1

Dreca Tarik, dia – cand. Mr. Sci.

III.REGULATIVA FEDERACIJE BiH U ODNOSU NA REGULATIVU EVROPSKE UNIJE:

III. 1.ZAKON O ZAŠTITI OD POŽARA I VATROGASTVU (Sl. novine FBiH br.65/09/

III. 2.PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ZAŠTITU VISOKIH OBJEKATA ( Sl. list SFRJ br. 7/84)

III.2.1.OSIGURANJE SLOBODNOG PROSTORA OKO OBJEKTA:

III.2. 2.POŽARNI SEKTORI I ZIDOVI

III.2.3.STEPENIŠTA

III.2.4 KOMENTAR VAŽEČEĆIH PROPISA

III.2.5 INSTALACIJE

III.2.6 KOTLOVNICE

III. REGULATIVA FEDERACIJE BiH U ODNOSU NA REGULATIVU EVROPSKE UNIJE

U produžetku ćemo, počev od zahtjeva koji se odnose na lokaciju objekta, pa do zahtjeva za smještaj kotlovnica pratiti odrednice naše i europske regulative, s tim da ćemo navesti i najvažnije opće odrednice naše regulative.

III.1. ZAKON O ZAŠTITI OD POŽARA I VATROGASTVU (u daljem tekstu: ZAKON)

OSNOVNE ODREDBE

Ovim zakonom uređuje se organizacija i funkcioniranje zaštite od požara i vatrogastva, planiranje i provođenje mjera zaštite od požara, organizacija i funkcioniranje vatrogastva i gašenje požara (vatrogasne intervencije), stručno osposobljavanje i usavršavanje zaposlenih lica i vatrogasaca, finansiranje i druga pitanja od značaja za organizaciju i funkcioniranje zaštite od požara i vatrogastva u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).

Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju slijedeća značenja: Sagorijevanje (gorenje) je fizičko - hemijski proces spajanja zapaljive materije i oksidatora pri čemu se oslobađa toplota, emituje dim i gasovi sagorijevanja popraćeni plamenom ilividljivomsvjetlošću; Vatra je kontrolirano samoodrživo sagorijevanje koje je namjerno izazvano da bi se stvorili korisni efekti, čije je širenje u prostoru i vremenu kontrolirano; Požar je nekontrolirano, samoodrživo sagorijevanje koje se nekontrolirano širi u prostoru i vremenu; Eksplozija je iznenadna ekspanzija gasa koja može proizaći iz brze reakcije oksidacije ili raspada, sa ili bez porasta temperature i koja može dovesti do pojave požara; Zapaljive materije su čvrste, tečne i gasovite materije koje se pale pod dejstvom izvora paljenja;

2

Eksplozivne materije predstavljaju gasovite, tečne i čvrste hemijske materije, jedinjenja ili smjese koje se pod uticajem određenog impulsa razlažu u veoma kratkom vremenskom intervalu, uz oslobađanje velike količine gasova i toplotne energije; Opasne materije predstavljaju one materije koje u svim formama postojanja i svim uslovima korištenja svojim negativnim karakteristikama, kao što su: eksplozivnost, zapaljivost, korozivnost, otrovnost, radioaktivnost i dr., mogu biti uzročnik različitih štetnih dejstava i opasnosti po zdravlje ljudi, oštećenja ili uništenja materijalnih dobara uslijed razarajućeg, termičkog ili fiziološkog dejstva, te ugrožavanje radne i životne sredine; Požarna opasnost je mogućnost ozlijede i/ili oštećenja kao posljedica požara; Požarna otpornost je sposobnost objekta da ispuni, u definiranom periodu vremena zahtjeve otpornosti na požar i/ili integriteta i /ili termičke izolacije i/ili druge očekivane zahtjeve pri standardnom ispitivanju otpornosti na vatru; Rizik od požara je proizvod vjerovatnoće pojave požara koja se može očekivati u datoj tehničkoj operaciji ili stanju i posljedice ili obima šteta koje se mogu očekivati u slučaju pojave požara; Požarna sigurnost je sigurnost kojom se vjerovatnoća nastanka požara svodi na minimum; Požarni sektor je zatvoreni prostor koji može biti podjeljen ili odijeljen od susjednih prostora unutar zgrade elementima konstrukcije koji imaju propisanu vatrootpornost; Požarno stepenište je stepenište koje se koristi samo u slučaju opasnosti od požara za evakuaciju ili za gašenje požara; Sigurnosno stepenište je stepenište u objektu odvojeno od unutrašnjih prostorija konstruktivnim elementima otpornosti prema vatri u trajanju od najmanje 60 minuta, oslobođeno svih gorivih materija i osigurano od zadimljavanja za vrijeme dok se ne završi evakuacija ljudi i gašenje požara; Evakuacija je organizirano izmiještanje ljudi i materijalnih dobara sa ugroženog prostora na prostor siguran od požara; Put za evakuaciju je siguran put za samospasavanje ljudi iz objekta do izlaza i izvan objekta ili kroz drugi siguran objekat; Građevina obuhvata stambene i druge zgrade i objekte, te prostore koji su navedeni u članu 20. ovog zakona; Građevine za javnu upotrebu su škole, obdaništa, studentski i đački domovi, starački domovi, bolnice, hoteli, moteli, pansioni, tržišni centri, tržnice, pozorišta, kino dvorane, sportske, koncertne i druge dvorane, stadioni, sale za konferencije, muzeji, aerodromi, željezničke i autobuske stanice, objekti kulturno - istorijskog naslijeđa i drugi objekti;

ORGANIZACIJA I FUNKCIONIRANJE, PLANIRANJE I PROVOĐENJE MJERA ZAŠTITE OD POŽARA Organizacija i funkcioniranje zaštite od požara Zaštita od požara se organizira i provodi u svim stambenim i drugim zgradama i objektima i na svim prostorima koji se smatraju građevinama prema članu 36. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/06, 72/07 i 32/08) i Uredbi o tehničkim svojstvima koje građevine moraju zadovoljavati u pogledu

3

sigurnosti te načina korištenja i održavanja građevina ("Službene novine Federacije BiH", br. 29/07 i 51/08) koji prema procjeni ugroženosti od požara mogu biti izloženi opasnostima od izbijanja i širenja požara. Te građevine i prostori su: - građevine trajno povezane sa tlom koje se sastoje od građevinskog sklopa ili od građevinskog sklopa i ugrađene opreme, kao i samostalna postrojenja trajno povezana sa tlom; - saobraćajne, vodoprivredne i energetske građevine i površine sa pripadajućim instalacijama, telekomunikacijske građevine i instalacije, građevine i instalacije komunalne infrastrukture; - proizvodne i druge privredne građevine i postrojenja, skladišta, sajmišta i slične građevine; - objekti na vodnim površinama (ribogojilišta, plutajuće platforme i sl.); - trgovi, javne površine, javne zelene površine, igrališta, sportske građevine, groblja, deponije otpadaka, javne pijace, skloništa i slične građevine. Zaštita od požara se organizira i provodi i za šume, šumska i poljoprivredna zemljišta i ostale prirodne resurse. Zaštitu od požara dužni su da organiziraju i provode pravna i fizička lica, državni organi Federacije, kantona, grada i općine i druge institucije koji su vlasnici ili korisnici građevina i prostora iz stava 1. i šuma, šumskog i poljoprivrednog zemljišta iz stava 2. ovog člana (u daljem tekstu: vlasnici ili korisnici građevina i prostora). Zaštitu od požara dužni su da organiziraju i provode i građani u svojim stanovima i stambenim zgradama (kućama) i drugim objektima i prostorima koje koriste za svoje potrebe. Svi objekti koji su priključeni na niskonaponsku mrežu u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona moraju biti zaštićeni osiguračima - sklopkama - nastavljačima ugrađenim na mjestu priključka na niskonaponsku mrežu, a koji zadovoljavaju uslove propisane normom BAS EN 60947-3. Osigurači - sklopke - nastavljači se mogu ugraditi i na mjestima grananja niskonaponske mreže, čiji će optimalan broj zavisno od konfiguracije mreže odrediti nadležna elektrodistribucija. Vlasnik ili korisnik građevine i prostora i upravitelj stambenog objekta je odgovoran za zaštitu od požara u tim građevinama, odnosno objektima. Vlasnik ili korisnik iz stava 1. ovog člana može ovlastiti pravno lice registrirano za obavljanje poslova iz oblasti zaštite od požara koje ima odgovarajuće stručne kadrove i opremu i sredstva za vršenje tih poslova, koje će za njihove potrebe provoditi mjere zaštite od požara, što se vrši zaključivanjem ugovora sa tim pravnim licima. Za provođenje mjera zaštite od požara u višespratnim građevinama - stambenim objektima, može se ovlastiti upravitelj stambenog objekta, u skladu sa odgovarajućim propisom kantona. Razvrstavanje građevina u odgovarajuće kategorije ugroženosti od požara Radi utvrđivanja odgovarajuće organizacije zaštite od požara i provođenja mjera zaštite od požara, sve se građevine razvrstavaju u odgovarajuće kategorije ugroženosti od požara u zavisnosti od namjene građevine, zastupljenog tehničko-tehnološkog procesa, vrste i količine materijala koji se u njima proizvode, prerađuju, prodaju ili skladište, veličine i spratnosti građevine, lokacije građevine, te vrste materijala koji su upotrebljeni za izgradnju građevine. Federalno ministarstvo prostornog uređenja, u saradnji sa Federalnom upravom

4

civilne zaštite, određuje kategorije i propisuje uslove, osnove i kriterije za razvrstavanje građevina iz stava 1. ovog člana u odgovarajuće kategorije ugroženosti od požara. Pri projektovanju građevina u kojima se proizvode ili uskladištavaju eksplozivne materije, zapaljive tečnosti i gasovi, kao i privrednih i industrijskih građevina u kojima se ugrađuju postrojenja, uređaji i instalacije sa korištenjem zapaljive tečnosti ili gasova, te građevina za kolektivno stanovanje (izuzev građevina individualnog stanovanja), industrijskih građevina i građevina za javnu upotrebu, obavezno se izrađuje elaborat zaštite od požara (u daljem tekstu: elaborat), koji je sastavni dio projektne dokumentacije. Pri projektovanju stambenih građevina sa četiri ili više nadzemnih etaža, industrijskih građevina, energetskih objekata i građevina za javnu upotrebu (bolnice, hoteli, sportske i druge dvorane, robne kuće, škole, saobraćajne stanice, aerodromi i drugi slični objekti) obavezno se, pored komunikacionog, projektuje i požarno stepenište. Požarno stepenište se određuje na osnovu odgovarajućih standarda iz člana 31. stav 2. tačka 7) ovog zakona i analize požarnog opterećenja, načina širenja požara, rizika od požara i materijalne vrijednosti građevine ili njenog dijela. Izdavanje rješenja o odobrenju za građenje,odnosno odobrenja za upotrebu građevine

Organ uprave nadležan za izdavanje odobrenja za građenje, odnosno izgradnju ili rekonstrukciju i dogradnju i nadogradnju građevine neće izdati to odobrenje ukoliko glavni projekat ne sadrži elaborat zaštite od požara izrađen prema članu 31. ovog zakona. U komisiju za tehnički pregled izgrađene ili rekonstruirane, dograđene ili nadograđene građevine, za poslove iz stava 3. ovog člana, imenuje se i jedan član iz nadležnog organa uprave civilne zaštite ili iz drugog organa ili pravnog lica koga predloži nadležni organ civilne zaštite, koji ispunjava uslove iz člana 37. stav 1. ovog zakona. Odobrenje za upotrebu izgrađene ili rekonstruisrane ili dograđene i nadograđene građevine može se izdati tek onda kada član komisije iz stava 2. ovog člana, utvrdi i dokumentira da su provedene i sve mjere zaštite od požara predviđene u elaboratu iz člana 31. stav 2. ovog zakona, kao i odgovarajuća pravila tehničke prakse, a posebno slijedeće: primjenjeni građevinski materijali i elementi konstrukcije odgovarajućih požarnih karakteristika i vatrootpornosti koji su atestirani od strane ovlaštenih laboratorija; osigurana podjela građevine u požarne sektore; osigurane propisane karakteristike požarnih i sigurnosnih stepeništa i puteva evakuacije; propisno obilježeni putevi evakuacije i izlazi prema požarnim i sigurnosnim stepeništima ili u siguran prostor; osigurana funkcionalnost uređaja za odvođenje dima i toplote, protivpožarnih klapni, protivpožarnih vrata, hidrantske mreže, stabilnih instalacija za gašenje požara, uređaja /aparata za gašenje početnog požara, sistema za dojavu požara, sigurnosnog osvjetljenja (pomoćnog i paničnog) i druge predviđene mjere.

5

Zabranjeno je korištenje građevine bez upotrebne dozvole, ako su za tu građevinu predviđene mjere zaštite od požara iz stava 3. ovog člana.

Proizvodnja i promet uređaja, opreme i sredstava namijenjenih za dojavu, gašenje i sprečavanje širenja požara, te drugih uređaja i instalacija u funkciji sprečavanja nastanka požara i eksplozije obavljaju se u skladu sa posebnim

propisima koji se odnose na ta pitanja. U proizvodnji, postupcima i uslugama u kojima se koriste uređaji, oprema, sredstva i instalacije iz stava 1. ovog člana, za koje nisu doneseni standardi i propisi Bosne i Hercegovine, mogu se primjenjivati međunarodni standardi i propisi koji se odnose na ta pitanja, a koja je prihvatila Bosna i Hercegovina.

III 2. PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ZAŠTITU VISOKIH OBJEKATA OD POŽARA(u daljem teksu PRAVILNIK/

Pod visokim objektom, u smislu ovog pravilnika, podrazumjevaju se zgrade sa prostorijama za boravak ljudi, čiji se podovi najvišeg sprata nalaze najmanje 22 m iznad najniže kote terena na koji je moguć pristup i na kome je moguća intervencija uz korišćenje automehaničkih lestava (u daljem tekstu: objekt).

III.2.1.OSIGURANJE SLOBODNOG PROSTORA OKO OBJEKTA:

Slobodan prostor oko objekta, po definiciji je prostor oko objekta, koji je toliko širok da ne dozvoljava prenošenje vatre sa objekta na objekat zraćenjem ili konvekcijom.

Zakon ne definiše ovaj prostor.

Pravilnik ga definiše:

Vatrogasnim vozilima mora biti omogućeno da priđu objektu s onih strana na kojima se nalaze prozori, vrata ili drugi slični otvori.

Prilaz objektu sa strane zabatnog zida bez otvora ne smatra se prilazom za intervenciju.

Na najmanje dva fasadna zida objekta otvori moraju biti pristupačni za vatrogasnu opremu da bi se pri gašenju požara moglo intervenisati sa spoljne strane.

Ako se objekt gradi u nizu sa drugim objektima, pa i sa onim koji nisu visoki,granični zid visokog objekta ne smije imati otvore i mora biti otporan prema požaru najmanje 2 h.

Ako se na naspramnim zidovima objekta i susjednog objekta bilo koje visine nalaze otvori preko kojih bi se mogao prenijeti požar s jednog objekta na drugi, najmanje rastojanje

6

između tih otvora određuje se računski, a ako to nije moguće, rastojanje mora iznositi pola visine višeg objekta.

Europska regulativa:

U idealnim uvjetima slobodna površina " H" između dva objekta jednaka je visini objekta " h".

Za projektovanje je važno da se iskustveno došlo do nekoliko zaključaka o slobodnom prostoru oko objekta:

- ako su dvije strane objekta do dužine od 16 m, onda slobodna površina može biti smanjena na 1/2H

- slobodna površina ne smije preći polovinu puta koji prolazi pored objekata

- u zavisnosti kakav je nagib krova slobodna površina se povećava za 1/3 h ili ostaje ista .

Danas postoji nekoliko načina određivanja jedinstvenog rizika ili sigurnosnog požarnog odstojanja:

- njemački način, prema standardima i urbanističkim uvjetima Njemačke

- računska metoda koja je razvijena u Francuskoj

- državne inspekcijske službe

- osiguranje

Zahtjevi požarnog odstojanja prema njemačkim propisima

Zahtjevi definisani ovim propisima donekle odgovaraju i našim zahtjevima urbanističkih uvjeta, kao i zahtjevima jedinstvenog rizika. Određivanje odstojanja nije bazirano na proračunima nego na empirijskim podacima koji garantuju da se požar neće prenijeti sa objekta na objekat.

Na prenošenje požara ili na jedinstveni rizik utiče:

- tip objekta

- mjesto gradnje objekta

- otpornost zidova objekta

- otvori na zidovima

- izgrađenost lokacije

Razradom sigurnosnih odstojanja dobijenih empirijskim načinom, DIN standard daje odstojanje jedinstvenog rizika za pojedine slučajeve.

7

Odstojanja zavise od dva faktora:

- od čega je napravljen objekat

- od mjesta gde se objekat gradi :

- mala naselja, sela

- gradska četvrt

- poslovne i industrijske zone.

Rastojanja između objekta u raznim urbanističkim uvjetima:

-Za objekti građene od materijala koji ima požarnu otpornost 1/2 sahata i zapaljivost A; minimalno odstojanje može biti 3 m, dakle, odstojanje između objekata računa se prema visini objekta i to pravilo ostaje stalno u primjeni. Za objekte kod kojih je visina h < 3 m, odstojanje mora biti minimalno 3 m, ako su zidovi otporni 1/2 sahata i od nezapaljivog materijala klase A.

Uloga spoljnjih zidova:

Ako spoljni zidovi objekta ne prelaze dužinu od 16 m, tada se može dozvoliti odstojanja 1/2 H. I ovde se minimalno odstojanje računa na 3 m za požarno zaustavne zidove.

Ako su zidovi od zapaljivog materijala klase B, bez požarne otpornosti, tada prema njemačkim propisima, minimalno sigurnosno odstojanje ne smije biti manje od 5 m.

III.2. 2.POŽARNI SEKTORI I ZIDOVI

Zakon ne definiše požarne sektore i zidove.

Pravilnik ih definiše:

Sektori:

Objekt se dijeli na požarne sektore, čija veličina zavisi od visine objekta, kako je prikazano u tabeli:

Tabela

______________________________

Visina objekta Veličina požarnog

u m sektora u m²

_______________________________

22 do 40 do 1.500

8

41 do 75 do 1.000

70 do 100 do 800

preko 100 do 300

_________________________________

Ako je površina jednog sprata objekta visine do 40 m manja od polovine površine predviđene u tabeli požarni sektor može obuhvatiti i dva sprata.

Dužina strane požarnog sektora iznosi najviše 60 m.

Dozvoljeno je spajanje dva požarna sektora ako se između njih nalaze vrata otporna prema požaru najmanje 1 h, koja se pri pojavi dima automatski zatvaraju.

Pri spajanju požarnih sektora na objektima višim od 100 m mora se napraviti tampon-zona sa dvoja vrata koja su otporna prema požaru najmanje 1 h.

Tampon zona mora se prirodno ili vještački provjetravati.

Vrata iz tampon zone moraju imati automatski mehanizam koji će ih u trenutku kad se pojavi dim zatvoriti, pri čemu se mora uključiti ventilacija tampon zone.

Pregradni zid koji odvaja požarne sektore mora da presjeca cijelu konstrukciju. Ako su spuštene tavanice, pregradni zid mora da presjeca vidljivu oblogu tavanice i da se vezuje sa međuspratnom konstrukcijom.

Ako se u krovnoj konstrukciji objekta koristi i gorivi materijal, pregradni zid na posljednjem spratu mora da presjeca krovnu konstrukciju i da je nadvisuje najmanje 50 cm.

Kod objekata čiji su pojedini dijelovi različite visine, na zidu višeg dijela objekta, na visini najmanje 10 m. iznad nižeg dijela, kao i na spoljnjem zidu objekta koji je prislojen uz niži objekat, ne smije biti nikakvih otvora.

Ako se objekt ili dijelovi objekta grade sa složenim oblicima osnove, prilikom dijeljenja objekata na požarne sektore, rastojanje pregradnog zida od unutrašnjeg ugla objekta mora da iznosi najmanje 5 m.

Horizontalno prekidno rastojanje na mjestu pregradnog zida koje odvaja požarne sektore iznosi najmanje 1m.

Požarni sektor u prostorijama ispod nivoa terena ne smije iznositi više od 250 m² i mora biti odvojen zidom otpornim prema požaru 1,5 h.

Zidovi:

Noseći elementi i konstrukcije i elementi puteva za evakuaciju, s kojih se požar može prenjeti iz jednog požarnog sektora u drugi ili sa jednog sprata na drugi, prave se od negorivog građevinskog materijala otpornog prema požaru najmanje 1,5 h.

9

Noseći ili ojačani spoljni zidovi moraju biti od negorivog materijala i otporni prema požaru najmanje 1,5 h.

Izolacioni materijal na spoljnim stranama zidova može biti i goriv pod uslovom da je naljepljen na zid i ankerovan tako da ne otpada u slučaju požara i da je sa spoljne strane obložen negorivim materijalom koji je otporan prema požaru najmanje 1 h.

Izolacioni materijal u zidovima može biti goriv ako jeobloga s unutrašnje strane tih zidova otporna prema požaru najmanje 1,5 h,a ako je postavljen sa unutrašnje strane tih zidova, izolacioni materijal mora biti negoriv.

Unutrašnji nenoseći pregradi zidovi, osim pokretne pregrade, harmonika-vrata i sl., moraju biti otporni prema požaru najmanje ½ h.

Pregradni zidovi između dva stana moraju biti otporni prema požaru najmanje 1,5 h.

Izolacija i obloge zidova u prostorijama u kojima se nalaze mokri čvorovi mogu biti i od gorivog materijala (plastika, emajlirani tvrdi lesonit i sl.).

Oblaganje stepenišnog prostora gorivim materijalom nije dopušteno.

Fasada objekta mora biti izrađena od materijala koji ne može da prenosi vatru s jednog kata na drugi.

Prekidno rastojanje između otvora na dva susjedna kata na fasadnoj strani mora iznositi najmanje 1 m.

Ako je prekidno rastojanje manje od 1 m, put plamena između dva sprata produžava se postavljanjem konzolnih djelova konstrukcije objekta u nivou svakog sprata.

Europska regulativa:

Standard koji je momentano na snazi /JUS U.J1.240/1981. Zaštita od požara TIPOVI KONSTRUKCIJA ZGRADA PREMA NJIHOVOJ UNUTRAŠNJOJ OTPORNOSTI PROTIV POŽARA/ daje vrijednosti stepena otpornosti prema požaru, za standardne tipove konstrukcija, koje su daleko ispod vrijednosti koje su propisane europskom regulativom/DIN/. U donjem tabelarnom pregledu date su minimalne vrijednosti koje elementi građevinskih konstrukcija moraju zadovoljiti u pogledu otpornosti prema požaru.

10

Požarni zidovi u Njemačkoj, moraju imati požarnu otpornost od 3 sahata i biti od nezapaljivog materijala klase A. Otvori u blizini požarnih zidova moraju biti udaljeni 7 m. Otvori u samom požarnom zidu moraju imati otpornosti od 1,5 sahata, bilo da su to vrata, prozori ili kanali za električnu instalaciju. Požarni zid mora biti atestiran na udar i to sa povećanom vrijednošću, vrijednosti su dobijena na bazi empirijskih ispitivanja.U produžetku dajemo zahtjeve DIN-i za požarbe zidove.

Materijali koji se mogu koristiti za požarne zidove

11

Veće granice požarnog sektora od propisanih mogu se dozvoliti ako se zna da ne postoji neposredna opasnost od požara (kada je požarni rizik mali), dok se za specijalne objekte granice mogu zahtjevati i manje od 40 m. Dužina granice je odabrana iskustveno kao granica efikasne evakuacije i dejstva vatrogasnih jedinica u požarnom sektoru.

Požarni zidovi su jedna od najstarijih i najefikasnijih zaštitua objekta od požara, oni, pored ostavljanja sigurnog požarnog odstojanja, u svrhu stvaranja što manjih jedinstvenih rizika, mogu dati isti efekat. Prilikom građenja, preporuka je primjeniti ova dva sredstva ona se dopunjuju dajući najbolje rezultate, kako investicijski, tako i kasnije u eksploataciji.

Požarni zidovi spriječavaju prelaze vatre i dima unutar djelova objekta (požarnih sektora I požarnih segmenata), između objekata, ili objekta i zapaljivih materijala, ako su postavljeni na fasadi objekta.

III.2.3.STEPENIŠTA

Zakon propisuje da se:

Požarno stepenište je stepenište koje se koristi samo u slučaju opasnosti od požara za evakuaciju ili za gašenje požara; Sigurnosno stepenište je stepenište u objektu odvojeno od unutrašnjih prostorija konstruktivnim elementima otpornosti prema vatri u trajanju od najmanje 60 minuta, oslobođeno svih gorivih materija i osigurano od zadimljavanja za vrijeme dok se ne završi evakuacija ljudi i gašenje požara;

Pri projektovanju stambenih građevina sa četiri ili više nadzemnih etaža, industrijskih građevina, energetskih objekata i građevina za javnu upotrebu (bolnice, hoteli, sportske i druge dvorane, robne kuće, škole, saobraćajne stanice, aerodromi i drugi slični objekti) obavezno se, pored komunikacionog, projektuje i požarno stepenište. Požarno stepenište se određuje na osnovu odgovarajućih standarda iz člana 31. stav 2. tačka 7) ovog zakona i analize požarnog opterećenja, načina širenja požara, rizika od požara i materijalne vrijednosti građevine ili njenog dijela.

Pravilnik propisuje da:

12

IZLAZI

Svaki podrumski sprat mora imati najmanje dva izlaza, od kojih jedan vodi neposredno napolje. Ako postoji više podrumskih spratova, dozvoljeno je postavljanje zajedničkog stepeništa koje mora biti napravljeno kao sigurnosno i koje mora imati zaseban izlaz napolje, nezavisno od izlaza sa nadzemnih spratova.

Svaki požarni sektor objekta mora biti dostupan preko najmanje jednog sigurnosnog stepeništa ili najmanje dva međusobno nezavisna stepeništa.

Jedno od nezavisnih stepeništa ne mora da vodi u prizemlje ako vodi u dio objekta ili drugi objekat koji su niži od 22 m i koji su povezani sa drugim stepeništem koje vodi van objekta.

Sigurnosno stepenište mora biti obezbjeđeno tako da vatra i dim ne prodiru za svo vrijeme dok požar traje u objektu i mora biti dostupno iz svih prostorija jednog požarnog sektora putevima koji nisu ugroženi požarom.

Stepenišni prostor mora imati otvore za prirodno provjetravanje,koji se otvaraju iz prizemlja ili sa odmorišta na stepenicama.

Ukupna površina otvora za prirodno provjetravanje mora biti najmanje 5% površine horizontalnog presjeka stepenišnog okna kome pripadaju, ali ne manja od 0,5 m².

Najduži put iz neke prostorije u jednom požarnom sektoru do stepeništa ne smije biti duži od 30 m za objekte visine do 75 m, odnosno 20 m za objekte više od75m.

Unutrašnja sigurnosna stepeništa za objekte više od 40 m moraju ispunjavati slijedeće uslove:

1) moraju biti odvojena od unutrašnjih komunikacija objekta tampon zonom koja se provjetrava prirodnim ili vještačkim putem;

2) površina tampon-zone mora iznositi najmanje 5 m², s tim što zona ne može biti uža od 1,25m;

3) tampon-zona mora biti odvojena od stepeništa i unutrašnjih komunikacija vratima koja ne propuštaju dim, koja su napravljena od negorivog materijala i opremljena mehanizmom koji ih uvjek drži zatvorenim;

4) ako se prirodno provjetravanje ne može obezbjediti preko fasade objekta, tampon-zona se provjetrava vještački sa 20 izmjena vazduha na čas;

5) liftovi moraju biti izdvojeni od stepenišnog prostora i tampon-zona.

Unutrašnja sigurnosna stepeništa za objekte visine 22 do 40 m moraju se odvojiti od ostalih komunikacija vratima koja ne propuštaju dim i koja su opremljena mehanizmom koji ih uvjek drži zatvorenim.

Dim iz stepenišnog predprostora odvodi se sa najvišeg mjesta predprostora,ispod tavanice, a svjež vazduh ubacuje se pri podu predprostora.

13

Provjetravanje se predviđa samo za jedan požarni stepenišni sektor od četiri sprata.

Uređaj za provjetravanje uključuje se automatski preko signalnih uređaja zadim, koji su postavljeni u unutrašnjim komunikacijama ispred stepenišnogpretprostora na najvišoj tački ispod tavanice. Osim automatskog, mora biti obezbjeđeno i ručno uključivanje sistema za provjetravanje.

Stepenišni prostor mora biti odvojen od unutrašnjih prostora objekta zidovima otpornim prema požaru najmanje 1,5 h.

Najmanja širina sigurnosnog stepeništa određuje se tako što se za svakih 100 osoba obezbjeđuje širina od 60 cm, stim da ukupna širina ne može biti manja od 1,25 m.

Ako bi saglasno odredbi stava 1. ovog člana, trebalo obezbijediti stepenište šire od 2,20 m, morala bise napraviti najmanje dva sigurnosna stepeništa.

Stepenišni kraci i gazišta moraju se napraviti od materijala otpornog prema požaru najmanje 1,5 h.

Konzolna i spiralna tepeništa u objektima nisu dozvoljena.

Spoljna sigurnosna stepeništa moraju ispunjavati slijedeće uslove:

1) da su pristupačna iz hodnika ili najmanje iz dvije prostorije zgrade na svakom spratu; 2) da se postavljaju bliže od 1,5 m od otvora na fasadi objekta, osim ako su ozidana

prema tom otvoru; 3) da korisna širina nije manja od 80 cm, a da nagib nije veći od 45 step. 4) da se ne konstruišu kao spiralna stepeništa ili penjalice; 5) da zaštitna ograda otvorenih stepeništa nije niža od 1,20 m; 6) da je materijal stepeništa negoriv; 7) da je korišćenje moguće bez obzira na vremenske prilike.

U objektima višim od 40 m povezivanje podruma sa gornjim spratovima zajedničkim stepeništima nije dozvoljeno.

U objektima visine do 40 m može se spojiti stepenište podruma i gornjih spratova pod uslovom da je ulaz u podrumske prostorije obezbjeđen provjetravanom tampon-zonom i vratima otpornim prema požaru 1h.

Pod hodnika mora biti ravan i bez suženja.

Oblaganje zidova u hodnicima gorivim materijalom nije dozvoljeno.

Zidovi koji odvajaju hodnike od ostalih ugroženih prostorija moraju biti otporni prema požaru 1,5 h.

Širina hodnika određuje se kao kod sigurnosnih stepeništa, prema odredbama člana 25 ovog pravilnika.

Vrata koja povezuju hodnike sa prostorijama visokog požarnog opterećenja moraju biti otporna prema požaru najmanje 1,5 h i uvijek zatvorena.

14

Na svim putevima za evakuaciju dozvoljeno je postavljanje samo zaokretnih vrata, koja se moraju otvarati samo u smjeru izlaženja.

Širina izlaza iz objekta određuje se tako što se na svakih 100 osoba obezbje đuje širina od 60 cm, stim da izlaz ne može biti uži od 1,25 m niti širi od 2,20 m.

Izlaz i prilazi izlazima moraju biti uvjek pristupačni.

Put do izlaznih vrata ne smije voditi kroz prostoriju koja se zaključava i mora biti vidljivo obilježen.

VRATA:

Ako su izlazna vrata na objektu zaokretna, moraju se otvarati u smjeru izlaženja.

Vrata moraju biti podešena tako da se u svako doba mogu otvarati sa strane sa koje treba izlaziti. Ako sa unutrašnje strane vrata postoje brave, one se ne smiju otvarati ključem.

Izlazna vrata koja su namjenjena samo za evakuaciju u slučaju požara moraju se sa unutrašnje strane lahko otvarati i moraju biti vidljivo označena kao izlazna vrata u slučaju požara.

Krilo izlaznih vrata ne smije biti uže od 70 cm niti šire od 120 cm.

Pod sa obadvije strane izlaznih vrata mora biti ravan i podjednako izdignut na udaljenosti najmanje 1,50 m. Izuzetno, ako izlazna vrata nisu nadkrivena, dozvoljava se postavljanje jednog stepenika sa spoljne strane izlaznih vrata, visokog najviše 18 cm.

Ako se izlazna vrata pokreću električnom energijom, moraju biti konstruisana tako da se, u slučaju nestanka enerije za napajanje, mogu otvoriti ručno.

Obrtna vrata ne smatraju se izlaznim vratima u slučaju poža Podrumska prostorija ne smije biti udaljena od izlaza iz objekta više od 20 m

Sva vrata na putu za evakuaciju moraju biti otporna prema požaru 1,5 h.

Vrata koja vode neposredno napolje moraju biti napravljena tako da se sa unutrašnje strane mogu otvarati bez kluča.

Ako se u podrumskim prostorijma objekta, duže ili kraće, zadržavaju ljudi, kao drugi izlaz može poslužiti prozor, ako je takvih dimenzija da se može koristiti za prolaz.

Vrata u jednom požarnom sektoru koja povezuju pojedine prostorije sa prostorima za evakuaciju moraju biti otporna prema požaru 1,5 h.

Na javnim objektima vrata moraju biti otporna prema požaru 1,5 h.

Vrata na putevima za evakuaciju moraju se otvarati u smjeru izlaženja iz objekta.

Vrata koja spajaju požarne sektore moraju imati mehanizam koji ih uvjek drži zatvorenim

15

Ako se iz tehnoloških ili drugih razloga, vrata iz stava 1. ovog člana drže otvorena, ona moraju imati mehanizam koji ih u trenutku pojave dima zatvara.

Prozori:

Žaluzine i sve vrste roletni postavljenih sa vanjske strane prozora moraju biti izrađene od negorivog materijala.

Sa unutrašnje strane prozora dozvoljena je upotreba zastora od gorivog materijala.

III.2.4 KOMENTAR VAŽEČEĆIH PROPISA

Pravilnik u principu reguliše ovu materiju u skladu sa europskom regulativom , neophodno ga je dopuniti obzirom na visine zgrada, a Zakon je naložio "obavezno se, pored komunikacionog, projektuje i požarno stepenište". Evakuaciji stepenicama se poklonjena izuzetna pažnja, nalaze se razna rješenja od kojih ćemo navesti samo neke:

l. spoljne stepenice odvojene od objekta (zatvorene i otvorene)-požarno stepenište

2. spoljne stepenice prislonjene uz spoljni zid objekta požarno stepenište

3. unutrašnje stepenice:

- sa balkonom

- unutrašnje stepenice sa prinudnim provetravanjem (grijači, ventilatori)

- unutrašnje stepenice sa natpritiskom

- stepenice sa ispiranjem

- stepenice za evakuaciju sa prinudnim odsisom (dimovod-dimovuk)

- američki "Fire Tower"

- svaki sprat- sektor sa prinudnim ispiranjem

- prirodna ventilacija od prozora ili klapni na krovu

- provetravanje u evakuacionim vratima

Stepeništni prostor mora ispunjavati sljedeće zahtjeve:

- da bude zaštićen od prodora dima i toplote sa katova i izvan zgrade

- da bude dugo prohodan

- da ima sistem za odvođenjedima

- da nema zapaljivih materija

- da vodi sigurnom izlasku iz objekta

16

- da ima osvetljenje

- daje sa požarnim zidovima otpornim 90-120 min

- da su vrata prema hodnicima iste otpornosti ili za stepen niže od zidova

- da su jedini dozvoljeni djelovi u stepeništu hidranti i otvori za odvod dima.

Spoljnjo stepenište odvojeno od zgrade

Ovo je efikasno rešenje , prilazi mu se sa katova galerijama i preko otvorenog mosta . Pri projektovanju i gradnji zgrade, arhitekte su se rjetko odlučivale da postave spoljašnja stepeništa. Opravdanih razloga za takvo stanje nema, jer spoljašnja stepeništa predstavljaju efikasno rešenje za evakuaciju ljudi iz djelova zgrada ugroženi dimom i vatrom.Efikasnost ovog stepeništa ogleda se i u tome što vatrogasci mogu veoma brzo i neometano doprijeti do mjesta gdje je izbio požar i ugasiti ga, a da pri tom ne ometaju evakuaciju ljudi koja se odvija u istom trenutku. Mahana tih stepeništa su mnogo veći investicioni troškovi, jer se formalno pravi poseban dio zgrade koji služi kao stepenište, a mnoge arhitekte su mišljenja da se njima "nagrđuje" projektovano rješenje.

Stepenište višespratnica

U brojnim zgradama diljem svijeta pored osoblja koje rade unutar njih /vrijednosti prelaze 50.000 osoba/ ima i preko 80.000 posjetilaca, problem je evakuirati pravovremeno tu masu ljudi.

Probleme evakuacije visokih objekata možemo podjeliti na:

- vrijeme zagušenja evakuacionih puteva velikom brojem osoba koji su krenuli u evakuacione puteve

- dimenzije prostora u kojem se vrši evakuacija

- količina informacija koju posjeduju osobe pri bježanju

- energija kojom masa raspolaže silazeći iz objekta, a koja ponekad može biti opasnija po život ljudi koji se evakuišu od samog požara.

Sigurnosno stepenište visokih objekata mora bIti takvo da vatra i dim ne mogu da prodru u njega. Pretpostavlja se da će u slučaju požara uvijek ostati prohodno.

Sigurnosno stepenište sa balkonom je stari izum Hamburškog požamog instituta iz Westphalena za skladišta u Hamburškoj luci. Ova stara i najsigurnija forma evakuacije povezuje evakuacione puteve u zgradi sa stepeništem preko jednog balkona ili otvorenog hodnika na spoljnoj strani. Dim koji prodire sa evakuisanim ljudima iz zgrade, odvodi se napolje i prodire samo u neškodljivoj mjeri u stepenište. Postoji više načina rješenja ovog problema.

Hodnici-balkoni

17

Evakuaciono stepenište je u ovom sistemu potpuno odvojeno od zgrade,a kretanje zračnih masa oko objekta sprječava zadimljavanje. Ukoliko se stepenište nalazi na fasadi, prilaz mora da bude preko balkona. Odvod dima kod ovakvog građenja nije povoljan pošto balkon može da bude slobodan samo sa jedne strane i tada mora da bude dovoljno dugačak da se dim ne bi vratio nazad u stepenište. Razmak od izlaznih vrata na balkon, do ulaznih vrata na stepenište mora iznositi minimum 3 m. Otvoreni hodnik ili balkon, koji predstavljaju vezu,ne smeju da se nalaze u uglovima zgrade ili da vode u unutrašnje dvorište. Ukoliko se u hodnik uliva više stanova tada su to prolazi sa terasama. Kao i kod ostalih stepeništa ni ovde se ne smiju koristIti zapaljivi matenjali sa izuzetkom prozorskih okvira i električnih vodova, koji služe za osvjetljavanjestepeništa.

Sigurnosna stepeništa ne smiju se postaviti da se mijenja smjer spuštanja i penjanja. Stepeništa koja vode sa katova do prizemlja ne smij da se nastavljaju u prostorije ispod nivoa terena; stepeništa koja iz podrumskih prostorija vode do prizemlja, ne smeju da se nastavljaju prema katu. Osobe koje se evakuišu ne smiju biti dovedene u zabunu pri kretanju, moraju biti usmjerene prema izlazu vani.

Sigurnosno stepenište mora biti takvo da u njega ne mogu dospjeti vatra i dim, rješenje je da se sa kata izlazi na balkon, pa se sa balkona ide na stepenište.Ovo rješenje omogućava veoma dobru ne ometanu evakuaciju ljudi, a u isto vrijeme vatrogasci imaju otvoren put do mjesta požara.

Unutrašnje evakuaciono stepenište

Najpoznatiji sistem unutrašnjih stepeništa primjenjuje se u SAD već preko 50 godina , nosi naziv ,,Fire Tower" (požarni toranj). Skoro sve zgrade u najužem centru New York- a imaju ovaj sistem evakuacionih puteva. Osnovno rješenje ovog sistema je da se u centru zgrade ostavi jedan kvadratni dio izolovan požamim zidovima i osiguran požamim vratima. Taj" šaht", u kome se nalazi evakuacioni put, koji liči na dimnjak, ima u sebi metalne stepenice koje se spiralno spuštaju. Donji dio tog vertikalnog kanala je otvoren da bi odozdo mogao da ulazi zrak, na vrhu zgrade evakuacioni put je potpuno otvoren,tako se dobije prirodna cirkulacija zraka koja zbog visine zgrade ima uzgon kao dimnjak.

III.2.5 INSTALACIJE

Zakon ne definiše ovu materiju, niti dalju materiju koja se obrađuje u produžetku.

Pravilnik je definiše:

Zidovi vertikalnih kanala za smještaj instalacija moraju biti otporni prema požaru 1,5 h.

Pristupni otvori za kontrolu instalacija moraju se osigurati vratima ili kapcima otpornim prema požaru najmanje 1,5 h.

Vertikalnim kanalima za smještaj instalacija u objektu ne smije se prilaziti iz stepenišnog prostora, već samo iz prostora koji je od ostalih komunikacija u objektu odvojen vratima koja moraju biti izrađena od negorivog materijala.

18

Na najvišem spratu objekta vertikalni kanali za smještaj instalacija moraju se provjetravati preko bočnih otvora ukupne površne 5% od površine poprečnog presjeka kanala.

Horizontalni kanali u koje se postavljaju instalacije moraju biti otporni prema požaru 1 h.

Sve obloge horizontalnih kanala i otvora na tim kanalima moraju biti od negorivog materijala.

Izolacije na kanalima u koje se postavljaju instalacije moraju biti od negorivog materijala i postavljene tako da dim ili plamen ne mogu prodirati u susjednu prostoriju.

Otvori na kanalima za smještaj instalacija, ako se nalaze u prostorijama,moraju biti osigurani poklopcima ili vratima otpornim prema požaru 1,5 h.

Horizontalni kanali u koje se postavljaju instalacije moraju se provjetravati.Za provjetravanje ne smiju se upotrebljavati stepenišni prostori niti prostorije u objektu koje se koriste ili u kojima se nalazi zapaljiv materijal.

U horizontalnim kanalima bez protivpožarne pregrade koja sprječava prenošenje požara duž instalacija dozvoljena dužina instalacija može da iznosi najviše 15 m.

Vertikalni kanali za odvođenje otpadaka sa pojedinih spratova moraju imati svoj provjetravani predprostor, osim ako se otvor za ubacivanje otpadaka sa poklopcem, nalazi na vanjskom zidu.

Kanal za odvođenje otpadaka ne smije biti u neposrednoj vezi sa stepenišnim prostorom.

Unutrašnja površina kanala mora biti glatka.

Zidovi vertikalnih kanala moraju biti otporni prema požaru 1,5 h.

Otvori za ubacivanje otpadaka u vertikalne kanale moraju se nalaziti u posebnoj prostoriji, čija površina ne smije biti manja od 2 m² i koja mora imati posebno provjetravanje.

Poklopac na otvoru kroz koji se ubacuju otpadci mora biti od negorivog materijala, uvjek zatvoren i dobro zaptiveni.

Zidovi prostorije za sakupljanje otpadaka iz vertikalnih kanala moraju biti otporni prema požaru najmanje 1,5 h.

Prostorija iz stava 1. predstavlja zaseban požarni sektor.

Vrata na prostoriji za sakupljanje otpadaka moraju biti otporna prema požaru najmanje 1,5 h i moraju imati mehanizam koji ih drži uvjek zatvorenim.

Prostorija za sakupljanje otpadaka mora se provjetravati.

LIFTOVI:

Svaki požarni sektor u objektu mora biti povezan sa najmanje jednim liftom za prevoz lica.

19

Liftovi za prevoz lica u objektima višim od 40 m moraju biti pristupačni iz pretprostora koji se provjetrava.

Zidovi okna za liftove moraju biti otporni prema požaru 1,5 h.

U objektima višim od 40 m okna za liftove moraju biti odvojena od stepenišnog prostora, a u objektima visine do 40 m dozvoljeno je da provjetravani prostor bude zajednički za liftove i stepenište.

Osim instalacija potrebnih za rad lifta, u okno za lift postavljaju se još samo instalacije za automatsku dojavu požara i javljanje u oknu za lift i kabini.

Kabine liftova i vrata na oknu za lift moraju biti od negorivog materijala. Ta vrata moraju se zatvarati automatski.

U objektima višim od 75 m jedan od liftova koji se normalno koriste predviđa se kao lift za evakuaciju u toku požara (u daljnjem tekstu; sigurnosni lift).

Sigurnosni lift mora biti smješten u vlastitom oknu čiji su zidovi i vrata otporni prema požaru najmanje 1,5 h.

Okno sigurnosnog lifta može biti smješteno u provjetravani prostor stepeništa ili locirano tako da ima poseban pretprostor za provjetravanje, sa najmanje 20 izmjena vazduha na čas.

Jedna od dimenzija sigurnosnog lifta mora iznositi najmanje 2,10 m.

Predprostor iz koga se ulazi u sigurnosni lift mora biti takvih dimenzija da senesmetano mogu unositi i iznositi bolnička nosila sa bolesnikom u ležećem položaju.

Temperatura nastala od požara ne smije uticati na rad sigurnosnog lifta tokom 1h .

Prostorija u koju je smješten pogonski agregat za lift (mašinska prostorija) mora se nalaziti na najvišem mjestu u objektu i mora biti odvojena od ostalih komunikacija vratima otpornim prema požaru najmanje 1,5 h. Zidovi te prostorije moraju biti otporni prema požaru 1,5 h .

III.2.6 KOTLOVNICE

Kotlovnica za zagrijavanje može se postaviti u objektu visine do 40 m ako ispunjava sljedeće uvjete:

- da su zidovi kotlovnice i međuspratna konstrukcija otporni prema požaru 1,5 h,

- da su vrata za ulaz u kotlovnicu postavljena sa vanjske strane objekta.

Kotlovnica može biti povezana sa objektom preko tampon-zone sa vješ tačkim provjetravanjem i vratima otpornim prema požaru 1,5 h .

20