secunda / v(ivi) /(ecerunt) sibi et suis C(aio) Cal/edio patri P(ubliae) Gnoiae / matri L(ucio) Mussio patri / Secundae Clausiae / matri et/ratribus / suis Secunda / L(ucio) C(aio) T(ito) M(arco) Mussis.

80. Terlevići kod Rringe, lit X/2, 210 = Suppl. It. 10, p. 189, D(is) M(anibus) /P(ubli) Veturi / Silvestri f(ilii) /pater /fecit sibi /[ejt suis.

81. Korona kod Kringe, lit X/2, 213 = Suppl. It. 10, p. 189, [- - -] C(ai) f(ilius) Pup(inia) / [- - -] v(ivus) f(ecit) / .

82. Sv. Ivan od Sterne, lit X/2, 215, Volginiae L(uci) f(iliae)/Marcellae / L(ucio) Aufidio Romulo / T(ito) Pfojpillio C(ai) f(ilio) Longo / L(ucio) Aufidio Montano.

85. Vabriga, lit X/2, 217, D(is) M(anibus) /M(arco) Aurel(io)/Amanfdo an(norum)] /IIII Cresce/ns adiut(or) / tabul(ariorum) et/Aurel(ia) Sabi/na parent(es) / pientes fil(io) /fecerunt.

84. Vabriga, lit X/2, 219, D(is) M(anibus) /Ianuariae / matri pien/tissi-mae / Ianu(a)rius Aug(usti) / n(ostri serous) adiut(or) tabul(ariorum) /

f(aciendum) c(uravit).

85. Vabriga, lit X/2, 220, D(is) M(anibus) / Partheno/peo Aug(usti) / disp(ensatori) vernae / Fesftja coni/uncx et / Mercuri/alis vir / eius b(ene)m(erenti) /fec(e)runt.

86. Vabriga, lit X/2,223, D(is) M(anibus) /Donato /coniugi /Dorcas /fecit.

87. Frata, lit X/2, 225, Attico /fabr(o) fer(rario) /Sisennian(o) / Venusta / cons(erva) fecit.

88. Frata, lit X/2, 226, Celadus et/Prima Primo / cons(ervo) et suifs]/fecit.

89. Tar, lit X/2, 227, [Cejladus e[t] / [AJrethusfaJ / [fecerjunft - - -J.

90. Tar, Gradina kod Golaša, lit X/2, 228, L(ucio) Marcio / L(uci) l(iberto) Celso / Marciae L(uci) l(ibertae) / Stactini / L(ucius) Marcius L(uci) l(ibertus) / Tertius v(ivus) f(ecit) / sibi et suis / l(ocus) m(onumenti) q(uo)q(uo)v(ersus) p(edes) XX.

91. Tar, Golaš, lit X/2, 229, [- - -]o[- - -]/ EntellfusJ / et Helena / colonfij.

92. Tar, Golaš, lit X/2, 250, Vibio / Polybio / .

95. Sv. Dominik kod Vižinade, lit X/2, 233, Cornelia /Erotis.

94. Sv. Dominik kod Vižinade, lit Х/2, 234, D(is) M(anibus) / FlorentinfoJ / annorum VIII[.] / parentes fe/cerunt Euty/[ch]es et Successa.

95. Sv. Dominik kod Vižinade, lit Х/2, 236, D(is) M(anibus) / .

96. Markovac, lit Х/2, 237, L(ucius) Pontius L(uci) f(ilius) Vel(ina) / Rufus veteran(us) / mil(es) c(o)ho(rtis) VII prae(toriae) / an(n)is XIIX isde(m) / harispex v(ivus) f(ecit) sibi et suis /Paeciliae P(ubli)/(iliae) Paulae / uxsori suae.

97. Višnjan, lit X/2, 241, D(is) M(anibus) / Corneliae / Secundin(a)e a/n(norum) XL et Comin/io Optato pa(rentibus) / Optatus iun/ior patre vivo //(ecit) p(ro) p(ietate).

98. Žudetići, lit X/2, 242, L(ucius) Vinusius /L(uci)/(ilius) veter(anus) / leg(ionis) Villi/ triumph(alis)/ Septumiae/P(ubli)/(iliae) Sabinae / uxori / Vinusiae Tertu/llae/(iliae) anno(rum) X.

99. Žudetići, lit X/2, 243, T(itus) Ammaeus / L(uci) /(ilius) Priscus sibe / et Salluvieae / Sex(ti) /(iliae) Secundae / uxori v(ivus) /(ecit) / L(ocus) m(onumenti) in/r(onte) p(edes) XV/ in agr(o) p(edes) XVI.

100. Žudetići, lit X/2, 247, C(aius) Sabefnjnus C(ai)/(ilius) /'Maxumus / Voltiliae M(arci) /(iliae) Sec/undae uxori / Leucinae Or/ae / matri vivus /ecit / sibi et suits.

101. Žudetići, lit X/2, 248, Voltilia /MaxufmaJ / .

102. Maštelići, lit X/2, 249, Calvia L(uci) /(ilia) Ma[r]/cella v(iva) /(ecit) sibei / et suis / L(ucio) Calvio T(iti) /(ilio) pat(ri) / Gnaviniae C(ai) /(iliae) / Maxumae ma(tri) / .

103. Vižinada, lit X/2, 250, [Me]tra P(ubli) l(iberta) Leuca / f.Jdio sibi et / fP(ublio) Mejtro P(ubli) l(iberto) Felici / ffijlio et / fP(ublio) Mejtro P(ubli) l(iberto) Acasto / fcojllib(erto) v(iva)/(ecit) / [L(ocus) m(onumenti)] in/(ronte) p(edes) XXV/[in ajg(ro) p(edes) XXV

104.Vižinada, Madonna dei Campi, lit X/2, 251, / [- - -Jrio / [ann(orum)] XII / [t(estamento) /(ieri)] i(ussit) /[---] C(ai) fil(-) / .

105. Sv. Andrija kod Karojbe, lit X/2, 252, M(arco) Morfano ./(ilio)] / Voltiom[no patri] / Apiariafe . /(iliae)] / Tertiae mfatri] / M(arco) Morano

[M(arci) f(ilio)] / Rufo fratri opti(oni) / leg(ionis) Villi/[.] Morano M(arci) f(ilio) /fratrfij militi / leg(ionis) XI / L(ucius) Moranufs M(arci) frilius) — ] / v(ivus) jj(ecit)].

106. Sv. Andrija kod Rarojbe, lit Х/2, 253, P(ublius) [Tejdius P(ubli) frilius) Pup(inia) / Valens Terg(este) / signifer leg(ionis) IUI F(laviae) F(eli-cis) / donis don(atus) torquib(us) / armillis phaleris/ T(estamento) f(ieri) i(ussit).

107. Sv. Andrija kod Rarojbe, lit Х/2, 254, Hilara / Egnatia /M(arci) l(iberta) hie / quiescit.

108. Sv. Andrija kod Rarojbe, lit Х/2, 255, P(ublius) Postumius /P(ubli) l(ibertus) Mato / Postumia P(ubli) l(iberta) / Cirrata vivit.

109. Sv. Andrija kod Rarojbe, lit Х/2, 256, / Marcellus / an(norum) XXIII

110. Motovun, lit Х/2, 258, Л[.....Ј / MaxsumfaeJ / matri / Valeriae / Tertiae / uxsorfij /P(ublius) Posurnfius - - -].

111. Motovun, lit Х/2, 260, [. VJeidius T(iti) frilius) / Saturni/nus an(norum) /XXV.

112. Brkač kod Motovuna, Š. MLARAR, Neki prilozi poznavanju arhe­ološke topografije Istre, HA 10, 2,1979, 9-50, 9, C(aio) Morano L(uci) frilio) / Rufo [- - -] / f.Jprof- - -] / Morfano .] f(ilio) / [Jlef.Jmo / f.Jbef.fae / [MorJafnaeJ friliae) / afnnjorfujm / [- - -] MofraJ/fnus - - -].

115. Sv. Bernardin kod Pirana, Suppl. It. X, nr. 22, C(aio) Liburnio / C(ai) f(ilio) Valenti / Achaicus lib(ertus) / v(ivus) f(ecit) sibi et suisque / omnibus.

114. Roper, lit X/5, 19 = Suppl. It. X, p. 195, L(ucius) HerefnniusJ / Pup(inia) [- - -] / v(ivus) f(ecit) sfibij / et L(ucio) Pu[- - -] / PrisfcoJ.

115. Roper, lit X/5, 21 = Suppl. It. X, p. 193, D(is) M(anibus) /Lucid/ae Dig/nitas / sorori / b(ene) m(erenti).

116. Roper, lit X/3, 33 = Suppl. It. X, p. 194, P(ublius) Sardius /P(ubli) l(ibertus) Prudens / v(ivus) f(ecit).

117. Koper, lit Х/3, 37 = Suppl. It. X, p. 194, C(aius) Cornelius L(uci) f(ilius) / v(ivus) /(ecit) sibi et suis / L(ucio) Cornelio Rufi f(ilio) / patri / Papliniae L(uci) f(iliae) Pollae / matri / [.] Cornelio L(uci) /(ilio) Firmo / fratri / Corneliae C(ai) /(iliae) Secundae / coniugi / Raeconiae P(ubli) /(iliae) Tertullae / coniugi v(ivae) / L(ucio) Cornelio C(ai) /(ilio) Favori v(ivo) / C(aio) Cornelio C(ai) /(ilio) / Augurino v(ivo) / Corneliae C(ai) /(iliae) Tertiae /Augurinae v(ivae).

118. Savudrija, lit Х/3, 41 = Suppl. It. X, p. 195, P(ublius) Trosius C(ai) /(ilius) /Porcio/Naevia P(ubli)/(ilia) Quarta / Trosia C(ai)/(ilia) / Tertia v(iva).

119. Vilanija kod Umaga, lit Х/3, 47 = Suppl. It. X, p. 195, Calpurnia / C(ai)/(ilia) Secunda / C(aio) Calpurnio Procu/lo et matri L(uci) / Callami l(ibertae) Ioni(a)e //ec(it) / sibi et suifsj.

120. Grambastija kod Umaga, lit Х/3, 48 = Suppl. It. X, p. 195-196, /Mal- - -] / Calpurniae [---]/ maftriPJ /L(ucius) Rocfius - - -J / .

121. Šeget kod Umaga, lit X/3, 49 = Suppl. It. X, p. 196, D(is) M(anibus) / L(ucio) Plexin(a)e / Etrusco / Calpurnia PritnigenfiaJ / cfojiug(i) et sib(i) /ecfitj.

122. Juba kod Umaga, lit X/3, 50 = Suppl. It. X, p. 196, D(is) M(anibus) / [AJnthimi / fAuJg(usti) n(ostri) com/[me]ntar(iensis) T(itus) Fl(avius) / [CJrescenfsJ /privigno v(ivus)/(ecit) / et sibi et Fla(viae) / Felicitati / coniu­gi / carissimae.

123. Sv. Ivan Kornetski, lit X/3, 51 = Suppl. It. X, p. 196, C(aius) Plotius / M(anii) /(ilius) Pup(inia) / l(ocus) m(onumenti) in /ront(e) / p(edes) L in agr(o) p(edes) L.

124. Sipar, Suppl. It. X, nr. 13, / [- - -]m summf- --]/[-- -]nem Auf--// .

125. Sipar, Suppl. It. X, nr. 23, [Sextilia T(iti) /(ilia)?] / Gly[cera in hon(orem)?] / T(iti) Sextili Sef- - -] / patris et / [.] Rosci Omuncionis / viri /

126. Sipar, Suppl. It. X, nr. 28, / [- - -]hi Ti//[- - -Jtithae l(ibertaeP) / [- - -Jomo [.] /[---] conser/f- - - /Jecit.

127. Zambratija, Suppl. It. X, nr. 24, Q(uintus) Teidius Donatus / Teidia Zosima v(iva) f(ecit) / Teidio Eulimeno filio.

128. Novigrad, lit X/3, 55 = Suppl. It. X, p. 196, L(ucius) Barbius L(uci) l(ibertus) CerfdusPJ / sibi IIIIII vifrj.

129. Novigrad, lit X/5, 56 = Suppl. It. 10, p. 196-197, M(arcus) Plotius / M(arci) f(ilius) Pup(inia) aed(ilicia) /potestate v(ivus) f(ecit) / sibi et uxori / Voluntiliae / M(arci) /(iliae) Priscae.

150. Novigrad, lit X/5, 59 = Suppl. It. X, p. 197, fC(aius) Clepius T(iti) /(ilius) Pup(inia)]/Senecio v(ivus) f(ecit) sib(i) et/T(ito) Clepio Tommo patr(i) / Clepiae Sp(uri) /(iliae) Mendae / matri / Coeliae Sp(uri) /(iliae) Secundae / ufxjori/Rubriae Q[uj'erqui /(iliae) /Tertiae sobrinae / et siquis meorum nomine / Clepius erit ei locum humandi / do item locum osibus ponundis.

151. Novigrad, lit X/5, 60 = Suppl. It. X, p. 197, T(itus) Cornelius/Felix est / hie situs / Maecia C(ai) /(ilia) / Tertia /posit.

132. Novigrad, lit X/5, 65 = Suppl. It. X, p. 197, F(austa) / Hostiliae C(ai)/(iliae) Faustae /Hostilia C(ai)/(ilia) Quarta / sorori v(iva)/(ecit).

153. Novigrad, lit X/3, 65 = Suppl. It. X, p. 197, Sex(tus) Pom/pei(us) Verus / Gran(iae) Seren(ae) / coniug(i) / et Pomp(eiae) / Verne / fil(iae) / v(ivus) /(ecit).

154. Čelega kod Novigrada, Suppl. It. X, nr. 12, Synhodo / Titaciae / Tertiae / dispensatori / Solo /rater.

135. Buje, Ht X/5, 74 = Suppl. It. X, p. 198, C(aius) Valerius C(ai)/(ilius) / Gallus /L(ucius) Valerius / C(ai)/(ilius) Cofius.

156. Karšete kod Umaga, lit X/5, 76 = Suppl. It. X, p. 198, / Loc(us) m(onumenti) in/r(onte) p(edes) XL / in ag(ro) p(edes) XXX.

157. Nova Vas, lit X/5, 78 = Suppl. It. X, p. 198, [.] Calpurnius /[.]/(ilius) Pup(inia) / testamento /fieri iussit.

158. Nova Vas, lit X/5, 79, / Quartale] / contuber/nali [---]/ .

159. Lozari, lit X/5, 85, /Aelfijae M(arci)/(iliae) / Te[r]tullae / uxsori.

140. Rostanjevica, lit Х/3, 90, Sestiae / Ursae Severi/ lib(ertae) Sestia / Spendusa / matri f(ecit).

141. Grožnjan, IH Х/3, 94 = Suppl. It. X, p. 199, C(ai) Tulli / Q(uinti) /(ili) Terti / an(norum) XXXXIII.

142. Sv. Juraj kod Grožnjana, M. ŽUPANČIĆ, Epigrafske najd.be v Istri, Arh.Vest.37, 1986, 599-405, 399 = Suppl. It. X, nr. 16, fD(is)] M(anibus) / [. Jico / [....]de[....]i / et Acerreti/nae Thymele / parentibus / L(ucius) Acerretinus / Verus filius / fecit.

143. Završje, lit Х/3, 95 = Suppl. It. X, p. 199, L(ucius) Folumniufs] / L(uci)/(ilius) Orfo / h(oc) l(oco) s(itus) e(st).

144. Čepić, lit Х/3, 101 = Suppl. It. X, p. 200, L(ucius) Commius /L(uci) fil(ius) / Commia / Maxim [a] / Acutia / Tertifa].

145. Rukuj, lit Х/3, 102 = Suppl. It. X, p. 200, T(itus) Naevifus ..] / Severus afnn(orum)] / XV quod dfeb(uit) /(ilius)] / [fjacere pafrentes] / /ecerfunt].

146. Buzet, lit Х/3, 104 = Suppl. It. X, p. 200, T(itus) Statilius / Tauri l(ibertus) / Cladus / Statilia Tauri l(iberta) / Quarta vivi / /есеге fideli l(iberto).

147. Veli Mlun, lit Х/3, 109 = Suppl. It. X, p. 201, Titaciae Mar/cellae an(riorum) XP1II / .

148. Veli Mlun, lit X/3, 111 = Suppl. It. X, p. 201, / C.

149. Dobrova, lit X/3, 112 = Suppl. It. X, p. 201, Apiaria / Sabina / Martae/(iliae) / an(norum) LVI.

150. Dobrova, lit X/3, 114 = Suppl. It. X, p. 201, P(ublius) Patalicus / Sec(undi) /(ilius) / h(ic) s(itus) e(st).

151. Juradi, lit X/3, 119 = Suppl. It. X, p. 202, L(ucius) Magpl/inus L(uci) /(ilius) / an(norum) LXX.

152. Prodani, lit X/3, 120 = Suppl. It. X, p. 202, Voltiomn(us) / Taesaloc/us an(norum) LXX/[..Jmociufs] / .

153. Sočerga, lit Х/3, 122 = Suppl. It. X, p. 202, f. Calpjurnius C(ai) f(ilius) / .

154. Rim kod Roča, lit Х/3, 128 = Suppl. It. X, p. 203, [. Abjalico / MfaJximfoJ / et Voranic/cae P(ubli) [f(iliae)] / Marcellae.

155. Sv. Mauro kod Roča, lit X/3, 131 = Suppl. It. X, p. 203, C(aius) Dom/micus / M(arci) /(ilius) an(norum) LXX.

156. Roč, lit X/3, 132 = Suppl. It. X, p. 204, L(ucio) Ferva/loco /Pudenti.

157 .Račiće, lit X/3, 133 = Suppl. It. X, p. 204, P(ublius) Flaminius / Macer et / Volginia L(uci) f(ilia) / Quincta / h(ic) s(iti) s(unt).

158. Roč, lit X/3, 138 = Suppl. It. X, p. 204, Laepoca Dom/mi f(ilia) Reg(ia) / Laepoca Met/elli /(ilia) Tuia / Metellus Laepo/cus Suri /(ilius).

159. Rim kod Roča, lit X/3, 143 = Suppl. It. X, p. 204, Mocolica /Moliavi /(ilia) /Pepa an(norum) LXV[..].

160. Sv. Mauro kod Roča, lit X/3, 147 = Suppl. It. X, p. 205, Hospita / Petronia / P(ubli) /(ilia) an(norum) LXXX.

161. Puschi kod Roča, lit X/3, 148 = Suppl. It. X, p. 205, L(ucius) Sumicus / [MJaximi /(ilius) / [ann(orum)] IX/fh(ic) s(itus)] e(st).

162. Sv. Mauro kod Roča, lit X/3, 151 = Suppl. It. X, p. 205, Voltilia / C(ai) /(ilia) Prisca / an(norum) XX.

163. Račiće, lit X/3, 154 = Suppl. It. X, p. 205, [Ra?]ecus / f- --]/[---Jpinf- --]/[-- -Jnestella.

164. Sv. Mauro kod Roča, lit X/3, 159 = Suppl. It. X, p. 205, f- - -Jvif- - -J / [- - -]e[- - -] / [ - -Jinae / fconijugi / .

165. Nugla, lit X/3, 170, [M]oliaus / [./(ilius)]MillicufsJ/[v(ivus)/(ecit) sibji et L(ucio?)/(ilio).

166. Slum, lit X/3, 171, /. Pjocfcjio/ .

167. Ročko polje, lit Х/3, 174 = Suppl. It. X, p. 206, /. PetPJronio L(uci) [f(ilio)] / [Vojltimesi / [DitPJicae Pfljetforis /(iliae)] / Host[i]lae.

168. Breg, lit X/3, 176, Remia/ Maximi/(ilia) / Secunda / a(nnorum) XL h(ic) s(ita) e(st).

169. Gavci, lit X/3, 177 = Suppl. It. X, p. 206, Ennia Rufi/(ilia) / Sexta an(norum) LXXX/ h(ic) s(ita) fe(st)J.

170. Duričići, lit X/3, 178 = Suppl. It. X, p. 206, Firmo / Tufrjellio / fet Quintin]/ fae - - -tijaeri / [te parari] cur/favit posjuit et / fdecicajvit / f.rejmmius /[Maxjimus /D(is) M(anibus).

171. Draguć, lit X/3, 179 = Suppl. It. X, p. 206, Cassia/Luci [f(ilia)J / SecundfaJ / an(no rum) LXX [XJ.

172. Draguć, lit X/3, 180 = Suppl. It. X, p. 206, Graecin/ia P(ubli)/(ilia) / Procla / an(norum) XXIII.

173. Omošćice, lit X/3, 181 = Suppl. It. X, p. 206-207, L(ucio) [RJefmmJio Terio/f- - -J et Enn/[iae MatePJrnae /[---] Rem/[mius par-ent(ibus) be]n[e]me/[rentibus/(ecit)].

174. Pagubice, lit X/3, 182 = Suppl. It. X, p. 207, Maxumfa] /Septonfia] / L(uci) /(ilia) afn(norum) - - -].

175. Papalenija kod Pagubica, lit X/3,184 = Suppl. It. X, p. 207, L(ucius) [- - -].

176. Cerje, lit X/3, 186 = Suppl. It. X, p. 207, Calpur/nia / Agrsa / an(norum) LXX.

177. Kršikla, lit X/3, 187 = Suppl. It. X, p. 207, Megaplina Ma/ximilla v(iva)/(ecit) sibi / et Gemoniae Mar/cellae filiae.

178. Pazinski Novaki, Sv. Olderik, lit X/3, 188 = Suppl. It. X, p. 207, Favonia Ma(xima) / viva /(ecit) sib(i) et /(iliae) / Sep(timiae) Maxi(mae) an(norum) XX.

179. Ćusi, lit X/3, 189 = Suppl. It. X, p. 207, Laelia C(ai) /(ilia) / Maxim(a) an(norum) C.

180. Ćusi, lit Х/5, 190 = Suppl. It. X, p. 207, Opiaus / Reviarius / an(norum) LXXXV.

181. Zaleški Dol, IH Х/3, 192 = Suppl. It. X, p. 207, Q(uintus) Labienus Q(uinti)/(ilius) Mollio / testamento fieri iussit / sibi etAquiliae Sp(uri)/(iliae) / Tertiae uxori / L(ucius) M(arcus) C(aius) Aquillis/aciundum / curaverunt.

182. Opatija kod Katuna Boljunskih, Š. MLARAR, Neki novi antikni nalazi u Istri, JZ 2, 1957, 435-464, 465.

185. Trieste, lit X/4, 45 = Suppl. It. X, p. 218, Sex(to) Vibio Cor/do mil(iti) coh(ortis) / III pr(aetoriae) / Q(uintus) Clodius Sesti/us v(ivus)

/(ecit) / lib(ertis) lib(ertabus)q(ue) / h(oc) m(onumentum) h(eredes) n(on) s(equetur) / in fiXonte) p(edes) XII/ in agr(um) p(edes) L.

184. Trieste, lit X/4, 49 = Suppl. It. X, p. 219, P(ublio) Clodio Quirinal(i) / militi leg(ionis) XVApollinaris) et /Blassiae L(uci)/(iliae) Placidae uxori / et Cominio Vero mil(iti) leg(ionis) XIII G(eminae) / et A(ulo) Tullio Chrysantho amico /P(ublius) Clodius Chrestus / v(ivus)/(ecit) sibi et suis / Caeserniae Severae.

185. Trieste, lit X/4, 52 = Suppl. It. X, p. 220, D(is) M(anibus) T(iti) DomfiJ/ti Gracilis / na(tione) Ditio(nis) / vix(it) an(nos) L / mil(itavit) an(nos) XIII / (quadrireme) Pado / heredes / L(ucius) Plaetorius /Bassus et /L(ucius) Murranius / Super b(ene) m(erenti) p(osuerunt).

186. Trieste, lit X/4, 71 = Suppl. It. X, p. 222, Sex(tus) Caesius Sex(ti) / lib(ertus) Cinnamus / IIIIII vir augustalis h(ic) s(itus) e(st) / et tibi et tu.

187. Trieste, lit X/4, 81 = Suppl. It. X, p. 225, D(is) M(anibus) s(acrum) / Annali / P(ublius) Aelius / Firmus / amicus et / Barbia Quinta / coniugi.

188. Trieste, lit X/4, 85 = Suppl. It. X, p. 225, Q(uinti) Albi Sec(undi) et / M(anii) Titi Alb(ini) // in jr(onte) p(edes) L / in agr(um) p(edes) XXX.

189. Trieste, lit X/4, 85 = Suppl. It. X, p. 225, Alfiae M(arci) / l(ibertae) Hetaerae /patronae / Felix lib(ertus).

190. Trieste, lit X/4, 86 = Suppl. It. 10, Regio X, p. 225, P(ublius) Allius Q(uinti) /(ilius) / P(ublius) Allius P(ubli) /(ilius) / Severus.

191. Trieste, lit X/4, 92 = Suppl. It. X, p. 224, /sibi eft FelijVcitatfij / an(n)or(um) [- - - et] /Aspanfiae] / uxofrij.

192. Trieste, lit X/4, 94 = Suppl. It. X, p. 224, L(ucio) Barbio / L(uci) f(ilio) Lucullo / L(ucio) [BJarbio / L(uci) l(iberto) [A]ddae(o) / patroni[s] / L(ucio) Barbio / Sp(uri) f(ilio) Bufo /filio /L(ucio) Barbio /L(uci) l(iberto) Fausto / filio / Barbia L(uci) l(iberta) / Phi [I] o strata / sibi et fsjuis fieri / fiujssit / L(ucio) Barbio / L(uci) l(iberto) Felici /filio / Tulliae Boifiiliae) / Secundae / Barbiae L(uci) l(ibertae) / Optatae /filiae.

193. Trieste, lit X/4, 96 = Suppl. It. X, p. 224, [BJarbifae Eu]/[cha]ridin[i] / Barbius Ev/charistus /(ilius) / cum Secundo pat(re).

194. Trieste, lit X/4, 99 = Suppl. It. X, p. 225, /[. CJanuleius / ]..] Paederos / et Voltili[- - -].

195. Trieste, lit X/4, 107 = Suppl. It. X, p. 225, [Cejstiae T(iti) tf(iliae)] / [Q]uinta[e] / [Cesjtia T(iti) f(ilia) / [- - -]ia sororfi] / fvivja posit.

196. Trieste, lit X/4, 110 = Suppl. It. X, p. 225, / T(ito) Cf- - -// T(itus) Cluenftius ..] / Luc[- - -J.

197. Trieste, lit X/4, 112 = Suppl. It. X, p. 225, / [FJlaccia / (mulieris) l(iberta) MoschfisJ / fi(ic) s(ita) e(st) / [l(ocus)] m(onumenti) in agr(um) p(edes) [- - -] / in/(ronte) fp(edes) - - -J.

198. Trieste, lit X/4, 117 = Suppl. It. X, p. 225, P(ublius) Gallonius P(ubli) lib(ertus) / Secundus v(ivus) f(ecit) sib(i) et / Fortunatae coniu[gi] / et P(ublio) Gallonio Bufo f(ilio).

199. Trieste, lit X/4, 118 = Suppl. It. X, p. 225, Arb(itratu) L(uei) Gavilli L(uci) l(iberti) [- - -] / L(uci) Gavilli L(uci) l(iberti) A[- - -J / l(ocus) monu­menti) q(uo)q(uo)v(ersus) [p(edes) - - -].

200. Trieste, lit X/4, 122 = Suppl. It. X, p. 226, C(aio) Hostilio C(ai) f(ilio) / Frugioni / C(aio) Hostilio C(ai) f(ilio) / Nepoti f(ilio) / L(ucio) Mutillio L(uci) l(iberto) / Nymphodoto f(ilio) / Hostilia C(ai) l(iberta) / Provincia / v(iva) f(ecit).

201. Trieste, lit X/4, 123 = Suppl. It. X, p. 226, Uturi(o) / coniufgi?] / .

202. Trieste, lit X/4, 135 = Suppl. It. X, p. 226, D(is) M(anibus) / [T? MJarcio / [Tropjhimtont / Q(uintus) Manl(ius) Aper / gener Marcia / Trophime fil(ia) / Marcius Trophimus / Papir(ius) Trophimas / Manila Trophime / nepotes elus / Commla Euodla / conlux / b(ene) d(e) s(e) merentl.

203. Trieste, lit X/4, 139 = Suppl. It. 10, p. 227, L(uclus) Mussius Sal(vi) /(lllus) / Pol(lia) Fano Fort(unae) / nat(us) ann(os) XX hie / situs est / P(ublius) Mussius Sal(vl) f(lllus) / Rufus frater.

204. Trieste, lit X/4, 140 = Suppl. It. X, p. 227, Q(ulntus) Nonius /Favor / slbl et / Commlae Ursae / uxorl / v(lvus) f(eclt) / h(oc) m(onumentum) h(eredes) n(on) s(equetur).

205. Trieste, lit X/4, 160 = Suppl. It. X, p. 228, A(ulo) Tulilo A(ull) l(lberto) / Phllargyro / Tulila l(lberta) /Hllara / v(iva) f(etil) / slb(l) et patrono.

206. Trieste, lit X/4, 167 = Suppl. It. X, p. 228, / testamento fieri / tusstt slbl et Veturlae / C(al) l(lbertae) Iucundae.

207. Trieste, lit X/4, 168 = Suppl. It. X, p. 228, L(uclus) Vlbius L(ucl) /(lllus) / Pup(lnla) Polllo / Flo rta C(al) l(tberta) Hllara / uxor fieri lusstt / / in /(route) p(edes) XX In ag(rum) p(edes) / a via ad llmitem.

208. Trieste, lit X/4, 169 = Suppl. It. X, p. 228, L(uctus) Vtrdlufs CJhius / v(lvus) /(ectt) sib ft ejt /Vlrdta[e CJhtae.

209. Trieste, lit X/4, 170 = Suppl. It. X, p. 228, C(alus) Vofltldtus] C(al) /(lllus) FuscfusJ / testam(ento) fieri iussit / C(ato) Voltldlo Gazaeo patrl / Petrontae Q(uinti) /(lliae) matri / T(lto) Voltidio C(at) /(tlto) /ratri / Volumntai T(iti) l(lbertae) Gratat / uxorl.

210. Trieste, lit X/4, 256 = Suppl. It. X, p. 230, / h(oc) m(onu-mentum) h(eredes) n(on) s(equetur).

211. Trieste, Suppl. It.10, Regio X, nr. 8, C(atus) Velitius / M(arci) /(ilius) Lemo(nia) / Bononla miles / leg(lonls) XX stipendi(orum) /XXIV l(ocus) m(onumenti) p(edum) q(uadratorum) XII, doba Augusta.

212. Goriano, lit X/4, 312 = Suppl. It. X, p. 232-233, C(aio) Cornello / Lucullo / ann(orum) XXX / et Corneliae / Tertullae ann(orum) XXV / et

C(aio) Cornelio / Pročulo ann(orum) ХХХХ / filils plentlsslmls / C(alus) Cornelius Firmus / et Volsaria Paulla.

213. S. Daniele del Carso, lit X/4, 315, M(arco) Secundln/o Sabina / ] - - - ] t r i / .

214. Ajdovščina, lit X/4, 342 = Suppl. It. X, p. 236, Taroco Brtsclntus / Tropl /(lllus) lus(s)it slbl / ponere tttulum et / inperavit / arbltratu Ruft L(ucll) L(ucll) fillorum / Quartae Frelae M(arcl) /(lllae) / nuru suae tnpe(n)sa sua.

215. Loka, lit X/4, 356 = Suppl. It. X, p. 236, vltemf- - -] / [Appjuleta ThfreptePJ / [. Appjuleto Sp(urt) [f(ilio)J / Zosimiano Apf- - -] / ann(orum) XXII men(stum) If- - -J / et Appuleiae ThfreptePf / coniugi eius afnn(orum) men(slum) - - -] / dler(um) XV una mfortlf / flfnclderunt ufnoque] / elatl dlfej XXI.

216. S. Dorligo della Valle, lit X/4, 357 = Suppl. It. X, p. 236, P(ubllus) Araclovlfus] / Tertlae uxorl suae / fafn(norum) LXVtestam<e>nto / jfierfl lussfljt.

217. S. Servolo, lit X/4, 359 = Suppl. It. X, p. 236-237, Valens / Cestlus / Tertl/(lllus) / file / annor(um) /III.

218. Crni Kal, lit X/4, 360 = Suppl. It. X, p. 237, [- - -Jcustf- --]/[---] llb(ert) / [F vel Etrjuscufs - - -J / [(sex)] vir / [- - -Jone Ar- .

219. Crni Ral, lit X/4, 362 = Suppl. It. X, p. 237, a) M(arcus) Sof- - -J / M(anll) /(lllus) [---]/ v(lvus) /(eclt) sibfi et] / M(anlo) So]- - -] / ; b) /]- - -Jaeci/ ]- - -]mae / [- - -]/(ilia) Paulla.

220. Muggia, Suppl. It. X, nr. 21, Laetus Petronl (servus) /Aprodlslae/(lllae).

221. Galižana, Obavijesti HAD-a 2001/1, 40, P(ublio) Catio L(ucl) /(llio) / P(ubltus) Catlus P(ubll) l(lbertus) Murran(us) / lib(ertus) v(ivus) /(eclt) patrono / et slbl / et Clnclae Violae.

SKRAĆENICE

AAAd

AqN

ArhVest AttiCRSR CHL CIL CSIR-Österr. III/3

Diaclora Eirene HA Ichnia

l i t

ILJug

JDAI JZ

Obavijesti HAD-a Opuscul.Archaeol.

PIR RFFZd

Situla Suppl. It. VAHD

Antichitä Altoadriat iche. Atti de l le Se t t imane di Studio aquileiesi, Aquileia Udine. Aquileia nostra. Bolletino delPAssociazione nazionale per Aquileia, Aquileia. Arheološki Vestnik. Acta Archaeologica, Ljubljana. Atti. Centro di r icerche storiche Rovigno, Trieste-Rovigno. Commentat iones humanarum li t terarum, Helsinki-Helsingfors. Corpus Inscriptionum Latinarum, Berlin. L. ECKHART, Die Skulpturen des Stadtgebietes von Ovilava, Wien 1981. Glasilo Arheološkoga muzeja u Zadru , Zadar. Studia greca et latina, Praha. Histria archaeologica, Časopis Arheološkog muzeja Istre, Pula. Col lana del Dipartimento di Scienze Archeologiehe e storiche dell 'Antichitä, Universitä degli studi di Macerata, Faeolta di Let tere e Filosofia, Macerata. Inscriptiones Italiae, Roma: B. FORLATI TAMARO, Inscriptiones Italiae Х/1, Pola et Nesactium, Roma 1947; A. DEGRASSI, Inscriptiones Italiae X/2, Parentium, Roma 1934; A. DEGRASSI, Inscriptiones Italiae Х/3, Histria Septemtrionalis, Roma 1936; P. STICOTTI, Inscriptiones Italiae Х/4, Tergeste, Roma 1951. Inscriptiones Latinae quae in Iugoslavia reper tae et editae sunt, Ljubljana. J ah rbuch des Deutschen Archäologischen Instituts, Berlin. Jadransk i zbornik. Prilozi za povijest Istre, Bijeke i Hrvatskog pr imorja i Gorskog Kotara, Pula-Bijeka. Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva, Zagreb. O p u s c u l a Archaeologica, Radovi Arheološkog zavoda, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu , Zagreb. Prosopographia Imperii Romani, Berlin. Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru , Bazdio povi jesnih znanost i , Zadar. Bazprave Narodnega muzeja v Ljubljani, Ljubljana. Supplementa Italica, Borna. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmat insku, Split.

RIASSUNTO

LE STELE ROMANE IN ISTRIA (HISTRIA)

Alka STARAC

In Istria, le stele architettoniche sono spesso concepite entro lo spazio di un blocco re t langolare regolare, ai fini di una loro piü facile esecuzione, anche se sin-goli modelli ( intorno al 5%), a prescindere dal tipo di stete, dal periodo e dal luogo in cui hanno avuto origine (sono datate dal terzo quarto del I sec. a. C. al III sec. d. C ) , possono presen ta re nella loro parte super iore una terminazione conformata a frontone con acroter i (nn. cat. 25, 42, 44, 51).

Se si p rende in considerazione solamente il territorio della colonia di Pola, si puö osservare che le stele rappresentano una forma di m o n u m e n t o sepolcrale relat ivamente poco presente, visto che costituiseono il 18% dell ' intera massa dei monument i sepolcrali finora scoperti. Esistono de terminate differenze tra la stes-sa citta di Pola e gli ambienti rurali del suo entroterra : ment re nella citta venivano Frequentemente ere t te stele rettangolari asso lu tamente semplici (Ia), in particular modo nel periodo pin antico della fondazione della colonia, e le stele terminali (Icl-3) nel corso dell ' intero I sec. d. C , nell 'agro si nota una spiccata tendenza alle stele col ritratto (1 hi 1-4) durante l 'intero periodo del primo impero. Nella colonia di Pola i pin rappresentat i sono i tipi di stele semplici rettangolari o arrotondate, di quelle terminal i (Iel-2) e cosi pure di quelle il cui carat tere terminate non e inequivocahi lmente espresso con la formula epigrafica (Ia, lb). Seguono le stele architet toniche (IIa, lib), mentre le stele col ritratto sono poco numerose e carat-ter is t icamente concentrate intorno al territorio di Gallesano.

L'analisi dei dati raccolti r iguardo le stele r o m a n e in Istria, monument i che e stato possibile de te rminare cronologicamente, ci h a consenti to di compilare una tabella di cornice indicante la distribuzione della frequenza dei singoli tipi di stele secondo i periodi in cui ebbero origine (Allegato За-b). Si e rivelato che, conside­rate nel loro complesso, le stele nell ' lstria r o m a n a sono state per lo piü commis-sionate ed esegui te all 'epoca della dinastia giulio-claudia, nel terzo terzo del I sec. a. C. e nella pr ima metä del I sec. d. C. (Allegato 4). Giä nella seconda metä del I sec. d. C. si nota un calo della loro frequenza. Le stele sono comunque in uso coslante, anche se notevolmente diminuito, sino alia fine del periodo del primo impero, cioe alia fine del III secolo. Singoli tipi di stele sempl icemente escono di moda e cadono in disuso snl finire del I sec. d. C , come ad esempio le stele sem­plici (Ia, b, c, d, e), le stele architettoniche con la porta (Hal ) , le stele architet­toniche con il frontone e l'iscrizione priva di cornice (IIa2), e le stele con i ritratti nell 'edicola ( I ld l -5) . Gli allri tipi di stele cont inuano ad essere in uso attraverso i secoli II-III e si tratta prevalentemente di stele con il campo dell 'iscrizione cinto da cornice: le stele col frontone (ПаЗ), talvolta a n c h e con i pilastrini (IIbl-2) oppure senza alcun e l emen to architettonico (If). In tale tardo periodo dei secoli II-IIl fa la sua comparsa un particolare tipo di stele col r i trat to e si tratta di monument i con

il ritratto nel frontone (IId4) . Tra i tipi di stele mantenut is i piü a lungo e piü uni-formemente rappresenta te nel tempo si distingue il tipo di stele col frontone ove il campo dell ' iscrizione e cinto da cornice (ПаЗ). Per un lungo periodo sono state in auge anche le stele e s t remamente semplici di forma ret tangolare (Ia) che costitu-iscono al contempo anche il tipo di stele piü frequente agli inizi della dominazione romana in Istria sul finire del periodo repubblicano; verso la fine del I secolo d. C , pero, viene a m a n c a r e gradualmente l ' interesse pe r questi monumen t i poco rapp-resentativi e va perdendosi la loro esecuzione.

Nella regione Histria si distinguono pure singoli tipi di stele raggruppat i microregionalmente per brevi periodi di tempo. Questi insiemi minor i sono carat-teristici pe r i gruppi di persone legati da stretti legami di parente la o da legami cul-turali ( r ispet t ivamenle e gli uni e gli altri). Le stele piü semplici, e cioe quelle ret-tangolari (Ia, cart ina 1) sono ugualmente frequenti in tutte le parti della regione Histria, a p resc indere dal tipo di abitato e dallo status terri toriale municipale; le Stesse sono opera di maes t ranze locali e destinate esclusivamente ad uso locale, con la pietra a disposizione sempre del luogo - sulla costa occidentale dell'Istria in calcare, lungo la valle del fiume Quieto in arenaria .

Altri tipi di stele come quelle terminali (Ie) e stele affini con la cima arroton-data (lb, cart ina 2) sono espressamente caratterist iche per gli ambient i urbani delle colonic r o m a n e , r isul tando molto ra re ne l l ' ambiente rura le dell 'agro delle colonie, m e n t r e sono assolutamente assenti nei territori abitati dalle eomuni ta histre autoctone, nel l 'entroterra settentrionale della penisola.

Le stele semplici con la cima tr iangolare (Ic - cart ina 3) sono state regis trate quasi esc lus ivamente negli ambient i rurali del l 'entroterra ed in special modo nella vallata del fiume Quieto, dove venivano commissionate dagli appar tenent i alia Stirpe dei Morani, di origini autoctone, legati da legami gentilizi, e poi dai loro primi vicini o anche quelli piü distanti durante il p r imo periodo della dominazione romana in Istria, nella seconda metä del I sec. a. C. e nel pr imo quar to del I sec. d. C. entro i confini dell 'agro parent ino ma anche fuori dagli stessi. Una si tuazione simile e stata constatata per le stele a forma piramidale, cioe restr ingentis i legger-men te verso l 'alto, verso la loro cima (Id, cartina 4), che e rano stele con desti-nazione limitata a persone di origine histra nella vallata del Quieto in epoca augustea.

Le stele semplici con il campo dell'iscrizione incorniciato (If; cartina 5) sono per lo piü rappresen ta te nella colonia di Pola, dove h a n n o avuto un loro sviluppo nel corso dei secoli II-III, sotto Pinflusso delle are sepolcrali di minori d imensioni molto popo la r i a Pola. Di tut ta l t ra der ivaz ione sono le s tele If di Novigrad/Cittanova e Rringa/Corridico, monument i che h a n n o avuto origine sotto gli influssi e ne l l ' ambiente dei piü antichi immigrati italici in epoca augustea .

Le stele archi te t toniche semplificate al massimo, con un frontone iscritto in man ie ra schemat ica e con il campo dell'iscrizione privo di cornice (IIa2; cart ina 7) sono le piü rappresen ta te - e decorate ugua lmente con disegni di rosoni s chema-tizzati, eseguiti con il compasso, come pure le stele del tipo Ic accanto alia valle del fiume Quieto, ai confini settentrionali dell 'agro parent ino. Esempi di stele esegui-te con maggiore cura ed at tenzione del tipo IIa2, con il frontone profilato e gli acro-teri e con il rosone a rilievo, fanno sporadicamente la loro comparsa lungo la costa

occidentale dell'Istria e sono part icolarmente popolari e preferite nel periodo della dinastia giulio-claudia.

Le stele architet toniche con il frontone e il campo dell ' iscrizione incornicialo (НаЗ; eartina 8) sono presenti in maniera quasi uniforme nell ' intera Istria in tutte le epoehe della dominazione romana, in una eoncentrazione perö part icolarmente rilevante nella parte nordoccidentale dell 'agro parent ino in im vasto territorio intorno a Tar/Torre in relazione con i possedimenli imperiali che si estendevano in questo territorio. Tale tipo di stele, presente e popolare, fin dagli inizi dell 'im-pero, nei dinlorni di Tar/Torre, era propagato in linea di mass ima dalla meta del II e durante il III secolo dagli schiavi imperiali e dai liberti che lavoravano nel set-tore deH'amministrazione finanziaria, il fiseo. Questo fenomeno va messo in relazione con l'islituzione dell'ufiicio subprocurator io preposlo a l l 'amminis-trazione dei beni imperiali nel territorio intorno a Parenzo.

Nell'agro della colonia di L i e s t e e nelPIstria sel tentr ionale si distingue per la sua proporzionale frequenza un gruppo di stele archi te t toniche (IIa2-3, I lbl) con la rappresentaz ione di un delfino negli acroteri del frontone: tale motivo non si r iscontra sulle stele di Pola, ment re a Parenzo compare in quanti tä relativamente modesta (nn. cat. 68, 82, 90, 94). Nell'agro di Parenzo sulla stele con gli acroteri e con la cima del frontone sporgente dalla cornice re t tangolare del monumento ( I lb l , n. cat. 82), si pub notare lo spostamento della figura del delfino che entra nel frontone, e eib rappresenta un interessante miscuglio di influssi delle maesl ranze scalpelline di Trieste e di quelle di Parenzo. Le stele con il frontone decorate col motivo del delfino, sull 'area sotto gli influssi della eerchia scalpellina tergestina, vengono datate dall 'ultimo quarto del I sec. a. C. alia meta del I sec. d. C.

Le stele architet toniche con il frontone ed i pilastri (IIb; carline 9-10) si t rovano al terzo posto sulla seala della popolarita delle stele nelPIstria romana, dope i tipi la e ПаЗ; i loro eommitttenti fanno parte di categoric social] molto diver-sifieate (schiavi, liberti, colonisti italici, abitanti autoctoni histri, soldati), r imanen-do comunque sempre nell 'ambito di una situazione palr imoniale media. II perio­do di massima popolarita delle stele eon il frontone cd i pilastrini e limitato all 'e-poca giulio-claudia e le troviamo sparse in maniera uniforme sia negli ambienti urbani che in quelli rurarli dell'Istria.

Le stele col ritratto e con Pedicola ret tangolare (Hdl ; car t ina 11), le piü fre-quenti nel periodo della dinastia giulio-claudia e poi di quella flavia, sono pro-porzionalmente le piii numerose negli ambienti histri del l 'entroterra e della parte set tentrionale dell 'Istria. Negli ambienti urbani sono in proporzione decisamente meno frequenti, e quand 'anche compaiono nelle colonic allora si presentano come opere preva lentemente monumenta l i , cioe stele col ritratto spiecatamente grandi, con due o anche tre edicole (IId3; cartina 13), commiss ionate genera lmente da cit-tadini di origini modeste, successivamenle arricchitisi , legati tramite Pistituto clientelare con l 'aristocrazia municipale , i quali , pur non essendo nella possibilita di accedere al ceto sociale decurionale aspiravano s icuramente al r iconoscimento di uno status sociale superiore.

Le stele col ritratto e con Pedicola semicircolare (IId2; cart ina 12) sono una caratteristica del l 'ambiente microregionale di Gallesano duran te la pr ima meta del I sec. d. C. Л Gallesano, nell 'entroterra rurale dell 'agro della colonia di Pola, tra

i monumen t i sepolcrali si puö notare in genere u n a quanti tä re la t ivamente domi­nante di stele appar tenent i a vari tipi e accanto alle stele col ritratto e con l 'edico-la semicircolare, nel lo stesso stretto ambito territoriale e nel l 'ambiente sociale dei liberti e dei coloni net tardo periodo del II e del III secolo si distinguono le stele col ritratto nel frontone (IId4; cartina 14).

Infine, se si considerano i ceti sociali ai quali appar tenevano i committenti delle stele in Histria, not iamo che sul territorio delle colonie romane si puö par-lare di un ceto sociale med iamen te ricco, costituito da colonisti italic! e da liberti, piü r a r amen te da soldati (il che e owio , visto che in Histria i soldati ed i veterani rappresentavano appena una piccola parte della popolazione), ment re nell 'en-troterra della penisola, meno romanizzato, fuori dagli agri coloniali, le stele trovarono larga applicazione nelle comunitä composte dagli abitanti autoctoni histri, in par t icolare nel pr imo periodo del principato, al t empo della dominazione di Augusto e di Tiberio. L'aristocrazia municipale commissionava per se stessa monumen t i notevolmente piü elaborati e costosi e di conseguenza non riscontr-eremo i nomi dei suoi appartenent i sulle stele dell'Histria romana , eccetto il n o m e di qualche ra ro seviro augustale.

POPIS PRILOGA

1. Prilog 1, Stele r imske Histrije, statistika 2. Prilog 2, Kronologija stela u Histriji (prema administrativno-teri tori jalnim

cjelinama): Pola, Parentium, sjeverna Istra, Tergeste 3. Prilog За, Kronologija stela u Histriji (ukupno) 4. Prilog 3b, Kronologija stela u Histriji (ukupno, grafički prikaz) 5. Prilog 4, Grafikon kronološke zastupljenosti stela u Histriji 6. Karta 1, Pravokutne stele (Ia) 7. Karta 2, Stele zaobljena vrha (lb) 8. Karta 3, Jednostavne stele trokutasta vrha (Ic) 9. Karta 4, Piramidalno formirane stele (Id)

10. Karta 5, Jednostavne stele s uokvirenim natpisnim poljem (If) 11. Karta 6, Arhitektonske stele s vratima i zabatom (Hal) 12. Karta 7, Arhitektonske stele sa zabatom, neuokvirena natpisna polja (Ila2) 13. Karta 8, Arhitektonske stele sa zabatom i uokvi renim natpisnim poljem (ПаЗ) 14. Karta 9, Arhitektonske stele sa zabatom i pilastrima, neuokvirena natpisna

polja ( I lbl ) 15. Karta 10, Arhitektonske stele sa zabatom, pi lastr ima i uokvirenim natpisnim

poljem (IIb2) 16. Karta 11, Portretne stele s pravokutnom edikulom (I ldl) 17. Karta 12, Por t re tne stele s polukružnom edikulom (IL12) 18. Karta 13, Portre tne stele s više edikula (IId3) 19. Karta 14, Portre tne stele s portretom u zabatu (11(14)

PRILOG 1 STELE RIMSKE HISTRIJE statistika

Pula Poreč sj. Istra Trst ukupno Nadgrob. spom. ukupno 690 128 205 265 1.287 Broj stela ukupno 125 54 77 49 305 Broj tipol. odred, stela 78 50 60 41 229 Broj tipol. neodred. stela 47 4 17 8 76 Jednost. pravokutne stele 15 10 21 17 63 Jednost. st. zaob. vrha 8 - 1 5 14 Jednost. st. trokut, vrha 1 6 2 - 9 Piramidalne stele - - 2 - 2 Terminac. pravokut. stele 13 - - 2 15 Terminac. st. zaob. vrha 8 - 2 8 18 Terminac. st. trokut, vrha 1 - - - 1 Jednost. stele uokvir. natp. p. 6 2 1 - 9 Arhitek. st. s vratima - 1 - - 1 Arhitek. st. sa zabatom 2 8 7 1 18 Arn. st. sa zab. i uokvir. n. p. 6 12 8 2 28 Arn. st. sa zab. i pilastrima 7 9 4 2 22 Arh.st. sa zab.pilast. i uokv. n. p. 2 1 3 Portret, st. s pravokut. edikul. 4 1 9 1 15 Portret, st. s polukr. edikul. 2 - 1 - 3 Portret, st. s više edikula 1 1 1 2 5 Portret, st. s portr. u zabatu 2 1 - - 3

PRILOG 2 RRONOLOGIJA STELA U HISTRIJI (prema administrativno-teritorijalnim cjelinama)

Pola

2.pol.I.st. pr.Kr.-l.čet. I.st.pos.Kr.

l.pol.I.st. 2.pol.I.st. II. st. kraj Il-III.st.

Jednostavne pravokut. st. 9 4 (I. st.) 2

Jednost. st. zaob. vrha 6 2

Jednost. st. trokut, vrha 1

Piramidalne stele

Terminac. pravokut. st. 13 (I. st.)

Terminac. st. zaob. vrha 8 (I. st.)

Terminac. st. trokut, vrha 1

Jednostavne stele uokvir. natp. polja 1 1 4

Arhitek. st. s vratima

Arhitek. st. sa zabatom 1 1

Arh. st. sa zabatom i uokvir. n. p. 1 1 2 2

Arh. st. sa zabatom i pilastrima 6 1

Arh. st. sa zab. pilast. i uokv. n. p. 1 1

Portret, st. s pravokutn. edikulom 2 2

Portret, st. s polukruž. edikulom 2

Portret, st. s više edikula 1

Portret, st. s portr. u zabatu 2

Parentium

sredina-3. četvrti, st. pr.Kr.

2. pol. I.st. pr.Rr.-l.čet I.st.pos.Kr.

l.pol.I.st. 2.pol.I.st. kraj II-Ill.st.

Jednostavne pravokut. st. 1 7 1 (1. St.) 1 Jednost. st. zaob. vrha Jednost. st. trokut, vrha 6 Piramidalne stele Terminac. pravokut. st. Terminac. st. zaob. vrha Terminac. st. trokut, vrha Jednostavne stele uokvir. na tp . polja

2

Arhitek. st. s vra t ima 1 Arhitek. st. sa zabatom 5 3 (I. st.) Arh. st. sa zabatom i uokvir. n. p.

1 2 (I. st.) 2 7

Arh. st. sa zabatom i pilastrima

1 7 (I. st.)

Arh. st. sa zab. pilast. i uokv. n. p. Portret, st. s pravokutn. edikulom

1

Portret, st. s polukruž. edikulom Portret, st. s više edikula 1 Portret, st. s portr. u zabatu 1

Sjeverna Istra

sredina-3. četvrti , st. pr.Kr.

4. četvrt.I.st pr.Kr.-l.čet t.st.pos.Kr.

l.pol.I.st. 2.pol.I.st. kraj Il-III.st.

Jednostavne pravokut. st. 16 5 2 Jednost. st. zaol). vrha 1 Jednost. st. trokut, vrli a 2 Piramidalne slete 2 Terminac. pravokut. st. Terminac. st. zaob. vrha 2 a . st.) Terminac. st. trokut, vrha Jednostavne stele uokvir. nalp. polja

1

Arhitek. st. s vratima Arhitek. st. sa zabatom 3 4 Arh. st. sa zabatom i uokvir. n. p.

1 5 1 2

Arh. st. sa zabatom i pilastrima

4

Arh. st. sa zab. pilast. i uokv. n. p .

1

Portret, st. s pravokutn. edikulom

1 6 2

Portret, st. s polukruž. edikulom

1

Portret, st. s više edikula 1 Portret, st. s portr. u zabatu

Ter geste

l.pol.-3. četvrt.

I. st.pr.Rr.

4. četvrt. I. st.pr.Rr.-l.čet. I.st.

pos.Kr.

l.pol.I.st. 2.pol.I.st. II-III.st.

Jednostavne pravokut. st. 2 , 8 5 2 Jednost. st. zaob. vrha 1 3 (I. st.) Jednost. st. trokut, vrha Piramidalne stele Terminac. pravokut. st. 2 a. st.) Terminac. st. zaob. vrha 8 П. st.) Terminac. st. trokut, vrha Jednostavne stele uokvir. natp. polia Arhitek. st. s vrat ima Arhitek. st. sa zabatom 1 Arh. st. sa zabatom i uokvir. n. p. 2 Arh. st. sa zabatom i pilastrima 1 1 Arh.st. sa zab.pilast. i uokv. n. p. Portret, st. s pravokutn. edikulom 1 Portret, st. s polukruž. edikulom Portret, st. s više edikula 2 Portret, st. s portr. u zabatu

PRILOG За KRONOLOGIJA STELA U HISTRIJI (ukupno)

l.pol.-3. četvrt.

I.st. pr.Kr.

2. pol.I.st pr.Kr.-

l.čet.I.st. pos.Kr.

l.pol. I.St.

2.pol. I.st.

II. s t . II.-TTI. st.

Jednost. pravok. st. 4 0 13 Jednost. st. zaob. vrha Jednost. st. trok. vrha Piramid. stele Terminac. pravok. st. Termin, st. zaob. vrha Termin, st. trok. vrha Jednost. st. uokvir. natp. polja Arhitek. st. s vrat ima Arhitek. st. sa zabatom

15 (I. s U

18 (1. s U

Arh. st. sa zabatom i uokv. n. n.

10 1 1

Arh. st. sa zabatom i pi lastr ima Arh. st. sa zab. pilast. i uokv. n. p. Portret, st. s pravok. edikulom

10

Portr. St. s polukr.

_exL Portret, st. s više ed. Portret, st. s portr. u zabatu

PRILOG 4 Grafikon kronološke zastupljenosti stela u Histriji

100. - 25.pr.Kr.

50.pr.Kr. - 25.pos.Kr.

1. - 50.

50. - 100.

100. - 300.

KARTA 6 Arhitektonske stele s

vratima i zabatom (Hal)

Zambratija

aTElDIVS DONAT VS TtiDlAZOSIMAVF

T£iö/0 EVLMENO FILIO

:oo

150

100

10 Liri il

KARTA 12 Portretne stele s polukružnom

edlkulom (IIcl2)

Galižana

UDC 9 0 L 5 " > / 6 " ( 4 9 7 - 5 ) h t r a >

RANOSREDNJOVJEKOVNA MASOVNA GROBNICA ISPRED VANJSKIH ZIDOVA GRADINE

MONKODONJA U ISTRI

Bernhard HANSEL, Kristina MIHOVILIĆ, Biba TERŽAN i Barbara TEßMANN

Izvorni znanstveni članak

Bernhard Hansel, Biba Teržan, Barbara ТејЗтапп Institut für Prähistorische Archäologie

Freie Universität Berlin Altensteinstr. 15

D - 14195 Berlin Kristina Mihov i lie

Arheološki muzej Istre Carrarina 3

Pula HR

U radu je prikazan nalaz dvaju nakupina ljudskih kostiju, u podnožju vanjskog lica bedema rano i srednjobron čan o dobnog gf ndin s k og n as e lja Monkodonje. Nalazi su opredijeljeni kao masovna grobnica, na osnovu položaja koštanih ostataka te antropološkom analizom. Na osnovi skromnih popratnih nalaza datirani su u razdoblje 6. i 7. stoljeća.

Zajednička suradnja i iskopavanja proteklih godina između muzeja u Puli i Slobodnog sveučilišta u Berlinu na rano i srednjobrončanom pro-tourbanom naselju Monkodonja kod Rovinja, na zapadnoj obali Istre (SI. 1), dala su već nekoliko neuobičajenih otkrića. Tu svakako spadaju i dvije nakupine kostiju pronađene neposredno izvan utvrde u podnožju vanj­skoga zida, koje su ovdje, sklonjene nakon jednog srednjovjekovnog masakra. O njima će biti riječ u daljnjem tekstu.

Rrončanodobna utvrda je već nekoliko puta opisana na drugim mjes­tima (Hansel i drugi 1997; Teržan i drugi 1999; Mihovilić i drugi 2002) tako da ona ovdje više neće biti razmatrana. Napomenut ćemo samo da se