Sastav i brojnost migratorne faune ptica močvarica plavnog područja Rit kod Jagodine

��

�

1

�

�

Sastav i brojnost migratorne faune ptica mo�varica plavnog podru�ja Rit kod Jagodine The species composition and number of migratory waterbirds of floodplain near Jagodina �

Stankovi�, B. _________________________________________________________________________________________ During the seven large-extent floods (1986, 1987, 1999, 2006, 2009, 2010 and 2012) composition and abundance of the migratory waterbird fauna was studied in Rit floodplain area near Jagodina (C Serbia, UTM EP17, 27). In 55 field days 2234 individuals belonging to 43 species (23 species of the order Charadriiformes, 9 - Anseriformes, 6 - Ciconiiformes, 4 - Gruiformes, 1 - Podicipediformes) were recorded. The highest number of species (22) and individuals (538) was observed in 2010, the least in 2009 (9 species, 185 individuals). The average share of the largest families represented in the total number of: Scolopacidae – 36.4% (21– 60.6%), Anatidae – 25% (5.7 – 43.2%) and Charadriidae – 22.7% (8–40.2%). The most abundant species was Lapwing Vanellus vanellus (index of dominance: 20.4%), followed by Common Sandpiper Actitis hypoleucos (11.6%) and Redshank Tringa totanus (11.1%). �

�

UVOD

Plitke staja�e vode koje se javljaju u plavnom podru�ju nizijskih reka, periodi�nog su i efemernog karaktera. Stvaraju se za vreme poplava i posle obilnih padavina a suše se po povla�enju vode. Severno od Jagodine, u dolini reke Belice, nalazi se plavno podru�je Rit (EP17, 27), zna�ajno stanište ptica ovog kraja, pre svega migratornih vrsta. Prole�na i jesenja migracija ptica poklapa se sa sezonskim porastom koli�ine padavina i nivoa podzemnih voda tj. formiranjem mo�varnog terena. Najve�e koncetracije ptica u Ritu bile su za vreme velikih poplava. U periodu 1986–2012. bilo je sedam velikih poplava tokom kojih je beležena fauna ptica vodenih staništa.

Migratorna fauna ptica vodenih staništa Pomoravlja do sada je delimi�no istraživana (Rajzer, 1904; Matvejev, 1950; Puzovi� et al. 1986; Puzovi�, 1987; Stankovi�, 2000, 2008, 2010, 2012; Gruba� & Gruba�, 2001).

U radu su predstavljeni rezultati sedmogodišnjeg istraživanja sastava i brojnosti migratorne fauna ptica mo�varica (Podicipediformes, Ciconiiformes, Anseriformes, Gruiformes, Charadriiformes) plavnog podru�ja Rit. �

�

�

OPIS ISTRAŽIVANOG PODRU�JA

Opis istraživanog podru�ja dat je u radu Stankovi�, 2010.

Prema nacionalnoj klasifikaciji staništa (Lakuši�, 2005; Lakuši� et al., 2005a), u Ritu su najzastupljena slede�a staništa: E3 Sezonski vlažne i vlažne travne formacije; I1 Obradive površine i bašte u kojima se gaje usevi za tržište; G1.115 Poplavne šume vrba i topola; C1.6 Privremena jezera, bare i lokve (vlažne faze); D5 Ševari i trš�aci, obi�no bez slobodne staja�e vode;

Formiranje mo�varnog terena i naplavina u Ritu nastaje uglavnom kombinacijom ombrogenih (padavine) i topogenih (podzemne vode) procesa a ponekad dolazi i do izlivanja reke Belice (soligeni proces). Prema podacima Republi�kog hidrometeorološkog zavoda Srbije, prose�na koli�ina padavina u regionu Jagodine za period 1981-2010 iznosila je 658 mm. U godinama istraživanja, koli�ina padavina u prva �etiri meseca bitnih za formiranje naplavina u Ritu, u proseku je iznosila 222 mm, tj. tre�ina od prose�ne godišnje koli�ine padavina (RHMZ, 2013). �

��

�

2

�

Slika 1. Podru�je istraživanja Figure 1: Study area

METODE

Istraživanje je sprovedeno tokom sedam velikih poplava (1986, 1987, 1999, 2006, 2009, 2010 i 2012), tokom kojih je beležena fauna ptica mo�varica �ije je prisustvo u Ritu vezano za period seobe. Da bi se dobio kompletan pregled ptica, obilažene su bare i mo�varno zemljište u poplavljenom podru�ju Rita i vršeno prebrojavanje ptica sa najpreglednijih ta�aka. Posmatranja su vršena dvogledima uve�anja 8x30, 8-20x50 i durbinom 20-60x70. Jedan terenski izlazak trajao je 2-4 sata. Ukupno su realizovana 55 terenska izlaska, po godinama: 1986 – 5 (16, 22, 27, 30. 3; 6. 4.); 1987 – 4 (17, 23, 24, 28. 5); 1999 – 8 (23, 24, 27. 7; 2, 3, 21, 24, 25.8); 2006 – 9 (15, 19, 27. 3; 7, 16, 17, 18, 19, 22. 4); 2009 – 6 (1, 8, 14, 15, 22, 28. 3); 2010 – 17 (20, 22, 28. 2; 2, 10, 20, 28, 29.3; 3, 4, 5, 8, 11, 19, 23, 25, 27.4); 2012 – 6 (2, 7, 11, 18, 24. 3; 8. 4).

Dati su podaci o brojnosti tj. dominantnosti ptica koji su izra�unati pomo�u slede�e formule:

d(%)=(ni x 100)/N

pri �emu je d% indeks individualne dominantnosti, ni broj individua i-te vrste, a N ukupan broj individua.

U cilju utvr�ivanja raznovrsnosti potencijalnih izvora hrane, tokom aprila 2012. usputno je istraživana akvati�na i terestri�na flora i fauna efemernih bara i mo�varnog zemljišta, tj. mestima zadržavanja ptica. Uzorkovana je voda i bentos efemernih bara na oranicama i livadama, i površinski sloj zemljišta (do 10 cm) a zatim analizirani glavni predstavnici flore i faune. Za potrebe ovog istraživanja koriš�eni su lupa (3x, 7x), stereoskop (20x) i razli�iti on-line klju�evi (Brinkhurst, 1971; Thyssen, 2010; Borowiec, 2013; Dobson, 2013). REZULTATI Za 55 terenskih dana prebrojano je 2234 primerka, 43 vrste ptica mo�varica (23 vrste iz reda Charadriiformes, 9 – Anseriformes, 6 – Ciconiiformes, 4 – Gruiformes, 1 – Podicipediformes). Najviše vrsta – 22 i jedinki – 538, posmatrano je 2010, a najmanje 2009: 9 vrsta i 185 jedinki (Tabela 4).

Brojnost i udeo u ukupnoj brojnosti pojedinih porodica

Kako po broju vrsta, tako i po broju posmatranih jedinki, najbrojnije su bile tako�e šljukarice Charadriiformes sa 67% u�eš�a u ukupnoj brojnosti. Ako se analizira zastupljenost porodica (prose�an udeo porodica u ukupnoj brojnosti), najbrojnije su bile šljuke i sprudnici Scolopacidae sa 36,4% (21-60,6%), slede plovuše Anatidae – 25% (5,7-43,2%) i Charadriidae – 22,7% (8-40,2%). Ostale porodice nisu imale zna�ajnije u�eš�e u ukupnoj brojnosti (Tabela 1 i 2).

Tabela 1. Pojedina�no u�eš�e porodica u ukupnoj brojnosti – �D% (Nsp – broj vrsta)

Table 1. Individual participation of particular families in the total abundance – �D% (Nsp –

number of species) Porodica Family

Nsp �D%

Scolopacidae 12 36,4 Anatidae 9 25 Charadriidae 2 22,7 Laridae 4 4,9

��

�

3

Ardeidae 3 3,2 Sternidae 3 2,4 Rallidae 3 2 Ciconiidae 2 2 Recurvirostridae 2 0,6 Gruidae 1 0,4 Threskiornithidae 1 0,04 Podicipedidae 1 0,04

Tabela 2. Pojedina�no u�eš�e porodica po godinama

istraživanja - D% Table 2. Individual participation of particular

families per study year - D% Porodica Familia

’86 D%

’87 D%

’99 D%

’06 D%

’09 D%

’10 D%

’12 D%

Podicipedidae - 0,3 - - - - -

Ardeidae 7 4 13,1 - 1,1 1 -

Ciconiidae - 4 8 - 1,6 2 -

Threskiornithidae - - - - - 0,2 -

Anatidae 42,4 5,7 17 40,1 43,2 22,8 10,5

Rallidae - - - 2 11 3,3 -

Gruidae - - - 3 - - -

Recurvirostridae - - 2,1 - - 1,7 -

Charadriidae 12 40,2 8 14,6 16,2 29,7 29,1

Scolopacidae 35,7 21 18,1 40,3 27 38,6 60,6

Laridae 3 13,2 25,7 - - 0,4 -

Sternidae - 11,7 8,4 - - 0,2 -

Brojnost i udeo u ukupnoj brojnosti pojedinih

vrsta U�estalost pojavljivanja na seobama i dominantnost registrovanih vrsta date su u Tabeli 3. Najbrojnija vrsta tokom sedam posmatranih seoba bio je vivak Vanellus vanellus. Na prole�nim seobama brojnost se kretala od 22 do 150 jedinki, sa prose�nim indeksom dominantnosti od 20,4%. Slede polojka Actitis hypoleucos (11,6%) i crvenonogi sprudnik Tringa totanus (11,1%). Sve ostale vrste bile su malobrojne. Veliki broj vrsta (38) imao je izrazito malu brojnost (ispod 5%), od toga �ak 20 vrsta sa maksimalnom brojnoš�u do 10 primeraka, sa posmatranjima tokom jedne ili dve godine. Nisku brojnost (5–10%) imale su dve vrste, grogotovac Anas querquedula i gluvara Anas platyrhynchos. Samo vivak i gluvara imali su maksimalnu u�estalost pojavljivanja. Posmatrani su tokom svih sedam seoba (Tabela 3). ��

Tabela 3. Broj godina (seoba) posmatranja - (Nm) i udeo vrsta u ukupnoj brojnosti (D%)

Table 3. Number of years (migration) of occurrence - (Nm) and individual participation of particular

species in the total abundance - (D%) Red.

Br. No

Vrsta Species

Nm

D(%)

1. Vanellus vanellus 7 20,4 2. Actitis hypoleucos 6 11,6 3. Tringa totanus 6 11,1 4. Anas querquedula 4 7,1 5. Anas platyrhynchos 7 6,4 6. Anas acuta 2 4,8 7. Larus ridibundus 4 4,2 8. Tringa ochropus 4 3,5 9. Anser albifrons 2 2,7

10. Charadrius dubius 4 2,3 11. Anas clypeata 2 2,2 12. Lymnocryptes minimus 1 2,2 13. Tringa nebularia 1 2,1 14. Gallinago gallinago 2 1,9 15. Limosa limosa 5 1,9 16. Ciconia ciconia 4 1,8 17. Chlidonias niger 3 1,8 18. Ardea cinerea 4 1,8 19. Fulica atra 3 1,7 20. Egretta garzetta 3 1,3 21. Tringa glareola 2 0,9 22. Tringa erythropus 1 0,7 23. Aythya ferina 1 0,6 24. Himantopus himantopus 2 0,4 25. Anas crecca 1 0,4 26. Anas penelope 1 0,4 27. Sterna albifrons 1 0,4 28. Aythya nyroca 1 0,4 29. Larus minutus 1 0,4 30. Grus grus 1 0,4 31. Phylomachus pugnax 1 0,3 32. Gallinula chloropus 2 0,2 33. Calidris alpina 1 0,2 34. Recurvirostra avosseta 1 0,2 35. Casmerodius albus 2 0,1 36. Ciconia nigra 2 0,1 37. Chlidonias leucopterus 1 0,1 38. Larus canus 1 0,1 39. Larus cachinnans 1 0,1 40. Podiceps cristatus 1 <0,1 41. Calidris ferruginea 1 <0,1 42. Plegadis falcinellus 1 <0,1 43. Porzana parva 1 <0,1

��

�

4

Velike razlike u brojnosti registrovanih vrsta ukazuju na zna�ajnu dominaciju svega nekoliko vrsta, kako u ukupnoj brojnosti tako i po godinama istraživanja (Tabela 3 i 4). U 1986. dominantne vrste bile su šiljkan Anas acuta i crvenonogi sprudnik T. totanus, 1987. i 2012. – vivak V. vanellus, 2006. – grogotovac A. querquedula i polojka A. hypoleucos, 2010 – vivak i polojka (Tabela 4). U godinama 1986, 2006 i 2009, kada je dolazilo i do izlivanja reke Belice i formiranja otvorene vodene površine, me�u dominantnim vrstama bile su i patke (A. acuta i A. querquedula).

Dinamika brojnosti patki i šljukarica Analizirana je dinamika brojnosti patki Anatidae i šljukarica Charadriiformes tokom seobe 2010, kada je realizovan najve�i broj terenskih izlazaka. Prema rezultatima istraživanja iz 2010. špic seobe patki, šljuka i sprudnika Scolopacidae bio je od 29. 3. do 11. 4, dok su vivci imali razvu�enu seobu, od 28. 2. do 5. 4. (Slike 2 - 4). Najve�u fluktuaciju brojnosti imala je kašikara A. clypeata ali i najrazvu�eniju seobu (Slika 2).

Slika 2. Dinamika brojnosti patki Anatidae tokom seobe 2010. (siva boja – A. clypeata, crna boja – A.

querquedula, bela boja – A. platyrhynchos) Figure 2:. Dynamic of numbers of ducks Anatidae

during migration in 2010: grey color – A. clypeata, black color – A. querquedula, white color – A.

platyrhynchos). �

�

Slika 3. Dinamika brojnosti vivka V.vanellus tokom seobe 2010.

Figure 3. Dynamic of numbers of lapwing V.vanellus during migration 2010.

�

Brojnost šljuka i sprudnika Scolopacidae je manje ili više varirala (Slika 4).

�

Slika 4. Dinamika brojnosti šljuka i sprudnika Scolopacidae tokom seobe 2010. (siva boja –

T.nebularia, crna boja – A.hypoleucos, bela boja – T.totanus)�

Figure 4. Dynamic of numbers of Scolopacidae during migration 2010. (grey – T.nebularia, black –

A.hypoleucos, white – T.totanus).

��

�

5

1323 26

34 3641 43

010

2030

40

50

1986.

1987

1999

2006.

2009.

2010.

2012.

Godina / Year

Bro

j prim

erak

a / N

umbe

r of

indi

vidu

als

Slika 5. Dinamika rasta broja vrsta migratorne faune

ptica mo�varica plavnog podru�ja Rit Figure 5. Dynamic of growth of number of species of

waterbirds migratory fauna of floodplain Rit

Akvati�na fauna efemernih bara �

��Od akvati�ne faune efemernih bara na livadama konstatovane su: Amphibia (jaja, larve, adulti); larve insekata – Diptera (Culicidae, Chironomidae), Odonata, Trichoptera, Ephemeroptera, Coleoptera; imaga insekata Coleoptera (Dytiscidae, Hydrobiidae, Hydrophilidae) i Hemiptera; Isopoda (Asellidae), Hirudinea, Oligochaeta, Mollusca (Planorbis, Lymnea, Radix auricularia, Unio, Anadonta); alge - Cyanophyta, Chlorophyta, makrofitska vegetacija. Terestri�nu faunu žitkog blata oko bara na oranicama �inile su velike koli�ine Oligochaeta (Enchytraeidae, Lumbricidae), Nematoda i larve Diptera. Na površini zemljišta bili su u velikom broju prisutni pomenuti mekušci, diptere, pauci (Pardosa), Collembola i alge. �

DISKUSIJA I ZAKLJU�CI �

��S obzirom da je tokom druge polovine dvadesetog veka veliki broj bara i ritova duž Velike Morave isušen i preoran, plavno podru�je Rit kod Jagodine predstavlja zna�ajno odmorište migratornih vrsta ptica na podru�ju Pomoravlja, usputnu stanicu na moravsko-vardarskom koridoru (Gruba� & Gruba�, 2001; Stankovi�, 2010). Ptice mo�varice se redovno ili neredovno, duže ili kra�e zadržavaju tokom seobe kao sezonski posetioci, prolaznice ili lutalice. Na efemernim barama ptice se zadržavaju uglavnom radi ishrane (Mere, 2006). Sezonske prostrane plitke muljevite efemerne bare na oranicama sa širokim površinama žitkog blata i mo�varne livade, dobra su prehrambena baza za ptice. Ova staništa su bogata organskim materijama, algama i sitnim

beski�menjacima. Od potencijalnih izvora hrane konstatovani su uobi�ajeni predstavnici faune plitkih barskih staništa u dolinama niziskih reka. Takva staništa su ekološki najviše odgovarala šljukama i sprudnicima koji su bili zastupljeni sa 59% u�eš�a u ukupnoj brojnosti, nego patkama koje preferiraju otvorenu vodu (Tabela 1). ��Upore�uju�i migratornu faunu ptica mo�varica Rita kod Jagodine i vešta�ke akumulacije na lokaciji Zmi� kod Para�ina (Gruba� & Gruba�, 2001), konstatovano je 26 zajedni�kih vrsta, što �ini 60% vrsta registrovanih u Ritu. ��Ovo istraživanje potvr�uje raniju konstataciju da moravsko-vardarski migratorni pravac koristi ve�i broj vrsta ptica i pored malog broja posmatranih jedinki (Stankovi�, 2000). Zna�ajna je �injenica da je posle svake godine istraživanja ukupni diverzitet migratorne faune ptica mo�varica rastao za po 2 do 10 novih vrsta (Slika 5). Razlozi su brojni. Poplave su postale u�estalije. Samo u poslednjih šest godina istraživanja (2006 – 2012) desile su se �etiri polave, što je više nego u prethodnih dvadeset godina, od 1986 do 2005 (Milanovi�, et al. 2010). U godinama istraživanja sa najve�im prilivom novih vrsta (1987, 2006 i 2010), naplavine su zahvatale ve�u površinu sa raznovrsnijim staništima što je uslovilo i ve�i diverzitet vrsta. Tako�e, duže trajanje poplave, tj. sporije povla�enje vode kroz sukcesivnu smenu prelaznih staništa, kao što je to bilo 2010, uslovilo je ve�e prisustvo vrsta i jedinki (Tabela 4). S toga se u budu�im istraživanjima može o�ekivati i ve�i diverzitet ptica. Registrovane vrste ptica su me�unarodno i nacionalno zna�ajne. Strogo zašti�enih vrsta je 31, a zašti�enih 12 (Anonimus, 2010). Za veliki broj vrsta iz reda Charadriiformes, Rit predstavlja jedno od zna�ajnijih lokaliteta u Pomoravlju. Vrste �ije su koncentracije u Ritu me�u najve�im zabeleženim u centralnom delu Srbije u skorijim istraživanjima su: A. acuta, A. clypeata, V. vanellus, L. minimus, G. gallinago, L. limosa, T. totanus, T. nebularia, A. hypoleucos (Tabela 5). Sve ovo je dovoljan razlog da se prema Ritu obrati posebna pažnja u daljim istraživanjima, ali i zbog �injenice da vlažna staništa traže posebnu zaštitu zbog opšteg trenda njihovog nestanka ili promene funkcije (Savelji� & Rubini�, 2004).

�

�

��

�

6

Tabela 4. Ptice plavnog podru�ja Rit sa ukupnim i maksimalnim brojem posmatranih primeraka po godinama Table 4. Birds of floodplain Rit with total and maximum number of observed speciment by years

Vrsta Species

1986

1987

1999

2006

2009 2010

2012

zbir. total

Podiceps cristatus - 1 - - - - - 1 Egretta garzetta 7 3 20 - - - - 30 Casmerodius albus - - - - 2 1 - 3 Ardea cinerea 17 8 11 - - 4 - 40 Ciconia nigra - 1 2 - - - - 3 Ciconia ciconia - 10 17 - 3 11 - 41 Plegadis falcinellus - - - - - 1 - 1 Anser albifrons 35 - - - - - 25 60 Anas penelope - - - 10 - - - 10 Anas crecca - - - - 10 - - 10 Anas platyrhynchos 10 13 40 10 20 40 10 143 Anas acuta 100 - - - - 8 - 108 Anas querquedula - 3 - 70 50 35 - 158 Anas clypeata - - - 10 - 40 - 50 Aythya ferina - - - 14 - - - 14 Aythya nyroca - - - 9 - - - 9 Porzana parva 1 - - - - - - 1 Gallinula chloropus - - - 2 - 3 - 5 Fulica atra - - - 4 20 15 - 39 Grus grus - - - 9 - - - 9 Himantop himantopus - - 5 - - 5 - 10 Recurvirostra avosetta - - - - - 4 - 4 Charadrius dubius 19 13 10 - - 10 - 52 Vanellus vanellus 22 100 9 45 30 150 100 456 Calidris ferruginea - - - - - 1 - 1 Calidris alpina - - - - - 4 - 4 Phylomachus pugnax - - - - - - 7 7 Lymnocryptes minimus - - - - - 50 50 Gallinago gallinago 2 - - - - - 40 42 Limosa limosa - - 10 4 20 7 1 42 Tringa erythropus - - - 15 - - - 15 Tringa totanus 100 17 13 30 - 38 50 248 Tringa nebularia - - - - - 48 - 48 Tringa ochropus 10 2 - 10 - - 56 78 Tringa glareola 10 10 - - - - - 20 Actitis hypoleucos - 30 20 65 30 110 4 259 Larus minutus - 9 - - - - - 9 Larus ridibundus 10 23 60 - - 2 - 95 Larus canus - 3 - - - - - 3 Larus cachinnans - 2 - - - - - 2 Sterna albifrons - - 10 - - - - 10 Chlidoniasleucopterus - 3 - - - - - 3 Chlidonias niger - 30 10 - - 1 - 41 br.vrsta number of species

13 19 14 15 9 22 10 43

br. primeraka number of individuals

343 281 237 307 185 538 343 2234

��

�

7

Tabela 5. Maksimalni broj registrovanih primeraka nekih vrsta ptica po lokacijama u centralnoj Srbiji

Table 5. Maximum number of observed speciment of some species of birds by localities in central Serbia

lokalitet Anas acuta

Anas clypeata

Vanellus vanellus

Lymnocryptes

minimus

Gallinago gallinago

Limosa limosa

Tringa totanus

Tringa nebularia

Actitis hypoleucos

Akumulacija Pirot

-

40 Medenica,

2006

1 Medenica,

2006

-

20 Medenica,

2006

-

-

2 Medenica,

2006

-

Bare kod Para�ina

2 Gruba�,

2001

10-15 Gruba�,

2001

31 Gruba�,

2001

-

-

-

26-28 Gruba�, 2001

7 Gruba�,

2001

-

Mitrovske bare (Kraljevo)

-

4 Radakovi�,

2009

-

-

-

-

-

-

-

Gornje Pomoravlje

-

-

60 Puzovi� et al., 2009

-

-

-

-

-

-

Gružansko jezero

650 Barjaktarov, 2007



-

30 Barjaktarov, 2007

5 Barjaktarov, 2007

15 Barjaktarov,

2007

20 Barjaktarov

2007

-

Mala Vrbica -

-


-

-

-

-

-

-

Pešter -

-


-

-

-

-

-

-

Ribnjak Dokmir

7 Rakovi�

&Novakovi�, 2003

25 Rakovi�&No

vakovi�, 2003

80 Rakovi�&

Novakovi�, 2003

do 2 Rakovi�&Novak

ovi�, 2003

-

1 Rakovi�&Novakovi�

, 2003

50 Rakovi�&No

vakovi�, 2003

do 10 Rakovi�&

Novakovi�, 2003

15 Rakovi�&No

vakovi�, 2003

Skrapež (Požega)

-

-

50 Rudi�, 2009

-

1 Rudi�, 2009

-

-

-

-

Spomen park jezero (Kragujevac)

4 Marinkovi�, 1997

22 Marinkovi�,

1997

-

-

-

-

-

-

-

Vlasina -

-


-

-

-

-

-

-

Rit (Jagodina) 100 Stankovi� (own data)

40 Stankovi� (own data)








ZAHVALNICA

Zahvaljujem se kolegi Vladanu Milenkovi�u na zajedni�kom terenskom istraživanju tokom pra�enja prole�nih seoba ptica 1986. i 1987. godine.

LITERATURA

Anonimus, (2010): Pravilnik o proglašenju i zaštiti strogo zašti�enih i zašti�enih divljih vrsta

biljaka, životinja i gljiva, ("Službeni glasnik RS", br. 5/2010).

Borowiec, L. (2013): Iconographia Coleopterorum Poloniae. http://www.colpolon. biol. uni.wroc.pl/index.htm

Barjaktarov, D. (2007): Evaluation and role of Gružansko Jezero Lake (Serbia and Montenegro) as important site for migratory birds in Moravsko-Vardarskom migration route. http://www.rufford. org/rsg/projects/daliborka_barjaktarov.

Brinkhurst, R.O. (1971): Guide for the Identification of British aquatic oligochaeta. Freshwater biological assotiation, Scientific Publication No. 22, second edition.

��

�

8

Dobson, M. (2013): Family-Level Keys to Freshwater Fly (Diptera) Larvae: A Brief Reviewand a Key to European Families Avoiding use of Mouthpart Characters. Freshwater Reviews, 6(1):1-32. http://www.bioone.org/doi/full/10.1608/FRJ-6.1.450

Gruba�, B. & Gruba�, S. (2001): Bogatstvo diverziteta faune ptica centralnog Pomoravlja na primeru jezera i ribnjaka kod Para�ina. Ciconia 10: 77-92.

Lakuši�, D. (2005a): Klju� za identifikaciju staništa Srbije. - In: Lakuši�, D. (ed.), Staništa Srbije, Rezultati projekta “Harmonizacija nacionalne nomenklature u klasifikaciji staništa sa standardima me�unarodne zajednice”, Institut za Botaniku i Botani�ka Bašta “Jevremovac”, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Ministarstvo za nauku i zaštitu životne sredine Republike Srbije, 684 pp. http://habitat.bio.bg.ac.rs/

Lakuši�, D., Blažen�i�, J., Ran�elovi�, V., Butorac, B., Vukoji�i�, S., Zlatkovi� B., Jovanovi�, S., Šinžar-Sekuli�, J., Žukovec, D., �ali�, I., Pavi�evi�, D. (2005): Staništa Srbije – Priru�nik sa opisima i osnovnim podacima. - In: Lakuši�, D. (ed.), Staništa Srbije, Rezultati projekta “Harmonizacija nacionalne nomenklature u klasifikaciji staništa sa standardima me�unarodne zajednice”, Institut za Botaniku i Botani�ka Bašta “Jevremovac”, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Ministarstvo za nauku i zaštitu životne sredine Republike Srbije, 684 pp. http://habitat.bio.bg.ac.rs/

Marinkovi�, �. (1997): Pregled ptica iz reda Anseriformes na širem podru�ju Kragujevca u Šumadiji. Ciconia 6: 46-50.

Matvejev, S.D. (1950): Rasprostranjenost i život ptica u Srbiji. Srpska akademija nauka, Beograd.

Medenica, I. (2006): Podaci o pticama iz okoline Pirota. Ciconia 15: 104-106.

Mere, T. O. (2006): Brojnost i sastav vrsta vodenih ptica tokom jesenje seobe na delu starog toka Zapadne Mostonge kod Sombora. Ciconia 15: 54-59.

Milanovi�, A., Urošev, M., Milijaševi�, D. (2010): Poplave u Srbiji u periodu 1999-2009 godina – hidrološka analiza i mere zaštite od poplava. Glasnik Srpskog geografskog društva, 90 (1): 93-107.

Puzovi�, S., Ham, I., Marinkovi�, S., Sekuli�, V., Peri�, V. & Obradovi�, R. (1986): Jesenji aspekt seobe ptica pored Morave kod Bagrdana (Svetozarevo). VII Kongres Biologa Jugoslavije, izvodi saopštenja, Budva, 194.

Puzovi�, S. (1987): Rezultati pra�enja migracije ptica u Bagrdanskoj klisuri 1984. BID „Josif Pan�i�”, Beograd, manuskript, 17 p.

Rajzer, O. (1904): Izvještaj o uspjehu ornitoloških putovanja u Srbiji godine 1899. i 1900. Glasnik ZM BIH, Sarajevo, 16: 126-152.

Puzovi�, S., Sekuli�, G., Stojni�, N., Gruba�, B., Tucakov, M. (2009): Zna�ajna podru�ja za ptice u Srbiji. Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja, Zavod za zaštitu prirode Republike Srbije, Pokrajinski sekretarijat za zaštitu životne sredine i održivi razvoj.

Radakovi�, M. (2009): Podaci o seobi i zimovanju ptica u dolini Zapadne Morave i Ibra kod Kraljeva. Ciconia 18: 171-174.

Rakovi�, M. & Novakovi�, B. (2003): Fauna ptica ribnjaka „Dokmir“. Ciconia 12: 121-129.

RHMZ (2013): Padavine u Jagodini 2013. www.rhmz.rs. (pristupljeno 1.1.2014).

Rudi�, B. (2009): Podaci o pticama vodenih staništa zabeleženim u okolini Požege. Ciconia 18: 170-171.

Savelji�, D. & Rubini�, B. (2004): Ptice vodenih staništa na seobi i zimovanju na Tivatskim solanama u Crnoj Gori: prilog potrebi zaštite. Ciconia 13: 94-98.

Stankovi�, B. (2000): Pregled faune ptica šire okoline Jagodine u srednjem Pomoravlju. Ciconia 9: 80-102.

Stankovi�, B. (2008): Crane Grus grus. Acrocephalus 29 (138/139): 193.

Stankovi�, B. (2010): Prole�na seoba ptica 2010. u Ritu kod Jagodine. Ciconia 19: 159-162.

Stankovi�, B. (2012): Prole�na seoba ptica 2012. u Ritu kod Jagodine. Ciconia 21: 59.

Thyssen, J. P. (2010): Keys for Identification of Immature Insects. - In: Amendt, J., Goff, M.L., Campobasso, C.P., Grassberger, M. ed.: Current Concepts in Forensic Entomology. 376p.

Sastav i brojnost migratorne faune ptica močvarica plavnog područja Rit kod Jagodine

Documents

Transcript of Sastav i brojnost migratorne faune ptica močvarica plavnog područja Rit kod Jagodine