ISLAMSKA ZAJEDNICA U BOSNI I HEREGOVINI

ELČI IBRAHIM PAŠINA MEDRESA U TRAVNIKU

Predmet: Kiraet

Pitanja: Teorija tedžvida - prvi razred

Prof: hfz. Nermina Čakić

Travnik, 2017.

2

1. Koliko arapski alfabet ima harfova?

Arapski alfabet ima 28 harfova.

2. Napiši arapski alfabet!

(ء)ا ب ت ث ج ح خ د ذ ر ز

س ش ص ض ط ظ ع غ ف ق ك

ل م ن و ه ي.

3. Navedi neke od karakteristika arapskog pisma!

Arapsko pismo je jedno od svjetskih pisama i pismo Kur'āni-Kerīma. Piše se s zdesna

nalijevo. Kao što je slučaj i sa drugim pismima, svako slovo i arapskog pisma ima svoje ime.

Svih 28 slova arapskog pisma su konsonanti ili suglasnici. Poznaje i tri vrste vokala ili

samoglasnika: kratki vokali, dugi vokali i dvostruko dugi vokali. Ovo pismo ne poznaje mala,

velika, štampana niti pisana slova kao što je slučaj sa našim pismom.

4. Navedi dvije podjele arapskog pisma!

a) Podjela slova u odnosu na međusobno spajanje

b) Podjela slova u odnosu na izgovor kratkog vokala „e“, odnosno „a“

5. Kako se arapska slova dijele u odnosu na međusobno spajanje? Navedi slova koja

pripadaju svakoj od grupa!

Po ovoj podjeli arapska slova se dijele u tri grupe:

a) Slova koja se mogu spajati samo sa desne, a nikako i nikada sa lijeve strane:

ا د ذ ر ز و

b) Slova koja se mogu spajati s obje strane

ب ت ث ج ح خ س ش ص ض ط ظ ع غ ف ق ك

ل م ن ه ي.

3

c) Slovo (samo je jedno) koje se ne može nikako spajati: ء

6. Kako se arapska slova dijele u odnosu na izgovor kratkog vokala „e“? Navedi slova koja

pripadaju svakoj od grupa!

Po ovoj podjeli arapska slova dijelimo u dvije skupine:

a) Skupina od 19 slova nad kojima se znak „e“ - uvijek izgovara kao kratko „e“.

(ء)ا ب ت ث ج د ذ ر زس ش ف ك ل م ن و ه ي.

b) Skupina od 9 slova nad kojima se znak „e“- izgovara uvijek kao kratko „a“.

ح خ ص ض ط ظ ع غ ق.

7. Šta je ك ر ة (hareketun, mn. Harekātun)?

To je znak za vokale u arapskom jeziku. Ti se znaci stavljaju iznad ili ispod konsonanta

ukoliko se radi o kratkim vokalima.

8. Navedi znakove i nazive kratkih vokala u arapskom jeziku!

Postoje tri znaka za tri kratka vokala i to:

a) Kratki vokal „e“ (a) zove se fethah ( ر a piše se iznad harfa ,( ةح

b) Kratki vokal „i“ zove se kesreh ( س a piše se ispod harfa ,(ك ةة

c) Kratki vokal „u“ zove se dammeh ( ر ة ),a piše se iznad harfa

9. Šta je ت ةح ة ح (muteharrik)?

To je slovo (konsonant) sa kratkim vokalom.

10. Šta je ن ك a šta ,(sākin) ك (sukūn)?

Harf bez kratkog vokala zove se sākin ( i u tom slučaju ima iznad sebe znak u obliku ( ك

kružića koji se zove sukūn ( ن ك ).

11. Nabroj duge vokale u arapskom jeziku!

4

Dugih vokala u arapskom ima tri, a to su: ā, ū, ī.

12. Objasni znakove: medd, tenvīn, tešdīd!

Medd lingvistički znači: višak, uvećavanje, dok terminološki, ova riječ ukazuje na

postupak po kome se kratki vokal, pod određenim uvjetima, produžava. Znak za neobičnu

dužinu zove se medd, a piše se iznad harfa, u obliku izdužene povijene crtice: ~ Primjer:

او

Kratki vokal može se podvostučiti i tada se zove tenvīn. Ovo podvostručenje nastaje

dodavanjem u izgovoru glasa ك (nunacija). U tom slučaju, kao podvostručeni, kratki vokali

pišu se i izgovaraju ovako: (en/an), (in), (un). Tenvīn dolazi samo na kraju

riječi i izgovara se kratko: en, in, un. Podvostručena fetha (en, odnosno an) i podvostručena

dammeh (un) pišu se iznad harfa, a podvostručena kesreh (in) piše se ispod harfa.

Jedan konsonant može biti i udvostručen. U tom slučaju, Arapi ne pišu dva harfa, nego

samo jedan, a nad njim stave znak za udvostručenje, koji se zove tešdīd , a piše se u obliku

malog dvostrukog polukruga .

13. Kako ćemo proučiti pojedinačna slova i skupine slova (kur'anske skraćenice) koja

susrećemo u Kur'āni-Kerīmu na početku nekih poglavlja? Koliko u Kur'ānu ima takvih

slučajeva?

U svim slučajevima ove riječi biće ispravno proučene samo ako izgovorimo ime tih slova.

U Kur'āni-Kerīmu ima 14 takvih slučajeva.

14. Napiši arapske brojeve 0-10!

١٠ ,٩ ,٨ ,٧ ,٦ ,٥ ,٤ ,٣ ,٢ ,١ ,٠.

15. Zašto zastajemo na pojedinim riječima u Kur'ānu?

Na pojedinim riječima u Kur'anu zastajemo iz jednog od tri razloga:

5

a) Ukoliko nestane daha pri učenju,

b) Ako na riječi postoji određeni znak za zastajanje,

c) Ako se završava ajet.

16. Navedi sve znakove, koji stoje u Kur'ānu na pojedinim riječima, a ukazuju na zastajanje

(stanku) na tim riječima! Pojasni značenje tih znakova!

a) Znak za zastajanje na kraju ajeta je tačka, koja se piše u obliku male kružnice ( o ) ili

spletene crte u obliku cvijeta - *.

b) Znakovi م i ف .ukazuju na obavezno zastajanje - wakfun lāzimun ق

c) Znakovi ج ,ط i لي ukazuju na potrebu zastajanja, odnosno da je na riječi bolje zastati ق

nego prijeći: el-wakfu ewlā.

d) Znakovi لي ق ص ز ص ukazuju da je na riječi bolje prijeći nego zastati - (el-waslu

ewlā). Međutim, ako ipak pri nestanku daha, zastanemo na riječima, iznad kojih stoji

jedan od ovih znakova onda te riječi ne treba povraćati (ponoviti).

e) Znak ال - kad dođe iznad riječi, u toku ajeta, znači da na toj riječi ne treba zastati; a

ako zastanemo, onda tu riječ treba povratiti (ponoviti). Kad pak ovaj znak dođe na

kraju ajeta, zastajanje je dozvoljeno.

f) Znak ع – ovaj znak dolazi samo na kraju ajeta. Služi samo kao napomena da se na

kraju takvog ajeta završava jedna misao (jedna logička cjelina), a na početku sljedećeg

počinje nova. Prema tome, ovaj znak nam služi kao upozorenje da pri počinjanju i

završavanju učenja, naročito u namazu - vodimo računa o cjelini kur'anskih misli.

g) Znak ∴ ∴ - ukazuje da se može zastati samo na jednom od ovih znakova. Ukoliko

zastanemo na prvom, prelazimo preko drugog i obratno: pređemo li preko prvog onda

treba zastati na drugom znaku.

17. Navedi pet pravila o načinima zastajanja na pojedinim riječima u Kur'āni – Kerimu

uključujući i izuzetke od svakog pravila, ukoliko postoje!

a) Riječi, koje se svršavaju na sākin, kao i riječi koje se svršavaju na jedan od dugih

vokala (اا ا ا ا )izgovaraju se pri zastajanju na njima isto kao i pri prelaženju (wasl).

Primjeri:

(tutlā) ي ةت ت

ت هىل (en'amte 'alejhim) تم ةن

6

b) Riječi, koje se svršavaju na tenvine (un) i (in), kao i na hareketa

(u), (i) ili (e/a), izgovaraju se pri zastajanju kao da se završavaju sākinom (- ).

Primjeri:

ت ل ت ل ---

و و ---

Izuzetak od ovog pravila čine glasovi و i ي i to samo onda kad je iznad njih znak fetha (-). U

slučaju zastajanja na riječima, koje se završavaju ovakvim glasovima, glas ا pretvara se u

dugo „ū“, a glas ا u dugo „ī“. Primjeri:

--- ال (Illā hū) ال

ت ت ---اك (in hī) اك

c) Na riječima, koje se završavaju tenvinom - (en, an), zastane se tako, kao da se

završavaju na l (ā) obične dužine. Primjeri:

ا ا --- (efvādžā)

ا ا ...ي (tevvābā) ي

d) Na riječima, koje se završavaju okruglim ة (t), zastaje se, kao da je napisano ه (h), bez

obzira koji je vokal ili tenvin na tome harfu (odnosno ispod njega). Primjeri:

دئ س دئ ف ...

ر ة ر ... ة

e) Za pojedine riječi u Kur'āni-Kerīmu koje se završavaju na dugo „ā“ važi pravilo da

ako se zastane na ovim riječima, onda se elif - dugo „ā“ izgovara. Ako se ne zastaje,

onda će se prijeći, kao da elifa - dugog „ā“ i nema. Ovo pravilo važi za sljedeće riječi

u Kur'āni-Kerīmu:

ت ك ...(ez-zunūnā) ا انو (“ajet, sura „El-Ahzab .10) ا انو

7

ل ر ...(er-resūlā) ا ة (“ajet, sura „El-Ahzab .66) ا ة

(“ajet, sura „El-Ahzab .67) ا ةس ...(es-sebīlā) ا ةس

ا ارة ارة ...(kavārīrā) ا (ajet, sura „El-Insān .15) ا

...(lakinnā) نو (“ajet, sura „El-Kehf .38) ن

س س (selāsilā)... ل س (“ajet, sura „Ad-Dahr .4) س ل

Sve ovo vrijedi i za riječ ا ن أ (enā)... ا ن gdje god je u Kur' anu napisana.

18. Navedi jezičko značenāje tedžvīda (ئ ةج !(ا

Riječ tedžvīd (ئ ةج između ostalog, znači: dotjerivanje, uljepšavanje, ukrašavanje i ,(ا

perfektuiranje. Izvedena je od glagola و (ğawwede - yuğewwidu): dotjerao je, uljepšao je,

ukrasio je, poboljšao je. Od istog glagola se izvodi i imenica وس (ğawdatun): kvalitet,

izvrsnost, perfekcija. S aspekta učenja Kur'āna, a.š., riječ tedžvīd ukazuje na obavezu

pravilnog izgovaranja glasova, način na koji se to primjenjuje i cilj koji se time želi postići.

19. Navedi definiciju tedžvīda kao znanosti na arapskom jeziku i njezin prijevod!

(Et- tağwīdu tertīlu-l-hurūfi we ma'rifetu-l-wuqūfi).

„Tedžvīd je pravilno i precizno izgovaranje glasova, i poznavanje (i praktična primjena)

pauzalnih formi.“

20. Koji su izvori za nastanak tedžvīdske znanosti?

Izvori za nastanak tedžvīdske znanosti su: Kur'ān, Sunnet i idžma‘.

21. Koja riječ ima isto značenje kao i riječ tedžvīd, a upotrijebljena je u Kur'ānu? Navedi

jedan ajet u kojem se spominje!

To je riječ tertīl. Jedan od ajeta u kojem se spominje glasi: .يليتر ق لي ر ال (Al-

Muzammil, 4 .ajet).

22. Kako se zove naš imam u qira'etu Kur'āna?

Naš imam u qir'āetu Kur'āna je imam 'Asim ibn Ebi En-Nedžud.

23. Kako se zove rāwiya našeg qir'āeta?

Hafs b. Suleymān.

24. Šta označava pojam ا ة ج رخ ا ح (meẖāriǧu-l-ḥurūfi?

8

Označava izgovorne centre ili ishodišta glasova u arapskom jeziku.

25. Koliko brojčano ima ishodišta glasova u arapskom jeziku?

Ima ih 17.

26. Navedi sintagmu koja obuhvata krupne glasove u arapskom jeziku!

طغ قظ اص

27. Šta je ر ف ص ا س م ر a šta ,(es-sifātul-lāzimetu) ا تح ف ص ا م ر ?(es-sifātu-l-āridatu) ا تح

Es-sifātul-lāzimetu su osnovna svojstva harfa; svojstva koja su stalna i neraskidivo

vezana za određeni harf. Takva svojstva su: El-džehru ( ىة ئس ) glasnoća), Eš-Šiddetu - ا ج - ا ةح

jačina), El-isti'lāu ( مس و .(pucavost ili praskavost - ا ق تق ت ر ) visina) i El-ḳalḳaletu - ال

Es-sifātu-l-āridatu su sporedna svojstva harfa; svojstva koja su vezana za određeni harf

samo u posebnim situacijama, dok ga u drugim situacijama napuštaju iz nekog razloga. U

sporedna svojstva ubrajaju se: Et-tefḥīmu i Et-terḳīḳu ( ا ةةال ا ة فجل -krupnoća i tankoća), El - ا

iẓhāru i El-idgāmu ( ا ود ا ا اى ر ) isticanje ili slivanje), El-iqlābu i El-iḥfā'u - ا ف و ا اس ا - ا

prevrtanje ili skrivanje) itd.

28. Objasni međuglas „E/A“!

U arapskom jeziku, i to samo u izgovoru, a ne i u pismu postoji kratki samoglasnik, koji

se izgovara između kratkog „e“ i kratkog „a“, i to tako, da izgovor počne kratkim „e“, a završi

kratkim „a“. Ovdje se ne radi o dva, nego o jednom glasu, međuglasu (ea). Ovaj glas čujemo,

kad se u riječi nađe jedan od jakih suglasnika sadržanih u rečenici طغ اظ ص , a ispred

njega, posredno ili neposredno, harf sa vokalom fethah (e). Primjeri: ك قة ت طغ ا ة

ل ى . مم ة

Pod ovo pravilo, i to samo na temelju čuvenja od Arapa, potpadaju i glasovi ح و i to

zato što se i njihova fetha izgovara kao „a“, npr.: ك ت ح مت ة

Međuglasu „EA“postoji i na svakom drugom suglasniku sa fethom, koji stoji neposredno

ispred glasa ر u riječi هللا (Lafzatullāh). Primjer: ل ا تى

29. Šta je isti 'aḏa (isti'aza)?

9

Isti 'aḏa (istiā'za) je dova u kojoj molimo Allaha, dž.š., za pomoć, zaštitu, spas, sigurnost i

utočište od spletki i zamki prokletog šeytana. Ova dova nije kur'anski ajet, pa zbog toga i ne

postoji njena apsolutno obavezujuća forma.

30. Napiši istiā'zu i Bismilu (Eu'zu i Bismilu)!

ل ك ا ة ا ة ع ا ا

ل ا ة ة ةل هللا ا ة

31. Navedi prijevod Eu'ze (istiā'ze) i Bismile!

Eu'za (istiā'za): „Utječem se Allahu, dž.š., od prokletog šeytana!“

Bismila: „U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!“

32. Kako se arapski glasovi dijele s obzirom na dužinu trajanja?

S obzirom na dužinu trajanja, arapski se glasovi dijele u tri grupe:

a) ا ت ر ا ة ,jesu oni glasovi, koji se izgovaraju časovito :(El-hurūf-l- ānijjeh) ا ح

trenutno, tj. glas se na njima ne zadržava, pa iz svoga ishodišta oni izađu brzo i

odskočno. U ovu grupu spada 8 glasova, a obuhvaćeni su izrazom: ن ئ ت ا

b) ت ر ا ا ة ا ة Zovu se ovako stoga što se ne mogu brzo i :(El-hurūf-z-zemānijjeh) ح

istodobno pravilno izgovoriti. Ovi glasovi, dakle, izlaze sporo i blago iz svoga

ishodišta. Ovih petnaest glasova obuhvaćeno je izrazom:

طغ ف ح ةح ا ظح صن سن

c) ا و ر ا ة Zovu se ovako zato što po dužini trajanja, pri :(El-hurūf-l-bejnijjeh) ا ح

izgovoru, stoje između prve i druge grupe glasova, kao i zato, što im pri ishodištu glas

"zamre", prije nego što glasovni organi napuste njihovo ishodište. To je 5 sljedećih

glasova: ر ا و ك ر. Obuhvaćeni su izrazom: ة ة .

33. Pojasni Lafzatullāh ( فا ر هللا ) uz navođenje primjera!

Označava varijante izgovora konsonanta ر (l) u riječi ا (Allāh).

Konsonant ر (l) u riječi ا (Allāh) izgovara se na dva načina:

10

a) Krupno (visoko-naglašeno) - - varijanta izgovora koja se primjenjuje se kada :يطلتظ

prije riječi هللا dođu fetha ili damma. Npr: ىئىل هللا اك هللا

b) Tanko(umekšano)– يلقتر: varijanta izgovara koja se primjenjuje kada prije riječi هللا

dođe kesra. Npr: ةل هللا ةئ ا ح

34. Šta je Ahkāmur-rā ( او ن ا ا ا ة )?

To su varijante/načini izgovora glasa ر.

35. Navedi načine izgovora glasa ر!

a) Krupna – visoko naglašena varijanta izgovora (tefhīm)

b) Tanka- (umekšana) varijanta izgovora (terqīq).

c) Krupno i tanko izgovaranje glasa ل - U jednom slučaju u Qur'ānu glas ر može se

izgovarati i krupno i tanko.

36. U kojim slučajevima se glas ل izgovara krupno (tefhīm)?

Konsonant r poprima osobinu krupnih glasova u sljedećim slučajevima:

a) Kada se izgovara sa fethom ili dammom, nunacijom (tenvinima) „en“ i „un“,

dugim vokalima ā i ū. Primjeri:

خ ن ر ة ك ت ر

b) Ukoliko je bez vokala (sākin), stalni ili nestalni, a prije njega se nađu fetha ili

damma, ili dugi vokali ā i ū. Primjeri:

ت ر ت ن ة طف ة

c) Ukoliko je bez vokala (sākin, nestalni), prije njega bude glas bez vokala (sakin,

stalni) a prije ovog dođe fetha ili damma. Primjeri:

ة ةة ا ق ئر

d) Ukoliko je bez vokala (sākin), a prije njega bude nestalna kesra, bilo u istoj ili na

kraju prethodne riječi. Primjeri:

مت ة ل ار اري غ ت اك اري ة

e) Konsonant „r“ se izgovara krupno i onda kada poslije njega, u istoj riječi bude

konsonant iz grupe krupnih glasova. Primjeri:

وا ةا ر اةم ر ة

Međutim, ukoliko se r nalazi na kraju jedne, a krupni glas (emfatik) na početku

sljedeće riječi, ovo pravilo se ne primjenjuje.

11

37. U kojim slučajevima se glas ل izgovara tanko (terqīq)?

Konsonant r se izgovora tanko u sljedećim slučajevima:

a) Kada se artikulira s kesrom, ili tenwīnom „in“, ili poslije „r“ dođe dugi vokal „ī“.

Primjeri:

ر ي ةئ اك ري ر

b) Ukoliko je „r„ bez vokala (sākin, stalni ili nestalni) a prije njega bude kesra ili dugi

vokal ī. Primjeri:

ة ر ر ا ئة ت

c) Ukoliko je „r“ bez vokala (sākin, nestalni), a prije njega dođe konsonant ا u

poluvokalnoj poziciji (līn pozicji), tj. također sākin, a prije njega fetha. Primjeri:

ة ة ة ل

d) Konsonant r se izgovara tanko (umekšano) i onda kada poslije njega bude imāla ( ر ,(ا

a to znači, prema našem qirā'etu, samo u riječi ى جة (Hud, 41.).

38. U kojim slučajevima se glas ل može izgovoriti i krupno (tefhīm) i tanko (terqīq)?

U jednom slučaju u Qur'ānu glas ر može se izgovarati i krupno i tanko, i to u riječi

Krupan izgovor je moguć zbog toga što se poslije „r“ nalazi krupni (.Eš-Šu'ara, 63) ةر

glas (emfatik) ر dok se umekšana varijanta primjenjuje zato što se „r“ nalazi između dvije

kesre.

39. U kojim slučajevima se fetha (e) na glasu ر izgovara kao kratko „a“? Navedi izuzetke od

pravila, ukoliko postoje!

a) Kada iza ovog glasa dođe jedan od jakih glasova ( طغ اظ ص ), kao i glasovi ح و sa

sukūnom. Primjeri:

ر ة ئ ر مط ر ر

b) kad iza ovog glasa stoji glas ض خ ح sa kesrom. Primjeri:

ل ت ا ة ل ر ر

c) kad iza ovog glasa stoji pojačan (udvostručen) glas (b). Primjeri:

ب ح ر و ر ر

Izuzetak od ovog pravila su dva slučaja u Kur'ānu kada će se fetha na glasom ر čitati

kao „e“, a ne „a“:

حب (.Eš-Šu'ara. 18) ا ل ت ة

12

ك تن (El-Ma'ide, 44., 63) ا ا ة

40. Kako se općenito dijeli dužina vokala glasa pri izgovaranju pojedinih riječi u Kur'ānu?

Dužina glasa, pri izgovaranju pojedinih riječi u Kur' ānu, dijeli se u dvije grupe:

a) Prirodnu ili običnu dužinu ( مت ئ م )

b) Izvedenu ili neobičnu dužinu ( ت ئ ة )

41. Navedi duge vokale (samoglasnike) i objasni načine njihove tvorbe!

Tri su duga vokala (samoglasnika): ā, ī, ū. Nastaju od glasova ا ا ا kada ovi iznad niti ispod

sebe, nemaju nikakvog znaka (hareketa niti sukūna), a prije njih stoji harf sa odgovarajućim

znakom i to: prije l (elifa) fetha tvoreći na taj način dugi vokal ā, prije ا (wāwa) damma

tvoreći na taj način dugi vokal ū, a prije ا (yā) kesra tvoreći dugi vokal ī.

Primjeri:

ر - اس ا ر - ق

Konsonanti elif, w i y nazivaju se hurūfu-l-medd, a sadržani su u riječi: تت يي

42. Pojasni prirodnu ili običnu dužinu ( ئ م مت )!

Obična dužina je izgovor vokala na prirodan način bez ikakvog skraćivanja ili

produžavanja. Ovakvu prirodnu artikulaciju vokali imaju uvijek kada se u njihovoj

neposrednoj blizini ne nalaze uzročnici izvedene dužine ( ئح ا ة : hemze i sukūn) koji

produžavaju vokale za nekoliko puta.

43. Koliko vremenski traje osnovna dužina?

Osnovna dužina vremenski traje onoliko koliko se mogu u kontinuitetu izgovoriti dva

kratka vokala, dakle, dvije fethe (e/a e/a= ā), dvije damme (uu= ū), dvije kesre (ii = ī).

44. Kako se dijeli obična dužina ( ئ م مت )?

Prema položaju hareketa i njihovom glasovnom okruženju, obična dužina se dijeli na nekoliko

vrsta, a to su:

a) تت ئ (Osnovna dužina)

b) ض ئن ا م (Alternativna dužina)

c) ئن ا ئ ر (Transformirana dužina)

d) ت ر ئن ا تح (Kontaktna dužina)

13

e) ئن ا ةةن (Stabilna dužina)

45. Objasni ض ئن ا م (alternativnu dužinu) uz navođenje primjera!

Ova vrsta dužine pojavljuje se samo u pauzalnoj formi (waqf), u onim riječima koje se

završavaju nunacijom en/an. U toku pauze umjesto nunancije (tenwīn) izgovara se vokal ā,

dakle alternativa je, en/an > ā. Primjeri:

ا ة ةا > ت تة ت ت > ا ة ا ئةا> ا ئة

46. Objasni ئن ا ئ ر (transformiranu dužina) uz navođenje primjera!

Ova dužina primjenjuje se onda, kada u osnovi jedne riječi, budu dva hemzeta, jedno do

drugog, tako da je prvo vokalizirano a druga je bez vokala (sākin) prilikom čega dolazi do

produženja prvog, vokaliziranog hemzeta. Primjeri:

ك >اة ك ا او ا > ا‘و ا ا ايت > ا ايت اا

47. Objasni ت ر ئن ا تح (kontaktnu dužinu) uz navođenje primjera!

U ovom slučaju, osnovna dužina se primjenjuje poslije spojene lične zamjenice ف, kada je

vokalizirana dammom ili kesrom. S obzirom na to da li konsonanti koji dođu poslije

zamjenice vrše uticaj na njene vokale, ova dužina može biti:

a) Nepromjenljiva dužina (ا ت ر ا تنطة To je pozicija kada poslije lične zamjenice :(ا تح

h dođe bilo koji vokaliziran konsonant, osim hemzeta. Damma i kesra se u ovom

slučaju izgovaraju kao vokali osnovne dužine. Primjeri:

اص ا ةة ا اتر ك ك ا ر

b) Produžena dužina (ا ة ت ر ا ن Ukoliko poslije zamjenice h, na početku sljedeće :(ا تح

riječi bude stalno hemze, zbog njega, kao uzročnika, osnovna dužina produžava se od

dva do četiri puta. Primjeri:

تةر ال ة ءو ت ب تر

48. Objasni ئن ا ةةن (stabilnu dužinu) uz navođenje primjera!

U određenim slučajevima osnovna dužina postaje stabilnija, jer se pojačava nekim

drugim glasom. To se događa:

a) Kada poslije podvostručenog (s tešdidom) konsonanta ا dođe dugi vokal „ī“ . Primjeri:

14

حة ل ح ا و

b) Ukoliko poslije dugog vokala „ī“ dođe konsonant ا ili poslije dugog vokala ubude

konsonant ا. Primjeri:

ا ةت ا ا و ا و ر ال ٱ

49. Pojasni izvedenu ili neobičnu dužinu ( ت ئ ة )!

Pod određenim uvjetima, od osnovne dužine, dobija se izvedena dužina koja se ne

koristi u svakodnevnom govoru, nego se primjenjuje samo u toku učenja Kur'āna, a.š. Da

bi se dobila ova dužina potrebna su dva uvjeta: a) Da postoji osnovna dužina i b) Da bude

jedan od uzročnika dužine ( ئح ا ة ). Postoje dvije vrste uzročnika:

a) Hemze koje može doći poslije dugih vokala, kako u istoj, tako i na početku sljedeće

riječi.

b) Drugi uzročnik je sukūn koji dolazi poslije dugih vokala a on može biti:

- Vidljiv, kao u primjeru: ي ك

- Skriven, a takav slučaj je samo u kur'anskim skraćenicama: ة .>

- Sukūn se može nalaziti u osnovi pojačanja (tešdīda) kao što je slučaj sa riječima koje

su pretrpjele određene jezičke promjene: ا ح ا س > ا ح اق ر

50. Koliko može trajati izvedena dužina ( ت ئ ة )?

Ova dužina može trajati koliko:

a) Jedna obična dužina, odnosno dva hareketa (Qasr – ا تة). Jedan kratki vokal (hareke)

izgovara se trenutačno i to onoliko koliko se može skupiti ili ispružiti kažiprst.

b) Dvije obične dužine, odnosno četiri hareketa (tewessut – نغ (ي

c) Tri obične dužine , odnosno šest hareketa (tūl – م ر)

51. Koliko ima izvedenih dužina ( ت ئ ة )? Nabroj ih!

Izvedenih dužina ima pet, a to su:

وف تس - ئ (meddun munfesil) ili rastavljena dužina

ةتس - ئ (meddun muttesil) ili spojena dužina

ما - ئ ل (meddun lāzim ) ili stalna dužina

رض - ئ (meddun 'ārid) ili nestalna dužina

- ئن (meddu līn) ili poluvokalna dužina

15

52. Navedi definiciju i pojasni وف تس ئ (meddun munfesil) uz navođenje primjera!

,,Medd munfesil (rastavljena dužina) će biti kada poslije osnovne (obične) dužine koja je

na kraju jedne riječi, dođe hemze kao uzročnik na početku sljedeće riječi." Primjeri:

اتس ئ اا ال تةر ة ج ى تف ةىل ا

Ova dužina traje dvije obične dužine, odnosno četiri hareketa (tewessut – نغ Dužinu .(ي

„El-munfesil“ dozvoljeno je skratiti na običnu dužinu (2 hareketa), odnosno ona je u

kategoriji džewāz (ğewāz).

53. Navedi definiciju i pojasni ةتس ئ (meddun muttesil) uz navođenje primjera!

,,Medd muttesil će biti kada u istoj riječi poslije osnovne (obične) dužine dođe hemze kao

uzročnik." Primjeri:

ءو ا و ر ا ة هل ت ك ل ة ك ءآ ة

Ova dužina je u kategoriji obaveznog produžavanja (wāğib-wadžib), jer su svi imami i

rāwiye qir'āeta saglasni da se ona produžava iznad obične dužine.

Trajanje ove dužine iznosi iznosi četiri, u kontinuitetu izgovorenih, kratkih vokala

(hareketa).

54. Koje izvedene dužine se nalaze u složenici و ل ل ?

U složenici و ل ل nalaze se dvije izvedene dužine i to: rastavljena (munfesil) i spojena

(muttesil). Ova riječ složena je od dvije riječi i to (hā) i و .iako se piše kao jedna( ulā'i) ا

Prema tome, ova riječca (hā), sa početnim hemzetom iz sljedeće riječi, sačinjava meddun

munfesil, a ne meddun muttesil, kao što bi se, iz načina njenog pisanja, moglo razumjeti.

Drugi medd u ovom izrazu (u riječi و .je meddun muttesil ( ا

55. Navedi definiciju i pojasni ما ئ ل (meddun lāzim) uz navođenje primjera!

,,Medd lāzim (stalna dužina) će biti kada poslije osnovne (obične) dužine kao uzročnik dođe

stalni sukūn (sukūn lāzim)."

Pozicije sukūna mogu biti sljedeće:

a) Sukūn je vidljiv, ortografski označen i nalazi se u jednoj riječi. ( تةتن ا ن ف ج :Primjer (ا ة

يل ك

b) Sukūn nije vidljiv, ortografski nije obilježen i nalazi se na jednom konsonantu

ةتن ) ا ح ف ج :U ovakvoj poziciji sukun je jedino u kur' ānskim skraćnicama. Primjer .ا ة

16

ة .> ر > ا

c) Sukūn je na jednom konsonantu skriven ispod znaka za udvostručenje glasa (tešdīda).

ةتن ) ق س ا ح :Primjer .(ا ة

ءا س ا ح ء ح اتحت ا ل ا غ ة ي و

Ova dužina je u kategoriji nužno-obavezujućeg produžavanja i vremenski mora trajati

tri obične dužine, odnosno šest, u kontinuitetu izgovorenih, kratkih vokala (tūl – م ر).

56. Navedi definiciju i pojasni رض ئ (meddun 'ārid) uz navođenje primjera!

,,Medd 'ārid ili nestalna dužina će biti kada poslije osnovne (obične) dužine dođe kao

uzročnik nestalni sukūn (sukūn ' ārid)."

Kod nestalne dužine, sukūn se kao uzročnik pojavljuje samo u pauzalnoj formi,

odnosno, kratki vokal na posljednjem konsonantu se izostavlja. Dakle, meddun 'ārid bit će kad

predahnemo ili stanemo na riječi koja završava harfom sa jednim hareketom ili sa tenwīnom

(un) i (in), a pred tim harfom stoji obična dužina. Primjeri:

نل نل > تل تل > ك ك > مت ة مت ة ك ح ك > ي ن ح ي ن

Ova dužina može trajati koliko:

a) jedna obična dužina ( ا تة), odnosno 2 hareketa

b) dvije obične dužine ( نغ odnosno 4 hareketa ,(ي

c) tri obične dužine (م ر ), odnosno 6 hareketa

Ako se na ovim riječima ne stane, preostaje samo obična dužina (meddun tabī 'ijjun).

57. Navedi definiciju i pojasni ئ (meddu līn) uz navođenje primjera!

,,Medd līn će biti kada se konsonanti ا i ا nađu u poluvokalnoj (līn) poziciji, a poslije njih

dođe sukūn kao uzročnik dužine."

Da bi se dobila ova dužina potrebno je:

a) Da glasovi w i y budu u poluvokalnoj, tzv. līn poziciji, što znači da su sākin, a da

ispred njih dođe konsonant vokaliziran fethom

b) Da poslije spomenutih konsonanata bude stalni ili nestalni sukūn kao uzročnik.

Primjeri:

< ا ا > ة ة >

Ova dužina (meddu līn) traje koliko jedna ili dvije obične dužine, odnosno 2 - 4 hareketa.

17

58. Navedi način stepenovanja izvedenih dužina ( ت ئ ة ), počevši od onih koje su

obavezne, do onih koje je dozvoljeno i kraće proučiti!

Počevši od onih koje se obavezne, pa do onih koje je dozvoljeno i kraće proučiti, dužine

se stepenuju na sljedeći način:

a) Meddun lāzim ili stalna dužina ( ما ئ ل ) je u kategoriji nužno-obavezujućeg

produžavanja ( اا i vremenski mora trajati tri obične dužine, odnosno šest, u ( ة

kontinuitetu izgovorenih, kratkih vokala. (tūl – م ر).

b) Meddun muttesil ili spojena dužina ( ةتس ئ ) je u kategoriji obaveznog

produžavanja (wāğib-wadžib). Trajanje ove dužine iznosi iznosi četiri, u kontinuitetu

izgovorenih, kratkih vokala (hareketa).

c) Meddun munfesil ili rastavljena dužina ( وف تس ئ ) je u kategoriji ام – umjesto

izvedene, dozvoljeno je primijeniti i običnu dužinu.

d) Meddun 'ārid ili nestalna dužina ( رض ئ ) je u kategoriji ام – dozvoljeno je

proučiti i kraće i duže.

e) Meddu līn ili poluvoklana dužina ( ئ ) je u kategoriji ام - poluvokale w i y

dozvoljeno je izgovoriti i duže i kraće.

Kao što se primjećuje, jedino kod stalne (lāzim) i spojene (muttesil) dužine nema

mogućnosti izbora, nego se vremenski moraju produžavati onoliko koliko je to

predviđeno.

59. Koliko kur'ānskih sura počinje skraćenicama, a koliko se skraćenica nalazi u Kur'ānu?

29 kur'ānskih sura počinje skraćenicama. Ne računajući one koje se ponavljaju više puta,

u Kur'ānu, a.š., se nalazi četrnaest skraćenica.

60. Koliko u jednoj skraćenici može biti glasova?

U jednoj skraćenici može biti od jedan do pet glasova.

61. Poznavati sve kur'ānske skraćenice, način njihovog izgovora i tedžvidska pravila koja se u

njima nalaze!

Vidjeti u: Tedžvid, Ćamil Silajdžić i Ibrahim Trebinjac: Grupe konsonanata na početku nekih

sura, str. 93-95.

62. Šta je اود ا (Idgām)!

18

je asimilacija, ujedinjavanje ili slivanje dva konsonanta, tako da se oni (Idgām) اود ا

izgovaraju kao jedan podvostručen glas (sa tešdīdom). Ovo slivanje može biti potpuno ili

nepotpuno, može biti propraćeno nazalizacijom (izgovaranjem kroz nos) ili bez nazalizacije.

63. Navedi vrste اود ا (Idgāma)!

a) Idgāmun me'a-l-gunneh ع ا ط ور اود ا

b) Idgāmun bilā gunneh اود ا س د ور

c) Idgāmu mislejn ت اود ا

d) Idgāmu mutedžānisejn ة ج تة اود ا

e) Idgāmu muteqāribejn. ة ق ر اود ا

64. Kada će biti Idgāmun me'a-l-gunneh ( ع ا ط ور ?i pojasni način njegovog izvođenja (اود ا

Idgāmun me'a-l-gunneh ( ع ا ط ور ili uklapanje sa nazalizacijom će biti kada na kraju (اود ا

jedne riječi dođe ك sākin ili nunacija (tenwīn), a na početku sljedeće bude jedan od sljedečih

glasova: ا ك ا ا, a koji su sadržani u riječi: ةو .

Glas ك u ovom slučaju ne izgovara se čisto, tj. ne polazi sa svoga pravog ishodišta, nego

odrnah zatreperi u nosu, prolazeći kroz nosnu šupljinu, gdje ga sasvim malo zadržavamo, jer

stojimo pred ishodištem sljedećeg glasa, u koji ك postepeno i konačno prelazi. Zadržavanje na

ovom idāgmu traje toliko dugo, koliko traje obična dužina. Slivanje jednog glasa u drugi, uz

propuštanje slivenog glasa kroz nos, u svim ovakvim slučajevima vrši se djelomično, pa se

ovaj idgām stoga i naziva manjkavim (idgāmun nāqis). Primjeri:

ئا ءو س مة ار ا تح ا ك و ا ل ق

65. Da li će doći do „Idgāmun me'a-l-gunneh“ ( ع ا ط ور ك ukoliko se u jednoj riječi iza (اود ا

sākina nađe jedan od glasova iz skupine ةو , kao što je to slučaj u riječima: اك و ,

? و ك

Neće biti ovog idgāma u tim riječima jer se radi samo o jednoj riječi. Kod „Idgāmun me'a-

l-gunneh“ radi se uvijek o dvije riječi, i to: o prvoj, koja završava ك sākinom, odnosno sa

tenwinom i drugoj, koja odmah slijedi ovu, a počinje jednim od četiri spomenuta glasa: ةو .

66. Kada će biti Idgāmun bilā gunneh ( اود ا س د ور )? Pojasni način njegovog izvođenja!

19

Idgāmun bilā gunneh ( اود ا س د ور ) ili uklapanje bez nazalizacije će biti kada na kraju

jedne riječi dođe ك sākin ili nunacija (tenwīn) , a na početku sljedeće riječi bude jedan od

glasova: ر ر.

Kod ove vrste asimilacije, ك sākin i nunacija (tenwīn), se u potpunosti asimiliraju

(uklapaju) s glasovima koji poslije njih dolaze. Zbog ovog potpunog slivanja prvog glasa u

drugi, i načina izgovora bez propuštanja glasa kroz nos, ovaj idgām se zove potpunim

(idgāmun kāmil). Nakon slivanja, drugi glas izgovara se udvostručeno, tj. kao da je na

drugom glasu tešdīd, odnosno kao da se radi o jednoj riječi. Primjeri:

تئ تر ئ تر = حب ة حب = ر

67. Koje riječi su izuzetak u „Idgāmun bilā gunneh“, kod kojih se ne primjenuje ovaj idgām

iako ispunjavaju uslove za njegovu primjenu?

U ovoj vrsti idgāma izuzetak su riječi ار ر (El-Qiyāme, 27.), u kojima naš rawiyā Hafs

primjenjuje specifičnu pauzalnu formu (sektu), a ne idgām.

68. Kada će biti Idgāmu mislejn ( ت !Pojasni način njegovog izvođenja ?(اود ا

Idgāmu mislejn ( ت će biti kada se u jednoj ili na kraju jedne i na početku druge (اود ا

riječi nađu dva potpuno ista glasa, od kojih je prvi sākin, a drugi sa kojim bilo hareketom.

Primjeri:

ط = اع ئركن ل = ئركنل اع ط ع

Ovaj idgām se primjenjuje tako da se ova dva ista konsonanta izgovaraju kao jedan glas sa

tešdīdom, a riječi koje su vezane asimilacijom prouče se u jednom ritmičkom dahu.

69. Kada će biti Idgāmu mislejni (mutemāsilejni) me'a-l-gunneh ( ع ا ط ور ت ?(اود ا

Pojasni način njegovog izvođenja!

U ovoj vrsti idgāma slivaju se se dva glasa ا i izgovaraju se kao jedan asimilirani glas

(mušedded). Bit će kada na kraju jedne riječi dođe ا sākin, a na početku sljedeće ا

vokaliziran.

Način primjene: Asimilirati konsonante ا u jedan glas, izgovoriti ga s tešdīdom, što

vremenski traje koliko se može artikulirati vokal obične dužine. Primjeri:

ح و ى ل ا و و ا ح ل ى مم ة ن ل

20

70. Kada će biti „Idgāmu mutedžānisejn ة ج تة Pojasni način njegovog ?“اود ا

izvođenja!

Ovaj idgām će biti, kada se nađu u zajedničkom ishodištu (mahredžun džuz'ijjun) jedan do

drugog dva glasa, srodna po svojim svojstvima, i to prvi sākin, a drugi sa hareketom, bez

obzira da li su oba u jednoj ili u dvije riječi. Prvi glas sliva se potpuno u drugi, tako da se

drugi izgovara kao da je udvostručen. Ovakvih glasova ima osam, a podijeljeni su u tri grupe.

Uvjet je da prilikom slivanja glasovi budu iz iste grupe, tj. nema slivanja glasa iz jedne u glas

iz koje druge grupe.

a) ةنل :ص و م ئي ل = ف ر ا ا ت ن م ف ر = ا ا

b) ا ب :ث ع ا اع ا ت ةا= اات ةا تى غ ع ا ب = تى

c) م و : ا و ى ارك ة م و = ط و ى ر (U Kur'ānu postoji samo ovaj jedan primjer

za ovu grupu: Hud, 42.). Kod ove treće grupe sliva samo se glas u ا , kad se radi o

ovoj vrsti slivanja. Kad dođe glas ا sākin ispred glasa sa hareketom, onda se ne radi

o slivanju ove vrste, nego o ا ف و ف .(Ihfā'a šefewiyyun) ا

71. Kada će biti idgāmu muteqāribejn ( ة ق ر Navedi način njegovog izvođenja ?(اود ا

uz primjere!

Idgāmu muteqāribejn će biti kada se nađu jedan do drugog glasovi bliski po ishodištima i

sa nekim drugim zajedničkim karakteristikama, s tim da prvi bude sākin, a drugi vokaliziran.

Načinprimjene: Prvi glas asimilirati u drugi, koji se potom izgovara s tešdīdom kao jedan

glas (mušedded). Ovakvih glasova ima četiri, a dijele se u dvije grupe:

a) ل ت جت قن ل = ت جت ننل : ت ر (Za ovo slivanje glasa ر u ت postoji u Kur'ānu samo ovaj

navedeni primjer iz sure El-Murselāt, 20.).

b) ح : ر ر ح = ا ة ا س ر

Nema slivanja glasa ت u ر niti ر u ر.

72. Navedi definiciju ف و !(Ihfā'a) ا

,,Ihfā' će biti kada poslije n sākina i nunacije (tenwīn), u jednoj ili dvije riječi, dođe jedan od

petnaest konsonanata, koji s obzirom na svoje akustičke osobine uzrokuju vremenski dužu

nazalizaciju. Tih petnaest konsonanata sadržani su na početku svake riječi iz sintagme:

ا„ ع ا ة مو ي ق ت و ا م ة ة ة ك ة و جس ا ئ ع ا ا و

73. Objasni način izvođenja ف و !uz navođenje primjera (Ihfā'a) ا

21

Ihfā' se izvodi tako, da se ishodište glasa ك sākina, kao i glasa ك iz tenwīna, izostavi (sakrije)

ispred petnaest glasova, a ostatak njegova izgovora, (njegov glas, zvuk), propustimo kroz nos

(gunneh), i pri tome se zadržimo toliko, koliko traje jedna obična dužina (dva hareketa). Tih

petnaest konsonanata sadržani su na početku svake riječi iz sintagme:

ا ع ا ة مو ي ق ت و ا م ة ة ة ك ة و جس ا ئ ع ا ا و

Primjeri:

ك و ص ي جةا وفق ا ئئ تةر تب ا ا

74. Navedi definiciju ا ف و ف !i pojasni način njegove primjene (Ihfā'a šefewiyyun) ا

,,Ihfā' šefewiyyun će biti kada poslije ا (m) sākina dođe vokaliziran konsonant (b).“

Pri izgovoru konsonanta ا (m), donja i gornja usne se međosobno čvrsto spoje, glas ا (m)

zadržava se na usnama za jednu običnu dužinu, propuštajući ga kroz nos i uklapajući ga u

glas (b).

75. Navedi definiciju !i pojasni način njegove primjene (Iqlāba) ااس

,, ,će biti kada poslije n sākina i nunacije (tenwīn) dođe vokaliziran konsonant b (Iqlāb) ااس

bilo u jednoj ili dvije riječi."

Primjenjuje se tako da se usne središnjim dijelom, čvrsto pripoje jedna uz drugu, u

toku izgovora akustički dojam je takav, kao da se artikulira konsonant ا (m). Pri tome se na

ovome glasu zadržavamo onoliko koliko traje jedna obična dužina (dva hareketa).

76. Navedi definiciju ااى ر (Izhāra) i pojasni način njegove primjene!

sākina, kao i takvog glasa ك je potpuno, jasno i precizno izgovaranje (Izhār) ااى ر „

iz tenwīna kada poslije njih dođe jedan od šest grlenih glasova sadržanih (samo prvi

konsonant od svake riječi) u sintagmi:

ة . ف د ة م تة ت ت

Izhar se izvodi tako, što se glas ك izgovori jasno i čisto, i to na taj način što glas

prestane (izađe iz svoga ishodišta), a jezik i dalje - ali samo trenutno - zadržavamo na

ishodištu glasa. U takvom slučaju, glas ك ne odskače i ne puca. Izhār (isticanje, pokazivanje)

izvodimo isto tako, kao kad u našem jeziku izgovorimo riječi: "on hoće", "san i java", "jedan

golub" ...

22

77. Navedi definiciju ا i pojasni način njegove primjene uz (Izhāra šefewiyyun) ااى ر ف

navođenje primjera!

ا ,, ,sākina budu svi glasovi (m) ا će biti kada poslije (Izhār šefewiyyun) ااى ر ف

(osim konsonanata i ا), bilo da dođu zajedno u jednoj ili dvije riječi."

Načinprimjene: Glas ا izgovara se jasno i čisto kao. Usne se na trenutak spoje, i ne

smiju se odvajati dok konsonant „m“ potpuno ne nestane. Primjeri:

ة و ل ة ي ت ر ةح فىل ر ات ل ك م ت م ت ى ج

78. Šta je ا تق ت ر (Qalqaletun)?

ئح je praskanje (pucanje) glasova iz grupe (Qalqaletun) ا تق ت ر ط kada budu u sredini ili na ا

kraju riječi bez vokala (sākin, stalni ili nestalni)."

79. Navedi podjelu ا تق ت ر (Qalqale) uz navođenje i primjera!

:se dijeli na (Qalqala) ا تق ت ر

a) Qalqala niskog inteziteta – ا طة .

To je slučaj kada su odskočni glasovi iz grupe ئح ط .sākin, a nalaze se u sredini riječi ا

Primjeri: ع ق س قئر جة

b) Qalqala visokog inteziteta – ا ة .ك

To je slučaj kada su odskočni glasovi iz grupe ئح ط .sākin, a nalaze se na kraju riječi ا

Primjeri: ط و ى ط ج

c) Qalqala najvišeg intezitet – ال ك ة.

Ova vrsta qalqale primjenjuje se u onim slučajevima kada su konsonanti, iz prethodno

spomenute skupine, bez vokala (sākin) a, osim toga, imaju i tešdīd. Primjeri:

طح لح ي طح

80. Navedi definiciju نة ر (sekteh) na arapskom jeziku i njezin prijevod!

ص و اك ا وف س ع ا ت ا

"Sekta je prekidanje glasa, ali ne i daha."

81. U koliko slučajeva se prema našem riwāyetu primjenjuje نة ر (sekta) u Kur'ānu? Navedi

ih!

23

Primjenjuje se u pet slučajeva, a to su:

a) (El-Kehf, 1-2.): ا حة*

b) (Yā-sīn, 52.): ةا ئت ا

c) (El-Qiyāmeh, 27.): ار ر اس ا

d) (El-Mutaffifīn, 14.): اك ك س س ر

e) (El-Hāqqatu: 28-29.): ت ب ر *

82. Ukoliko u toku učenja Kur'āna, a.š., pauziramo (zbog znaka za stajanje) poslije riječi na

kojoj je نة ر (sekta), da li će se u tom slučaju i sekta primijeniti?

U tom slučaju nema sekte, jer se ne mogu primjenjivati dva pravila u isto vrijeme i u istoj

riječi.

83. Šta je ةة (damīr)?

ةة (damīr) je izgovor vokala uz spojenu ličnu zamjenicu ف.

84. Kada se vokali uz spojenu ličnu zamjenicu ف izgovaraju kratko? Navedi izuzetke, ukoliko

postoje!

Damma i kesra s konsonantom h izgovaraju kao kratki vokali u i i u dva slučaja:

a) Kada prije lične zamjenice bude jedan od dugih vokala: ā, ī, ū. Primjeri:

ف ة ئ اف ر

b) Ako ispred zamjenice bude konsonant bez vokala ( sākin). Primjeri: ور ت ر

U riječi ر damma se izgovara kao kratki vokal u, iako na prvi pogled izgleda da bi ة

je trebalo izgovoriti kao dugi vokal ū, s obzirom da se prije zamjenice nalazi fetha. Međutim,

u osnovi riječi, ispred zamjenice se nalazi sukūn, pa ona glasi: ر ر > ة ة

Ukoliko konsonant h nije u ulozi lične zamjenice, nego je jedan od korjenitih konsonanata

dotične riječi, tada se artikuliraju samo kratki vokali. Primjeri:

ر ) ت فق ر ( قر ) اكر ( كى ل وة ر (اتة ى ت)

85. Kada se vokali uz spojenu ličnu zamjenicu ف izgovaraju dugo? Navedi izuzetke, ukoliko

postoje!

24

Kad su damma i kesra uz ličnu zamjenicu h, izgovaraju se kao dugi vokali ī i ū u

sljedećim slučajevima:

a) Ako je prije zamjenice konsonant, vokaliziran fethom, dammom ili kesrom. Primjeri:

ة ر ر ر ك

Iznimku čini riječ ر u izrazu: ى ت جت ئ ر ر U ovome primjeru (.El-Furqan, 69) ا

ova zamjenica se iznimno izgovara dugo, kao da je napisano ىت.

VJEŽBANJE:Učenje gledajući 1-21. stranice prvog džuza

UČENJENAPAMET:

El-Fātiha; Elif Lām Mīm; Ajetu-l-Kursijj

En-Nās-El-Fīl

1 -2. stranica sure Yā-sīn