Numizmatička građa iz fundusa Muzeja hvarske baštine / Numismatic Material of the Hvar Heritage...

I N C C 2 0 1 0

6. MEĐUNARODNOGA NUMIZMATIČKOG KONGRESA U HRVATSKOJ

OF THE 6 INTERNATIONAL NUMISMATIC CONGRESS IN CROATIAth

Rijeka, MMXI.

Sveučilište u Zadru, Zadar, Hrvatska, 26.-29. rujna 2010.

University of Zadar, Zadar, Croatia, September 26-29, 2010

Under the auspices of the Academy-Department of Social Sciences

of the Croatian Academy of Sciences and Arts

Pod pokroviteljstvom Razreda za društvene znanostiHrvatske akademije znanosti i umjetnosti

HRVATSKO NUMIZMATIČKO DRUŠTVOTHE PONTIFICAL INSTITUTE OF MEDIAEVAL STUDIES

SVEUČILIŠTE U ZADRU

6

GLAVNI UREDNIK / CHIEF EDITORRed. prof. dr. sc. Julijan Dobrinić

RECENZENTIMr. sc. Luka Bekić, Međunarodni centar za podvodnu arheologiju, Zadar

Prof. dr. sc. Zdenko Brusić, Odjel za arheologiju Sveučilišta u ZadruDr. sc. Martin Dimnik, Pontifi cal Institute of Mediaeval Studies, Toronto, Canada

Edgar Fabry, Hrvatsko numizmatičko društvo, ZagrebDr. sc. Ivo Fadić, Muzej antičkog stakla, Zadar

Dr. sc. Karla Gusar, Odjel za arheologiju Sveučilišta u ZadruDoc. dr. sc. Mato Ilkić, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru

Prof. dr. sc. Peter Kos, Narodni muzej SlovenijeDr. sc. Davor Margetić, Hrvatsko numizmatičko društvo, Zagreb

Dr. sc. Ivan Mirnik, Arheološki muzej u ZagrebuTomislav Šeparović, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split

FINANCIJSKA PODRŠKA / FINANTIAL SUPPORTMinistarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske

GRAFIČKA PRIPREMA / ELECTRONIC TYPEFACEIO d.o.o. Rijeka

Naklada 200 primjeraka / Printed in 200 copies

CIP - Katalogizacija u publikacijiS V E U Č I L I Š N A K N J I Ž N I C A R I J E K A

UDK 737(063)

MEĐUNARODNI numizmatički kongres uHrvatskoj (6 ; 2010 ; Zadar)INCC 2010 : zbornik radova 6. međunarodnoganumizmatičkog kongresa u Hrvatskoj, Zadar, 26.-29.rujna 2010. =proceedings of the 6th InternationalNumismatic Congress in Croatia, Zadar, September 26-29, 2010 / <organizatori Hrvatsko numizmatičko društvo,Zagreb, Th e Pontifi cal Institute of Mediaeval Studies,Toronto, Kanada, Sveučilište u Zadru, University of Zadar;glavni urednik Julijan Dobrinić>. - Rijeka: Hrvatskonumizmatičko društvo, 2011. - (Acta numismatica)

Bibliografi ja iza svakog poglavlja. - Sažeci na više jezika.

I. Numizmatika -- Zbornik

120822088

ISBN 978-953-55228-1-2

301

Numizmatička građa iz fundusa Muzeja hvarske baštine

E. Visković, Hvar, HrvatskaM. Ilkić, Zadar, Hrvatska

Sažetak: U Muzeju hvarske baštine čuva se mnogobrojna i raznovrsna numizmatička građa. Slabo je poznata široj znanstvenoj javnosti. Najstariji novac pripada razdoblju grčke kolonizacije. Slijede monete Rimskoga carstva. Iz razdoblja srednjega vijeka datiraju kovanice Venecije, Napulja, Kotora. U zbirci je i do sada nepoznata vrsta akče Sulejmana I. Novome vijeku pripada novac iz različitih područja Italije. Među inim, zastupljene su i francuske kovanice te one iz Dubrovnika. Ključne riječi: Hvar, Muzej hvarske baštine, numizmatika, antika, srednji vijek, novi vijek.

Muzej hvarske baštine središnja je kulturna ustanova na otoku Hvaru. Zaslugom dr. Nike Dubokovića Nadalinija Općina Hvar je 1950. osnovala Historijski arhiv, sa ciljem organiziranog obavljanja kulturnih djelatnosti. Arhiv je proširivao svoju djelatnost, i to prema organiziranju zaštite spomenika, osnivanju muzejskih zbirki, stvaranju knjižnice i sakupljanju dokumentacije. On je 1965. preregistriran te je postao Centar za zaštitu kulturne baštine otoka Hvara, sa zadatkom obavljanja arhivske, muzejske i konzervatorske djelatnosti. Promjenom zakona i propisa o kulturnim ustanovama u Hrvatskoj centar je bio reorganiziran. Primarnom djelatnošću istaknuta je muzejska, pa je 2002. preimenovan u Muzej hvarske baštine. Njegov središnji kompleks nalazi se u ljetnikovcu Hanibala Lucića, izgrađenom 1530. godine. Smješten izvan gradskih zidina, spomenik je renesansne ladanjske arhitekture. U njemu su razne zbirke, a numizmatička je jedna od većih.1 No, pošto je izložbeni prostor neadekvatan, zbirka nije izložena ni sustavno obrađena. Samo je dio numizmatičke građe inventariziran. S obzirom na to da je većina primjeraka pribavljena donacijama, nažalost uglavnom im se ne zna točno mjesto nalaza ni arheološki kontekst.2

Otok Hvar je naseljen od prapovijesti, ali u pisanu povijest ulazi 385./384. pr. Kr., kada na njemu Grci s otoka Parosa u Egejskom moru osnivaju koloniju na mjestu današnjeg Staroga Grada (Pharos). Parane je u tom kolonizatorskom činu pomogao Dionizije Sirakuški koji je na početku 4. st. pr. Kr. osnovao koloniju na Visu (Issa),

1 Dozvolu za objavu numizmatičke građe dobili smo od Marinka Petrića, kustosa Muzeja hvarske baštine, na čemu mu se najljepše zahvaljujemo, kao i Tomislavu Biliću, Ivanu Mirniku te Tomislavu Šeparoviću za posudbu teško dostupne stručne literature. Također, najljepše se zahvaljujemo i Slobodanu Srećkoviću, koji je opredijelio tursku akču.

2 Muzej hvarske baštine - povijest muzeja (http://mhb.mdc.hr/muzej.aspx?id=15, (18. siječnja 2011.).

302

koja je bila njegovo trgovačko i vojno središte na Jadranu. No, već godinu dana nakon osnutka kolonije Pharos, kako nam opisuje Diodor Sicilski, starosjedioci su napali mladu grčku koloniju. Pozvali su u pomoć autohtonce sa susjednog kopna, te su zajedno krenuli na Pharos. Grci se sami nisu mogli obraniti, pa su zatražili pomoć u Lissosu, gdje je bilo sjedište Dionizijeva namjesnika. On je odmah poslao fl otu trijera, pa su Grci izvojevali pobjedu.3 Iz toga ranog razdoblja monetarne djelatnosti u Muzeju hvarske baštine čuva se nekoliko kovanica iz 4. i 3. st. pr. Kr., među inim i farski novac s prikazom Artemide na aversu i koze na reversu (kat. br. 1).

Pharos je živio autonomnim životom sve do oko 235. pr. Kr., kada dospijeva pod upravu države Ilira. Tijekom Prvog ilirskog rata, godine 229. pr. Kr. grad su osvojili Rimljani te su ga predali na upravu Demetriju Hvaraninu, bivšem ilirskom vojskovođi. Savezništvo Rima i Demetrija nije dugo trajalo pa su Rimljani protiv njega pokrenuli Drugi ilirski rat 219. pr. Kr., u kojem je Demetrije, nakon poraza kod Pharosa, pobjegao u Makedoniju k Filipu V.4 Nakon toga je Pharos egzistirao pod zaštitom Rima sve do ulaska u sastav rimske pokrajine Ilirik sredinom 1. st. pr. Krista. Iz ranog razdoblja pod dominacijom antičke vojne velesile datiraju uobičajeni Augostovi bakrenjaci, i to as iz kovnice u Rimu (kat. br. 2) i jedan iz kolonije Nemausus (kat. br. 3). U kasnoj antici, vjeruje se, formirano je novo naselje na zapadnoj strani otoka, tj. na području današnjega grada Hvara. Također, veliki broj rimskih villa rustica govori o dobroj naseljenosti otoka. U posljednjim arheološkim istraživanjima sve više se otkriva značenje kasnoantičkog Hvara.5 Tijekom vremena njegova je važnost rasla, prvenstveno zbog svog povoljnog pomorskog položaja. Novac iz 3. i 4. st. dosta je brojan. Izdvajamo barbarsku imitaciju antoninijana6 približno iz sredine 3. st. (kat. br. 4) te primjerke iz razdoblja vladavine Konstantina Velikog i njegovih sinova (kat. br. 5-8). Riječ je o emisijama koje su vrlo brojne diljem Rimskog carstva, kao i nešto kasnije monete Valentinijana I. i Valenta (kat. br. 9-10).

Srednji vijek na Hvaru obilježen je stalnim previranjima i promjenama vlasti, kao uostalom i u cijeloj Dalmaciji. Međutim, u tom razdoblju počinje se razvijati jezgra komunalnog razvitka, koje je opstala sve do kraja 18. st. Konstantin Porfi rogenet u 10. st. spominje otok Hvar kao dio Neretljanske kneževine, pod čijom vlašću je ostao tri stoljeća.7 U 11. st. bio je dio srednjovjekovne hrvatske kraljevine. Potom se izmjenjuje vlast hrvatsko–ugarskih kraljeva, bizantskih careva i mletačkih duždeva. Smrću bizanskog cara Emanuela Komnena 1180., vratio se pod vlast hrvatsko–ugarskoga

3 Čače 1994, str. 33–54.4 Kirigin 2003, str. 34.5 Katić 2003, str. 19–49. 6 Barbarske imitacije rimskog novca dosta su česte u Panoniji. O Tome vidjeti u: Demo 1984, 177-182. 7 Novak 1972, str. 44.

303

kralja. Međutim, Mađari nisu previše marili za pomorski dio svoje države. Omišani su u svojim borbama s Venecijom sve više gusarili i time ometali trgovinu, pa su se dalmatinski gradovi okretali Veneciji tražeći zaštitu. Slijedeći primjere susjednih gradova, Hvarani su u veljači 1278. donijeli odluku o stupanju pod mletačku upravu. Tim činom je započeo uspon Hvara, jer je svojim povoljnim pomorskim položajem postao jedan od važnijih gradova Mletačke republike.8 Sredinom 14. st. otok Hvar je opet postao dio hrvatsko–ugarske države. Međutim, nakon smrti Ludovika I. Velikoga rasplamsale su se prijestolne borbe između zakonitog ugarsko–hrvatskog kralja Žigmunda Luksemburškog, bosanskog vladara Stjepana Tvrtka i napuljskog protukandidata Ladislava. Posljednji od navedenih je 1403. g. čak okrunjen za hrvatskog kralja u Zadru, ali je najzad, uvidjevši uzaludnost daljnje borbe, 1409. g. Veneciji prodao svoja prava na Dalmaciju. Do 1420. dalmatinski gradovi su jedan za drugim priznali mletačku vlast.9 Iz razdoblja srednjovjekovlja u Muzeju hvarske baštine čuva se raznovrstan novac. Primjerice, to je anonimni gradski folar Kotora (kat. br. 13), venecijanski srebrnjak Andrea Dandola (kat. br. 30) te bakrenjaci napuljskog kralja Ferdinanda I. Aragonskog (kat. br. 19-21).

Uslijedilo je razdoblje dugo skoro 100 godina - uvertira hvarskom ranom novom vijeku. Obilježava ga stalni pritajeni sukob između vlastele i plemića, a sve zbog prava i povlastica, moći i nadzora nad komunalnom blagajnom. Godine 1510. izbila je pobuna pučana predvođena Matijom Ivanićem, podrijetlom iz Vrbanja na Hvaru. Buna je trajala četiri godine. Ugušena je tek intervencijom providura Capella. No, on nije uspio uhvatiti Matiju Ivanića, koji je već prije providurova dolaska pobjegao u Krajinu. Najzad se sklonio u Rim, gdje je 1522. ili 1523. g. umro.10 Sukob je samo nakratko usporio gospodarski i kulturni uzlet Hvara. U godinama nakon ugušenja pobune pučana pa sve do turske provale 1571. grad je doživio prosperitet, postavši značajnom lukom mletačke fl ote na Jadranu. Iz toga razdoblja u Muzeju hvarske baštine čuva se vrlo rijetka akča sultana Sulejmana I. Zakonodavca (kat. br. 45). Srebrnjak potječe iz kovnice Sidrekapsi. U numizmatičkoj literaturi, u kojoj je sustavno obrađen turski novac, ta vrsta sitnog srebrnjaka nije zabilježena. Na tome podatku zahvaljujemo vrsnom numizmatičaru, Slobodanu Srećkoviću.11 Ta kovanica ujedno nagovještava osmanlijsku najezdu. Naime, 19. kolovoza 1571. grad je napala turska fl ota pod zapovjedništvom Uluz–Alije i Karakoce.12 Osmanlije su

8 Novak 1972, str. 44–49.9 Novak 1972, str. 73–75. 10 Čoralić 1995, str. 82.11 U interpretaciji natpisa pomoć nam je pružio Amer Sulejmanagić, na čemu mu najljepše zahvaljujemo. Prema njemu

na aversu je natpis: SULEJMAN BIN SELIN HAN AZZA NASRUHU 926 (Sulejman sin Selima kana - neka je pomoć Njegova (Božja) sveta 926), dok na reversu piše HULLIDE MÜLKEHU DAREBE SEDERKISI (neka mu je gospodstvo dugotrajno (stalno) - kovano u Sidrekapsi).

12 Novak 1972, str. 106; Čoralić 1995, str. 84; Tudor 1995, str. 7.

304

pred Hvar doplovili sa 73 broda. Spalili su kuće, arsenal, kneževu palaču, komunalnu kancelariju, arhiv, sve crkve i samostane.13 Nekoliko mjeseci nakon turskog napada, na početku 1572. Hvarom je harala kuga. Umrlo je dvije trećine stanovnika.14 Nesrećama tu nije bio kraj. Prvog dana listopada 1579., i to u rano jutro, grom je udario u skladište baruta na tvrđavi. Lančane eksplozije rastrgale su utvrdu, a po gradu su se razletjeli njezini kameni dijelovi, oružje, drvene grede, ali i ljudski ostaci. Većina stambenih kuća i javnih zgrada bila je uništena ili oštećena. No, Hvar se oporavio od razaranja na kraju 16. st., te se u sljedećem stoljeću pojavio kao bogat grad s uspješnim gospodarstvom. Dok je na dalmatinskoj obali bjesnio Kandijski rat, njegove posljedice nisu se bitno odrazile na Hvar. Jedino je povećano naseljavanje istočnog dijela otoka, i to od izbjeglica koji su bježali sa zaraćenih područja. Tijekom 18. st. Venecija je sve više gubila utrku sa zapadnim svijetom, a s njom su propadali i dalmatinski gradovi, pa tako i Hvar. Njegovi kneževi su se željeli u dvije godine službe što više obogatiti, pa je to razdoblje obilježeno zloporabom vlasti. Ukinuto je slobodno raspolaganje novcem. Svi novčani viškovi Hvara poslani su u Veneciju.15 Posljednji udarac komuna je doživjela sredinom 18. st., kada je sjedište mletačke fl ote na Jadranu premješteno iz Hvara u Kotor.16 Hvar je postao običan grad u zapuštenoj Dalmaciji. Mletačka republika bila je na samrti. Dokrajčio ju je Napoleon Bonaparte pobjedama u sjevernoj Italiji 1796. godine. Posljednja sjednica Velikog vijeća održana je 13. svibnja 1797. godine. Austrija je zauzela Hvar 26. srpnja 1797., kada vlast Venecije nad otokom prestaje zauvijek. Mirom u Campoformiju 18. listopada 1797. Mletačka Republika je i službeno prestala postojati.17 Iz tog burnog razdoblja u muzeju se nalazi i novac iz novoga vijeka. Osim kovanica iz različitih područja Italije (kat. br. 14-18, 22-29, 31-39), zastupljeni su bakrenjaci iz Francuske (kat. br. 40-42) i Poljske (kat. br. 44). Među inim, tu su i kasne kovanice Dubrovačke Republike (kat. br. 11-12).

Dakle, u Muzeju hvarske baštine čuva se mnogobrojna i raznovrsna numizmatička građa. Najstariji novac pripada razdoblju grčke kolonizacije (kat. br. 1). Slijede Augustove kovanice (kat. br. 2-3) te brojne kasnoantičke monete (kat. br. 5-10). Oko sredine 3. st. nastala je barbarska imitacija antoninijana (kat. br. 4). Osim venecijanskih srebrnjaka (kat. br. 30) i napuljskih bakrenjaka (kat. br. 19-21), srednjem vijeku pripada i kovanica iz Kotora (kat. br. 13). Tu je i nova vrsta akče Sulejmana I. (kat. br. 45). Osim kasnih dubrovačkih kovanica (kat. br. 11-12), iz novoga vijeka je i različiti talijanski novac (kat. br. 14-18, 22-29, 31-39) te onaj iz Francuske (kat. br. 40-43) i Poljske (kat. br. 44). Ovim člankom, u kojemu smo

13 Tudor 1995, str. 7.14 Novak 1972, str. 107.15 Commissiones et relationes, 161–238.16 Tudor 1995, str. 9.17 Čoralić 1995, str. 87.

305

prikazali samo dio dosad neobjavljene numizmatičke građe iz Muzeja hvarske baštine, želimo pridonijeti poznavanju optjecaja novca na području istočne obale Jadrana, i to u razdoblju posljednja približno dva i pol tisućljeća.

Literatura: [1] Brunšmid 1898; J. Brunšmid, Inschrift en und Münzen der griechischen Städte

Dalmatiens, Wien, 1893. [2] CNI; Corpus Nummorum Italicorum III, VI-VIII, XVII, XX, Roma. [3] Commissiones et relationes; Commissiones et relationes Venetae (Mletačka

uputstva i izvještaji), sv. VII, (od 1621. do 1671.), ur. G. NOVAK, Zagreb, JAZU.

[4] Čače 1994; S. Čače, Prilozi raspravi o osnivanju grčkih naseobina na Jadranu u 4. stoljeću pr. Kr., Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 33(20), Zadar, 1993./1994., 33-54.

[5] Čoralić 1995.; L. Čoralić, Otok Hvar u prošlosti, u: Otok Hvar, Zagreb, 1995., 72-93.

[6] Demo 1984; Ž. Demo, O nekim primjerima imitiranja antičkoga novca na osnovi nalaza iz slavonsko-srijemskog prostora, Arheološka istraživanja u istočnoj Slavoniji i Baranji, Znanstveni skup, Vukovar, 6.–9. listopada 1981., Izdanja Hrvatskog arheološkog društvaa, 9, Zagreb., str. 175-199.

[7] Dimnik & Dobrinić 2008; Dimnik & Dobrinić, Medieval Slavic Coinages in the Balkans. Numismatic History and Catalogue, London 2008.

[8] Dobrinić 2002; J. Dobrinić, Novci dalmatinskih i sjevernoalbanskih gradova u srednjem vijeku, I dio, Acta Numismatica, Rijeka 2002.

[9] Dolenec 1993; I. Dolenec, Hrvatska numizmatika, Zagreb, 1993. [10] Gadoury, Droulers 1978; V. Gadoury, F. Droulers, Monnaies royales françaises

1610-1792, Monte-Carlo, 1978. [11] Katić 2003; M. Katić, Kasnoantički grad na Jadranu - primjer grada Hvara,

Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 38, Split, 2003., 19-49.[12] Kirigin 2003; B. Kirigin, Pharos: an archaeological guide, Stari Grad, Centar za

kulturu, 2003. [13] Muzej hvarske baštine; http://mhb.mdc.hr/muzej.aspx?id=15 (18. siječnja

2011.)[14] Novak 1972; G. Novak, Otok Hvar, Zagreb, 1972. [15] RIC; Roman Imperial Coinage, I, VII-IX, London. [16] Srećković 2003; S. Srećković, Akches. Süleyman I Kanunî (Vol. 3), Beograd

2003.

306

[17] World Coins 1601-1700; Standard Catalog of World Coins 1601-1700, Iola, Wisconsin, 1996.



[20] Tudor 1995; A. Tudor, Stambena arhitektura grada Hvara u 17. i 18. st., magistarski rad, rukopis, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1995.

1. Far (Pharos), 4./3. st. prije Kr., AE,

18 mm.

Av. Glava Artemide, ulijevo.

Rv. Koza, ulijevo.

Lit. Brunšmid 1898., 58.

2. August (27. prije Kr. – 14. poslije

Kr.), as, 27 mm, Rim. Inv. br. 408.

Av. [CAESAR AVGVS]T PONT

MAX TRIBVN IC POT. Glava,

udesno.

Rv. [--- III VIR] A A A F [F]. U

središtu S C.

Lit. RIC I (?)

3. August, AE, 25 mm, Nimes

(Nemausus)., nakon 10. Poslije Kr.

Inv. br. 411.

Av. [---]/DIVI [F]. Glave Agripe,

ulijevo i Augusta, udesno.

Rv. COL [NEM]. Vidljiv je dio

krokodila, udesno.

Lit. RIC I (?)

Katalog:

307

4. Barbarska imitacija (krivotvorina)

antoninijana, 13 mm, oko sredine 3.

st. Inv. br. 400.

Av. [---]. Glava sa zrakastom

krunom, udesno.

[---]. Rv. Stilizirani prikaz stoječeg

Jupitera s munjom i žezlom,

ulijevo.

Lit. –

5. Konstantin Veliki (307.-337.), AE

3, 17 mm, Siscija (321.-324.). Inv.

br. 416.

Av. CONSTAN-TINVS AVG.

Ovjenčana glava, udesno.

Rv. D N CONSTANTINI MAX

AVG. Unutar vijenca VOT/XX.

Ispod ESIS, polumjesec s točkicom.

Lit. RIC VII, 168.

6. Razdoblje Konstantina Velikog. AE

3, 20 mm, Kizik (Cyzicus), 330.,

334. Inv. br. 406.

Av. VRBS-ROMA. Poprsje Rome,

ulijevo.

Rv. Vučica s blizancima (Romul i

Rem), ulijevo. U odsječku SMKS●

Lit. RIC VII, 73.

7. Konstancije II. cezar (324.-337.),

AE 3, 18 mm, kovnica možda Rim.

Inv. br. 404.

Av. FL IVL CONSTANTIVS NOB

C. Ovjenčano poprsje, udesno.

Rv. [CL]O[R]-IA E[XERC]-ITVS.

Između dva vojnika su dva bojna

stijega. U odsječku [-(T?)].

Lit. RIC VII (?)

308

8. Konstant (337.-350.), AE 3, 15

mm, Kizik (337.-340.). Inv. br. 399.

Av. D N CONSTA-NS P F AVG.

Ovjenčana glava, udesno.

Rv. CLOR-IA EXERC-ITVS.

Između dva vojnika je bojni stijeg.

U odsječku SMKS

Lit. RIC VIII, 18.

9. Valentinijan I. (364.-375.), AE 3, 16

mm, Siscija (367.-375.). Inv. br. 395.

Av. [D N VALE]NTINI-ANVS P

F AV[G]. Poprsje s dijademom na

glavi, udesno.

Rv. SECVRITA[S]-REIPVBLICAE.

Viktorija s vijencem i palminom

grančicom, ulijevo. U polju lijevo R,

u odsječku ●ASISC.

Lit. RIC IX, 15.

10. Valent (336.-378.), AE 3, 18 mm,

Siscija (364.-367.). Inv. br. 402.

Av. D N VALEN-S P F AVG.

Poprsje s dijademom na glavi,

udesno.

Rv. CLORIA RO-MANORVM.

Car u vojnoj odori s labarom drži

za glavu zarobljenika koji kleći. U

odsječku [(?) SISC].

Lit. RIC IX, 5.

11. Dubrovnik, solad, 21 mm, 1720. Inv.

br. 496.

Av. CIVITAS –RAGVSII/1720.

Poprsje sv. Vlahe.

Rv. Isus stoji i blagoslivlja. S bočnih

strana su zvjezdice i dubrovački grb.

Lit. Dolenec, str. 47, br. 83 ili 84.

309

12. Dubrovnik, poludinarić, 24 mm,

1795. ili 1796. Inv. br. 502.

Av. PROT●REIP-RHACVSINE 17-

95 (ili 96). Sveti Vlaho.

Rv. DEVS●REFVG●-

●ET●VIRTVS●G● Isus stoji i

blagoslivlja.

Lit. Dolenec, str. 47, br. 85.

13. Kotor, anonimni gradski novac (11.-

14. st.), bakreni folar, 21 mm. Inv.

br. 440.

Av. CI●KT-ARI. Svetac.

Rv. S●TR-IFON. Sv. Trifun.

Lit. Dobrinić, 2002., 1.1.10.1;

Dimnik & Dobrinić 2008., str. 208,

7.1.1.3.

14. Bolonja, quattrino. Inv. br. 6.

Av. BON[O]/ (rozeta) NIA/

DOCE[T]. U odsječku 16[..].

Rv. Lav sa zastavom, ulijevo.

Lit. CNI X (?); World Coins 1601-

1700, str. 1129.

15. Bolonja, quattrino, 18 mm. Inv. br.

492.

Av. [BON]O/[NI]A/DOCE[T]. U

odsječku 17[..].

Rv. Lav sa zastavom, ulijevo.

Lit. CNI X (?); World Coins 1701-

1800, str. 976, br. 1.

16. Papa Klement XI. (1700.-1721.).

AE, 18 mm, probušen, Rim. Inv. br.

498.

Av. [---]. Poprsje udesno.

Rv. [CLEM XI P M A X]. U središtu

grb, poviše dva prekrižena ključa.

Lit. CNI XVII, 142 (?)

310

17. Đenova, cavalloto (soldi 4), 20

mm. Inv. br. 441.

Av. + DVX ET GV[B REIP

G]ENV. U središtu križ proširenih

krakova. U polju S – 4.

Rv. EX●PROBITATE ROB[VR

1736] O●M. U središtu prikaz sv.

Juraja.

Lit. CNI III., str. 470, br. 8.

18. Gorica, (za vrijeme Marija Terezija

?), soldo, 21 mm. Inv. br. 501.

Av. Grb s lavom i vodoravnim

poljima, gore kruna.

Rv. 1/SOLDO/17[..]/G. Dolje

rozeta.

Lit. CNI VI, str. 48, br. 73 (?);

World Coins 1701-1800, str. 665.

19. Ferdinand I. Aragonski (1458.-

1494.), AE, 18 mm, Napulj. Inv. br.

432.

Av. FERRANDVS●●●●REX.

Okrunjena glava, udesno.

Rv. EQVITAS●RE-GNI. Konj

udesno. Desno rozeta/T, u odsječku

tri rozete.

Lit. CNI XX, 1053 var.

20. Ferdinand I. Aragonski, AE,

Napulj. Inv. br. 11.

Av. FERRANDVS●●●●REX.

Okrunjena glava, udesno.

Rv. EQVITAS●REGNI. Konj

udesno. Desno orao, gore i dolje

kružić, u odsječku T između dvije

rozete.

Lit. CNI XX ?

311

21. Ferdinand I. Aragonski, AE,

Napulj.

Av. [---]. Okrunjena glava, udesno.

Rv. [EQVITA]S REGNI. Konj

udesno, desno orao, u odsječku T.

Lit. CNI XX ?

23. Filip IV. (1621.-1665.), AE, 27 mm,


Av. [PHILIPP] IIII [---]. Poprsje,

ulijevo.

Rv. [---]. U središtu križ, u

kutovima križići.

Lit. CNI XX ?

22. Filip II. (1554.-1598.), AE, 26 mm,


Av. [P]HILIP[P ---]. Poprsje,

udesno.

Rv. Nečitak.

Lit. CNI XX –

24. Filip IV., AE, 30 mm, Napulj. Inv.

br. 428.

Av. [PH]ILI[PPVS I]III●D●G].

Okrunjeno poprsje, ulijevo. Lijevo

štit, desno M/C.

Rv. [FIDEI CATHOLICE]

CVLTO[R]. U središtu je utvrda s

tri kule na kojoj je lav s mačem. U

polju 16-29.

Lit. CNI XX, str. 319, br. 503.

25. Filip IV., AE, 28 mm, Napulj.

Av. [PHILIP]PVS [IIII D G].

Poprsje, ulijevo. Desno M/C.

Rv. FID[EI CA]THOLICE●].

C[VLT]OR. U središtu je utvrda s

tri kule na kojoj je lav s mačem. U

polju [1]6-[..].

Lit. CNI XX -.

312

26. Karlo II. (1665.-1700.), grano, 26

mm, Napulj. Inv. br. 478.

Av. [CARO]LVS●I[I D G REX].

Poprsje, udesno. Desno križić.

Rv. SICILIAE●E[T HIERVSA].

Grb, iznad kruna.

CNI XX, 61-62, 122-125.

28. Ferdinand III., AE (due grani?), 29

mm. Inv. br. 484.

Av. FERD. D. G. SIC. R[EX]. Orao

raširenih krila. Lijevo G. L., desno

[C].

Rv. U središtu ukrasnog kružnog

polja VT/COMMO/DVS/[….].

Lit. World Coins 1701-1800, str.

684.

27. Ferdinand III. (1759.-1816.), AE (2

grani), 22 mm. Inv. br. 444.

Av. FERD. III. P. F. A. SICILIAR.

ET. HIER. REX. Okrunjena glava,

udesno. Dolje 1814.

Rv. Pegaz, ulijevo. Gore V-2, dolje

2 G.


1086, br. 44.

29. Ferdinand III., AE (due grani?), 26

mm. Inv. br. 482.

Av. FERD. D. G. [SIC.] REX. Orao

raširenih krila. Lijevo G. L., desno

C.

Rv. U središtu ukrasnog kružnog

polja VT/C[OMM]O/[D]VS/[….].


684.

313

30. Andrea Dandolo (1343.-1354.),

mezzanino di nuovo tipo, 12 mm.

Inv. br. 392.

Av. AN●DADVL – S M VENE-

DVX. Sv. Marko i dužd. U

odsječku F (?).

Rv. ●XPSE●RES VRESIT●●,

Krist.

Lit. CNI VII, str. 73, br. 28 (?).

31. Venecija, anonimno kovanje,

duo gazzette o grossetto, 19 mm.

Kovano prema zakonu od 10.

travnja 1570. Inv. br. 491.

Av. PAX TIBI MARCE EV M.

Krilati lav, ulijevo.

Rv. IVDITVM RECTVM. Justicija.

U odsječku ●II●

CNI VIII, str. 615, br. 465-468.

32. Alviž Močenigo (1570.-1577.),

sesino, o dopplo quattrino, 19 mm.

Inv. br. 437.

Av. ALOYMOCENI[GO DVX -].

U središtu križ.

Rv. SANCTVS MARCVS

VENETVS. Krilati lav.

Lit. CNI VII, vjerojatno br. 186 i

dalje.

33. Đovani Korner I. (1625.-1629.),

soldo de 12 bagattini.

Av. S M V IO CORN. Krilati lav i

dužd. U odsječku 12.

Rv. DEFENS NOSTER. Otkupitelj

stoji i blagoslivlja.

Lit. CNI VIII, br. 117 i dalje.

314

34. Venecija, anonimno kovanje,

bagattino, 17 mm. Inv. br. 433.

Av. R C L A. Između slova

zvjezdice. Bogorodica s malim

Isusom. U odsječku L T (kovničar

Lorenzo Tiepolo).

Rv. Krilati lav u kvadratnom polju.

Lit. CNI, VIII, str. 568, br. 67 ili 68.

35. Venecija, gazzetta, 27 mm,

Dalmacia et Albania. Inv. br. 12.

Av. SAN MARC●VEN. Krilati lav.

U odsječku II.

Rv. DALMA/ET/ALBAN. Gore i

dolje rozeta.

Lit. CNI VI, str. 621-630.

36. Venecija, gazzetta, 27 mm,

Dalmacia et Albania. Inv. br. 430.

Av. S●MARC●VEN. Krilati lav. U

odsječku II.

Rv. DALMA/ET/ALBAN. Gore i

dolje rozeta.

Lit. CNI VI, str. 621-630.

37. Venecija, gazzetta, 29 mm. Armata

et Morea. Inv. br. 427.

Av. SAN●MARC VEN. Krilati lav.

U odsječku II.

Rv. ARMATA/Et/MOREA. Gore i

dolje rozeta.

Lit. CNI VI ?

38. Venecija, gazzetta. Isola et Morea.

Av. S MARC VEN. Krilati lav. U

odsječku II.

Rv. ISOLA/ET ARMATA. Gore i

dolje rozeta.

Lit. CNI VI ?

315

39. Franjo II. (1798.-1802.), lira. Inv.

br. 17.

Av. IMP VENETA MONETA

PROVINCIALE. Dvoglavi orao, u

središtu F II, gore kruna.

Rv. Unutar vijenca UNA/LIRA/

VENETA/1800.

Lit. CNI VIII, str. 643, br. 1; World

Coins 1701-1800, str. 706, br. 161.

40. Luj XIII. (1610.-1643.), double

tournois, 27 mm. Inv. br. 479.

Av. [….]S●XIII●R●D●FRAN [---].

Glava udesno.

Rv. DO[VBLE T]OVRNOIS 16[..].

U polju tri ljiljana.

Lit. Gadoury – Droulers, str. 10-18;

World Coins 1601-1700, str. 229,

br. 86.

41. Luj XIII. (1610.-1643.), double

tournois, 19 mm. Inv. br. 435.

Av. [---]. Glava, vjerojatno udesno.

Rv. DOVBLE T[OVRN]OIS 1639.

U polju tri ljiljana.

Lit. Gadoury – Droulers, str. 17,

br. 11; World Coins 1601-1700, str.

229, br. 86.

42. Luj XIV. (1643.-1715.), Liard, 20

mm. Inv. br. 500.

Av. [L XIIII ROY DE F]R ET DE

NAV 1699. Poprsje, udesno.

Rv. LIARD/DE/FRANCE/[?].

Dolje tri ljiljana.

Lit. Gadoury – Droulers, str. 75-78;

World Coins 1601-1700, str. 230,

br. 284.

316

43. Luj XVI. (1774.-1792.), AE, 20

mm. Inv. br. 439.

Av. LOUIS XVI ROI DES

FRANCOIS. Poprsje ulijevo. Dolje

N.

Rv. LA NA[TION L]A LOI LE

ROI. Dolje [---]. U hrastovom

vijencu [---].


163, br. 88.11 (?).

44. Poljska, Stanislav August

Poniatovski (1764.-1795.), 3

grosze, AE, 26 mm.

Av. [S]TANISLAUS AUG D REX

POL M D L. Glava, udesno.

Rv. GROSSUS POLON TRIPLEX

1767. U središtu poljski okrugli grb

unutar vijenca. Gore kruna, dolje

G.


811, br. 41a.

45. Sulejman I. Zakonodavac (1520.-

1566.), Sidrekapsi (Grčka), akča,

10 mm. Inv. br. 394.

Av. kao: Srećković 3, I jub 2 na str.

42.

Rv. kao: Srećković 3, br. 48, na str.

177.

317

Numismatic Material of the Hvar Heritage Museum

E. Visković, Hvar, CroatiaM. Ilkić, Zadar, Croatia

Abstract: Abundant and diverse numismatic material is kept in the the Hvar Heritage Museum. Th e earliest coins belong to the period of Greek colonization (cat. no. 1). Th en there are Augustan coins (cat. nos. 2-3) and many late antique coins (cat. no. 5-10). A barbarian imitation of antonianus was made about the mid-third century (cat. no. 4). Besides Venetian silver coins (cat. no. 30) and Napolitan copper coins (cat. nos. 19-21), a coin from Kotor also belongs to the Middle Ages (cat. no. 13). Th ere is also a new type of akche of Suleyman I (cat.no. 45). In addition to late Dubrovnik coins (cat. nos. 11-12), various Italian coins (cat. no. 14-18, 22-29, 31-39) and the ones from France (cat. no. 40-43) and Poland (cat. no. 44) can be dated to the Modern Age. Th is paper presents some unpublished numismatic fi nds from the Hvar Heritage Museum. We would like to contribute to better knowledge of coin circulation on the eastern Adriatic coast, in the period of the last two and half millennia.

Numizmatička građa iz fundusa Muzeja hvarske baštine / Numismatic Material of the Hvar Heritage...

Documents

Transcript of Numizmatička građa iz fundusa Muzeja hvarske baštine / Numismatic Material of the Hvar Heritage...