Registra Medievalia Capitulorum Iadre et Spalati, vol. 1 (Fontes 11), Zagreb 2005

RIJEČ UREDNIŠTVA

7

Pred nama je jedanaesti svezak edicije FONTES. Izvori za hrvatsku povi-jest. Njime započinjemo seriju u kojoj planiramo objaviti sačuvane registre Splitskog i Zadarskog kaptola u svojstvu vjerodostojnih mjesta (loca credibi-lia). Splitski i Zadarski kaptol počeli su djelovati s tom zadaćom u razdoblju uspostave anžuvinske (kraljevske) vlasti u Dalmaciji, nakon Zadarskog mira 1358. te su imali važnu ulogu u naporima kraljevske vlasti da na području sre-dnjovjekovnog Hrvatsko-dalmatinskog kraljevstva uspostavi efikasan način uprave (s hrvatsko-dalmatinskim banom na čelu). Ta je djelatnost posebice značajna, jer su korisnici kaptolskih "usluga" bili prvenstveno hrvatski plemići i zajednice s područja središnjih dijelova srednjovjekovne Hrvatske (u slučaju Zadra uglavnom s područja njegovog bližeg zaleđa – Lučke županije i njemu okolnih manjih teritorijalnih jedinica, današnjih Ravnih kotara), koje je nasta-vao izrazito velik broj plemićkih obitelji koje su pripadale zajednici „Plemstva dvanaestero plemena Kraljevine Hrvatske“, slavnoj po tradiciji da su njihovi preci igrali odlučujuću ulogu u dovođenju dinastije Arpadovića na hrvatsko prijestolje godine 1102. U slučaju Splita, područje djelovanja kaptola proteže se na širi prostor tadašnje Splitske nadbiskupije. Kaptolski registri kriju brojne podatke o plemstvu Klisa, Omiša, Smine, Poljica, Cetine, Imotskog itd. Do-kumenti Zadarskog kaptola vremenski pokrivaju razdoblje od osamdesetih godina 14. st. do dvadesetih godina 15. stoljeća, a splitski se nastavljaju i u drugu polovinu 15. st. Objavljeni dokumenti u historiografskom smislu izra-zito su zanimljivi te pružaju brojne nove podatke o društvenoj, gospodarskoj i kulturnoj, ali i političkoj povijesti tih krajeva, za koje su izvori, nažalost, vrlo slabo sačuvani. Osim toga, vrijedni su, jer (pogotovo splitski) sadrže vjerodo-stojne prijepise starijih dokumenata, uglavnom od 13. st. nadalje.

Ovi izvori do sada su slabo korišteni u historiografiji, iako se nalaze (isti-na razdijeljeni) u vrlo značajnim i dobro sređenim arhivima i zbirkama. Od zadarskih kaptolskih registara dva se nalaze u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Petar Perençan i zajednički registar Ivana de Trottisa i Teodora de Prandina), jedan, koji se sada prvi objavljuje u Znanstvenoj je knjižnici u Zadru (Artikucije pok. Dominika iz Rivignana), a jedan je pohra-njen u Državnom arhivu u Zadru (Petar iz Serçane). U zadarskome Arhivu nalaze se i neki manji fragmenti ili koncepti još nekih registara ili njihovih dijelova. Od splitskih kaptolskih registara sačuvan je samo jedan i čuva se na izvornom mjestu u Kaptolskom arhivu u Splitu.

Riječ uredništva

8

Pojedini dokumenti Splitskog kaptola do sada su u manjem broju objav-ljeni u pojedinačnim člancima i izdanjima, a dio koji je sačuvan u obliku pove-lje, ušao je u seriju Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije Tadije Smičiklasa i njegovih nastavljača.

Hrvatski državni arhiv planira u ovoj seriji objaviti 5 svezaka, od kojih 3 sveska priprema Mladen Ančić (ovaj prvi - Artikucija pok. Dominika iz Rivi-gnana te Petra iz Serçane, s dopunama drugih fragmentarno sačuvanih kaptol-skih spisa iz sredine 15. st.). Dva sveska priprema Damir Karbić sa suradni-cima (registar Petra Perençana i zajednički registar Ivana de Trottisa i Teodora de Prandina).

11

SPLITSKI I ZADARSKI KAPTOL KAO "VJERODOSTOJNA MJESTA"

Mladen Ančić

Dokumenti što su ih sastavljali, registrirali i izdavali kaptoli dalmatinskih gradova druge polovice 14. i prve polovice 15. stoljeća predstavljaju izvanre-dno zanimljivu i ujedno gotovo posve neiskorištenu kategoriju povijesnih vrela. Ukupno pet sačuvanih i poznatih registara, četiri Zadarskoga i jedan Splitskoga kaptola, sadrže nekoliko stotina dokumenata. Ta relativno velika zbirka neobjavljenih dokumenata baca potpuno novo svjetlo na već postavlje-na pitanja i probleme razdoblja velike krize i pokušaja transformacije sred-njovjekovnoga svijeta, ali istodobno otvara pitanja i probleme o kojima u historiografiji dosad nije bilo puno govora. Unatoč činjenici što su registri u koje su zapisivani, pohranjeni uglavnom u poznatim i dobro istraženim arhi-vima, poput onoga Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu ili Državnoga arhiva u Zadru, lista povjesničara koji su se dosad koristili ovim dokumentima jako je kratka. Ona se praktično svodi na S. Antoljaka, D. Karbića i N. Jakšića, koji su za svoje raščlambe pojedinih problema koristili isprave nastale u Zadarskome kaptolu1, potpisnika ovih redaka, koji se koristio kako splitskim tako i zadarskim registrima2 te, konačno, L. Katića i V. Rismonda koji su za tisak priredili ili koristili neke od dokumenata iz split-skoga registra3. Može se zapravo reći, kako je D. Karbić tek pred petnaestak godina stvarno prvi upozorio na postojanje zadarskih registara i njihovu važnost4. Za ilustraciju gotovo senzacionalnih, ukoliko se u medievistici uopće

1 Stjepan ANTOLJAK, "Izumiranje i nestanak hrvatskog plemstva u okolici Zadra", Radovi

Instituta JAZU u Zadru 9/1962; Nikola JAKŠIĆ, Hrvatski srednjovjekovni krajobrazi, Split 2000.

2 Mladen ANČIĆ, "Parba za dio naslijeđa banovca Jakova Šubića Bribirskog", Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 36/1994; ISTI, Putanja klatna: Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u XIV. stoljeću, Zadar – Mostar 1997; ISTI, "Desetljeće od godine 1091. do 1102. u zrcalu vrela", Povijesni prilozi 17/1998; ISTI, Na rubu Zapada: Tri stoljeća srednjovjekovne Bosne, Zagreb 2001.

3 Lovre KATIĆ, "Ban Emerik otimlje dobra kninske biskupije", Croatia sacra 37/1932; ISTI, "Četiri poljičke isprave iz XIV. stoljeća u splitskom kaptolskom arhivu", Anali Historijskog instituta u Dubrovniku II/1953; ISTI, "Selo Kučine i 13 isprava o Sutikvi", Starohrvatska prosvjeta III ser. 4/1955; Vladimir RISMONDO, "Pomorski Split druge polovine XIV stoljeća. Notarske imbrevijature", Izdanja muzeja grada Splita 5/1954; ISTI, "Trogirsko i splitsko zaleđe u nekim dokumentima XIV. stoljeća", Radovi Pedagoškog fakulteta u Splitu I/1975.

4 Damir KARBIĆ, "Agrarni odnosi na području lučke županije krajem XIV. stoljeća", Historijski zbornik XLIII/1990.

Splitski i Zadarski kaptol kao "vjerodostojna mjesta"

12

može govoriti o senzacijama, činjenica koje otkrivaju ovih šest registara i mo-gućih implikacija tih otkrića, ograničit ću se na samo dvije stvari vezane uz splitski registar. S jedne je strane, naime, taj registar otkrio da je u drugoj polovici 14. stoljeća, preciznije do početka 70-ih godina toga stoljeća, bio ustrojen prvi katastar Hrvatskoga Kraljevstva, pohranjen upravo u Splitskome kaptolu. To je saznanje posredno bacilo i novo svjetlo na problem nastanka poznatoga dodatka Kronici Tome Arciđakona, u historiografiji poznatoga pod nazivima Pacta conventa ili Qualiter, za kojega se sad može vrlo uvjerljivo pretpostaviti da reproducira dio uvodnoga teksta toga katastra5. S druge strane, jedan od dokumenata iz toga splitskoga registra otkrio je da je "veliki bosanski vojvoda" i kasniji "herceg splitski", Hrvoje Vukčić Hrvatinić, osoba koja će svojim djelovanjem obilježiti cijelo razdoblje prijeloma 14. i 15. stoljeća, bio politički aktivan već u drugoj polovici 70-ih godina 14. stoljeća te se već tada pojavljivao kao medijator u odnosima (bosanskih te) humskih velikaša i ugarsko-hrvatskoga kralja. Dokument koji o tome govori toliko je različit od onoga što se u historiografiji o tome znalo, da je kod jedne autorice, čvrsto oslonjene na stare i odavno konstruirane povijesne narative, izazvao nevjericu i ovakav komentar: "ono što je sumnjivo jeste činjenica da je ovaj dokument promakao pažnji svih istraživača koji su predano radili u arhivu Splita, od Grge Novaka do Marka Šunjića"6.

*

U okviru uvodne rasprave kojom se otvara serija registara valja se, na pr-vome mjestu, s par riječi osvrnuti i na način na koji je ova (sada nastajuća serija) pokrenuta. Naime, još u drugoj polovici 80-ih godina prošloga stoljeća, prikupljajući materijal za doktorsku radnju, "otkrio" sam splitski registar u arhivu koji objedinjuje dvije institucije – Nadbiskupski arhiv i Kaptolski arhiv

5 Opširnije o tome vidi ANČIĆ, "Desetljeće …", 249-251. Da bi se izbjegli mogući nesporazumi,

valja ovdje naglasiti da je riječ o registru koji se u dokumentu opisuje na sljedeći način: registrum regalis … oliim per quosdam quinque barones Vngarie necnon vigintiquatuor iuratos ipsius regni Croacie editum (Isto, 256). Nije, dakle, riječ o registrima dokumenata izdanih od strane kraljevske kancelarije, poznatim pod nazivom libri regii, kakvi su ustrojen u doba vladavine kralja Karla I. Roberta i u madžarskoj literaturi podrobno opisani i pretresani (usp. Katalin SZENDE, "The Uses of Archives in Medieval Hungary", u: Anna ADAMSKA – Marco MOSTERT (ur.), The Development of Literate Mentalities in East central Europe, Turnhout 2004, 115-116, s popisom starije madžarske literature).

6 Jelena MRGIĆ-RADOJČIĆ, Donji Kraji: Krajina srednjovekovne Bosne, Beograd 2002, 72, bilj. 76. O "mentalnome krajoliku" u koji valja smjestiti ovakav autoričin komentar, pa i cijeli njezin pristup povijesti, vidi M. ANČIĆ, "Može li Bosna bez Hercegovine", Status 8/2005.

Fontes (Zagreb) 11/2005.

13

(koristim prigodu još jednom zahvaliti don Slavku Kovačiću koji mi je već tada ljubazno načinio kopiju cijeloga svežnja). Nakon što sam taj svežanj dokumenata pozorno pregledao činilo mi se da njegova vrijednost zaslužuje posebnu publikaciju. No, tek je otkriće, nakon čitanja Karbićeve spomenute rasprave, da pored splitskoga registra postoje još četiri zadarska, pokrenulo zamisao da se svi registri moraju objaviti kao zasebna serija. Problem je, na neki način, predstavljala činjenica da je u ono doba u okviru planova tadašnje JAZU, današnje HAZU, već počeo postupak prikupljanja i obrade srednjo-vjekovnih dokumenata koji nisu bili uvršteni u Smičiklasov Codex diplomati-cus, odnosno Diplomatički zbornik kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije. Plan je Akademije, s čijom se realizacijom relativno brzo i stvarno otpočelo7, bio publicirati posebna Supplementa toj zbirci. Rad je na tome projektu pred-vodio Josip Barbarić, koji je splitski registar u Nadbiskupskome arhivu u Splitu pregledavao upravo kad sam i ja na njemu radio. Pri tome valja pripo-menuti: posao oko kompletiranja Supplementa vođen je po istim načelima po kojima se svojedobno radio i Codex diplomaticus, pri čemu je temeljni kriterij za uvrštavanje u zbirku bio taj, da se radi o zasebnim dokumentima ("diplo-mama"), odnosno da se ne uvrštavaju dokumenti iz registara. Po tim kriteriji-ma dokumenti su splitskoga registra mogli biti uvršteni u Supplementa, jer se radilo o zasebnim listovima papira8, a ne o klasičnom registru – zasebnome svesku u koji se unose dokumenti, kakvi su inače svih pet zadarskih, koji zbog toga nisu ni došli u obzir za uvrštavanje u zbirku. No, tu se pojavio problem s obzirom na činjenicu da su i Codex diplomaticus i Supplementa tako zamišljeni i ostvareni, da obuhvate dokumente nastale do 1400. godine, ali ne i one kasnije. To, pak, znači da će, kad i ako jednom posao oko Supplementa bude dovršen, svi dokumenti splitskoga registra nastali nakon 1400. godine ostati neobjavljeni, ali će i objavljeni dokumenti, iz kojih će biti izlučeni prijepisi starijih isprava i kao takvi zasebno tiskani, izgubiti onu dimenziju koja se može dobiti integralnim čitanjem.

Neovisno o tim dvojbama, uslijedile su ratne i poratne godine te društvene okolnosti koje su iz takva stanja proizlazile, a koje svakako nisu bile pogodne za zasnivanje nove serije vrela za srednjovjekovnu povijest. No, čim su okol-nosti to dozvolile, a to znači negdje iza 1995. godine, počeo sam s D. Karbi-ćem kovati planove o tome kako i na koji način objaviti ovu dragocjenu građu. Različiti poslovi na našoj strani (doktorati, obveze spram institucija u kojima radimo, ranije započeta istraživanja itd.), ali i relativna nezainteresiranost

7 Dosad su izašla dva sveska; usp. Josip BARBARIĆ - Jasna MARKOVIĆ, Diplomatički zbornik

kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije: Dodaci, sv. I, Zagreb 1998. i sv. II, Zagreb 2002. 8 O kriterijima korištenim pri radu na Dodacima usp. "Predgovor" u I. svesku - str. V-IX.


14

različitih institucija koje su dolazile u obzir kao eventualni nakladnici serije, onemogućili su ostvarenje ovih planova sve do 2004. godine. U međuvremenu sam prepisao prvi registar, onaj koji se ovdje objavljuje, i čekao pogodne okolnosti. One su se ukazale 2004. godine u vrijeme održavanja jednoga znanstvenoga skupa u Zadru, na kojemu smo pukim slučajem sudjelovali i D. Karbić, S. Ćosić (ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva) i ja. Na domjenku priređenom na zatvaranju skupa u kratkome roku konačno su dogovoreni uvjeti objavljivanja ove serije u časopisu FONTES. Izvori za hrvatsku povijest u izdanju HDA. I tako se, nakon petnaest godina od prve zamisli, projekt konačno počinje ostvarivati, pri čemu jedan od njegovih idejnih začetnika i nema velikih iluzija kako će pripremljeni materijal, bar u prvo vrijeme, naći široki krug čitatelja. No, uz niz novijih izdanja vrela, publiciranih posljednjih petnaestak godina, a koja se odnose na razdoblje sredine i druge polovice 14. te prve polovice 15. stoljeća, od splitskih i zadarskih bilježničkih spisa9, preko inventara zadarskoga trgovca Mihovila10 i nastavka serija Odluka dubrovačkih vijeća11 i "spomenika" Zagrebačke biskupije iz prve polovice 15. stoljeća12, nadati se da će i materijal kaptolskih registara pomoći u stvaranju nove slike hrvatskoga društva (ili društava) ovoga prijelomnog doba.

*

Za pravo razumijevanje cijele serije kaptolskih registara valjalo bi bar uk-ratko osvijetliti okolnosti njihova nastanka, što znači odgovoriti na niz pitanja od kojih su svakako najvažnija: kada, kako i zašto Zadarski i Splitski kaptol počinju funkcionirati kao "mjesta javne vjere", što onda iziskuje i potrebu ustrojavanja registara koji se sad objavljuju. U potragu za odgovorima na ovako postavljene upite treba svakako krenuti od stanja problema u postojećoj literaturi. Pri tome mislim na činjenicu da su misaona slika, koncept i praksa, koji stoje iza srednjovjekovnoga pojma "vjerodostojnoga mjesta" (locus credi-bilis), kako se on razvio u srednjovjekovnom Ugarsko-hrvatskom Kraljevstvu, a onda i iza dokumentacije koja je nastajala u institucijama s takvim statusom,

9 Jakov STIPIŠIĆ, Splitski spomenici. Dio prvi: Splitski bilježnički spisi sv. 1, Zagreb 2002; Robert

LELJAK – Josip KOLANOVIĆ, Andreas condam Petri de Canturio: Bilježnički zapisi, Zadar 1/2001. i 2/2003.

10 Jakov STIPIŠIĆ, Inventar dobara Mihovila suknara pokojnog Petra iz godine 1385, Zadar 2000. 11 Nella LONZA – Zdravko ŠUNDRICA, Odluke dubrovačkih vijeća 1390-1392, Zagreb -

Dubrovnik 2005. 12 Andrija LUKINOVIĆ, Povijesni spomenici zagrebačke biskupije (Zagreb) V/1992, VI/1994. i

VII/2004.


15

u dosadašnjoj literaturi podrobno raspravljani i rekonstruirani. Iz relativno velike produkcije za ovu bi prigodu bilo dostatno navesti jedno starije temelj-no djelo, ono M. Kostrenčića, još uvijek nezamjenjivi priručnik J. Stipišića, te novije rasprave i djela M. Matijević-Sokol, A. Gulina, M. Radyja i Z. Hunyadija13. Sažimajući, dakle, rezultate dosadašnjih istraživanja i iz njih stečenih znanja, slika bi se mogla ukratko ovako orisati.

"Vjerodostojno mjesto" (locus credibilis) je crkvena institucija (katedralni ili zborni kaptol, samostan) koja posjeduje društveno prihvaćeno i verificirano pravo svjedočenja u različitim javnim i privatnim pravnim i poslovnim tran-sakcijama i predstavlja jasno iskazanu posebnost pravnoga razvoja Ugarske, kasnije prenesenu i u Hrvatsku. To svoje svjedočenje institucija pretače u formu pisanoga dokumenta ovjerenog pečatom, kojim se transakcija registrira i dobiva težinu javnog pravnog čina. Tako nastali dokumenti u vrelima i u literaturi se onda nazivaju različitim imenima: litterae privilegiales, litterae testimoniales, litterae fassionales, itd. Praksa, pak, kojom je generirana institu-cionalna forma "vjerodostojnoga mjesta" pojavljuje se u Ugarskome Kraljev-stvu već u 12. stoljeću, a potom se usporedo s uspostavom kraljevskoga nad-zora nad takvim oblikom djelovanja crkvenih institucija, u prvoj polovici 13. stoljeća širi i u sjevernome dijelu Hrvatskoga Kraljevstva, na "području vlada-nja" (regnum) Slavonije14. Ovdje tu ulogu preuzimaju kaptoli u Zagrebu i Čazmi, dok u istočnoj Slavoniji, području s promjenjivim i na trenutke neja-snim administrativnim statusom, poslove vezane uz funkciju "vjerodostojnog mjesta" obnašaju kaptoli u Požegi, Ðakovu te dva kaptola Srijemske biskupije. Tijekom 13. stoljeća djelovanje "vjerodostojnih mjesta" u Ugarskoj i Slavoniji uglavnom je stavljeno pod nadzor kraljevske vlasti, pa su te institucije, u nedostatku ozbiljnijega državnoga činovničkog aparata, stvarno dobile i dimenziju neke vrsti kraljevske, državne administracije. Naime, uz izdavanje dokumenata koji se mogu označiti kao "autentične svjedodžbe" za račun privatnih osoba (bilo da je riječ o originalnim dokumentima ili autentičnim

13 Marko KOSTRENČIĆ, Fides publica (javna vera) u pravnoj istoriji Srba i Hrvata do kraja XV

veka, SKA (Posebna izdanja knj. LXXVII), Beograd 1930; Jakov STIPIŠIĆ, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Zagreb 1985, 163; Mirjana MATIJEVIĆ-SOKOL, "Struktura i diplomatička analiza isprava kninskoga kaptola", Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 36/1994; Ante GULIN, Hrvatska crkvena srednjovjekovna sfragistika, Zagreb 1998; ISTI, Hrvatski srednjovjekovni kaptoli: Sjeverna i središnja Hrvatska, Zagreb 2001; Martin RADY, Nobility, Land and Service in Medieval Hungary, London 2000, 62-78; Zsolt HUNYADI, "Adiministering the Law: Hungary's Loca Credibilia", u: Martin RADY (ur.), Custom and Law in Central Europe, Cambridge 2003. Ovdje su, dakako, ispušteni brojni (vrlo) relevantni radovi na madžarskom jeziku, citirani u tekstovima Radyja i Hunyadija.

14 Koncept "područja vladanja", opisan srednjovjekovnim pojmom regnum, razlaže i pojašnjava Ivan BEUC, Povijest institucija državne vlasti kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Zagreb 1985, 91 i d.


16

prijepisima već postojećih), kralj i njegovi dužnosnici počeli su se koristiti uslugama tih "vjerodostojnih mjesta" za različite poslove iz domene svoga djelovanja. Tako su se usluge kaptola i samostana počele koristiti uz kraljevski, a u hrvatskim krajevima herceški, banski ili vicebanski nalog, pri provođenju različitih istraga, uvođenju novih vlasnika u posjed, razgraničavanju ili obnav-ljanju već postojećih razgraničenja pojedinih posjeda, pozivanju na sudbena ročišta itd. U svim je tim slučajevima predstavnik crkvene institucije bio pridružen osobi koja je uživala status kraljevskoga povjerenika (homo regius), a koja je obavljala taj posao. Kanonik je zapravo službeno svjedočio o isprav-nosti postupka i istinitosti prikupljenih obavijesti i informacija, a na kraju je crkvena institucija izdavala pismenu potvrdu o obavljenom poslu. Praktično je od prve polovice 13. stoljeća kraljevska vlast preko izaslanika-povjerenika i "vjerodostojnih mjesta" sve više ostvarivala neku vrst nadzora i kontrole nad životom lokalnih zajednica, pri čemu su kraljevski povjerenici potiskivali i zamjenjivali nekadašnje pristave kao organe lokalne zajednice. U južnome dijelu Hrvatskoga Kraljevstva, na "području vladanja" (regnum) Hrvatskom i Dalmacijom, praksa djelovanja "vjerodostojnih mjesta" nije uhvatila tako čvrst korijen kao u Ugarskoj i Slavoniji. U literaturi je tako nekoliko puta ponovlje-no15, da u krajevima ispod Gvozda kaptoli (i kraljevski povjerenici) nisu istisnuli iz pravne prakse pristava, što se povezivalo s čvrstim tradicionali-zmom i očuvanjem arhaičnih običaja. S druge su strane, poglavito u područji-ma bližim priobalnim gradovima, kaptoli kao "vjerodostojna mjesta" imali jakoga takmaca u instituciji javnoga bilježnika. Kako je, međutim, ta institucija vremenom uklopljena u organizaciju općinske vlasti, to i instrumenti koje izdaju gradski javni bilježnici imaju tek ograničenu vjerodostojnost izvan teritorija gradskoga kotara. Uslijed toga se ustalilo običajno pravilo po kojemu javni bilježnik registrira poslove stanovnika gradova i njihovih kotara, dok je djelovanje kaptola usmjereno na teritorij izvan gradskoga kotara, dakle na područje izravne jurisdikcije kraljevske vlasti16.

15 Usp. KOSTRENČIĆ, Fides publica ..., 52 i d. te 111-112, odakle su se takve tvrdnje širile u

tekstovima na hrvatskom jeziku, odnosno RADY, Nobility ..., 66, ali bez opširnije argumentacije.

16 Odnos između djelokruga poslova koje obavljaju javni bilježnici s jedne i kaptoli s druge strane nije u literaturi podrobnije razrađen, ali se slika temelji na postavci koju je odavno formulirao Kostrenčić zaključivši o radu kaptola u Dalmaciji sljedeće: "Pregledamo li celokupan rad kaptola i konvenata kao verodostojnih mesta u Dalmaciji, moramo doći do zaključka da oni nisu nikako bili ozbiljna konkurencija notarijatskoj ustanovi … Pored toga možemo da učinimo i tu opštu konstataciju: da su stranke, koje pretežno traže kaptolsku intervenciju, slovenskog porekla, a tek ređe romanskog, ako se tu uopšte može nešto sigurnije da kaže po imenima njihovim" (KOSTRENČIĆ, Fides publica ..., 112). Iz ovako artikuliranih zaključaka, mutatis mutandis no, još jednom ponavljam, bez podrobnijega elaboriranja, razvilo se shvaćanje kakvo je gore opisano.


17

Ovako grubo orisana slika ipak zahtijeva podrobnija objašnjenja, koja onda uz dalje raščlambe materijala što ga donosi serija koju započinjemo, mogu, bar što se tiče krajeva južno od Drave, unekoliko promijeniti narav i smjer već postavljenih zaključaka. U prvome redu valja svakako primijetiti da se djelo-vanje kaptola kao "vjerodostojnih mjesta" u srednjovjekovnoj Slavoniji nije ukorjenjivalo tako brzo i nesporno kako bi se iz gornjega prikaza moglo zaključiti. Shvaćanja koja su iza toga stajala pokušat ću ilustrirati stanovitim brojem primjera, od kojih prvi vodi u drugu polovicu 13. stoljeća, odnosno u 1266. godinu. Tada su, naime, braća Petar, Matija i Kristan, sinovi Babonegovi, pripadnici rodovske zajednice u historiografiji poznate kao Babonići-Blagajski, odlučili uz nadoplatu zamijeniti neke svoje posjede s tadašnjim slavonskim banom Rolandom. Ostavljajući po strani razglabanje političkih okolnosti u kojima je do te zamjene došlo, valja svakako upozoriti da je čin zamjene dobara obavljen pred trojicom crkvenih velikodostojnika čije su jurisdikcije bile vezane uz krajeve (Pounje i Pokuplje) u kojima su se zamijenjeni posjedi nalazili – bili su to kninski biskup, opat kraljevske cistercitske opatije u Topu-skom i templarski komendator iz Gore, koji su na pisani sporazum o zamjeni stavili svoje pečate kako bi mu osigurali punu vjerodostojnost17. Prema tekstu istoga dokumenta, upravo su ovi crkveni velikodostojnici tražili da stranke obavljeni posao ipak registriraju i posebnom ispravom Zagrebačkoga kaptola, što je doista nakon mjesec i pol dana i učinjeno18. Slika koju ocrtava početni primjer postaje još jasnija uzme li se u obzir i suvremeni slučaj sanskoga župana Mihovila, zabilježen sačuvanom pisanom ispravom samo zato što je jedna od strana u poslu bila već spomenuta topuska opatija (postojanje poseb-noga registra u koji su prepisani najvažniji dokumenti o opatijskim posjedima spriječilo je susljedno rasipanje srednjovjekovne dokumentacije što se odno-sila na ove krajeve, do kojega je inače došlo u kasnijim vremenima turske opasnosti i osvajanja). Naime, u ožujku 1264. godine Mihovil je provodio poseban kraljevski nalog o predaji polovice kraljevih posjeda u neposrednoj blizini Bihaća, topuskome opatu. Posao uvođenja opata u posjed trebao je obaviti županov pristav, u konkretnom slučaju njegov "dvornik" (comes curia-lis), Jakov iz Bihaća19. Iako se, dakle, radilo o provođenju posebnoga i to pisanog kraljevskog naloga, ali i o vlasniku posjeda koji je i sam bio usko vezan uz kraljevski dvor, župan Mihovil nije smatrao za potrebno, a vjerojatno stoga

17 Tadija SMIČIKLAS, Diplomatički zbornik kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije V, Zagreb

1907. (dalje: Diplomatički zbornik …), 386-388, 6. srpnja 1266. 18 Diplomatički zbornik … V/1907, 393-394, 25. kolovoza 1266. 19 Diplomatički zbornik … V/1907, 292-293, 15. ožujka 1264.


18

što to nije ni traženo u kraljevskome nalogu20, uteći se bilo Kninskom, bilo Zagrebačkom kaptolu (iako ovo nije bilo područje Zagrebačke biskupije, tamošnji je kaptol u kasnijim vremenima uredovao i na ovome prostoru). Važnost posla pokrenutoga kraljevskim nalogom i stranke na koju se on odnosio ogleda se, međutim, u izboru osobe koja će ga kao pristav obaviti – to je palo u zadatak upravitelju županova dvora, "dvorniku", kao osobi od najve-ćega povjerenja samoga župana.

Pogled na stanje sredine 14. stoljeća, razdoblja iz kojega su sačuvani akti Splitskoga, a onda i Zadarskoga kaptola, odnosno na vrijeme iz kojega je i inače sačuvan znatno veći broj pisanih spomenika, dozvoljava i neke preciznije zaključke. Iz tih se dokumenata, naime, dade razabrati da poslovi lokalnoga domašaja i u kojima su stranke pripadale nižemu plemstvu (nobiles iobagiones castri) u pravilu ni u ovo doba nisu podrazumijevali sudjelovanje "vjerodostoj-nih mjesta". Potvrdit će to tri slučaja iz različitih dijelova srednjovjekovne Slavonije. Prvi od njih odnosi se na slučaj spora koji se vodio pred varaždin-skim županijskim sudbenim stolom u listopadu 1360. godine21. Predmet spora bila je ostavština stanovitoga Beke i njegova sina Stjepana, plemića s posjedima u Varaždinskoj županiji, na dio kojih su prava polagale udovice Beke i Stjepana odnosno Stjepanove kćeri, i to s naslova miraza što su ga obje žene donijele prigodom udaje, odnosno prava kćeri na četvrtinu očeva posjeda22. Posebnu težinu sporu davala je činjenica da su udovice i kćeri uspjele ishoditi pisani kraljevski nalog za provođenje postupka. To je onda župana i njegov sudbeni stol prisiljavalo da traže svjedočenje Zagrebačkoga kaptola i njegovo pisano izvješće o dogotovljenom postupku, kojim se zapravo odgovaralo na pisani

20 Prvi zabilježeni slučaj kraljevskoga naloga koji ispunjava neki od kaptola u krajevima južno od

Drave je onaj iz 1256. godine, kada je pred zagrebačke kanonike došao magister Bernald, kraljevski liječnik, te tražio kaptolsko svjedočenje pri uvođenju zagrebačkog kapetana Perklina u posjed koji mu je darivao kralj Bela IV. (Diplomatički zbornik … V/1907, 12-13, 30. travnja 1256). No, svakako valja naglasiti: ni ovdje se najvjerojatnije još uvijek nije radilo o kraljevskome nalogu izravno upućenom kaptolu, pa ga nije trebalo ni prepisati, kako će to postati standardni dio procedure u kasnijim vremenima. U tom smislu i postupak župana Mihovila i postupak liječnika Bernalda mogu se uklopiti u zaključak P. Engela, prema kojemu je od sredine 13. stoljeća, točnije od oko 1250. godine, uobičajenom praksom postalo slanje pisanih kraljevskih naloga županima i drugim dužnosnicima, s očekivanim odgovorom i potvrdom da je nalog proveden također u pisanoj formi (usp. Pál ENGEL, The Realm of St Stephen: A History of Medieval Hungary, 895-1526, London 2001, 122). U taj kontekst valja onda, dakako, staviti i generiranje prakse, koja će u kasnijim vremenima postati obvezujuća, da kaptol pismeno izvješćuje nalogodavca o obavljenom poslu.

21 Diplomatički zbornik … XIII/1915, 59-60, 19. listopada 1360. 22 O tim pravnim institutima vidi opširnije Lujo MARGETIĆ, Hrvatsko srednjovjekovno obiteljsko

i nasljedno pravo, Zagreb 1996, 303 i d.


19

kraljevski nalog23. Bez kraljevskoga naloga ne bi, dakle, bilo ni svjedočenja ni kaptolske isprave, dok dvojbu oko toga bi li sam sud izdao presudu u pisanom obliku moramo ostaviti otvorenom. Da su se stvari doista tako odigravale potvrđuje drugi primjer koji se odnosi na slučaj zabilježen u ispravi što su je zajednički dali sastaviti Benedikt, kraljevski kaštelan Velikog Kalnika i Grebe-na i župan moravečki te moravečki "zemaljski župan" Juraj, sin Benka Budisla-vovog, 1355. godine. Iako to nije izrijekom rečeno, iz samoga se dokumenta24, ponajprije iz liste svjedoka, jasno razabire da je on nastao prigodom županij-skoga sabora ("shoda", kako se ta institucija naziva u južnim dijelovima Kra-ljevstva). Tom je prigodom stanoviti Lepšec, sin Ivana Ljubislavovog, mali plemić (nobilis iobagio castri) iz Kalnika, pred svima nazočnima uzeo za adoptivnoga i diobenog brata svoga rođaka Blaža, sina Ozulova, te s njim podijelio posjed što ga je nešto ranije za svoje službe dobio od hrvatskoga hercega Stjepana. Čin je obavljen pred okupljenim županijskim plemićima, od kojih su najugledniji, a među njima i županijski pristav Ivanko, sin Ivanov, pobrojani kao svjedoci u za taj posao posebno sastavljenoj ispravi. Slučaj je tim zanimljiviji što je ovakav postupak, slijedom tumačenja modernih pravnih povjesničara, da bi postao punopravan trebao biti osnažen kraljevskom potvr-dom25. Sukladno tome bi se u ovome konkretnom slučaju i poslu zapravo i očekivalo sudjelovanje "vjerodostojnoga mjesta". No, kako se čin odnosno pravni posao obavljao pred kraljevskim kaštelanom, odnosno kraljevskim ovlaštenikom, čini se da su svi smatrali dostatnim to što je on proglasio kako se svako buduće protivljenje ima smatrati ništavnim te ispravu ovjerio svojim i pečatom "zemaljskoga župana"26.

Treći primjer vodi u Dubičku županiju, a posvetit ću mu nešto više pozor-nosti stoga što je po proceduri i svim svojim značajkama jako sličan slučaju zabilježenom u najstarijem zadarskome kaptolskom registru, onome što ga je vodio zadarski javni bilježnik Petar Perençanus de Lemicetis (kojega, inače, za tisak priređuje D. Karbić). Dubički je slučaj pokrenut u ljeto 1351. godine kad je pred tamošnjim županijskim saborom ("shodom"), odnosno pred ivanovač-kim preceptorom, koji je obnašao i dužnost kraljevskoga župana Dubičke

23 U ispravi Zagrebačkoga kaptola jasno se razabire takav misaoni slijed: Nos capitulum …ad

peticionem litteratoriam magistri Stephani … item iudicium nobilium …ad audiendum et videndum iudicium et iusticiam … ad mandatum regium litteratoriam (Diplomatički zbornik … XIII/1915, 59).

24 Diplomatički zbornik … XII/1914, 289-290, 28. travnja 1355. 25 Usp. o tome MARGETIĆ, Hrvatsko srednjovjekovno ..., 311-312. 26 Et contra istam donacionem contra dictum Blasium aut suos heredes quicumque surrexerit aut

aliqua instrumenta exhibebit, vt mortuas literas exhibebeit (!) et uiribus carituras … In cuius rey memoriam perpetuamque firmitatem presentes eidem duximus concedendas nostris sigillis appensionibus consignatas munimine roboratas (Diplomatički zbornik …XII/1914, 290).


20

županije, te "zemaljskim županom", načelnik istoimene varoši (villicus) Filip tužio dvojicu braće, Matiju i Benka, sitne plemiće koji su poharali njegovo imanje. Okrivljeni su se od optužbi trebali opravdati polaganjem prisege u lokalnoj crkvi Sv. Irineja, uz nazočnost županova pristava i sudjelovanje 11 "porotnika", "plemića sličnih sebi" (duodecimi nobiles sibi similes)27. Tih 11 "porotnika" nisu trebali svjedočiti izravno o optužbama, već su svojim prisegama trebali potvrditi društvenu vjerodostojnost optuženika, odnosno činjenicu da mu se u raznim slučajevima može načelno vjerovati. Na urečeni je dan jedan od optuženika, onaj od braće koji je to trebao obaviti, odbio polo-žiti prisegu, što je rezultiralo gubitkom spora i obvezom isplate 50 maraka banskih denara na ime pričinjene štete i kazne, o čemu su onda dubički pre-ceptor/župan i "zemaljski župan" dali sastaviti već citiranu ispravu. Kako braća do određenoga roka (petnaest dana nakon izdavanja gornje isprave, kako je to nalagao "običaj kraljevstva" - iuxta regni consuetudinem) nisu isplatili sumu na koju ih je obvezivala ranija presuda, to je u listopadu pokrenut postupak pljenidbe njihovih dobara. Postupak je proveo za spor određeni pristav, uz sudjelovanje još nekoliko lokalnih sitnih plemića i to tako, što je načelnika dubičke varoši uveo u posjed imanja koje je pripadalo okrivljenicima, o čemu je 17. listopada iste godine sastavljena nova isprava28. Skoro dvije godine kasnije općinski je načelnik Filip odlučio prodati posjed koji je dobio na ime nadoknade te su o tome činu preceptor/župan i "zemaljski župan" sada sasta-vili novi dokument, kojemu je punu vjerodostojnost trebalo osigurati stavlja-nje županijskoga pečata (sigillum dicti comitatus)29. Istom je prigodom sastav-ljena i posebna isprava, također proviđena županijskim pečatom, u koju su prepisani dokumenti o sporu i pljenidbi dobara iz 1351. godine30. To je, pak, bilo potrebno učiniti stoga, što se načelnik Filip nije mogao odreći izvornika tih dokumenata i predati ih kupcu, jer je temeljem ranije presude dobio i druge posjede braće Matije i Benka. No, ono što svakako valja naglasiti jest, da u cijeloj proceduri nije bilo mjesta i uloge za kaptol.

Usporedi li se, s druge strane, cijeli ovaj postupak s onim što ga opisuju dva dokumenta Zadarskoga kaptola s nadnevkom 12. kolovoza 1384. godine31, pokazat će se nekoliko vrlo važnih zajedničkih strukturalnih odrednica. U zadarskome je slučaju oštećena stranka bio gradski plemić ser Krševan, pok. ser Nikole de Nassis, šteta se sastojala u krađi dvije bačve vina s njegova

27 Diplomatički zbornik … XII/1914, 39-40, 26. rujna 1351. 28 Diplomatički zbornik … XII/1914, 40-41, 17. listopada 1351. 29 Diplomatički zbornik … XII/1914, 152-153, 18. ožujka 1353: In quorum premissorum

testimonium presentibus duximus sigillum dicti comitatus Dubicensis appendendum. 30 Diplomatički zbornik … XII/1914, 154, 18. ožujka 1353. 31 Arhiv HAZU, 1. d. 38, fol. 7'-8'.


21

posjeda u selu Krneza, a okrivljenik je bio Ivaniš Mladinić, "službenik" (serui-tor) novigradskoga kneza (kraljevskoga kaštelana) Pavla. Ser Krševan i Ivaniš su se prepirali oko toga je li Ivaniš počinio krađu ili ne, pa su se na kraju sporazumjeli da će se on opravdati tako što će u crkvi Sv. Petra (na granici srednjovjekovnih sela Znojaci i Krbavac lug, na teritoriju pod ingerencijom novigradskoga kaštelana) položiti prisegu da nije ukrao vino. Zajedno s njime prisegu je trebalo položiti i jedanaest njegovih "porotnika", "po običaju Hrva-ta" (secundum consuetudinem Croatorum), kako se to veli u tekstu kaptolske isprave. S druge strane i ser Krševan je trebao istom prigodom položiti prisegu o visini štete koja mu je prouzročena krađom vina. S takvim su sporazumom stranke otišle pred novigradskoga kneza (kraljevskoga kaštelana) Pavla, koji je prihvatio taj njihov sporazum i odredio im trojicu pristava - dvojicu ser Krše-vanu i jednoga Ivanišu. Nakon toga se ser Krševan obratio Zadarskome kap-tolu sa zahtjevom da on, dakako na njegov trošak a ne po službenoj dužnosti, uputi jednoga svog kanonika koji je trebao biti nazočan polaganju prisege u crkvi Sv. Petra. Po završenomu poslu kanonik je u kaptolu trebao podnijeti izvješće o tome što se dogodilo, a na temelju toga izvješća bila bi konačno sastavljena i vjerodostojna isprava. Iz kanonikova se izvješća, pretočenog u dvije pisane isprave unesene u registar, razaznaje da je postupak u daljem tijeku došao do točke polaganja prisege u crkvi Sv. Petra. Ivaniš je doista prisegnuo da on nije sudionik krađe, ali su neki od njegovih "porotnika" odbili prisegnuti i tako potvrditi njegovu društvenu vjerodostojnost. To je automat-ski značilo i gubitak samoga spora, a Ivaniš je bio prisiljen nadoknaditi ser Krševanu nastalu štetu. Na ovome mjestu u pisanom se izvješću doznaje da je cijeloj proceduri bio nazočan i lokalni velikaš, knez Stjepan Posedarski od roda Gušića, koji je zajedno s još jednim lokalnim uglednikom, prihvatio obvezu biti Ivanišov jamac za isplatu utanačene odštete, koja je, sukladno sadržaju kasnije bilješke, doista i isplaćena u ugovorenome roku.

Dubički i novigradski postupci i procedure, unatoč činjenici da su registri-rani dokumentima različite provenijencije čiji autori pozornost fokusiraju na različite elemente procedura, pokazuju zamjetnu strukturalnu sličnost - formaliziranje postupaka u okvirima određenim funkcioniranjem različitih "područja vladanja" (regna), a u skladu s tradicijama kojima se gubi jasan trag (otuda formulacije iuxta consuetudinem regni, odnosno secundum consuetudi-nem Croatorum); ulogu kraljevskoga kaštelana (župana) pred kojim se spor raspravlja i nudi rješenje; njegovo pravo/dužnost da kao zastupnik vrhovne vlasti određuje pristava koji svim daljim činima daje "vjerodostojnost"; polaga-nje prisege pred pristavom u unaprijed određenoj crkvi i sudjelovanje "porot-nika" pri tome; konačno, sastavljanje i izdavanje pisanoga svjedočanstva. No, za ovo posljednje, kao uostalom i u mnogo većoj mjeri za svjedočenje pred-


22

stavnika "vjerodostojnoga mjesta", jasno se razabire da su tek izborne, kon-tekstualne opcije. Hoće li se i koja će se od stranaka odlučiti zatražiti pisano svjedočanstvo odnosno sudjelovanje predstavnika "vjerodostojnoga mjesta", ukoliko u pravni posao nije bila involvirana neka od viših instanci državne (kraljevske) vlasti (od banovca naviše prema vrhu piramide vlasti), ovisilo je o konkretnom interesu, ali i društvenom položaju stranaka, kao i o cijelom nizu čimbenika koji nam zbog relativnoga siromaštva sačuvanih vrela ostaju zauvi-jek zagonetkom. Jasno se to i razvidno može pokazati na primjeru dviju transakcija sa zemljišnim posjedima što su obavljene pred Zagrebačkim kap-tolom 1256. godine.

Prva je transakcija bila stvarna zamjena posjeda u kojoj su sudjelovale vrlo istaknute osobe društvenoga života toga doba, ali i svojta (generi) - Jurko, sin nekadašnjega bana Ochuza s jedne, i Mihajlo, brat također nekadašnjega bana, "velikog" (magnus) Buzada32. Mihajlo je u zamjeni sudjelovao preko zastupni-ka, svoga "službenika" (officialis) Egidija, koji je mandat dokazivao posebnim pismom svoga "gospodara", ovjerenim njegovim pečatom. Strane su međuso-bno zamijenile relativno velike posjede: Mihajlo je dao ukupno jedanaest sela raspoređenih u tri posjeda, a dobio ukupno šest sela raspoređenih u dva posjeda, još jedan posjed-selo na Krki te devedeset četiri marke denara u gotovini. Sačuvani dokumenti, koji međutim više nemaju veze s djelatnošću Kaptola, dalje pokazuju da su Mihajlu ti posjedi trebali kako bi u podjeli naslijeđa pokojnoga brata zadovoljio zahtjeve bratova sina Lankreda, kojemu je odmah predao dobivenih šest sela, dodajući još dva posjeda koji s ranije provedenom razmjenom nisu imali nikakve veze. Inače, u Mihajlovu sporu s nećakom, kako i dolikuje istaknutome društvenom položaju stranaka, interve-nirao je i sam kralj, a presudu su donijeli opati benediktinskih samostana u Šomođu i Zaladu. Način na koji je Mihajlo podmirio zahtjeve nećaka registri-rale su, pak, dvije daljnje isprave - jednu je izdao od kralja određeni nadzornik podjele Buzadovih posjeda, varaždinski župan Andrija, a drugu sam Mihajlo33. Ono što dokumenti ne otkrivaju jest strategija koja stoji iza prve provedene razmjene, odnosno odgovor na pitanje zašto je Mihajlu uopće bila potrebna zamjena posjeda, registrirana kaptolskom ispravom, kako bi zadovoljio neća-kove zahtjeve. S druge strane, pribjegavanje uslugama Zagrebačkoga kaptola jasno se uklapa u dalji slijed zbivanja, jer je Mihajlo upravo tada dobivene

32 Diplomatički zbornik … V/1907, 47-48, 1256. 33 Diplomatički zbornik … V/1907, 22. kolovoza 1256, te 48, 1256, gdje je funkcija varaždinskoga

župana opisana kao: ex speciali mandato Bele … regis … super ipso concambio … ordinator. U sklopu onoga što je već rečeno (vidi ovdje bilj. 20), isprava koju je dao sastaviti varaždinski župan je zapravo odgovor i potvrda koji su se na kraljevskome dvoru očekivali ex speciali mandato.


23

posjede predao svome nećaku, pa je stoga i stjecanje prava nad njima bilo važan dio ukupnoga postupka i trebalo ga je valjano registrirati.

Druga transakcija, zabilježena kaptolskom ispravom iz iste godine, bila je daleko manja po vrijednosti, a i upletene stranke nisu imale tako istaknuti društveni položaj. Riječ je o prodaji tri vinograda u okolici Bline, koji su kasnije završili u vlasništvu topuske opatije, zahvaljujući čemu je i sačuvan dokument kojim je prodaja bila registrirana34. Razlog zašto su se strane obrati-le Kaptolu da registrira prodaju ipak se može razabrati iz samoga sadržaja dokumenta. U njemu je, naime, zapisano da je prodavatelj Marin, sin Bogda-nov, iste te vinograde dobio od kupca Ivana, sina Ivanecovog, u sudbenoj raspri vođenoj pred banom (litis ordine coram bano), koja, kako izgleda, sama nije bila registrirana pisanom presudom. Kako Marinovi sinovi i nasljednici ne bi od Ivana i njegovih nasljednika opet potraživali iste vinograde, valjalo je sastaviti "vjerodostojnu" ispravu kao dokaz da je Ivan ponovno postao puno-pravni vlasnik vinograda koje je svojedobno izgubio sudbenim putem.

Iz svih predočenih primjera nije teško izvući zaključke koji se unekoliko razlikuju od slike kakvu ocrtava postojeća literatura. Usluge su, dakle, "vjero-dostojnih" mjesta do sredine 14. stoljeća postale u pravilu obvezatne kad se radilo o poslovima i činima u koje je bila upletena kraljevska vlast i njezini izvršni službenici do razine župana i kraljevskih kaštelana. Na toj su razini te usluge postajale tek "izborna opcija", što se prije svega odnosi na uredovanje županijskih sudbenih stolova, odnosno sudišta kraljevskih kaštelana. Na toj je razini lokalne zajednice institucija pristava na području vladanja (regnum) u Slavoniji još uvijek imala veliku važnost te se nikako ne bi moglo tvrditi da su do ovoga doba kraljevski povjerenici i "vjerodostojna mjesta" potpuno istisnuli pristave. Da su pristavi, međutim, do ovoga vremena ipak izgubili na važnosti kao oslonac i organ kraljevske vlasti, jasno proizlazi iz činjenice da je sredinom 14. stoljeća posjed znakovitoga imena "Pristavšćina" (toponim potiče očigledno od činjenice da je prihod s posjeda služio kao plaća pristava) u blizini Zagreba, a koji je pripadao fondu kraljevskih zemalja, hercežica Margareta, udovica hercega Stjepana, poklonila pavlinskom samostanu u Remetama, dobivši za tu nadarbinu i privolu kralja Ludovika35. S druge je strane vrlo teško donositi pouzdanije

34 Isprava Zagrebačkoga kaptola, sačuvana kao prijepis u rukopisu Privilegia monasterii B. V.

Mariae de Toplica, kamo je prepisana nakon što je samostan došao u posjed rečenih vinograda, tiskana je u Diplomatički zbornik … V/1907, 49, 1256.

35 Dokumenti koji registriraju cijeli posao oko nadarbine tiskani u Diplomatički zbornik … XII/1914, 321-323, 14. i 15. siječnja 1356; 345-346, 2. svibnja 1356; 353, 17. svibnja 1356; 355-356, 25. svibnja 1356; 383-384, 1356. Svakako valja pripomenuti i činjenicu, kojoj možemo pridati i simbolično značenje – sve su, naime, poslove oko "Pristavšćine" (uvođenje u posjed, izvid stanja posjeda itd.) obavili kraljevski povjerenici (homines regii) i zagrebački kanonici.


24

zaključke o tome u kojoj su mjeri poslovi obavljani na županijskim sudbenim stolovima i na sudištima kraljevskih kaštelana, u kojima su onda sudjelovali i pristavi, bilježeni pisanim dokumentima. Odmah valja upozoriti da je to vrlo vjerojatno u uskoj vezi s načinom plaćanja i visinom nadoknada za izdavanje različitih isprava, o čemu nažalost znamo vrlo malo. Bilo kako bilo, dalja komparativna istraživanja s time u vezi, u kojima će stanovitu vrijednost imati i materijal iz registara Zadarskoga i Splitskoga kaptola, svakako će valjati usmjeriti na problem društvenoga ukorjenjivanja i širenja mentaliteta oslonjenoga na pisani tekst. Okvir takvim istraživanjima za područje Srednje i Istočne Europe postavila je jedna konferencija održana u Utrechtu još u lipnju 2001. godine. Rasprave nastale iz tom prigodom podnesenih priopćenja nedavno su publicirane u posebnom zborniku36. No, kako je s pravom primijetio ugledni mađarski povjesničar Gábor Klaniczay37, ispuštanje upravo hrvatskih krajeva iz vidnoga polja ovako postavljenih komparativnih istraživanja (nedvojbeno rezultat suvremenih političkih, a ne povijesnih i kontekstualnih kriterija) uvelike deformira dobivenu sliku. Nadati se da će publiciranje ove serije kaptolskih registara i u tom smislu biti pozitivan poticaj.

Kamo će, međutim, takve rasprave voditi svakako će ovisiti i o materijalu vrela koji će se za njih koristiti. Kao neke vrsti upozorenja na mogućnost previđanja određenih društvenih mehanizama koji su stajali iza odluke poje-dinca hoće li se i ako hoće, kojoj će se instituciji obratiti za registriranje transakcije u kojoj je bio sudionik, valja ovdje upozoriti na jedan slikovit primjer što ga ocrtava usporedba kaptolskoga registra što se ovdje objavljuje i istodobnoga registra običnih bilježničkih spisa istoga bilježnika, Articutiusa de Rivignana. Naime, 5. travnja 1393. zadarski trgovac Matej, pok. Netrema-cija od roda Mogorovića i zadarski plemić ser Šimun, pok. ser Ivana de Detri-co, registrirali su pred kaptolom ugovor prema kojemu je Matej prodao ser Šimunu sve svoje posjede u selima Grabrovčane i Mogorova dubrava, o čemu je onda Articutius i sastavio ispravu (vidi dokument br. 57). Ugovor sam po sebi ne izaziva nikakvu posebnu pozornost i zapravo je na prvi pogled uobi-čajena, čak i tipična transakcija u kojoj vlasnik zemlje za novac prodaje svoj posjed. No, iste su stranke četiri dana kasnije, 9. travnja, kod istog bilježnika dale sastaviti još jedan dokument, ovaj put ne u formi kaptolske, već obične bilježničke isprave (vidi ovdje Prilog VII). Iz sadržaja se toga novog ugovora jasno razabire da je transakcija registrirana kaptolskom ispravom bila daleko složenija no što bi se iz čitanja samo tog dokumenta moglo zaključiti. Riječ je

36 ADAMSKA – MOSTERT (ur.), The Development … 37 Gábor KLANICZAY, "A View from Inside", u: ADAMSKA – MOSTERT (ur.), The

Development ..., 538.


25

zapravo o tome, da je taj prvi ugovor bio tek formalno pokriće za mnogo složeniji niz transakcija u kojima je početna bila ona u kojoj je trgovac Matej posudio novac od Marije, udovice kotorskoga plemića Nikole de Bizanto, koja je živjela u Zadru. Pri podizanju zajma u prilično velikom iznosu od četiri stotine dukata, ser Šimun je bio Matejev jamac za vraćanje toga duga, no čini se da o svemu tome nije bio sastavljen i pisani ugovor (na takav se, naime, pisani ugovor stranke ne pozivaju, kao što se pozivaju na pisani kaptolski instrument - vt patet publico uenditionis priuilegiali instrumento in forma capituli Iadrensis). Kako bi bio siguran da će u slučaju Matejeve nesolventnosti moći namiriti ono što bi morao isplatiti udovici Mariji, ser Šimun je tražio da se na njega prenesu vlasnička prava na Matejevu zemlju u Grabrovčanima i Mogorovoj dubravi. S propisno sastavljenim kupoprodajnim ugovorom registriranim u Kaptolu, ser Šimun je, u slučaju da poslovi krenu loše po Mateja, mogao bezodvlačno i relativno jednostavno, bez administrativnih zapreka i procedura, prodati zemljišni posjed, što je bilježnička isprava i izrijekom predviđala (ser Simoni liceat auctoritate propria et sine quocumque incantu et absque quacumque contradictione dicti Matei et eius heredum et successorum ... uendere dictas possessiones). U potrazi za objašnjenjem zašto je jedan ugovor registriran kaptolskom ispravom, a drugi bilježničkom, valja poći od konstatacije da je riječ o nizu transakcija i da su u njih upletene strane kroz pisane dokumente tražile osiguranje svojih prava u budućnosti. Nije, naime, teško zaključiti da je kaptolska isprava bila osiguranje za ser Šimuna i da mu je trebala upravo u takvu obliku u kojem je sastavljena i izdana, zato što su se sela Grabrovčani i Mogorova dubrava nalazila izvan granica gradskoga terito-rija, pa je s njom u rukama doista mogao jednostavno namiriti eventualne štete u slučaju da Matej ne vrati svoj dug (očito je predmnijevao da bi s bilježničkim ugovorom to išlo mnogo teže). S druge strane, bilježnička je isprava, onakva kakva je sastavljena, trebala samo Mateju, koji izgleda i nije imao puno povje-renje u ser Šimuna ili njegove nasljednike, koji su lako mogli zlorabiti kaptol-ski instrument i temeljem njega prisvojiti tamo navedene posjede. Predviđajući takvu mogućnost, Matej je smatrao korisnijim imati bilježničku ispravu i preko nje, u slučaju zloporabe kaptolskoga instrumenta, pred gradskim orga-nima vlasti istjerivati svoja prava. Sve to današnjem povjesničaru otkriva potpuno novi kut gledanja na problem orijentacije i ulogu pisanoga doku-menta u strategijama primjenjivanim u snalaženju pojedinca u složenom mozaiku srednjovjekovnih pravnih sustava i jurisdikcija različitih organa vlasti. Stvarno, primjer pokazuje da je do početka 90-ih godina 14. stoljeća kroz iskustvo realnih poslova stvoreno "društveno znanje" o važnosti i vrijednosti pojedinih vrsta akata suvremene administracije i o načinu i situacijama u kojima se na njih moglo i trebalo oslanjati.


26

*

U uskoj vezi s time valja se sad vratiti na pitanje kad su kaptoli u Zadru i Splitu dobili novu ulogu te postali nove orijentacijske točke u društvenoj mreži, a u potrazi za odgovorom krenuti od primjera koje ocrtava oskudno sačuvana građa. Polaznu poziciju rasprave definira činjenica da je najstariji sačuvani i poznati dokument nekoga od kaptola u dijelu Kraljevstva ispod Gvozda onaj što ga je 3. rujna 1258. godine sastavio Ninski kaptol38. Tim se dokumentom registrira činjenica da je krbavski knez Ladislav, sin pokojnog Jakova Gušića, nadario pripadnike jednoga ogranka rodovske zajednice Lap-čana za njihove dotadašnje "službe". No, to što je Ninski kaptol ovako relativ-no rano39 izdavao "autentične" dokumente, nije još značilo da će u različitim prigodama čak i najviši predstavnici kraljevske vlasti pribjegavati njegovu svjedočenju u bilo kojoj formi. Tako je samo nekoliko godina ranije, u lipnju 1249. godine, tadašnji primorski ban Stjepan za posao oko razgraničenja posjeda Slavogosta Posedarskoga, a koji su inače bili na jurisdikcijskom pod-ručju Ninske biskupije, odabrao dvojicu knezova iz roda Šubića od Bribira, Stjepana i Jakova, te svoga službenika, "kneza Tropolja" Reneza, koji su oči-gledno, iako to u dokumentu nije izrijekom naznačeno, taj posao obavljali kao pristavi. Knezovi su, dakle, proveli postupak razgraničenja, pri tome sastavili i poseban "registar", koji je onda banovu pisaru poslužio pri uobličavanju kona-čne verzije dokumenta kojim se posao registrirao u pisanu obliku40. I petnaest je godina kasnije ban istoga imena, Stjepan, iako različita osoba, za istragu o navodima izrečenim na njegovu sudu, a koji su se odnosili na posjedovne odnose u već spominjanome selu Grabrovčane, opet unutar jurisdikcijskoga područja Ninske biskupije, koristio posebno izaslanoga pristava, koji je ispitao svjedoke i o tome banu podnio usmeno svjedočenje41. Kaptolske isprave,

38 Diplomatički zbornik … V/1907, 102-103, 3. rujna 1258. 39 Najstarija sačuvana i poznata isprava Zagrebačkoga kaptola potječe iz 1228. godine (GULIN,

Hrvatski srednjovjekovni …, 57), pa je, dakle, trideset godina starija od ninske. Najstarija, pak, sačuvana i poznata isprava Čazmanskoga kaptola izdana je 1246. godine (GULIN, Isto, 85) i samo je dvanaest godina starija od one ninske.

40 Diplomatički zbornik … IV/1906, 391-392, 8. svibnja 1249. 41 Diplomatički zbornik … V/1907, 296, 7. svibnja 1264. Za položaj srednjovjekovnoga sela

Grabrovčane vidi JAKŠIĆ, Hrvatski …, 144 i d.


27

posve sukladno praksi kakva je sredinom 13. stoljeća potvrđena i za Slavoniju, nisu smatrane neophodnima ni u privatnim poslovima i transakcijama pripa-dnika najviših slojeva onodobnoga hrvatskog društva. Tako su krbavski knez Matej i njegov brat Bartol prigodom prodaje (ili možda davanja u zalog) svoga posjeda u selu Kruševo kod Obrovca (također unutar Ninske bisku-pije), jednome od najmoćnijih zadarskih plemića toga doba, Koži Saladino-vom, posao registrirali ispravom koju su sami izdali, no za veću vjerodostoj-nost ("autentičnost") na tu su ispravu, uz Matejev, stavljeni i pečati zadarskih dominikanaca te vranskih templara42. I dok s jedne strane taj postupak neodoljivo podsjeća na svjedočenje kninskoga biskupa, topuskoga opata i templarskoga komendatora pri opisanoj zamjeni posjeda Babonića i bana Rolanda, on s druge strane jasno otkriva kako je generirana praksa koja će upravo od vranskoga samostana, u kojemu su do početka 14. stoljeća boravili templari, a nakon toga doba ivanovci, stvoriti "vjerodostojno mjesto" - od stavljanja samostanskoga pečata za veću vjerodostojnost dokumenta do sa-stavljanja isprave na koju će taj isti pečat biti stavljen, put više nije bio dugačak.

Prijeđenu putanju razvoja, ali i sve probleme koji su onemogućili da na jugu srednjovjekovnoga Hrvatskog Kraljevstva kaptoli i veliki kraljevski samostani, kroz 13. stoljeće kao "vjerodostojna mjesta" budu stavljeni pod čvršći nadzor kraljevske vlasti i na taj način postanu uporište kraljevskoga autoriteta, poput onih u Slavoniji i dalje na sjever u Ugarskoj, možda najbolje sumira slučaj zabilježen u ispravi upravo vranskih ivanovaca od 16. siječnja 1350. godine, na koji se stoga ovdje valja opširnije osvrnuti. Naime, toga su dana pred vranske ivanovce pristupili skupina hrvatskih plemića iz rodovskih zajednica Tugomirića, Virevića, Karinjana i Pritičevića s jedne strane, i Franjo Stjepanov Nozdronja, zadarski plemić i kraljevski pouzdanik, što svakako valja posebice naglasiti, s druge strane. Ostavljajući po strani pravni posao koji su dvije strane htjele registrirati tom prigodom, valja u tada nastalome doku-mentu43 odnosno u njegovu uvodu, uočiti i naglasiti dvije stvari. Tu se, naime, izrijekom ustvrđuje: "Iako se u gradovima i kaptolima Nina i Skradina od vremena uobičajilo sklapati ugovore o zemljišnim posjedima i drugim (stvari-ma), a s obzirom da su se ti gradovi kao otpadnici odvojili od svoga prirodnog gospodara to su zaslužili biti lišeni kraljevskih časti i milosti, dolje su navede-ne stranke pristupile (pred vranske redovnike) kao mjesto dužne autentičnosti

42 Diplomatički zbornik … VI/1908, 253-254, 12. kolovoza 1278. 43 Dokument je tiskan u Diplomatički zbornik … XI/1913, 566-567.


28

i vjerodostojnosti za sklapanje ovakvih ugovora"44. Valja ovdje, dakle, u prvo-me redu uočiti vezivanje pojmova "autentično i vjerodostojno mjesto za sklapanje ugovora" i "kraljevska čast i milost". Ta se veza opredmećuje na taj način, da grad i kaptol koji više nisu pod kraljevskom vlašću, a upravo je to slučaj sa Skradinom i Ninom, koji su u to doba pod nadzorom mletačkoga dužda, više ne uživaju "autentičnost i vjerodostojnost". Vranski samostan, kao čvrsto uporište kraljevske vlasti i autoriteta, nasuprot tome je pravo "autenti-čno i vjerodostojno mjesto" za sklapanje ugovora45. Rječnik i način na koji se ovdje stvari postavljaju, predstavljaju novost u odnosu na sačuvane dokumente

44 Cijeli uvod dokumenta glasi: Etsi etiam aput(!) ciuitates et capitula None et Scardone contractus

de terris et aliis et littera aliquo tempore fieri soluerunt, quia tamen tamquam adultere et a suo naturali domino separate ab honoribus et graciis regiis promeruerunt priuari, infrascripte partes ad locum debitum autenticum et fidelem pro huiusmodi celebrandis contractibus properarunt. Valja ovdje samo uzgred, za ilustraciju kamo sve može dovesti "nacionalističko čitanje" srednjovjekovnih dokumenata, upozoriti na način na koji ovaj uvodni tekst isprave interpretira Giuseppe PRAGA, "Atti e diplomi di Nona (1284-1509)", Archivio storico per la Dalmazia XXI-XXII/1936-37, 17. Činjenica, naime, na koju se referira citirani tekst, vlast mletačkoga dužda nad gradom, za Pragu je simbol "privlačnosti pa i potpunoga vezivanja" Nina za Italiju, a iz posve nepoznata razloga ova je isprava po njegovu sudu najvjerojatnija prva takva kakvu izdaju vranski ivanovci, ili prema Praginu tekstu: "Ben poteva quindi, di fronte alla presochè completa attrazione anche di questo instituto e alla saldatura di Nona all'Italia, il priore dei giovanitti de Laurana, erretosi anche'egli verso la metà del trecento a depositario di un sigillum authenticum iniziare con questa arenga uno dei suoi primi, forse il suo primo atto". Čak i ako je od osobe kojoj je otac bio "(dite s) Praga" (ili prevedeno na suvremeni hrvatski književni jezik: otac G. Prage bio je vanbračni sin sluškinje koja je u grad Zadar došla iz obližnjega sela Bibinja, što je u konzervativnom društvenom okruženju dalmatinskoga grada s početka 20. stoljeća donosilo stigmu koja se teško uklanjala), previše je!

45 Ovakvo se tumačenje, međutim, svakako mora promatrati u kontekstu javnoga nastupa kroz koji se zapravo reproduciralo jednu vrst "ideološkoga mišljenja" - ako grad nije pod kraljevskim nadzorom, onda ni kaptol u njemu ne djeluje kao locus credibilis u punom smislu, odnosno ne može svjedočiti u poslovima u koje su upleteni kraljevski dužnosnici. To se jasno posvjedočuje činjenicom da su desetak mjeseci ranije lički plemići iz različitih ogranaka rodbinske zajednice Mogorovića svoj međusobni kupoprodajni ugovor za stanovite posjede bez ikakva zazora registrirali ispravom Ninskoga kaptola (usp. dokument u Diplomatički zbornik … XI/1913, 523-525, 23. travnja 1349), iako je među njima bio i jedan od najodanijih i najsigurnijih kraljevskih pristaša, Novak Disislavić Mogorović. Novak se već dotad istaknuo, prema sadržaju kasnijih kraljevskih darovnica, svojim ponašanjem u kraljevskoj vojsci pod Zadrom 1346. godine, gdje mu je u sukobu s Mlečanima poginuo i otac Petar, a ubrzo nakon sklapanja ugovora u Ninskome kaptolu pridružio se kralju Ludoviku u njegovu osvetničkom pohodu u južnu Italiju. Vremenom je lički plemić postao i "kraljevske polače vitez" te "knez na Ugrih' šol'gov'ski, a v Dalmacii ninski", kako je sam o sebi zapisao u vlastoručno pisanom misalu. Svakako vrijedi za dalja istraživanja natuknuti moguću vezu i pitanje može li se i ako može, onda na koji način ostvarenje karijere s ovako definiranim položajima i titulama povezati s činjenicom da je isti knez Novak ipak 1358. godine zatražio i dobio kraljevsku potvrdnicu onoga ugovora sklopljenog još 1349. godine u Ninskome kaptolu (kraljevska potvrdnica u Diplomatički zbornik … XII/1914, 504-505, 23. kolovoza 1358). Postavljeno na drugačiji način, pitanje bi glasilo: kojim i kakvim strategijama se ostvarivala karijera kakva je bila Novakova i koju su ulogu u tim strategijama mogli imati pisani dokumenti?


29

13. stoljeća. Pri tome je ipak važno naglasiti još nešto - u cijeli je posao, o kojemu je inače riječ u dokumentu, bio upleten i kraljevski kaštelan Ostrovice, a i sam Franjo Stjepanov Nozdronja, iako zadarski plemić, kraljevski je pouz-danik i osoba čvrsto vezana uz kralja i institucije njegove vlasti. Sa svim time se ovakvi izričaji moraju dovesti u vezu s okolnostima nastalim nakon što je od 1345. godine ugarsko-hrvatski kralj nizom poteza i akcija uspio u velikoj mjeri restaurirati kraljevski autoritet u krajevima ispod Gvozda odnosno, preciznije, na području širega zadarskoga zaleđa o kojemu je ovdje i riječ.

No, ovdje se na trenutak valja osvrnuti unatrag i upozoriti da je isti ovaj vranski samostan, u vrijeme kada su ga nakon dokinuća templara preuzeli ivanovci, skoro četiri desetljeća prije no što su gore navedene stranke u njemu registrirale svoj ugovor, bio u potpuno oprečnu položaju. Ivanovci su se, naime, početkom drugog desetljeća žestoko sukobljavali s istim ovim hrvatskim plemićima ili njihovim neposrednim predcima, kako je to zabilježeno u jednoj ispravi iz vjerojatno 1318. godine.46 Tom ispravom, naime, tadašnji prior ivanovaca za "Ugarsku i Kapuu", Filip de Gragana, dariva zadarskome plemiću ser Kodulu Lukinom de Spingarol selo Ritičane, za zasluge koje je ser Kodul stekao priskočivši u pomoć ivanovcima. Zadarski se plemić, naime, prema navodima isprave, "u vrijeme kada je hrvatska vojska došla opsjedati Vranu s namjerom da zauzme naš samostan, uništi ga i opljačka, zajedno sa svojom braćom, zanemarivši strah od svih Hrvata, pridružio bratu Guirardu de Gragana, našemu viceprioru u prioratu Ugarske, i svim našim vjernima, uslijed čega je pretrpio ne male štete u tome što su njegove kuće bile plamenom sažgane, a njegove krave, ovce i druge njegove životinje su mu oduzeli oni iz Hrvatske"47. Iako opisani oružani sukob nije u dokumentu preciznije datiran, nije teško pretpostaviti da se radi o prijeporima iz vremena kada su ivanovci preuzimali samostan i njegove posjede nakon službenoga ukidanja templarskoga reda 1312. godine. Okolnosti, pa čak ni vrijeme u kojima se to preuzimanje dogodilo, nisu nažalost detaljno poznati48, no teško je i zamisliti da je do toga preuzimanja

46 Dokument je sačuvan u izvorniku i danas se nalazi u Mađarskom državnom arhivu (Magyar

országos levéltár - MOL), u zbirci diplomatičke građe nastale prije Mohačke bitke (Diplomatikai levéltár - Dl), pod brojem 106116, a nosi nadnevak 22. svibnja 1318.

47 Izvorni tekst dokumenta citiranog u prethodnoj bilješci glasi: tempore quo exercitus Crohatorum venit in obsidium Aurane causa recipiendi dictam domum nostram destruendi et deuastandi ipsam dictus Codulus vna cum suis fratribus in defensionem dicte domue nostre timore omnium Crohatorum postposito cum fratre Guirardo de Gragana vice priore nostro in prioratu Vngarie et cum aliis fidelibus nostris se inuolusit ex quod dampnum non modicum passus fuit scilicet domibus ingne concrematis, jumentis, pecoribus et aliis animalibus ... conuersis apud dictis de Crohacia.

48 Sve što se iz dostupnih i poznatih vrela o tome moglo doznati sabrala je Lelja DOBRONIĆ, Viteški redovi: templari i ivanovci u Hrvatskoj, Zagreb 1984, 110-111. Uz činjenice koje otkriva citirani dokument, koji je autorici ostao nepoznat, slika preuzimanja templarskih posjeda od strane ivanovaca postaje znatno jasnijom.


30

došlo bez sudjelovanja ugarsko-hrvatskoga kralja, tada Karla I. Roberta. Ako su, dakle, kao što se to može pretpostaviti izvan svake razumne dvojbe, ivanovci posjede preuzimali po kraljevskome nalogu, onda je i njihov sukob s "Hrvatima" i "hrvatskom vojskom", u kojemu je bilo i paleža i pljačke, bio posljedica neposlušnosti od strane "Hrvata" u odnosu na kraljevske naloge i uopće neučinkovitosti kraljevskoga autoriteta u ovim krajevima. Takva je, pak, situacija u krajevima južno od Gvozda praktično trajala još od vremena vladavine kralja Ladislava IV. Kumanca (1272-1290), a dokrajčena je tek spomenutim djelovanjem kralja Ludovika49. Čini se da upravo u takvu stanju, nastalom kao posljedica erozije kraljevskoga autoriteta u krajevima južno od Gvozda od 70-ih godina 13. stoljeća, valja tražiti i uzroke izostanka evolucije "vjerodostojnih mjesta" kao oslonca, a onda i poluge kraljevske vlasti. To, međutim, ne znači da Kaptoli (ninski i skradinski) i samostani (bar, koliko se danas može razabrati, onaj u Vrani) nisu i nadalje bili mjesta na kojima se moglo dobiti "autentične i vjerodostojne" dokumente, kao što to uostalom izrijekom potvrđuje i citirani uvod isprave od 16. siječnja 1350. godine.

Uza sve dosad rečeno, početak djelovanja kaptola u Splitu i Zadru kao "vje-rodostojnih mjesta" ne može se promatrati na isti način. Naime, za Zadarski je kaptol, sudeći po danas poznatim dokumentima, prilično jasno da te funkcije nije imao sve do početka 70-ih godina 14. stoljeća, o čemu će još biti riječi. Situacija, međutim, sa Splitskim kaptolom daleko je od toga da bi bila čak i toliko jasna. U sklopu monografije o Splitskome kaptolu, Ivan Ostojić je svojedobno, u jednom prilično smušenom tekstu50, prikupio informacije koje govore o takvu djelovanju kaptola i njegovih kanonika u razdoblju od 13. do 15. stoljeća. Iz njegova se izlaganja, međutim, ne može razabrati ni vrijeme ni okolnosti početka te djelatnosti, dok su informacije o načinu rada kaptola, sabrane iz raznih dokumenata, potpuno nerazrađene. S druge strane, A. Gulin je u tom pogledu izričit, pa navodi da je "kaptol kao locus credibilis započeo s

49 Slabljenje i erozija kraljevskoga autoriteta u krajevima južno od Gvozda od 80-ih godina 13.

stoljeća i posljedice koje je to imalo u hrvatskim krajevima sve do sredine 40-ih godina 14. stoljeća, pretresani su u historiografiji, gotovo bi se moglo reći, bezbroj puta. Usp. samo kao ogledne primjere Nada KLAIĆ, Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku, Zagreb 1976, 340-360, i 414-450, te Tomislav RAUKAR, "Arpadovići i Anžuvinci na hrvatskom prijestolju", u: Franjo ŠANJEK (ur.), Povijest Hrvata I: Srednji vijek, Zagreb 2003, 213-225. Korisne pripomene, kao rezultat podrobnih raščlambi poduzetih u drugom kontekstu, daje i Damir KARBIĆ, "Defining the Position of Croatia During the Restoration of Royal Power (1345-1361). An Outline", u: Balázs NAGY – Marcel SEBÖK, … The Man of Many Devices, Who Wandered Full Many Ways … Festschift in Honor of János M. Bak, Budapest 1999, 520-522.

50 Vidi Ivan OSTOJIĆ, Metropolitanski kaptol u Splitu, Zagreb 1975, 84-87. U kojoj su mjeri Ostojićev pristup, a samim time i rezultati do kojih dolazi, nesustavni, jasno se vidi već i iz toga što svakako dio vrlo zanimljivih podataka iz jednog neobičnog vrela (ako je ono doista dobro pročitano) koje govori o ulozi kaptola kao "vjerodostojnoga mjesta" (vidi ovdje bilj. 74) uopće nije ni uklopio u poglavlje koje je naslovio: "Splitski kaptol locus credibilis".


31

javnom djelatnošću tek 60-ih godina 14. stoljeća" i to dovodi u vezu s važnom ulogom koju su u životu grada u ranijem razdoblju imali pristav i javni biljež-nik51. No, problem je ipak nešto složeniji. Tako je već Ostojić citirao najstariji dokument Splitskoga kaptola koji doista izgleda kao pisano svjedočanstvo "vjerodostojnoga mjesta", pa se u njemu čak i koristi izričaj veritatis testimoni-um. Riječ je o dokumentu iz 1272. godine kojim se potvrđuje da je splitski "nadbiskup Ivan podijelio svete redove i biskupsko posvećenje izabranom kninskom biskupu Nikoli"52.

No, čini se, ipak, da bi ovdje trebalo poći od činjenice da je i splitska gradska kancelarija u svojim začecima usko povezana s nadbiskupijom i kap-tolom, počevši primjerice od toga da se gradski pisar svećenik Teodor iz druge polovice 11. stoljeća jednom prigodom izrijekom naziva cancellarius ecclesie sancti Domnii, do toga da su prvi poznati gradski bilježnici na kraju 12. i u prvoj polovici 13. stoljeća, od Gvalterija do Cumanusa i sami bili kanonici. Uz to, ta se uska veza između Kaptola i gradske kancelarije ocrtava i kroz to što se na važnije isprave koje je sastavljao kanonik Sabacije, za kojega se potkraj 12. stoljeća ustaljuje naziv comunis iuratus notarius koji će nositi i njegovi nasljednici na tome položaju, stavljao upravo kaptolski pečat53. Praksu takva

51 GULIN, Hrvatska crkvena …, 207. Gulin je izričit i glede prvoga, odnosno najstarijeg

kaptolskoga akta, pa se na istom mjestu poziva na ispravu od 30. rujna 1364. koja je autentični prijepis privilegija što ga je Omišanima izdao ban Nikola 1323. godine.

52 OSTOJIĆ, Metropolitanski ..., 85. 53 Razvoj splitske gradske kancelarije do sredine 13. stoljeća razmatra Jakov STIPIŠIĆ, "Razvoj

splitske notarske kancelarije", Zbornik historijskog instituta JAZU 1/1954, koji je iz vrela i sabrao naznačene činjenice. Detaljnije i podrobnije razmatranje problema razvoja gradske kancelarije nadilazi ciljeve postavljene u ovoj prigodi, pa glede razlika u zaključcima u odnosu na one do kojih je došao J. Stipišić valja samo naznačiti da je njegov pogled, s osloncem postavljenim na tradiciju Šufflayevih istraživanja, usmjeren na univerzalna gibanja što se zakonomjerno odvijaju izvan dosega ljudskog djelovanja (znakovit je u tom smislu već i sam početak njegove rasprave, s pogledom od "propasti rimskog carstva" te s time povezane sudbine rimskoga pravnog poretka u okolnostima "kad se robovlasnički društveni poredak počeo mijenjati u feudalni" - STIPIŠIĆ, Isto, 111). S druge strane, pristup za koji se zalažem mnogo više polaže na sklop lokalnih gibanja u kojima, uz strujanja različitih utjecaja, veliku ulogu igraju slučaj, nepredvidive kontekstualne okolnosti i spontanost. U takvoj se predodžbi dijelom ugledanjem na različite u drugim sredinama već uobičajene postupke, a dijelom inovacijama, generiraju običaji sa snagom zakona, koje onda društvena praksa susljednih generacija potvrđuje ili nastoji promijeniti sukladno potrebama i zahtjevima živih ljudi. Iz ovako naznačenih razlika u pristupu proizlaze dakako i razlike u postignutim rezultatima, što u ovome konkretnom slučaju znači razliku u pogledu na veze koje postoje između institucije Katedralnoga kaptola i gradske kancelarije, kako su te institucije funkcionirale u Splitu od 11. do prvih desetljeća 13. stoljeća. Glede toga čini mi se posebice važnim naglasiti dokument što ga je 15. ožujka 1188. godine Sabacije sastavio po nalogu gradskoga kneza Grubiše, registrirajući jednu njegovu presudu i, sukladno istom nalogu, ovjerio kaptolskim pečatom. Izričaj iz samoga dokumenta ne ostavlja prostora nikakvoj dvojbi: Quod autem huius nostre ordinationis concordia … firma stibilisque permaneat … per communem notarium nostrum Sabatium subdiaconum scribi et sigillo sancti Domnii comuniri fecimus (dokument je tiskan u Diplomatički zbornik … II/1904, 221-223 – naglasio M.A.).


32

ovjeravanja isprava što ih je izdavao gradski bilježnik promijenio je tek Saba-cijev nasljednik, poznati povjesničar i kroničar Toma Arciđakon. On je, naime, pod utjecajem školovanja u Bologni i poznavanja suvremene artis notariae, kako to s pravom pretpostavlja M. Matijević Sokol54, u običaj kao standard (naime, već je i Sabacije privatne isprave ovjeravao na isti način) uveo ovjeru dokumenata individualiziranim bilježničkim znakom (signum notarii), pa je moguće zaključiti kako je tek njegovim djelovanjem jasno razdvojena gradska kancelarija od katedralnoga kaptola. Jesu li se, međutim, i nakon toga pojedini dokumenti važni u očima svojih naručitelja ovjeravali kaptolskim pečatom, ne može se s punom sigurnošću ustvrditi. Ako bi se sudilo po tome kako su u splitskoj sredini prošle druge inovacije koje je pokretao Toma, poput političkoga uređenja poznatog kao regimen Latinorum, onda bi se moglo zaključiti da stara i utvrđena praksa uporabe kaptolskoga pečata nije tako lako odumirala. Taj pečat i sam Toma spominje u svome djelu opisujući način na koji su gradske vlasti prihvatile sugestiju kralja Bele IV. da se 1244. za nadbiskupa izabere dotadašnji čazmanski prepozit Hugrin. Opisujući ta zbivanja, za koja je i sam bio životno zainteresiran kao u Kaptolu već izabrani nadbiskup, Toma navodi da su predstavnici gradske vlasti upali u posebnu prostoriju (camera) splitske katedrale gdje se čuvao pečat. Nakon što su pečat prisvojili, sastavili su posebnu ispravu kojom u ime Kaptola prihvaćaju kraljev-skoga kandidata za nadbiskupsku poziciju i ovjerili je tim istim pečatom55. Iz toga je pripovijedanja vidljivo tek toliko, da se sredinom 13. stoljeća pečat koristio za ovjeru isprava koje je Kaptol izdavao, no odgovor na pitanje jesu li te isprave registrirale i poslove izvan djelokruga crkvenih vlasti, ako bi se sudilo na temelju poznatoga materijala vrela, ostao bi nejasan.56 Tu se, među-tim, pokazuje vrijednost splitskoga kaptolskog registra, u kojem je sačuvan i

54 Mirjana MATIJEVIĆ SOKOL, Toma Arhiđakon i njegovo djelo, Jastrebarsko 2002, 37-38. 55 Izvorni Tomin tekst u kojem se govori o pečatu glasi: comes Ricardus, Murgia iudex et ceteri de

consilio abeuntes ad cameram ecclesie per uim acceperunt bullam capituli … et asportantes eam conscripserunt litteras sub nomine capituli, bullantes eas … (tekst prema izdanju u Toma Arhiđakon, Historia Salonitana: Povijest salonitanskih i splitskih prvosvećenika, Split 2003, 290 – naglasio M.A.). Cijelu epizodu opširno komentira MATIJEVIĆ SOKOL, Toma …, 221 i d.

56 Nije naodmet ovdje upozoriti na slučaj iz registra Zadarskoga kaptola što ga je od 1404. godine vodio zadarski javni bilježnik Ivan de Trottis a kasnije nastavio drugi javni bilježnik, Teodor de Prandino (a kojega za tisak priprema D. Karbić). U njega je, osim kaptolskih "privilegija" (litterae privilegiales) izdanih u sklopu djelovanja "vjerodostojnoga mjesta", Ivan unio i jedan ugovor vezan za nutarnje odnose u samome kaptolu. Riječ je o ugovoru od 10. ožujka 1405. kojim kaptol daje u zakup neke svoje posjede kanoniku Petru, katedralnome nadpopu (archipresbiter ecclesie catedralis) – Arhiv HAZU IV. b. 41, 17-19. No, da se u drugoj polovici 14. stoljeća o razdvajanju interne crkvene dokumentacije od dokumentacije vezane uz djelatnost "vjerodostojnih mjesta" ipak generalno vodilo računa pokazuje splitski primjer s registrom bilježnika Nikole iz Augubija. Taj, naime, sadrži isključivo instrumente nastale za interne crkvene potrebe (registar vidi u Vladimir RISMONDO, "Registar notara Nikole iz Augubija", Izdanje historijskog arhiva u Splitu 5/1965), i vođen je posve odvojeno od registara loci credibilis.


33

podatak o tome kako su splitski nadbiskup i njegov Kaptol 1287. godine zajednički izdali "privilegij" (literas priuilegiales), ovjeren njihovim pečatima (binis eorum sigillis pendentibus consignatas), kojim se registrirao kupoprodajni ugovor za zemljišni posjed u selu Suhi dol u trogirskome zaleđu57.

Upravo bi na ovome mjestu i u vezi s nadbiskupskim odnosno kaptolskim pečatima, svakako valjalo upozoriti na još jedan problem vezan uz izdavanje "autentičnih" isprava ovjerenih takvim pečatima58. Da bi isprave proviđene kaptolskim pečatom stekle punu javnu vjeru - "autentičnost", taj je pečat, barem u 14. stoljeću i sam morao biti "autenticiran", o čemu se govori u razli-čitim suvremenim tekstovima. Takvu formulaciju, primjerice, izravno koristi autor Statuta Zagrebačkoga kaptola, Ivan arciđakon gorički, koji, opisujući proceduru uporabe i korištenja kaptolskoga pečata, veli da je on bio u uporabi od 1323. godine, točnije od 7. srpnja te godine kada je, kao fizički predmet očigledno izrađen već ranije, bio "uzdignut i autenticiran"59. Nešto drugačije, iako u sličnom tonu, o kaptolskome pečatu Ninskoga kaptola govori izjava

57 Litere priuilegiales splitskoga nadbiskupa i njegova kaptola prepričava isprava Splitskoga kaptola

od 5. travnja 1397. – KAS, sv. 64, fol. 93. Odnosni tekst glasi: Ivan Dujmov iz Trogira exhibuit quasdam literas priuilegiales venerabilis patris domini Iohannis olim archiepiscopi Spalatensis et eiusdem capituli binis eorum sigillis pendentibus consignatas in anno domini millessimo ducentesimo octuagesimo septimo emantas in quibus continebatur qualiter Domianus filius Vlçethe Drasceuich Stephano Doimi Çege de eadem Tragurio et Dragoslauo Belkouich fratribus suis inuicem auis silicet dicti Iohannis pro septuaginta et sex libris denariorum solidorum monete vsualis uendidisset totam suam medietatem territorii sue ville Suchi dol (naglasio M.A.).

58 U vezi sa svim što će ovdje biti rečeno, svakako valja upozoriti i na teoriju o sigilla authentica maiora i sigilla authentica minora kako su je razvili ugarski školovani pravnici novoga vijeka, od Verböczyja do Kelemena, a koji su sklop običajnoga prava pokušali sistematizirati i uobličiti u normativni sustav. Teoriju o pečatima, koja mnogo više govori o duhu pravnika novog vijeka negoli o srednjovjekovnoj društvenoj realnosti, ukratko na hrvatskom jeziku rezimiraju KOSTRENČIĆ, Fides publica ..., 99 i d., te GULIN, Hrvatska crkvena …, 64 i d. Kao ogledni primjer pristupa raščlambi Verböczyjeva djela drugačijega od njihova usp. David IBBETSON, "Custom in Tripartitum", u: RADY (ur.), Custom and Law …

59 Ivanov tekst koji se odnosi na pečat glasi: sigillum nostrum et specialiter novum, quod est erectum et autenticatum anno domini MCCCXXIII, nonis mensis julii – Ivan Krstitelj TKALČIĆ, Povjestni spomenici zagrebačke biskupije 2, Zagreb 1874, 14-15 (naglasio M.A.). Citirajući opširnije Ivanov tekst Statuta i prevodeći ga na hrvatski jezik, GULIN, Hrvatska crkvena …, 83-84, tvrdi da je riječ o "jednoj cjelovitoj ispravi", iako je i sam Tkalčić, prenoseći dio teksta u svojim Povjestnim spomenicima slob. kralj. grada Zagreba I, Zagreb 1889, 106-107 (što Gulin i citira) izrijekom naglasio: "Ex libro Statutorum capit. zagrab.". Nije, dakle, riječ ni o kakvoj zasebnoj i "cjelovitoj ispravi", već o dijelu teksta Statuta koji je sastavio sam Ivan arciđakon gorički, koji se ovdje, međutim, očigledno implicitno poziva na neki dokument koji mu je stajao pred očima, a koji je govorio o datumu "izdizanja i autenticiranja" novoga kaptolskog pečata. Čiji je i kakav, odnosno u kojem je obliku postojao taj dokument ostaje nepoznanica, ali se na temelju onoga što znamo iz drugih slučajeva, čini vjerojatnim da se radilo o dokumentu izdanom u kraljevskoj kancelariji.


34

ninskoga nadpopa Pripka dana u Zadarskome kaptolu 5. studenoga 1404. u povodu otkrića da su neke osobe u Skradinu uspjele izraditi krivotvorinu pečatnjaka kakvim se služio Ninski kaptol. Između ostaloga, kanonik Pripko je tom prigodom, po navodu zabilježenom u kaptolskoj ispravi, izjavio da "naš pravi i stari pečat imamo potvrđen i autenticiran od svete ugarske krune za cijelo kraljevstvo Ugarske, Dalmacije, Hrvatske itd."60. S obzirom da iz druge polovice 14. stoljeća već imamo i sačuvane kraljevske privilegije kojima su "autenticirani i potvrđeni" pečati kaptola u Zadru i Trogiru, postavlja se pitanje je li i ovaj splitski pečat prošao istu proceduru. Pri tome valja odmah naznačiti da je negdje u 13. stoljeću, vrlo vjerojatno u njegovoj drugoj polovici ako je suditi po izgledu i kvaliteti izradbe, Splitski kaptol dobio novi pečatnjak61. Je li taj novi pečatnjak, koji je najvjerojatnije bio korišten i za ovjeravanje već spomenutih litterae privilegiales iz 1287. godine, odmah nakon dogotovljenja doista dobio kraljevsku potvrdu autentičnosti teško je čak i naslutiti, s obzi-rom da ni ne znamo jesu li se u to doba pečati "autenticirali" na isti način kao u 14. stoljeću, ali ako se to nije dogodilo tada, odnosno ako Kaptol nije imao dokaza za to, kraljevska su potvrda i autenticiranje onda zasigurno morali uslijediti u drugoj polovici 14. stoljeća.

No, uzimajući u obzir čak i onaj slučaj iz 1287. godine, u kojemu se može razaznati oslonac na stariju praksu iz 12. stoljeća, koja sa svoje strane u velikoj mjeri nalikuje onoj kojom je generiran obrazac organizacije u sjevernim krajevima, ipak se ne može govoriti o tome da je Splitski kaptol doista evolu-irao pravcem kojim su krenuli drugi kaptoli koji u 13. stoljeću postaju "vjero-dostojna mjesta". Možda najizravniji dokaz za to pružaju svi oni stariji doku-menti koji su upravo u Splitskom kaptolu prepisani i ovjerovljeni u drugoj polovici 14. stoljeća, a koji će biti tiskani u sklopu splitskoga registra, kojega priprema potpisnik ovih redaka. Osim već spomenutoga dokumenta, što su ga zajednički izdali nadbiskup i Kaptol 1287. godine, a čija forma ostaje upitna, nijedan od tih starijih dokumenata nastalih u rasponu od sredine 13. do sredi-

60 Nabrajajući u izjavi kome je sve pričinjena šteta krivotvorenjem pečatnjaka, Pripko nakon kralja

Ladislava Napuljskoga, koga se 1405. godine priznavalo kao legitimnoga kralja i u Zadru i u Ninu, izdvaja štete nanijete: maxime contra sacram coronam Vngarie a qua habemus nostrum verum antiquumque sigillum autenticatum et aprobatum per totum et uniuerssum regnum Vngarie, Dalmacie et Crouacie etc. – Arhiv HAZU, IV. b. 41, 1 (naglasio M.A.).

61 O sačuvanim pečatima Splitskoga kaptola te njihovim pečatnjacima opširnije vidi GULIN, Hrvatska crkvena …, 211-215. Zaključak o vremenu izradbe novoga pečatnjaka proizlazi iz činjenice da otisak starijega pečatnjaka stoji na ispravi izdanoj 1197. godine, a najstariji primjerak otiska novoga pečatnjaka potječe iz 1311. godine. Taj, pak, novi pečatnjak nije se onda mijenjao sve do kraja 16. stoljeća.


35

ne 14. stoljeća, od kojih su neki već i tiskani62, nije oblikovan u formi kaptol-ske isprave, čak ni onda kada se radi o poslovima koji su se odnosili na podru-čja izvan granica splitskoga gradskog kotara. Golema su većina tih isprava dokumenti koje su sastavili splitski javni bilježnici, a jedan od izuzetaka, u ovome kontekstu svakako i najzanimljiviji, iako najbliži onomu što bi trebala biti kaptolska isprava, ipak se od nje, bar u smislu forme, stubokom razlikuje. Riječ je o dokumentu kojega je sastavio splitski primicer Lukan Bertanov, zaprisegnuti nadbiskupov bilježnik kojega je za tu funkciju kvalificirala činje-nica što je i formalno bio "javni bilježnik s carskim autoritetom".63 Lukan je 26. lipnja 1334. godine, na zahtjev nekih poljičkih plemića sastavio "javnu ispravu" (publicum instrumentum), a ne "privilegij" (littere privilegiales ili, što bi ovdje izgledalo umjesnije litterae fassionales), kojom je registrirana izjava (confessio) stanovitog kneza Stanena Draščića iz Zmine. Knez Stanen je, naime, kao pristav određen po knezu Juraju Šubiću, sinu bana Pavla Šubića Bribirskoga, bio zadužen provesti u djelo presudu toga istog kneza Juraja i to tako što je stanovite poljičke plemiće uveo u posjed sela Ostrvice, nakon što su ovi na sudbenom ročištu pred knezom Jurajom dokazali svoja posjedovna prava u tome selu64. Kao pravi javni bilježnik, Lukan Bertanov je svoju ispravu doista i sastavio u formi notarskoga dokumenta te ju je i ovjerio svojim biljež-ničkim znakom (in publicam formam reddegi signoque meo consueto signaui), a jedina je razlika u odnosu na standardne slične dokumente bila činjenica što je autor dokumenta bio nadbiskupski, a ne gradski zaprisegnuti bilježnik.

Da se doista na širem području koje je gravitiralo srednjovjekovnom Splitu nije kroz 13. i prvu polovicu 14. stoljeća ukorijenio običaj "sklapati ugovore o zemljišnim posjedima i drugim (stvarima)" u kaptolu kao "vjerodostojnom mjestu", na onaj i onakav način kako se to radilo primjerice u Ninskome ili Skradinskom odnosno slavonskim kaptolima, pa čak i u vranskome samosta-nu, jasno se razabire iz niza primjera, od kojih nemali broj potječe i iz onoga vremena kada je Splitski kaptol već počeo djelovati kao locus credibilis. Tako su primjerice Radin Bratotić i Ilija Miranić iz poljičkoga sela Sitno, kupopro-

62 Usp. KATIĆ, "Četiri …", te ISTI, "Selo …". 63 Osnovne informacije o Lukanu Bertanovu vidi u OSTOJIĆ, Metropolitanski ..., 70-71, koji je,

međutim, krivo razumio način na koji se u dokumentima Lukan potpisivao, pa ga je proglasio "gradskim i nadbiskupskim bilježnikom". O tituli "javnoga bilježnika s carskim autoritetom" i načinu na koji se do nje dolazilo osnovne informacije i objašnjenja donosi Miroslav GRANIĆ, "Privilegij cara Sigismunda rapskoj obitelji Dominis iz godine 1437.", Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 20(9)/1982.

64 Dokument od 26. lipnja 1334. sačuvan je kao autentični prijepis u kaptolskoj ispravi od 22. srpnja 1392, koja je i sama ponovno prepisana i insertirana u kaptolsku ispravu od 15. siječnja 1395. Potonja je sačuvana u sklopu registra Splitskoga kaptola - KAS, sv. 64, fol. 72-73.


36

daju posjeda u istome selu (daleko izvan granica gradskoga kotara, na podru-čju pod izravnom ingerencijom zastupnika kraljevske vlasti) registrirali 27. travnja 1367. ispravom splitskoga gradskog bilježnika65, a slično su nekoliko dana kasnije postupili i Dragoš Radovanić te Prodan Vaganović, također stanovnici Sitnoga66. U ovome je kontekstu ipak najjasniji primjer ugovor između Bojca Dičinića iz Cetine i Nigoslava Turčića iz Poljica. Nigoslav je, naime, bio okrivljen da je ubio Bojčeva sina Gostoja, pa se ugovorom sastav-ljenim kod splitskoga javnoga bilježnika obvezao da će se od optužbi oprav-dati polažući prisegu "po načinu Hrvata" (more Croatorum) s još jedanaest "porotnika"67, u proceduri kakva je već opisana u slučajevima zabilježenim u Dubici i Novigradu. No, ugovor kojim je sve to bilo uglavljeno sastavljen je ipak u formi bilježničke, javne isprave (publicum instrumentum). Konačno, još sredinom 70-ih godina 14. stoljeća znali su Poljičani svoje poslove registrirati ispravama splitskih javnih bilježnika, čak i u slučajevima kada su međusobno izdavali priznanice o primljenom mirazu68, da bi onda već od kraja tog istog desetljeća počeli sve češće zalaziti u kaptol, pa čak tamo tražiti prijepise svojih starijih bilježničkih isprava69. Vrijedi, međutim, uz ono što je upravo rečeno primijetiti i ovo: nakon što su već s priličnim zakašnjenjem stanovnici širega splitskog okruženja jednom prihvatili kaptol kao "vjerodostojno mjesto", teško su se kasnije odricali njegovih usluga. Primjer koji ilustrira uporno pridržavanje takvih stečenih navika ilustrira bilježnička isprava sastavljena u Splitu 9. srpnja 1445. godine, dakle u vrijeme kad su već i Poljica priznala vrhovnu vlast mletačkoga dužda. Taj su dan pred splitskoga javnoga bilježnika došli Juraj Vlatković iz sela Zastinja u Poljicima i "plemeniti muž knez" Ivan Grgurić, također iz Poljica, kako bi u nazočnosti splitskoga kanonika Petra Krbavca, kao kaptolskoga izaslanika (homo capituli), registrirali ugovor kojim je "po poljičkom običaju" (more patrie Policii) Juraj prodao Ivanu dio svoga posjeda u Zastinju70. Interpretirajući ovakav postupak registriranja ugovora

65 Državni arhiv Zadar (DAZd), Splitski arhiv (S.A.), sv. 6/1, fol. 11'. 66 Notarska isprava od 8. svibnja 1367. s kupoprodajnim ugovorom sačuvana je kao autentični

prijepis Splitskoga kaptola u ispravi od 28. travnja 1379. - KAS, sv. 64, fol. 13. 67 Ugovor u DAZd, S.A., sv. 6/3, fol. 107'. 68 Primjer u DAZd, S.A., sv. 9, fol. 35', 3. svibnja 1376. 69 Najstariji zabilježeni takav slučaj je kaptolska isprava od 28. travnja 1379. - KAS, sv. 64, fol. 13. 70 Uvodni dio instrumenta (DAZd, S.A., sv. sv. 23/6, fol. 313'-314) s formulacijom koja je ovdje

od interesa glasi: Coram venerabili viro domino Nicolao Petri Herbauaç canonico Spalatensi homine capituli ecclesie predicte Spalatensis et coram me notario et cancellario ac testibus infrascriptis qui dixerunt cognoscere infrascriptum uenditorem et in ipsorum presentia. Iuraii Vlatchouich nepos olim Iuray Dubraucich de Policio habitator in villa Zastine per se et eius heredes ac successores in perpetuum et iure proprio more patrie Policii libere et expedite dedit, uendidit, tradidit et assignauit nobilibus viris comiti Iohanni Grigurich …


37

kod javnog bilježnika uz nazočnost kaptolskoga izaslanika, ne ostaje drugo do zaključiti kako se od kraja 70-ih godina 14. stoljeća u Poljicima kaptolska svjedodžba pri određenim transakcijama ukorjenjivala, sve dok nije postala dio lokalnoga sklopa pravnih običaja. Postojeća i poznata vrela još uvijek ne daju pouzdanoga odgovora na pitanje kako se to ostvarivalo nakon 1420. godine odnosno nakon što je Split došao pod mletačku vlast, pa to ostaje kao otvore-no pitanje za dalja istraživanja.

Ostaje nakon svega rečenoga pokušati utvrditi kada doista Splitski kaptol počinje djelovati u punom smislu kao locus credibilis odnosno potvrditi ili opovrgnuti zaključak do kojega je došao A. Gulin da se to dogodilo "tek 60-ih godina" 14. stoljeća. Odmah se mora istaknuti da je tvrdnja A. Gulina, uteme-ljena samo na tiskanim vrelima kojima se autor služio, pogrešna, čak i ako se po strani ostavi starija praksa iz 13. i početka 14. stoljeća, za koju se nije moglo jasno i nedvojbeno utvrditi kako je izgledala. Pri tome, doduše, treba istaknuti da najstariji sačuvani akti koje Splitski kaptol izdaje kao locus credi-bilis na način koji je usporediv s načinom rada kaptola u sjevernim krajevima ili nemaju datuma ili nažalost nisu sačuvani u izvornom obliku, ali ipak ne-dvojbeno potječu iz 1358. godine. Riječ je o dva dokumenta, jednome što ga je u obliku kratkoga regesta i izvatka sačuvao Ivan Lucius-Lucić i drugome, koji je sačuvan u izvorniku, ali nažalost nije datiran. Oba se, međutim, odnose na isti problem - posjedovna prava kneza Ivana Nelipčića u cetinskome kneštvu. Podrobnije razmatranje svih okolnosti nastanka tih dokumenata i njihova značenja za povijest samoga kneštva uvelike bi udaljili od glavne niti izlaganja, no kako su sami najstariji dokumenti Splitskoga kaptola unekoliko neobični, to ih se ipak čini opravdanim razmotriti i tako pokušati rekonstruirati način na koji je ta institucija započela (ponovno) djelovanje u svojstvu loci credibilis.

Zbog toga se moramo vratiti dvije godine unatrag prije izdavanja prvih (poznatih) dokumenata, u vrijeme blagdana Sv. Bartula, 24. kolovoza 1356. godine, kada su u Knin pred tamošnjega biskupa došli cetinski knez Ivan Nelipčić s jedne, te braća Slavogost i Domald, sinovi Ilijini, u svoje i u ime svojih sinova Rusina, Grgura i Ilije odnosno svojih nećaka, Hrvatina, sina Jurajeva i Nerada, sina Miroslavovog, s druge strane. U njihovoj se pratnji, u svojstvu svjedoka nalazila i manja skupina lokalnih uglednika, a posao koji ih je vodio biskupu bio je prilično neobičan. Naime, rodbinska zajednica nasljed-nika već spomenutoga Ilije posjedovala je kraljevski privilegij što ga je još 1210. izdao tadašnji ugarsko-hrvatski kralj Andrija II. Privilegijem je kralj darivao županiju Cetinu i još neke posjede u susjedstvu tada moćnom i vrlo istaknutom velikašu, šibenskome knezu Domaldu Saracenovu. Ilijini su, pak, sinovi i njihovi nećaci očigledno bili daleki nasljednici moćnoga Domalda, ali


38

je kraljevska darovnica za Cetinsku županiju već odavno bila derogirana na različite načine, iako su se u rukama pripadnika rodbinske zajednice Domal-dovih nasljednika još uvijek nalazili veliki posjedi. Bez potrebe za vraćanjem u dublju prošlost dovoljno je ovdje samo naznačiti da je od 1345. godine i vremena kada se majka Ivana Nelipčića, Vladislava izmirila s kraljem Ludovi-kom, nekadašnja cetinska županija, s okolnim posjedima već pretvorena u istoimeno kneštvo, snagom kraljevskoga privilegija pripadala njezinu sinu71. Na koji način i kojim i kakvim sredstvima je knez Ivan uspio nagovoriti ili prisiliti braću Ilijiće i njihove nećake da mu ustupe stare Andrijine privilegije, čime je otklonio mogućnost osporavanja svojih prava na posjed što ga je dobio od kralja Ludovika, ostat će zagonetka. No, upravo je to bio predmet posla koji je njega i Ilijiće na blagdan Sv. Bartula doveo u Knin pred tamošnjega biskupa. Čin predaje i ustupanja privilegija, pa time i svih prava koja su iz njih proizlazila, registriran je, dakle, i službeno posebnom ispravom koju je formalno izdao biskup Blaž i onda ovjerio svojim pečatom72. Ako ne odmah potom, onda vrlo brzo nakon toga čina, knez je Ivan uputio svoga "službenika" (familiaris) kneza Dminoja iz Hrvaca s dobivenim Andrijinim privilegijima na dvor kralja Ludovika, kako bi i tamo dobio potvrdu prenošenja svih prava koja su iz tih privilegija proizlazila na sebe. Ivanov je zahtjev kralj odobrio i do kraja 1356. već je bila ispostavljena i kraljevska potvrdnica73. No, čini se da s provođenjem u djelo svega onog što je bilo uređeno između Ilijića i kneza Ivana Nelipčića nije sve išlo glatko, o čemu na svu sreću ima dosta informacija u sačuvanim dokumentima. Iz sačuvanih se dokumenata može nazrijeti da je knez Ivan prvo pokušao riješiti probleme sa Semjonom, sinom Pavlovim, možda još jednim od Domaldovih nasljednika ili čak potomkom nekoga komu su Domald ili njegovi nasljednici predali određene posjede. Uglavnom, kako god došao do posjeda, Semjon je u svojim rukama držao sinjsku varoš i još neka sela u okviru kneštva. Za njegovo

71 Vladislavin sporazum sklopljen s kraljevim zastupnicima, hrvatskim banom Nikolom

Amadejevim i bosanskim banom Stjepanom IV. Kotromanićem, 23. lipnja 1345. zabilježen je u dvije isprave koje su, svaki za sebe, izdala oba bana – Diplomatički zbornik … XI/1913, 205-209. Sporazum je svojim privilegijem izdanim pod nadnevkom 21. studenoga potvrdio kralj Ludovik – Isto, 249-252. Tim je privilegijem Ivan Nelipčić i formalno noue donationis titulo dobio: castrum … regale Zyn vocatum cum districtu eius Cetina appellato … item castrum Brechewo cum campo qui vocatur Pogle.

72 Ispravu donosim ovdje kao Prilog I. 73 Taj kraljevski privilegij nažalost nije sačuvan, ali ga je zajedno s još nekim dokumentima,

vjerojatno kao jednu od prvih takvih isprava, 9. svibnja 1358. prepisao i prijepis ovjerio Splitski kaptol. Kaptolska isprava također nije sačuvana, ali je svojedobno bila u rukama Ivana Luciusa-Lučića, koji ju je regestirao i dijelom ispisao. Taj Lucićev regest i ispis donosim ovdje kao Prilog III.


39

podčinjavanje svojoj vlasti knez se Ivan obratio izvršnim organima kraljevske vlasti na kojima je i stajala obveza provođenja u djelo odredbi kraljevskoga privilegija, obrazlažući kako u njegovu kneštvu postoje osobe kojima je on predao određene posjede, a koje ne žele priznati ovlasti koje proizlaze iz kraljevskih privilegija. Rezultat toga zahtjeva je činjenica da je negdje početkom 1358. godine tadašnji viceban Petar uputio Splitskome kaptolu pismo/nalog kojim traži kanonika kao njegova izaslanika koji će svjedočiti u poslu vraćanja posjedovnih prava knezu Ivanu u okviru njegova kneštva. Kaptol je doista i postupio po vicebanovu nalogu i izaslao svoga kanonika Dujma Nikolinog, koji je, zajedno s kraljevskim povjerenikom Hlapcem Bogničićem, od Semjona javno 28. ožujka (feria tercia post festum anunciationis virginis gloriose) zatražio prenošenje vlasničkih prava na kneza Ivana (arestauit … ab omnibus metis et terminis). Po povratku u Split Dujam Nikolin podnio je Kaptolu izvješće o obavljenu poslu koje je onda uobličeno u pisanu ispravu, zasad prvu i najstariju takve vrste koja je uopće nastala u Splitskome kaptolu74. Taj, zasad prvi poznati i najstariji dokument izdan od strane Splitskoga kaptola kao loci credibilis, jasno pokazuje da njegov autor još nije do kraja svladao vještinu sastavljanja takvih isprava. Dokument nema datuma, osim onoga koji govori o danu kad je cijeli postupak bio proveden (feria tercia …), ali što je još zanimljivije, i insertirani vicebanov nalog nije u potpunosti prepisan. Čak se ni sadržaj toga naloga ne poklapa u potpunosti s onim kaptolske isprave, jer je viceban naložio da se isti postupak provede nad posjedima Semjona Pavlova i Ivana Dminojeva, dočim kaptolsko izvješće govori samo o postupku protiv Semjona. Bilo kako bilo, ubrzo nakon ovoga, već 9. svibnja 1358. godine, Kaptol je izdao novu ispravu na zahtjev kneza Ivana, onu koja nažalost nije sačuvana, a koju je u "arhivu splitske općine" (Ex archivio ciuitatis Spalatensis) čitao i iz nje ispisivao Ivan Lucius-Lucić. Taj je dokument već bio znatno složeniji te je sadržavao izjavu braće Ilijića i njihovih nećaka o tome kako vlasništvo nad svojim posjedima prenose na kneza Ivana i time potvrđuju privilegij kralja Ludovika, pri čemu je bilo riječi i o nadoknadi koju su primili. Uz to je u tu ispravu bio insertiran i prijepis bar jednoga starog Andrijina privilegija iz 1210. godine, ali i prijepis Ludovikova privilegija

74 Tu sačuvanu ispravu bez datuma donosim ovdje kao Prilog II. Spominjući Dujma Nikolinog

kao kanonika Splitskoga kaptola, OSTOJIĆ, Metropolitanski ..., 106, donosi sljedeći tekst: "Iste godine (1348) je kaptol povjerio kanoniku Duji Nikolinu provedbu nekoga mandata, što ga je ugarsko-hrvatski kralj upravio splitskom kaptolu", a onda u bilješci 630 obrazlaže: "Notarski zapis od 3. X. 1348. na pismu kralja Ljudevita izloženom u katedralnoj riznici". Kako nisam bio u mogućnosti ući u trag dokumentu kojega autor ovdje citira, nisam ni provjerio njegov navod, koji se, stoga što je prilično nerazumljiv, može tumačiti na više načina. Do provjere ovako sročenih navoda ostavljam po strani sve moguće implikacije.


40

iz 1356. godine, o kojem je već bilo riječi, kojim je potvrdio prelazak toga Andrijina privilegija u Ivanove ruke75.

Iz svega rečenoga valja dakle izvući one najvažnije činjenice koje jasnije ocrtavaju početak djelovanja Splitskoga kaptola kao "vjerodostojnog mjesta". Posve u skladu s ovdje ranije predočenim zaključcima stoji činjenica, da se 1356. godine knez Ivan za dobivanje pisanog svjedočanstva o preuzimanju Andrijinih privilegija obratio kninskome biskupu. To praktično znači da u tome trenutku u ovome dijelu srednjovjekovnoga Hrvatskog Kraljevstva još uvijek nije bilo nijednog loci credibilis u kojem bi se takav posao mogao obaviti na način kako je to već bila čvrsto uspostavljena praksa u Slavoniji i dalje na sjever u Ugarskoj. Kakve je to neprilike moglo izazvati, odnosno kakvim su se dovijanjima bili prisiljeni uteći sudionici onih društvenih čina koji su očekivali za svoje poslove kaptolska svjedočanstva, jasno svjedoči neobična isprava izdana u Splitu 11. siječnja 1358. godine. Tom je ispravom, naime, bilo registrirano izvješće (relatio) stanovitoga Ivana Pavlovog iz Ugar-ske, nećaka kliškog (kraljevskoga) kaštelana Ivana u vezi s provedbom jednoga kraljevskog odnosno banskoga naloga76. Stvar sama po sebi možda i ne bi bila neobična da Ivanovo izvješće nije uključivalo i informaciju o činjenici da je on za svjedočenje o provedbi dobivenoga naloga osigurao izaslanika Splitskoga kaptola i da je izvješće podnio upravo okupljenim kanonicima77, što je bilo posve sukladno praksi na koju je bio naviknut dužnosnik toga tipa odgojen u Ugarskoj, gdje je takva procedura već odavno dobila značenje standardnoga i obvezujućega postupka. No Ivan, vjerojatno na svoje veliko iznenađenje, nakon povratka u Split nije mogao dobiti i klasičnu kaptolsku ispravu o obav-ljenom poslu, pa je očigledno bio prisiljen uteći se uslugama Stanka Radova-novog s Brača, u to doba "zaprisegnutoga pisara nadbiskupskoga dvora", osobe koja je i inače nosila naslov "javnoga bilježnika po carskoj ovlasti". Slučaj, zapravo, posve korespondira s onim ranije razmotrenim, kada je također nadbiskupov bilježnik, Lukan Bertanov 1334. godine sastavio sličnu ispravu o pravnome poslu obavljenom u Poljicima. Kao i Lukan gotovo dvadeset pet

75 Lucićevu notu o tom kaptolskom dokumentu, sačuvanu u njegovoj ostavštini, donosim ovdje

kao Prilog III. 76 Dokument tiskan u Diplomatički zbornik … XII/1914, 452-454. 77 Izričaj iz dokumenta citiranog u prethodnoj bilješci ne ostavlja mjesta dvojbi. Ivan je, naime,

svoj nalog obavio cum discreto viro domino Francisco canonico et primicerio Spalatensi ad infrascripta pro testimonio a capitulo Splataensi specialiter deputando, a sam je dokument nastao nakon što Ivan svoje izvješće retulit ac exposuit maiori parti capituli Splatensis, ipsis capitulariter in ecclesia catedrali post maiorem missam ipsius ecclesie specialiter congregatis. Ista je činjenica još jednom istaknuta i u koroboraciji dokumenta: Hec relatio publicata fuit in ecclesia cathedrali Spalatensi ante capitulum per ipsius canonicos celebratum.


41

godina ranije i Stanko je sastavio javnu ispravu bilježničkoga tipa, naveo svjedoke čina, a onda ispravu ovjerio svojim bilježničkim znakom. Nije, međutim, teško zamisliti komentare nećaka kliškoga kaštelana, pogotovu u društvu drugih kraljevskih dužnosnika, na račun toga što mu je Kaptol dao kanonika za svjedočenje, ali nije mogao, znao ili umio, o tome ispostaviti i prateći dokument.

Upravo s tom činjenicom nedostatka uređenog loci credibilis valjalo bi do-vesti u vezu drugu činjenicu koju gornja razmatranja otkrivaju, onu naime da je gotovo odmah nakon što je kralj Ludovik Zadarskim mirom stekao punu vlast nad dalmatinskim gradovima Splitski kaptol počeo obnašati takvu fun-kciju. Nedostatak suvremenih dokumenta, međutim, ne omogućuje podro-bniji pogled na to u kojim i kakvim je okolnostima ta praksa generirana. Tako vjerojatno nećemo nikad doznati da li je i ako jest, čijim je i kada činom pečat Splitskoga kaptola bio "autenticiran"78, ako već nije imao takav status. Isto tako nikad nećemo doznati tko je stvarno obavljao u to prvo vrijeme posao sastavljanja kaptolskih dokumenata, iako je iz one prve sačuvane isprave jasno da ta osoba nije bila u potpunosti osposobljena za taj posao (obrazac se kap-tolske isprave naslućuje, ali on još uvijek ima puno nedostataka). Kasnije, pak, uhodavanje i susljedna transformacija Kaptola, s uređenjem prvih registara i grananjem poslovanja već izlaze iz okvira postavljenih raščlambi u ovoj prigo-di i o njima će biti riječi, u mjeri u kojoj to vrela dozvoljavaju, u predgovoru izdanju splitskoga registra. Ovdje, međutim, valja upozoriti da se aktiviranje splitskoga, a to znači Kaptola metropolitanske crkve srednjovjekovnoga Hrvatskog Kraljevstva79, već u prvim mjesecima 1358. godine jasno i nedvojbeno uklapa u nastojanja na restauriranju kraljevskoga autoriteta u ovim krajevima poduzeta odmah po potpisivanju Zadarskoga mira 18. veljače 1358. Sam je kralj, naime, koliko danas znamo, potpisao mirovni ugovor i ubrzo potom otišao na sjever, no u hrvatskim su krajevima ostali njegov kancelar Nikola, kaločki nadbiskup i bosanski biskup Petar, koji su zajedno s

78 Što se datuma eventualnoga "autenticiranja" tiče, ako ga je u ovo vrijeme doista bilo, moglo bi se

zaključiti da je do toga došlo između 11. siječnja 1358, kada je sastavljena već pretresana isprava bilježnika Stanka Radovanovog i 28. ožujka iste godine, kada je najranije mogla biti sastavljena nedatirana kaptolska isprava koju ovdje donosim kao Prilog II, a u kojoj se već jasno govori o tome da je ovjerena kaptolskim pečatom.

79 Do ovoga doba to je regnum Dalmacie et Croacie, a tek će praksa stvarnoga djelovanja različitih organa vlasti u drugoj polovici 14. stoljeća stvoriti podlogu na kojoj će se jasnije oblikovati novi koncept zasebnih područja vladanja (regnum), onoga dalmatinskoga, kojega su tvorili sad već i fizički i teritorijalno realno kompaktni gradski kotari priobalnih gradova i otoci, odnosno onoga hrvatskog, koji je počinjao na granicama gradskih kotara.


42

hrvatsko-dalmatinskim banom, provodili kraljevske naloge80. Valja, međutim, uzeti u obzir da je problem što je izrastao iz funkcioniranja birokracije i načina stvaranja dokumentacije kojom su registrirani različiti poslovi, pred-stavljao važan dio nastojanja na uspostavi odnosno restauraciji kraljevskoga autoriteta. O tome najpouzdanije svjedoči privilegij što ga je 10. siječnja 1358. godine, osam dana prije službenog potpisivanja Zadarskoga mira, sam ugar-sko-hrvatski kralj Ludovik izdao Zadranima.81 Osim što su tim dokumentom načelno potvrđene granice gradskoga kotara kakve su bile prije izbijanja sukoba s tada još mletačkim Zadrom, sadržajno je najveći dio privilegija bio posvećen upravo problemu pisane dokumentacije odnosno načinu na koji će se postupati pri registraciji pojedinih pravnih i poslovnih čina. Odredbe iz privilegija vrijedi opširnije citirati s obzirom na činjenicu da one implicitno, ali praktično zazivaju uređenje "vjerodostojnoga mjesta" koje je doista i uslijedilo s početkom funkcioniranja Splitskoga kaptola u toj ulozi. Kralj je, naime, odredio: "Samim (Zadranima) neka ubuduće vrijede onako kako su i dosad vrijedile sve one javne isprave dosad svečano sastavljene između njih (samih) o njihovim pravima, kako one koje se tiču njihovih prava unutar granica (grad-skoga kotara) tako i one (koje se odnose na njihova prava) bilo gdje izvan granica (gradskoga kotara); one pak (javne isprave) koje budu sastavljene (o poslovima) između njih i unutar njihovih granica (gradskoga kotara) o njiho-vim pravima i o onome što njima pripada, neka vrijede između njih; za sastav-ljanje je, međutim, isprava (o poslovima) s Hrvatima i drugim strancima određeno neka se posluže našim (uslugama) i (uslugama) naših baruna, koje smo odlučili poslati u one krajeve radi iznalaženja naših (kraljevskih) prava"82. Pod izričajem "javne isprave svečano sastavljene" (instrumenta publica solem-niter confecta) jasno se podrazumijevaju dokumenti nastali djelovanjem grad-skih bilježnika i kancelara i u ovome ga kontekstu valja staviti nasuprot neiz-rečenom, ali podrazumijevanom pojmu "autentičnih isprava" (littere authentice, odnosno instrumenta authentica), kako ih je u nekim suvremenim dokumen-tima što se odnose na krajeve na samim granicama zadarskoga gradskog

80 Opširnije o tome, s pozivima na stariju literaturu, vidi KARBIĆ, "Defining …", 524-525. 81 Privilegij je tiskan u Diplomatički zbornik … XII/1914, 451-452. 82 Pravnički žargon privilegija u dobroj mjeri otežava prijevod, uslijed čega sam ga morao pojasniti

dodacima u zaporkama. Izvorni tekst glasi: ipsis omnia instrumenta publica hactenus solemniter confecta inter eos super eorum iuribus, et suorum, tam inter eorum confinia ipsorum iura tangentia, quam etiam extra eorum confinia ubicumque, ut in posterum eadem valeant, prout hactenus valuerunt; ea autem, que deinceps inter eos et intra eorum confinia et super eorum iuribus et ad eos pertinentium conficientur, valeant inter eos; sed inter Croatos et alios extraneos servetur in conficendis litteris per nos et nostros barones, quod pro iuribus nostris exequendis ad illas partes decrevimus destinandos est statutum.


43

kotara, ali na području kraljevske jurisdikcije, koristila kraljevska kancelarija83. U prvome je redu, dakle, kralj potvrdio i konvalidirao vrijednost isprava sastavljenih po gradskim javnim bilježnicama, bilo onih već postojećih bilo onih koje će u budućnosti biti sastavljene za stanovnike grada i njegova kotara i za njihove međusobne poslove. Uz to je napravio i nešto što je vjerojatno

83 Pri izdavanju dokumenata kojima se reguliraju prava na posjede u selu Draginićima njegova

pouzdanika, zadarskoga plemića, Franje Stjepanovog Nozdronje (koji je i sam pripadao rodbinskoj zajednici Draginića), kralj se u nalogu iz 1350. (Diplomatički zbornik … XI/1913, 628-629) i privilegiju iz 1359. godine (Diplomatički zbornik XII/1914, 567-568, 28. travnja 1359) koristio upravo tim pojmovima. Formulacije su u tim dokumentima na prvi pogled problematične i otvorene za različita tumačenja, no u privilegiju iz 1359. godine ipak se dade razabrati o čemu se radi. Naime, kralj je u oba dokumenta izrijekom ustvrdio da Franjo Stjepanov ima pravo na sve "ošasne" posjede (one, dakle, čiji su vlasnici umrli bez muškoga potomstva) u Draginićima za koje njihovi tadašnji vlasnici, odnosno "suprotna strana", ne bi imali "autentične isprave" (u onome iz 1350. godine govori se o litteris autenticis, dok se u onome iz 1359. godine spominju instrumenta autentica). Da su se pod tim podrazumijevali dokumenti pod "autentičnim" (biskupskim, kaptolskim, županskim) pečatima, ali ne i "javni instrumenti" koje su izdavali gradski bilježnici i o kojima je riječ i u kraljevskome privilegiju za Zadrane, dade se naslutiti iz odredbe prema kojoj u ovom slučaju "nije vrijedila preskripcija iz prošlih vremena kada su Hrvatsku držali tirani protiv (volje) našega kraljevskog veličanstva" (non ualente prescriptione tempore tiranpnorum terram Croacie contra nostram maiestatem detinentium elapsa – Diplomatički zbornik … XII/1914, 567), dakle iz onih vremena kada su posjednici u ovim krajevima smatrali posve uobičajenim registrirati svoje poslove i razne pravne čine instrumentima što su ih sastavljali zadarski gradski javni bilježnici, upravo onako kako je ranije ilustrirano za Split. Kriteriji se razlikovanja "javnih isprava" na jednoj i "autentičnih isprava" ili "privilegija" na drugoj strani, mogu, bar što se tiče kraljevske kancelarije i dalje razbistriti, pri čemu valja upozoriti da se njihova praktična aplikacija u 14. stoljeću ni izdaleka ne poklapa s kriterijima kakve je izgradila moderna pomoćna povijesna znanost, diplomatika (za diplomatiku kao konstrukt modernih znanstvenika usp. STIPIŠIĆ, Pomoćne …, 141 i d.). Izvrstan primjer takve praktične aplikacije kriterija pruža presuda kralja Ludovika za prijepor oko sela Kokićane od 21. prosinca 1360. godine (Diplomatički zbornik … XIII/1915, 79-83), a u kojoj je izrijekom citirano ukupno šest različitih starijih dokumenata, koji su na sreću svi sačuvani. Četiri od tih dokumenata se u presudi nazivaju "javnim instrumentima" (publica instrumenta) i svi su nastali kao rezultat djelovanja zadarskih javnih bilježnika 13. stoljeća. Dva se dokumenta, međutim, označuju pojmom "privilegij" (priuilegia) i za jedan od njih je takva definicija posve jasna - radi se o ispravi kralja Bele IV. iz 1242. godine kojim je potvrdio sve posjede zadarskoga samostana Sv. Krševana (Diplomatički zbornik … IV/1906, 163-164, prije 13. listopada 1242). Druga je isprava, o kojoj će još biti riječi (usp. ovdje bilj. 87 i 88), u ovome kontekstu jako zanimljiva - nju je također sastavio zadarski javni bilježnik 1182. godine i ovjerio je svojim bilježničkim znakom, ali je njezinu izradu naložio kraljevski "vojvoda" Mavar, pa je ona po logici toga tko ju je formalno izdao, a ne po bilo kojim nutarnjim (diplomatičkim) kriterijima, proglašena "privilegijem". Zaključak koji se iz svega nameće čini se neizbježnim - isprave koje su izdavali gradski javni bilježnici bile su po sudu pravnika uposlenih u kraljevskoj kancelariji 14. stoljeća (i svih onih koji su svoje "znanje" oslanjali na njihov autoritet) "javni instrumenti" (publica instrumenta), dočim su svi dokumenti izdani po vladaru, njegovim dužnosnicima, ali i kaptolima, pripadali kategoriji "autentičnih instrumenata" ili "privilegija". Dakako, riječ je, valja to ponoviti, o klasifikaciji koja vrijedi u kraljevskoj kancelariji 14. stoljeća i u onim društvenim krugovima do kojih sežu utjecaji te kancelarije, pa je predmet daljih istraživanja utvrditi gdje se sve takva klasifikacija javlja, ali i eventualne drugačije kriterije klasifikacije.


44

tumačeno kao ustupak, pa je retroaktivno konvalidirao i one već postojeće "javne instrumente" koji su govorili o pravima Zadrana izvan granica gradsko-ga kotara, a kojima su bili registrirani poslovi i pravni čini u kojima su druga strana (očigledno) bili "Hrvati". No, iz razloga koje će tek trebati podrobno raščlaniti, kralj nije bio spreman i ubuduće priznavati vrijednost ovakvih "javnih instrumenata" kad su govorili o poslovima na područjima pod njego-vom izravnom jurisdikcijom, izvan granica gradskoga kotara, čak ni u onim slučajevima kada je jedna od zainteresiranih strana bila podanik gradskih vlasti. S obzirom, međutim, na činjenicu da u trenutku sastavljanja privilegija u siječnju 1358. godine, najvjerojatnije još nijedan od kaptola u gradovima koje je kralj tek nedavno, počevši sa Splitom u srpnju prethodne 1357. godine, stavio pod svoj nadzor, nije imao "autenticiranoga" pečata, pribjeglo se normi-ranju provizorija. Po toj je, očigledno samo privremenoj uredbi, u takvim slučajevima trebalo tražiti pomoć i usluge samoga kralja odnosno pripadnika njegovih posebnih povjerenstava koja će, tada tek planirana, početi djelovati već sredinom iste 1358. godine84, no do dolaska prvoga povjerenstva već je bio osposobljen Splitski kaptol, a nema razloga sumnjati da se isto dogodilo i s Ninskim kaptolom.

*

Ako su, dakle, okolnosti početaka djelovanja Splitskoga kaptola kao "vje-rodostojnoga mjesta" u velikoj mjeri nejasne, situacija sa Zadarskim kaptolom je mnogo jasnija. Odmah valja naglasiti da u Zadru Kaptol nikad nije imao onakvu ulogu kakva se može razabrati za Split u razdoblju od 11. do početka 13. stoljeća. Doduše, i u Zadru su, kao i u Splitu, začeci notarske službe vezani uz kaptol, pa su tako sve do početka 13. stoljeća svi notari ujedno i kanonici85. No, ovdje nikad nije zabilježen slučaj uporabe kaptolskoga pečata kao sredstva ovjeravanja, dok su istodobno sve svoje isprave kanonici-notari dosljedno ovjeravali samo i isključivo svojim notarskim znakom. Uslugama gradskih notara, koji su zapravo obavljali i poslove koje bi bilo preciznije opisati kao

84 O kraljevskim povjerenstvima vidi KARBIĆ, "Defining …", 525. 85 Konstatacija N. Klaić, prema kojoj "počeci zadarskog notarijata niču u krilu biskupije, a ne pod

okriljem općine" (u Nada KLAIĆ - Ivo PETRICIOLI, Zadar u srednjem vijeku, Zadar 1976, 197 - kurziv autoričin), ipak previše pojednostavljuje proces razvoja notarijata u službi općinske vlasti koji se može pratiti kroz 12. stoljeće. Kako bi, međutim, kvalificiranje njezina izričaja tražilo cijelu zasebnu raspravu, to problem ostavljam po strani, prihvaćajući zaključak o vezi notarske službe i biskupije odnosno izravnije kaptola.


45

kancelarske, što se zrcali i u oznakama njihove službe, bar u onim slučajevima kada se potpisuju kao jadrensis curie notarius86, služili su se kako bi registrirali svoje poslove i čine i nositelji vlasti izvan teritorija gradskoga kotara. Dakako, riječ je o događajima iz razdoblja kada je grad potpadao pod jurisdikciju ugarsko-hrvatskoga kralja, kako je to bio slučaj tijekom posljednja dva deset-ljeća 12. i na samome početku 13. stoljeća87. Objašnjenje o nastanku jedne takve isprave vrijedi ovdje opširnije citirati, jer jasno pokazuje da se krajem 12. stoljeća gradskoga notara, uz to i kanonika, moglo angažirati po proceduri koja se kasnije učvrstila pri angažiranju kaptola i kanonika kao nositelja insti-tuta "javne vjere" u kraljevskoj službi. Naime, nakon što je početkom 1182. godine presudio u jednome sporu izvan granica gradskoga teritorija, (kraljev-ski) vojvoda (studiosus exercitator) Mavar došao je u Zadar te tu "zadarskoga notara Mateja pozvao pred nas i od riječi do riječi mu izložio cijelu stvar (tijek postupka i presudu - op. M.A.), zamolivši ga da s našim prije rečenim prista-vom ode do onoga posjeda i ono što je i kako je od nas čuo te ono što bude spoznao o pristavovom postupku, pretoči u pisani instrument". Matej je to dakako i učinio, tako nastalu ispravu je "potvrdio i potpisao (svojim) uobiča-jenim znakom",88 pa je ona u 14. stoljeću u kraljevskoj kancelariji, kako je već rečeno, čak i službeno tretirana kao "privilegij". Činjenica da se grad relativno brzo, 1204. godine ponovno našao pod vlašću mletačkoga dužda i pod njom, s manjim prekidima, ostao sve do početka 1358. godine, zapravo je odlučno utjecala na daljnji razvoj institucija notara i kaptola. U takvu razvoju kaptol je potpuno isključen iz javnih poslova u smislu posjedovanja "javne vjere", a taj je društveni institut u potpunosti prenesen na notare, kasnije javne bilježnike i općinske kancelare. Iz takva razvoja izvire i objašnjenje za praksu kakvu onda registrira jedan slučaj iz vremena kad je Zadar već došao pod vlast ugarsko-hrvatskoga kralja, a u kojemu gradski javni bilježnik nastupa u ulozi kakvu već

86 Tako se, naime, iako ne uvijek i dosljedno, potpisuju notar Matej - usp. Diplomatički zbornik II,

151-153, odnosno njegov nasljednik notar Blaž – usp. Diplomatički zbornik II/1904, 243-245. 14. svibnja 1190.

87 Tako je nastala presuda skradinskoga biskupa iz ožujka 1181. (Diplomatički zbornik II/1904, 171-172) i vrlo znakovita presuda kneza Mavra, kraljevskoga vojvode koji je provodio postupak restauracije kraljevske vlasti u krajevima koji su do 1180. godine spadali pod jurisdikciju Bizantskoga Carstva, odnosno mletačkoga dužda, a tada su došli pod vlast ugarsko-hrvatskog kralja (Diplomatički zbornik II/1904, 179-181, veljača 1182).

88 Odnosni dijelovi izvornoga teksta isprave glase: Legitime peracto iudicio cum venissemus Jaderam ad quedam patranda negotia, Matheum Jaderensem notarium ad nos vocantes de verbo ad verbum totum hoc factum ei retulimus, rogauimus etiam, ut cum prefato nostro pristoldo ad idem predium pergeret et quemadmodum a nobis audierat et nostrum pristoldum agere cerneret, in scriptis redigeret … Ego Matheus sancte Anastasie subdiaconus et Jaderensis notarius rogatu predicti Mauri comitis ut audiui scripsi, roboraui et solito signo signaui (Diplomatički zbornik … II/1904, 180-181).


46

posvuda drugdje imaju kaptoli i njihovi kanonici. Slučaj je zanimljiv iz više razloga, ponajprije stoga što pokazuje kako su se u praksi primjenjivale već spominjane odredbe Ludovikova privilegija za Zadrane od 10. siječnja 1358. godine, ali i stoga što daje naslutiti razloge koji su doveli do toga da je deset godina kasnije Katedralni zadarski kaptol ipak kraljevskom odlukom počeo djelovati kao "mjesto javne vjere".

Riječ je o formalnome privođenju kraju već spominjanoga prijepora oko sela Kokićane, koji je okončan tako što je strana koja je dobila spor, zadarska opatija Sv. Krševana, po kraljevskome i banskome izaslaniku, a uz svjedočenje izaslanoga kanonika Ninskoga kaptola, bila uvedena u posjed spornoga sela. Cijeli je posao obavljen u veljači 1361. i registriran posebnom ispravom što ju je 19. veljače sastavio i napisao zadarski zaprisegnuti javni bilježnik Beltramus de Tarsia iz Kopra.89 Zanimljivost toga dokumenta proizlazi u prvome redu iz činjenice interferiranja dviju pravnih tradicija i sustava. S jedne se strane, naime, cijela procedura drži klasičnoga obrasca provođenja kraljevskih naloga: nakon kraljeve presude (transkribirane u Beltramovoj ispravi), uslijedio je pisani nalog banu Nikoli Seču za provođenje presude u djelo (i ovaj je nalog prepisan u Beltramovu dokumentu); kao odgovor na to, ban je poslao nalog Ninskome kaptolu za svjedočenjem u postupku uvođenja opatije u posjed (i banski je nalog transkribiran) te je Kaptol doista izaslao ninskoga nadpopa (archipresbiter None) Stanka, koji je onda bio nazočan kada je 16. veljače 1361. Mihovil od Sv. Petra, posebno određeni banov izaslanik, praktično uveo u posjed sela Kokićane zastupnika opata i samostana Sv. Krševana; sljedećega je dana, 17. veljače, izaslanstvo obišlo i pri tom detaljno popisalo granice sela, pri čemu je došlo i do spora oko dijela te granice; posao je stvarno okončan 19. veljače u Zadru, gdje je sastavljeno pismeno izvješće o cijelom poslu. To, međutim, pisano izvješće posve odudara od pravne tradicije u koju se postu-pak, sa svim nalozima i odgovorima na njih, može i mora smjestiti, i to pogla-vito stoga, što ga je sastavio već spomenuti zadarski javni bilježnik, koji je bio pridružen povjerenstvu i to po nalogu zadarskih općinskih vlasti90, a ne Ninski kaptol koji je za tu prigodu posebno izaslao svoga predstavnika. No, i sam je bilježnički instrument, s transkripcijom kraljevske presude i naloga, odnosno iz njega izvedenoga banskog naloga, krajnje neobičan, budući da ovakav kakav je više liči na kaptolsku ispravu (littere priuilegiales) no na "javnu ispravu" (publicum instrumentum) kakve su inače izdavali bilježnici. Objašnjenje svih

89 Dokument je tiskan u Diplomatički zbornik … XIII/1915, 106-110. 90 U dokumentu je to i izrijekom naglašeno: Ego Beltramus … de uoluntate et consensu

dominationis Jadre cum supradictis duobus nunciis … ad supradicta fui (Diplomatički zbornik XIII/1915, 110).


47

ovih neobičnosti svakako valja tražiti u činjenici što je sporni posjed, selo Kokićane, bio dio gradskoga kotara, dakle unutar onih granica u kojima su Zadrani uživali privilegij odobren po kralju Ludoviku, sukladno kojemu su mogli regulirati sve svoje poslove "javnim instrumentima" izdanim po grad-skim bilježnicima. Da se doista radi o pridržavanju odredbi kraljevskoga privilegija jasno potvrđuje činjenica da je bilježnik Beltramus bio pridružen povjerenstvu "po volji" gradskih vlasti, no ono što ne znamo, a što bi svakako bilo vrlo zanimljivo doznati, jest odgovor na pitanje kako se uopće došlo do toga da posao kraljevskoga (banskoga) izaslanika i njegova svjedoka bude registriran bilježničkom, a ne kaptolskom ispravom. Da je to rješenje rezultat pregovaranja između gradskih vlasti i bana može se naslutiti već i iz činjenice da je ban Nikola svoj zahtjev Ninskome kaptolu uputio pismom sastavljenim u Zadru 7. veljače 1361. godine. Dalju potvrdu pregovaranja i pogađanja o tome kako će posao biti obavljen valja vidjeti u tome, što je u nalogu bilo naznačeno kako se selo Kokićane nalazi "u kraljevstvu Hrvatske", što je onda i impliciralo kaptolsko svjedočenje. Konačno, postignuti se kompromis može naslutiti iz toga što je bilježnik Beltramus za banov nalog Ninskome kaptolu ustvrdio kako je poslan "prema zemaljskom načinu i običaju"91, iako o tome u samome nalogu nema ni riječi.

Dalja razrada svih implikacija ovoga slučaja i potraga za drugima sličnima, udaljila bi ovaj uvod od njegova temeljnoga cilja, pa valja samo naznačiti da su ovakvi i slični prijepori i sporovi nedvojbeno utjecali na odluku da se i u samome Zadru Katedralni kaptol osposobi za obnašanje funkcije "vjerodo-stojnoga mjesta". Polazeći od toga da je kraljevska kancelarija odgovarajući kraljevski privilegij, kojim se praktično "uzdiže i autenticira", kako je to ranije opisao zagrebački kanonik Ivan arciđakon gorički, pečat Zadarskoga kaptola izdala pod nadnevkom 21. siječnja 1371. godine,92 čini se da bi cijelu zamisao trebalo dovesti u vezu s djelovanjem posebnoga kraljevskoga izaslanstva koje je tijekom prethodne 1370. godine obilazilo Hrvatsku i Dalmaciju te rješavalo različite prijepore i reguliralo pravni život zemlje. Takva posebna kraljevska izaslanstva bila su jedan od instrumenata preko kojih je kralj Ludovik gradio svoj autoritet u ovim krajevima nakon 1358. godine93, pa je ovo povjerenstvo

91 Banov je nalog kao zasebni dokument tiskan u Diplomatički zbornik … XIII/1915, 102-103, 7.

veljače 1361, a u njemu se Kokićane opisuju ovako: villa seu possessio Coquiana vocata in regno Croacie existens. Formulacija kojom se taj banov nalog Ninskome kaptolu opisuje u dokumentu od 19. veljače glasi: secundum morem et consuetudinem patrie capitulo ciuitatis None suas litteras destinauit (Diplomatički zbornik … XIII/1915, 107).

92 Često citirani kraljevski privilegij tiskan je u Diplomatički zbornik … XIV/1916, 301-303, 21. siječnja 1371.

93 Vidi KARBIĆ, "Defining …", 224-225.


48

iz 1370. godine bilo treće takvo o kojemu govore sačuvani i poznati doku-menti. U njegovu su sastavu bili njitranski biskup Ladislav i predstojnik peču-ške komore Saracen, a njihovo je djelovanje zabilježeno kroz tri sačuvana dokumenta iz svibnja i lipnja 1370. godine.94 Ladislav i Saracen, koji su svoj posao obavljali "u ime osobe kralja" preuzimajući "puni kraljevski autoritet" (in persona regie maiestatis cuius plena auctoritate fungimus), sa sobom su nosili i posebni kraljevski registar posjedovnih prava kraljevine (regnum) Hrvatske, prvi hrvatski katastar za koji sa sigurnošću možemo ustvrditi da je postojao i o kojemu je već bilo riječi na početku ovoga uvoda, sastavljen najvjerojatnije još 1360. ili 1361. godine, a čiji se jedan primjerak čuvao i u Splitskome kaptolu. Održavali su županijske "shodove" (sabore – congregacio generalis), na njima pretresali različite probleme i sporove, ali su obilazili i dalmatinske gradove i rješavali ono što gradske vlasti same nisu mogle riješiti. Kada su svoj posao priveli kraju i vratili se na kraljevski dvor, nažalost se ne može utvrditi, kao što se ne može utvrditi jesu li podnijeli i pismeno izvješće i dali eventualne prije-dloge, što bi bilo za očekivati. Iako, dakle, o tome u sačuvanim i poznatim vrelima nema nikakva jasnoga traga, može se, sudeći po tome što je posao oko uspostave "vjerodostojnoga mjesta" i izradbe pečatnjaka morao biti planiran i priveden kraju u drugoj polovici 1370. godine, dakle neposredno po okonča-nju misije biskupa Ladislava i predstojnika komore Saracena, ipak zaključiti da se to uspostavljanje, kao čin kraljevske volje, može vezati i uz njihovu djelat-nost. Bilo kako bilo, u siječnju 1371. godine, nakon što je već bio izrađen i potpuno novi pečatnjak95, Kaptol je konačno otpočeo svoje djelovanje.

*

Prije no što ukratko opišem način rada Kaptola i vođenja njegovih regista-ra, od kojih se jedan ovdje objavljuje, valjalo bi izvući neke zaključke iz gor-njih razglabanja važne za razumijevanje okolnosti u kojima su kaptoli u Splitu i Zadru počeli svoje djelovanje kao "vjerodostojna mjesta" i to utoliko ukoliko ti zaključci mijenjaju sliku stvorenu u literaturi. Prije svega, valja se zapitati je

94 Dokumenti su tiskani u: ANČIĆ, "Desetljeće …", 256, 3. svibnja 1370; Diplomatički zbornik

XIV/1916, 261-262, 29. svibnja 1370, i 268-269, 10. lipnja 1370. 95 O tome da se doista radi o novom pečatnjaku, kao i za sliku te opis njegova otiska, vidi

GULIN, Hrvatska crkvena …, 308, premda se njegova tvrdnja kako kralj privilegijem od 21. siječnja 1371. "određuje njegov oblik sa sadržajem" čini teško prihvatljivom. Ono što kraljevski privilegij donosi jest opis već izrađenog pečatnjaka, a ne odredbe o tome kako on treba izgledati, kako se može razumjeti autorova tvrdnja.


49

li razvoj institucije "vjerodostojnoga mjesta" u krilu crkve, odnosno u organi-zacijskoj formi katedralnih i zbornih kaptola i velikih samostana, baš takva posebnost Ugarske, kako to nastoje prikazati moderni mađarski povjesniča-ri96. Bez potrebe za podrobnijim elaboriranjem, nije teško dokazati kako je oslonac na crkvu kao instituciju u začecima, pogotovo službene, pisane ko-munikacije jasno vidljiv na mnogo širem prostoru no što je Ugarska. Ovdje će biti dovoljno prisjetiti se hrvatskoga kneževskoga dvora u 9. stoljeću i njegove "kapele" u kojoj nastaju i prve sačuvane kneževske isprave ili činjenice, da je u 11. stoljeću položaj kraljevskoga kancelara obnašao hrvatski biskup97. Doda li se, pak, tomu i saznanje da gradsko bilježništvo i kancelarija također nastaju u okrilju crkve, štoviše katedralnoga kaptola, kako je to ranije pokazano, slika postaje jasnija. Objašnjenje toga valja potražiti u ideji koju je svojedobno, razmatrajući vremenski drugačiji, raniji kontekst slične pojave u Italiji, izložio G. Tabacco98. Ukratko, Tabacco smatra da je u društvu konstruiranom i odgojenom za štovanje onoga koji čita dok slavi "službu božju" i koji kroz pisani tekst brani, uvećava i(li) uređuje crkveni patrimonij, a takvo je ranosre-dnjovjekovno europsko društvo, pogotovo ono koje nastaje na njegovim rubovima, poput Hrvatske, Ugarske, Češke, Poljske itd., posve prirodno i gotovo jedino moguće obratiti se istoj toj instituciji kada nekomu zatrebaju usluge iz domene pismenosti, pogotovo kada se radi o dokumentaciji koja ima ili treba imati službenu formu. Iz toga onda kao prirodni, organski iskaz takvih shvaćanja izlazi navada obraćanja kaptolima, biskupima ili samostanima, kako bi oni, kao čvorišne točke društvenoga povjerenja, a u nedostatku bilo kakva oblika laičke administracije, registrirali pojedine društveno važne tran-sakcije. U daljemu razvoju, od 11. stoljeća nadalje, koji nam je već mnogo bolje poznat i jasan zahvaljujući većem broju sačuvanih vrela, takva se djelat-nost tih crkvenih institucija, dakako i pod utjecajem koji dolazi iz vanjskoga svijeta, ipak stavlja pod nadzor svjetovnih vlasti. U tome kontekstu valja razumijevati zašto su i kako općine primorskih gradova, u procesu izgradnje komunalne vlasti, stavile kaptolske notare pod svoj puni nadzor i na taj način

96 Tako ENGEL, The Realm …, 122, veli da su "vjerodostojna mjesta" "a legal institution peculiar

to Hungary". Vrlo slično stajalište zauzima i HUNYADI, "Administering …", 25, kada govori o "the uniquely Hungarian institution of the loca credibilia".

97 To kao notorne činjenice registrira, primjerice, BEUC, Povijest …, 50. 98 Giovanni TABACCO, "La genesi culturale del movimento comunale italiano", u: Civiltà

comunale: Libro, Scrittura, Documento, Atti del convegno (Genova, 8-11 novembre 1988), Atti della Società Ligure di Storia Patria NS XXIX (CIII), fasc. II, Genova 1989 (dostupno i korišteno u elektroničkoj formi prema izdanju u: Giuliana ALBINI (ur.), Le scritture del comune: Amministrazione e memoria nelle città dei secoli XII e XIII, Torino 1998 - http://centri.univr.it/RM/bibliotec/scaffale/volumi.htm), 32.


50

praktično kaptolima oduzele raniju funkciju razvijajući iz toga, pod utjecajima koji dolaze iz Italije, svoj institut javnoga bilježnika. U Zadru, najvećem i gradu s najjačom tradicijom municipalne uprave, kaptol je potpuno istisnut iz domene vođenja administracije,99 a uslugama gradskih bilježnika u 13. stoljeću bez ikakva zazora se koristi i hrvatsko plemstvo za registriranje međusobnih transakcija i kada one nemaju baš nikakve veze s gradom100. U Splitu i drugim gradovima koji su ostali pod jurisdikcijom kraljevske vlasti, kaptoli su, u ovome ili onom obliku, održali svoju društvenu relevantnost, ali se i tu dade razaznati ovisnost stupnja razvoja institucije o snazi općinske vlasti - u Splitu, do kraja izgrađenoj i učvršćenoj komuni, uloga se kaptola u vođenju admini-stracije sve više marginalizira i prenosi na javne bilježnike, a dio nekadašnjih funkcija kaptola prelazi na nadbiskupa koji ima svoga zaprisegnutog bilježni-ka; u Ninu, pak, u gradu koji se razvija pod širokom sjenom obližnjega Zadra, kaptol je očuvao veliki utjecaj i sredinom 13. stoljeća, zasigurno pod izravnim utjecajem koji dolazi sa sjevera, pretvorio se u punome smislu u instituciju "vjerodostojnoga mjesta". Takav se razvoj već uvelike podudara s razvojem dalje na sjever, gdje je prvotna sui generis djelatnost kaptola, kojima su se za usluge obraćali oni koji nisu mogli računati na solidarnost i pomoć struktura moći lokalne zajednice101, stavljena pod nadzor kraljevske vlasti i konačno u 14. stoljeću pretvorena u dio kraljevske administracije102. Institucionaliziranje je, dakle, kaptola u Splitu i Zadru kao "mjesta javne vjere" nedvojbeno poslje-dica izravne intervencije kraljevske vlasti, i svako dalje razmatranje okolnosti

99 Kada je u Zadru 1258. godine napravljen prijepis presude ugarsko-hrvatskoga kralja Stjepana

III. iz 1166. godine, za veću vjerodostojnost toga bilježničkoga prijepisa na njega je stavljeno dodatnih pet pečata, četiri crkvena i uz njih još i pečat općine, ali među onim crkvenima nije bilo kaptolskoga. Stavljeni su naime pečati zadarskoga nadbiskupa Lovre, priora dominikanaca, zadarskoga franjevačkog kustoda te opata samostana Sv. Krševana - Diplomatički zbornik … V/1907, 1. lipnja 1258.

100 Primjer za to je isprava, zapravo priznanica, izdana od zadarskoga javnog bilježnika i ovjerena po općinskom egzaminatoru, kojom se Radovan Drag(i)nić i njegov nećak Dakoj, sin pokojnoga Ivana, očituju da su primili novac od Toliše Kačića na ime namire krvi, za smrt pokojnih Ivana, Dakojeva oca, i Radovanova sina Juraja, a po presudi lučkoga sudbenoga stola što je zasjedao u Podgrađu – Diplomatički zbornik … VI/1908, 159, 4. ožujka 1276. Za izglede očuvanja ovakvih dokumenata u susljednim vremenima otomanskih pljačkaških pohoda i osvajanja, koji su izazvali i velika migracijska gibanja, znakovita je pribilješka na citiranome dokumentu koji je dospio u fond spisa samostana Sv. Dominika. Ta pribilješka glasi: 1276. compromissum Georgii Dragnich. Ad conventum sancti Dominici non atinet, i ona jasno pokazuje da je dokument tu dospio pukim slučajem, pod okolnostima koje će vjerojatno zauvijek ostati zagonetka.

101 Tumačenje koje daje RADY, Nobility …, 67 i d. 102 Pitanje razvoja bilježničke službe u kontinentalnim gradovima ovdje je u potpunosti ostavljeno

po strani, iako bi se u takvoj raspravi mogla u velikoj mjeri promijeniti u literaturi orisana slika.


51

oblikovanja navike traženja usluga tih institucija i njihovog društvenog uko-rjenjivanja u drugoj polovici 14. i prvoj polovici 15. stoljeća morat će polaziti iz toga konteksta.

*

Osim izrade novoga pečatnjaka, sve druge pripreme Zadarskoga kaptola za novu funkciju koju je i službeno počeo ostvarivati nakon 21. siječnja 1371. ostaju nam nažalost u mraku nedostatka vrela. Koliko se danas može razazna-ti, prva osoba koja je za račun kaptola obavljala posao sastavljanja i pisanja isprava bio je svećenik Ilija, splitski kanonik, javni bilježnik "s carskim ovla-stima" i zaprisegnuti bilježnik zadarske općine. Je li njegovo angažiranje i za kaptolskoga pisara (scriba), kako sam u dokumentima opisuje svoj položaj, imalo kakve veze s time što je bio svećenik i uživao sinekuru splitskoga kano-nika ne može se sa sigurnošću reći, no to se ipak čini vrlo vjerojatnim tim više što je Ilija obavljao bilježničke usluge i u drugim internim crkvenim transak-cijama103. Njegov najstariji sačuvani instrument izdan za račun Zadarskoga kaptola potječe iz 1371. i sastavljen je nakon 6. ožujka te godine, ali je kao i drugi po starosti sačuvani, onaj iz 1373. godine104 nedatiran! Oba dokumenta su u stvari autentični prijepisi vladarskih naloga, u prvome slučaju kraljevskoga naloga Petru de Bellante, knezu Bužana i Počitelja, a u drugome hrvatskoga hercega Karla Dračkoga kliškome kaštelanu Ladislavu. Iz usporedbe dokume-nata i njihovih gotovo identičnih formulacija, jasno se dade zaključiti da je svećenik Ilija za svoj posao koristio neku vrst priručnika s obrascima isprava, no znakovita je činjenica da svoje najstarije dokumente nije datirao, na isti način na koji nije datiran ni najstariji sačuvani instrument Splitskoga kaptola. Sljedeći sačuvani kaptolski instrument sastavljen i napisan po svećeniku Iliji ima, međutim, datum i formalno predstavlja puno kaptolsko svjedočenje o uvodu u posjed, što ga je u selu Kučine kod Splita, proveo po nalogu hrvat-skoga hercega i kao njegov pristav, zadarski plemić Damjan, pok. Ivana, de Varicassis (Varikaša) u nazočnosti zadarskoga arciđakona Mihovila, kao

103 Tako je, primjerice, upravo Ilija sastavljao, pisao i svojim bilježničkim znakom ovjeravao

priznanice za svećenika Juraja, župnika zadarske crkve Sv. Marije velike i podsabirača papinske desetine, a koje je onda Juraj znao još ovjeriti i svojim pečatom - vidi Diplomatički zbornik … XIV/1916, 499-500, 10. ožujka 1373. i 517-518, 25. travnja 1373; Diplomatički zbornik … XV/1934, 7-8, 28. siječnja 1374. i 343-344, 31. siječnja 1378.

104 Isprava Zadarskoga kaptola datirana po izdavaču u 1371. godinu, sačuvana je u izvorniku i tiskana u Diplomatički zbornik … XIV/1916, 390. Ona iz 1373. sačuvana je u prijepisu Splitskoga kaptola i tiskana u KATIĆ, "Selo …", 160-161.


52

izaslanoga svjedoka105. Svećenik je Ilija zasigurno uspostavio i registar instrumenata koje je izdavao za račun kaptola, no on se u sačuvanim i pozna-tim dokumentima ne spominje. K tomu, usporedbom svih sačuvanih registara može se zaključiti da je obrazac sastavljanja isprava za račun kaptola koji je uspostavio svećenik Ilija ipak imao stanovitu težinu uzorka, koji će se u temeljnim obrisima održavati pod opisnim izričajima "(isprava sastavljena) na način uobičajen za zadarski kaptol" (per modum consuetum capituli Iadrensis), ili "po stilu zadarskoga kaptola" (secundum stilum capituli Iadrensis). Detaljnu, pak, diplomatičku raščlambu isprava Zadarskoga kaptola nastalih između 1371. i sredine 15. stoljeća, što između ostaloga znači i uočavanje onih eleme-nata u njima koji se ponavljaju i raspoznaju kao naslijeđe djelovanja svećenika Ilije, omogućit će tiskanje svih sačuvanih registara.106

Kao obrazac se, međutim, raspoznaje i činjenica da se Kaptol i nakon sve-ćenika Ilije nastavio služiti uslugama gradskih javnih bilježnika i to će zapravo, s jednim izuzetkom, ostati jasna konstanta cjelokupnoga njegova djelovanja kao "mjesta javne vjere" sve do posljednjih poznatih dokumenata koje je u tome svojstvu izdavao do sredine 15. stoljeća107. Kaptolske su se isprave u službenoj, konačnoj formi izdavale uglavnom na pergameni i ovjerene peča-tom, dok su se registri vodili u svescima od papira. Ovdje, međutim, valja odmah jasno podcrtati i naglasiti - registri zrcale tek dio djelatnosti Kaptola kao "vjerodostojnoga mjesta". Naime, u njih su, sukladno praksi kakva je i inače vladala u kaptolima Ugarsko-hrvatskog Kraljevstva108, unošeni samo oni dokumenti koji su nastali na zahtjev privatnih stranaka i po njihovim izjavama (tzv. litterae fassionales). Dokumenti nastali djelovanjem kaptola kao dijela kraljevske administracije, što znači kroz provođenje naloga "državnih" (kra-ljevskih) organa vlasti, nisu unošeni u registre. U Zadru je svaki od angažira-nih gradskih bilježnika vodio kao kaptolski pisar poseban registar, čak i onda kad se njihov posao unekoliko vremenski preklapao, odnosno kada su sinkro-no radili za račun kaptola, pa su ti registri vjerojatno zahvaljujući upravo toj okolnosti i ostali sačuvani (da su vođeni i čuvani kao isključivo kaptolski registri, kao što je to izgleda bio slučaj u Splitu, vjerojatno bi propali uslijed

105 Kaptolski dokument izdan 24. travnja 1374. tiskan je u KATIĆ, "Selo …", 161-162. 106 Najstariji u izvorniku sačuvani instrument što ga je svećenik Ilija sastavio i napisao kao

kaptolski scriba nije objavljen i donosim ga ovdje kao Prilog IV, kako bi slika o djelovanju Zadarskoga kaptola bila što potpunija.

107 Ovo je jasna razlika u odnosu na praksu raspoznatljivu u kaptolima sjeverne Hrvatske i Ugarske, gdje su oblikovanje isprava na sebe preuzeli kanonik-lektor, a u institucijama s većim obujmom poslova, posebno angažirani notarius, pa čak i subnotarius - usp. GULIN, Hrvatski srednjovjekovni …, 14 i d.; SZENDE, "The Uses …", 112.

108 Usp. o tomu SZENDE, "The Uses …", 113.


53

gubitka relevantnosti i prestanka potrebe za čuvanjem u 16. stoljeću i kasnijim vremenima). Do danas su sačuvana četiri integralna registra:

a) registar koji je vodio bilježnik Petar Perençanus, a on sam ga naziva quaternus magnus; njegov naziv ima opravdanje u činjenici drugačijeg, većeg formata, i doista posve drugačijega izgleda od uobičajenih bilježničkih regista-ra, iz čega se može zaključiti da je bio posebno priređen za unošenje kaptol-skih isprava; u Arhiv HAZU dospio je pod nepoznatim okolnostima (vjero-jatno ga je u Zadru prisvojio Ivan Kukuljević Sakcinski i uvrstio u svoju "zbirku" da bi s njom, poslije njegove, smrti dospio u Akademijin arhiv)109; ovaj registar za tisak priprema D. Karbić;

b) registar što ga je vodio bilježnik Articutius de Rivignano, koji se ovdje objavljuje, a koji izgleda kao uobičajeni bilježnički registar, čuva se danas u Znanstvenoj knjižnici u Zadru, no kako je u nju dospio nije poznato110;

c) registar što ga je vodio bilježnik Petar de Serçana i nalazi se zajedno s ostalim sačuvanim Petrovim spisima u Državnom arhivu u Zadru, uklopljen u prvi svežanj (bustu) njegovih registara bez neke očigledne logike111; ovaj registar za tisak priprema potpisnik ovih redaka;

109 Njegova je arhivska signatura: Arhiv HAZU u Zagrebu, 1. d. 38. Precizne podatke o njegovu

sadržaju i obujmu donosi KARBIĆ, "Agrarni …", 18. Način na koji je nastala velika Kukuljevićeva "zbirka", što je na svu sreću ipak završila u Akademijinu arhivu (za razliku od nekih drugih, koje su nasljednici prodavali najboljem ponuđaču), koliko znam, nikad nije pretresan u literaturi. S obzirom na njegove doista velike zasluge u izgradnji moderne hrvatske nacije, ali i u spašavanju povijesnih vrela na čiju se vrijednost gledalo drugačijim očima sredinom 19. stoljeća, očigledno se nije smatralo "prikladnim" govoriti otvoreno o načinu na koji je dolazio do dokumenata. Vrijedilo bi stoga iz suvremenih spisa zadarskoga arhiva izvući na svjetlo dana one podatke, a tamo ih doista ima, koji govore o Kukuljeviću te dodati već formiranoj "priči o zaslužnom nacionalnom djelatniku" i one dijelove koje smo dosad "zanemarivali", praveći se da ne vidimo "slona u sobi" (mehanizam koji stoji iza ovakva postupanja otkriva i iz sociološkoga kuta razmatra Eviatar ZERUBAVEL, "The Elephant in the Room: Notes on the Social Organization of Denial", u: Karen E. CERULO (ur.), Culture in Mind: Toward a Sociology of Culture and Cognition, New York 2002, od koga sam i posudio metaforu o slonu).

110 Njegova je signatura: Znanstvena knjižnica u Zadru, fond rukopisa, Articutius de Riuignano. Precizne podatke o njegovu sadržaju i obujmu također donosi KARBIĆ, "Agrarni …", 18, koga samo valja nadopuniti podatkom da je dio registra ostao nepopunjen, odnosno da je osam posljednjih folija ostalo prazno.

111 Arhivska signatura toga registra je: Državni arhiv Zadar, Spisi zadarskih bilježnika, Petrus de Serçana, B. fasc. III. Precizne podatke o njegovu sadržaju i obujmu također donosi KARBIĆ, "Agrarni …", 18. Valja samo ispraviti Karbićev navod o tome da je Petar kao kaptolski pisar radio od 1393. godine, što nije posve precizno – naime, prvi i najstariji unesak u njegov registar nosi nadnevak 17. siječnja 1393, ali se zapravo radi o 1394. godini (o načinu računanja početka godine u Zadru vidi STIPIŠIĆ, Pomoćne …, 195). Ista se primjedba odnosi i na njegov najmlađi dokument, koji nosi nadnevak 8. veljače 1397. (registar pod navedenom signaturom, fol. 38'/549'), ali se i ovdje zapravo radi o 1398. godini.


54

d) četvrti je registar različit od prethodnih utoliko što su ga vodila dvojica bilježnika - "otvorio" ga je bilježnik Ivan de Trottis, a onda naslijedio i do kraja vodio bilježnik Teodor de Prandino; i ovaj je registar, vjerojatno na isti način kao i onaj Petra Perençanusa, dospio u Akademijin arhiv, no kada ga je D. Karbić prvi put notirao u literaturi nije bio svjestan da se radi o jednom registru kojega su vodila dva različita bilježnika112, na što je prvi upozorio N. Jakšić, objavljujući regeste dokumenata iz jednoga izgubljenog registra, onoga što ga je vodio bilježnik Vannes pok. Bernarda de Firmo113; u svome prikazu kaptolskih registara D. Karbić je okvirno datirao dokumente ovoga registra u razdoblje "od 1404. do 1425. godine" te bi u dopuni te informacije valjalo samo precizirati da Ivanov dio registra na 68 paginiranih stranica papira (34 folija) sadrži ukupno 31 kaptolski dokument, koji su sastavljeni između 5. studenoga 1404. i 18. rujna 1406. godine, dok Teodorov dio na 144 stranice (77 folija) sadrži ukupno 56 kaptolskih dokumenata sastavljenih između 10. studenoga 1408. i 25. svibnja 1425. godine; ovaj registar za tisak priprema D. Karbić.

Da se u ovome posljednjem slučaju doista radi o preuzimanju već otvore-noga registra i njegovu daljem korištenju od strane drugog bilježnika, najja-snije se potvrđuje činjenicom da je u spisima bilježnika Ivana de Trottisa, koji se danas čuvaju u Državnom arhivu u Zadru, sačuvana i pomoćna bilježnica toga registra (bastardel)114. Riječ je o papirnoj bilježnici manjega formata s četrdeset folija, koja ima uvez od pergamene. Na tim koricama, velikim slovi-ma svečana izgleda, napisano je: Pro capitulo. Ispod toga, Ivanovim običnim rukopisom tekst se nastavlja: In Christi nomine. Amen. Anno ab incarnatione M CCCC IVo, a onda u sljedećem redu, opet nešto svečanijim rukopisom: Ioannis de Trottis de Alexandria notarii Iadre et scribe capituli. Prvih petnaestak folija te bilježnice ispunjeno je instrumentima pisanim Ivanovom rukom, potom dolazi nekoliko praznih folija, da bi se onda, bez ikakva objašnjenja, nastavili nizati kaptolski instrumenti pisani rukom Teodora de Prandina. Na isti način kao i registar, dakle, i bastardel je otvorio Ivan i u njega počeo uno-siti skraćene verzije instrumenata koje je sastavljao za Kaptol. Nakon što je prestao obavljati posao kaptolskoga scribe, a na tomu ga mjestu naslijedio Teodor de Prandino, i registar i bastardel prešli su u njegovu nadležnost da bi

112 Suvremena je signatura toga kodeksa: Arhiv HAZU u Zagrebu, IV. b. 41. Kako su D. Karbića u

vrijeme objavljivanja njegove rasprave iz 1990. godine zanimali samo dokumenti s kraja 14. stoljeća, to nije ni poklonio posebnu pozornost registru s ispravama nastalim između 1404. i 1425. godine.

113 Usp. Nikola JAKŠIĆ, "Regesti zagubljenih zadarskih kaptolskih isprava na razmeđu XIV. i XV. stoljeća", Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 40/1998, 83, bilj. 6.

114 Državni arhiv u Zadru, Spisi zadarskih bilježnika, Ivan de Trottis, B. I, fasc. III.


55

ih on onda vodio do 1425. godine.115 Svemu ovomu što je rečeno o sačuvanim registrima svakako valja pridodati ono što danas znamo o izgubljenom regi-stru koji je vodio Vannes pok. Bernarda iz Firma. Njegov sadržaj u obliku kratkih regesta poznajemo zahvaljujući činjenici što ga je u drugoj polovici 18. stoljeća pregledao i regestirao zadarski kanonik Guerrin Ferrante. Prema njegovim zapisima taj je registar također rađen na papiru, ali kao i sačuvani Ivanov i Teodorov bastardel uvezan u pergamenu (in un libro coperto di ber-gamina vecchia segnato Capituli Iadrensis), sadržavao je ukupno 50 kaptolskih dokumenata, sastavljenih između 20. prosinca 1400. i 11. srpnja 1404. godine116.

Saberemo li sve podatke o registrima i u njima zapisanim ispravama, preg-led bi izgledao ovako:

Bilježnik Razdoblje vođenja registra Broj dokumenata

Petar Perençanus 1380-1391. 107 Articutius de Rivignano 1389-1396. 73 Petar de Serçana 1394-1398. 58 Vannes Bernardi de Firmo 1400-1404. 50 Ivan de Trottis Teodor de Prandino

1404-1406. 1408-1425.

31 56

Iz toga se pregleda vidi da se Kaptol nije baš dosljedno držao pravila o an-gažiranju uvijek po jednoga od gradskih bilježnika, koji bi onda vodio registar unoseći u njega sve dokumente koji su u to vrijeme izdavani. Preklapanja se, dakle, očituju u radu Petra Perençanusa i Articutiusa de Rivignana u razdoblju od 1389. do 1391. godine, a potom i u radu Articutiusa i Petra de Serçane između 1393. i 1396. godine. U ovome drugom slučaju valja svakako uočiti da je, iz nepoznata razloga, Articutius prestao sastavljati kaptolske isprave u studenome 1393. godine, a da je Petar počeo raditi taj posao u siječnju sljede-će, 1394. godine.117 Zašto se i kako dogodio ovaj prekid i kako je Articutius ponovno počeo obavljati posao pisara za Kaptol, odnosno kako ga je od

115 O međusobnom odnosu registra i bastardela, o tome u kojoj se mjeri instrumenti iz njih pre-

klapaju i ponavljaju, odnosno o tome kojih instrumenata ima u jednome, a nema u drugome, opširnije će razglabati D. Karbić u uvodnoj studiji pri publiciranju Ivanova i Teodorova registra.

116 Usp. JAKŠIĆ, "Regesti …". 117 Vidi ovdje dokumente pod brojevima 65 i 66, odnosno prvi unesak u Petrov registar prema

DAZd, SZB, Petrus de Serçana, B. I, fasc. III, fol. 1-1', 17. siječnja 1393. (r. 1394).


56

listopada 1395. godine dijelio s Petrom, ostaje zasad zagonetkom. Zaključak o preklapanju rada različitih bilježnika dobiva na težini uzmu li se u obzir i oni kaptolski instrumenti koji su sačuvani kao pojedinačni dokumenti na perga-meni, a kojih iz razdoblja od 1385. do 1399. godine ima ukupno jedanaest. Četiri je napisao Petar Perençanus, a posljednji je iz 1390. godine.118 Iz 1396. godine sačuvan je jedan instrument što ga je sastavio i napisao bilježnik Van-nes q. Andreutii de Firmo119, od koga inače nisu sačuvani ni registri bilježnič-kih isprava, a ne može se sa sigurnošću reći ni kada je i koliko radio u Zadru, pa ni to je li uopće vodio registar kaptolskih isprava, odnosno je li za taj posao bio trajnije angažiran.

Uz to, sačuvano je ukupno šest kaptolskih isprava što ih je sastavio i napi-sao nepoznati bilježnik, koji je, koliko se danas zna, jedini nosio titulu "pisar, kancelar i zaprisegnuti (bilježnik) kaptola"120 i ujedno je jedini autor kaptol-skih isprava koji se na njih nije potpisivao svojim imenom te za njihovu ovjeru nije koristio svoj bilježnički znak (signum notarii). Uz to su njegove isprave svojim oblikom i formulama kojima se koristi (primjerice on, govoreći u ime Kaptola, redovito za sastavljanje isprava koristi izričaj testimonium perhibe-mus) najbliže ispravama nastalim u kaptolima sjevernih krajeva, poglavito već onima koje su sastavljane u Kninskom kaptolu. Sa svim time čini se potpuno sukladnim to što ga se onda i označuje kao kaptolskoga "kancelara i zapriseg-nutoga (bilježnika)", koji je pritom vodio registar označen kao quaternus magnus, a koji je izgledom nedvojbeno bio sličan prvom sačuvanom registru, onome velikoga formata što ga je vodio Petar Perençanus. Zahvaljujući svim tim činjenicama može se i posve pouzdano identificirati kao autora ovih kaptolskih isprava svećenika i zadarskoga kanonika Mateja zvanog Salašić, sina mornara Ivana, koji je radio i kao općinski zaprisegnuti bilježnik. Za Mateja se pouzdano zna da je svoju titulu "javnog bilježnika s carskim ovlastima i redo-vitog suca" (publicus imperiali auctoritate notarius et iudex ordinarius) stekao u Zadru, odnosno da mu ju je u tome gradu podijelio Atanazije, biskup alban-skoga grada Drivasta, 22. kolovoza 1390. godine121. Njegovu ostavštinu

118 Dokumenti su tiskani u Diplomatički zbornik … XVI/1976, 547-549, 5. rujna 1385. te

Diplomatički zbornik … XVII/1981, 148-150, 18. svibnja 1388, 231-233, 14. listopada 1389. i 256-258, 19. svibnja 1390.

119 Dokument je tiskan u Diplomatički zbornik … XVIII/1990, 123-125, 8. lipnja 1396. 120 Šest sačuvanih isprava anonimnoga bilježnika tiskano je u Diplomatički zbornik … XVIII/1990,

367, 17. rujna 1398, 369-370, 25. rujna 1398, 406-408, 20. prosinca 1398, 422-424, 12. veljače 1399, 432-435, 19. travnja 1399. i 507-508, 27. prosinca 1399. U dokumentu od 19. travnja stoji da je Kaptol naložio sastavljanje isprave i njezino unošenje u quaternus magnus osobi koju se onda označuje kao nostro scribe et cancellario et iurato capituli.

121 S obzirom na činjenicu da su dokumenti kojima se podjeljuje ovakva titula velika rijetkost u dokumentaciji 14. stoljeća iz naših krajeva, donosim ovdje instrument koji je tom prigodom sastavio Articutius de Rivignano kao Prilog VI.


57

sačuvanu u Državnom arhivu u Zadru tvori tek jedan svežanj registara s tri sveščića, od kojih je jedan i registar zapisnika o radu nadbiskupskoga crkvenog suda s kraja 14. stoljeća122. U uvodnoj formuli drugoga sveščića, u koji je unosio isprave što ih je sastavljao kao gradski javni bilježnik, Matej je svoje zvanje i funkcije ovako opisao: "javni bilježnik s carskim ovlastima i sada zaprisegnuti bilježnik zadarske općine i kaptola"123. Konačno, treći sačuvani sveščić predstavlja zapravo Matejevu pomoćnu bilježnicu (bastardel) u koju je registrirao skraćene verzije, koncepte dokumenata što ih je tek trebao sastaviti u punoj formi. Među mnoštvom tih koncepata dokumenata što ih je sastavljao kao gradski javni bilježnik nalaze se, međutim, i tri dokumenta nastala u sklopu djelovanja Kaptola kao "vjerodostojnoga mjesta". Riječ je o dokumen-tima koje je u jednom slučaju već u takvu obliku u pomoćnom registru potpi-sao zadarski kanonik Šimun, dok je za druga dva jednostavno naznačeno Actum in capitulo Iadrensi124. Kako se iz ovoga jasno vidi, Matej je nastavio sastavljati isprave za račun Kaptola, unoseći ih vrlo vjerojatno u svoj registar i u vrijeme kada je već službu kaptolskoga "pisara" preuzeo Vannes q. Bernardi

122 Sam je Matej ovako naznačio sadržaj toga registra: In Christi nomine. Amen. Infra scripta sunt

acta autenticata in curia spiritualium Iadrensi inter partes infrascriptas nominibus infrascriptis (DAZd, SZB, Matheus Salassich, B. I, fasc. III, fol. 130 - riječ je o modernoj numeraciji, pa je njezin autor sveščić tretirao kao integralni dio cijele ostavštine, ne vodeći računa o njegovu sadržaju i činjenici da on predstavlja zasebnu cjelinu).

123 Nekoliko prvih početnih listova ovoga sveščića je oštećeno i ne tako davno restaurirano, tako da je tekst u gornjem desnom kutu stranice gotovo nečitljiv, no formulacija po kojoj je Matej bio publicus imperiali auctoritate notarius et nunc iuratus notarius communis Iadre et capituli ipak se može jasno pročitati (DAZd, SZB, Matheus Salassich, B. I, fasc. II, fol. 89 - i ovdje je riječ o prvoj stranici zasebnoga sveščića, koji je međutim moderni arhivist pri numeraciji tretirao kao dio cijeloga svežnja).

124 Prvi dokument, kojega je potpisao svećenik (kanonik) Šimun, zapravo je akt kojim redovnica samostana Sv. Dimitrija, stanovita "gospođa" (domina) Jelena daje punomoć nizu posebno pobrojanih hrvatskih plemića kako bi je mogli zastupati "po običajima Slavonije (Hrvatske) i Ugarske" u njezinim poslovima "u Hrvatskoj ili drugdje u kraljevstvu Ugarske" (vidi ovdje Prilog VIII). Druga dva dokumenta, za koje je izrijekom naznačeno Actum in capitulo Iadrensi, zapisani su 22. ožujka 1401. godine i odnose se na poslove "plemenitoga muža" Filipa, pok. Radiča, de Bicina od roda Lasničića. Filip se, naime, spremao ići "pred kralja Ugarske", pa je imenovao pravne zastupnike za sve svoje ostale poslove za vrijeme svoga izbivanja, a onda je drugim dokumentom jednom od tih zastupnika, Butku Petričeviću, "svome bratu od roda Mogorovića", prodao sve zemlje koje su stekli on i njegov otac (vidi ovdje Priloge IX i X). Ovaj je drugi dokument najvjerojatnije služio kao jamstvo da će Filip vratiti 300 dukata koje je po svemu sudeći posudio od Butka za trošak puta na kraljevski dvor. Ovaj, kao i cijeli niz drugih primjera, poglavito onih u kojima je kupoprodajni ugovor poništavan nakon stanovitoga vremena (vidi ovdje ugovore u kojima se kao kupac pojavljuje svećenik Andrija pok. Mizećana), upozoravaju na oprez pri prosudbi značenja najvećega broja instrumenata zabilježenih u kaptolskim registrima. Bez zazora se može zaključiti da je veći dio registriranih kupoprodajnih ugovora za zemljišne posjede bio zapravo način registriranja kolateralnoga jamstva za pozajmice u novcu, o čemu će pri daljem korištenju ovih dokumenata valjati voditi računa.


58

de Firmo (prvi Vannesov dokument, sačuvan kao Ferranteov regest, nosi nadnevak 20. prosinca 1400. godine), no je li to bila i uobičajena praksa ili tek izuzetak, ne može se sa sigurnošću reći. Vrijedi, međutim, ovdje svakako ukazati i na nešto prilično neobično u načinu Matejeva rada, a što njegove postupke ocrtava u posebnom svjetlu iskustva stečenoga negdje izvan Zadra i organski se nadovezuje na uočenu neobičnost njegovih formula i uopće obras-ca po kojemu je sastavljao dokumente. Naime, u Zadru se tijekom stoljeća srednjega vijeka početak godine računao po "stilu inkarnacije" (stilus incarnati-onis), što je značilo da godina počinje 25. ožujka125, pa su tako svoje dokumen-te obično datirali bilježnici koji su radili i za Kaptol. No Matej je, očigledno na temelju nekakvoga iskustva, pretpostavljao kako bi se moglo dogoditi da takav način računanja početka godine može izazvati određene probleme na uprav-nim i sudbenim instancama na kojima su se kaptolske isprave inače koristile. Stoga je i ona dva kaptolska dokumenta koje je u skraćenom obliku sastavio 22. ožujka i koji su po zadarskome računanju vremena još uvijek pripadali u 1400. godinu, ipak datirao drugačije od ostalih koje je sastavljao kao gradski javni bilježnik. Naznačio je da se radi o 1401. godini i posebno dodao a natiui-tate, što je značilo da su datirani po "Božićnom stilu" (stilus natiuitatis), po kojemu se početak godine računao od 25. prosinca. Na isti je način datirao i onu u izvorniku sačuvanu ispravu koja je sastavljena 12. veljače 1399. godine, samo što u tome slučaju čak nije ni naznačio da je dokument datiran a natiui-tate126. Ostaje, dakle, samo požaliti što nije sačuvan i njegov registar, onaj spomenuti quaternus magnus, koji bi okvirno trebalo datirati u posljednje godine 14. i prve godine 15. stoljeća.

Bilo kako bilo, i uz najmanje tri izgubljena registra, one svećenika Ilije iz 70-ih godina 14. stoljeća, "anonima" (Mateja Salašića) s kraja 14. i samoga početka 15. stoljeća te, barem dijelom sačuvan Vannesa q. Bernardija iz prvih godina 15. stoljeća, čini se da je ipak veći dio registara Zadarskoga kaptola ostao na ovaj ili onaj način sačuvan ili bar poznat. Iz toga sačuvanoga materi-jala može se jasno razabrati i procedura te način rada Zadarskoga kaptola u funkciji "vjerodostojnoga mjesta". Što se procedure tiče, bar one koja se odnosi na posao registriranja privatnih ugovora, čini se da je golema većina dokumenata nastala tako što su stranke doista došle u Kaptol i pred kanonike i tamo izrekle svoju volju o sklapanju određenoga posla. Odstupanje od takve procedure, međutim, može se s nešto više sigurnosti zamijetiti u početnom razdoblju rada Articutiusa de Rivignana za račun Kaptola. Naime, u to prvo

125 Usp. STIPIŠIĆ, Pomoćne …, 194-195. 126 Vidi Diplomatički zbornik … XVIII, 422-424.


59

vrijeme Articutius je koncepte kaptolskih instrumenata odnosno privatnih ugovora prvo unosio u svoju osobnu pomoćnu bilježnicu (bastardel), a potom ih prenosio u opširnijoj formi u registar. Čini se, međutim, da se u pojedinim slučajevima koristio i posebnim listićima papira na koje je zapisivao imena stranaka i temeljne značajke transakcije, da bi onda kasnije iz tih elemenata konstruirao cjelovitu ispravu.127 Jedan od takvih listića je i sačuvan u njegovom registru, pa je ovdje reproduciran i njegov sadržaj, na mjestu gdje bi po današ-njem stanju trebao biti umetnut (vidi dokument br. 43). Ono što pri rekon-strukciji Articutiusovih procedura izgleda neobično i što upućuje na zaključak da stranke u nekim od tih slučajeva zapravo nikad nisu ni išle u Kaptol, jest činjenica da se na koncepte u njegovo osobnoj pomoćnoj bilježnici vlastoru-čno potpisivao jedan od kanonika izravno zaduženih za djelatnost "vjerodo-stojnoga mjesta" (kao i u onom jednom slučaju kod Mateja Salašića)128, što bi trebalo značiti da je taj na licu mjesta ovjerio posao i ispravu. U tom je slučaju bilježnik naknadno unosio instrument u registar, što je i sam sebi nakon obavljena posla redovito naznačivao bilješkom Positum in libro capituli, dok je za svoju vlastitu orijentaciju uz takve koncepte redovito stavljao i bilješku in forma capituli. No, već 1392. godine nestaju iz sačuvanih Articutiusovih pomoćnih bilježnica koncepti kaptolskih isprava, pa se čini da je ubuduće doista svaki posao i formalno morao biti sklopljen pred okupljenim kanonici-ma i da je tek tada isprava o tom poslu unošena u registar. Spomenute, pak, bilješke i naputci uz dokumente otvaraju jedan problem za koji se na današnjoj razini znanja još uvijek ne može ponuditi pravo rješenje. Riječ je o pitanju kolika je i kakva uloga u nastanku ovih, ali uopće i svih bilježničkih isprava,

127 Isti se postupak može uočiti i u radu Articutiusova nasljednika na mjestu kaptolskoga scribae,

Petra de Serçane, u čijem je registru sačuvano mnogo više zasebnih listića, s konceptima za isprave koje nikad nisu unesene u registar. O tome će, međutim, biti više riječi u uvodu za Petrov registar.

128 Takvi su slučajevi zabilježeni kod dokumenta br. 4 (koji u registru nije dovršen, pa čak ni datiran), a koji svoj skraćeni oblik ima u Articutiusovu bastardelu (vidi Prilog V), gdje ga je potpisao i ovjerio arciđakon Marin; potom kod dokumenta br. 5, čiji je skraćeni oblik unesen u bastardel pod nadnevkom 3. prosinca (verzija iz registra, pak, ima datum 4. prosinca), a potpisao ga je svećenik Mihovil, župnik crkve Sv. Mihovila (DAZd, SZB, Articutius de Rivignano, B. II, fasc. IV, fol. 54); kod dokumenta br. 6, kojega je skraćenu verziju u bastardelu također potpisao svećenik Mihovil (DAZd, SZB, Articutius de Rivignano, B. II, fasc. IV, fol. 70); dokumenta br. 7 (skraćena verzija u DAZd, SZB, Articutius de Rivignano, B. II, fasc. IV, fol. 86'-87); dokumenata br. 8 i 9 koje je u skraćenoj verziji potpisao i ovjerio arciđakon Marin (DAZd, SZB, Articutius de Rivignano, B. II, fasc. IV, fol. 96 i 99). Uz ovo valja svakako upozoriti i na činjenicu da su arciđakon Marin i svećenik Miha (Mihovil), župnik Sv. Mihovila, izrijekom navedeni kao osobe koje su provjeravale ispravnost prijepisa kraljevskih pisama u sačuvanoj originalnoj ispravi svećenika Ilije iz 1378. godine (vidi Prilog IV), što onda ukazuje na činjenicu da su upravo oni u Kaptolu bili izravno zaduženi za organizaciju i nadzor djelatnosti "vjerodostojnoga mjesta".


60

bila uloga bilježnikovih pomoćnika, scriba, koje su bilježnici u većim gradovi-ma neprijeporno imali i koji su obavljali dio pisarskoga posla. Ti su pomoćnici, čini se, bili ona skupina iz koje se, uz školovanje obrtničkoga tipa (učenje kroz pomaganje majstoru), regrutirao bilježnički pomladak koji je kasnije preuzi-mao poslove u manjim gradskim središtima, poput Nina ili Skradina, Knina ili Klisa i na dvorovima velikaša. U tim sredinama, naime, vrlo često na mjestu gradskoga bilježnika i dvorskoga pisara nalazimo ljude domaćega podrijetla, a proces njihove izobrazbe, bar u nekim slučajevima, najvjerojatnije bi trebalo povezati s ulogom pomoćnika kod iskusnih bilježnika u većim i razvijenijim gradskim središtima129. Bili mjesto i uloga pomoćnih scriba ovakvi ili drugačiji, vjerojatno je istom prigodom kada se instrument unosio u registar izrađivan i službeni, "originalni" primjerak dokumenta, odnosno primjerci na pergameni, koji su išli strankama, što je Articutius opet registrirao posebnom bilješkom feci in auctentico. Takav bi se, naime, zaključak o slijedu postupaka mogao izvesti iz činjenice da uz neke od dokumenata nema oznake o izdavanju tzv. originalnoga primjerka (ovdje br. 5, 6, 27, 39 itd.). No, Articutius je znao ispostavljati original instrumenta i na papiru, što je onda posebno bilježio notom feci in carta papirea. Dogodilo mu se, međutim, da jedan od koncepata iz pomoćne bilježnice nikad nije prenio u registar130, što bi moglo značiti da nije ispostavio ni originalnu ispravu, ali u svemu ostalom Articutiusov registar odaje dojam urednosti, preciznosti i ažurnosti, po čemu se uvelike razlikuje od načina na koji je radio njegov nasljednik Petar de Serçana.

Koliko se danas može razabrati, registri su se u vrijeme djelovanja Kaptola kao "vjerodostojnoga mjesta", čuvali u samom Kaptolu i bili njegovo vlasniš-tvo, što se najjasnije može razabrati na primjeru registra što ga je započeo Ivan de Trottis, a završio Teodor de Prandino. Tu su se u Kaptolu držali nedvojbe-no sve dok je trajala njegova djelatnost kao "vjerodostojnog mjesta", što po za-sad poznatim dokumentima znači do 60-ih godina 15. stoljeća. Posljednji,

129 Ovdje se svakako valja prisjetiti slučaja svećenika Mateja zvanog Salašić, koji je u Zadru

proizveden za "javnog bilježnika s carskim ovlastima i običnog suca" i činjenice da je instrument o tome sastavio Articutius de Rivignano, iz čega bi se moglo zaključiti da se Matej upravo kod njega i školovao za obavljanje bilježničkoga posla. Uzimanje "naučnika" može se kao navada razaznati iz primjera splitskoga kancelara i bilježnika Tome Colutii de Cingulo - usp. Mladen ANČIĆ, "Inventar splitskoga kancelara i javnog bilježnika Tome Colutii de Cingulo", Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 47/2005, 119-120.

130 Riječ je o dokumentu sastavljenom 18. travnja 1391. (DAZd, SZB, Articutius de Rivignano, B. II, fasc. VI, fol. 5'-6), koji je međutim toliko oštećen, da od njegove transkripcije ne bi bilo stvarne koristi. Njegov se, pak, sadržaj odnosi na činjenicu da je zadarski mornar Matej Radušević, od roda Čudomirića, prodao sva prava što su proizlazila iz kaptolske isprave od 20. ožujka iste godine na posjed u selu Podi, a kupac je tih prava bio zadarski trgovac Filip pok. Cvitoja de Bosco.


61

naime, poznati dokumenti nastali iz takvoga djelovanja su oni koje je oko sredine 15. stoljeća sve do 1463. godine, sastavljao i pisao bilježnik, inače svećenik, župnik crkve Sv. Mihovila i kanonik zadarskoga Katedralnog kapto-la, Nikola pok. Benedikta, koji je uz to obavljao i posao nadbiskupskoga pisara131. Vrijedi ovdje svakako pripomenuti da se i djelatnost Splitskoga kaptola kao "vjerodostojnoga mjesta" održavala sve do sredine 15. stoljeća, zadugo nakon uspostave mletačke vlasti, što svakako stoji u vezi s načinom na koji su mletačke vlasti tretirale zatečene pravne sustave.132 Tko je i kada napra-vio reviziju toga što se čuvalo u Kaptolu, odnosno kako su i zašto registri iz druge polovice 14. i prve polovice 15. stoljeća izlučeni iz gradiva kaptolskoga arhiva, danas se još ne može utvrditi. Nije posve jasna ni njihova dalja sudbina, pogotovu što ne znamo precizno gdje je registre Petra Perençanusa, odnosno Ivana de Trottisa (i Teodora de Prandina), zatekao Ivan Kukuljević Sakcinski i na koji je način došao u njihov posjed. Registar Petra de Serçane je dospio među njegove bilježničke spise, kao što je i bastardel što su ga vodili de Trottis i de Prandino dospio u spise onoga prvoga, vjerojatno logikom natpisa na koricama gdje se izrijekom utvrđuje da je tu bilježnicu vodio Ivan de Trottis. Na isti su način svežnjići spisa koje je Nikola pok. Benedikta sastavljao za nadbiskupa i Kaptol dospjeli u njegove spise. Registar, međutim, Articutiusa de Rivignana dospio je, također na nepoznat način i uz još neke spise kojima je mjesto bilo u općinskom arhivu, u fond knjižnice Paravia (današnja Znan-stvena knjižnica u Zadru). Ostaje, dakle, otvoreni istraživački problem utvr-diti što se s registrima događalo nakon sredine 15. stoljeća, a odgovor će na taj upit otkriti i kako se u kasnijim vremenima u gradovima gledalo na predmle-tačku povijest uopće.

131 O Nikolinoj djelatnosti kao nadbiskupskoga i kaptolskoga pisara opširnije vidi u: Mladen

ANČIĆ, "Nadbiskupski sud sredinom 15. stoljeća", u: Sedamnaest stoljeća … Prilično neuredni sveščić s nekoliko kaptolskih isprava što ih je sastavio i napisao Nikola, datiranih od 1450. do 1463. godine, nalazi se u DAZd, SZB, Nicolaus q. Benedicti, B. II, fasc. IV/1. Malobrojni će dokumenti koji se tu nalaze biti objavljeni kao poseban dodatak pri publiciranju registra Petra de Serçane.

132 Ove činjenice, dakako, stoje u punoj suprotnosti s tvrdnjama ponavljanim u literaturi (usp. kao posljednji primjer, GULIN, Hrvatska crkvena …, 209, s pozivima na Ostojića i preko njega na Bianchija), prema kojima su mletačke vlasti dokrajčile djelatnost kaptola kao "vjerodostojnih mjesta". Održavanje je, međutim, te djelatnosti posve sukladno potezima te iste vlasti pri kodificiranju pravnih običaja na teritorijima koji nisu ulazili u sklop gradskih kotara zauzetih gradova, a došli su pod mletačku vlast u 15. stoljeću, kao što su novigradski kotar, vransko vlastelinstvo, poljička županija ili pak, makarsko primorje. O takvim nastojanjima mletačkih vlasti vidi Mladen ANČIĆ, "Vrijeme i okolnosti postanka Novigradskog zbornika", Povijesni prilozi 25/2003, 136 i d.


62

* Sam registar što ga je vodio Articutius de Rivignano sastoji se od dva

sveska od po četrdeset listova, koji nisu međusobno povezani. Dimenzije su tih svezaka standardne i iznose 22 x 30 cm, dok su današnje papirnate korice očigledno mnogo mlađe i naknadno dodane. Urednim i čitkim rukopisom ispisana su ukupno 73 lista, koji imaju noviju numeraciju, dok je posljednjih sedam listova ostalo prazno.

Pripremajući taj registar za tisak držao sam se temeljne zamisli da bi budu-ćem čitatelju odnosno istraživaču, svakako trebalo što više približiti i učiniti prepoznatljivom njegovu funkciju čak i na vizualnoj razini. Stoga sam sve Articutiusove rubne bilješke i ostavio na rubu tiskanoga teksta, bez obzira na razliku u njihovoj naravi. Najvećim se dijelom, naime, radi o onim pomoćnim bilješkama i uputama što su imale poslužiti za lakše snalaženje, ali sam na rubu ostavio i one bilješke koje govore o poništenju pojedinih ugovora, kada su one tu bile pribilježene. U slučaju, pak, kada je kasnija bilješka dopisivana ispod teksta isprave, postupio sam na isti način i bilješku ostavio tamo gdje ju je sam autor registra zapisao. Uz to sam nastojao što je moguće više očuvati njegovu izvornu formu, sa svim greškama, izmjenama i dopunama, od kojih neke mogu same za sebe predstavljati problem koji zaslužuje posebnu raspravu. To se, primjerice, odnosi na neobičnu situaciju s bilježenjem titula hrvatskoga plemstva u slučaju registriranja prosvjeda uloženog od strane ljubačkoga kaštelana i ninskoga plemića Ivana Borše protiv ninske općine i posedarskoga kneza Petra, odnosno u izvješću o sudbenom ročištu vezanom uz taj slučaj (vidi ovdje dokumente br. 32, 33 i 36). Naime, u kolovozu 1391. godine Articutius je registrirao ulaganje prosvjeda i dosljedno u dva dokumenta koja govore o tome, za Ivana i njegova nećaka Mihovila Ratkovog Boršu koristio titulu "ser". Pišući u prosincu instrument o sudbenom ročištu nastavio je tako postupati, pa je kroz gotovo cijelu prvu polovicu instrumenta, Ivana i njegova nećaka Mihovila Ratkovog Boršu titulirao oznakom "ser", a Petra titulom "knez" (comes). No, onda je, odjednom, Articutius to prestao činiti da bi potom prekrižio i sve takve oznake u tekstu isprave koji je već bio napisao. Na čiju je sugestiju tako postupio i što je stvarno značenje takvoga postupka teško je odgonetnuti, no svakako ga je valjalo registrirati i posebno upozoriti na njega.


63

Uz reproduciranje grešaka, izmjena i dopuna, obilježenih redaktorskim znacima, nastojao sam održati i bilježnikovu izvornu ortografiju, uz najmanje moguće intervencije opravdane odavno prihvaćenim konvencijama i nastoja-njem na olakšanju posla današnjega čitatelja. Tako sam razriješio sve kratice, uskladio uporabu velikih i malih slova sa suvremenim normama i pokušao bar dijelom olakšati čitanje suvremenom interpunkcijom. Intervencije u Articuti-usov način pisanja svode se na zamjenu tzv. "dugačkog i" (I longa, slovni znak koji podsjeća na današnje slovo "j") svuda, po već ustaljenoj konvenciji, s običnim "i", dok je "y" dosljedno pretvoreno u "ii". Raspored slovnih znakova "u" i "v" ostao je onakav kakav je i u izvorniku, kao što su dosljedno reproduci-rane i izrazito individualne bilježnikove navade, primjerice način na koji je Articutius pisao ime titulara zadarske katedrale, Sv. Stošije - Annastasia - s dvostrukim "nn". Tamo, pak, gdje je pisar, očigledno greškom, to ime zapisao s jednim "n" popratio sam to uskličnikom. I drugdje, gdje god mi se učinilo da je bilježnik napravio lapsus calami, bilo da se radi o greškama u sklanjanju imenica i pridjeva, neobičnom glagolskim obliku ili neobičnoj ortografiji, naznačio sam to uskličnikom. Posebno sam naznačio i folijaciju rukopisa, koja se u mnogim slučajevima ne poklapa s početkom, odnosno krajem pojedinač-nih dokumenata.

KORIŠTENI REDAKTORSKI ZNACI

( ) = naknadno prekriženi tekst

< > = naknadno na rubu dopisani tekst, s naznakom mjesta u korpusu dokumenta

{ } = naknadno dopisano između redaka

||fol. = početak nove stranice rukopisa

64

PRILOZI

I

24. kolovoza 1356, Knin.

Kninski biskup Blaž potvrđuje da su pred njim Slavogost i Domald, sinovi pok. Ilije, i njihovi nećaci Hrvatin i Nerad predali plemenitom mužu knezu Ivanu pok. kneza Nelipca darovnice kralja Andrije, a koje su se odnosile na darivanje Cetinske županije i okolnih posjeda.

Nos Blasius dei et apostolice sedis admittente gratia episcopus Tininiensis significamus tenore presencium quibus expedit vniuersis, quod venientes coram nobis nobiles viri Slauogoztius et Domaldus olim Helie vice sui ac suorum filiorum ac nepotes eorum, videlizet Horuatinus et Nerad, retulerunt ac dixerunt se habere quedam priuilegia olim serenissimi principis et domini domini Andree illustrissimi regis Hungarie super facto Cetine exprimencia sibi fuisse atque fore datam et donatam totam Cetinam de largitate regia et suis heredibus in perpetuum cum omnibus iuribus et iurisdictionibus ac etiam munimentis, et in campo quod vulgariter dicitur Polie Kaniiane et Othaua villas eis fuisse datas similiter a largitate regia prout superius cum plenitudine ac vigore perpetuo possidendas, que priuilegia nos etiam vidimus et perspeximus esse plena et integra, non abrasa nec in aliqua sui parte viciata. Volentes itaque idem filii Helie ac nepotes patenter exprimere libitum sue uoluntatis non inmemores beneficiorum quas receperunt ac recipiunt et credunt recipere in futurum a nobili viro comite Iohanne olim comitis Nelep-cii quod sponte non coacti sua propria uoluntate ipsa priuilegia et contenta in ipsis ac omne ius et omnia iura eis et eorum heredibus proueniencia ex priuile-giis ac donacione supradicta eidem comiti Iohanni olim comitis Nelepcii dederunt, tradiderunt et donauerunt omni iure quo sciunt, scierunt et potue-runt ac eius heredibus perpetuo et irreuocabiliter possidendas, tenedas et vsufructuandas et quod possit ea et possessionee in ipsis expressas tenere, tradere, vendere et donare in vita pariter et in morte cum robore, valore et vigore ac plenitudine potestatis, volentes etiam quod si aliqui alii contra ius tenerent aliquid uel aliqua in priuilegiis preexpressa quod idem comes Iohan-nes possit eos citare, proclamare ac vocare ad iuditium et iudicia facere


65

quietacionem ...........133 secundum eius arbitrium voluntatis. Voluerunt etiam iidem filii Helie et nepotes ac nobis retulerunt ac dixerunt proprio ore atque oraculo viue vocis quod eodem modo ac sub eadem condicione volebant quod si aliqua alia priuilegia sew priuilegium aliquod inueniretur apud ipsos uel apud aliquos alios quoscumque vel quemcumque quod esse de concessione regia tangens aliqua que non tanguntur uel exprimuntur in priuilegio comitis Io-hannis supradicti omnino deueniant ad manus eiusdem comitis Iohannis et quod idem comes Iohannes possit et debeat vti ipsis clamans ad iudicia et curiam uel curias sew placita quoscumque uel quemcumque detinentes aliquas possessiones, loca uel terras in ipsis priuilegiis expressa et talia cum fuerint extracta et liberata ac acquisita et possessa idem comes Iohannes cum ipsis filiis Helie atque nepotibus et eorum successoribus per medietatem diuidere teneatur. Nos itaque episcopus supradictus peticionibus eorum condescen-dens fecimus atque mandauimus presentes litteras conscribere et nostri sigilli appensione conmuniri, presentibus Georgio Dezeuoig, Iarig comite, Gregorio comitis Budizloii, Iwan de Wzdolia ac Gard filio Wlk ac aliis quampluribus specialiter ad hec conuocatis et adductis. Datum Tinini, in festo beati Bartho-lomei apostoli, anno domini Mo CCCmo quinquagesimo sexto.

(Izvornik na pergameni u M.O.L. /Budimpešta/, Dl 38490)

II

?, Split.

Po nalogu vicebana Petra, Splitski kaptol dostavlja izvješće o provedenom postupku zahtjeva za predaju protupravno pridržanih posjeda u cetinskome kneštvu.

Nos capitulum maioris ecclesie Spalatensis significamus vniuersis quibus expedit ad quorum noticiam presens pagina peruenerit quod nos percepimus literas domini Petri vice bani in quibus continebatur amicabili salutatione premissa:

133 Nečitljiva riječ.


66

Nouerit vestra amicicia quod accedens ad nos comes Iuan condam Nelipcii et dicit nobis quod sunt aliqui qui tenent possessiones suas quas more donii alicui ipsorum contulerat et petiuit a nobis hominem regis Hlapcium Bogiucich et Palconem Vlco-uich. Ideo petimus amiciciam vestram quod detis hominem vestrum pro testimonio quod cum hominibus regis coram vestro homine arestat omnem hominem de possessione sua et citet quem voluerit ex eis, videlicet Semionem condam Pauli in comitatu Cetine et Iohannem condam Dminoii in campo Kanane.

Nos igitur peticionem predicti vice bani exaudiendo misimus vnum ex no-bis probum et fide dignum Doiimum Nicole canonicum ecclesie nostre adhe-rendo ipsum homini regis nomine Hlapcio Bognicich qui ad nos redeundo nobis concorditer ac voce vnanimi retulerunt quod ipsi feria tercia post festum anunciationis virginis gloriose venientes ad faciem dictarum possessionum et eas integraliter perambulando cum homine dicti comitis Iohannis qui quidem homo arestauit coram eis Semionem condam Pauli ab omnibus metis et terminis ville suburgii castri Suin similiter a Radosich et Susciuica ac Crouace et tenutis Celopech, Margudi, Sohac et ab uniuersis pratis et pascuis, limitibus et metis ac ab uniuersis aquarum cursibus dictarum possessionum superius prenominatarum. Nos autem uerba eorum credibilia et honestisima suscipi-ents decimus dare nostras literas nostri sigilli pendenti maioris ecclesie muni-mine roboratas.

(Izvornik na pergameni u M.O.L. /Budimpešta/, Dl 38483)

III

9. svibnja 1358, Split.

Regest isprave kojom splitski nadbiskup Hugolin i njegov kaptol potvrđuju da su pred njima Slavogost i Domald Ilijići te njihovi nećaci Hrvatin, pok. Juraja i Nerad Miroslavić, predali knezu Ivanu pok. Nelipca svoje posjede u cetinskome kneštvu te potvrdili privilegij kojim je to kneštvo knezu Ivanu darivao kralj Ludovik. Originalni dokument sadržavao je i transumpte privilegija kralja Andrije II. iz 1210. godine i kralja Ludovika iz 1356. godine.


67

Ex archivio ciuitatis Spalatensis.

Coram Hugolino archiepiscopo Spalatense et capitulo. Nobiles viri Slauo-gostus et Domaldus Hiliich fratres et Crouatinus, filius quondam Georgii nepos, et Nerad Miroslauig, nepos etiam predictorum, ac Rusin et Gregorius, fratres filii dicti Slauogost, et Helias, filius quondam Domaldi suo nomine et pro filiis suis, cedunt comiti Ioanni quondam Neliptii comiti Cetine eorum consaguineo de terra in Cetina concessa per regem Andream ratificantes priuilegium concessum per regem Ludouicum et fatentur satisfactionem cessionis accepisse.

Andree priuilegii tenor:

Andreas ...... inter uniuersos siquidem dilecti ac fidelis nostri Domaldi comitis de Scebenig filii Saraceni comitis laudabilem fidelitatem fructuose comendamus me-morie quia cum quidam principes Hungarie iniquum aduersum nos machinantes consilium in Greciam ad filios Geiiche cartas et nuntios transmisissent ut et illi in Hungariam uenientes eorum consilio et auxilio adiuti regnum nostrum usurparent, ipse Domaldus solitam fidelitatem semper seruans integram cognito perfide legatio-nis tenore ipsos nuncios cum iam Spalatum peruenissent cepit, quos ad nos una cum cartis suis compeditos adduxit. Ideo terram quandam nomine Cetinam et Tril cum terrenis cultis etc. Domaldo et heredibus in perpetuum etc. Mete ab oriente Chirsoua cameniza et Imoth, Sutozel, inde uersus mare ad Vrulas, inde ad Zernouni-zam, inde ad Stilpez, inde ad Zer usque ad Stiber puz et currit ad Prel ad Iakin, inde ad Lacten ad Crabonala cameniza, ad Zaualam usque ad Beloi. Anno 1210.

Ludouici autenticum:

Ludouicus. Comes Dminoi de Churuach familiaris comitis Ioannis filii quondam comitis Neliptii eius nomine exibuit priuilegium regis Andree de terra in Cetina. Confirmat eidem comiti Ioanni.

1210.

1356.


68

IV

8. ožujka 1378, Zadar.

Zadarski kaptol prepisuje i ovjerovljuje isprave kralja Ludovika od 10. svi-bnja 1377, kojom opatu samostana Sv. Krševana daje dozvolu otputovati u inozemstvo radi liječenja i onu od 7. siječnja 1378, kojom kralj istoga opata uzima pod svoju posebnu zaštitu.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre significamus per presentes vniuer-sis et singullis quibus expedit tam presentibus quam futuris. Quod dum nobis existentibus congregatis in ecclesia sancte Anastasie cathedrali dicte ciuitatis more consueto accedens ad presenciam nostram prouidus vir Beltrandus familiaris reuerendi patris domini fratris Iohannis abbatis monasterii sancti Grisogoni de Iadra uice et nomine dicti domini abbatis exibuit nobis litteras apertas papireas, sanas et integras, in nulla earum parte suspectas uel uitiatas, sigillatas cum inpressione sigilli secreti serenissimi principis domini nostri domini Lodouici regis Hungarie, nobis exponens subsequenter qualiter idem dominus abbas uolebat frequenter uti ipsis litteris dum expediret, et ne prop-ter fragilitatem papiream dilacerari possent, supplicauit nobis humiliter quatenus ipsas litteras sub sigillo nostro copiari fecissemus. Nos uero justis petitionibus dicti supplicantis anuentes predictas litteras per presbitrum Heliiam notarium ex imperiali auctoritate puplicum et autenticum et in hac partem scribam nostrum hic de uerbo ad uerbum fecimus copiari. Quarum litterarum vnius tenor in omnibus et per omnia dignoscitur esse talis:

Lodouicus dei gratia Vngarie, Polonie, Dalmacie rex. Reuerendo patri domino Iohanni abbati sancti Grisogoni de Iadra nostro deuoto dilecto fideli gratiam regiam cum salute ac omni boni incremento. Reuera percepimus tue persone distemperan-ciam et habundantiam prothdolor (sic!) diuersarum infirmitatum inhere, propter quas te ad tui vberioris remedii suscipiendam caram extra terminos regnorum nostrorum niteri transfere nostra licentia ad hoc requisita. Anuemus tibi testimonio presentium mediante quare te ad partes seu loca mundi que tibi sciueris quo ad recuperationem tue persone apta et opportuna transferas, stes et moram faties prout tibi sit, est et fuerit necesse. Medio autem tempore tuum monasterium ne perturbaretur in nostram

10.5.1377.


69

recepimus protectionem et tutellam spetialem. Data Bude, die dominica proxima post ascensionis domini, anno eiusdem millessimo trecentessimo septuagessimo septimo.

Alterius uero littere tenor sequitur esse talis:

Nos Lodouicus dei gratia rex Vngarie, Polonie, Dalmatie etc. vobis fidelibus nostris rectori, consilio et communi ciuitatis sue Iadrenssi presentibus declaramus quod nos presentientes fidelem nostrum dilectum religiosum virum fratrem Iohannem abbatem monasterii sancti Grisogoni de Jadra vndique diuersis vexationum generibus agra-uari, considerantes nichilominus ut hos quos fidei puritas reddit carum benefitium sinceritas aptet premiatos, eundem ad huiusmodi disturbiorum ... volentes eripere, ipsum vnaa cum monasterio suo et omnibus bonis hereditatibus et possessionibus eiusdem sub nostra receperimus protectionem et tutellam specialem. Adeo ut si quicumqua novitas disturbui, vexationis et acceptationis sic indebite fieret deinceps sibi illatum hec nostre persone reddundatur procul dubio censeremus, mandantes vestre fidelitati firmiter per presentes quatenus ipsum fratrem Iohannem et suum monasterium ac bona eiusdem sub nostra protectione constitutum non audeatis quomodolibet impedire neque iniurias pallam uel oculte sibi usque tempus sue vite quomodolibet absque nostra spetiali comissione inferre presumatis quoniam nolu-mus pati ut eundem absque nostro consensu ualeatis amouere de abbatia sua prenotata, aliud igitur facere non ausuri. Data in Diosgyer VII die mensis januarii, anno domini milessimo trecentessimo septuagessimo octauo.

Quibus quidem duabus litteris predictis sic exemplatis et acopiatis fecimus transumptum huiusmodi per venerabilos uiros dominos Marinum archidiaco-num Jadrienssem ac presbitrum Micham plebanum sancti Michaelis de Jadra ac dictum notarium in nostri presencia ascultari et diligenter de uerbo ad uerbum examinari. Et quia inuenimus utrumque in omnibus concordari, ideo huius exemplo jussimus appensum apponi sigillum in testimonium omnium et singullorum premissarum, sub anno domini millessimo trecentessimo septu-agessimo octauo, indictione prima, die octaua mensis martii, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Gregorii diuina dei prouidencia pape vndecimi anno

(Izvornik na pergameni, na kojoj visi relativno dobro očuvan kaptolski pečat u: Državni arhiv u Zadru, Pergamene Sv. Krševana, kaps. I M.A. br. 13)

7.1.1378.


70

V

4. rujna 1389, Zadar.134 Jakov, ljekarnik, pok. Stjepana Kumitića iz Nina, stanovnik Zadra, prodaje

ser Bartolu pok. ser Martina de Milano, stanovniku Zadra, tri ždrijeba zemlje sa svim pripadnostima u selu Gladuša u Ninskoj biskupiji.

In forma capituli

Die IIIIto mensis septembris, et fiat per modum consuetum capituli Iad-rensis et sub eius sigillo.

Iacobus speciarius condam Stephani Cumitich nobilis ciuis None habitator Iadre iure proprio in perpetuum dedit et uendidit ser Bartolo condam ser Martini de Milano nobili ciui Iadre totas et omnes et singulas suas terras tam uineatas quam aratorias, quam etiam pratiuas et busciuas, cum omnibus et singulis aquis, aquarum decursibus, vallibus, montibus, siluis, pascuis, pratis, terris cultis et incultis, arboribus fructiferis et sterilibus, et omnibus aliis earum iuribus et pertinentiis, saluis tamen iuribus hominum habentium capita uituum super dictis terris, quas habet in villa Gladusse diocesis Nonensis et eius districtu, positas in quatuor peciis, tribus laboratoriis et quarta busciua, quas esse asseruit sortes tres uel circa ad gognaios XXXII pro singula sorte uel circa, et plus uel minus prout esse repertum fuerit ita quod totum cedat in presenti uenditione sine additione precii uel diminutione, quas ipse uenditor hactenus possedit, super quibus solebant residere tres villani. Quarum terra-rum has dixerunt esse confines prout ipsi emptor et uenditor michi dabunt in scriptis, ad habendum etc. pro precio librarum trecentarum soldorum paruo-rum, quod totum precium dictus uenditor fuit confessus se habuisse a dicto emptore, promitens eidem emptori dictas terras uenditas deffendere et excalumpniare eidem in iure ab omni homine et persona sub pena quarti et obligatione omnium suorum bonorum.

Secundum stilum capituli Iadrensis etc. ad plenum.

(drugom rukom) Marinus archidiaconus Iadrensis.

(Izvornik u: Državni arhiv u Zadru, Spisi zadarskih bilježnika, Articutius de Rivignano, B. II, fasc. IV, fol. 31-31’)

134 Vidi ovdje dokument br. 4.


71

VI

22. kolovoza 1390, Zadar.

Biskup Drivasta Atanazij proizvodi zadarskoga svećenika Mateja zvanog Sa-lašić, sina mornara Ivana, za "javnog bilježnika s carskim ovlastima i redovitoga suca".

MCCCLXXXX, indictione XIIIa

(rubna bilješka) Presbiter Mateus dictus Salassich condam Iohannis mari-narii de Iadra offitians in ecclesia sancte Annastasie factus fuit notarius et iudex ordinarius.

Die XXIIo mensis augusti, Jadre in confinio sancti Saluatoris in curte ip-sius ecclesie, presentibus Zuetano condam Georgii Delaucich et Laurentio Pribudich presbiteris officiantibus in ecclesia catedrali sancte Annastasie de Iadra, et Bogdano Chisselicich diacono clerico dicte ecclesie sancte Annasta-sie, testibus.

De imperialis plenitudine potestatis (a reuerendo in Christo) in reueren-dum in Christo patrem et dominum dominum Atanasium dei et apostolice sedis gracia episcopum Driuastensem per uniuersum orbem et Romanum imperium creandorum tabellionum et iudicum ordinariorum iurisdictio cog-noscitur emanasse (sub anno dominice natiuitatis millessimo trecentisimo quinquagesimo octauo, indictione vndecima, die vigesimoquinto mensis septembris Ragusii) ut eadem iurisdictionis gratiam imperii refunderet in subiectos. Quapropter ex indultis eidem domino Atanasio episcopo ab impe-riali culmine spetialibus priuilegiis ut (in eisdem a me Articutio notario infra-scripto uisis et lectis euidenter) plenius et seriosius continetur, idem dominus Atanasius episcopus cum prouidus et honestus vir presbiter Mateus dictus Salassich condam Iohannis marinarii de Iadra, offitians in ecclesia sancte Annastasie de eadem ciuitate Iadre, coram ipso domino Atanasio episcopo constitutus petiisset ab eo instantius quod dignaretur ipsum de offitio iudica-tus ordinarie iurisdictionis ac de arte et offitio notarie ubilibet exercendis solemniter inuestiri, ipsius presbiteri Matei annuens precibus recepto prius per eundem dominum episcopum Atanasium uice et nomine imperii Romani ab ipso presbitero Mateo corporali ad sancta dei euangelia sacramento quod videlizet perpetuo fidelis erit sacrosancte Romane ac uniuersali ecclesie nec-


72

non Romano imperio dum fuerit sacrosancti Romani imperii filius et subiec-tus et ipsi domino episcopo Atanasio, et quod non erit in consilio uel facto quod ipse dominus episcopus Atanasius iurisdictionem uel ius amittatur aut quod ledatur in bonis uel in persona et si sciuerit aliquem uel aliquos qui contrafacere uellent prohibebit bona fide, et si prohibere non poterit eidem domino episcopo Atanasio manifestare curabit, et quod instrumenta publica (et in formam publicam reducenda) alteras notas et quecumque iudiciorum acta et omnia et singula que sibi ex debito sui offitii fuerint facienda neccesaria et oportuna scribet legaliter et quod instrumenta publica et in formam publi-cam reducenda non scribet in cartis bombicinis nec abrasis que fuissent alias scripte uel aliquo modo aliqualiter decremate uel uiciate aliquo atramento necnon ultimas uoluntates et dicta testium donec publicata fuerint et aperta sub secreto fideliter retinebit et sententias, et quod in damnum uel iniuriam pupilorum, uiduarum, orphanorum, ecclesiarum et hospitalium scripturas non conficiet et omnia recte faciet que ad ipsum offitium pertinebunt, prefatum presbiterum Matheum deuote petentem flexis genibus et suscipientem et repertum idoneum ex imperialis culminis auctoritate qua fungitur tabellionem creauit et fecit eumque de arte et offitio notarie ac iudicatus ordinarie intro-ducens publice ubilibet operando tam in conficiendo instrumenta cuiuscumque generis quam ultimas uoluntates et quibuscumque iudiciorum actis auctentice conscribendis, quam omnibus et singulis que ad iudicatus ordinarie iurisdiccionis et tabellionatus offitii spectant faciendis per omnes terras et loca Romani imperii cum pena et pugilari pacis osculo et annulo aureo quem sua tenebat in manu legitime inuestiuit dans eidem plenissimam auctoritatem et omnimodam potentiam prestandi auctoritatem suam in ma-numissionibus seruorum ascriptitiorum et aliorum similium, in emancipatio-nibus, adoptionibus et arogationibus predictorum pupilorum et minorum tutelis curis, donationum ….ationibus135, testium publicationibus et ante litem contestatam receptionibus in casibus a lege promissis in integrum restitutio-nibus atque iudiciale decretum interponendi tutores et curatores ac mundual-dos dandi pupilis infantibus minoribus furiosis prodigis mentecaptis et per-petuo morbo laborantibus necnon tutores et curatores suspectos remouendi et alios loco eorum subrogandi, interogationes in matrimoniis faciendi et summandi tam in principalibus causis quam in apelationibus et rogationes et instrumenta aliorum notariorum complere, reficere et auctoriçare sua aucto-ritate et aliis ea reficientibus auctoritatem prefatam atque decretum interpo-nendi et generaliter omnia et singula que ad iudicatus ordinarie iurisdiccionis et tabellionatus offitium spectant de iure per omnes terras Romano imperio

135 Nečitljiva riječ.


73

subiectas uidelizet exercendi. Mandans dictus dominus episcopus suorum priuilegiorum auctoritate que fungitur quod nulli omnino hominum liceat contra hac imperialis auctoritatis et concesionis paginam auso temerario contraire, quod si contra predicta aliquis attemptare presumpserit imperialis maiestatis indignationem nouerit irremisibili incursione. In quorum omnium testimonium euidens idem dominus episcopus Atanasius hanc paginam sui sigili soliti iussit appensione muniri ac de prefatis ipsi presbitero Mateo per me infrascriptum Articutium notarium imperialem confici publicum instrumen-tum. Actum Iadre in confinio sancti Saluatoris in curte ipsius ecclesie, presen-tibus … (ovdje se dokument prekida).

(Izvornik u: Državni arhiv u Zadru, Spisi zadarskih bilježnika, Articutius de Rivignano, B. II, fasc. IV, fol. 39’-40)

VII

9. travnja 1393, Zadar.136

Nakon što su 5. travnja sklopili ugovor pred Zadarskim kaptolom o prodaji posjeda u selima Grabrovčani i Mogorova dubrava, zadarski građanin i trgovac Matej, pok. Netremacija od roda Mogorovića i zadarski plemić ser Šimun, pok. ser Ivana de Detrico, sklapaju novi ugovor pred javnim bilježnikom kojim reguliraju način uporabe ranije sklopljenoga kupoprodajnoga ugovora.

Die nono mensis aprilis, Iadre in confinio arsenatus in domo habitationis ser Simonis condam ser Nicolai de Begna nobilis ciuis Iadre, presentibus ser Iohanne notario condam ser Baldinocti de Baldinoctis de Casulis et ser An-gelo condam Galgani de Sancto Geminiano, ambobus habitatoribus Iadre testibus et aliis.

Cum Mateus merçarius condam Netermacii de genere Mogorouich ciuis et habitator Iadre iure proprio in perpetuum uendiderit ser Simoni condam ser Iohannis de Detrico nobili ciui Iadre omnes et singulas suas possessiones tam que fuerunt et erant ipsius Matei quam que fuerunt Mladocitichi condam

136 Vidi ovdje dokument br. 57.


74

Vladislaui et Georgii Berislauich et Pribislaui dicti Sclementis et Petri Nelip-cich et Ratchi dicti Zabaneo et Cranini omnium de genere Mogorouich, (positas) cum omnibus earum iuribus et pertinentiis, positas in pluribus et diuersis peciis atque clapis in villa uocata Grabrouiçane et in villa uocata Mogoroua dobraua, cuius ville Grabrouiçane cum aliter ipse possessiones ibidem posite commode nequeant confinari hii sunt confines: de trauersa est Dolaç dolçane de genere Quirinorum, de siroco est villa uocata Draginichi illorum de Nosdrogna, de quirina est riuus per quem fluit aqua, de borea est villa uocata Stupich partim et partim est terra illorum de Nosdrogna; dicte uero ville uocate Mogoroua dobroua hii sunt confines: de trauersa est riuus per quem fluit aqua partim et partim possidet monasterium sancti Georgii de Copriua, de siroco est villa uocata Podbriane, de quirina possident illi de generatione Vireuich partim et partim illi de generatione Subicorum, de borea est villa uocata Chissino; pro precio ducatorum ducentorum auri, vt patet publico uenditionis priuilegiali instrumento in forma capituli Iadrensis scripto manu mei Articutii notarii infrascripti in MCCCLXXXXIIIo, indictione prima et die quinto mensis aprilis (presentibus), idem ser Simon promisit et se obligauit eidem Mateo reddere ipsi Mateo dictas possessiones quandocumque idem Mateus uel eius heredes et successores ipsi ser Simoni uel eius heredibus et successoribus precium restituerint supradictum, sic tamen quod si domina Maria relicta condam ser Nicolai de Bisanto de Cataro nobilis ciuis Iadre uel aliquis eius nomine et mandato petierit in iudicio ab ipso Simone, qui fuit plegius et principalis debitor constitutus ipsi domine Marie pro ipso Mateo de ducatis quadringentis auri ut ipse partes dixerunt, debitum supradictum ipse Mateus dictum debitum ipsi domine Marie suo dicto ser Simoni plegio soluere teneatur. Si uero ipse Mateus dictum debitum supradictum, videlizet ducatos IIIIC auri soluere recusauerit, noluerit uel non potuerit, tunc ipsi ser Simoni liceat auctoritate propria et sine quocumque incantu et absque quacumque contradictione dicti Matei et eius heredum et successorum {requisito tamen ipso Mateo et expectato diebus octo ........................137} uendere dictas possessiones cuicumque uoluerit et melius potuerit pro precio et preciis de quo et quibus melius conuenire potuerit. Quas possessiones si uendi contige-rit plus pretio supradicto tunc ipse ser Simon illud plus dicto Mateo reddere teneatur, si uero minori precio uendite fuerint tunc ad solucionem illius minoris precii et ad deffensionem et excalumpniationem (dictorum possessio-num) usque ad summam dictorum ducatorum ducentorum auri ab omnibus et singulis personis quolibet litem uel impedimentum moturis tam de iure quam de facto super ipsis possessionibus teneatur in perpetuum. Ipsi ser Simoni ex

137 S obzirom da je ovaj dio teksta dopisan na uskoj margini, više ga nije moguće čitati.


75

pacto Iohannes filius dicti Matei qui emancipatus a dicto Mateo patre suo vt patet publico instrumento emancipationis scripto manu ser Petri de Serzana iurati notarii Iadre in MCCCLXXXXII, indictione prima, die 138 se ad predicta principaliter et insolidum obligauit, renuncians etc., intelligendo tamen quod dictos ducatos ducentos auri pro quibus sunt uendite dicte po-ssessiones ipsi ser Simoni a dicto Mateo ipse Mateus fuit confessus se habuisse a dicto ser Simone licet re uera non recepit, excomputandos et deducendos insuper dicto debito ducatorum quadringentorum auri quos ipse Mateus dare debet domine Marie supradicte et pro quibus ducatis quadringentis auri idem ser Simon ipsi domine Marie pro ipso Mateo extitit fideiussor ut prescribitur plegius et solutor. Que omnia supradicta dicte partes promiserunt sibi inui-cem attendere sub pena quarti et obligatione hinc inde omnium suorum bonorum etc., et uoluerunt de predictis confici debere duo consimilia instru-menta, vnum parti vni et alterum parti alteri assignanda etc.

(drugom rukom) Ego Florichus de Articho.

Cassus quia positus in libro magno (sukladno sadržaju ove bilješke, cijeli je instrument prekrižen).

(Izvornik u: Državni arhiv u Zadru, Spisi zadarskih bilježnika, Articutius de Rivignano, B. II, fasc. VI, fol. 139’-140’)

VIII

4. prosinca 1400, Zadar.

Redovnica zadarskoga samostana Sv. Dimitrija, Jelena, imenuje kao svoje zastupnike niz hrvatskih plemića koji je imaju pravo zastupati na različitim sudbenim instancama u Hrvatskoj i u Ugarskom Kraljevstvu.

Die IIIIto mensis decembris. Domina Helena soror et monialis monasterii sancti Demetrii de Iadra non habens libertatem exire monasterium ut dicitur in dicto monasterio constricta, propter aliquibus suis arduis negociis quos

138 Ostavljeno prazno u izvorniku.


76

credit habere in Crouatia aut alibi per regnum Vngarie, omni modo, via, vssu, iure et forma qua et quibus melius et validius sciuit et potuit fecit et constituit ac ordinauit suos veros et legiptimos procuratores, auctores, factores et nego-ciorum gestores secundum morem Sclauonie et Vngarie, vel si alia (!) modo dici melius aut censeri poterit tam de consuetudine quam de iure viros nobiles Iohannem condam comitis Tuertchi de Gliuna, Ieorgium Slauiçich de Licha, Gabrielem condam Filipi de Nosdrogna de Iadra, Iordanum condam dicti Filipi, Tuertchonem condam Coriaçi de Licha, Nicholaum condam Dragos de Sana, Stephanum condam Iurchi de Gliuna, Vgrinum condam Iohannis de Vgorniça et Radtchum condam Misleni de Chign, et hoc per anni circhulum secundum morem per regnum Vngarie consuetum, ad comparendum pro ipsa domina Helena in iudicio coram quocumque iudice ecclesiastico uel seculari et ad agendum et generaliter ad omnia etc.

Ego presbiter Simon supscripsi.

(Izvornik u: Državni arhiv u Zadru, Spisi zadarskih bilježnika, Matheus Sa-lassich, B. I, fasc. I, fol. 17)

IX


"Plemeniti muž" ser Filip, pok. Radiča iz Bicine od roda Lasničića, spremaju-ći se otputovati na dvor ugarsko-hrvatskoga kralja, imenuje svoje zastupnike s pravom zastupanja na svim sudbenim instancama i u svim poslovima.

MCCCCI, indictione VIIII, a natiuitate

Die XXII mensis marcii. Nobilis vir {de genere Lasnicich} ser Filipus con-dam Radichi de Biçina volens pro aliquibus suis arduis negociis ire ad regis Vngarie presenciam omni modo, via, iure, vsu et forma que et quibus melius et validius potuit et sciuit fecit, constituit et ordinauit suos veros et legiptimos procuratores, auctores etc. ad comparendum pro eo vbique locorum coram quocumque iudice et officiale ecclesiastico uel seculari ad agendum, petendum etc., recipiendum etc., terminum faciendum etc., tam ad causas quam ad


77

negocia, ad libelos dandum et recipiendum etc., usque ad durationem suorum etc., et ad appelandum et appelationes (faciendum) prosequendum etc., et generaliter ad omnia que causarum et negociorum necesitas requiret etc., videlizet nobiles et discretos viros Butchum Petricheuich, Vuladigam Petuse-uich et Ratchum Budonich, Jeorgium Mermonich [absentes tamquam pre-sentes] omnes predictos insolidum ita quod non sit melior conditio ocupatus, sed quod vnus ipsorum incepit alter possit et valeat mediare, terminare et finire [promitentes se faturi gratum etc.]. Ad omnes causas et negocia et ad plenum etc. Actum in capitulo Iadrensi.

(Izvornik u: Državni arhiv u Zadru, Spisi zadarskih bilježnika, Matheus Sa-lassich, B. I, fasc. I, fol. 34’)

X


Ser Filip, pok. Radiča iz Bicine od roda Sasničića (Lasničića !), prodaje

"plemenitom mužu" Butku Petričeviću od roda Mogorovića, sve posjede koje su stekli on i njegov otac za 300 dukata.

a natiuitate MCCCCI, indictione VIIII

Die XXII mensis marcii. Ser Filipus condam Radichi de genere Sasnicich (!) de Biçina sponte, pure et libere non per aliquem erorem dedit, vendidt et donauit nobili viro Butcho Petricheuich {suo fratri de genere Mogorouich} omnes et singulas suas possessiones, videlizet terras etc., villas etc., vineas etc., vbilibet sitas et existentes quas idem Filipus [aut eius pater] modo quocumque emit, lucrauit aut aqusiuit aut quocumque modo essent tradite et obligate tam per modum et consuetudinem Sclauorum Crouatinorum quam Dalmatino-rum, Vngarorum etc., quorumcumque locorum etc., et hoc pro pretio et nomine pretii ducatorum trecentorum auri, quod precium dictus venditor confessus et contentus fuit se a dicto emptore habuisse et integraliter rece-pisse, renuncians etc., promitens etc. Actum in capitulo Iadrensi.

(Izvornik u: Državni arhiv u Zadru, Spisi zadarskih bilježnika, Matheus Sa-lassich, B. I, fasc. I, fol. 35)


79

80

LIBER ORDINARIUS PRIUILEGIORUM AC PAGINARUM IN FORMA CAPITULI CIUITATIS IADRE SCRIPTORUM ET SCRIP-TARUM MANU MEI ARTICUTII FILII OLIM DOMINICI DE RIUIGNANO DIOCESIS AQUILEGIENSIS PUBLICO IMPERIALI AUCTORITATE NOTARII ET IUDICIS ORDINARII ET NUNC IURATI NOTARII COMUNIS IADRE AC SCRIBE AB IPSO CAPITULO ASSUMPTI AD CONTINENTA SPECIALITER IN HOC LIBRO

SIGNUM MEI ARTICUTII NOTARII

Registar Artikucija iz Rivignana

82

In Christi nomine. Amen. In hoc libro sunt descripte et notate omnes et singule scripture emanate cum sigilo pendenti capituli ciuitatis Iadre scripte manu mei Articutii filii olim Dominici de Riuignano diocesis Aquilegensis publici imperiali auctoritate notarii et iudicis ordinarii et nunc iurati notarii comunis Iadre ac ab ipso capitulo ad infrascripta pro scriba assumpti sub annis domini, indictionibus, diebus et mensibus infrascriptis.

SIGNUM MEI ARTICUTII NOTARII DE RIUIGNANO

1.

7. svibnja 1389.

Na zahtjev zadarskog plemića Juraja pok. Vida de Zadolinis Kaptol ispostavlja autentični i ovjereni prijepis papinske bule o dispenzaciji za brak između istoga Juraja pok. Vida i Nikoline pok. Grgura de Zadolinis.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre vniuersis et singulis tam presentibus quam futuris quibus expedit presens exemplum litterarum apostolicarum inspecturis memorie commendamus quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in cathedrali ecclesia sancte Annastasie de prefata ciuitate Iadre ubi nostra congregantur capitula ad nostram accedens presentiam ser Georgius quondam ser Viti de Zadulinis nobilis ciuis eiusdem ciuitatis Iadre nobis produxit, exibuit et presentauit litteras apostolicas infrascriptas integras, incorruptas et illesas sanas, nec in aliqua earum parte uiciatas, abolitas, abrasas uel suspectas sed prorsus omni uicio et suspitione carentes, sigilatas bulla plumbea apostolica solita cum cordula canapis pendente ab vno latere, cuius bulle hec littere sunt descripte • Vrbanus papa • VI • et in principio ipsarum litterarum erat vnum caput aquilinum et post uerbum Vrbanus duo erant capita aquilina et post ver-bum papa vnum aliud caput aquilinum, et sub verbo sextus due erant aquile alis expansis, et in circuitu ipsius lateris erant puncta plura; alterius uero lateris

Copia vnius littere papalis pro ser Georgio condam ser Viti de Zadulinis nobilis (!) ciue Iadre.

feci in auctentico ser Georgio


83

modo simili erat punctis punctatum pluribus, in cuius lateris et quarum pun-ctorum medio erant duo capita humana punctata in circuitu ipsorum quorum unum erat abrasum et alter partim capillatum et partim caluum in fronte barbam habens prolixam et in ipsorum capitum medio vna crux, in cuius parte superiori erat punctum vnum et in parte subteriori eiusdem punctum alter, et in parte supprema ipsorum capitum hec littere scribebantur • SPA SPE •; asserens se ipsas apostolicas litteras pro non nullis suis negociis arduis uelle ad partes exteras transmandare, et quia propter uiarum timebat discrimina ne littere ipse deperderentur, uituperarentur uel possent aliqualiter aboliri quo mediante sua stabilitate carrent et ipse ser Georgius damnum pateretur non modicum et expensas nos attentius et deuotius exorauit ||fol. 1’ ut litteras ipsas de uerbo ad uerbum prout iacent transcribi, exemplari et copiari facere dignaremur ipsasque transcriptas et copiatas sigilo solito capituli nostri prefati in pendenti iuxta solitum apponendo communiri in memoriam posterorum ut ipsi exemplo tanquam eius originali fides ubilibet plenaria ualeat adhiberi. Quarum literarum apostolicarum tenor per omnia sequitur et est talis:

Urbanus episcopus seruus seruorum dei venerabili fratri ...139 archiepiscopo Iadrensi salutem et apostolicam benedictionem. Oblate nobis nuper pro parte dilecti filii nobilis viri Georgii quondam Viti de Zadolinis nati domicelli et dilecte in Christo filie nobilis mulieris Nicoline quondam Gregorii de Zadolinis domicelli nate domicelle Iadrensis petitionis series continebat quod ipsi Georgius et Nicolina desiderant inuicem matrimonialiter copulari, sed quia prefata Nicolina et quondam Iohanna prima uxor dicti Georgii, que tamen

non consumato cum eo matrimonio decessit, tercio consanguinitatis gradu se insimul contingebant ipsi Georgius et Nicolina huiusmodi eorum desiderium adim-plere nequient dispensatione super hoc apostolica non obtenta, quare pro parte Georgii et Nicoline predictorum nobis fuit humiliter supplicatum ut super hoc eis de oportune dispensationis gratia prouidere de benignitate apostolica dignaremur. Nos igitur ex certis causis nobis expositis huiusmodi supplicationibus inclinati fraternitati tue de qua in hiis et aliis specialem in domino fidutiam obtinemus per apostolica scripta committimus et mandamus quatenus si est ita dictaque Nicolina propter hoc rapta non fuerit cum eisdem Georgio et Nicolina ut impedimento quid ex premissis prouenit non obstante matrimonium inuicem contrahere et in eo postquam con-tractum fuerit remanere libere et licite ualeat apostolica auctoritate dispensos prolem ex huiusmodi matrimonio suscipiendam legitimam iniciando. Date Rome apud sanctum Petrum, VIII kalendis Februarii, pontificatus nostri anno vndecimo.

139 Ovako ostavljeno u izvorniku.

(24.1.1388).


84

Quocirca ipsius ser Georgii iustis peticionibus inclinati de nostri prefati capituli benignitate solita litteras ipsas earum toto prout iacebat de uerbo ad uerbum inserto tenore transcribi et exemplari fecimus iuxta morem nostri pre-fati capituli ac mandamus manu Articutii filii olim Dominici de Riuignano Aquilegensis diocesis publici imperiali auctoritate notarii et iudicis ordinarii et nunc iurati notarii comunis Iadre ac ad hunc actum dicti nostri capituli pro scriba assumpti fideliter copiari. In quorum omnium testimonium et euidenti-am clariorem presens exemplum sigili nostri capituli soliti de certa nostra sciencia iussimus appensione muniri. Datum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annastasie die sexto mensis maii, anno ab incarnatione domi-nica Millessimo trecentisimo octuagesimo nono, indictione duodecima, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Vrbani diuina prouidencia pape sexti anno duodecimo.

2.

9. lipnja 1389.

Na zahtjev Nikole pok. Petra iz Feltra Kaptol ispostavlja ovjereni i autentični prijepis isprave koju je 14. listopada 1383. godine izdala ugarsko-hrvatska kraljica Marija, potvrđujući ispravu svoje majke Elizabete od 30. svibnja iste godine. Tom je, pak, ispravom Elizabeta svome kapelanu, franjevcu Damjanu, darovala posjed Trnovljane u Lici, a njegovim nećacima od roda Tugomerića potvrdila posjed Malog Koruplja u novigradskome kotaru.

||fol. 2 Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis quod nobis in ecclesia sancte Annastasie catedrali dicte ciuitatis Iadre solemniter more solito congregatis accedens ad nostram presentiam Nicolaus cimator filius quondam Petri de Feltro ciuis et habitator dicte ciuitatis Iadre nobis produxit, exibuit et presentauit quasdam patentes litteras reginalis maiestatis Vngarie scriptas in carta membrana, sanas, integras, non

Copia certarum scripturarum pro Nicolao cimatore quondam Petri de Feltro.

feci in auctoritate Nicolao.


85

abrasas, non uiciatas, non abolitas nec in aliqua sua parte suspectas sed omni prorsus uicio et suspitione carentes munitasque a tergo ut est moris maiori et auctentico sigilo reginali in materia cere uirginee siue albe, in circuitu cuius sigili preposita cruce hec in duobus circulis letere legebantur: Maria dei gratia Vngarie, Dalmacie, Croacie, Rame, Seruie, Galicie, Lodomerie, Comanie Bulgarieque regina, princeps Salernitana et honoris ac montis sancti Angeli domina. Intra uero dictos duos circulos litterarum erat quedam ymago regina-lis coronata sedens in solio in manu dextra sceptrum tenens in sinistra uero palam cum cruce, circa et supra quam ymaginem erat palatium diuersis habita-culis exornatum in cuius latere dextro erant duo lilia et scutus vnus habens a latere dextro tressas quatuor per transuersum ductas, a sinistro uero latere lilia plura, a latere uero sinistro eiusdem ymaginis erant similiter duo lilia et vnus alter scutus habens crucem geminam in eodem. Nobis asserens litteras ipsas sua interesse ac supplicans humiliter ut eas litteras, ne originale defferendo possent casu aliquo ledi, infringi uel deperdi, exemplari et ipsum exemplum in eius plenam fidem nostro sigilo auctentico pendenti ut moris est communiri facere dignaremur. Nos itaque dicti Nicolai petitioni utpote iuste acquiscentes litteras ipsas de uerbo ad uerbum per Articutium filium olim Dominici de Riuignano Aquilegensis diocesis publicum imperiali auctoritate notarium et iudicem ordinarium ac comunis Iadre iuratum notarium et in hac parte nos-trum scribam assumptum registratas ad perpetuam rei memoriam fecimus exemplari. Quarum reginalium litterarum tenor per omnia sequitur in hec uerba:

Nos Maria dei gratia regina Vngarie, Dalmacie, Croacie etc. memorie com-mendamus per presentes. Quod religiosus et deo deuotus vir frater Damia-nus ordinis sancti Francisci capellanus noster in personis quorundam fratrum suorum infrasscriptorum in nostram et serenissime principis domine Elizabeth premissa dei gratia regine Vngarie, Polonie, Dalmacie etc. genitri-cis nostre carissime ueniens presentiam exibuit nobis quasdam litteras patentes eiusdem carissime matris nostre suo anulari sigilo ||fol. 2’ consig-

natas tenoris infrasscripti supplicans exinde maiestati nostre humiliter et deuote ut easdem nostris litteris patentibus uerbotenus inseri et transumi facere dignaremur uberiorem ad cautelam. Quarum tenor tenor talis est:

Nos Elizabeth dei gratia regina Vngarie, Polonie, Dalmacie etc. memorie commendantes tenore presentium significamus quibus expedit uniuersis quod nos ad humilem et instantem supplicationem fratris Damiani ordinis

14.10.1383.

30.05.1383.


86

sancti Francisci nostri deuoti capellani Georgio filio Radozlaui et Iohanni filio Lupi nobilibus de genere Tugomerich nepotibus eiusdem fratris Damiani eorumque heredibus atque successoribus quadam possessionem nostram Minor Horupliacii nuncupatam in tenutis castri Nouigrad uocati adiacentem cum omnibus suis utilitatibus et pertinetiis videlizet terris, pratis, nemoribus, siluis, aquis, aquarumque decursibus et aliis quocumque nomine uocitatis ad ipsam possessionem Minor Horupliacii nuncupatam pertinetibus sub ueris suis metis et antiquis quibus eadem possessio usque modo nomine regio et nostro habita extitit atque possessa in concambium possessionis predictorum nepotum dicti fratris Damiani Trenuaulane nuncupate in districtu de Lica existentis dedimus et contulimus immo ueluti noue donationis nostre titulo conferimus atque donamus uigore presentium mediante per eosdem et eorum heredes ac successores tenendam, possidendam perpetuo pariter et habendam, ac pro anima et corpore dandam atque alienandam. In cuius possessionis dominio eosdem nepotes dicti fratris Damiani et eorum heredes ac successores nostra et regia maiestas contra quoslibet molestare et impedire uolentes assumpserunt conseruare, manutenere, deffendere atque gubernare. Presentes autem dum nobis fuerint in specie reportate in forma nostri priuilegii redigi faciemus. Datum in Dyosgeur, sabato proximo post octauas festi corporis Christi, anno eiusdem millessimo trecentesimo octuagesimo tercio.

Nos igitur humilimis ipsius fratris Damiani supplicationibus nominibus quibus supra nostre per eum oblatis maiestati regia benignitate ex auditis et clementer admissis prefatas litteras ipsius pretacte matris nostre omni suspic-tionis uicio destitutas predictis suis nepotibus presentibus litteris nostris de uerbo ad uerbum inseri et transummi fecimus uberiorem ad cautelam. Datum Iadre feria quarta proxima post festum beati Demetrii martiris, anno domini millessimo trecentesimo octuagesimo tercio prenotato.

Quibus quidem litteris ut supra exemplatis presens exemplum cum suo originali auctentico predicto diligenter lectum et solemniter ascultauimus et examinauimus et quia utrumque de uerbo ad uerbum nullo addito uel dimi-nuto concordare inuenimus ideo presens exemplum in eius plenam fidem et perpetuam firmitatem nostro sigilo auctentico pendenti fecimus communiri. Datum Iadre in dicta ecclesia sancte Annastasie die nono mensis Iunii, anno ||fol. 3 ab incarnatione dominica millessimo trecentesimo octuagesimo nono,


87

indictione duodecima, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Vrbani diuina prouidentia pape sexti anno duodecimo.

(Signum notarii) Ego Articutius filius olim Dominici de Riuignano dioce-sis Aquilegensis publicus imperiali auctoritate notarius et iudex ordinarius et nunc iuratus notarius comunis Iadre ac a supradicto capitulo pro scriba as-sumptus in hac parte supradictum exemplum copiam et transumptum ad supradictarum reginalium litterarum originale auctenticum de mandato capi-tuli supradicti et ad rogatum Nicolai supradicti transcripsi, transumpsi, exemplaui et fideliter copiaui postremo cum dominis de dicto capitulo ad hoc deputatis una cum dicto originali examinatum diligentius ascultaui, et quia utrumque concordare inuenimus nullo addito uel diminuto quod sensum mutet uel uariet intellectum ideo me subscripssi mei signum et nomen consu-eta apponens ad maiorem fidem et testimonium premissorum.

3.

21. svibnja 1389.

Plemeniti muž Miklouš pok. Marka iz Bribira prodaje (kraljevskom) vitezu Gvidu pok. Vučine de Matafaris iz Zadra tri ždrijeba zemlje sa svim pripadno-stima u selu Putičina vas.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit vniuersis (quod) ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod (accedens ad) nobis existentibus conuocatis et insimul congregatis in cathedrali ecclesia sancte Annastasie de dicta ciuitate Iadre ubi nostra capitula congregantur more solito et nobile et sapiente milite domino Guidone filio quondam ser Volcine de Matafaris ciue pretacte ciuitatis Iadre ex

parte vna et nobile viro ser Micloussio quondam ser Marci de Briberio parte ex altera in nostri presencia existentibus constitutis et petentibus instantius <a nobis> nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uenditi-

Emptio pro domino Guidone de

Matafaris nobile ciue Iadre.

feci in auctoritate emptori


88

one infrasscripta ac emanare, sigili soliti capituli nostri iuxta solitum appensi-one munitas ad cautelam emptoris infrasscripti et eternam memoriam poste-rorum. Idem ser Micloussius per se suosque heredes et successores non per uim, metum, dolum, circumuentionem aliquam uel errorem sed sua sponte et ex certa sciencia iure proprio in perpetuum dedit, uendidit et tradidit supra-dicto domino Guidoni de Matafaris presenti et pro se et suis heredibus ac successoribus ementi et recipineti totas et integras tres suas sortes terrarum que eidem ser Micloussio uenditori ut ||fol. 3’ asseruit contingerunt in par-tem ita quod si plus fuerit totum id plus cedat in uenditione presenti sine aliqua precii additione, cum omnibus et singulis pratis, pascuis, siluis, nemori-bus, arboribus fructiferis et sterilibus, terris cultis et incultis, derris, montibus, vallibus, paludibus, aquis, aquarum decursibus, meatibus, uiis, semitis, uenati-onibus, aucupationibus <campis, vineis, domibus, sediminibus> et omnibus et singulis earum iuribus et pertinentiis positas in villa uocata Puticigna uas et in eius districtu et pertinentiis in pluribus et diuersis peciis atque clapis, quarum trium sortium terrarum cum aliter commode nequierint confinari hos asseruit esse confines: de trauersa est villa uocata Cerglenich partim et partim est villa uocata Velin; de siroco est villa uocata Daslena; de quirina est mare; de borea est villa uocata Cassich Glamoçane, uel si qui alii forent ueriores confines, ad habendum, tenendum, possidendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, permutandum, obligandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradictione et impedimento dicti uenditoris eiusque here-dum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singu-lis que infra suos ueros continetur confines (uel alios si qui forent), cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas et cum omnibus et singulis que dicte tres sortes terrarum habent super se, infra seu intra se in integrum, omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali, utili et directa tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex eis uel pro eis tribus sortibus terrarum uenditis aut ipsis tribus sortibus terrarum uenditis modo aliquo spectante uel pertinente, pro precio et nomine precii ducatorum trecentorum boni et puri auri et iusti ac legalis ponderis et in auro. Quod totum precium dictus uenditor fuit confessus et contentus ac recogno-uit expresse se habuisse et recepisse ac sibi integre datum, solutum, pondera-tum et numeratum fuisse a dicto emptore, renuncians expresse sibi non dati, non soluti, non ponderati et non numerati dicti totius precii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore emanationis presentium litterarum spei future numerationis, ponderationis et solutionis, excusationi doli mali condi-cioni sine causa in factum actioni et omni alii legum, iuris et statutorum auxilio. Quas tres sortes terrarum uenditas dictus uenditor se ipsius emptoris


89

nomine constituit possidere donec ipsarum trium sortium terrarum uendita-rum possessionem corporalem acceperit et tenutam, quam accipiendi auctori-tate propria et retinendi deinceps eidem emptori licentiam omnimodam contulit atque dedit, promitens per se suosque heredes et successores dicto emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de predictis tribus sortibus terrarum uenditis uel earum aliqua seu parte litem uel questionem seu controuersiam aliquam ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus ullo tempore non infere nec inferenti conscentire sed ipsas tres sortes terrarum uenditas tam in proprietate quam in ||fol. 4 possessione ipsi emptori et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime deffendere, disbrigare et excalumpniare. Et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto, sub pena quarti ualoris dictarum trium sortium terrarum uenditarum, habita ratione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitu-lis stipulata et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et im-mobilium presentium et futurorum, qua pena soluta uel non uoluerunt partes ipse predicta omnia et singula obtinere perpetuam roboris firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum perpetuam firmitatem ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in formam priuilegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli fieri et scribi mandauimus <manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti> ac sigili soliti (pendentis) eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in dicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incar-natione millessimo trecentesimo octuagesimo nono, indictione duodecima, die vigesimo primo mensis maii, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Vrbani diuina prouidentia pape sexti anno duodecimo.

(Kasnija nota) Cum per nos capitulum supradictum ad petitionem dicti domini Guidonis dicentis se dictas litteras perdidisse nec eas rehabere posse et petentis reffici, delato eidem per nos sacramento super altari super predictis per eum expositis et iurato uerum esse easdem literas reffici <ex nota de uerbo ad uerbum nullo addito uel diminuto quod sensum mutet uel uariet intellectum > iussimus et dicti nostri capituli sigili soliti appensione muniri. Datum et actum in dicta ecclesia sancte Annastasie, anno ab incarnatione dominica millessimo quadringentesimo secundo, indictione decima, die se-


90

cundo mensis Iulii, tempore pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni.


91

4.

?

Jakov, ljekarnik, pok. Stjepana Kumitića iz Nina, stanovnik Zadra, prodaje ser Bartolu pok. ser Martina de Milano, stanovniku Zadra, tri ždrijeba zemlje sa svim pripadnostima u selu Gladuša u Ninskoj biskupiji.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuer-sis ac ad vniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis existentibus conuocatis et congre-gatis insimul in catedrali ecclesia sancte Annastasie de dicta ciuitate Iadre ubi nostra capitula congregantur more solito, et nobilibus viris ser Bartolo con-dam ser Martini de Milano ciue Iadre ex parte vna et Iacobo speciario condam Stephani Cumitich ciue None habitatore dicte ciuitatis Iadre parte ex altera in nostri presentia existentibus constitutis et petentibus instantius a nobis nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uenditione infrasscripta ac emanare sigili soliti capituli nostri iuxta solitum appensione munitas ad cautelam emptoris infrasscripti et eternam memoriam posterorum. Idem Iacobus Cumitich ciuis None et habitator dicte ciuitatis Iadre per se suosque heredes et successores non per uim, metum, dolum, circumuentio-nem aliquam uel errorem sed sua sponte et ex certa scientia iure proprio in perpetuum dedit, uendidit et tradidit supradicto ser Bartolo de Milano nobili ciui Iadre presenti et pro se et suis heredibus et successoribus ementi et recipienti omnes et singulas suas terras tam uineatas quam aratorias, quam etiam pratiuas et busciuas quas hactenus possedit super quibus villani tres residere ||fol. 4’ solebant, quas esse asseruit sortes tres uel circa ad gognalia trigintaduo pro singula sorte uel circa, ita quod si plus uel minus esse reper-tum fuerit totum cedat in presenti uenditione sine additione pretii uel dimi-nutione, saluis tamen et reseruatis iurubus hominum et personarum habenti-um capita uitium super dictis terris, cum omnibus et singulis pratis, pascuis, siluis, nemoribus, herbaticis, arboribus fructiferis et sterilibus, campis, uineis, domibus, sediminibus, derris, montibus, vallibus, paludibus, aquis, aquarum decursibus, uiis, semitis, uenationibus, aucupationibus, terris cultis et incultis et omnibus et singulis earum iuribus et pertinentiis. Que tres sortes terrarum uel circa sunt in quatuor peciis seu clapis quarum tres sunt laboratorie et

Emptio pro ser Bartolo condam ser Martini de Milano nobile ciue Iadre.


92

quarta est busciua et sunt posite in villa Gladusse diocesis Nonensis et eius ville districtu et pertinenciis.....

(Ovdje se isprava prekida, jer ju je pisac ostavio nedovršenom; vidi, međutim, ovdje uvodnu raspravu gdje se donosi skraćeni oblik istog ovog dokumenta iz drugoga registra istog bilježnika.)

5.

4. studenoga 1389.

Bratko pok. Vukote od roda Lapčana, stanovnik zadarskoga predgrađa, pro-

daje svećeniku Andriji pok. Mizećana, na službi u zadarskoj katedrali, dva gonjaja zemlje s dvornim mjestom i dvorom u selu Dubčani u lučkome kneštvu.

||fol. 5 Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis existentibus conuocatis et insimul congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de dicta ciuitate Iadre ubi nostra congregantur capitula more solito, et presbitero Andrea condam Messeçani officiante in eadem ecclesia sancte Annastasie de Iadrensi ciuitate prefata ex parte una et Bratco condam Volcoti de genere Lapçanin habitante in zardinis prefate ciuitatis Iadre parte ex altera in nostri existentibus presentia constitutis et petentibus instantius a nobis nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uenditione infrasscripta ac emanare sigili nostri capituli soliti iuxta solitum appensione munitas ad cautelam emptoris infra-sscripti et eternam memoriam posterorum. Idem Bratcus per se suosque heredes et successores non per uim, dolum, metum, circumuentionem aliquam uel errorem sed sponte et ex certa sciencia iure proprio in perpetuum dedit, uendidit et tradidit presbitero Andree condam Messeçani supradicto presenti et pro se et suis heredibus et successoribus ementi et recipienti gognalia duo uel circa etiam plus uel minus prout esse repertum fuerit ita quod ex pacto totum cedat in uenditione presenti sine additione pretii uel diminutione ad mensuram sclauicam sue terre terre (!) laboratorie cum curte, sedimine, arboribus fructiferis et sterilibus et omnibus et singulis aliis iuribus et perti-

Emptio pro presbitero Andrea

condam Messeçani de Iadra.

Nota: quod dominus papa Vrbanus

sextus mortuus fuit Rome die XV mensis

Octubris MCCCLXXXVIIII, in

quo millessimo etc. die secunda mensis Nouembris creatus fuit papa Bonifatius

nonus.


93

nentiis, posita in Luca in villa uocata Dubçane et in eius districtu infra hos confines ut dixerit: de trauersa est nemus; de austro est terra Subichiorum de Briberio; de quirina est terra Micaelis Micagleuich de Nona; de borea est terra Vladiche de Quirino, uel si qui alii forent ueriores confines, ad habendum, tenendum, possidendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, per-mutandum, obligandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredi-bus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradicti-one et impedimento dicti uenditoris eiusque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singulis que infra predictos continentur confines uel alios si qui forent, cum accessibus et egressibus suis usque in uiam publlicam, et cum omnibus et singulis que dicta duo gognalia terre uendita habent supra se, infra seu intra se in integrum, omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali, utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex eis uel pro eis duobus gognais terre uenditis aut ipsis duobus gognais terre uenditis modo aliquo spectante uel pertinente, pro pretio et nomine pretii librarum quinqueginta soldorum paruorum. Quod totum pretium dictus uenditor fuit confessus et contentus ac recognouit expresse se habuisse et recepisse ac sibi integre datum, solutum et numeratum fuisse a dicto emptore, renuncians excusationi sibi non dati, non soluti et non numerati dicti totius precii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore huius contractus spei future numerationis et solutionis, excusationi doli mali condicioni sine causa in factum actioni, et omni alii legum, iuris et staturom auxilio. Que duo gognaia terre uendita dictus uenditor se ipsius emptoris nomine constituit possidere donec ipsorum duorum gognalium terre uenditarum possessionem corporalem acceperit et tenutam, quam accepiendi auctoritate propria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contulit atque dedit, promitens per se suosque heredes et successores dicto emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de dictis rebus uenditis uel aliqua eorum parte litem uel questionem seu controuersiam aliquam ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus ullo tempore non infere nec inferenti consentire sed ipsas res uenditas tam in proprietate quam in possessione ipsi emptori et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate le-gitime deffendere, disbrigare et excalumpniare, et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo ||fol. 6 firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto sub pena quarti ualoris dictarum rerum uenditarum, habita ratione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitulis stipulata et reffectione dam-norum omnium et expensarum litis et extra ac interesse, et obligatione sui et


94

omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futuro-rum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse predicta omnia et singula et infrasscripta perpetuam obtinere roboris firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum perpetuam firmitatem ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in formam priuilegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli fieri et scribi mandauimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hec specialiter assumpti ac sigili soliti pendentis eiusdem nostri capituli appensi-one muniri. Datum et actum Iadre in dicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecenti-simo octuagesimo nono, indictione terciadecima, die quarto mensis noume-bris, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini (Vrba-ni diuina prouidentia pape sexti anno duodecimo - Innocentii) Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno primo.

6.

18. siječnja 1390.

Petar pok. Ivana Sapčića, od roda Mogorovića iz Mogorove dubrave, prodaje

svećeniku Andriji pok. Mizećana, prioru crkve i ubožnice Sv. Martina u Zadru, svoju kuću s pola dvora i podvornice te obradivu zemlju, ukupne površine osam gonjaja hrvatske mjere, sa svim pripadnostima u selu Mogorova dubrava.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuer-sis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis existentibus conuocatis et insimul congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de dicta ciuitate Iadre ubi nostra congregantur capitula more solito, et presbitero Andrea condam Messeçani priore ecclesie et hospitalis sancti Martini de prope Iadram ex parte una et Petro quondam Iuani Sapchich de Mogoroua dobroua de genere Mogo-rouich ex altera in nostri existentibus presentia constitutis et petentibus instantius a nobis nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uenditione infrasscripta ac emanare sigili nostri capituli soliti iuxta solitum


condam Messeçani de Iadra.

MCCCLXXXX, indictione XIIIIa, die

XXIIIIto mensis Februarii. Cassus

fuit presens priuilegium de

mandato partium, presentibus

presbitero Teodoro de Scutaro et

Dominico condam Mutine de Chissino

testibus.


95

appensione munitas ad cautelam emptoris infrasscripti et eternam memoriam posterorum. Idem Petrus per se suosque heredes et successores non per uim, dolum, metum, circumuentionem aliquam uel errorem sed sponte et ex certa sciencia iure proprio in perpetuum dedit, uendidit et tradidit dicto presbitero Andree presenti et pro se et suis heredibus et successoribus ementi et recipi-enti domum sue solite habitationis videlizet ipsius uenditoris cum medietate sirocali curtis et poduornicie positas in dicta villa Mogoroua dobroua et tantum sue bone terre laboratorie posite in districtu dicte ville Mogoroue dobroue in loco uocato Obadischie quod ascendat in totum ad numerum gognalium octo ad mensuram Croatorum, cum omnibus et singulis pratis, pascuis, siluis, nemoribus, herbaticis, arboribus fructiferis et sterilibus, campis, sediminibus, montibus, vallibus, paludibus, aquis, aquarum decursibus, uiis, semitis, uenationibus, aucupationibus, terris cultis et incultis et omnibus et singulis aliis ipsarum domus, curtis, poduornicie et terre iuribus et pertinenci-is, cuius domus et medietatis curtis et poduornicie hos dixit esse confines: de siroco et trauersa possidet Gregorius condam Stephani Mogorouich habitator Iadre; de quirina est silua cum pasculis; de borea est altera medietas curtis et poduornicie dicti uenditoris; ||fol. 6’ dicte uero terre uendite hos dixit esse confines: de siroco possidet Stanislauus quondam Iursse de Mogoroua dobro-ua; de quirina sunt silua et pascula dicte ville; de borea possidet ser Antonius de Grisogonis nobilis ciuis Iadre; de trauersa possidet dictus uenditor cum suis fratribus pro indiuiso, uel si qui alii (forent) dictarum rerum forent ueriores confines, ad habendum, tenendum, possidendum, dandum, uenden-dum, donandum, locandum, permutandum, obligandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradictione et impedimento dicti uenditoris eiusque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omni-bus et singulis que infra predictos continetur confines uel alios si qui forent, cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas, et cum omnibus et singulis que dicte res uendite habent super se, infra seu intra se in integrum omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali, utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex eis uel pro eis rebus uenditis aut ipsis rebus uenditis modo aliquo spectante uel pertinente, pro pretio et nomine pretii librarum sexaginta soldorum paruo-rum. Quod totum precium dictus uenditor fuit confessus et contentus et recognouit expresse se habuisse et recpisse ac sibi integre datum, solutum et numeratum fuisse a dicto emptore, renuntians excusationi sibi non dati, non soluti et non numerati dicti totius precii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore huius contractus spei future numerationis et solutionis, ex-cusatione doli, mali condicioni sine causa in factum actioni, et omni alii legum,


96

iuris et statutorum auxilio. Quas res uenditas dictus uenditor se ipsius empto-ris nomine constituit possidere donec ipsarum rerum uenditarum possessio-nem corporalem acceperit et tenutam, quam accipiendi auctoritate propria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contulit atque dedit, promittens per se suosque heredes et successores dicto emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de dictis rebus uenditis uel aliqua ipsarum parte litem uel questionem seu controuersiam aliquam ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus ullo tempore non infere nec inferenti consentire, sed ipsas res uenditas et earum quamlibet tam in proprietate quam in possessione ipsi emp-tori et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni persona, collegio et uniuersitate legiptime deffendere, disbrigare et excalumpniare. Et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta et infrasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto, sub pena quarti ualoris dictarum rerum uenditarum, habita ratione melioratio-nis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitulis stipulata et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium pre-sentium et futurum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse predicta et infrasscripta omnia et singula obtinere perpetuam roboris firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum perpetuam firmitatem ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuilegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti pendentis eiusdem nostri capi-tuli appensione muniri. Datum et actum Iadre in dicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione milles-simo trecentisimo octuagesimo nono, indictione terciadecima, die decimooc-tauo mensis Ianuarii, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini (Innocentii) Bonifacii diuina prouidentia pape noni anno primo.

(Cijeli je dokument naknadno prekrižen, sukladno sadržaju rubne bilješke.)


97

7.

10. veljače 1390.

Ser Nikola pok. ser Prodana, ninski plemić, prodaje svećeniku Mihovilu, žu-pniku crkve Sv. Mihovila u Zadru, pet gonjaja svoje zemlje u selu Ušćipak.

||fol. 7 Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis existentibus conuocatis et insimul congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et venerabili viro domino presbitero Micaele plebano ecclesie sancti Micaelis de Iadra ex parte una et ser Nicolao condam ser Pro-dani nobili ciue None parte ex altera in nostri existentibus presentia consti-tutis et petentibus instantius a nobis nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uenditione infrasscripta ac emenare soliti sigili nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam emptoris infrasscripti et eternam memoriam posterorum. Idem ser Nicolaus per se suosque heredes et successores non per uim, metum, dolum, circumuentionem aliquam uel errorem sed sponte et ex certa scientia iure proprio in perpetuum dedit, uendidit et tradidit dicto presbitero Micaeli pro se et suis heredibus ac succes-soribus ementi et recipienti gognalia quinque uel circa sue terre aratorie alias per eum pignorate pro libris viginti paruorum ser Martinussio et ser Simoni fratribus et filiis olim ser Georgii de Bicina, quam terram dictus ser Martinus-sius pro se et uice ac nomine heredum et filiorum dicti condam ser Simonis fratris sui pro quibus promisit de rati habitatione dedit et restituit ut ipse ser Martinussius asseruit ipsi ser Nicolao uenditori pro eo quod confessus fuit sibi dictis nominibus de dictis libris viginti paruorum fuisse a dicto uenditore integre et plenius persolutum, cum omnibus et singulis pratis, pascuis, siluis, nemoribus, herbaticis, arboribus fructiferis et sterilibus, campis, sediminibus, montibus, vallibus, paludibus, aquis, aquarum decursibus, uiis, semitis, uenati-onibus, aucupationibus, <piscationibus> terris cultis et incultis et omnibus et singulis ipsorum quinque gognalium terre aratorie uel circa uenditorum iuribus et pertinentiis, que quinqua gognalia uel circa terre aratorie uendita sunt posita in villa Vschipachi et eius districtu in duabus peciis atque clapis, vnius quorum claporum hos dixit esse confines: de borea possidet ecclesia

Emptio pro venerabili domino presbitero Micaele plebano ecclesie sancti Micaelis de Iadra.

emptio

feci in auctoritate emptoris


98

sancti Micaelis de Iadra; de trauersa possidet ser Damianus condam ser Biualdi de Nassis nobilis ciuis Iadre; de siroco possidet supradictus ser Martinussius; de quirina sunt nemus et pascua dicte ville Vschipachi. Secundi uero clapi hos dixit esse confines: de borea possidet ser Maurus de Grisogonis nobilis ciuis Iadre pro domina Catarina eius uxore; de trauersa est uia publica; de siroco possidet supradictus ser Damianus de Nassis; de quirina sunt pascua dicte ville Vschipachi, vel si qui alii forent ueriores confines, ad habendum, tenendum, possidendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, permutandum, obligandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et succes-soribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradictione et impedi-mento dicti uenditoris eiusque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singulis que intfra predictos continentur confines uel alios si qui forent, cum accessibus et egressibus suis usque in uiam publicam, et cum omnibus et singulis que dicte res uendite habent super se, infra seu intra se in integrum omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali, utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, hono-re, comodo et utilitate sibi ex eis uel pro eis rebus uenditis aut ipsis rebus uenditis modo aliquo spectante uel pertinete, pro precio et nomine precii librarum triginta soldorum paruorum. Quod totum pretium dictus uenditor fuit confessus et contentus ac recognouit expresse se habuisse et recpisse ac sibi integre datum, solutum et numeratum fuisse a dicto emptore, renuntians excusationi sibi non dati, non soluti et non numerati dicti totius pretii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore huius contractus spei future numerationis et solutionis, excusationi doli, mali condicioni sine causa in factum actioni, et omni alii legum, iuris et statutorum auxilio. Quas res uen-ditas dictus uenditor se ipsius emptoris nomine constituit possidere donec ipsarum rerum uenditarum possessionem corporalem ||fol. 7’ acceperit et tenutam, quam accipiendi auctoritate propria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contulit atque dedit promitens per se suosque heredes et succes-sores dicto emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de predictis rebus uenditis uel earum aliqua seu parte litem uel questionem seu controuersiam aliquam ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus ullo tempore non infere nec inferenti conscentire sed ipsas res uenditas et earum quamlibet tam in proprietate quam in possessione ipsi emptori et eius heredi-bus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legiptime deffendere, disbrigare et excalumpniare, et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseuare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto, sub pena quarti ualoris dictarum rerum uenditarum habita ratione meliorationis que pro tempore plus fuerit in


99

singulis harum litterarum capitulis stipulata et reffectione damnorum omnium et expensis litis et extra ac interesse et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse predicta et infrasscripta omnia et singula obtinere perpetuam roboris firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum perpetuam firmitatem ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuilegii redactam iuxta morem et consuetu-dinem dicti nostri capituli fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti pendentis eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in dicta catedrali ecclesie sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentesimo octuagesimo nono, indictione terciadecima, die decimo mensis Februarii, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifacii diuina proui-dentia pape noni anno primo.

8.

8. ožujka 1390.

Plemeniti muž ser Jakov Stojšić od roda Virevića, daje u desetogodišnji zakup svoju zemlju u selu Jošani Veliki zadarskome trgovcu tekstilom, ser Šimunu pok. Macola.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuer-sis et ad uniuersorum notitiam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de Iadra ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur et nobili viro ser Iacobo Stoissich de genere Vireuich ex parte una et ser Simone drapario condam ser Maçoli draparii ciue Iadre parte ex altera in nostra existentibus presentia constitutis et petentibus instantius a nobis nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de locatione infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad caute-lam conductoris infrasscripti et memoriam posterorum. Idem ser Iacobus

Locatio pro ser Iacobo Stoissich de genere Vireuich et conductio pro ser Simone drapario condam Maçoli draparii ciue Iadre.

feci in auctoritate conductori


100

Stoissich per se suosque heredes et successores omnibus uia, modo, iure, usu et forma quibus melius sciuit et potuit concessit et locauit ad affictum ipsi ser Simoni drapario pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti et condu-centi ad utendum et fruendum pro infrasscripto affictu et redditu totam et in-tegram suam possessionem terre partim uineate, saluis tamen iuribus laborato-rum habentium capita uitium in et super dicta terra uineata, partim aratorie et partim pasculatorie cum omnibus et singulis eius iuribus et pertinentiis quam ipse ser Iacobus locator ad presens possidet positam in villa Ielsane magne et in eius districtu et pertinentiis in pluribus et diuersis clapis, cuius totius ville Ielsane magne cum ipsa possessio locata aliter confinari nequeat hos ipse locator asseruit esse confines: de siroco est villa Ielsane parue; de trauersa est villa uocata Lemesseuo crascie; de quirina est villa uocata Goricia; de borea est villa uocata Tercici, vel si qui alii forent ueriores confines, vsque ad decem annos proxime uenturos computandos pro tempore quo ipse conductor dictam possessionem locatam expeditam et liberam possidebit et sine molestia quacumque et non ultra nec ante, promittens per se suosque heredes et succe-ssores solempni stipulatione sine aliqua excusatione iuris uel facti dicto ser Simoni conductori pro se et suis heredibus et successoribus stipulanti predic-tam concessionem et locationem firmam, ratam et gratam habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, ||fol. 8 dicere uel uenire sed ipsam possessionem locatam ipsi conductori et eius heredibus ac successori-bus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legiptime de-ffendere, disbrigare et excalumpniare et nullam dationem, obligacionem uel contractum in ipsa possessione uel eius occassione facere cuius pretextu dicta concessio infringatur uel quominus ipse conductor per se suosque heredes et successores et alium quemcumque uoluerit dicto toto tempore decem anno-rum ut predicitur conputandorum dicta possessione libera et expedita uti et frui ualeat et tenere. Et hoc ideo quia e conuerso dictus ser Simon conductor per se suosque heredes et successores promisit, conuenit et se obligauit ipsi ser Iacobo locatori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti dare et soluere eidem locatori <ad presens> nomine affictus dicte possessionis pro dicto toto tempore decem annorum pacifice ac libere et expedite sine molestia quacumque ut predicitur possidende libras ducentas soldorum paruorum, et in fine dicti termini dictam possessionem eidem locatori et eius heredibus et successoribus ipsam possessionem liberam et expeditam dimittere et relaxare. Que omnia et singula suprasscripta dicte partes promiserunt uicissim videlizet vna pars alteri et altera alteri ad inuicem solemnis stipulationibus hinc inde interuenientibus firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto sub pena quarti ad inuicem inter partes ipsas stipulata et


101

promissa soluenda a parte contrafaciente parti predicta seruanti et reffectione hinc inde damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse et obligatione hinc inde sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobili-um presentium et futurorum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse suprasscripta et infrasscripta omnia et singula obtinere roboris firmitatem. Quam quantitatem peccunie videlizet libras ducentas soldorum paruorum idem locator sponte et ex certa scientia non per errorem fuit confessus et contentus ac recognouit expresse se habuisse et recepisse ac sibi integre datas, solutas et numeratas fuisse a supradicto conductore pro integra et completa solutione totius affictus supradicti pro decem annis supradictis, renuncians ex-cusationis sibi non datarum non solutarum et non numeratarum dictarum librarum ducentarum soldorum paruorum a dicto conductore pro integra solutione totius affictus supradicti pro dictis decem annis, non habitarum et non receptarum tempore huius contractus spei future numerationis et soluti-onis, excusationis doli mali condicioni sine causa in factum actioni et omni alii legum, iuris et statutorum auxilio. In cuius rei testimonium et premissorum firmitatem ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuilegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti pendentis eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in dicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentisimo octuagesimo nono, indictione terciadecima, die octauo mensis Marcii, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno primo.

9.

13. ožujka 1390.

Plemeniti muž ser Stojša Stojšić od roda Virevića, zvani Banić, daje u deseto-godišnji zakup svoju zemlju u selu Jošani Veliki zadarskome plemiću ser Jakovu de Liubauaç.


102

Nos capitulum vinuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ad uniuersorum notitiam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de Iadra ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et nobile viro ser Stoissa Stoissich de genere Vireuich uocato Baniç ex parte una et ser Georgio condam ser Iacobi de Liubauaç nobile ciue Iadre parte ex altera in nostri existentibus presentia constitutis et petentibus instantius a nobis nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de locatione infrass-cripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam conductoris infrasscripti et memoriam posterorum. Idem ser Stoissa Stoissich per se suosque heredes et successores omnibus uia, modo, iure, usu et forma quibus melius sciuit et potuit concessit et locauit ad affic-tum ||fol. 8’ ipsi ser Georgio de Liubauaç pro se et suis heredibus et succe-ssoribus stipulanti et conducenti totam et integram suam possessionem cum omnibus eius iuribus et pertinentiis terre partim uineate, saluis tamen iuribus laboratorum habentium capita uitium in et super ipsa terra uineata, partim aratorie et partim pasculatorie, positam in villa Ielsane magne et in eius distri-ctu et pertinentiis infra suos confines in pluribus et diuersis peciis atque clapis, cuius totius ville Ielsane magne cum aliter ipsa possessio locata commode nequeat confinari ipse locator hoc asseruit esse confines: de siroco est villa Ielsane parue; de trauersa est villa uocata Lemesseuo crascie; de quirina est villa uocata Goricia; de borea est villa uocata Tercici, uel si qui alii forent ueriores confines, ad utendum et fruendum pro infrasscripto affictu et redditu usque ad decem annos proxime uenturos conputandos pro tempore quo ipse conductor dictam possessionem locatam expeditam et liberam et sine quacumque molestia possidebit et non ultra nec ante, promitens per se suosque heredes et successores solempni stipulatione sine aliqua excusacione iuris uel facti dicto ser Georgio conductori pro se et suis heredibus ac succe-ssoribus stipulanti predictam concessionem et locationem firmam, ratam et gratam habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire, sed ipsam possessionem locatam cum omnibus eius iuribus et pertinentiis supradictis ipsi conductori et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime deffendere, disbrigare et excalumpniare, et nullam dationem, obligacionem uel contractum in ipsa possessione uel eius occassione facere cuius pretextu dicta concessio infringatur uel quominus ipse conductor per se suosque heredes et successo-res et alium quemcumque uoluerit dicto toto tempore decem annorum ut predicitur conputandorum dicta tota possessione cum omnibus eius iuribus et pertinentiis libera et expedita uti et frui ualeat et tenere. Et hoc ideo quia

Locatio pro ser Stoissa Stoissich de

genere Vireuich dicto Baniç, et

conductio pro ser Georgio de

Liubauaç ciue Iadre.

feci in auctoritate conductori


103

econuerso dictus ser Georgius conductor per se suosque heredes et successo-res promisit, conuenit et se obligauit ipsi ser Stoisse locatori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti dare et soluere eidem locatori ad presens nomine affictus dicte possessionis eiusque omnium iurium et pertinentiarum pro dicto toto tempore decem annorum pacifice ac libere et expedite sine molestia quacumque ut predicitur possidende libras centum soldorum paruo-rum, et in fine dicti termini dictam possessionem cum omnibus eius iuribus et pertinentiis supradictis eidem locatori et eius heredibus ac successoribus liberam et expeditam dimittere et relaxare. Que omnia et singula suprasscripta dicte partes promiserunt uicissim videlizet una pars alteri et altera alteri adinuicem solemnis stipulationibus hinc inde interuenientibus firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto sub pena quarti adinuicem inter partes ipsas stipulata et promissa soluenda a parte contrafaciente parti predicta seruanti et reffectione hinc inde damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse, et obligatione hinc inde sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futuro-rum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse suprasscripta et infrasscripta omnia et singula obtinere roboris firmitatem. Quam quantitatem peccunie videlizet libras centum soldorum paruorum idem locator sponte et ex certa scientia non per errorem fuit confessus et contentus ac recognouit expresse se habuisse et recepisse ac sibi integre datas, solutas et numeratas fuisse a con-ductore supradicto pro integra et completa solutione totius affictus supradicti pro decem annis supradictis, renuncians excusacioni sibi non datarum, non solutarum et non numeratarum dictarum centum librarum soldorum paruo-rum a supradicto conductore pro integra et completa solutione dicti totius affictus pro dictis decem annis, non habitarum et receptarum tempore huius contractus spei future numerationis et solutionis, excusatione doli mali condi-cioni sine causa in factum actioni et omni alii legum, iuris et statutorum auxilio. In cuis rei testimonium et premissorum firmitatem ad petitionem et instantiam partium ipsarum et pro cautela ipsius conductoris hanc presentem paginam in forma priuillegii redactam et iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti pendentis eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in dicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentesimo octuagesimo nono, indictione terciadecima, die terciodecimo mensis Marcii, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno primo.


104

10.

20. ožujka 1390.

Kaptol registrira u obliku javne isprave prosvjed zakupnika kraljevske komore soli i tridesetine, novčara Petra pok. Ivana iz Firence, u njegovo ime podnesen po zadarskome plemiću ser Damjanu pok. ser Grizogona de Begna, šibenskim općinskim vlastima zbog uskraćivanja mogućnosti ubiranja kraljevskih prihoda.

||fol. 9’ Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis et ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis existentibus insimul congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de dicta ciuitate Iadre ubi more solito nostra capitula congregantur, accedens ad nostram presenciam vir nobilis ser Damianus condam ser Grisogoni de Begna ciuis eiusdem ciuitatis Iadre procurator et procuratorio nomine magistri Petri monetarii filii condam ser Iohannis de Florentia ciuis etiam dicte ciuitatis Iadre officialis (salis et trice-sime) camerarum regiarum salis et tricesime prouincie Dalmacie habens specialem mandatum ad hec et alia facienda vt legitur publico procurationis instrumento scripto manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano scribe dicti nostri capituli ad hec specialiter assumpti sub anno domini ab incarnati-one millessimo trecentesimo octuagesimo nono, indictione terciadecima, die vigesimoquarto mensis Februarii, a nobis uiso per totum, nobis exposiuit quod domini comes, iudices et consilium ciuitatis Sibenici ipsum magistrum Petrum officialem camerarum prefatarum introitibus, redditibus et obuentio-nibus camere salis et tricesime dicte ciuitatis Sibenici omnibus indebite et contra iuris debitum spoliauerunt a iam diu et spoliant ac priuant dietim et continuo in eorum usus proprios conuertentes, a nobis prouide petens dicto procuratorio nomine vnum hominem de nostro capitulo qui una cum ipso ser Damiano dicto procuratorio nomine uadat ad ciuitatem Sibenici predictam nec non uideat et audiat omnia et singula que per ipsum ser Damianum dicto procuratorio nomine ipsis dominis comiti, iudicibus et consilio dicte ciuitatis Sibenici dicentur, exponentur, requirentur et protestabuntur, ac quacumque omnia et singula per ipsos dominos comitem, iudices et consilium responde-buntur, nobis demum fideliter et legaliter ac sub sacramento debito relaturus, ac petens dicto procuratorio nomine a nobis instantius nostras priuilegiales

Protestatio pro magistro Petro

monetario condam ser Iohannis de

Florentia ciue Iadre contra comune et regimen Sibenici.

feci in auctoritatem dicto magistro Petro


105

testimoniales litteras confici mandari de omnibus et singulis supradictis ac emanare sigili soliti nostri prefati capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam ipsius magistri Petri et ad perpetuam memoriam posterorum. Nos itaque dicti ser Damiani quo supra nomine procuratorio petitioni et requisitioni utpote iustis benignius annuentes sibi dicto nomine nostrum hominem et pro homine nostri prefati capituli dedimus et concessimus vene-rabilem virum presbiterum Petrum officiantem in ecclesia sancte Marie pre-sbiterorum de dicta ciuitate Iadre et de nostro prefato capitulo existentem, presentem et acceptantem sibi delato de ueritate dicenda ad sancta dei euange-lia manu tactis scripturis per nos debito sacramento committentes et etiam imponentes ut quecumque omnia et singula fieri et dici uiderit et audiuerit a dicto ser Damiano dicto procuratorio nomine dictis dominis comiti, iudicibus et consilio dicte ciuitatis Sibenici et que per ipsos dominos comitem, iudices et consilium respondebuntur nobis fideliter reffere debeat et reportare. Ipse namque presbiter Petrus homo de nostro capitulo demum rediens a prefata ciuitate Sibenici in nostri constitutus presentia nobis suo retulit sacramento se una cum ipso ser Damiano quo supra procuratorio nomine fuisse in dicta ciuitate Sibenici et ad conspectum dictorum dominorum comitis, iudicum et consilii eiusdem ciuitatis Sibenici et ipsum ser Damianum quo supra procura-torio nomine ipsis dominis comiti, iudicibus et consilio in scriptis presentasse protestationem infrasscriptam et ipsos dominos comitem, iudices et consilium ipsi ser Damiano dicto nomine ad ipsam ||fol. 10 protestationem in scriptis respondisse et in scriptis suam responsionem presentasse, cuius quidem protestationis tenor per omnia sequitur in hec uerba:

Quoniam de iure est quod qui suis iuribus utitur nemini facit iniuriam vnde ego Damianus de Begna procurator et procuratorio nomine circumspecti uiri magistri Petri condam Iohannis de Florentia ciuis Iadre ad premissa et infrasscripta habens ad plenum mandatum vt patet quodam publico instrumento scripto sub millessimo trecentesimo octuagesimo nono, indictione terciadecima, die vigesimoquarto Februarii per Articutium maiorem cancellarium Iadre, constitutus coram dominis comite, iudicibus et consilio secreto ciuitatis Sibenici, in presentia similiter venerabilis viri domini presbiteri Petri ecclesie sancte Marie de Iadra hominis a capitulo Iadrensi missi ad hec specialiter deputati ad premissa audiendum et uidendum, nomine ip-sius magistri Petri vobis dominis comiti et iudicibus ac consilio uestro cum protesta-tione presento litteras excellentissimi domini domini nostri regis Sigismundi in quibus in effectu continetur ut dicto magistro Petro uel eius certo nuncio restituere cum effectu debeatis officium camere ciuitatis Sibenici secundum priuilegium diue memorie condam domini nostri regis Lodoici et de fraudibus factis ipsi uel suo procuratori iusticie faciatis complementum, quam litteram vobis et uestro comuni


106

cum protestatione in presentia dicti hominis capituli presentam die tercio mensis Marcii nomine ipsius magistri Petri et ut ipsius procurator humiliter uos et uestrum requirens comune ut ipsi littere uelitis obedire reseruans ius nomine supradicto de contrabannis factis qui salua reuerentia minime uoluistis obseruare certas uestras preponentes excusationes de quibus et pro quibus nomine supradicto protestor contra vos et contra uestrum comune in ducatis decem millibus camere regie applicandis et tantum plus uel minus quantum ipsi domino nostro regi Sigismundo excellentissimo super uos et bonis uestris et vestri comunis uidebitur exigere pro premissis et occasione premissorum. Item protestor nomine predicti magistri Petri contra uos et uestrum comunem de anno preterito in ducatis duobus millibus et quingentis in quibus ipse magister Petrus occassione uestri passus est et sic quolibet anno in dictis duobus millibus et quingentis ducatis vobis sic in uestra duritia perseuerantibus protestor nomine supradicto usque ad condignam et plena-riam satisfactionem omnium premissorum saluo michi omni iure nomine supradicto addendi, corigendi, declarandi, vnam et plures protestationes faciendi et formandi totiens quotiens expediens fuerit ad laudem ipsius magistri Petri et mei Damiani eius procuratoris et eorum sapientis.

Tenor uero responsionis facte per dictos dominos comitem, iudices et con-

silium per omnia talis est:

In Christi nomine. Amen. Nos Comulus de Petrachis de Spaleto comes Sibenici ac iudices ciuitatis eiusdem necnon totum consilium quindecim sapientum dicte ciuita-tis respondentes cuidam protestationi facte per ser Damianum de Begna condam Grisogoni de Begna nobilem ciuem Iadre tanquam procuratorem et procuratorio nomine circumspecti viri magistri Petri condam Iohannis de Florentia nunc ciuis et habitatoris Iadre officialis tricesimi et salis camerarum regiarum Dalmacie etc. vt de dicto suo procuratio constat vno publico documento scripto et publicato manu Articutii de Riuignano notarii iurati comunis Iadre sub millessimo trecentesimo octuagesimo nono, die vigesimoquarto Februarii, coram nobis per eundem procura-torem date et in scriptis producte etc., cuius quidem protestationis ||fol. 10’ tenor sic incipit: Quoniam de iure est quod qui suis iuribus utitur nemini facit iniuriam vnde ego Damianus de Begna procurator et procuratorio nomine circumspecti uiri magis-tri Petri condam Iohannis de Florentia ciuis Iadre ad premissa et infrasscripta habens ad plenum mandatum vt patet quodam publico instrumento etc., et finit: saluo michi omni iure nomine supradicto addendi, corigendi, declarandi vnam et plures prote-stationes faciendi et formandi totiens quotiens expediens fuerit ad laudem ipsius magistri Petri et mei Damiani eius procuratoris - nomine ipsius140 - et eorum sapien-tis. Sic dicimus declarantes intentionem nostram: Quod tricesimum siue officium

140 Ovih riječi nema u prvome prepisanom dokumentu.


107

camere serenissimi principis et domini nostri naturalis domini Sigismundi regis Vngarie, Dalmacie et Croacie etc. salis et tricesimi ciuitatis nostre Sibenici tanquam fidelissimi regii considerantes et aduertentes discrimina et pericula dicte ciuitatis regie que non est fortis a parte maris nec a parte terre firme que propter dictum deffectum citissime occurrere possent in preiudicium honoris dicti domini nostri regis et fidelium suorum ciuium dicte ciuitatis sue Sibenici statum totaliter in nobis et in comunem nostrum accepimus et recepimus fiducialiter tamen et sub firma semper spe quam gerimus et habemus erga deuotam benignitatem dicti domini nostri regis excellentissimi domini Sigismundi ad hoc ut dictam eius ciuitatem Sibenici fortificare ualeamus tam per mare quam per terram firmam quam fortem facere non ualemus de nostris propriis bonis propter fames, guerras et dessolationes nostras et totius prouincie Dalmacie et Croacie, et ut dictam eius ciuitatem et eius populum sub fida custodia tenere et manutenere possimus nomine dicti domini nostri regis contra eius inimicos et aduersarios cum clausula semper adiecta infrasscripta: quod si aliquando placuerit dicto domino nostro regi quod accepimus de dicto eius officio tricesimi et salis pro fortificatione dicte sue ciuitatis Sibenici per nos restituatur solutorus nos offerimus iuxta eius mentis uoluntatem, et quia que in hoc casu fecimus iusta fecisse et congrua putamus quia prout supra pro bono et utile ciuitatis dicti domini nostri regis et sui honoris ne fortasse aliquando nobis obici possit de pluri acceptione quantitatis peccunie dicti salis et tricesimi requirimus uos prefatum ser Damianum de Begna procuratorem dicti magistri Petri ut supra presentem et audientem cum expressa protestatione quod debeatis procuratorio nomine quo supra aut dictus magister Petrus mittere ad dictam ciuitatem Sibenici vnum uel plures offitiales qui uideant et scribant totam summam eius peccunie que accipietur de dicto offitio per dictum comunem Sibenici saluo semper nobis et comuni Sibenici antedicto huic nostre responsioni et protestationi ac requisitioni iure addendi, cori-gendi, declarandi et interpretandi vnam et plures, de nouo dandi responsiones et protestationes totiens quotiens expediens fuerit ad laudem et sensum dicti comunis Sibenici et eius sapientis. Hanc autem responsionem, requistionem et protestatio-nem fecimus ut supra nos comes, iudices et consilium quindecim sapientum dicte ciuitatis nomine et uice omnium et singulorum hominum, ciuium et personarum ac totius comunitatis Sibenici ut supra, requirentes uos dominum presbiterum Petrum ecclesie sancte Marie de Iadra tanquam missum a capitulo Iadre prout asseritis quatenus hanc nostram responsionem, requisitionem et protestationem una cum protestatione dicti ser Damiani procuratoris ut supra in scriptis per ||fol. 11 capitu-lum Iadre describere faciatis apud acta dicti capituli.

In cuius rei testimonium et premissorum omnium perpetuam notitiam et firmitatem ad petitionem et instantiam predictarum partium quibus supra nominibus hanc presentem paginam in forma priuilegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli fieri et scribi iussimus manu infra-sscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc speci-


108

aliter assumpti ac sigili soliti predictis eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in dicta ecclesia catedrali sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecenti-simo octuagesimo nono, indictione terciadecima, die vigesimo mensis Marcii, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini (Inocentii) Bonifacii diuina prouidentia pape noni anno primo.

11. 20. ožujka 1390. Svetoj pok. Stipka od roda Lapčana, stanovnik sela Tiklići, prodaje svećeniku

Andriji pok. Mizećana, prioru crkve i ubožnice Sv. Martina u Zadru, svoj ždrijeb zemlje (s dva gonjaja "staroga" vinograda) sa svim pripadnostima u selu Tiklići.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presencium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuer-sis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sacte Anastasie (!) de Iadra ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et presbitero Andrea condam Messeçani ciue Iadre nunc priore ecclesie et hospitalis sancti Martini de ante dictam ciuitatem Iadre ex parte una, et Zuetoio condam Stipchi de genere Lapçanin habitante in villa uocata Ticlichi parte ex altera in nostra existentibus presentia constitutis et petentibus instantius a nobis nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uenditione infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam emptoris infrasscripti et memoriam perpetuam posterorum. Idem Zuetoius per se suosque heredes et successores sponte et ex certa scientia non per errorem <iure proprio in perpetuum> dedit, uendidit et tradidit ipsi presbitero Andree pro se et suis heredibus ac successoribus ementi et recipienti totam et integram vnam suam sortem terre partim aratorie etiam partim uineate in qua sorte terre sunt gognalia duo terre uineate ueteris et antique <quam sortem terre uenditam esse dixit et conuenit gognalia trigintaduo> ad mensuram Croatorum, cum omnibus et singulis pratis, pascuis, siluis, nemoribus, herbaticis, arboribus fructiferis et sterilibus, campis, sediminibus, montibus, vallibus, paludibus, aquis, aquarum decursibus, uiis, semitis, uenationibus, aucupationibus, gaiis, terris cultis et incultis, et omnibus et singulis aliis ipsius sortis terre iuribus et pertinetiis, positam in dicta villa Ticlichi et in eius districtu et pertinentiis in


condam Messeçani ciue Iadre.


MCCCLXXXXVI, indictione IIIIta, die

XVI Augusti. Cassus fuit presens

priuilegium de mandato Gregorii condam Stephani

de genere Mogorouich et

Cressoli marinarii condam Alegreti

amborum habitatorum Iadre

comissariorum olim presbiteri Andree

Messeçanich institorum ab eo in

eius ultimo testamento et de

mandato supradicti uenditoris,

presentibus Iohanne merçario condam Vochxe et Nicolao

Arbussanich marangono ciuibus

Iadre testibus et aliorum.


109

pluribus et diuersis peciis atque clapis, cuius ville Ticlichi, cum aliter ipsa sors terre uendita comode nequeat confinari, ipse uenditor hos asseruit esse confi-nes: de siroco est villa uocata Bitcofcii; de quirina est villa uocata Chissino; de borea est villa uocata Mocle; de trauersa est nemus seu silua uocata Cucle berdo, uel si qui alii forent ueriores confines, ad habendum, tenendum, possi-dendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, permutandum, ob-ligandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et successo-ribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradictione et impedi-mento dicti uenditoris eiusque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singulis que infra ueros confines dicte sortis terre uendite continetur (uel alios si qui forent) cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas, et cum omnibus et singulis que dicta sors terre uendita habet super se, infra seu intra se in integrum omnique iure et actione usu seu requisitione reali et personali, utili et directa, tacita uel expressa serui-tute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex ea uel pro ea sorte ||fol. 11’ terre aut ipsi sorti terre modo aliquo spectante uel pertinente, pro precio et nomine precii librarum ducentarum soldorum paruorum. Quod totum precium dictus uenditor fuit confessus et contentus ac recognouit expresse se habuisse et recepisse ac sibi integre datum, solutum et numeratum fuisse a dicto emptore, renuncians excusationis sibi non dati, non soluti et non nume-rati dicti totius precii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore huius contractus spei future numerationis et solutionis, excusationi doli mali condi-cioni sine causa in factum actioni, et omni alii legum, iuris et statutorum auxi-lio. Quam sortem terre uenditam dictus uenditor se ipsius emptoris nomine constituit possidere donec ipsius sortis terre uendite possessionem corpora-lem acceperit et tenutam, quam accipiendi auctoritate propria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contulit atque dedit, promittens per se suosque heredes et successores dicto emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de dicta sorte terre uel aliqua eius parte litem, uel questionem, seu contoruersiam aliquam ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus ullo tempore non infere nec inferenti consentire sed ipsam sortem terre uenditam tam in proprietate quam in possessione ipsi emptori et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime deffendere, disbrigare et excalumpniare, et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto sub pena quarti ualoris dicte sortis terre uendite, habita ratione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitulis stipulata et reffecti-one damnum omnium et expensarum litis et extra ac interesse, et obligacione


110

sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse suprasscripta et infrasscripta omnia et singula obtinere perpetuam roboris firmitatem. In cuis rei testimonium et premissorum perpetuam firmitatem ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuilegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti pendentis eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in dicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentisimo octuagesimo nono, indictione terciadecima, die vigesimo mensis Marcii, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifacii diuina prouidentia pape noni anno primo.


12.

20. ožujka 1390. Vladoj Disojević Gradinić i Ratko pok. Ivana Gradinić, obojica od roda Mo-

gorovića i stanovnici sela Mogorova dubrava ostrovičkoga kotara, prodaju pet gonjaja svoje zemlje u selu Mogorova dubrava zadarskome trgovcu Matku pok. Netremacija od roda Mogorovića.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore

presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuer-sis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sacte Annastasie de Iadra ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et Matco merçario condam Netrematii de genere Mogorouich ciue et habitatore Iadre ex parte una et Vladoio Dissoieuich Gradinich et Ratcho condam Iuani Gradinich ambobus de dicto genere Mogo-rouich habitantibus in villa uocata Mogoroua dobroua districtus Ostrouice parte ex altera in nostri existentibus presentia constitutis et petentibus instan-tius a nobis nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uenditione infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam emptoris infrasscripti et memoriam perpetu-

Emptio pro Matco merçario condam

Netermacii de gene-re Mogorouich ciue

Iadre.



111

am futurorum. Dicti Vladoius et Ratcus et eorum uterque principaliter et in solidum sponte et ex certa scientia non per errorem per se ipsos eorumque heredes et successores iure proprio in perpetuum dederunt, uendiderunt et tradiderunt supradicto Matco Netermacii presenti et pro se et suis heredibus ac successoribus recipineti et ||fol. 12 ementi gognalia quinque eorum terre aratorie cum omnibus eorum iuribus et pertinentiis posita in dicta villa Mogo-roua dobroua et in eius districtu et pertinentiis in duobus clapis, vno videlizet posito ultra flumen videlizet ex parte sirocali eiusdem gognalium duorum, cuius clapi hos dixerunt esse confines: de siroco possidet ser Antonius de Grisogonis nobilis ciuis Iadre; de quirina possidet dictus emptor partim et partim Georgius Slauicich; de borea possidet dictus emptor partim et partim dictus Georgius Slauicich; de trauersa est potocus et prata comunia dicte ville; alterius uero clapi gognalium trium positi in loco uocato Dosca hos dixerunt esse confines: de siroco et borea possidet dictus emptor; de quirina possidet Gregorius condam Stephani Mogorouich habitator Iadre; de trauersa possidet Iuanus frater Nouaci Mogorouich, vel si qui alii dictorum quinque gognalium terre uenditorum forent ueriores confines, ad habendum, tenendum, possi-dendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, permutandum, obli-gandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et successori-bus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradictione et impedi-mento dictorum uenditorum eorumque heredum et succesorum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singulis que infra predictos continentur confines uel alios si qui forent, cum accessibus et egressibus suis usque in uiam publicam, et cum omnibus et singulis que dicte res uendite habent super se, infra seu intra se in integrum, omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali, utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex eis uel pro eis rebus uenditis aut ipsis rebus uenditis modo aliquo spectante uel pertinente pro precio et nomine precio (!) librarum trigintaduarum soldorum paruorum. Quod totum precium dicti uenditores et eorum uterque principaliter et in solidum fuerunt confessi et contenti ac recognouerunt expresse se habuisse et recepisse ac eis integre datum, solutum et numeratum fuisse a supradicto emptore, renunti-antes excusacioni eis non dati, non soluti et non numerati dicti totius precii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore huius contractus spei future numerationis et solutionis, benefficio nouarum constitutionum de pluribus reis debendis, excusacioni doli mali condiccioni sine causa in factum actioni, et omni alii legum iuris et statutorum auxilio. Quas res uenditas dicti uenditores se ipsius emptoris nomine possidere constituerunt donec ipsarum rerum uenditarum possessionem corporalem acceperit et tenutam, quam accipiendi auctoritate propria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contulerunt


112

promittentes per se eorumque heredes et successores et eorum uterque prin-cipaliter et in solidum eidem emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de dictis rebus uenditis uel aliqua earum litem uel questionem seu controuersiam quamcumque ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus ullo tempore non infere nec inferenti conscentire, sed ipsas res uenditas et quamlibet earum tam in proprietate quam in possessione et principaliter et in solidum ipsi emptori et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni homi-ne, persona, collegio et uniuersitate legitime deffendere, disbrigare et excalumpniare, et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere, et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto sub pena quarti ualoris dictarum rerum uenditarum et earum cuiuslibet, habita ratione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitulis stipulata et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse, et obligacione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum, et pena soluta uel non uoluerunt partes predicte suprasscripta et infrasscripta omnia et singula obtinere perpetuam roboris firmitatem. In cuis rei testimonium et premissorum perpetuam firmitatem ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuillegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli fieri et scribi iussimus manu in-frasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti pendentis eiusdem nostri capituli appensi-one muniri. Datum et actum Iadre in dicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecente-simo octuagesimo nono, indictione terciadecima, die vigesimo mensis Marcii, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifacii diuina prouidentia pape noni anno primo.

13.

27. ožujka 1390. Plemeniti muž ser Butko pok. ser Marka Vukčića iz Bribira, od roda Šubića,

uz privolu svoga sina Nikole, prodaje pet ždrijebova zemlje sa svim pripadnosti-ma u selu Kamenjane zadarskome plemiću ser Marinu pok. ser Mihovila de Ginano.


113

||fol. 12’ Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendan-tes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de Iadra ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et nobile viro ser Butco condam nobilis viri ser Marci Vochxich de Briberio de genere Subich ex parte una et ser Marino condam ser Micaelis de Ginano nobile ciue Iadre parte ex altera in nostri existentibus presentia constitutis ac petentibus instantius a nobis nostras priuilegiales literas confici mandari de uenditione infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad caute-lam emptoris infrasscripti et memoriam perpetuam posterorum. Idem ser Butcus pro se suosque heredes et successores sponte et ex certa scientia non per errorem cum expresso consensu, scitu, uerbo licentia et uoluntate ser Nicolai eius filii presentis, uolentis et conscentientis huic uenditioni et omni-bus et singulis infrasscriptis et ipsi ser Butco patri suo ad facienda omnia et singula infrasscripta dicto eius patre sibi licentiam exibente pro sui et sue familie substentatione ne presentialiter urgente uictualium penuria fame depereant iure proprio in perpetuum dedit, uendidit et tradidit ipsi ser Marino de Ginano presenti et pro se et suis heredibus ac successoribus recipienti et ementi totas et integras suas quinque sortes terrarum ad racionem gognalium trigintaduorum ad mensuram Croatorum pro singula sorte partim uineatarum, saluis tamen iuribus laboratorum habentium capita uitium in et super dictis terris uineatis, partim aratoriarum, partim pasculatoriarum et partim busciua-rum positas in villa uocata Camignane et in eius districtu et pertinentiis in pluribus et diuersis peciis atque clapis, cum omnibus et singulis pratis, siluis, nemoribus, herbaticis, pascuis, arboribus fructiferis et sterilibus, domibus, sediminibus, campis, montibus, uallibus, paludibus, aquis, aquarum decursi-bus, gaiis, uiis, semitis, uenationibus, aucupationibus, piscationibus, terris cultis et incultis et omnibus et singulis aliis ipsarum quinque sortium terrarum iuribus et pertinenciis, cuis ville Camignane cum ipse quinque sortes terrarum aliter nequeant confinari hos dixit esse confines: de borea est villa uocata Podberiane; de trauersa est villa uocata Radobudichii; de siroco est villa uocata Vschipacum; de quirina est villa uocata Tercici partim et partim est villa uocata Ielsana magna et partim est villa uocata Lemesseuo crascie, vel si qui alii forent ueriores confines, ad habendum, tenendum, possidendum, dandum, uenden-dum, donandum, locandum, permutandum, obligandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradictione et impedimento dicti uenditoris eiusque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omni-bus et singulis que infra dictarum quinque sortium terrarum ueros continentur

Emptio pro ser Marino condam ser Micaelis de Ginano nobile ciue Iadre.



114

confines (uel alios si qui forent), cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas, et cum omnibus et singulis que dicte quinque sortes terrarum uendite habent supra se, infra seu intra se, in integrum omnique iure et acti-one, usu seu requisitione reali et personali, utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex eis uel pro eis quinque sortibus terrarum uenditis aut ipsis quinque sortibus terrarum uendi-tis modo aliquo spectante uel pertinente <iuribus tamen dictorum laborato-rum habentium capita uitium supra dictis terris uineatis eorumque heredum et successorum semper saluis> pro precio et nomine precii ducatorum quadringentorum boni et puri auri et iusti ac legalis ponderis et in auro. Quod totum precium dictus uenditor fuit confessus et contentus ac recognouit expresse se habuisse et recepisse ac sibi integre datum, solutum, ponderatum et numeratum fuisse a dicto emptore, renuncias excusacioni sibi non dati, non soluti, non ponderati et non numerati dicti totius precii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore huius contractus spei future numerationis, ponderationis et solutionis et excusationi doli mali condicioni sine causa in factum actioni et omni alii legum iuris et statutorum auxilio. Quas quinque sortes terrarum uenditas dictus uenditor se ipsius emptoris nomine constituit possidere donec ipsarum quinque sortium terrarum uenditarum possessionem corporalem acceperit et tenutam, quam accipiendi auctoritate propria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contulit atque dedit promittens per se suosque heredes et successores dicto emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de dictis quinque sortibus terrarum uenditis uel earum aliqua seu parte litem uel questionem seu controuersiam aliquam ipsi emptori uel eius heredibus et succesoribus ullo tempore non infere nec infe-renti conscentire, sed ipsas quinque sortes terrarum uenditas et earum quam-libet tam in proprietate quam in possessione ipsi ||fol. 13 emptori et eius he-redibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuer-sitate legitime deffendere, disbrigare et excalumpniare, et predictam uenditio-nem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua racione uel causa de iure uel de facto, sub pena quarti ualoris dictarum quinque sortium terrarum uenditarum, habita racione melioracionis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitulis stipulata et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse et obligacione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium pre-sentium et futurorum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse supra-sscripta et infrasscripta omnia et singula nichilominus perpetuam obtinere roboris firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum perpetuam firmitatem ad petitionem et instanciam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuilegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti


115

nostri capituli pro cautela dicti emptoris fieri et scribi iussimus manu infra-sscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc spe-cialiter assumpti ac sigili soliti pendentis eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in dicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecente-simo nonagesimo, indictione terciadecima, die vigesimoseptimo mensis Marcii, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno primo.

14.

9. travnja 1390. Stojslav Cernić, Grubac Jadrijević, Marko Radčić i Vitko Ivanović, svi od roda

Tugomerića iz sela Radobudića, prodaju osam ždrijebova zemlje sa svim pripad-nostima u selu Radobudić zadarskome plemiću ser Tomi ser Ivana de Petriço.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore

presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in vnum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de Iadra ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et ser Toma filio ser Iohannis de Petriço nobile ciue Iadre ex parte una et Stoislauo Cernich et Grubaç Iadrieuich et Marco Radcich et Vitco Iuanouich omnibus de genere Tugomirich de villa uocata Radobudich parte ex altera in nostri existentibus presentia constitutis ac petentibus instantius a nobis nostras priuilegiales litteras confici mandari de uenditione infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam emptoris infrasscripti et memoriam perpetuam posterorum. Predicti Stoislauus, Grubaç, Marcus et Vitcus per se ipsos eorumque heredes et successores sponte et ex certa sciencia non per errorem iure proprio in perpetuum dederunt, uendiderunt et tradiderunt ser Tome de Petriço supradicto presenti et pro se et suis heredibus ac successoribus recipienti et ementi totas et integras eorum octo sortes terrarum partim aratoriarum partim uineatarum ad racionem gognalium trigintaduorum pro singula sorte ad mensuram Croatorum positas in dicta villa uocata Radobudich et in eius districtu et pertinentiis in pluribus et diuer-sis peciis atque clapis, cum omnibus et singulis pratis, pascuis, herbaticis,

Emptio pro ser Toma filio ser Iohannis de Petriço nobile ciue Iadre.


MCCCLXXXXI, indictione XVa, die XXVIIo mensis Februarii ab incarnatione. Cassa fuit presens scriptura de mandato emptoris et uenditorum videlizet Stoislaui, Marci, Vitchi hic scriptorum et Greogorii condam Grubaç quia dixerunt fuisse interruptam dictam uenditionem, presentibus domino presbitero Marino de Butadeis archidiacono Iadrensis et presbitero Becus litere sclauice habitatore Iadre testibus.


116

siluis, nemoribus, arboribus fructiferis et sterilibus, domibus, sediminibus, campis, montibus, uallibus, paludibus, aquis, aquarum decursibus, gaiis, uiis, semitis, uenationibus, aucupationibus, piscationibus, terris cultis et incultis et omnibus et singulis aliis ipsarum octo sortium terrarum uenditarum iuribus et pertinentiis, cuius ville Radobudich, cum ipse sortes octo terrarum uendite aliter nequeant commode confinari, dicti uenditores hos dixerunt esse confi-nes: de borea est villa uocata Veglane; de trauersa est villa uocata Ternouo; de siroco est dicta villa uocata Ternouo; de quirina est villa uocata Camignane, uel si qui alii forent ueriores confines, ad habendum, tenendum, possidendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, permutandum, obligandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum ||fol. 13’ sine contradictione et impe-dimento dictorum uenditorum et eorum cuiuslibet eorumque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singulis que infra predictorum octo sortium terrarum uenditarum ueros continentur confines (uel alios si qui forent), cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas, et cum omnibus et singulis que dicte octo sortes terrarum uen-dite habent super se, infra seu intra se in integrum, omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali, utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex eis uel pro eis sorti-bus octo terrarum uenditis aut ipsis octo sortibus terrarum uenditis modo aliquo spectante uel pertinente, pro precio et nomine precii librarum trecenta-rum soldorum paruorum pro qualibet sorte, quod totum precium capit in summa libras duo millia quadringentas soldorum paruorum. Quod totum precium dicti uenditores fuerunt confessi et contenti ac recognouerunt expresse se habuisse et recepisse ac eis integre datum, solutum et numeratum fuisse a dicto emptore, renunciantes excusacioni eis non dati, non soluti et non numerati dicti totius precii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore huius contractus, spei future numerationis et solutionis, excusacioni doli mali condicioni sine causa in factum actioni et omni alii legum iuris et statutorum auxilio. Quas octo sortes terrarum uenditas dicti uenditores se ipsius emptoris nomine possidere constituerunt donec ipsarum octo sortium terrarum uenditarum possessionem corporalem acceperit et tenutam, quam accipiendi auctoritate propria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contulerunt, promitentes per se eorumque heredes et successores ipsi emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de dictis octo sortibus terrarum uenditis uel earum aliqua seu parte litem uel questionem seu contro-uersiam aliquam ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus ullo tempore non infere nec inferenti conscentire, sed ipsas octo sortes terrarum uenditas et earum quamlibet tam in proprietate quam in possessione ipsi emptori et eius


117

heredibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime deffendere, disbrigare et excalumpniare, et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma rata et grata habere et tenere, obseuare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua racione uel causa de iure uel de facto, sub pena quarti ualoris dictarum octo sortium terrarum uenditarum, habita racione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitu-lis stipulata et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse et obligacione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immo-bilium presentium et futurorum, et pena soluta uel non voluerunt partes ipse omnia et singula suprasscripta et infrasscripta nichilominus obtinere perpetu-am roboris firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum perpetuam firmitatem ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuilegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela supradicti emptoris fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti pendentis eiusdem nostri capituli appensi-one muniri. Datum et actum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione mille-ssimo trecentesimo nonagesimo, indictione terciadecima, die nono mensis Aprilis, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno primo.

(Sukladno sadržaju rubne bilješke, cijeli je dokument prekrižen.)

15.

12. travnja 1390.

Georgij pok. Radoslava, zvani Juraj od roda Tugomerića i Ruža, udovica Ivana Vukovića Slavinića od roda Tugomerića, oboje iz sela Koruplje, prodaju uz obostranu suglasnost jedan podijeljeni ždrijeb s četiri podvornice i svim pripa-dnostima u selu Koruplje zadarskome podstrigaču sukna Nikoli pok. Petra iz Feltra.


118

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuer-sis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de Iadra ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et Georgio dicto Iurai condam Radoslaui de Coruple de genere Tugomirich et Rusa relicta condam Iuani Volcouich Slaui-nich de dicto genere Tugomirich de dicta villa Coruple ex parte ||fol. 14 una et Nicolao cimatore condam Petri de Feltro ciue et habitatore Iadre parte ex altera in nostri existentibus presentia constitutis et petentibus instantius a no-bis nostras priuilegiales litteras confici mandari de uenditione infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad caute-lam emptoris infrasscripti et memoriam perpetuam posterorum. Ipsi Georgius et Rusa cum expressu conssensu, scitu, uerbo, licentia et uoluntate dicti Georgii uenditoris presentis, uolentis et conscentientis eidem Ruse ad facien-da omnia et singula infrasscripta et pro ea Rusa uenditrice se plegium et excalumpniatorem et deffensorem ac principalem constituentis ac se principa-liter et insolidum obligantis infrasscripto emptori <de et pro omnibus et sin-gulis in presentibus literis expressatis> per se ipsos eorumque heredes et successores sponte et ex certa scientia non per errorem iure proprio in perpe-tuum ex ingenti penuria et fame ac pro uictu, uestitu et substentatione filio-rum ipsius condam Iuani et dicte Ruse ne fame pereant, dederunt, uendide-runt et tradiderunt ipsi Nicolao cimatori presenti et pro se et suis heredibus ac successoribus recipienti et ementi totam et integram vnam eorum sortem terre aratorie cum quatuor poduorniciis, videlizet ipse Georgius mediam sortem terre cum duabus poduorniciis cum conssensu etiam dicte Ruse et ipsa Rusa alteram mediam sortem terre cum duabus aliis poduorniciis existentem inter ipsos uenditores pro (in)diuiso positam in dicta villa Coruple et in eius distri-ctu et pertinentiis in quatuor peciis atque clapis, cum omnibus et singulis pratis, pascuis, herbaticis, siluis, nemoribus, arboribus fructiferis et sterilibus, domibus, sediminibus, campis, poduorniciis, montibus, uallibus, paludibus, aquis, aquarum decursibus, uiis, semitis, gaiis, uenationibus, aucupationibus, piscationibus, terris cultis et incultis et omnibus aliis ipsius sortis terre iuribus et pertinentiis; vnius quorum claporum ipsi uenditores hos dixerunt esse confines: de siroco possidet dictus Georgius uenditor, de borea possidet dicta Rusa uenditrix, de trauersa et quirina sunt nemora; secundi uero clapi hos dixerunt esse confines: de siroco possidet dictus Georgius uenditor, de borea possidet presbiter Radomirus, de trauersa et quirina sunt nemora; tercii clapi hos dixerunt esse confines: de siroco possidet dictus Georgius uenditor, de borea possidet dictus presbiter Radomirus, de trauersa et quirina sunt nemora;

Emptio pro Nicolao cimatore condam

Petri de Feltro ciue et habitatore Iadre.



119

quarti uero et ultimi clapi hos dixerunt esse confines: de siroco possidet dictus Georgius uenditor, de borea possidet dictus presbiter Radomirus, de trauersa et quirina sunt nemora, uel si qui alii forent ueriores confines, ad habendum, tenendum, possidendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, per-mutandum, obligandum, alienandum et quicquid ispi emptori eiusque heredi-bus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradicti-one et impedimento dictorum uenditorum eorumque heredum et successo-rum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singulis que infra predictos continentur confines uel alios si qui forent, cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas, et cum omnibus et singulis que dicta sors terre uendita habet super se, infra seu intra se in integrum omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali, utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi et ex ea uel pro ea sorte terre uendita, aut ipsi sorti terre uendite iure aliquo spectante uel pertinente, pro precio et nomine precii librarum ducentarum octo soldorum paruorum. Quod totum precium dicti Georgius et Rusa uenditores pro rata et medietate inter eos fuerunt confessi et contenti ac recognouerunt expresse se habuisse et recepisse ac eis integre pro rata datum, solutum et numeratum fuisse a dicto emptore, renunciantes excusacioni eis non dati, non soluti et non numerati dicti totius precii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore huius contractus spei future numerationis et solutionis, benfficio nouarum constitutionum de pluribus reis debendis, excusacioni doli mali condicioni sine causa in factum actioni et omni alii iuris, legum et statutorum auxilio. Dicta uero Rusa uenditrix <certificata de suis iuribus quid et que sint quod dicant et operentur> ultra predicta renunciauit benefficio iuris ypotecarum et omni auxilo muliebri, et ipse Georgius uenditor etiam ultra predicta renunciauit benefficio noue et ueteris constitutionis de fideiussoribus et omni alii suo iuri. Quam sortem terre uenditam dicti uenditores se ipsius emptoris nomine possidere constituerunt donec ipsius sortis terre uendite ||fol. 14’ possessionem corporalem acceperit et tenutam, quam accipiendi auctoritate propria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contule-runt, promitentes per se eorumque heredes et successores et eorum uterque principaliter et insolidum obligando ipsi Nicolao cimatori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de dicta sorte terre uendita eiusque iuribus et pertinentiis supradictis uel aliqua earum parte litem uel questionem seu controuersiam aliquam ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus ullo tempore non infere nec inferenti conscentire, sed ipsam sortem terre uenditam cum omnibus eius iuribus et pertinentiis supradictis tam in propri-etate quam in possessione principlaiter et insolidum ipsi emptori et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et


120

uniuersitate legitime deffendere, disbrigare et excalumpniare, et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua racione uel causa de iure uel de facto sub pena quarti ualoris dicte sortis terre uendite cum omnibus eius iuribus et pertinen-tiis supradictis, habita racione melioracionis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitulis stipulata et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse et obligacione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse suprasscripta et infrasscripta omnia et singula nichilominus obtinere perpetuam roboris firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum perpetuam firmitatem ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuilegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela supradicti emptoris fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti pendentis eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supra-dicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentesimo nonagesimo, indictione terciadecima, die duodecimo mensis Aprilis, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno primo.

16.

18. travnja 1390.

Disin pok. Vladihe od roda Mogorovića, iz sela Mogorova dubrava, prodaje četiri gonjaja zemlje u selu Mogorova dubrava svećeniku Andriji pok. Mizećana, prioru crkve i ubožnice Sv. Martina u Zadru.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de Iadra ubi nostra capitula


condam Messeçani ciue Iadre.



121

iuxta solitum congregantur, et venerabili presbitero Andrea condam Messeçani ciue Iadre priore ecclesie et hospitalis sancti Martini de prope Iadram ex parte una, et Dissino condam Vladiche de Mogoroua dobroua de genere Mogorouich parte ex altera in nostri existentibus presentia conscientis et petentibus instantius a nobis nostras priuilegiales litteras confici mandari de uenditione infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam emptoris infrasscripti et memoriam perpetuam posterorum. Idem Dissinus per se suosque heredes et successores sponte et ex certa scientia non per errorem iure proprio in perpetuum dedit, uendidit et tradidit supradicto presbitero Andree presenti et pro se et suis heredibus ac successoribus recipienti et ementi gognalia quatuor sue terre cum omnibus suis iuribus et pertinentiis, videlizet gognalia tria terre laboratorie et gognale quartum terre pratiue, posita in dicta villa uocata Mogoroua dobroua et in eius districtu et pertinentiis in duabus peciis atque clapis, vnius quorum claporum terre laboratorie positi in loco uocato Pletignach hos conuenit et dixit esse confines: de borea est uia publica, de trauersa sunt prata comunia illorum de genere Mogorouich, de siroco possident illi de genere Gradinich, de quirina possidet Georgius Slauicich de dicto genere Mogorouich; secundi uero clapi terre pratiue hos dixit et conuenit esse confines: de borea et trauersa possidet dictus Georgius Slauicich, de siroco possident illi de genere Sapcichi, de quirina possidet Gregorius Mogorouich cum fratribus suis, uel si qui alii forent ueriores confines, ad habendum, tenendum, possidendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, ||fol. 15 permutandum, obligandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradictione et impedimento dicti uenditoris eiusque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singulis que infra predictos continentur confines uel alios si qui forent, cum accessibus et egressibus suis usque in uiam publicam, et cum omnibus et singulis que dicte res uendite habent super se, infra seu intra se in integrum, omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex eis uel pro eis rebus uenditis aut ipsis rebus uenditis modo aliquo spectante uel pertinente, pro precio et nomine precii librarum quindecim soldorum paruorum. Quod totum precium dictus uenditor fuit confessus et contentus ac recognouit expresse se habuisse et recepisse ac sibi integre datum, solutum et numeratum fuisse a dicto emptore, renuncians excusacioni sibi non dati, non soluti et non numerati dicti totius precii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore huius contractus spei future numerationis et solutionis, excusacioni doli mali condicioni sine causa in factum actioni, et omni alii legum, iuris et statutorum


122

auxilio. Quas res uenditas dictus uenditor se ipsius emptoris nomine constituit possidere donec ipsarum rerum uenditarum possessionem corporalem acceperit et tenutam, quam accipiendi auctoritate proria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contulit atque dedit, promitens per se suosque heredes et successores dicto emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de dictis rebus uenditis uel earum aliqua seu parte ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus litem uel questionem seu controuersiam aliquam ullo tempore non infere nec inferenti conscentire, sed ipsas res uenditas et earum quamlibet tam in proprietate quam in possessione ipsi emptori et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime deffendere, disbrigare et ex-calumpniare, et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua racione uel causa de iure uel de facto sub pena quarti ualoris dictarum rerum uenditarum, habita racione melioracionis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitulis stipulata et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse et obligacione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse suprasscripta et infrasscripta omnia et singula nichilominus obtinere perpetuam roboris firmitatem. In cuis rei testimonium et premissorum perpetuam firmitatem ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuilegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela supradicti emptoris fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti pendentis eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, curente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentesimo nonagesimo, indictione terciadecima, die decimooctavo mensis Aprilis, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno primo.


123

17.

22. travnja 1390.

Plemeniti muž ser Dionizije pok. Ivana Matijaševića, od roda Karinjana iz Karina, uz privolu brata Juraja, prodaje jedan i pol ždrijeb zemlje s kućom, dvorom i svim pripadnostima u selu Polača plemenitom mužu ser Vladiki pok. ser Juraja Petuševića od roda Karinjana iz Karina, stanovniku Zadra.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de Iadra ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et nobile viro ser Vladica condam ser Georgii Petusseuich de Quirino de genere Quirinorum habitatore Iadre ex parte una, et nobile viro ser Dionisio ||fol. 15’ filio condam Iuanni Mathiasseuich de dicto loco Quirini de dicto genere Quirinorum parte ex altera in nostri existentibus presentia constitutis et petentibus a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uenditione infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam emptoris infrasscripti et perpetuam memoriam posterorum. Idem ser Dionisius per se suosque heredes et successores sponte et ex certa scientia non per errorem cum expressu conssensu, scitu, uerbo, licentia et uoluntate Georgii eius fratris et filii dicti condam Iuanni Mathiasseuich de dicto genere Quirinorum presentis, uolentis et conscentientis ipsi ser Dionisio fratri suo ad facienda omnia et singula infrasscripta iure proprio in perpetuum dedit, uen-didit et tradidit dicto ser Vladiche presenti et pro se et suis heredibus ac successoribus recipienti et ementi totam et integram vnam suam sortem cum dimidia terre partim uineate, saluis tamen iuribus laboratorum habentium capita uitium in et super dicta terra uineata, partim aratorie, partim busciue, partim pratiue et partim pasculatorie cum domo et curte eidem terre uendite pertinentibus, positam in villa uocata Palacium et in eius districtu et pertinen-tiis in pluribus et diuersis peciis atque clapis, cum omnibus et singulis pratis, pascuis, herbaticis, siluis, nemoribus, arboribus fructiferis et sterilibus, domi-bus, sediminibus, curtibus, campis, montibus, uallibus, paludibus, aquis, aquarum decursibus, uiis, semitis, gaiis, uenationibus, aucupationibus, piscati-

Emptio pro ser Vladica condam Georgii Petusseuich de Quirino de genere Quirinorum habitatore Iadre.



124

onibus, terris cultis et incultis et omnibus aliis ipsius sortis terre cum dimidia terre uendite iuribus et pertinentiis, cuius ville Palacii, cum aliter ipsa sors cum dimidia terre uendita commode confinari non possit, idem uenditor hos asseruit esse confines: de borea villa uocata Bicina; de trauersa est villa uocata Craschieuichii; de siroco est villa uocata Iagodnum; de quirina est villa uocata Blachiane, vel si qui alii forent ueriores confines, ad habendum, tenendum, possidendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, permutandum, obligandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et succe-ssoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contadictione et impedi-mento dicti uenditoris eiusque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singulis que infra dicte sortis terre cum dimidia uendite ueros continentur confines (uel alios si qui forent), cum accessibus et egressibus suis usque in uiam publicam, et cum omnibus et singulis que dicta sors cum dimidia terre uendita habet super se, infra seu intra se in integrum omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex ea uel pro ea sorte cum dimidia terre uendita aut ipsi sorti cum dimidia terre uendite modo aliquo spectante uel pertinente, pro precio et nomine precii librarum trecentarum soldorum paruorum. Quod totum preci-um dictus uenditor fuit confessus et contentus ac recognouit expresse se habuisse et recepisse ac sibi integre datum, solutum et numeratum fuisse a dicto emptore, renuncians excusacioni sibi non dati, non soluti et non nume-rati dicti totius precii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore huius contractus spei future numerationis et solutionis, excusacioni doli mali condi-cioni sine causa in factum actioni et omni alii legum, iuris et statutorum aux-ilio. Quam sortem terre cum dimidia terre uenditam dictus uenditor se ipsius emptoris nomine constituit possidere donec ipsius sortis cum dimidia terre uendite possessionem corporalem acceperit et tenutam, quam accipiendi auc-toritate propria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contulit atque dedit promittens per se suosque heredes et successores dicto emptori pro se et suis herdibus ac successoribus stipulanti de dicta sorte cum dimidia terre uendita uel aliqua eius parte litem uel questionem seu controuersiam aliquam ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus ullo tempore non infere nec inferenti conscentire, sed ipsam sortem cum dimidia terre uenditam tam in proprietate quam in possessione ipsi emptori et eius heredibus ac successori-bus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime deffen-dere, disbrigare et excalumpniare, et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua racione uel causa de iure uel de facto, sub pena quarti ||fol. 16 ualoris dicte


125

sortis cum dimidia terre uendite, habita racione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitulis stipulata, et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse, et obligacione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futuro-rum, et pena soluta uel non suprasscripta et infrasscripta omnia et singula nichilominus suam stabilitatem obtinerentur perpetuo firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum perpetuam firmitatem ad petitionem et instanti-am partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuilegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela supradicti emptoris fieri ac scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuig-nano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti pendentis eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentesimo nonagesimo, indictione terciadecima, die vigesimosecundo mensis Aprilis, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno primo.

18.

22. travnja 1390.

Martin pok. Stojana od roda Virevića iz sela Jagodno, prodaje tri gonjaja zemlje u selu Jagodno zadarskome plemiću ser Nikoli pok. ser Tolimira de Spingarolo.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de Iadra ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et ser Nicolao condam ser Tolimeri de Spingarolo nobile ciue Iadre ex parte una et Martino filio condam Stoiani de Iagodno de genere Vireuich parte ex altera in nostri existentibus presentia constitutis et petentibus a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici

Emptio pro ser Nicolao condam ser Tolimeri de Spinga-rolo nobile ciue Iadre.



126

mandari de uenditione infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam emptoris infrasscripti et perpetuam memoriam posterorum. Idem Martinus per se suosque heredes et successores sponte et ex certa scientia non per errorem iure proprio in perpetuum dedit, uendidit et tradidit supradicto ser Nicolao de Spingarolo presenti et pro se et suis heredibus ac successoribus recipienti et ementi gognalia tria uel circa ita quod si plus uel minus esse repertum fuerit totum cedat in uenditione presenti sine additione pretii uel diminutione sue terre aratorie cum omnibus et singulis arboribus existentibus in eadem et cum omnibus et singulis aliis eius iuribus et pertinetiis posita in dicta villa Iagodni infra hos confines ut dixit: de borea est uia publica, de trauersa est nemus, de siroco et quirina possidet Iuannus filius Pribissi de dicta villa Iagodni, uel si qui alii forent ueriores confines, ad habendum, tenendum, possidendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, permutandum, obligandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradictione et impedimento dicti uenditoris eiusque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone cum omnibus et singulis que infra predictos continentur confines uel alios si qui forent, cum accessibus et egressibus suis usque in uiam publicam, et cum omnibus et singulis que dicta tria gognalia uel circa terre uendita habent supra se, infra seu intra se in integrum omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali, utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex eis uel pro eis tribus gognalibus uel circa terre uenditis aut ipsis tribus gognalibus uel circa terre uenditis modo aliquo spectante uel pertinente, pro precio et nomine precii ducatorum octo boni et puri auri et iusti ac legalis ponderis et in auro. Quod totum precium ||fol. 16’ dictus uenditor fuit confessus et contentus ac recognouit expresse se habuisse et recepisse ac sibi integre datum, solutum et numeratum fuisse a dicto emptore, renuncians excusacioni sibi non dati, non soluti, non ponderati et non numerati dicti precii a dicto emptore et non habiti et non recepti tempore huius contractus, spei future numerationis, ponderationis et solutionis, excusacioni doli mali condicioni sine causa in factum actioni, et omni alii legum, iuris et statutorum auxilio. Que tria gogonalia uel circa tere uendita dictus uenditor se ipsius emptoris nomine constituit possidere donec ipsorum trium gognalium uel circa terre uenditorum possessionem corporalem acceperit et tenutam, quam accipiendi auctoritate propria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contulit atque dedit, promitens per se suosque heredes et successores dicto emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de dictis tribus gognalibus uel circa terre uenditis uel aliqua ipsorum parte litem uel questionem seu controuersiam aliquam ipsi emptori uel eius


127

heredibus et successoribus ullo tempore non infere nec inferenti conscentire, sed ipsa tria gognalia uel circa terre uendita tam in porprietate quam in possessione ipsi emptori et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime deffendere, disbrigare et excalumpniare. Et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua racione uel causa de iure uel de facto sub pena quarti ualoris dictarum rerum uenditarum, habita racione meliorationis que pro tempore fuerit, in singulis harum litterarum capitulis stipulata et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse, et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse suprasscripta et infrasscripta omnia et singula obtinere nichilominus perpetuam roboris firmitatem. In cuis rei testimonium et premissorum perpetuam firmitatem ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuilegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela supradicti emptoris fieri ac scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti pendentis eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentesimo nonagesimo, indictione terciadecima, die vigesimosecundo mensis Aprilis, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno primo.

19.

24. travnja 1390.

Braća Utišen i Ratko Satojević od roda Satojevića iz sela Praskvić, prodaju jedan ždrijeb zemlje s kućom, podvornicom, četiri gonjaja vinograda i svim pripadnostima, u selu Praskvić, plemenitoj gospođi Elizabeti, udovici zadarskoga plemića ser Nikole Grizogonovog de Begna.


128

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de Iadra ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et nobile domina Sabeta relicta condam ser Nicolai Grisogoni de Begna ciue Iadre ex parte una et Vtisseno Satoeuich et Ratco Satoeuich fratribus de Prasquich de genere Satoeuich parte ex altera in nostri existentibus presentia constitutis et petentibus a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uenditione infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam emptricis infrasscripte et memoriam perpetuam posterorum. Dicti Vtissenus et Ratcus fratres et eorum uterque principaliter et insolidum per se ipsos eorumque heredes et successores sponte et ex certa scientia non per errorem iure proprio in perpetuum dederunt, uendiderunt et tradiderunt ||fol. 17 domine Sabete supradicte presenti et pro se et suis heredibus ac successoribus recipienti et ementi totam et integram vnam eorum sortem terre partim aratorie et partim uineate gognalium trigintaduorumin quibus gognalibus trigintaduobus et in qua sorte terre ex pacto sint et esse debeant gognalia quatuor terre uineate cum capitibus uitium et terratico, cum domo et curte ipsi sorti terre uendite pertinentibus, positam in dicta villa uocata Prasquichi et in eius districtu et pertinetiis in pluribus et diuersis petiis atque clapis, cum omnibus et singulis pratis, pascuis, herbaticis, siluis, nemoribus, arboribus fructiferis et sterilibus, domibus, sediminibus, curtibus, campis, montibus, uallibus, paludibus, aquis, aquarum decursibus, uiis, semitis, gaiis, uenationibus, aucupationibus, piscationibus, terris cultis et incultis et omnibus et singulis aliis ipsius sortis terre iuribus et pertinentiis, cuius ville Prasquichi cum aliter ipsa sors terre uendita commode nequeat confinari dicti uenditores hos asseruerunt esse confines: de trauersa sunt mete Quirini; de siroco est villa uocata Mocle; de quirina est villa uocata Cernillum partim et partim est villa uocata Cognessichie; de borea est villa uocata Domacofce, uel si qui alii forent ueriores confines, ad habendum, tenendum, possidendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, permutandum, obligandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum, cum omnibus et singulis que infra dicte sortis terre uendite ueriores continentur confines, cum accessibus et egressibus suis usque in uiam publicam, et cum omnibus et singulis que dicta sors terre uendita habet super se, infra seu intra se in integrum omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex ea uel pro ea sorte terre uendita aut ipsi sorti terre uendite modo aliquo spectante uel pertinente, pro

Emptio pro domina Sabeta relicta

condam ser Nicolai Grisogoni de Begna

nobile ciue Iadre.



129

precio et nomine precii librarum ducentarum soldorum paruorum. Quod totum precium dicti uenditores fuerunt confessi et contenti ac recognouerunt expresse se habuisse et recepisse (se habuisse) ac eis integre datum, solutum et nume-ratum fuisse a dicta emptrice, renunciantes excusationi eis non dati, non soluti et non numerati dicti totius precii a dicta emptrice, non habiti et non recepti tempore huius contractus, spei future numerationis et solutionis, benfficio nouarum constitutionum de pluribus reis debendis, excusationi doli mali condicioni sine causa in factum actioni et omni alii legum iuris et statutorum auxilio. Quam sortem terre uenditam dicti uenditores se ipsius emptricis nomine possidere constituerunt donec ipsius sortis terre uendite possessionem corporalem acceperit et tenutam, quam accipiendi auctoritate propria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contulerunt permittentes per se eorumque heredes et successores se eorum uterque principaliter et insolidum oblligante ipsi emptrici pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de dicta sorte terre uendita uel aliqua eius parte litem uel questionem seu contro-uersiam aliquam ipsi emptrici uel eius heredibus ullo tempore non infere nec inferenti conscentire sed principaliter et insolidum ipsam sortem terre uenditam tam in proprietate quam in possessione ipsi emptrici et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime defendere, disbrigare et ecalumpniare. Et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere, et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua racione uel causa de iure uel de facto, sub pena quarti ualoris dicte sortis terre uendite, habita racione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitulis stipulata et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse, et obligacione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse suprasscripta et infrasscripta omnia et singula obtinere nichilominus perpetuam roboris firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum perpetuam ||fol. 17’ firmitatem ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuilegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela supradicte emptricis fieri ac scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti pendentis eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentesimo nonagesimo, indictione terciadecima, die vigesimo-quarto mensis Aprilis, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno primo.


130

20.

3. svibnja 1390.

Vladislav pok. Tolše od roda Laniščić (vjerojatno Lasničić) iz sela Bicine, prodaje ždrijeb zemlje s dvorom i svim pripadnostima u selu Bicine svećeniku Mihovilu, župniku crkve Sv. Mihovila u Zadru.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuer-sis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de Iadra ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et venerabile viro presbitero Micaele plebano ecclesie sancti Micaelis de Iadra ex parte una et Vladislauo quondam Tolse de Bicina de genere Laniscich parte ex altera in nostri existentibus presentia constitutis et petentibus a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uenditione infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam emptoris infra-sscripti et perpetuam memoriam posterorum. Idem Vladislauus per se suosque heredes et successores sponte et ex certa scientia non per errorem iure proprio in perpetuum dedit, uendidit et tradidit supradicto presbitero Micaeli presenti et pro se et suis heredibus ac successoribus recipienti et ementi totam et inte-gram vnam suam sortem terre aratorie cum duobus gognalibus terre pratiue quam sortem terre dixit et conuenit esse gognalia trigintaduo ad mensuram sclauicam et cum curte eidem sorti terre uendite pertinente, positam in villa uocata Bicina et in eius districtu et pertinetiis in pluribus et diuersis peciis atque clapis, videlizet in peciis duodecim, cum omnibus et singulis pratis, pascuis, herbaticis, siluis, nemoribus, arboribus fructiferis et sterilibus, domi-bus, curte, sediminibus, campis, montibus, uallibus, paludibus, aquis, aquarum decursibus, uiis, semitis, gaiis, uenationibus, aucupationibus, piscationibus, terris cultis et incultis et omnibus et singulis aliis ipsius sortis terre uendite iuribus et pertinentiis, cuius curtis hos dixit esse confines: de trauersa est nemus, de siroco et borea possident heredes olim Radichii Clapcich de Bicina, de quirina possidet ser Nicolaus Prodanich de Nona, uel si qui alii forent ueriores confines; dicte uero ville Bicine cum dicta sors terre uendita posita in clapis duodecim cum aliter commode nequeat confinari, idem uenditor hos

Emptio pro domino presbitero Micaele

plebano ecclesie sancti Micaelis de

Iadra.



131

dixit esse confines: de borea est villa uocata Lissane; de trauersa est villa uo-cata Craschieuich; de siroco est uilla uocata Palacium; de quirina est villa uocata Tinum, uel si qui alii forent ueriores confines, ad habendum, tenen-dum, possidendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, permutan-dum, obligandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradictione et impedimento dicti uenditoris eiusque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singulis que infra predictos et alios ueriores continentur confines, cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas, et cum omnibus et singulis que dicte res uendite habent super se, infra seu intra se in integrum omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali, utili et ||fol. 18 directa, tacita uel expressa seruitute, domi-nio, honore, commodo et utilitate sibi ex eis uel pro eis rebus uenditis aut ipsis rebus uenditis modo aliquo spectante, pro precio et nomine precii libra-rum centum soldorum. Quod totum precium dictus uenditor fuit confessus et contentus ac recognouit expresse se habuisse et recepisse ac sibi integre datum, solutum et numeratum fuisse a dicto emptore, renuncians excusacioni sibi non dati, non soluti et non numerati dicti totius precii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore huius contractus spei future numerationis, solutionis, excusacioni doli mali condicioni sine causa in factum actioni, et omni alii legum, iuris et statutorum auxilio. Quas res uenditas dictus uenditor se ipsius emptoris nomine constituit possidere donec ipsarum rerum uendita-rum possessionem corporalem acceperit et tenutam, quam accipiendi auctori-tate propria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contulit atque dedit promitens per se suosque heredes et succesores dicto emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de dictis rebus uenditis uel earum aliqua seu parte litem uel questionem seu controuersiam aliquam ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus ullo tempore non infere nec inferenti conscentire sed ipsas res uenditas et earum quamlibet tam in proprietate quam in possessione ipsi emptori et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime deffendere, disbrigare et excalumpniare. Et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua racione uel causa de iure uel de facto, sub pena quarti ualoris dictarum rerum uenditarum habita racione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitulis stipulata et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse, et obligacione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse suprasscripta et infrasscripta omnia et singula obtinere nichilominus


132

perpetuam roboris firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum perpetuam firmitatem ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuilegii redactam iuxta morem et consuetudi-nem dicti nostri capituli pro cautela supradicti emptoris fieri ac scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti pendentis eiusdem nostri capituli ap-pensione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione mille-ssimo trecentesimo nonagesimo, indictione terciadecima, die tercio mensis maii, pontificatus sanctissimi in Christo patris domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno primo.

21.

6. lipnja 1390.

Plemeniti muž Grgur pok. Stjepana od roda Mogorovića iz sela Mogorova dubrava, prodaje onaj dio nasljedstva koji mu pripada nakon smrti Miška od roda Mogorovića u ličkome selu Medak, Ivanu pok. Stipka od roda Mogorovića, nastanjenom u Lici u selu Kuklići. U prodane zemlje nije uključeno osam "uža" zemlje po ličkoj mjeri, koje su Grguru u istome selu Medaku poklonili njegovi srodnici.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuer-sis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de Iadra ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et nobilibus viris Gregorio condam Stephani de Mogoroua dobroua de genere Mogorouich ex parte una et Iohanne condam Stipichi de dicto genere Mogorouich habitante in Lica in villa uocata Cuclichi parte ex altera in nostri existentibus presentia constitutis et petentibus a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uendi-tioone infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appen-sione munitas ad cautelam emptoris infrasscripti et memoriam perpetuam

Emptio pro Iohanne condam Stipichi de genere Mogorouich

habitatore in villa uocata Cuclichi in

Lica.



133

posterorum. Idem Gregorius per se suosque heredes et successores sponte et ex certa scientia non per errorem iure proprio in perpetuum dedit, uendidit et tradidit supradicto Iohanni presenti et pro se et suis heredibus ac successori-bus recipienti et ementi totam et integram suam partem que eidem uenditori obuenit per mortem et ex morte olim Mischi de dicto genere ||fol. 18’ Mogo-rouich omnium et singularum terrarum tam laboratoriarum quam non labo-ratoriarum positam in Lica in terra seu villa uocata Medach et in eius districtu et pertinetiis in pluribus et diuersis peciis atque clapis, cum omnibus et singu-lis domo, curte, poduornicia, pratis, siluis, nemoribus, herbaticis, pascuis, arboribus fructiferis et sterilibus, campis, montibus, uallibus, paludibus, aquis, aquarum decursibus, gaiis, semitis, aucupationibus, uenationibus, piscationi-bus, terris cultis et incultis et omnibus et singulis aliis ipsius partis terrarum uendite iuribus et pertinetiis, cuis ville uocate Medach cum aliter ipsa pars terrarum uenditarum commode confinari nequeat idem uenditor hos dixit esse confines: de borea est villa uocata Zalpesane; de trauersa est villa uocata Vimoglaue; de siroco est villa uocata Crupci; de quirina est villa uocata Crimi-gne uas partim et partim est villa uocata Cusmissichii, uel si qui alii forent ueriores confines, ad habendum, tenendum, possidendum, dandum, uenden-dum, donandum, locandum, permutandum, obligandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradictione et impedimento dicti uenditoris eiusque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omni-bus et singulis que infra dicte partis terrarum uendite ueros continentur confines, cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas, et cum omnibus et singulis que dicta pars terrarum uendita habet super se, infra seu intra se in integrum omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et per-sonali utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex ea uel pro ea parte terrarum uendita aut ipsi parti terrarum uendite modo aliquo spectante uel pertinente, excepta tamen et reseruata ipsi uenditori vna pecia terre aratorie quam eidem uenditori donauerunt consortes eiusdem <posita in dicta villa uocata Medach> quam partes ipse, videlizet emptor et uenditor, esse asseruerunt vsa octo ad mensuram contrate Liche predicte que ex pacto in presenti uenditione nullatenus includatur sed penitus sit exclusa, pro precio et nomine precii librarum ducentarum soldorum paruo-rum. Quod totum precium dictus uenditor fuit confessus et contentus ac recognouit expresse se habuisse et recepisse ac sibi integre datum, solutum et numeratum fuisse a dicto emptore, renuncians excusacioni sibi non dati, non soluti et non numerati dicti totius precii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore huius contractus spei future numerationis et solutionis, excusationi doli mali condicioni sine causa in factum actioni, et omni alii


134

legum, iuris et statutorum auxilio. Quam partem terrarum uenditam dictus uenditor se ipsius emptoris nomine constituit possidere donec ipsius partis terrarum uendite possessionem corporalem acceperit et tenutam, quam accipi-endi auctoritate propria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contu-lit atque dedit, promitens per se suosque heredes et successores dicto emptori pro se et suis heredibus ac succesoribus stipulanti de dicta parte terrarum uendita uel aliqua eius parte litem uel questionem seu controuersiam aliquam ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus ullo tempore non infere nec inferenti conscentire, sed ipsam partem terrarum uenditam tam in proprietate quam in possessione ipsi emptori et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime deffendere, disbrigare et excalumpniare. Et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios alliqua racione uel causa de iure uel de facto sub pena quarti ualoris dicte partis terrarum uendite, habita racione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitullis stipulata, et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse, et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse suprasscripta et infrasscripta omnia et singula obtinere nichilominus perpetuam roboris firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuilegii redactam iuxta morem et consuetudi-nem dicti nostri capituli pro cautela dicti emptoris fieri ac scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti pendentis eiusdem nostri capituli ap-pensione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Anastasie (!), currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione mille-ssimo trecentisimo nonagesimo, indictione terciadecima, die sexto mensis Iunii, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno primo.


135

22.

5. siječnja 1391.

Na zahtjev Juraja pok. Franje de Saladinis, Kaptol izdaje autentični i ovjere-ni prijepis isprave Ninskoga kaptola od 2. travnja 1388. Tom je prepisanom ispravom Ninskoga kaptola registrirana izjava Pribca pok. Draška od roda Virevića iz Kobiljana o tome kako su svojedobno neki zadarski plemići, na čelu sa ser Jakovom de Raduchis, od njega iznudili pisanu izjavu da je bio u braku s Budislavom, udovicom ser Franje ser Kožinog de Saladinis, Jurajevom majkom.

||fol. 19 Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in ecclesia catedrali sancte Annastasie de Iadra solemniter more solito existentibus congregatis ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur accedens ad nostram presentiam Georgius condam ser Francisci de Saladinis ciuis Iadre nobis produxit, exibuit et presentauit quasdam patentes priuilegiales testimoniales litteras capituli Nonensis scriptas in carta membrana, sanas, integras et illesas, non abrasas, non uiciatas, non abolitas nec in aliqua sui parte suspectas sed omni prorsus uicio et suspitione carentes munitasque sigilo solito pendenti cereo cum cordula rubei, in exteriori parte videlizet cere albe in interiori uero cere rubee ipsius Nonensis capituli, in circuitu cuius sigili preposita cruce hec litere sunt descripte • S(igilum) capituli eclesie Nonensis • In cuius medio erat quedam ymago stans apparata cum ambabus manibus sursum ductis et in eius utroque latere erat stella vna, caput uero eius erat habens diadema more sanctorum. Nobis asserens litteras ipsas sua interesse ac suplicans humiliter ut eas litteras ne originale defferendo posset casu aliquo ledi, infringi, uitupari quolibet uel deperdi propter uiarum discrimina quo mediante sua firmitate carerentur, cum eas intendat ut asseurit ad partes exteras transmandare transcribi de uerbo ad uerbum prout iacet exemplari et copiari in forma nostri capituli facere digna-remur ipsasque transcriptas et copiatas sigilo solito capituli nostri prefati in pendenti iuxta solitum apponendo communiri in memoriam posterorum et ut ipsi exemplo tamquam eius originali fides ubilibet plenaria ualeat adhiberi. Quarum literarum tenor per omnia sequitur et est talis:

feci in auctoritate Georgio


136

Nos capitulum vniuersum Nonensis ecclesie memorie commendamus significantes quibus expedit presentium per tenorem. Quod accedens ad nostram presentiam ser Georgius condam ser Francisci ser Cose de Saladinis de Iadra tam suo quam fratris sui ser Alberti nominibus ut asserebat petens a nobis sibi dari vnum ex nostris canonicis fidedignum pro aliquibus agendis et factis suis et nomine quo supra ad examinandum quandam testificationem vnius infirmi nomine Pribcii qui propter infirmitatem ad nostram non potest accedere presentiam. Nos uero petitionibus huiusmodi annuentes ut de iure tenemur discretum et honestum virum presbiterum Quirinum nostre ecclesie canonicum ad premissa pro testimonio duximus destinan-dum, qui demum ad nos reuersus nobis retulit quod ipse inuenit dictum Pribaç condam Drasch de genere Vireuich de Cobiliano infirmum tamen bone mentis et memorie, qui non ui, metu aut aliquo alio errore ductus sed suo proprio arbitrio plano animo et spontanea uoluntate deum habens pre oculis et anime sue recorda-tur salute dixit et confessus est quod cum ipse anno natiuitatis domini millessimo trecentesimo octuagesimo octauo de mense Februari proxime elapso pro certis suis peragendis personaliter accessisset Iadram dominus Iacobus de Raduch ciuis Iadre et quidam alii adherentes ei quorum nomina ignorat uocauerunt ipsum et uerbis adulatoriis traxerunt ad domum habitationis ipsius domini Iacobi uiolenter detinentes eum propriis sumptibus et expensis ac indumentis in eadem ac cogentes diuersis minis et suasionibus necnon copiosissimis exortationibus subornatione ut dicetur, confiteretur et fuisset testificatus coram dominis iudicibus examinatoribus Iadrensis ciuitatis predicte videlizet quod domina Budislaua relicta nobilis viri ser Francisci ser Cose de Saladinis ciuis Iadre fuisset uxor sua legitima et uero matrimonio sibi coniuncta ac extracta de domo eius per ||fol. 19’ uiolentiam ut patere dixit in quadam attestatione licet coacta et metu extorta ab eo ut predicitur facta coram eisdem dominis examinatoribus instantibus millessimo supradicto de mense Febru-arii predicto. Qui Pribaç nunc redactus in sua libertate nolens perdere animam testificatione sic turpi et iniqua ac omni radio mere ueritatis totaliter carente, quecumque dixit falsum est et deposuit in prenominatam testificationem fatetur ac sacramento corporali affirmat inique et iniuste dixisse ac se fuisse mentitum pretextu uiolentie et metu premissorum et sic ea omnia presentium uigore retractat pariter et manifestat esse et fuisse frustra, uana, irrita et per consequens nullius ualoris effica-tie uel momenti ut ui et metu ac quasi ab in priuato carcere existente extorta. Immo dicit ac confitetur iuramento eterne salutis ipsam dominam Budislauam nunquam fuisse uxorem ipsius nec unquam in eum uoluisse conscentire nec etiam carnali copula contradictione ac iugi deffensione eius cognouisse eam nec etiam quod ipsa commoraretur secum in eadem domo nisi in quantum ab eo uiolenter extitit detenta qua detentione cessante mox secessit ab eo absque tactu cuiuscumque pudoris et quod ipse sciens ac cernens non nullorum iuris peritorum consilio ipsam nullo modo habere potuisset in uxorem cum alia uxore sibi vnica uocata in faciem ecclesie

(2.4.1388)


137

matrimonium contraxit ac illud traducendo eam secuta copula carnali consumauit et cum ea proles habuit ut asseruit et summam latam per reuerendum in Christo patrem et dominum dominum fratrem Micaelem episcopum Scardonensem ipsorumque diocesanum pro absolutione eius ab ipsa domina Budislaua et uersau-ice ipsam ab eo ut patet serie eius data et priuilegata in millessimo trecentesimo quinquagesimo, indictione tercia, die vigesimoprimo mensis Augusti et scripta manu Nicolai condam Micaelis eiusdem domini episcopi scribe in ea parte etc. ut in ipsa plenius continetur a nobis uisa et lecta grata habuit ac ipsam in omnibus et per omnia emologauit etc. Predicta autem omnia et singula dictus Pribaç in presentia dicti nostri canonici testificatus fuit et dixit prout idem nobis retulit, quamquidem summam idem Pribcius confirmauit et retificauit tamquam rite et iuste factam nec in aliquo sibi contradicendo prout rei auctentice. In omnium premissorum testimonio et robore perpetue firmitatis ad instantiam et requisitionem ser Georgii antedicti has presentes nostras litteras in formam priuilegii redactas sigili pendentis nostri capituli soliti et antiqui fecimus munimine confirmari. Actum et datum None in ecclesia nostra catedrali sancti Anselmi sub anno natiuitatis domini millessimo trecentisimo octuagesimo octauo, indictione vndecima, die secundo mensis Aprilis, temporeque sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Vrbani diuina prouidentia pape sexti pontificatus eiusdem anno vndecimo.

Quocirca ipsius Georgii de Saladinis iustis petitionibus inclinati de nostri prefati capituli benignitate solita litteras ipsas earum toto prout iacebant de uerbo ad uerbum inserto tenore copiari, transcribi et exemplari fecimus iuxta morem prefati nostri capituli ac mandauimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti et eis ut supra exemplatis presens exemplum cum suo originali auctentico supra-dicto diligentius lectum solemniter ascultauimus, examinauimus et quia utrumque de uerbo ad uerbum nullo adito uel diminuto inuicem concordare inuenimus. Ideo presens exemplum in eius plenam fidem et firmitatem per-petuam nostro sigilo solito auctentico pendenti fecimus communiri. Datum et actum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentesimo nonagesi-mo, indictione quartadecima, die quinto mensis Ianuarii, pontificatus sancti-ssimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno secundo.


138

23.

17. veljače 1391.

Margarita, udovica Šimuna od roda Lasničića iz sela Bicine, uz privolu izvr-šitelja Šimunove oporuke, Andrije Merdešića i Vladike Petuševića, obojice od roda Karinjana iz Karina i u nazočnosti ser Budislava Mišerića iz Bribira te ser Borina Borislavića iz Karina, prodaje jedan ždrijeb zemlje sa svim pripadnosti-ma u selu Bicine zadarskome plemiću ser Damjanu pok. ser Bivalda de Nassis.

||fol. 20 Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de Iadra ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et ser Damiano condam ser Biualdi de Nassis nobile ciue Iadre ex parte una et domina Margarita relicta condam Simonis de genere Lasnicich de Bicina parte ex altera in nostri existentibus presentia constitutis ac petentibus instantius a nobis nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uenditione infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam emptoris infra-sscripti et memoriam perpetuam posterorum. Eidem domina Margarita per se suosque heredes et successores sponte et ex certa scientia non per errorem cum expressis assensu, scitu, uerbo, licentia et uoluntate Andree Merdessich et Vladiche Petusseuich amborum de Quirino de genere Quirinorum, co-mmissariorum ut asseruerunt dicti condam Simonis presentium necnon dicto asserto commissario nomine uolentium et conscentientium huic uenditioni et omnibus et singulis infrasscriptis et ipsi domine Margarite ad facienda omnia et singula infrasscripta, in presentia ser Budislaui Misserich de Briberio et ser Borini Borislauich de Quirino, urgente nimia et extrema paupertate eius et Marci et Sabete filii et filie predictorum domine Margarite et quondam Simo-nis pro eorum et cuiuslibet eorum substentatione corporea ne fame pereant et ut eorum subueniatur inopie et pro redemptione et ex causa redemptionis vnius domus dictorum Marci et Sabete posite in ciuitate Iadre in confinio sancti Helie infra suos confines uendite per ipsum condam Simonem Martino filacanapo de Romania haitatori Iadre sub pacto eam restituendi sibi assignato precio ad certum conuentum terminum inter eos, iure proprio in perpetuum

Emptio pro ser Damiano Biualdi de

Nassis nobile ciue Iadre.



139

dedit, uendidit et tradidit ipsi ser Damiano de Nassis presenti et pro se et suis herededibus ac successoribus (stipulanti) recipienti et ementi totam et integ-ram vnam sortem terre patrimonialis dicti condam Simonis de Bicina quam esse dixit et conuenit gognalium trigintaduorum positam in villa Vschipachi et in eius districtu et pertinentiis in pluribus (et diuersis) et diuersis peciis atque clapis, cum omnibus et singulis pratis, siluis, nemoribus, herbaticis, pascuis, arboribus fructiferis et sterilibus, domibus, sediminibus, campis, montibus, vallibus, palludibus, aquis, aquarum decursibus, gaiis, uiis, semitis, uenationi-bus, aucupationibus, piscationibus, terris cultis et incultis et omnibus et singulis aliis ipsius sortis terre iuribus et pertinetiis, cuius ville Vschipachi cum ipsa sors terre uendita aliter commode nequeat confinari hos dixit esse confi-nes: de trauersa est nemus dicte ville Vschipachi; de siroco est villa uocata Cochichina; de quirina est villa Ielsane magne; de borea est villa uocata Cami-gnanum, uel si qui alii forent ueriores confines, ad habendum, tenendum, possidendum, dandum, donandum, locandum, permutandum, obligandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradictione et impedimento dicte uenditricis eiusque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singulis que infra dicte sortis terre uendite ueros continentur confines, cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas. Et cum omnibus et singulis que dicta sors terre uendita habet super se, infra seu intra se in integrum omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali, utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex ea uel pro ea sorte terre uendita modo aliquo spectante uel pertinente, pro precio et nomine precii librarum centum quinqueginta soldorum paruorum. Quod totum precium dicta uenditrix ex causis presscriptis fuit confessa et contenta ac recognouit expresse se habuisse et recepisse ac sibi integre datum, solutum et numeratum fuisse a dicto em-ptore, renuncians excusacioni sibi non dati, non soluti et non numerati dicti ||fol. 20’ totius precii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore huius contractus spei future numerationis et solutionis, beneffitio iuris ypotecarum et omni alii iuri et beneffitio muliebri, excusacioni doli mali condicioni sine causa in factum actioni et omni alii legum, iuris et statutorum auxilio. Quam sortem terre uenditam dicta uenditrix se ipsius emptoris nomi-ne constituit possidere donec ipsius sortis terre uendite possessionem corpo-ralem acceperit et tenutam, quam accipiendi auctoritate propria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contulit atque dedit, promittens per se suosque heredes et successores dicto emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de dicta sorte terra (!) uendita uel aliqua eius parte litem uel questionem seu controuersiam aliquam ipsi emptori uel eius heredi-


140

bus et successoribus ullo tempore non infere nec inferenti conscentire, sed ipsam sortem terre uenditam tam in proprietate quam in possessione ipsi emptori et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uinuersitate legitime deffendere, disbrigare et excalumpniare, et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere, et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto, sub pena quarti ualoris dicte sortis terre uendite, habita ratione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitulis stipulata et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium pre-sentium et futurorum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse supra-sscripta et infrasscripta omnia et singula nichilominus perpetuam obtinere roboris firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuilegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela dicti emptoris fieri et scribi iussimus manu infra-sscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc speci-aliter assumpti ac sigili soliti pendentis eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annasta-sie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentesimo nonagesimo, indictione quartadecima, die decimoseptimo men-sis Februarii, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domi-ni Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno secundo.

24.

24. veljače 1391.

Petar pok. Ivana Sapčića od roda Mogorovića iz Mogorove dubrave, prodaje dvadeset pet i pol gonjaja s kućom i podvornicom te svim pripadnostima, kao i polovicu mjesta za izgradnju mlinice u selu Mogorova dubrava svećeniku Andriji pok. Mizećana, prioru crkve i ubožnice Sv. Martina u Zadru.


141

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuer-sis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in vnum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de Iadra ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et presbitero Andrea condam Messeçani ciue Iadre priore hospitalis sancti Martini de prope Iadram ex parte vna et Petro condam Iohannis Sapcich de Mogoroua dobroua de genere Mogorouich parte ex altera in nostri existentibus presentia constitutis et petentibus a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uendi-tione infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensi-one munitas ad cautelam emptoris infrasscripti et memoriam perpetuam posterorum. Dictus Petrus per se suosque heredes et successores sponte et ex certa scientia non per errorem iure proprio in perpetuum dedit, uendidit et tradidit ipsi presbitero Andree presenti et pro se et suis heredibus ac successo-ribus recipienti et ementi gognalia vigintiquinque cum dimidio sue terre aratorie <ad mensuram Croatorum> cum poduornicia existente sub domo, que poduornicia est gognalis vnius cum dimidio in dictis vigintiquinque cum dimidio gognalibus computata, cum omnibus et singulis pratis, siluis, nemori-bus, pascuis, herbaticis, arboribus ||fol. 21 fructiferis et sterilibus, domo, sediminibus, curtibus, campis, montibus, vallibus, aquis, aquarum decursibus, uiis, semitis, gaiis, uenationibus, aucupationibus, piscationibus, terris cultis et incultis et omnibus et singulis aliis ipsarum rerum uenditarum iuribus et pertinentiis posita in dicta villa Mogoroue dobroue et in eius districtu et pertinentiis in septem peciis atque clapis, vno, videlizet poduornicia gognalis vnius cum dimidio, in dicta villa sub dicta domo; secundo gognalium septem in loco uocato Obadischa; tercio gognalia quinque in loco vocato Goriça; quarto gognalium quinque in loco Budomer; quinquo gognalium trium cum dimidio in loco uocato Plasse; sexto gognalis vnius in loco vocato Cherchti; septimo et ultimo gognalium duorum cum dimidio in loco uocato Dolci, cuius ville Mogoroue dobroue cum aliter ipse res uendite superius expressate co-mmode confinari non possint dictus uenditor hos asseruit esse confines: de bores est villa uocata Chissino partim et partim villa uocata Verpiglane; de trauersa est villa uocata Boisschie partim et partim villa uocata Palacium et partim villa uocata Dobruchieuas; de siroco est villa uocata Podbrisane; de quirina est villa uocata Salposane; item dedit, uendidit et tradidit iure proprio in perpetuum eidem presbitero Andree ut predicitur ementi medietatem vnius loci seu sediminis a molendino ab aqua pro indiuiso cum Stanislauo condam Iuisse de dicta villa Mogoroue dobroue de dicto genere Mogorouich positi in districtu et pertinetiis dicte villa Mogoroue dobroue in loco uocato Triaci,

Emptio pro presbitero Andrea condam Messeçani ciue Iadre priore hospitalis sancti Martini de prope Iadram.


MCCCLXXXXV, indictione IIIIta ab incarnatione, die nono mensis Marcii. Cassus fuit presens priuilegium de mandato Gregorii condam Stefani de Mogoroua dobroua de genere Mogorouich et Cressii marinarii condam Alegreti ciuis Iadre comissariorum domini presbiteri Andree hic scripti institutorum ab eo in eius ultimo testamento, presentibus ser Iohanne condam ser Nicolai de Vitcor nobile ciue Iadre, Simone barberio condam Prodani Chiuchco ciue Iadre et Iacobo barberio condam Ratchi de Nona famulo ipsius Simonis testibus et aliis.


142

cuius totius loci seu sediminis a molendino hos dixit esse confines: de borea est riuus aque seu fluminis, de trauersa, siroco et quirina est nemus uel si qui alii dictarum rerum uenditarum forent ueriores confines, ad habendum, tenendum, possidendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, per-mutandum, obligandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredi-bus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradicti-one et impedimento dicti uenditoris eiusque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singulis que infra dictarum rerum uenditarum ueros continentur confines, cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas, et cum omnibus et singulis que dicte res uendite habent supra se, infra seu intra se in integrum omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali, utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex eis uel pro eis rebus uenditis aut ipsis rebus uenditis modo aliquo spectante uel pertinente, pro precio et nomine precii librarum ducentarum soldorum paruorum. Quod totum pre-cium dictus uenditor fuit confessus et contentus ac recognouit expresse se habuisse et recepisse ac sibi integre datum, solutum et numeratum fuisse a dicto emptore, renuncians excusacioni sibi non dati, non soluti et non nume-rati dicti totius precii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore huius contractus, spei future numerationis et solutionis, excusacioni doli mali condicioni sine causa in factum actioni et omni alii legum, iuris et statutorum auxilio. Quas res uenditas dictus uenditor se ipsius emptoris nomine consti-tuit possidere donec ipsarum rerum uenditarum possessionem corporalem acceperit et tenutam, quam accipiendi auctoritate propria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contulit atque dedit, promittens per se suousque heredes et successores dicto emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de dictis rebus uenditis uel earum aliqua seu parte ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus litem uel questionem seu controuersiam aliquam ullo tempore non infere nec inferenti conscentire sed ipsas res uendi-tas et quarumlibet earum tam in proprietate quam in possessione ipsi emptori et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime deffendere, disbrigare et excalumpniare et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere ||fol. 21’ uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto sub pena quarti ualoris dicta-rum rerum uenditarum habita ratione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitulis stipulata et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum. Et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse suprasscripta et infrasscripta omnia et


143

singula obtinere nichilominus perpetuam roboris firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instanti-am partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuilegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela supradicti emptoris fieri ac scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuig-nano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti pendentis eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millesimo trecentisimo nonagesimo, indictione quartadecima, die vigesimoquarto mensis Februarii, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno secundo.


25.

28. veljače 1391.

Ser Borin pok. Jurislava od roda Karinjana iz Karina, očituje se da je primio miraz svoje žene Marije, kćeri pok. Dujma Paladinića s Hvara, koju zastupa zadarski plemić ser Bartol pok. ser Martina de Millano.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuer-sis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in vnum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de Iadra ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur et ser Bartolo condam ser Martini de Millano nobile ciue Iadre uice et nomine domine Marie uxoris ser Borini condam Iurislaui de Quirino de genere Quirinorum et filie condam Duymi Paladinich de Lesna ex parte vna et ipso ser Borino parte ex altera in nostri existentibus presentia constitutis ac petentibus nominibus quibus supra a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de dote infrasscripta

Dos domine Marie uxoris ser Borini Iurislauich de Quirino de genere Quirinorum et filie condam Duymi Paladinich de Lesna.

feci in auctoritate domine Marie


144

ac emanare sigilli soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam ipsius domine Marie et memoriam perpetuam posterorum. Ipse ser Borinus sponte et ex certa scientia non per errorem fuit confessus et conten-tus ac recognouit expresse se habuisse et recepisse ac sibi integre in numerata peccunia datas, solutas et numeratas fuisse ab ipsa domina Maria eius uxore dante et soluente in dotem, pro dote et dotis nomine libras quingentas soldo-rum paruorum, renuncians excusacioni sibi non date, non solute et non nume-rate dicte quantitatis peccunie a dicta domina Maria eius uxore in dote, pro dote et dotis nomine ut prefertur, non habite et non recepte tempore huius contractus, spei future numerationis et solutionis, excusacioni doli mali conditioni sine causa in factum actioni, et omni alii legum, iuris et statutorum auxilio. Quam peccunie quantitatem ut premittitur in dotem datam ipse ser Borinus per se suosque heredes et successores solemni stipulatione sine aliqua exceptione iuris uel facti promisit et se obligauit supradicto ser Bartolo de Milano stipulanti uice et nomine ipsius domine Marie conseruare et non malignare uel aliqualiter defraudare, et dare, reddere et restituere ipsi domine Marie seu eius heredibus et successoribus aut cui ius et casus dederit in om-nem euentum dotis restituende sub pena quarti dicte quantitatis peccunie in dote date stipualtione ||fol. 22 promissa et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum. Et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse quibus supra nominibus suprasscripta et infra-sscripta omnia et singula obtinere nichilominus perpetuam roboris firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instantiam partium predictarum quibus supra nominibus hanc presentem paginam in forma priuilegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela supradicte domine Marie fieri ac scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti pendentis eiusdem nostri capituli ap-pensione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millesi-mo trecentesimo nonagesimo, indictione quartadecima, die vltimo mensis Februarii, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno secundo.


145

26.

7. ožujka 1391.

Ivan pok. Jakova od roda Kačića iz sela Kaćina gorica, prodaje Pavlu pok. Radmana i njegovu bratu Ivku od roda Mogorovića iz Like dva ždrijeba sa svim pripadnostima u selu Kaćina gorica.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuer-sis (ad ad) ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de Iadra ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur et Paulo condam Radmani de Lica de genere Mogorouich ex parte vna et Iuanno condam Iacobi de Cacina goriça de genere Cacich parte ex altera in nostri existentibus presentia constitutis et petentibus a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uenditione infrasscripta ac emanare sigili nostri capituli soliti iuxta solitum appensione munitas ad cautelam emptoris infrasscripti et memoriam perpetuam posterorum. Dictus Iuannus per se suosque heredes et successores sponte et ex certa scientia non per errorem iure proprio in perpetuum dedit, uendidit et tradidit Paulo de Lica supradicto pro se et et (!) suis heredibus ac successoribus, nec non uice et nomine Ifci fratris sui uterinique coniuncti, recipienti et ementi totas et integras duas suas sortes terre laboratorie ad rationem gognalium trigintaduorum pro singula sorte ad mensuram Croato-rum positas in dicta villa Cacina goriça et in eius districtu et pertinetiis in pluribus et diuersis peciis atque clapis, cum omnibus et singulis pratis, pascuis, herbaticis, siluis, nemoribus, arboribus fructiferis et sterilibus, domibus, sediminibus, curtibus, campis, montibus, uallibus, paludibus, aquis, aquarum decursibus, uiis, semitis, gaiis, uenationibus, aucupationibus, piscationibus, terris cultis et incultis et omnibus aliis ipsarum duarum sortium terre uendita-rum iuribus et pertinentiis, cuius ville Cacina goriçe, cum aliter ipse due sortes terre uendite commode nequeant confinari, dictus uenditor hos asseruit esse confines: de trauersa est villa uocata Sacom; de siroco est villa uocata Reiane; de quirina est villa uocata Radocoua uas; de borea est villa uocata Terschiane, vel si qui alii forent ueriores confines, ad habendum, tenendum, possidendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, permutandum, obligandum,

Emptio pro Paulo condam Radomani de Lica de genere Mogorouich et pro Ifco eius fratre.



146

alienandum et quicquid ipsis Paulo emptori et Ifco fratribus eorumque here-dibus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradic-tione et impedimento dicti uenditoris eiusque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singulis que infra dictarum duarum sortium terre uenditarum ueros continetur confines, cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas, et cum omnibus et singulis que dicte due sortes terre uendite habent supra se, infra seu intra se in integrum omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali, utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex eis uel pro eis duabus sortibus terre uenditis modo aliquo spectante uel pertinen-te, pro precio et nomine precii librarum centum viginti soldorum paruorum. Quod totum precium dictus uenditor fuit confessus et contentus ac recogno-uit expresse ||fol. 22’ se habuisse et recepisse ac sibi integre datum, solutum et numeratum fuisse a dicto Paulo emptore pro se et uice ac nomine dicti Ifci fratris sui, renuncians excusacioni sibi non dati, non soluti et non numerati dicti totius precii a dicto Paulo nominibus quibus supra, non habiti et non recepti tempore huius contractus, spei future numerationis et solutionis, excusacioni doli mali conditioni sine causa in factum actioni, et omni alii legum, iuris et statutorum auxilio. Quas duas sortes terre uenditas dictus uenditor se ipsorum Pauli emptoris et Ifci fratrum nomine constituit posside-re donec ipsarum duarum sortium terre uenditarum possessionem corporalem acceperint et tenutam, quam accipiendi auctoritate propria et retinendi dein-ceps eis licentiam omnimodam contulit atque dedit, promittens per se suosque heredes et successores dicto Paulo emptori pro se et suis heredibus ac succe-ssoribus ac uice et nomine dicti Ifci fratris sui stipulanti de dictis duabus sortibus terre uenditis uel earum aliqua seu parte litem uel questionem seu controuersiam aliquam ipsis Paulo emptori et Ifco fratribus uel eorum heredi-bus ac successoribus ullo tempore non infere nec inferenti conscentire, sed ipsas duas sortes terre uenditas tam in proprietate quam in possessione ipsis Paulo emptori et Ifco fratribus et eorum heredibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime deffendere, disbrigare et excalumpniare, et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto sub pena quarti ualoris dictarum duarum sortium terre uen-ditarum habita ratione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitulis stipulata et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum. Et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse suprasscripta et infrasscripta omnia et singula


147

obtinere nichilominus perpetuam roboris firmitatem. In cuis rei testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instantiam partium supradictarum nominibus quibus supra hanc presentem paginam in forma priuillegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela supradictorum Pauli emptoris et Ifci fratrum fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti pendentis eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millesimo trecentesimo nonagesimo, indictione quartadecima, die septimo mensis Marcii, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno secundo.

27.

7. ožujka 1391.

Pavao pok. Radmana od roda Mogorovića iz Like obvezuje se, u svoje i u ime svoga brata Ivka te u ime njihovih nasljednika, vratiti Ivanu pok. Jakova od roda Kačića iz sela Kaćina gorica dva kupljena ždrijeba, kad god Ivan ili njegovi nasljednici isplate novac dobiven pri kupovini ta ista dva ždrijeba.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuer-sis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de Iadra ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur et Paulo condam Radmani de Lica de genere Mogorouich pro se ipso ac uice et nomine Ifci fratris sui uterinique coniuncti, pro quo promisit de rati habitatione, ex parte una et Iuanno condam Iacobi de Cacina goriça de genere Cacich parte ex altera in nostri existentibus presentia constitutis et petentibus a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de reuenditione et restitutione infrasscripta ac emana-re sigili solilti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam supradicti Iuani et memoriam perpetuam posterorum. Cum supradictus


148

Iuannus uendiderit ||fol. 23 Paulo supradicto ementi pro se et uice ac nomine dicti Ifci fratris sui totas et integras duas suas sortes terre laboratorie ad rationem gognalium trigintaduorum pro singula sorte ad mensuram Croato-rum positas in dicta villa Cacina goriça et in eius districtu et pertinetiis in pluribus et diuersis peciis atque clapis, cum omnibus et singulis pratis, pascuis, herbaticis, siluis, nemoribus, arboribus fructiferis et sterilibus, domibus, sediminibus, curtibus, campis, montibus, uallibus, paludibus, aquis, aquarum decursibus, uiis, semitis, gaiis, uenationibus, aucupationibus, piscationibus, terris cultis et incultis et omnibus aliis ipsarum duarum sortium terre uendita-rum iuribus et pertinetiis. Cuius ville Cacina goriçe, cum aliter ipse due sortes terre uendite commode nequeant confinari, ipse Iuannus uenditor hos asseruit esse confines: de trauersa est villa uocata Zacom; de siroco est villa uocata Reiane; de quirina est villa uocata Radacoua uas, de borea est villa uocata Terschiane, uel si qui alii forent ueriores confines, pro precio et nomine precii librarum centum viginti soldorum paruorum, vt patet de uenditione predicta publicis priuliegialibus litteris sigilo in pendenti dicti nostri capituli munitis et scriptis manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti sub anno domini ab incarnatione millesimo trecentesimo nonagesimo, indictione quartadecima, die septimo mesis Marcii. Hoc tamen inter ipsos, videlizet inter dictum Iuannum uenditorem ex parte una et inter dictum Paulum emptorem pro se et uice ac nomine dicti Ifci fratris sui pro quo ut premittitur promisit de rati habitatione parte ex altera actum extitit et conuentum, videlizet quod predictus Paulus per se suosque heredes et successores nec non uice et nomine dicti Ifci fratris sui pro quo promisit de rati habitatione ut prefertur pacto promisit et conuenit ipsi Iu-anno pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti quod quandocumque dictus Iuannus uel eius heredes et successores ipsi Paulo pro se et uice ac nomine dicti Ifci fratris sui uel ipsis Paulo et Ifco fratribus uel eorum heredi-bus et successoribus precium restituerit seu restituerint supradictum dictas duas sortes terre cum omnibus earum iuribus et pertinentiis supradictis dictus Paulus pro se <suosque heredes et successores> et uice ac nomine dicti Ifci fratris sui (eorumque h) ipsi Iuanno et eius heredibus ac successoribus pro ipso precio restituet atque uendet et cartam uenditionis et traditionis eidem Iuano et eius heredibus ac successoribus faciet de ipsis duabus sortibus terre earumque omnibus iuribus et pertinentiis supradictis et in ipsarum duarum sortium terre earumque omnium iurium et pertinentiarum supradictarum tenutam et corporalem possessionem ipsum Iuannum eiusque heredes et successores restituet et reponet de gratia speciali, ita tamen quod in dicta uenditione tunc temporis facienda promittet ipse Paulus per se suosque heredes et successores ac uice et nomine dicti Ifci fratris sui pro quo ut pre-


149

fertur promisit de rati habitatione de legitima ipsarum duarum sortium terre earumque omnium iurium et pertinentiarum supradictarum deffensione et excalumpnatione solummodo ab illis personis quibus ex contractibus uel obligationibus ab eisdem Paulo et Ifco fratribus uel ab eorum altero initis et factis esset uel esse dicernitur res eedem obligate uel quibus ex personis dictorum Pauli et Ifci fratrum uel eorum alteri foret in rebus ipsis videlizet duabus sortibus terre earumque iuribus et pertinentiis supradictis modo aliquid acquisita. Que omnia et singula suprasscripta dictus Paulus per se suosque heredes et successores necnon uice et nomine dicti Ifci fratris sui pro quo ut prefertur promisit de rati habitatione promisit ipso Iuanno pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti solemni stipulatione sine aliqua exceptione iuris uel facti actenere et obseruare eidem et eius heredibus et successoribus nec non firma, rata et grata habere et tenere et in nullo contra-facere, dicere uel uenire per se uel alios ||fol. 23’ aliqua ratione uel causa de iure uel de facto sub pena quarti ualoris dictarum duarum sortium terre uen-ditarum habita ratione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitulis stipulata et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum. Et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse suprasscripta et infrasscripta omnia et singula obtinere nichilominus perpetuam roboris firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instantiam partium predictarum nominibus quibus supra hanc presentem paginam in forma priuilegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela supradicti Iuanni fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti pendentis eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millesimo trecentesimo nonagesi-mo, indictione quartadecima, die septimo mensis Marcii, pontificatus sancti-ssimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno secundo.


150

28.

10. travnja 1391.

Ivan Vučetić od roda Lasničića iz sela Bicine, prodaje svoj udio u posjedu koji zajednički drži s braćom Tomom i Matejom Križanićem te Jurajem Vukovi-ćem i Dmitrom pok. Nerada, svi od roda Lasničića u selu Bicine, Filipu pok. Radiča od roda Lasničića iz Bicine.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in vnum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de Iadra ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur et nobilibus viris Philipo condam Radichii de Bicina de genere Lasnicich ex parte una et Iuanno Volcetich de dicta villa Bicine et de dicto genere Lasnicich parte ex altera in nostri existentibus presentia constitutis et petentibus a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uenditione infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam emptoris infrasscripti et memoriam perpetuam posterorum. Dictus Iuannus per se suosque heredes et successores sponte et ex certa scientia non per errorem iure proprio in perpetuum dedit, uendidit et tradidit ipsi Philipo presenti et pro se et suis heredibus ac successoribus recipienti et ementi totam et integram suam partem omnium et singularum terrarum quam partem habet pro indiuiso cum Toma Crisanich et cum Mateo Crisanich fratribus et cum Georgio Volcouich ac cum Demetrio condam Neradi omnibus de dicta villa Bicine et de dicta villa Bicine et de dicto genere Lasnicich cum omnibus et singulis pratis, siluis, nemoribus, pascuis, herbaticis, arboribus fructiferis et sterilibus, gaiis, curtibus, sediminibus, domibus, poduorniciis, ortis, campis, montibus, vallibus, paludibus, aquis, aquarum decursibus, uiis, semitis, uenationibus, aucupationibus, piscationibus, terris cultis et incultis et omnibus et singulis aliis ipsius partis terrarum uendite iuribus et pertinetiis, positam in dicta villa Bicine et in eius districtu et pertinetiis in pluribus et diuersis peciis atque clapis, cuius totius ville Bicine, cum aliter commode dicta pars terrarum uendita nequeat confinari, hos dixit esse confines: de trauersa est villa uocata Craschieuichi; de siroco est villa uocata Palacium; de quirina est villa uocata

Emptio pro Philipo condam Radichii de

Bicina de genere Lasnicich.



151

Tinum; ||fol. 24 de borea est villa uocata Lissane, uel si qui alii forent ueriores confines, ad habendum, tenendum, possidendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, permutandum, obligandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradictione et impedimento dicti uenditoris eiusque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singulis que infra dicte partis terrarum uendite ueros continetur confines, cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas, et cum omnibus et singulis que dicta pars terrarum uendita habet supra se, infra seu intra se in integrum omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali, utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex eis uel pro ea parte terrarum uendita aut ipsi parti terrarum uendite modo aliquo spectante uel pertinente, pro precio et nomine precii librarum centum soldorum paruorum. Quod totum precium dictus uenditor fuit confessus et contentus ac recognouit expresse se habuisse et recepisse ac sibi integre datum, solutum et numeratum fuisse a dicto emptore, renuncians excusacioni sibi non dati, non soluti et non numerati dicti totius precii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore huius contractus, spei future numerationis et solutionis, excusacioni doli mali condicioni sine causa in factum actioni et omni alii legum, iuris et statutorum auxilio. Quam partem terrarum uenditam dictus uenditor se ipsius emptoris nomine constituit possidere donec ipsius partis terrarum uendite possessionem corporalem acceperit et tenutam, quam accipiendi auctoritate propria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contulit atque dedit, promittens per se suosque heredes et successores dicto emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de dicta parte terrarum uendita uel aliqua eius parte litem uel questionem seu controuersiam aliquam ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus ullo tempore non infere nec inferenti conscentire sed ipsam partem terrarum uenditam tam in proprietate quam in possessione ipsi emptori et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime deffendere, disbrigare et excalumpniare, et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto sub pena quarti ualoris dicte partis terrarum uendite, habita ratione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitulis stipulata et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum. Et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse suprasscripta et infrasscripta omnia et singula obtinere nichilominus perpetuam roboris firmitatem. In cuius rei


152

testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuilegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela supradicti emptoris fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti pendentis eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millesimo trecentesimo nonagesimo primo, indictione quartadecima, die decimo mensis Aprilis, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno secundo.

Ego Articutius filius olim Dominici de Riuignano diocesis Aquilegensis publicus imperiali auctoritate notarius et iudex ordinarius et nunc iuratus notarius communis Iadre a supradicto capitulo pro scriba assumptus in hac parte supradictis omnibus et singulis dum agerentur et fierent presens fui eaque de mandato supradicti capituli et rogatu dictarum partium scripsi fide-liter et publicaui mei signum et nomen consueta apponens ad maiorem fidem et testimonium premissorum.

29.

5. svibnja 1391.

Grgur pok. Stjepana od roda Mogorovića iz Mogorove dubrave, stanovnik Zadra, prodaje ždrijeb zemlje s kućom, dvorom i podvornicom te svim pripadno-stima u selu Mogorova dubrava svećeniku Andriji pok. Mizećana, koji služi u crkvi Sv. Petra novog u Zadru.


153

||fol. 24’ Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in vnum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de Iadra ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur et venerabili viro presbitero Andrea filio condam Messeçani ciue Iadre officiante in ecclesia sancti Petri noui de platea magna Iadre ex parte una et Gregorio condam Stephani de Mogoroua dobroua de genere Mogorouich habitatore dicte ciuitatis Iadre parte ex altera in nostra existentibus presentia constitutis et petentibus a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uenditione infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam emptoris infrasscripti et memoriam perpetuam posterorum. Dictus Gregorius per se suosque heredes et successores sponte et ex certa scientia non per errorem iure proprio in perpetuum dedit, uendidit et tradidit supradicto presbitero Andree presenti et pro se et suis heredibus ac successoribus recipienti et ementi totam et integram vnam suam sortem terrarum patrimonialem quam esse dixit et conuenit gognalia trigintaduo ad mensuram Croatorum cum domo, curte, poduornicia, campis, pratis, siluis, nemoribus, pascuis, herbaticis, aquis, aquarum decursibus, arboribus fructiferis et sterilibus, terris cultis et incultis, ortis, montibus, valibus, paludibus, gaiis, uiis, semitis, derris, uenationibus, aucuaptionibus, piscationibus et omnibus et singulis aliis ipsius sortis terre uendite iuribus et pertinetiis, positam in dicta villa uocata Mogoroua dobroua et in eius districtu et pertinentiis in pluribus et diuersis peciis atque clapis, cuius ville Mogoroue dobroue, cum aliter ipsa sors terrarum uendita commode nequeat confinari, hos asseruit esse confines: de borea est villa uocata Chissino partim et partim villa uocata Verpiglane; de trauersa est villa uocata Boischie partim et partim villa uocata Palatium et partim villa uocata Dobruchie uas; de siroco est villa uocata Podbrisane; de quirina est villa uocata Zalposane, uel si qui alii forent ueriores confines, ad habendum, tenendum, possidendum, dandum, uendendum, locandum, permutandum, obligandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradictione et impedimento dicti uenditoris eiusque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singulis que infra dicte sortis terrarum uendite ueros continentur confines, cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas et cum omnibus et singulis que dicta sors terrarum uendita habet supra se, infra seu intra se in integrum omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali, utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex ea uel pro ea sorte terrarum uendita aut ipsi sorti terrarum uendite modo aliquo spectante uel

Emptio pro presbitero Andrea condam Messeçani ciue Iadre.


MCCCLXXXXV, indictione IIIIta ab incarnatione, die Xo mensis Marcii. Cassus fuit presens priuillegium de mandato Cressii marinarii condam Alegreti ciuis Iadre commissarii presbiteri Andree hic scripti instituti ab eo in eius ultimo testamento, presentibus domino fratre Luca uocato Dachna, Nicolao Iacobcich et Iacobo condam Petri Blondi ciue Iadre testibus.


154

pertinente, pro precio et nomine precii ducatorum sexaginta boni et puri auri et iusti ac legalis ponderis et in auro. Quod totum precium dictus uenditor fuit confessus et contentus ac recognouit expresse se habuisse et recepisse ac sibi integre datum, solutum, numeratum et ponderatum fuisse a dicto emptore, renuncians excusacioni sibi non dati, non soluti, non numerati et non ponderati dicti totius precii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore huius contractus, spei future numerationis, ponderationis et solutionis, excusacioni doli mali conditioni sine causa in factum actioni, et omni alii legum, iuris et statutorum auxilio. Quam sortem terrarum uenditam dictus uenditor se ipsius emptoris nomine constituit ||fol. 25 possidere donec ipsius sortis terrarum uendite possessionem corporalem acceperit et tenutam, quam accipiendi auctoritate propria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contulit atque dedit, promittens per se suosque heredes et successores dicto emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de dicta sorte terrarum uendita uel aliqua eius parte litem uel questionem seu controuersiam aliquam ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus ullo tempore non infere nec inferenti conscentire sed ipsam sortem terrarum uenditam tam in proprietate quam in possessione ipsi emptori et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime deffendere, disbrigare et excalumpniare, et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto, sub pena quarti ualoris dicte sortis terrarum uendite habita ratione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitulis stipulata et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum. Et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse suprasscripta et infrasscripta omnia et singula obtinere nichilominus perpetuam robroris firmitatem. In cuis rei testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuilegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela supradicti emptoris fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti pendentis eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millesimo trecentisimo nonagesimoprimo, indictione quartadecima, die quinto mensis maii, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno secundo.



155

30.

16. svibnja 1391.

Svećenik Juraj pok. Cvitka, Budman pok. Budislava, Petar Petrović Cibudi-nić zvani Zubina, Desko pok. Radoslava, Petar i Jadrij pok. Gradislava, Karin Zupančić, Ivan Pavlović, Kranoj Zrenković, Bratko Slavčić i Toma pok. Netre-macija, svi od roda Polečića iz sela Tršćane, prodaju nepodijeljenu trećinu sela Poričani, koju zajednički posjeduju, zadarskome plemiću ser Kreši pok. Rajnerija de Varicassis. Ta se trećina sela, kojega ostale dvije trećine spadaju novigradsko-me knezu, sastoji od pet cijelih ždrijebova zemlje i svih pripadajućih prava.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuer-sis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in vnum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de Iadra ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur et ser Cressio condam ser Raynerii de Varicassis nobile ciue dicte ciuitatis Iadre ex parte una et presbitero Georgio condam Ciuitichi, Budmano condam Budislaui, Petro Petrouich Cibudinich uocato Zubina, Desco condam Radoslaui, Petro et Iadrio fratribus et filiis condam Gradislaui, Carino Zupancich, Iohanne Paulouich, Cranoio Zrencouich, Bratco Slaucich et Toma condam Netermacii omnibus de Treschiane de genere Polecich <parte ex altera> in nostra existentibus presentia constitutis et petentibus a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales literas confici mandari de uenditione infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam ||fol. 25' emptoris infrasscripti et memoriam perpetuam posterorum. Dicti presbiter Georgius condam Ciuitichi, Budmanus condam Budislaui, Petrus Petrouich Cibudinich uocatus Zubina, Descus condam Radoslaui, Petrus et Iadrius fratres et filii condam Gradislaui, Carinus Zupancich, Iohannes Paulouich, Cranoius Zren-couich, Bratcus Slaucich et Tomas condam Netermacii eorum propriis nomi-nibus et pro se ipsos eorumque heredes et successores et ipsi Bratcus et Tomas uice et nomine Georgii Iuroeuich etiam de dicta villa uocata Terschi-ane et de dicto genere Polecich, pro quo Georgio (absente) promiserunt de rati habitatione et se ipsi ser Cressio de Varicassis emptori obligauerunt et constituerunt pro parte ipsum Georgium tangente deffensores et

Emptio pro ser Cressio Raynerii de Varicassis nobile ciue Iadre.



156

excalumpniatores, sponte et ex certa scientia non per errorem iure proprio in perpetuum dederunt, uendiderunt et tradiderunt ipsi ser Cressio de Varicassis presenti et pro se et suis heredibus ac successoribus recipienti et ementi totam et integram ipsorum omnium terciam partem ville uocate Poriçane, quam terciam partem dicte ville uocate Poriçane dicti uenditores et ipse Georgius Iuroeuich inter se ut asseruerunt habebant et habent pro indiuiso et quam terciam partem inter eos pro indiuiso ut predicitur existentem ipsi uenditores et dictus Georgius habent pro diuiso et diuisam cum Castro nouo, quam terciam partem ville uenditam dixerunt et conuenerunt esse sortes quinque terrarum ad mensuram Croatorum ad rationem videlizet gognalium triginta-duorum pro singula sorte, ita quod si plus dictis quinque sortibus terrarum esse repertum fuerit idem emptor tanto plus pro rata ipsi uenditoribus soluere teneatur, si uero minus dictis quinque sortibus terrarum reperiri contigerit tantum pro rata deduci debeat ex precio et ipsi emptori dari ac restitui ex pacto habito inter partes, cum omnibus et singulis ipsius tercie partis ville predicte domibus, curtibus, casalibus, sediminibus <a molendino> poduorni-ciis, campis, pratis, siluis, nemoribus, pascuis, herbaticis, aquis, aquarum decursibus, arboribus fructiferis et sterilibus, vineis, terris cultis et incultis, montibus, uallibus, paludibus, ortis, zardinis, gaiis, derris, uiis, semitis, uenati-onibus, aucupationibus, piscationibus et omnibus et singulis aliis ipsius tercie partis ville predicte uendite iuribus et pertinetiis, que quinque sortes terrarum uendite sunt posite in dicta villa uocata Poriçane et in eius districtu et perti-nentiis in pluribus et diuersis peciis atque clapis, cuius totius ville Poriçane, cum aliter ipse res uendite commode nequeant confinari, hos dixerunt esse confines: de trauersa est villa uocata Sliuniça; de siroco est villa uocata Iagnina loqua; de quirina est villa uocata Bachchiça; de borea est villa uocata Camigna-num, uel si qui alii forent ueriores confines, ad habendum, tenendum, possi-dendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, permutandum, obli-gandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et successori-bus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradictione et impedi-mento dictoru uenditorum et cuiuslibet eorum et dicti Georgii Iuroeuich eorumque et cuiuslibet eorum heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singulis que infra dictarum rerum uendita-rum ueros continetur confines, cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas et cum omnibus et singulis que dicte res uendite et earum quelibet habent supra se, infra seu intra se in integrum omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali, utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate ipsis uenditoribus et eorum cuilibet et dicto Georgio Iuroeuich ex eis uel pro eis rebus uenditis et qualibet earum aut ipsis rebus uenditis et earum cuilibet modo aliquo spectante uel pertinente,


157

pro precio et nomine precii librarum centum ||fol. 26 viginti soldorum paruo-rum pro singula sorte. Quod totum precium {dictarum quinque sortium terrarum} capit in suma libras sexcentas soldorum paruorum, quod totum precium, videlizet libras sexcentas soldorum paruorum dicti uenditores et ipsi Bratcus et Tomas uice et nomine supradicti Georgii Iuroeuich pro quo ut premittitur promiserunt ipsi emptori de rati habitatione pro ratis inter eos fuerunt confessi et contenti ac recognouerunt expresse se dictis nominibus habuisse et recepisse ac eis dictis nominibus integre datum, solutum et nume-ratum fuisse a supradicto emptore, renunciantes excusacioni eis quibus supra nominibus et pro ratis predictis non dati, non soluti et non numerati dicti totius precii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore huius con-tractus, spei future numerationis et solutionis, excusacioni doli mali condici-oni sine causa in factum actioni, et omni alii legum, iuris et statutorum auxilio. Quas res uenditas dicti uenditores quibus supra nominibus se ipsius emptoris nomine possidere constituerunt donec ipsarum rerum uenditarum possessio-nem corporalem acceperit et tenutam, quam accipiendi auctoritate propria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contulerunt, promittentes per se eorumque heredes et successores et ipsi Bratcus et Tomas uice et nomine supradicti Georgii pro quo ut prefertur promiserunt ipsi emptori de rati habitatione dicto emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de dictis rebus uenditis uel earum aliqua seu parte litem uel questionem seu controuersiam aliquam ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus ullo tempore non infere nec inferenti conscentire sed ipsas res uenditas et earum quamlibet tam in proprietate quam in possessione ipsi emptori et eius heredi-bus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersita-telegitime deffendere, disbrigare et excalumpniare, et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto, sub pena quarti ualoris dictarum rerum uenditarum habita ratione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitulis stipulata et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse, et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum. Et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse suprasscripta et infrasscripta omnia et singula obtinere nichilominus perpetuam roboris firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instanti-am partium predictarum quibus supra nominibus hanc presentem paginam in forma priuilegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela supradicti emptoris fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter


158

assumpti ac sigili soliti (pendentis) eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millesimo trecente-simo nongesimoprimo, indictione quartadecima, die sextodecimo mensis maii, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno secundo.

31.

11. lipnja 1391.

Vladislav pok. Klapena od roda Kašića, koji živi u selu Bliznjane, prodaje jedan ždrijeb zemlje sa selištem, dvorom, podvornicom i svim pripadnostima pod Nadinom, na mjestu koje se zove Klokočina, svećeniku Andriji pok. Mizećana, prioru ubožnice Sv. Martina u Zadru.

||fol. 26' Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie co-mmendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de Iadra ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur et venerabile viro presbitero Andrea condam Messeçani ciue Iadre priore hospitalis sancti Martini de prope Iadram ex parte una et Vladislauo condam Clapenni de genere Cassich habitante in villa uocata Blisignane parte ex altera in nostra existentibus presentia constitutis et petentibus a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uenditione infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam emptoris et memoriam perpetuam posterorum. Dictus Vladislauus per se suosque heredes et successores sponte et ex certa scientia non per errorem iure proprio in perpetuum dedit, uendidit et tradidit supradicto presbitero Andree presenti et pro se et suis heredibus ac successoribus recipienti et ementi totam et integram vnam suam sortem terre aratorie qua esse asseruit et conuenit gognalia trigintaduo ad mensuram Croatorum positam sub Nadino in loco uocato Clochichina et in eius districtu et pertinentiis <in pluribus et


condam Messeçani ciue Iadre priore hospitalis sancti Martini de prope

Iadram.



159

diuersis peciis atque clapis> cum omnibus ipsius sortis terre uendite sediminibus, curte, poduornicia, campis, ortis, pratis, siluis, nemoribus, pascuis, herbaticis, aquis, aquarum decursibus, arboribus fructiferis et sterilibus, terris cultis et incultis, montibus, uallibus, paludibus, gaiis, derris, uiis, semitis, uenationibus, aucupationibus, piscationibus et omnibus et singulis aliis ispius sortis terre uendite iuribus et pertinetiis, cuius loci uocati Clochichina, cum aliter ipsa sors terre uendita commode nequeat confinari, hos dixit esse confines: de trauersa est villa uocata Vitorich partim et partim villa uocata Cacich; de siroco est villa uocata Griuna; de quirina est uia regia; de borea est villa uocata Dubçane, uel si qui alii forent ueriores confines, ad habendum, tenendum, possidendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, permutandum, obligandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradictione et impedimento dicti uenditoris eiusque heredum et successo-rum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singulis que infra dicte sortis terre uendite ueros continentur confines, cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas, et cum omnibus et singulis que dicta sors terre uendita habet supra se, infra seu intra se in integrum omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali, utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex ea uel pro ea sorte terre uendita aut ipsi sorti terre uendite modo aliquo spectante uel pertinente, pro precio et nomine precii librarum ducentarum soldorum paruorum. Quod totum precium dictus uenditor fuit confessus et contentus ac recognouit expresse se habuisse et recepisse ac sibi integre datum, solutum et numeratum fuisse a dicto emptore, renuncians excusacioni sibi non dati, non soluti et non numerati dicti totius precii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore huius contractus, spei future numerationis et solutionis, excusacioni doli mali conditioni sine causa in factum actioni, et omni alii legum, iuris et statutorum auxilio. Quam sortem terre uenditam dictus uenditor se ipsius emptoris nomine constituit possidere donec ipsius sortis terre uendite possessionem corporalem receperit et tenutam, quam accipiendi auctoritate propria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contulit atque dedit, promitens per se suosque heredes et successores dicto emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de dicta sorte terre uendita uel aliqua eius parte litem uel questionem seu controuersiam aliquam ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus ullo tempore ||fol. 26 non infere nec inferenti conscentire sed ipsam sortem terre uenditam tam in proprietate quam in possessione ipsi emptori et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime defendere, disbrigare et excalumpniare, et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata


160

et grata habere et tenere, obseruare et adimplere, et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto sub pena quarti ualoris dicte sortis terre uendite habita ratione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitulis stipulata et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse, et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium pre-sentium et futurorum. Et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse supra-sscripta et infrasscripta omnia et singula obtinere nichilominus perpetuam roboris firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuilegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela supradicti emptoris fieri ac scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe assumpti ad hoc specialiter ac sigili soliti pendentis eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in dicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millesimo trecente-simo nonagesimoprimo, indictione quartadecima, die vndecimo mensis Iunii, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno secundo.

32.

20. kolovoza 1391.

Registrira se prosvjed uložen po ninskome plemiću ser Mihovilu Ratkovom Borše, u ime njegova strica, ninskoga plemića i kraljevskoga kaštelana u Ljubču Ivana Borše, ninskim općinskim vlastima zato što se ser Ivanu ne dozvoljava da grad Nin zaštiti od napada neprijatelja ugarsko-hrvatskog kralja Sigismunda Luksemburškoga.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuer-sis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis existentibus in unum et insimul congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de dicta ciuitate Iadre ubi

Protestatio pro ser Iohanne Borsse

nobile ciue None, castellano castri

Liube.

feci in auctoritate ipsi ser Iohanni


161

more solito nostra capitula congregantur accedens ad nostram presentiam Iacobus Blondus condam Petri Blondi ciuis dicte ciuitatis Iadre nuncius ac uice, nomine et pro parte ser Micaelis Ratici Borsse nobilis ciuis None ut ambassiatoris et nuncii ser Iohannis Borsse etiam nobilis ciuis None castellani castri Liube ipsius ser Micaelis patrui per ipsum ser Iohannem directi et eius parte ad dominos vicarium et iudices ciuitatis None predicte habentis plenum mandatum uigore litterarum credentialium ipsius ser Iohannis factarum in personam dicti ser Micaelis eius nuncii et ambassiatoris ad dominos vicarium et iudices antedictos infrasscripta et alia faciendi et dicendi nobis exposuit. Quod domini vicarius et iudices eiusdem ciuitatis None obuiant ipsi ser Iohanni Borsse fideli seruitori et familiari serenissimi principis et domini nostri domini Sigismundi dei gratia illustris regis Vngarie, Dalmacie, Croacie etc. ac marchionis Brandemburgensis etc. ne ipse ser Iohannes subueniat et comprestet auxilium ciuitati None predicte que in spoliis et aliis ab illis de Aurana et aliis emulis infidelibus et rebellibus maiestatis prefate damna passa est hactenus et dietim patitur infinita, a nobis proinde petens sibi quo supra nomine vnum hominem de nostro capitulo qui una cum ipso Iacobo dicto nomine uadat ad ciuitatem None predictam necnon uideat, audiat et intelligat omnia et singula que per ipsum ser Micaelem quibus supra nominibus, videli-zet uice, nomine et pro parte ipsius ser Iohannis Borsse ipsis dominis vicario et iudicibus dicte ciuitatis None dicentur, exponentur, requirentur et prote-stabuntur ac quecumque omnia et singula per ipsos dominos vicarium et iudices dicte ciuitatis None respondebuntur nobis demum fideliter et legaliter ac sub sacramento debito relaturus, ac petens dicto nomine a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de omnibus ||fol. 27' et singulis supradictis ac emanare sigili soliti prefati nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam ipsius ser Iohannis Borsse et ad memoriam perpetuam posterorum. Nos itaque dicti Iacobi quo supra nomine petitioni et requisitioni utpote iustis benignius annuentes sibi dicto nomine in hominem et pro homine nostri prefati capituli dedimus et concessimus vene-rabilem virum presbiterum Ciuitanum condam Georgii Delaucich officiantem in supradicta catedrali ecclesia sancte Annastasie de prefata ciuitate Iadre et de prefato nostro capitulo existentem, presentem et acceptantem, sibi delato de ueritate dicenda ad sancta dei euangelia tactis scripturis per nos debito sacra-mento, committentes et etiam imponentes eidem ut quemcumque omnia et singula fieri ac dici uiderit, intellexerit et audiuerit a dicto ser Micaele quibus supra nominibus dictis dominis vicario et iudicibus prefate ciuitatis None et que per ipsos dominos vicarium et iudices respondebuntur nobis fideliter reffere debeat et etiam reportare. Ipse namque presbiter Ciuitanus homo ut prefertur de nostro capitulo demum rediens a prefata ciuitate None in nostri


162

constitutus presentia nobis suo retulit sacramento se vna cum ipso ser Micaele quibus supra nominibus fuisse in dicta ciuitate None et ad conspectum dicto-rum dominorum vicarii et iudicum eiusdem ciuitatis None et ipsum ser Mica-elem quibus supra nominibus ipsis dominis vicario et iudicibus dicte ciuitatis None licet oretenus fecisse requisitionem et protestationem infrasscriptas et ipsos dominos vicarium et iudices ipsi ser Micaeli quibus supra nominibus ad ipsas requisitionem et protestationem licet etiam oretenus respondisse. Quarum quidem requisitionis et protestationis tenor per omnia sequitur in hec verba:

Ego Micael Ratici Borsse ciuis None, ut ambassiator et nuncius ser Iohannis Borsse patrui mei etiam ciuis None ac castellani Liube cum ipsius ser Iohannis littera cre-dentiali manu sua propria scripta quam dominis vicario et iudicibus ciuitatis None coram uobis domino presbitero Ciuitano condam Georgii Delaucich officiante in ecclesia sancte Annastasie de Iadra homine de capitulo ciuitatis Iadre specialiter ad hoc dato presento, dico et expono nominibus quibus supra vobis dominis Petro Ratici de Possedaria nunc vicario ciuitatis None ac Nicolao Marini Scorgne necnon Marino Matei Gradacich iudicibus eiusdem ciuitatis None. Quod cum hec ciuitas None sit excelentissimi principis et domini nostri naturalis domini Sigismundi dei gratia illustris regis Vngarie, Dalmacie et Croacie necnon marchionis Brandembur-gensis etc. cuius maiestatis quamuis indigni ipse ser Iohannes patruus meus et ego sumus seruitores et familiares et esse intendimus usque ad mortem, quam ciuitatem None modis quos tenetis ineptos esse uidemus et est in maximis congnassationi-bus, angustiis, molestationibus atque damnis quas et que patitur incessanter ab emulis, rebellibus et infidelibus prefate regie maiestatis Vngarie, videlizet ab illis de Aurana et aliis a quibus emulis, infidelibus et rebellibus gratia dei necnon prefati serenissimi domini nostri domini regis Sigismundi gratiosissimi ciuitatem eandem ipse ser Iohannes patruus meus custodire et saluare posset tutam et illesam uiriliter et potenter ex quo ciuitas ipsa regia de leui posset suscipere incrementum, et causa deffectu et culpa uestris quasi obsidionem patitur cuius uestri deffectus causa populus ciuitatis eiusdem talibus et tantis oppressus damnis et angustiis desolabitur et ciuitas ipsa poterit periclitare de leui quia nisi populus ciuitatis eiusdem fructus et introitus suos recipere poterint ciuitas ipsa a iam dicto eius populo non poterit custodiri, quam ciuitatem gratia dei et prefati domini nostri regis ipse ser Iohannes patruus meus uti notum est omnibus ipsius regie maiestatis fidelibus habitantibus in hiis partibus hactenus diligenter et fidelius custodiuit non parcendo persone sue incommodis sudoribus ||fol. 28 infinitis laboribus et expensis pro cuius deffensione non nullos ex suis hominibus perdidit, quosdam peremptos gladio et quosdam a dictis infidelibus et emulis captiuatos ibidem extinctos demum, pro cuius ciuitatis custodia idem ser Iohannes patruus meus quasi perdidit quicquid habet arreptum


163

ab emulis cum tam pro ipsius ciuitatis custodia residuum perdere non postponat facturus semper quecumque ad ipsius maiestatis regie statum et exaltationem cedere cognouerit et augmentum. Ego Micael supradictus quibus supra nominibus uos dominos vicarium et iudices supradictos tanquam eos qui estis caput et regi-men prefate ciuitatis None omnibus uia, modo, iure, usu et forma quibus melius fieri poterit et debet hac mea solemni protestatione amoneo et requiro quatenus ipsum ser Iohannem patruum meum permittatis et conscentiatis deffendere et tueri prefa-tam regiam ciuitatem None eiusque populum ab agressibus, spoliis, damnis, iniuriis, molestiis et insultibus emulorum. Cum alios ex gentibus suis ad ipsam ciuitatem None misserit pro eius deffensione et uos eosdem in ipsam ciuitatem regiam None non permiseritis introire non nulla damna et obprobria ipsi ser Iohanni patruo meo facientes demonstranda suis loco et temporibus et cum expediens fuerit coram supradicta regia maiestate. Iterato amicabilibus precibus et quo habilius fieri poterit quibus supra nominibus uos ammonens et requirens ut seruicia regia et prefate ciuitatis None statim non impedire uelitis sicut ........141 facere et dietim facitis et operamini et si hactenus fuistis in culpa facientes quod culpa de cetero careatis, aliter etiam ne ipse ser Iohannes patruus meus quouis modo in premissis a prefata regia maiestate eiusque prelatis et baronibus seu a quacumque alia persona mere-atur uel possit quod absit de negligentia reprehendi, ego Micael prefatus quibus supra nominibus omnibus uia, modo, iure, usu et forma quibus melius fieri poterit et debet protestor uobis dominis vicario et iudicibus dicte ciuitatis None et contra uos quod per ipsum ser Iohannem patruum meum non scaturari neque stari intenditur quando ipsa ciuitas None et eius populus a prefatis emulis deffendatur cum ipse ser Iohannes paratus sit et paratum se offerat non parcendo laboribus uel expensis et ego Micael quibus supra nominibus ac uice, nomine et pro parte ipsius ser Iohannis in quantum non obuietis sicut hactenus obuiastis et de presenti obuiatis ciuitatem ipsam et eius populum deffendere et conseruare illesam et illesum ab insultibus emulorum, nec non protestor de omnibus et singulis damnis, expensis et interesse tam passis hactenus quam in posterum sustinendis nec non iniuriis, obprobriis et dedecoribus taxandis arbitrio et iudicio prefate regie maiestatis et cuiuscumque iudicis competentis quorum determinationi, decisioni, iudicio et cognitioni dictis nominibus me submitto, que damna, expensas et interesse nec non emendam et satisfactionem pro ipsis obprobriis et dedecoribus protestor per ipsum ser Iohannem patruum meum peti posse ubilibet et coram quacumque curia, dominio et iudicio tempore quolibet in futurum, saluo et reseruato michi quibus supra nominibus omni alio iure addendi, minuendi, corigendi, declarandi, vnam et plures requisitionem et protestationem faciendi et formandi semel et pluries et quotiens expedierit ad sensum et laudem sapientis ipsius ser Iohannis.

141 Nečitka riječ.


164

Tenor uero responsionis facte per ipsos dominos vicarium et iudices per omnia talis est, videlizet: quod ipse ser Iohannes per gentes suas et sainos plures homines de Nona fecerat uulnerari et animalibus eorum pluribus derobari ac de palude ipsorum Nonensium comburi. In cuius rei testimonium et premissorum omnium perpetuam notitiam et firmitatem ad petitionem et instantiam predictarum partium quibus supra nominibus hanc presentem paginam in forma priuilegii redactam iuxta morem et ||fol. 28' consuetudinem dicti nostri capituli fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigilis soliti pendentis eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in dicta catedrali ecclesia sancte Anastasie (!), currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millesimo trecentesimo nonagesimo primo, indictione quintadecima, die vigesimo mensis Augusti, pontificatus sanctissi-mi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno secundo.

(Signum notarii) Ego Articutiis filius olim Dominici de Riuignano diocesis Aquilegensis publicus imperiali auctoritate notarius et iudex ordinarius et nunc iuratus notarius comunis Iadre ac a supradicto capitulo pro scriba assum-ptus in hac parte supradictis omnibus et singulis dum ut premittitur refferren-tur a supradicto domino presbitero Ciuitano homine de dicto capitulo ad hoc dato presens fui eaque iuxta relatum eiusdem de mandato dicti capituli scripsi fideliter et publicaui mei signum et nomen consueta apponens ad maiorem fidem et testimonium premissorum.

33.

20. kolovoza 1391.

Registrira se prosvjed uložen po ninskome plemiću ser Mihovilu Ratkovom Borše u ime njegova strica, ninskoga plemića i kraljevskoga kaštelana u Ljubču ser Ivana Borše, ninskim općinskim vlastima. Prosvjed se odnosi na činjenicu da vlasti nisu isplatile novac koji je ser Ivan trebao dobiti kao vikar i zastupnik nekadašnjega ninskoga kneza, dalmatinsko-hrvatskog bana Stjepana Lackovića.


165

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presencium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuer-sis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis existentibus in unum et insimul congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de dicta ciuitate Iadre ubi more solito nostra capitula congregantur, accedens ad nostram presentiam Iacobus Blondus condam Petri Blondi ciuis Iadre nuncius ac uice, nomine et pro parte ser Micaelis Ratici Borsse, nobilis ciuis None ut ambassiatoris et nuncii ser Iohannis Borsse etiam nobilis ciuis None castellani castri Liube ipsius ser Micaelis patrui per ipsum ser Iohannem directi et eius parte ad dominos vicarium et iudices ciuitatis None predicte habentis plenum manda-tum uigore litterarum credentialium ipsius ser Iohannis factarum in persona dicti ser Micaelis eius nuncii et ambassiatoris ad dominos vicarium et iudices antedictos infrasscripta et alia faciendi et dicendi, nobis exposuit. Quod cum alias magnificus et potens dominus dominus Stephanus Laçcouich nunc regni Ungarie comes palatinus et pridem banus regnorum Dalmacie et Croacie comes fuerit ciuitatis None et ipse dominus Stephanus comes ut prefertur loco sui in dicta ciuitate None vicarium statuerit ser Iohannem Borsse supra-dictum per suas litteras speciales quibus commisit eidem ser Iohanni ut ipse ser Iohannes in persona ipsius domini Stephani comitis salarium suum comi-tatus None recipere deberet pro quo salario dando domino comiti None denarii incantus insule seu puncte uocate Vir cuius ipse ser Iohannes tunc erat incantator et conductor erant specialiter obligati, domini iudices dicte ciuitatis None non obstante dicta obligatione cum multis appositionibus penarum denarios dicti incantus ab ipso ser Iohanne per uiolentiam extorxerunt, a nobis proinde petens sibi quo supra nomine vnum hominem de nostro capitulo qui una cum ipso Iacobo dicto nomine uadat ad ciuitatem None predictam nec non uideat, audiat et intelligat omnia et singula que per ipsum ser Micaelem quibus supra nominibus, videlizet uice, nomine et pro parte ipsius ser Ioha-nnis Borsse, ipsis dominis vicario et iudicibus dicte ciuitatis None dicentur, exponentur, requirentur et protestabuntur ac quecumque omnia et singula per ipsos dominos vicarium et iudices dicte ciuitatis None respondebuntur nobis demum fideliter et legaliter ac sub sacramento debito realturus, ac petens dicto nomine a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de omnibus et singulis supradictis ac emanare sigili soliti prefati nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam ipsius ser Iohannis Borse et ad memoriam perpetuam posterorum. Nos itaque dicti Iacobi quo supram nomine petitioni et requisitioni utpote iustis benignius annuentes ||fol. 29 sibi dicto nomine in hominem et pro homine nostri prefati capituli dedimus et concessimus venerabilem virum presbiterum Ciui-

Protestatio pro ser Iohanne Borse nobile ciue None et castellano Liube contra comune None.



166

tanum condam Georgii Delaucich officiantem in supradicta catedrali ecclesia sancte Annastasie de prefata ciuitate Iadre et de prefato nostro capitulo existentem, presentem et acceptantem, sibi delato de ueritate dicenda ad sancta dei euangelia manu tactis scripturis per nos debito sacramento, co-mmittentes et etiam imponentes eidem ut quecumque omnia et singula fieri ac dici uiderit, intellexerit et audiuerit a dicto ser Micaele quibus supra nomini-bus dictis dominis vicario et iudicibus prefate ciuitatis None et que per ipsos dominos vicarium et iudices respondebuntur nobis fideliter reffere debeat et etiam reportare. Ipse namque presbiter Ciuitanus homo ut prefertur de nostro capitulo demum rediens a prefata ciuitate None in nostri constitutus presentia nobis suo retulit sacramento se una cum ipso ser Micaele quibus supra nomi-nibus fuisse in dicta ciuitate None et ad conspectum dictorum dominorum vicarii et iudicum eiusdem ciuitatis None et ipsum ser Micaelem quibus supra nominibus ipsis dominis vicario et iudicibus dicte ciuitatis None licet oretenus fecisse reqisitionem et protestationem infrasscriptas et ipsos dominos vica-rium et iudices ipsi ser Micaeli quibus supra nominibus ad ipsas requistionem et protestationem licet etiam oretenus respondisse. Quarum quidem requisitionis et protestationis tenor per omnia sequitur in hec uerba:

Ego Micael Ratici Borsse ciuis None, ut ambassiator et nuncius ser Iohannis Borsse patrui mei etiam ciuis None ac castellani castri Liube cum ipsius ser Iohannis littera credentiali manu sua propria scripta quam dominis vicario et iudicibus ciuitatis None coram uobis domino presbitero Ciuitano condam Georgii Delaucich officiante in ecclesia sancte Annastasie de Iadra homine de capitulo ciuitatis Iadre specialiter ad hoc dato presento, dico et expono nominibus quibus supra vobis dominis Petro Ratici de Possedaria nunc vicario ciuitatis None ac Nicolao Marini Scorgne necnon Marino Matei Gradacich iudicibus eiusdem ciuitatis None. Quod cum olim magnifi-cus et potens dominus dominus Stephanus Laçcouich nunc regni Vngarie comes palatinus et pridem regnorum Dalmacie et Croacie banus fuerit et fuisset comes ciuitatis None predicte et loco sui ser Iohannem Borsse ciuem None ibidem et in dicto comitatu ciuitatis None constituerit et constituisset et vicarium prout patet ipsius domini Stephani bani litteris quas ego Micael quibus supra nominibus alias uobis ostendi et in presenti demonstro in quibus inter cetera legitur contineri quod in persona sua suum salarium dicti comitatus None ipse ser Iohannes meus patruus et eius vicarius ut prefertur deberet recipere pro quo salario dicto domino Stephano bano tunc et comiti None persoluendo denarii incantus Puncte dure seu Vir erant specialiter obligati, cuius Puncte dure ipse ser Iohannes patruus meus tunc fuit et erat incantator et conductor cuius incantus dicte Puncte dure seu Vir ipse ser Ioha-nnes patruus meus pro solutione dicti salarii dicti domini Stephani bani et comitis


167

None tam ex in dicte obligationis tam ex in supradictarum litterarum dicti domini Stephani bani et comitis ut prefertur denarios penes se et in se retinere uolebat domini iudices ciuitatis None predicte precessores uestri in regimine dicte ciuitatis None ipsi ser Iohanni patruo meo immerito et contra uelle suum eidem imponentes penas plures et de facto sed non de iure prout patet de predictis penis in libris criminalium dicte ciuitatis None denarios dicti incantus dicte Puncte dure seu Vir per uiolentiam acceperunt ad hoc quod ipsi domino Stephano bano tunc et comiti dicte ciuitatis None de dicto eius salario restitit insolutum. Et licet occassione dictarum denariorum dicti incantus dicte Puncte dure seu Vir domini iudices prefate ciuitatis None precessores uestri litigarentur coram reuerendo in Christo patre et domino domino Iohanne de Pensauro decretorum doctore dei gratia Segniense episcopo tunc in regno Dalmacie regio vicario generali tamen adhuc dominus Stephanus supradictus tunc banus et comes None et modo regni Vngarie comes palatinus ab ipso ser Iohanne patruo meo quondam eius vicario prout patet ipsius domini Step-hani litteris quas uobis ad cautelam ostendo ||fol. 29' petit denarios sui salarii supradicti. Quare ego Micael nominibus quibus supra omnibus uia, modo, iure, usu et forma quibus melius fieri poterit et debet peto, amoneo et requiro uos dominos vicarium et iudices supradictos quatenus denarios dicti salarii et ipsum salarium dicti domini Stephani comitis palatini et olim uestri comitis ipsi domino Stephano comiti palatino, quos et quid ab ipso ser Iohanne patruo meo condam eius vicario petit, uelitis et placeat sine difficultate qualibet transmandare uel ipsum ser Iohannem patruum meum modis quibus melius sciueritis tanquam innocentem de premissis disbrigare, excalumpniare et deffendere a domino Stephano comite supradicto. Quod si predicta uel predictorum alterum feceritis uestrum persoluetis debitum ipsique ser Iohanni meo patruo cedet ad gratum. Quod si secus feceritis quod non credo ego Micael nominibus quibus supra ac uice, nomine et pro parte dicti ser Iohannis patrui mei omnibus uia, modo, iure, usu et forma quibus melius fieri poterit et debet protestor uobis dominis vicario et iudicibus et contra uos ac contra bona quecumque dicte ciuitatis None de omnibus et singullis damnis, expensis et intere-sse que, quas et quod idem ser Iohannes patruus meus passus est hactenus premissorum occassione uel eum in futurum pati contigerit quoquo modo taxandis iudicio et arbitrio sapientis ipsius ser Iohannis, et quod idem ser Iohannes patruus meus habeat et habere debeat ac possit regressum in bonis et contra bona dicto-rum dominorum vicarii et iudicum eorumque successorum ac communis dicte ciuitatis None semper et omni tempore quocumque interuallo temporis non obstan-te. De quibus omnibus ego Micael supradictus quibus supra nominibus protestor expresse, saluo et reseruato michi quibus supra nominibus omni alio iure addendi, minuendi, corigendi, declarandi, vnam et plures requisitionem et protestationem faciendi et formandi semel et pluries et quotiens expedierit ad sensum et laudem sapientis ipsius ser Iohannis.


168

Qui domini vicarius et iudices dictarum requisitionis et protestationis peti-erunt a dicto ser Micaele quibus supra nominibus copiam sibi dari, et tam ipse ser Micael dictis nominibus earum copiam eis dare recusasse. Ipsi domini vicarius et iudices tunc oretenus responderunt quod ipsi ser Iohanni de pre-fato salario dicti domini Stephani comitis fuit et est a comuni ciuitatis None predicti plusquam persolutum, quod ipse ser Micael quibus supra nominibus negauit uerum esse cum nunquam ipse ser Iohannes aliquid receperit in rati-one salarii antedicti. In cuius rei testimonium et premissorum omnium per-petuam notitiam et firmitatem ad petitionem et instantiam predictarum partium quibus supra nominibus hanc presentem paginam in forma priuillegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli fieri et scribi iussimus manu infrasscript Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti pendentis eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in dicta ecclesia catedrali sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentisimo nonagesimo primo, indictione quartadecima, die vigesimo mensis Augusti, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno secundo.

34.

19. listopada 1391.

Pavao Ljubavčić od roda Stupić iz sela Biljana ostrovičkoga kneštva i Ninske biskupije, prodaje dvadeset osam gonjaja zemlje s dvornim mjestima, dvorom, podvornicom i svim pripadnostima u selu Biljane, ninskome plemiću ser Juraju Slavičiću od roda Mogorovića.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuer-sis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis existentibus in unum et insimul congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de Iadra ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et ser Georgio Slauicich de genere Mogoruich nobile ciue None ex parte ||fol. 30 una et Paulo Liubauich de genere Stupich

Emptio pro Georgio Slauicich de genere Mogorouich nobile

ciue None.



169

habitante in villa uocata Biglane districtus castri Ostrouice diocesis None parte ex altera in nostra existentibus presentia constitutis ac petentibus a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uenditione infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam emptoris infrasscripti et memoriam perpetu-am posterorum. Idem Paulus per se suosque heredes et successores sponte et ex certa scientia non per errorem iure proprio in perpetuum dedit, uendidit et tradidit supradicto ser Georgio presenti et pro se et suis heredibus ac succe-ssoribus recipienti et ementi gognalia vigintiocto ad mensuram Croatorum uel circa, ita quod si plus uel minus esse repertum fuerit totum cedat in uenditi-one presenti sine additione precii uel diminutione, terre partim uineate et partim laboratorie cum eius poduornicia, sediminibus, curte, campis, pratis, siluis, montibus, pascuis, herbaticis, aquis, aquarum decursibus, arboribus fructiferis et sterilibus, terris cultis et incultis, ortis, montibus, vineis, uallibus, paludibus, gaiis, uiis, semitis, derris, uenationibus, aucupationibus, piscationi-bus et omnibus et singulis aliis ipsorum vigintiocto gognalium terre uendito-rum iuribus et pertinetiis, posita in supradicta villa uocata Biglane et in eius districtu et pertinetiis in quatuor peciis atque clapis vnius quorum claporum ubi est poduornicia gognalium quatuor uel circa idem uenditor hos dixit esse confines: de trauersa est nemus, de siroco et borea possident heredes condam ser Nicolai de Briberio, de quirina est uia publica; secundi uero clapi positi in loco uocato Gladussa partim uineati et partim laboratorii gognalium decem et octo uel circa hos dixit esse confines: de trauersa est nemus, de austro est villa uocata Grabrouiçane, de quirina et borea sunt uie publice; tercii clapi aratorii positi in loco uocato Cagnin circa puteum gognalium trium uel circa hos dixit esse confines: de trauersa et quirina sunt uie publice, de siroco possidet Paulus Priticeuich, de borea possident supradicti heredes condam ser Nicolai de Briberio; quarti uero clapi aratorii positi in dicto loco uocato Cagnin gognali-um quatuor uel circa hos dixit esse confines: de trauersa est uia publica, de siroco possidet ser Iordanus de Nosdrogna nobilis ciuis Iadre, de borea possi-dent supradicti heredes supradicti condam ser Nicolai de Briberio, de quirina possidet Nicolaus merçarius condam Stancii de Vissoçano habitator Iadre, uel si qui alii forent ueriores confines, ad habendum, tenendum, possidendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, permutandum, obligandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradictione et impedimento dicti uenditoris eiusque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singulis que infra predictos continentur confines uel alios si qui forent, cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas, et cum omnibus et singulis que dicte res uendite habent super se, infra seu intra


170

se in integrum omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali, utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex eis uel pro eis rebus uenditis aut ipsis rebus uenditis modo aliquo spectante uel pertinente, pro precio et nomine precii librarum ducenta-rum soldorum paruorum. Quod totum precium dictus uenditor fuit confessus et contentus ac recognouit expresse se habuisse et recpisse ac sibi integre datum, solutum et numeratum fuisse a dicto emptore, renuncians excusacioni sibi non dati, non soluti et non numerati dicti totius precii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore huius contractus, ||fol. 30' spei future numerationis et solutionis, excusacioni doli mali conditioni sine causa in factum actioni et omni alii legum, iuris et statutorum auxilio. Quas res uendi-tas dictus uenditor se ipsius emptoris nomine constituit possidere donec ipsarum rerum uenditarum possessionem corporalem acceperit et tenutam, quam accipiendi auctoritate propria et retinendi deinceps ei licentiam omni-modam contulit atque dedit promitens per se suosque heredes et successores dicto emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de dictis rebus uenditis uel earum aliqua seu parte litem uel questionem seu controuer-siam aliquam ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus ullo tempore non infere nec inferenti conscentire sed ipsas res uenditas et earum quamlibet tam in proprietate quam in possessione ipsi emptori et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legiti-me deffendere, disbrigare et excalumpniare et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto sub pena quarti ualoris dicta-rum rerum uenditarum habita ratione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitulis stipulata et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum. Et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse suprasscripta et infrasscripta omnia et singula obtinere nichilominus perpetuam roboris firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instanti-am partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuilegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela supradicti emptoris fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riui-gnano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti pendentis eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annastasie currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentesimo nonagesimo primo, indictione quartadecima, die decimonono mensis Octubris, pontificatus


171

sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina proui-dentia pape noni anno secundo.

35.

7. prosinca 1391.

Dobra, udovica zadarskoga plemića ser Stjepana de Soppe, prodaje prava na polovicu posjeda tri nepodijeljena ždrijeba sa svim pripdanostima, koja uživa popola s plemenitim mužem Butkom Grgurovim, sucem iz Vrane, šibenskim plemićima, braći ser Ivanu i ser Cvitku pok. ser Petra Tavilića. Dva su od prodanih ždrijebova bila u Daslini, a treći u Grabrovcima, selima šibenskoga kotara.

||fol. 31' Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie co-mmendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et pereptuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis existentibus in unum et insimul congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de Iadra ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et domina Dobra relicta condam ser Stephani de Soppe nobile ciue Iadre ex parte una et ser Flore filio condam ser Petri Tauilich nobile ciue Sibenici suo nomine proprio ac uice et nomine fratris sui Iohannis filii dicti condam ser Petri Tauilich etiam nobilis ciuis Sibenici parte ex altera in nostra existentibus presentia constitutis ac petentibus a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de cessione infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam ipsorum ser Iohannis et ser Floris fratrum et memoriam perpetuam posterorum. Eadem domina Dobra per se suosque heredes et successores sponte et ex certa scientia non per errorem ex causa uenditionis omnibus uia, modo, iure, usu et forma quibus melius sciuit et potuit tam de iure quam de consuetudine fecit uigorem et robur de infrasscripta medietate pro indiuiso trium sortium terre uel circa, necnon dedit, cessit, transtulit et mandauit dicto ser Florio pro se et suis heredibus ac successoribus ac uice et nomine dicti ser Iohannis fratris sui stipulanti et recipienti omnia et singula iura et actiones

Vigor et robur pro ser Iohanne et ser Flore fratribus et filiis condam ser Petri Tauilich nobilium ciuium Sibenici fac-tus et factum a domina Dobra relicta condam ser Stephani de Soppe nobile ciue Iadre.

feci in auctoritate ipsis ser Iohanni et ser Flori fratribus


172

reales et personales, utiles et directas, tacitas et expressas, ciuiles, ypotecarias, precarias atque mixtas que et quas quoquo modo, iure, nomine, titulo seu causa habet, habere potest, poterat seu uidetur uel uidebatur habere in medietate pro indiuiso cum nobile viro iudice Butco, filio quondam Gregorii de Aurana, trium sortium terre uel circa, ita quod si plus uel minus esse repertum fuerit totum cedat in cessione presenti sine additione precii uel diminutione, positarum in pluribus et diuersis peciis atque clapis duarum videlizet uel circa in villa uocata Daslina districtus Sibenici, cuius totius ville Dasline cum aliter ipse due sortes terre uel circa commode nequeant confinari dicte partes quibus supra nominibus hos dixerunt esse confines: de borea est villa uocata Putizaina uas; de trauersa est villa uocata Grabrofci; de siroco est villa uocata Rachiçniça; de quirina est villa uocata Ghininum; et tercie sortis terre uel circa in villa uocata Grabrofci dicti districtus Sibenici, cuius totius ville Grabrofci cum aliter ipsa tercia sors terre uel circa commode confinari nequeat, hos dixerunt esse confines: de quirina est supradicta villa uocata Daslina; de borea est villa uocata Percouo; de trauersa est villa uocata Colmignane; de siroco est villa uocata Ghachileso, uel si qui alii dictarum villarum forent ueriores confines, cum omnibus et singulis domibus, poduorniciis, sediminibus, curtibus, ortis, campis, pratis, siluis, nemoribus, pascuis, herbaticis, aquis, aquarum decursibus, arboribus fructiferis et sterilibus, terris cultis et incultis, montibus, uineis, uallibus, paludibus, gaiis, uiis, semitis, derris, uenationibus, aucupationibus, piscationibus et omnibus aliis ipsius medietatis pro indiuiso dictarum trium sortium terre iuribus et pertinentiis, ad habendum, tenendum, possidendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, permutandum, obligandum, alienandum et quicquid ipsis ser Iohannis et ser Flori fratribus eorumque heredibus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradictione et impedimento dicte domine Dobre cedentis eiusque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, iure tamen cesionis infrasscripte semper saluo, cum omnibus et singulis que infra dicte medietatis pro indiuiso dictarum trium sortium terre uel circa ueros continetur confines, cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas et cum omnibus et singulis que dicta medietas pro indiuiso dictarum trium sortium terre uel circa habet super se, infra seu ||fol. 32 intra se in integrum omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali, utile et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex ea uel pro ea medietate pro indiuiso dictarum trium sortium terre uel circa aut ipsi medietati pro indiuiso dictarum trium sortium terre uel circa modo aliquo spectante uel pertinente, constituens ipsum ser Florem quibus supra nominibus et ipsos ser Iohannem et ser Florem procuratores ut in rem suam et ponens eos in locum suum ita


173

quod amodo inantea suo nomine actionibus utilibus et directis uti possit et ualeat in dicta medietate pro indiuiso dictarum trium sortium terre uel circa eiusque iuribus et pertinetiis supradictis agere, experiri, excipere, replicare, consequi et se tueri et omnia et singula alia facere quemadmodum ipsa domina Dobra cedens facere poterat. Et paciscens atque conueniens dicto ser Flori quibus supra nominibus stipulanti quod nulli alii hactenus cessit iura predicta neque de ipsa medietate pro indiuiso dictarum trium sortium terre uel circa uel aliqua eius parte fecit uigorem et robur et quod tempore huius contractus ipsius medietatis pro indiuiso dictarum trium sortium terre uel circa erat uera domina (et possidens) necnon promitens per se suosque heredes et successo-res dicto ser Flori quibus supra nominibus stipulanti solemni stipulatione sine aliqua excusacione iuris uel facti predictam uigorem et robur, cessionem, iura et actiones et omnia et singula suprasscripta et infrasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto et predictam uigorem et robur, iura et actiones et ipsam medietatem pro indiuiso dictarum trium sortium terre uel circa tam in proprietate quam in possessione ipsis ser Iohanni et Flori fratribus eorumque heredibus et successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime deffendere, disbrigare et excalupmniare si apperuerit ipsam dominam Dobram cedentem alicui alteri hactenus in parte uel in toto dicta iura cessisse ac fecisse de pre-dictis uigorem et robur et dicte medietatis pro indiuiso dictarum trium sorti-um terre uel circa huius contractus tempore dominam non fuisse et non in aliis casibus quam premissis sub pena quarti ualoris dicte medietatis dictarum trium sortium terre uel circa pro indiuiso habita ratione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitulis seu partibus stipulata et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium pre-sentium et futurorum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse quibus supra nominibus suprasscripta et infrasscripta omnia et singula obtinere nichilominus perpetuam robroris firmitatem, pro precio quoque et nomine precii librarum trecentarum soldorum paruorum pro ipsis uigore, robore et cessione ipsis iuribus primo cessis ac uigore et robore primo factis et ........142 precio subsecuto. Quod totum precium dicta domina Dobra cedens fuit confessa et contenta ac recognouit expresse se habuisse et recepisse ac sibi integre datum, solutum et numeratum fuisse a supradicto ser Flore nominibus quibus supra, renuncians excusacioni sibi non dati, non soluti et non numerati dicti totius precii a dicto ser Flore nominibus quibus supra, non habiti et non

142 Nečitka riječ.


174

recepti tempore huius contractus, spei future numerationis et solutionis, beneffitio iuris ypotecarum et omni alio beneffitio muliebri, excusationi doli mali condicioni sine causa in factum actioni, et omni alii legum iuris et statu-torum auxilio, hoc tamen inter ipsas partes quibus supra nominibus per pac-tum acto et solemni stipulatione uallato, videlizet cum ipse tres sortes terre uel circa sunt pigneri obligate pro libris sexcentis soldorum paruorum quod quandocumque ille uel illi ad quem uel ad quos spectat et pertinet seu in futurum spectabit et pertinebit redemptio et exactio ipsarum trium sortium terre uel circa exigere et redimere uoluerit seu uoluerint ipsam medietatem pro indiuiso cessam dictarum sortium terre uel ||fol. 32' circa et precium supra-dictum videlizet libras trecentas soldorum paruorum obtulerit seu obtulerint pro eadem dicti ser Iohannes et ser Flores fratres pro se eorumque heredes et successores ipsam medietatem pro indiuiso dictarum trium sortium terre uel circa cessam ei et eis cui uel quibus exactio ipsarum trium sortium terre uel circa cessam spectabit uel pertinebit qui predictas libras trecentas soldorum paruorum offerent, reddent et restituent ac reddere et restituere debeant sine omni dilatione, controuersia uel questione quacumque pro precio supradicto sub pena quarti predicta nec non reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et inmobilium presentium et futurorum. Pro quo ser Iohanne idem ser Flores eius frater in casu quolibet promisit de rati habitati-one, quia ut prescribitur inter partes ipsas quibus supra nominibus de premi-ssis omnibus et singulis per pactum actum extitit et conuentum. In cuius rei testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instanti-am partium predictarum quibus supra nominibus hanc presentem paginam in forma priuilegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela ipsarum partium fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articu-tii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigilis soliti pendentis eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentesimo nonagesi-moprimo, indictione quintadecima, die septimo mensis Decembris, pontifi-catus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno tercio.


175

36.

18. prosinca 1391.

Registrira se tijek spora između ninskoga plemića i kraljevskoga kaštelana u Ljubču (ser) Ivana Borše s jedne, i ninske općine i ninskoga vikara (kneza) Petra Posedarskoga s druge strane, vođenoga pred delegiranim kraljevskim sucima, ninskim biskupom Ivanom i krbavskim knezom Budislavom pok. Budislava od roda Gušića.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuer-sis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis existentibus in unum et insimul congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de dicta ciuitate Iadre ubi more solito nostra capitula congregantur, accedens ad nostram presentiam Iacobus Blondus condam Petri Blondi ciuis dicte ciuitatis Iadre nuncius ac uice, nomine et pro parte (ser143) Iohannis Borsse nobilis ciuis None castellani castri Liube per ipsum Iohannem et eius parte ad nos directus cum ipsius Iohannis specialibus litteris nobis exposuit quod ipse Iohannes citatus fuit et est pro parte et mandato reuerendi in Christo patris et domini domini Ioha-nnis dei gratia Nonensis episcopi et egregii ac potentis militis domini Budisla-ui comitis Corbauie nati olim domini Budislaui de genere Gussich comitis Corbauie, iudicum delegatorum a sacra reginali maiestate Vngarie ad petitio-nem et instantiam nobilis (comitis144) Petri de Possedaria necnon iudicum et communis dicte ciuitatis None super nonnullis lamentationibus, damnis et querimoniis pro parte vicarii et iudicum ac communis dicte ciuitatis None per eorum ambassiatores expositis reginali maiestati predicte quas et que assere-bant et asseruerunt eis fuisse illata et illatas a Iohanne Borsse supradicto, pro quibus damnis prefati Petrus de Possedaria vicarius, iudices et commune dicte ciuitatis None petierunt et petebant eis satisfieri a Iohanne Borsse predicto ut ipse Iohannes coram ipsis dominis iudicibus delegatis comparere deberet

143 Nakon što je u prvoj trećini dokumenta pisac svuda pisao ovo ser ispred imena Ivana Borše,

naknadno je ta oznaka dosljedno prekrižena na svim mjestima gdje je prvotno stajala. 144 Kao i oznaka ser pred imenom Ivana Borše, tako je i comes ispred imena Petra od Posedarja

prvotno bilo napisano u gotovo cijeloj ispravi, pa naknadno dosljedno prekriženo.

Pro ser Iohanne Borse nobile ciue None contra Petrum de Possedaria et Nonensium in causa uertente coram iudicibus dellegatis per modum relationis.



176

responsurus super premissis eisdem Petro de Possedaria vicario, iudicibus et communi dicte ciuitatis None ||fol. 33 in certo per ipsos dominos iudices delegatos termino assignato, a nobis proinde petens sibi quo supra nomine vnum hominem de nostro capitulo qui una cum ipso Iacobo dicto nomine uadat ad ciuitatem None predictam uisurus, auditurus et intellecturus omnia et singula que per ipsos dominos iudices dellegatos dicentur, exponentur et fient necnon per ipsos Petrum de Possedaria vicarium, iudices et commune dicte ciuitatis None ac per ipsum Iohannem Borsse seu per (ser145) Micaelem Ratici Borsse etiam nobilem ciuem None nepotem et procuratorem dicti Iohannis et eius parte, ac hinc inde et inde respondebuntur et fient a prefatis dominis iudicibus dellegatis ac partibus supradictis quibus supra nominibus nobis demum fideliter et legaliter ac sub sacramento debito relaturus, ac petens dicto nomine a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de omnibus et singulis supradictis ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam ipsius Iohannis Borsse et memoriam perpetuam posterorum. Nos itaque dicti Iacobi quo supra nomine petitioni et requisitioni utpote iustis benignius annuentes ut tenemur ex debito sibi dicto nomine in hominem et pro homine prefati nostri capituli dedimus et concessimus venerabilem virum presbiterum Lau-rentium Pribudich officiantem in supradicta catedrali ecclesia sancte Annasta-sie de prefata ciuitate Iadre et de prefato nostro capitulo existentem, presen-tem et acceptantem, committentes et etiam imponentes eidem ut ire deberet ad prefatam ciuitatem None ac ut quecumque omnia et singula fieri, dici et exponi uiderit, intellexerit et audiuerit tam ab ipsis dominis iudicibus delegatis quam a dictis Petro de Possedaria vicario, iudicibus et commune dicte ciuitatis None et eorum parte quam etiam ab ipso Iohanne Borsse seu a dicto Micaele Ratici Borsse ipsius Iohannis nepote et procuratore et eius parte, nobis fideli-ter et legaliter refferre debeat et etiam reportare. Ipse namque presbiter Lau-rentius homo ut prefertur de nostro capitulo demum ad nos rediens de prefata ciuitate None in nostri constitutus presentia per nos interogatus et examinatus diligenter nobis suo retulit sacramento se una cum ipso Micaele procuratore dicti Iohannis Borsse fuisse in dicta ciuitate None ad conspectum et in conspectu prefatorum dominorum iudicum delegatorum die quintodecimo mensis Decembris instantis millessimo trecentesimo nonagesi-moprimo et uidisse ac legisse litteras citatorias prefatorum dominorum iudi-cum dellegatorum effectualiter continentes quod monebant et citabant ipsum Iohannem Borsse ut coram eis (personaliter uel per procuratorem legitimum

145 Prekriženo na isti način kao i oznaka ser uz ime Ivana Borše odnosno comes uz ime Petra od

Posedarja.


177

usque ad) infra tres dies tunc proxime secuturos in ipsa ciuitate None cum omnibus suis iuribus comparere deberet responsurus supradictis Petro de Possedaria vicario, iudicibus et communi dicte ciuitatis None super damnis, querelis et lamentationibus desuper enarratis, in quo termino supradictus Micael comparens pro ipso Iohanne Borsse ut procurator eiusdem suo plene et legitime docuit de mandato, unicuique ac maxime supradictis Petro de Possedaria vicario, iudicibus et communi dicte ciuitatis None se dicto procu-ratorio nomine et pro ipso Iohanne offerens responsurus. Quibus partibus videlizet ipsis Petro et iudicibus dicte ciuitatis None agentibus et petentibus ex parte una et ipso Micaele dicto procuratorio nomine et pro ipso Iohanne Borsse parte ex altera deffendente in ipsorum dominorum iudicum dellegato-rum presentia constitutis, ipsi domini iudices dellegati interloquentes pronun-ciauerunt et dixerunt tam ipsi Petro quam ipsis iudicibus ciuitatis None et Nonensibus quod omnia ||fol. 33' et singula que dicunt et dicere uolunt contra ipsum Iohannem Borsse et ipsum Iohannem eis fecisse usque ad diem crastinum de mane uel ad tardius post missas in scriptis coram ipsis dominis iudicibus dellegatis presentare, ostendere et producere deberent et quod productis, uisis et ostensis ipsorum Petri de Possedaria necnon iudicum dicte ciuitatis None ac Nonensium querimoniis et querelis ac damnis que sibi ab ipso Iohanne Borsse illata asseruerint ipse Micael quo supra procuratorio nomine super eis in scriptis respondere deberet prout prefati domini iudices delegati die hodierna videlizet die quintodecimo mensis instantis Decembris pluries requisiti ab ipso Micaele procuratorio nomine quo supra predicta sic esse et fuisse per eos acta ore eorum proprio fuere confessi et specilaiter affirmarunt. Quo interlocuto idem Micael procuratorio nomine quo supra constitutus coram ipsis dominis iudicibus dellegatis per infrasscripta uerba affatus est eis: Cum hoc sit quod uos prefati domini iudices dellegati interloquendo pronunciaueritis quod Petrus de Possedaria necnon iudices ciuitatis None et omnes Nonenses quecumque dicunt et dicere uolunt uel uellent tam damna quam alia quecumque eis dictum Iohannem Borse fecisse quouis modo hodierna die de mane uel ad tardius post missas in scriptis debeant ostendere et producere, ecce ego Micael Ratici Borsse procurator et procuratorio nomine dicti Iohannis Borsse patrui mei paratus sum audire si qua ostendentur per quemcumque et eis respondere in scriptis iuxta uestram sententiam interlocutoriam supradictam. Quibus expositis per ipsum Micae-lem quo supra procuratorio nomine prefati domini iudices delegati dixerunt uera esse narrata per ipsum Micaelem quo supra procuratorio nomine et quod propterea dictus Petrus de Possedaria querelam suam produxit et presentauit in scriptis ibidem coram eis lectam, cuius tenor per omnia talis est, videlizet:


178

Petitio comitis Petri vicarii que porigitur dominis iudicibus per reginalem maiestatem delegatis, videlizet comiti Butco et domino episcopo Nonensi contra Iohannem Borsse qualiter ipse misit eius seruitores uiolenter manu armata ad villas et tenutas suas, ibi suas domos ac turim frangendo, omnia bona sua que ibi habebantur que ob metum inimicorum (saluabat) saluauerat ubi melius poterat totum acceperunt absque aliqua sua culpa et suorum iobagionum tam animalia quam alia bona, crudeliter uerberando iobagiones suos ac uxores eorundem uituperando, ex ipsarum auribus cercellos recipiendo, faciendo uituperium et damnum suum et suorum iobagionum in ducatis auri duobus millibus.

Qua querela uisa, audita et lecta dictus Micael quo supra procuratorio no-mine ibidem et in instanti dixit coram ipsis dominis iudicibus dellegatis perso-naliter constitutis: ecce iam istam petitionem querulam uideo et legi audiui ad quam me offero responsurum sed si sunt adhuc alique alie querele quorumcumque ostendantur quia eis omnibus respondere uolo et respondebo in scriptis iuxta michi commissum a Iohanne Borsse meo patruo et constitu-ente predicto in singulis horis et terminis michi quo supra procuratorio nomi-ne assignandis per uos dominos dellegatos iudices antedictos, quia hodie in ista hora iuxta uestram prefatam sententiam interlocutoriam omnes asserentes dictum Iohannem Borsse meum constituentem et patruum aliquid eis fecisse in scriptis ostendere debuerunt, quare coram uobis dominis delegatis iudicibus supradictis exnunc dicto procuratorio nomine requiro omnes et singulos si qui sunt qui quicquid dicere, ostendere uel producere uoluit contra ipsum Ioha-nnem constituentem meum et patruum quouis modo ut nunc ostendant, doceant et producant quicquid uolunt cum dicto procuratorio nomine paratus sum et paratum me offeram respondere in scriptis omnibus et singulis ||fol. 34 obiciendis contra meum constituentem et patruum antedictum. Quo facto prefati domini iudices delegati dixerunt et preceperunt expresse dicto Micaeli quo supra procuratorio nomine ut statim respondere deberet petitioni et querele predicte porecte per dictum Petrum de Possedaria, quocirca multi ex Nonensibus tunc dicebant se uelle ostendere de eorum querelis licet nichil monstrarent nisi tantumodo vnum folium carte papiree scriptum cuius igno-ratur continentia cum lecta non fuerit. Qui Micael procuratorio nomine quo supra se dicto nomine sentiens agrauatum a dicto precepto ex eo quod coge-batur respondere de subito petitioni querule supradicte dicti Petri de Posseda-ria petebat <ab ipsis dominis iudicibus delegatis> eius petitionis copiam primo sibi dari cum competenti in scriptis termino respondendi in quo secun-dum supradictam ipsorum dominorum iudicum delegatorum sententiam interlocutoriam respondere possit pro ipso Iohanne Borsse eius patruo et


179

constituente. Quo petito per dictum Micaelem quo supra procuratorio nomi-ne supradictus dominus comes Butcus iudex delegatus dixit quod tantas prolongationes facere et dare non poterat propter multa negocia regia que expedire habere se dicebat asserens se predicta omnia expedire uelle in tribus diebus et ideo nolle esse aliquas prolongationes, dixeruntque prefati ambo domini iudices delegati ipsi Micaeli quo supra nomine ut statim super premi-ssis responderet si quicquid respondere intendit et uult alioquin facient id quod eis uisum fuerit contra eundem Micaelem procuratorio nomine supra-dicto. Tunc uero dictus Petrus de Possedaria coram ipsis dominis iudicibus delegatis constitutus petebat et petiit ut Croatus dictam suam petitionem modo Croatico diffiniri, decidi et summari, dictus uero Micael quo supra procuratorio nomine coram ipsis dominis iudicibus delegatis etiam constitutus dicebat et dixit eisdem dominis iudicibus delegatis quod postquam ipsi domini iudices delegati ipsum Micaelem quo supra nomine constringunt et compell-unt ad respondendum supradicte petitioni prefati Petri de Possedaria sine assignatione alicuius termini uel dilationis ac uolunt et iubent quod ipse Micael quo supra nomine de presenti respondeat supplicauit eisdem ut cogant omnes qui conqueruntur et conqueri uolunt de ipso Iohanne Borsse quouis modo ut eorum petitiones et querelas coram ipsis dominis iudicibus delegatis in scriptis hodie per diem producere debeant et presentare et quod ipse Micael quo supra nomine usque ad diem crastinum hora terciarum sine aliquali inducia in scriptis respondebit eisdem, dicens ulterius dicto procuratorio nomine quod ipse nullum uidebat alium querelam producentem uel exponentem contra dictum Iohannem Borsse eius constituentem et patruum nisi tamen modo Petrum de Possedaria cui respondere uolebat et se obtulit in scriptis cum competenti termino iuxta sententiam interlocutoriam supradic-tam, et quia nullos alios uidebat uel audiebat aliquid dicere uel ostendere contra ipsum Iohannem Borsse eius constituentem et patruum licet a pluribus Nonensibus et eorum parte supradicte reginali maiestati contra ipsum Ioha-nnem fuerint querele exposite contra omnis debitum rationis. Ipse Micael quo supra procuratorio nomine dicebat se nescire super quo uel quibus debeat respondere cum nullum uiderit uel audiuerit querulantem contra ipsum Io-hannem Borsse in aliquo uel per quemquem fore dictum uel monstratum excepto Petro predicto, et si forte quicquid quod negatur foret dictum uel monstratum querulose per quempiam coram ipsis dominis iudicibus delegatis ipse Micael quo supra procuratorio nomine petiit ut legatur ut audire possit querelas ipsas ac super eis responsiuam dare prout fuerit oportunum. Vnde prefati domini iudices delegati ostenderunt quandam cartam papiream in qua dicebant fore scriptas querelas dictorum Nonensium quas ut asseruerunt domini predicti iudices delegati Micaeli prefato procuratori ut supra ostendere


180

recusarunt. Ex quo dictus Micael procuratorio nomine quo supra dixit ipsis dominis iudicibus delegatis: video cartam sed nescio utrum in ea sint scripte querimonie alique contra dictum Iohannem Borsse patruum meum ||fol. 34' et ideo supplico ut legantur contenta in carta ipsa licet negem (aliqua) in ea contenta esse contra dictum patruum meu et constituentem et eis auditis si quid fuerit contra eum quod negatur eis respondebo uti expediens fuerit et consonum rationi. Quibus omnibus ut prefertur peractis prefati domini iudices delegati interlocutorie determinauerunt quod dictus Micael quo supra procuratorio nomine respondeat et respondere debeat plenarie dicto Petro de Possedaria assignata eidem Micaeli quo supra nomine {(primo)} copia petiti-onis eiusdem Petri hodie post prandium terminum statuentes. Tunc uero dictus Micael procuratorio nomine quo supra cum instantia requisiuit domi-nos delegatos iudices antedictos ut audire uelint querimonias ipsius Iohannis Borsse seu dicti Micaelis eius procuratoris et iniurias quas ipsi Nonenses et Petrus de Possedaria ipsi Iohanni Borsse intulerunt, sed surgens Stephanus Bensich qui fuit ipsorum Nonensium ambassiator in Vngariam destinatus dixit ipsis dominis iudicibus delegatis quod ipsi domini iudices delegati(s) querimonias ipsius Iohannis Borsse audire non debent ex eo quod dicti No-nenses pro se tam litteras quam iudices predictos a supradicta maiestate reginali impetrarunt et quod si idem Iohannes Borsse quicquid contra Nonen-ses petere intendit sibi (impetere) litteras et iudices impetrare procuret. Quibus expositis per dictum Stephanum non obstantibus idem Micael quo supra procuratorio nomine requisiuit et petiit instantius dictos dominos iudices delegatos ut examinarent et examinare uellent Budislauum familiarem prefati domini episcopi Nonensis super hiis que idem Budislauus audiuit dici existens Aurane ab hominibus habitantibus in Aurana, videlizet quomodo et qualiter homines et boues dicti Iohannis patrui sui et constituentis ac dicti Micaelis traditi fuerunt et erant per aliquos homines de Nona. Vnde dicti domini iudices dellegati predictis auditis ipsum Budislauum constitutum in eorum presentia et super predictis diligentius interrogatum delato eidem sacramento de ueritate dicenda ut moris est tactis scripturis examinarunt. Qui Budislauus testis existens in palatio communis None in presentia dictorum dominorum iudicum delegatorum et non nullorum aliorum suo sacramento dixit et deposuit super premissis interogatus quod ipse testis dum foret in Aurana in seruicio dicti domini episcopi Nonensis domini sui audiuit dici a pluribus de Aurana et specialiter ab illis qui ceperunt et captiuauerunt predic-tos homines et boues dicti Iohannis Borsse quod aliqui homines de Nona prescire fecerunt ipsis hominibus de Aurana ac nunciauerunt diem quo homi-nes et boues dicti Iohannis conduci debebant et extrahi de insula Pagi et con-duci super territorio None tribus diebus antequam ipsi homines et boues


181

predicti Iohannis fuissent educti de dicta insula Pagi super dicto territorio None, inducentes ipsos homines de Aurana ut audacter uenirent ad accipien-dum boues ipsos et de nullo dubitarent, ob quid et cuius denunciationis causa dicti homines de Aurana uenerunt ad districtum None et boues receperunt predictos. Surgens uero ac astans Stephanus Miligosti iudex ciuitatis None co-ram predictis dominis iudicibus delegatis et aliis pluribus astantibus non requisitus nec interrogatus per quempiam nec coactus sed suo motu proprio et uoluntate propria dixit quod quando Iohannes Borsse predictus de mense (Nouembris) Octubris proxime preterito uenit Nonam ipse Iohannes Borsse et Micael supradictus eius nepos cum omnibus suis familiaribus fuissent interfecti aut nos omnes Nonenses fuissemus interfecti bellum committentes inuicem sine fallo nisi obstitisset dominus Nonensis episcopus supradictus. Dicto namque suprasscripto post prandium comparens Micael supradictus procuratorio nomine supradicto coram dominis iudicibus delegatis supradictis dixit et exposuit quod ipse Micael dicto procuratorio nomine se agrauatum multimode sentiens et specialiter quia (hodie) ad diem hodiernum de mane uel statim post missas datum et assignatum fuit terminum tam dicto Petro de Possedaria quam ceteris ||fol. 35 Nonensibus ut in scriptis producerent et ostenderent si uellent omes suas querimonias et lamentationes quas uolebant contra dictum Iohannem Borsse et iniurias quas sibi ab ipso Iohanne asserere uolebant fuisse illatas, et etiam quia dictus Petrus de Possedaria tanquam Croatus ius suum more Croatico petiit et uolebat expediri et iudicari, dixit se dicto procuratorio nomine uelle recurrere et recurrebat ac appelauit uiua uoce vigore reginalium litterarum et contentorum in eis impetratarum pro parte ipsorum Petri de Possedaria necnon iudicum et communis dicte ciuitatis None ad sacram regiam maiestatem Vngarie et ad eius examen ipsum Ioha-nnem eius patruum et constituentem et se Micaelem eius procuratorem ac omnia ipsius Iohannis Borse iura ipsius regie maiestatis iudicio, corectioni et decisioni submittens necnon protestans dicto procuratorio nomine quod hac appelatione pendente per ipsos dominos iudices et quemcumque alium ipsum Iohannem molestantem quouis modo nichil debeat innouari prout dabit in scriptis. Hiis omnibus peractis prefati domini iudices delegati petierunt ab ipso Micaele quo supra nomine quare dictus Iohannes ad terminum eidem datum per dictos domines iudices personaliter non comparuit coram eis sed misit dictum Micaelem procuratorem suum. Qui Micael procuratorio nomine quo supra personaliter constitutus coram eis dixit ipsum Iohannem eius Micaelis patruum et constituentem ex causis iustis et propter impedimenta infrasscripta non uenisse personaliter ad iudices antedictos; et primo propter debilitatem sui corporis notam omnibus qua ut plenum agrauatur; secundo quia dubium habet de Auranensibus emulis, rebellibus et infidelibus sacrarum


182

regie et reginalis maiestatum Vngarie, qui cum omnibus habitantibus in parti-bus Dalmacie et Croacie treugam habent preterquam cum ipso Iohanne pro eo quod ipsi Auranenses ueluti dracones ipsum Iohannem Borsse semper degluti-re nituntur, et quia timet ne homines de Nona tradant et dent ipsum Io-hannem in manibus inimicorum eius videlizet Auranensium predictorum qui tradiderunt homines et boues eiusdem Iohannis et dicti Micaelis ad manus dictorum Auranensium quia ipsum Iohannem potius contra eius homines et boues in manibus ipsorum Auranensium assignarent, et pro hiis causis et impedimentis idem Iohannes non uenit ad ipsos dominos iudices delegatos nolens destruere honorem regium ac perdere castrum regium Liube quod tenet sub commissione regie et reginalis maiestatum Vngarie necnon et caput suum dicens dicto procuratorio nomine quod ipse Iohannes ipsum Micaelem misit ueluti suam personam propriam ad ipsos dominos iudices cum auctenti-ca et ydonea procuratione ac mandato pleno quam procurationem ipsis domi-nis iudicibus delegatis ostendit manifeste prout in ea latius continetur. Et prefatis omnibus auditis, dictis et peractis prefati domini iudices delegati auctenticauerunt et approbauerunt dictam procurationem esse bonam, uali-dam atque firmam statuentes partibus supradictis quibus supra nominibus ut die crastina compareant coram ipsis dominis iudicibus delegatis terminum recepturi in quo coram maiestate regia ad quam ut prescribitur appelatum est debeant comparere, ostendentes quoddam folium carte papiree in quo dice-bant scriptas fore Nonensium querimonias quod presbitero Georgio primice-rio et canonico Nonensi assignarunt ordinantes ipsi presbitero Georgio ut ipsarum querimoniarum copiam det supradicto Micaeli quo supra procurato-rio nomine eo casu quo ipse Micael dicto nomine coram ipsis dominis iudici-bus delegatis ad eas respondere uelit alias nequaquam earum copiam eidem Micaeli dicto nomine dare presumat. Quo in instanti dictus Micael quo supra procuratorio nomine dictis dominis iudicibus delegatis respondit et dixit quod dicto procurtorio nomine paratus est omnibus respondere prout per ipsorum dominorum iudicum delegatorum sententiam interlocutoriam extitit declara-tum sed quia nil ||fol. 35' audit legendo nec uidet aliquam querimoniam per quempiam ipsis dominis delegatis iudicibus contra ipsum Iohannem Borssem fore factum seu presentatam excepta querimonia dicti Petri de Possedaria et in predicta carta papirea ignoratur quid scriptum sit. Ipse Micael dicto procura-torio nomine dixit se dicto nomine respondere nescire quia si uideret uel audiret legi contenta in ipsa carta papirea tunc responderet ad contenta in ea prout sibi melius uideretur et congrueret ueritati, sed licet uideret dictam cartam papiream in manibus dicti primicerii dixit tamen se nescire quid conti-neatur in ea, recurrens dicto procuratorio nomine ac appelans omni modo et forma premissis et infrasscriptis ad supradictam regiam maiestatem a qua non


183

intendit cum protestatione dicens quo supra procuratorio nomine aliqualiter declinare. Die sextodecimo dicti mensis Decembris per supradictum Micaelem procuratorio nomine quo supra producta, exibita et presentata fuit appelatio scripta coram dominis iudicibus delegatis supradictis cuius tenor per omnia talis est:

Coram uobis reuerendo in Christo patre domino Iohanne episcopo Nonense ac coram uobis magnifico et potenti viro domino comite Budislauo olim bone memorie comitis Budislaui comiteque Corbauie etc., iudicibus per reginalem maiestatem delegatis vigore sue celsitudinis litterarum compareo ego Micael Ratici Borsse tanquam procurator et uelut persona Iohannis Borse ut de hiis clare ostendi et monstraui per publicum et auctenticum instrumentum. Dico et expono vobis supra-sscriptis dominis iudicibus delegatis quod cum uos predicti domini per uestras litteras citatorias eundem Iohannem ad comparendum coram uobis in spacio dierum trium citastis ad respondendum tam Petro de Possedaria146 quam Nonensibus legitime responsurum a qua quidem citatione licet ex tunc se dictus Iohannes agrauauerit tamen ego ipsius procurator agrauor et agrauatum scentio dictum Iohannem rationibus infrasscriptis. Et primo quia dicta citatio facta fuit in die feriata; secundum quia terminum constituistis in die feriata et hoc in die beati Anselmi pro cuius honore non tamen quod litiga fierent sed omnes exbaniti et debitores pro quauis re, forma statutorum None, tribus diebus ante et totidem post in ciuitate Nonensi absque aliquali molestatione manere possunt quare predicta citatio fieri non debuit; tercio quia tam breuem terminum dedistis et constituistis in quo quidem termino licet graue tamen uolens mandatis reginalibus obedire misit me tanquam suam personam ut prefertur comparentem. Ipse autem dictus Iohannes non potens propter impedimentum iam declaratum personaliter uenire ibique a uobis supra-sscriptis iudicibus delegatis determinatum, deliberatum atque commissum fuit quod secunda die de mane post missas tam dictus Petrus de Possedaria quam ceteri Nonenses debeant in scriptis dare ipsorum querimonias et lamentationes quas uolunt dicere contra predictum Iohannem, quibus uisis et auditis quod similiter ego in scriptis deberem respondere. In quo quidem termino tam de mane quam post meridiem quicquid non audiui nec uidi fuisse scriptum seu lectum contra predictum Iohannem ut prefertur preterquam dictus Petrus per quandam cedulam in formam petitionis porexit quam uolebat ac petebat ut per pristaldos tanquam qui erat Croati-cus ut iudicio Croatico iudicaretur. Eapropter ego dictus Micael non audiens quempiam monstraturum contra dictum Iohannem et cupiens ut sacra maiestas

146 Na ovom mjestu u ispravi po prvi put nije bilo niti upisane niti prekrižene titule comes ispred

imena Petra Posedarskog.


184

Vngarie talia discernat ac uideat omni modo, iure, uia et forma quibus melius po-ssum cum protestatione exnunc prout extunc uigore et uirtute predictarum litterarum domine nostre naturalis domine regine Vngarie etc. cum omni debita reuerentia nomine dicti Iohannis me extraho ac recurro ad umbram, protectionem et examen serenisimi principis et domini nostri naturalis domini Sigismundi dei gratia illustrissimi regis Vngarie etc. ac marchionis Brandemburgensis etc. vbi omnia iura idem Ioha-nnes monstrare et producere intendit ac probare contra quascumque personas cuiuscumque ||fol. 36 condicionis existant, petens a uobis dominis iudicibus, apelans sepe, sepius et sepissime, protestorque omnibus eundem Iohannem molestantibus et molestare uolentibus cuilibet ipsorum in ducatis mille auri fisco regio pro dimidio et predicto Iohanni applicandis et hoc pro damnis et iniuriis quas et que eum pati contigerit ac patitur occassione premissorum saluo sibi iure addendi, minuendi, corrigendi etc. saluo etiam sibi iure in expensis factis et fiendis etc. ad sensum et laudem sui sapientis de quo expresse protestor etc.

Eodem die hora uesperorum prefati domini iudices delegati conuocatis co-ram eis et de eorum mandato partibus supradictis videlizet dicto Micaele procuratorio nomine quo supra ex parte una et dicto Petro de Possedaria ac iudicibus ciuitatis None predicte parte ex altera et personaliter comparentibus deliberauerunt et interloquendo determinauerunt quod ambe partes predicte quibus supra nominibus seu ipse Iohannes pro se et suo nomine debeant comparere coram dicta regia maiestate Vngarie eo quia ipsas partes inuenerunt et inueniunt esse fideles prefatarum regie et reginalis maiestatum Vngarie et quod ipsa maiestas regia inter partes ipsas tanquam inter suos fideles determi-net et deliberet prout sue maiestati uisum fuerit et quod ipse partes die quintodecimo ante festum Carnispriuii proxime uenturo coram maiestate eadem comparere debeant super premissis recepture iustitie complementum, a quo termino assignato idem Micael quo supra procuratorio nomine se plu-rimum agrauauit coram ipsis dominis iudicibus delegatis personaliter consti-tutus asserens dicto nomine eundem assignatum terminum dicto Iohanni fore nimis breuem, et hoc ideo quia castrum Liube regium quod ipse Iohannes tenet sub nomine et de commissione dicte maiestatis regie tutum et securum dimittere non poterit propter assignationem nimium breuis termini supradicti, quare dixit idem Micael procuratorio nomine quo supra si in aliquo castrum ipsum regium Liube quouis modo periculum pati contigerit quod absit quod per supradictas regiam et reginalem maiestates atque prelatos et barones regni Vngarie ipsi Iohanni aliqualiter non possit nec debeat imputari quia non hoc sui deffectu, dolo uel culpa occurreret uel occurrere poterit sed solum propter molestationes et iniurias quas idem Iohannes patitur supradictas. In cuius rei


185

testimonium et premissorum omnium perpetuam notitiam et firmitatem ad petitionem et instantiam Micaelis supradicti procuratorio nomine quo supra hanc presentem paginam in forma priuillegii redactam iuxta morem et consu-etudinem dicti nostri capituli fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Arti-cutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assum-pti ac sigili soliti pendentis eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentesimo nonagesimoprimo, indictione quintadecima, die decimooctauo mensis De-cembris, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno tercio.

37.

27. veljače 1392.

Stojslav Cernić, Marko Radčić, Vitko Ivanović i Grgur Grubčić, svi od roda Tugomirića iz sela Radobudić, prodaju devet ždrijebova zemlje sa svim pripa-dnostima zadarskome plemiću ser Damjanu de Nassis. Osam je ždrijebova bilo u selu Radobudić, a deveti u selu Krneza.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de Iadra ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et ser Damiano condam ser Biualdi de Nassis nobile ciue Iadre ex parte una et Stoislauo Cernich, Marco Radcich, Vitco Iuanouich et Gregorio Grubcich omnibus de genere Tugomirich de villa uocata Radobudich parte ex altera in nostra existentibus presentia constitutis et petentibus a nos instantius ||fol. 36' nostras priulegiales testimoniales litteras confici mandari de uenditione infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam emptoris infrasscripti et memoriam perpetuam posterorum. Predicti Stoislauus, Marcus, Vitcus et Gregorius pro se ipsos eorumque heredes et successores et eorum

Emptio pro ser Damiano de Nassis nobile ciue Iadre.



186

quilibet principaliter et insolidum sponte et ex certa sciencia non per errorem <vigente eorum nimia paupertate pro eorum et cuiuslibet eorum eorumque familie substentatione corporea ne fame pereantur et ut eorum subueniatur inopie> iure proprio in perpetuum dederunt, uendiderunt et tradiderunt ser Damiano de Nassis supradicto presenti et pro se et suis heredibus et successoribus recipienti et ementi totas et integras eorum nouem sortes terrarum, videlizet sortes octo terrarum partim aratoriarum et partim uineatarum ad rationem gognalium trigintaduorum pro singula sorte ad mensuram Croatorum positas in dicta villa uocata Radobudich et in eius districtu et pertinentiis in pluribus et diuersis peciis atque clapis, cuius ville Radobudich, cum ipse octo sortes terrarum uendite commode aliter nequeant confinari, dicti uenditores hos dixerunt fore confines: de borea est villa uocata Veglane; de trauersa et siroco est villa uocata Ternouo; de quirina est villa uocata Camignane; et nonam sortem terrarum partim aratoriarum et partim uineatarum gognalium trigintaquinque ad mensuram Croatorum uti eam esse dixerunt et conuenerunt positam in villa uocata Chernisa et in eius districtu et pertinetiis in pluribus et diuersis peciis atque clapis, cuius ville uocate Chernisa et in eius districtu et pertinentiis in pluribus et diuersis peciis atque clapis, cuius ville uocate Chernisa, cum aliter ipsa sors terrarum commode nequeat confinari, dicti uenditores hos dixerunt fore confines: de trauersa est fluuium; de siroco est villa uocata Vissoçane; de quirina possident Nonenses; de borea est villa uocata Gladussa, uel si qui alii dictarum villarum forent ueriores confines, cum omnibus et singulis pratis, pascuis, herbaticis, siluis, nemoribus, arboribus fructiferis et sterilibus, domibus, sediminibus, poduorniciis, ortis, campis, montibus, vallibus, paludibus, aquis, aquarum decursibus, gaiis, uiis, semitis, uenationibus, aucupationibus, piscationibus, terris cultis et incultis et omnibus et singulis aliis ipsarum nouem sortium terrarum uenditarum iuribus et pertinentiis eisdem nouem sortibus terrarum uenditis quolibet spectantibus et pertinentibus ad habendum, tenendum, possidendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, permutandum, obligandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradictione et impedimento dictorum uenditorum et cuiuslibet eorum eorumque et cuiuslibet eorum heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singulis que infra predictarum nouem sortium terrarum uenditarum ueros continetur confines, cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas, et cum omnibus et singulis que dicte nouem sortes terrarum uendite habent super se, infra seu intra se in integrum omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali, utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex eis uel pro eis nouem


187

sortibus terrarum uenditis aut ipsis nouem sortibus terrarum uenditis modo aliquo spectante uel pertinente, pro precio et nomine precii librarum trecentarum soldorum paruorum pro singula sorte quod totum precium capit in summa libras duo millia septingentas soldorum paruorum. Quod totum precium dicti uenditores fuerunt confessi et contenti ac recognouerunt expresse se habuisse et recepisse ac eis integre datum, solutum et numeratum fuisse a dicto emptore, renunciantes excusacioni eis non dati, non soluti et non numerati dicti totius precii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore huius contractus, spei future numerationis et solutionis et beneffitio nouarum constitutionum de pluribus reis debendis, excusacioni doli mali condicioni sine causa in factum actioni et omni alii legum, iuris et statutorum auxilio. Quas nouem sortes terrarum uenditas dicti uenditores se ipsius emptoris nomine possidere constituerunt donec ipsarum nouem sortium terrarum uenditarum possessionem corporalem acceperit et tenutam, quam accipiendi auctoritate propria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contulerunt promittentes per se ipsos eorumque heredes et successores se unoquoque ipsorum principaliter et insolidum obligantes dicto emptori pro se et suis heredibus et successoribus stipulanti de dictis nouem sortibus terrarum uenditis uel earum aliqua seu parte litem uel questionem seu controuersiam aliquam ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus ullo tempore non infere nec inferenti conscentire sed personaliter et insolidum ipsas nouem sortes terrarum uenditas tam in proprietate quam in possessione et quamlibet earum ipsi emptori et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, ||fol. 37 collegio et uniuersitate legitime deffendere, disbrigare et excalumpniare, et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto sub pena quarti ualoris dictarum nouem sortium terrarum uenditarum habita ratione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singu-lis harum litterarum capitulis stipulata et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse omnia et singula suprasscripta et infrasscripta obtinere nichilominus perpetuam roboris firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuillegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela supradicti emptoris fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti pendentis eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supra-


188

dicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentesimo nonagesimoprimo, indictione quintadecima, die vigesimoseptimo mensis Februaris, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno tercio.

38.

18. ožujka 1392.

Marko Veselković iz Podrebca prodaje sva prava koja su proizlazila iz jedne isprave Ninskoga kaptola zadarskome plemiću i kraljevskome vitezu ser Gvidu de Matafaris. Prema toj ispravi, koja je izdana 15. veljače 1385. te prepisana i uklopljena u ovaj dokument, plemeniti muž knez Marko Kriščić od roda Šubića založio je svoj ždrijeb zemlje u selu Putičina vas spomenutom Marku Veselkoviću na ime posudbe 32 dukata.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuer-sis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de Iadra ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et egregio regio milite domino Guidone nato olim ser Volcine de Matafaris ciue Iadre ex parte una et Marco Vesselcouich de Podrebaç parte ex altera in nostri existentibus presentia constitutis et petenti-bus a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici man-dari de cessione infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam ipsius domini Guidonis et memoriam perpetuam posterorum. Idem Marcus per se suosque heredes et successores sponte et ex certa scientia non per errorem ex causa uenditionis omnibus uia, modo, iure, usu et forma quibus melius sciuit et potuit tam de iure quam de consuetudine fecit uigorem et robur de infrasscriptis sorte terre et debito necnon dedit, cessit, transtulit et mandauit dicto domino Guidoni presenti et pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti ementi et recipienti omnia et singula iura et actiones reales et personales, utiles et directas, tacitas et

Vigor et robur factus et factum domino

Guidoni de Matafaris regio militi nobili ciui

Iadre.

feci in auctoritate domino Guidoni


189

expressas, ciuiles, ypotecarias, pretorias atque mixtas, que et quas habet, habere potest, poterat seu uidetur uel uidebatur habere <contra nobilem virum comitem Marcum condam Slauogosti Criscich de genere Subich eiusque heredes, successores et bona> vigore vnius publici priuilegii muniti sigilo pendenti capituli Nonensis in mixtura cere albe et rubee in cuius medio erat quedam figura seu ymago stans apparata cum ambabus manibus elleuatis et cum dyademate circa caput et cum vna scella sub brachio dextro in circuitu cuius sigili littere propter oppressionem commode legi non poterant, cuius quidem priuilegii tenor per omnia talis est:

Nos capitulum vniuersum Nonensis ecclesie omnibus et singulis Christi fidelibus tam presentibus quam futuris presentem paginam inspecturis seu etiam audituris salu-tem in filio uirginis gloriose. Ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie uolumus peruenire ac manifestum facimus et confitemur quod acce-dens ad nostram presentiam nobilis vir comes Marcus condam Slauogosti Criscich de genere Subich non ui, metu, dolo, fraude aut aliquo alio errore ductus sed suo proprio arbitrio, plano animo et spontanea uoluntate fuit contentus et confessus se habuisse et recepisse causa mutui et puri ||fol. 37' amoris a Marco Vesselcouich de Podrebaç ducatos trigintaduos auri boni et iusti ponderis, pro quibus ducatis trigin-taduobus auri idem comes Marcus debitor eidem Marco creditori nomine pignoris obligauit sortem vnam sue terre proprie positam in Putiçagna uas super quam residet iobagio nomine Dominicus Gricauaç cum omnibus et singulis suis iuribus et pertinentiis, videlizet terris, vineis, campis, pratis, pascuis, siluis, nemoribus, arbori-bus fructiferis et siluestribus, lapidibus, montibus, vallibus, aquis et aquarum decur-sibus dicte sorti terrarum modo aliquo pertinentibus tam de consuetudine quam de iure, tali quidem pacto et conditione inter ipsos habito et stipulatione solemni firmato quod dictus Marcus creditor redditus et prouentus anni presentis reciper debeat ex sorte annotata abiciendo tam annuatim de dicto debito pro terratico libras duas denariorum paruorum et receptis redditibus anni presentis quandocumque prefatus debitor restituerit dictos ducatos trigintaduos auri prefato creditori tunc ipse creditor sepedictam sortem terrarum cum pertinetiis suis antedictis reddere et restituere teneatur et debeat pacifice et quiete sine aliqua inducia uel cauilatione predicto debitori, et dummodo redimebitur singulis annis simili modo de dicto debito libre due debeant defalcari quia sic inter partes predictas actum extitit et conuentum. Et promittens dictus debitor per se suosque heredes et successores dicto creditori et suis heredibus et successoribus de dicta sorte terrarum litem uel molestiam du-mmodo ipsam redimebit non infere nec inferenti conscentire sed predictam sortem terre cum uniuersis suis iuribus et pertinetiis excalumpniare et deffendere in ratione dumtamen modo predicto erit obligata ab omni homine et persona, collegio et

(15.2.1385)


190

uniuersitate super se et omnia bona sua presentia et futura. In cuius rei testimonium et robore perpetue firmitatis ad instantiam et requisitionem partium predictarum hanc presentem paginam in formam priuilegii redactam sigili pendentis nostri capituli soliti et antiqui fecimus munimine confirmari. Actum et datum None in ecclesia nostra catedrali sancti Asselli sub anno natiuitatis domini millessimo trecentesimo octuagesimoquinto, indictione octaua, die quintodecimo mensis Februarii.

Quod quidem priuillegium ipse Marcus cedens ibidem et de presenti dedit et tradidit ipsi domino Guidoni constituens eum procuratorem ut in rem suam et ponens eum in locum suum ita quod amodo inantea suo nomine actionibus utilibus et directis possit et ualeat contra dictum (Marcum) comi-tem Marcum eiusque heredes et successores et in eius bonis occasione dicti debiti agere, experiri, excipere, replicare, consequi et se tueri necnon ipsam sortem terre cum eius iuribus et pertinetiis supradictis habere, tenere, posside-re, dare, uendere, donare, locare, permutare, obligare, alienare et de ipsa sorte terre eiusque iuribus et pertinetiis supradictis facere omne uelle suum tanquam de re sua propria facere possit, saluis tamen semper et reseruatis conditionibus insertis in priuillegio antedicto, et omnia et singula alia facere quemadmodum ipse Marcus cedens facere poterat. Et paciscens atque conce-dens dicto domino Guidoni pro se et suis heredibus ac successoribus stipu-lanti quod nulli alii hactenus cessit iura predicta neque de ipso priuillegio et contentis in eo uel aliqua parte fecit uigorem et robur et quod tempore huius contractus uere creditor erat debiti pretaxati ac dominus et possessor dicte sortis terre eiusque iurium et pertinentiarum modis et conditionibus contentis in ipso priuillegio, necnon promitens per se suosque heredes et successores dicto domino Guidoni pro se et suis heredibus et successoribus stipulanti solemni stipulatione sine aliqua exceptione iuris uel facti predictum uigorem et robur, cessionem et omnia et singula suprasscripta et infrasscripta firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto et predictum uigorem et robur, iura et actiones, cessionem et ipsam sortem terre cum omnibus eius iuribus et pertinentiis supradictis tam in proprietate quam in possessione ipsi domino Guidoni et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime deffendere, disbri-gare et excalumpniare. Si apparuerit ipsum Marcum cedentem alicui alii hacte-nus dicta iura cessisse seu de eis fecisse uigorem et robur in toto uel in parte et dicti debiti creditorem non fuisse et ipsius sortis terre eiusque iurium et pertinentiarum possessorem uerum et dominum non fuisse, et non in aliis casibus quam premissis condicionibus tamen et pactis inseritis in ipso priuille-


191

gio continuo reseruatis, sub pena quarti stipulatione promissa et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac ||fol. 38 interesse et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium pre-sentium et futurorum, et pena soluta uel non omnia et singula suprasscripta et infrasscripta nichilominus suam stabilem obtineant perpetuo firmitatem, pro precio et nomine precii ducatorum trigintaduorum boni et puri auri et iusti ac legalis ponderis et in auro, pro ipsis uigore, robore et cessione ipsis iuribus primo cessis et dictis uigore ac robore primo factis et immediate precio subse-cuto. Quod totum precium dictus Marcus cedens fuit confessus et contentus ac recognouit expresse se habuisse et recepisse ac sibi integre datum, solutum, numeratum et ponderatum fuisse a dicto domino Guidone, renuncias excusacioni sibi non dati, non soluti, non numerati et non ponderati dicti totius precii a dicto domino Guidone, non habiti et non recepti tempore huius contractus, spei future numerationis, ponderationis et solutionis, excusationi doli mali conditioni sine causa in factum actioni, et omni alii legum, iuris et statutorum auxilio. In cuius rei testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuillegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela ipsius dominis Guidonis fieri ac scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti pendentis eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentesimo nonagesimoprimo, indictione quintadecima, die decimoctauo mensis Marcii, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno tercio.

39.

29. ožujka 1392.

Ratko pok. Ivana Gradinića od roda Mogorovića iz Mogorove dubrave, pro-daje šesnaest gonjaja oranice, jedan gonjaj vinograda, kuću s pola dvora i vrta sa svim pripadnostima u selu Mogorova dubrava, svećeniku Andriji pok. Mizećana, prioru ubožnice Sv. Martina u Zadru.


192

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de Iadra ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et venerabile viro presbitero Andrea condam Messeçani priore hospitalis sancti Martini de prope Iadram ex parte vna et Ratco condam Iohannis Gradinich de genere Mogorouich de Mogoroua dobroua parte ex altera in nostra existentibus presentia constitutis et petentibus a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uenditione infrascripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam emptoris infrascripti et memoriam perpetuam posterorum. Dictus Ratcus per se suosque heredes et successores sponte et ex certa scientia non per errorem iure proprio in perpetuum dedit, uendidit et tradidit eidem presbitero Andree pro se et suis heredibus ac successoribus recipienti et ementi possessiones infrascriptas, videlizet: gognalia sexdecim <ad mensuram Croatorum> terre aratorie posite in dicta villa uocata Mogoroua dobroua et in eius districtu et partim in duobus locis siue clapis videlizet gognalia decem posita in dicta villa uocata Mogoroua dobroua iuxta domum habitationis ipsius uenditoris, et reliqua sex gognalia posita in loco uocato Obadischia; item vnum gognale terre uineate positum in dicta villa uocata Mogoroua dobroua prope domum habitationis dicti uenditoris sub uia; item vnam domum seu polipam australem cum medietate sue curtis videlizet ipsius uenditoris et cum medietate orti, et cum omnibus et singulis pratis, pascuis, herbaticis, siluis, nemoribus, arboribus fructiferis et sterilibus, campis, montibus, uallibus, paludibus, aquis, aquarum decursibus, gaiis, derris, uiis, semitis, uenationibus, aucupationibus, piscationibus, terris cultis et incultis et omnibus et singulis aliis ipsarum rerum uenditarum iuribus et pertinetiis, cuis totius ville uocate Mogoroua dobroua, cum aliter ipse res uendite commode nequeant confinari, dictus uenditor hos asseruit esse confines: de borea est villa uocata Chissino partim et partim villa uocata Verpiglane; de trauersa est villa uocata Boischie partim et partim villa uocata Palatium et partim villa uocata Dobruchie uas; de siroco est villa uocata Podbrisane; de quirina est villa uocata Sapolsane, uel si qui alii forent ueriores confines, ad habendum, tenendum, ||fol. 38' possidendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, permutandum, obligandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradictione et impedimento dicti uenditoris eiusque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singulis que infra predictarum rerum uenditarum ueros continetur


condam Messeçani priore hospitalis sancti Martini de

ante Iadram.

MCCCLXXXXV ab incarnatione,

indictione IIIIta, die X mensis Marcii.

Cassus fuit presens priuillegium de

mandato Gregorii condam Stephani

Mogorouich et Cressii marinarii condam Alegreti

ciuis Iadre commissariorum

olim presbiteri Andree hic scripti

institutorum ab eo in eius iamdicto

testamento, presentibus domino fratre Luca Dachna,

Nicolao Iacobcich et Iacobo condam Petri

Blondi ciue Iadre testibus.


193

confines, cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas, et cum omnibus et singulis que dicte res uendite habent super se, infra seu intra se in integrum omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali, utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex eis uel pro eis rebus uenditis aut ipsis rebus uenditis modo aliquo spectante uel pertinente, pro precio et nomine precii ducatorum vigintiduorum boni et puri auri et iusti et legalis ponderis et in auro. Quod totum precium dictus uenditor fuit confessus et contentus ac recognouit expresse se habuisse et recepisse ac sibi integre datum, solutum, numeratum et ponderatum fuisse a dicto emptore, renuncians excusacioni sibi non dati, non soluti, non numerati et non ponderati dicti totius precii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore huius contractus, spei future numerationis, ponderationis et solutionis, excusacioni doli mali condicioni sine causa in factum actioni, et omni alii legum, iuris et statutorum auxilio. Quas res uenditas dictus uenditor se ipsius emptoris nomine constituit possidere donec ipsarum rerum uenditarum possessionem corporalem acceperit et tenutam. Quam accipiendi auctoritate propria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contulit atque dedit, promittens per se suosque heredes et successores dicto emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de dictis rebus uenditis uel earum aliqua seu parte litem uel questionem seu controuersiam aliquam ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus ullo tempore non infere nec inferenti conscentire, sed ipsas res uenditas et earum quamlibet tam in proprietate quam in possessione ipsi emptori et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime deffendere, disbrigare et excalumpniare, et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto sub pena quarti ualoris dictarum rerum uenditarum, habita ratione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitulis stipulata et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra, et obligatione sui et omnium surourm bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse suprasscripta et infrasscripta omnia et singula obtinere nichilominus perpetuam roboris firmi-tatem. In cuius rei testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuillegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela supradicti emptoris fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuiganano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter asssumpti ac sigili soliti eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et


194

actum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentesimo nonagesi-mosecundo, indictione quintadecima, die vigesimonono mensis Marcii, ponti-ficatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno tercio.

(Sukladno sadržaju rubne bilješke cijeli je dokument naknadno prekrižen. No, istu je ispravu notar ponovno upisao na fol. 40'-41, pod istim nadnevkom, iza našega broja 40. Kada je, pak, utvrdio da je isprava već unesena u registar, jednostavno ju je prekrižio i ispod nje dopisao sljedeći tekst:

Cassus quia supra scriptum est hoc priuilegium et hic errore rescriptum.)

40.

29. ožujka 1392.

Registrira se prosvjed što ga je u ime Danijela, sina pok. novčara Petra pok. Ivana iz Firence, zadarskim općinskim vlastima uložio Danijelov skrbnik An-đelo Galgani te odgovor rektora zadarske općine. Prosvjed se odnosio na protu-pravno raspolaganje ostavštinom pok. novčara Petra.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuer-sis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis existentibus in unum et insimul congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de dicta ciuitate Iadre ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur accedens ad nostram presentiam Angelus condam Galgani de Sancto Geminiano habitator dicte ciuitatis Iadre curator et procurator ut asseruit Danielis filii et heredis olim magistri Petri monetarii filii condam Iohannis de Florentia ciuis Iadre nobis exposuit quod cum ipse Angelus quibus supra ||fol. 39 nominibus haberet duas litteras, vnam regalem et alteram reginalem, eas presentare intendit dominis rectoribus ciuitatis Iadre petens quibus supra nominibus a nobis sibi quibus supra nomi-

Requisitio et protestatio facta per

Angelum Galgani curatorem et

procuratorem Danielis filii condam

magistri Petri monetarii.

feci in iure ipsi Angelo


195

nibus vnum hominem de nostro capitulo qui una cum ipso Angelo nominibus quibus supra uadat ad ipsos dominos rectores ciuitatis Iadre predicte nec non uideat, audiat et intelligat omnia et singula que per ipsum Angelum quibus supra nominibus ipsis dominis rectoribus dicentur, exponentur, presenta-buntur et protestabuntur ac quecumque omnia et singula per ipsos dominos rectores respondebuntur et dicentur nobis demum fideliter et legaliter ac sub sacramento debito relaturus ac petens dictis nominibus a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de omnibus et singulis supradictis ac emanare sigili soliti prefati nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam ipisus Angeli quibus supra nominibus et ipsius Danielis et ad memoriam perpetuam posterorum. Nos itaque dicti Angeli quibus supra nominibus petitioni et requistioni utpote iustis uti tene-mur benignius annuentes sibi dictis nominibus in hominem et pro homine nostri prefati capituli dedimus et concessimus venerabilem virum presbiterum Georgium filium condam Stanislaui Russeuich officiantem in prefata catedrali ecclesia sancte Annastasie de dicta ciuitate Iadre et de prefato nostro capitulo existentem, presentem et acceptantem, sibi delato de ueritate dicenda ad sancta dei euangelia manu tactis scripturis per nos debito sacramento co-mmittentes et etiam imponentes eidem ut quecumque omnia et singula fieri et dici uiderit et intellexerit ac audiuerit a dicto Angelo quibus supra nominibus prefatis dominis rectoribus et coram eis et que per ipsos dominos rectores respondebuntur nobis fideliter reffere debeat et etiam reportare. Ipse namque presbiter Georgius homo ut prefertur de nostro capitulo demum rediens a prefatis dominis rectoribus in nostri constitutus presentia nobis suo retulit sacramento se una cum ipso ser Angelo quibus supra nominibus fuisse ante conspectum (dictorum dominorum rectorum) nobilium et sapientium uiro-rum dominorum (rectorum) Cressii de Nassis, Marini de Ginano et Maçoli de Fanfogna honorabilium rectorum dicte ciuitatis Iadre et ipsum Angelum quibus supra nominibus fecisse et exposuisse requisitionem et protestationem infrasscriptas coram ipsis dominis rectoribus porectas in scriptis per ipsum ser Angelum quibus supra nominibus. Quarum quidem requisitionis et protesta-tionis tenor per omnia sequitur in hec uerba:

Al nome di dio. Amen. MCCCLXXXXII, a di XXIII de maço el di della sancta asscensione in Zara. Comparenti io Angelo de Galgano curatore et procuratore de Danielo fiolo che fu de maestro Piero della moneta de Zara insieme col capitolo de Zara presente e intendente dinanci ali signori rectori de Zara ali quali io dicto Angelo presentai due letere regale, l’una del serenissimo principo e signor nostro misser Sigismundo per la dio gratia dignissimo re de Vngaria e l’altra della excellentissima madona nostra madona Maria sua consorte reuerendissima regina de Vngaria, le

(23.5.1392)


196

quale letere sono sopra e fatti del detto Danielo come nelle dette letere se contiene, con dicendo io detto Angelo con protesto che le dette letere dal di che a me fano aportate infine al di che a me fano ocupate per li commissarii del detto maestro Piero a loro peticione ne beni del detto pupillo non mi fo fatta nouita alcuna de nuouo. E per tanto a me non parete essere di bisogno alora a presentare le dette letere ma aspetare la nouita o mandato del prefato messer lo re, ma dapoy che ocupate me fo no le dette letere si e stato fatto piu nouita indebite ne beni del detto pupillo per piu persone e specialmente per ser Cosa de Begna, e ora quando io o reauuto le dette letere in mia propria balia io lo presentate alla signoria uestra per caso ne infra le altre chel detto ser Cosa a fatto e fa ogni di nouita ne beni del detto pupillo non douendo ello auere ma essendo ello pagato e sopra pagato che secondo che apare per li libri che fano del detto maestro Piero scritti per mano de Piero ||fol. 39' Portinari da Firence suo fattore la uera e drita rasone in tuto e per tuto lo detto ser Cosa douete auere dal detto maestro Piero in fine ala sua morte ducati due millia trecento vintidue le quali rasoni lo detto Piero sempre scrisse e saldo de uolunta e d’acordo d’intrambe le parti come ne detti libri appare scritto, per lo quale debito lo detto ser Cosa aue per sua sigurta due carte fatte inanci questo debito come appare sopra lo detto maestro Piero, l’una di ducati mille secento cinquanta d’oro o a liure quatro per ducato scrita per mano de Articucio nel MCCCLXXXVII, a di XIII de zugno, e l’altra e de ducati cinquecento venti d’oro scritta per mano de ser Piero de Serçana nel detto millesimo e a di vltimo de febraro, e apresso cercha de quatro di nanci la morte del detto maestro Piero a domanda del detto ser Cosa per piu sua segurta gli fece lo detto maestro Piero dare e consegnare al detto ser Cosa le chiaue d’uno magaçeno che teneua aficto da ser Ziorole de Gliubauaç a sancto Demetrio nel qual era entro diece caratelli pieni de salnitro, el piombo che fece uendere al incanto lo detto ser Cosa, e per tanto le dette due carte col detto piombo e salnitro aueua lo detto ser Cosa dal detto maestro Piero per sua sigurta del sopradetto uero e dritto debito e non per nissuno altro douere si che per modo alcuno debito con sua reuerencia parlando non douete usare le dette carte si come carte se non per modo de potere peruenire con esse e col detto piombo e salnitro al drito suo pagamento uero statto de sopra. E per tanto per modo nissuno debito ella pena nissuna non po ne de .... 147, e quanto del suo debito sopradetto uero e iusto ello e sicuro credo dire uero apresso che nel dioppo cio e in le tre possessioni che suno del detto maestro Piero poste in Pago le quali ello a per incanto e apresso le case che suno del detto maestro Piero poste in Zara le quale ello a per lo simile modo per incanto e apresso si a auuto del detto piombo che fece uendere al incanto ducati cinquecento diecedotto d’oro si che pure secondo la compra delle sopradette possessioni e piombo ello a piu chel suo douere ducati sey d’oro, e per

147 Zamrljano i stoga nečitko.


197

tanto se pare ala signoria uostra che sia honore de messer lo re e apresso honore della signoria uostra e per sigurta del detto ser Cosa per bene e spaciamento de questo pouero pupillo e anche per ben e douere de quelli che debitamente debono auere dal detto pupillo. Io per sua parte saria contento che le dette possessioni e denari del detto piombo che come sono nelle mani del detto ser Cosa che cossi stesseno e remanesseno infine ala uenuta o altre mandato del signore e al presente mi dia li ducati sey che sono de piu ello detto salnitro e tuto cio che a conprato dapoy de beni del detto pupillo e questo pro dare e pagare per lo detto pupillo a quelli che da rasone de(b)ono auere e a questa intencione o presentate le dette letere ala signoria uostra, riseruando sempre in tuto e per tuto nel piacere e uolere della maesta del prefato nostro signore messer lo re de Vngaria.

(Item retulit nobis ipsos dominos rectores petiisse copiam de premissis) Qui domini rectores petierunt copiam de premissis. In cuius rei testimonium et premissorum omnium notitiam et firmitatem ad petitionem et instantiam dicti Angeli quibus supra nominibus hanc ||fol. 40 presentem paginam in forma priuillegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in dicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentesimo nonagesimosecundo, indictione quintadecima, die vigesimotercio mensis maii, pontificatus sanctissimi in Christo patris domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno tercio.

Quorum premissorum recepta et habita copia per dominos rectores supra-dictos ipsi domini rectores et ser Cosa condam ser Matei de Begna nobilis ciuis Iadre die ultimo dicti mensis maii responsionem eorum ad premissa dederunt ac presentauerunt sub hac forma, videlizet:

Friuolis et inauibus uerbis sine forma et modo protestationis recitatis ac porectis coram nobis rectoribus Iadre sed per modum confabulationis omni prorsus ueritate carentibus putauimus ac cognouimus respondere non fore neccessarie sed ne talis uulgaris et ydiota ut sibi sapiens uideretur possit scilentio nostro sui de imperitia gloriari dicimus nos rectores antedicti et Cosa de Begna cui dictus Angelus nititur aduersari et illico negamus omnia et singula narrata per eum in dicta tali sui scriptura uulgari. Primo cum quoniam dictus ego Cosa non habui nec habeo nec petii nec petere presumpsi quicquid unquam de bonis magistri Petri seu Danielis filii sui nisi quod iuste et iuridice habiturus fueram, fui et sum, apparentibus ex hoc suis multis iuribus manifestis, productis palamque ostensis coram nobis et omnibus aliis curiis


198

et curiarum iudicibus Iadre quibus mediantibus omnis iuris et rationis seruata in re et ritu uero iudicio conuici tam ipsum Angelum curatorem seu procuratorem se facien-tem dicti Danielis, quam eius alios tutores et commissarios, de omnibus que petii et assecutus sum temporibus retroactis multis licet cum expensis, renuitentibus et tergutentibus, ipsis Angelo et aliis commissariis hereditatis dicti magistri Petri sed cum non profuerit eis obuio iure retrograditur. Angelus prenominatus ut canis ad uomitum et que deuocauit nititur resciuare nam ab utraque excelsitudine Vngarie regis videlizet et regine tacita ueritate et sugesta falsitate litteras impetrauit sibi longo tempore retentis et reseruatis et non sine causa quas modo producit et eas petit executionem, confitemur omne regium et reginale mandatum iustum et iniustum licet per nos seruari debere et seruauissemus omni procul remota dubietate sed quoniam illustres domini nostri aduertentes quod multotiens ab eorum maiestatibus huiusmodi littere impetrari solent, uoluerunt et fecerunt nos esse prouisos. Ideo sua priuilegia nobis suis fidelibus concesserunt huiusmodi continentie, videlizet quod si contingat tales ut sunt hec litteras impetrari in quibus tacetur ueritas falsitasque suggeritur executioni per nos minime debere mandari, maxime cum infringant et frangant huius sue ciuitatis libertates quas omnes olim reges et ipsi uoluerunt et uolunt immo edictis eorum mandant esse saluas, multum insistendum est enim confabulatori Angeli uulgaris predicti nam impetrauit litteras regales ut in iure su-spendantur negotia habere debentium a dicto Daniele et modo petit a me Cosa de Begna possessiones quas emi publicum ad incantum, plumbum et alias res ut habere debentibus satisfieri possit, hoc quis non aduertat certe expresse est contra impetratas litteras protestatus merito igitur est sua talis scriptura uulgaris reicienda quam per hanc nostram responsionem sic reicimus saluo nostro et nostri offitii rectoratus et dicti ser Cose iure addendi, minuendi et interpretandi et pluries re-spondendi neccessarie utique tam fuerit etc., rogans te notarium etc.

41.

28. svibnja 1392.

Plemeniti muževi knez Butko Marković od roda Šubića iz Bribira i njegov sin Nikola, prodaju jedan ždrijeb zemlje s kućom, dvorom, podvornicom i svim pripadnostima u selu Čakavci svećeniku Andriji pok. Mizećana, prioru ubožnice Sv. Martina u Zadru.


199

||fol. 41 Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de Iadra ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et nobilibus viris comite Butco Marcouich de Briberio de genere Subich et Nicolao filio ipsius comitis Butchi ex parte vna et venerabile viro presbitero Andrea condam Messeçani de Iadra priore hospitalis sancti Martini de prope Iadram parte ex altera in nostra existentibus presentia constitutis et petentibus a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uenditione infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam emptoris infra-scripti et memoriam perpetuam posterorum. Predicti comes Butcus et Nico-laus eius filius cum expressis consenssu, scitu, uerbo, licentia et uoluntate dicti comitis Butchi eius patris presentis, uolentis et conscentientis eidem Nicolao filio suo ad facienda omnia et singula infrascripta per se ipsos eorumque heredes et successores se unoquoque eorum principaliter et insolidum obli-gante sponte et ex certa scientia non per errorem iure proprio in perpetuum dederunt, uendiderunt et tradiderunt supradicto presbitero Andree presenti et pro se et suis heredibus ac successoribus recipienti et ementi totam et inte-gram vnam ipsius comitis Butchi sortem terre aratorie gognalium trigintadu-orum ad rationem et mensuram Croatorum positam in villa uocata Chiacafci et in eius districtu et pertinentiis in sex peciis atque clapis super qua residit et residere solebat Milcus sagitarius iobagio eiusdem comitis Butchi cum eius domo, curte et poduornicia et cum omnibus et singulis pratis, pascuis, herba-ticis, siluis, nemoribus, arboribus fructiferis et sterilibus, campis, ortis, monti-bus, uallibus, paludibus, aquis, aquarum decursibus, gaiis, uiis, semitis, uenati-onibus, aucupationibus, piscationibus, terris cultis et incultis et omnibus et singulis ||fol. 41' aliis ipsius sortis terre uendite iuribus et pertinentiis, cuius totius ville Chiacafci, cum aliter ipsa sors terre uendita commode nequeat confinari, hos dixerunt esse confines: de borea est villa uocata Rasance; de trauersa est mare; de siroco est villa uocata Magline; de quirina est uia publica qua itur ad castrum Liube, uel si qui alii forent ueriores confines, ad haben-dum, tenendum, possidendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, permutandum, obligandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine con-tradictione et impedimento dictorum uenditorum et eorum utriusque eorumque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singulis que infra predicte sortis terre uendite ueros continentur confines, cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas et cum

Emptio pro presbitero Andrea condam Messeçani priore hospitalis sancti Martini de prope Iadram.



200

omnibus et singulis que dicta sors terre uendita habet super se, infra seu intra se in integrum omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali, utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex ea uel pro ea sorte terre uendita aut ipsi sorti terre uendite modo aliquo spectante uel pertinente, pro precio et nomine precii ducatorum trigintaunum boni et puri auri et iusti ac legalis ponderis et in auro. Quod totum precium dictus comes Butcus uenditor fuit confessus et contentus ac recognouit expresse se habuisse et recepisse ac sibi integre datum, solutum, numeratum et ponderatum fuisse a dicto emptore, renuncians excusacioni sibi non dati, non soluti, non numerati et non ponderati dicti totius precii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore huius contractus, spei future numerationis, ponderationis et solutionis, excusacioni doli mali condicioni sine causa in factum actioni, et omni alii legum, iuris et statutorum auxilio, dictus uero Nicolaus renunciauit excusationi rei non sic habite, modo sic geste et dicte uenditionis per eum non facte, et omni alii suo iuri. Quam sortem terre uenditam dicti uenditores se ipsius emptoris nomine possidere constitu-erunt donec ipsius sortis terre uendite possessionem corporalem acceperit et tenutam, quam accipiendi auctoritate propria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contulerunt, promittentes per se eorumque heredes et successo-res se unoquoque eorum ut premittitur principaliter et insolidum obligante dicto emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de dicta sorte terre uendita uel aliqua eius parte litem uel questionem seu controuer-siam aliquam ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus ullo tempore non infere nec inferenti conscentire sed ipsam sortem terre uenditam tam in proprietate quam in possessione principaliter et insolidum ipsi emptori et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime deffendere, disbrigare et excalumpniare, et predictam uenditionem et omnia et singula suprascripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto, sub pena quarti ualoris dicte sortis terre uendite habita ratione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitulis stipulata et reffecti-one damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse omnia et singula suprasscripta et infrasscripta obtinere nichilominus perpetuam roboris firmi-tatem. In cuius rei testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuillegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela supradicti emptoris fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter


201

assumpti ac sigili soliti eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annastasie currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentesimo nonagesi-mosecundo, indictione quintadecima, die vigesimooctauo mensis maii, ponti-ficatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno tercio.

42.

11. lipnja 1392.

Martin pok. Stojana Virevića i Marko pok. Ivana Pribiševića, oba od roda Virevića iz sela Jagodno, prodaju dva ždrijeba zemlje s kućama, dvorovima, vrtovima i svim pripadnostima u selu Jagodno zadarskome trgovcu Juraju pok. Miroslava.

||fol. 42 Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de Iadra ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et Martino condam Stoiani Vireuich et Marco quondam Iuanni Pribisseuich, ambobus de villa uocata Iagodno et de genere Vireuich, ex parte una et Georgio merçario condam Miroslaui ciue et habitatore dicte ciuitatis Iadre parte ex altera in nostra existentibus presentia constitutis et petentibus a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uenditione infrascripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam emptoris infrascripti et memoriam perpetuam posterorum. Predicti Martinus et Marcus per se ipsos eorumque heredes et successores et eorum uterque principaliter et insolidum sponte et ex certa scientia non per errorem iure proprio in perpetuum dederunt, uendiderunt et tradiderunt dicto Georgio merçario presenti et pro se et suis heredibus ac successoribus ementi et recipienti totas et integras duas suas sortes terre aratorie partim et partim uineate saluis tamen iuribus laboratorum habentium capita uitium in et super dicta terra uineata, ad racionem gognalium trigintaduorum pro singula sorte ad mensuram Croatorum, super quarum vna habitabat et eam

Emptio pro Georgio merçario condam Miroslaui ciue Iadre.



202

colebat Slauogostus Draganich de dicto genere Vireuich patruus ipsius Martini uenditoris et super secunda sorte habitabat et eam colebat Georgius Radobudich, positas in dicta villa uocata Iagodno et in eius districtu et pertinentiis in pluribus et diuersis peciis atque clapis, cum duobus ortis, duabus domibus et duabus curtibus et cum omnibus et singulis pratis, pascuis, herbaticis, siluis, nemoribus, arboribus fructiferis et sterilibus, campis, montibus, vallibus, paludibus, aquis, aquarum decursibus, gaiis, uiis, semitis, uenationibus, aucupationibus, piscationibus, terris cultis et incultis et omnibus et singulis aliis ipsarum duarum sortium terre uenditarum iuribus et pertinentiis, cuius ville Iagodno, cum aliter ipse due sortes terre uendite commode nequeant confinari, ipsi uenditores hos dixerunt fore confines: de borea est villa uocata Palatium; de trauersa est villa uocata Verpiglane; de siroco est villa uocata Mirane; de quirina est villa uocata Blachiane partim et partim sunt mete inter castrum Aurane et inter dictam villam uocatam Iagodno, uel si qui alii forent ueriores confines, ad habendum, tenendum, possidendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, permutandum, obligandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradictione et impedimento dictorum uenditorum et eorum utriusque eorumque et eorum utriusque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singulis que infra dictarum duarum sortium terre uenditarum ueros continentur confines cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas, et cum omnibus et singulis que dicte due sortes terre uendite habent super se, infra seu intra se in integrum omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali, utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex eis uel pro eis duabus sortibus terre uenditis aut ipsis duabus sortibus terre uenditis modo aliquo spectante uel pertinete, pro precio et nomine precii librarum quadrigentarum soldorum paruorum. Quod totum precium dicti uenditores fuerunt confessi et contenti ac recognouerunt expresse se habuisse et recepisse ac eis integre datum, solutum et numeratum fuisse a dicto emptore, renunciantes excusacioni eis non dati, non soluti et non numerati dicti totius precii a dicto emptore non habiti et non recepti tempore huius contractus, spei future numerationis ||fol. 42' et solutionis, beneffitio nouarum constitutionum de pluribus reis debendis, excusacioni doli mali condicioni sine causa in factum actioni et omni alii legum, iuris et statutorum auxilio. Quas duas sortes terre uenditas dicti uenditores se ipsius emptoris nomine possidere constituerunt donec ipsarum duarum sortium terre uenditarum possessionem corporalem acceperit et tenutam, quam accipiendi auctoritate propria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contulerunt, promittentes per se eorumque heredes et successores personaliter et insolidum ipsi emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de dictis duabus sortibus terre uenditis uel earum altera


203

seu parte litem uel questionem seu controuersiam aliquam ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus ullo tempore non infere nec inferenti conscentire sed ipsas duas sortes terre uenditas tam in proprietate quam in possessione et personaliter et insolidum ipsi emptori et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime deffendere, disbrigare et excalumpniare, et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto sub pena quarti ualoris dictarum duarum sortium terre uenditarum habita ratione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis (huius instrumenti capi) harum litterarum capitulis stipulata et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse, et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse omnia et singula suprasscripta et infra-sscripta obtinere nichilominus perpetuam roboris firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuillegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela supradicti emptoris fieri ac scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riui-gnano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta nostra catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentesimo nongesimosecundo, indictione quintadecima, die vndecimo mensis Iunii, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno tercio.

43.

26. lipnja 1392.(?)

Kratki regest isprave koja je trebala, ali nikad nije bila unesena u registar, a kojom se registrirao postupak imenovanja zastupnika. Svećenik Juraj pok. Stjepa-na de Bilignano, na službi u Brbinju u zadarskome kotaru, imenovao je za zastupnike u svim svojim sporovima plemenitog muža ser Juraja Slavičića od roda Mogorović, Grgura pok. Stojslava, dvornika u selu Dobruchiessin (vjeroja-tno se radi o selu Dobruće vas) i Obrada pok. Medana de Bilignano.


204

Presbiter Georgius condam Stefani de (Biliano) Bilignano officiante in Berbigno districtus Iadrensis fecit suum procuratorem legitimum cum pote-state substituendi nobilem virum ser Georgium Slauicich de genere Mogoro-uich et Gregorium duornicum de Dobruchiessin filium condam Stoyslaui et Obradum condam Medani de Bilignano et quemlibet eorum insolidum in causa (quam habet) qualibet.

(Presentibus Radoslauo Radcich et Iuanne condam Pauli Polecich, casaro-lis ciuibus Iadre testibus)

(Tekst na posebnom papiriću, uz noviju oznaku folijacije 43a, mada nije ja-sno radi li se stvarno o konceptu isprave koja je trebala doći iza našeg broja 42., ili o dokumentu koji spada u neku drugu godinu.)

44.

17. srpnja 1392.

Juraj pok. Ivana Matijaševića od roda Karinjana iz Karina, uz privolu svoga rođaka Vladike pok. Juraja Petuševića, također od roda Karinjana iz Karina, prodaje dvadeset pet gonjaja oranice u selu Jagodno zadarskome trgovcu Juraju pok. Miroslava.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuer-sis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de Iadra ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et Georgio condam Iuanni Mathiasseuich de Quirino de genere Quirinorum ex parte vna et Georgio merçario condam Miroslaui ciue et habitatore dicte ciuitatis Iadre parte ex altera in nostra existentibus presentia constitutis et petentibus a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uenditione infrasscripta

In forma capituli Iadrensis

die XXVI mensis Iunii

Emptio pro Georgio merçario condam

Miroslaui ciue et habitatore Iadre.



205

ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam emptoris infrasscripti et memoriam perpetuam posterorum. Predic-tus Georgius condam Iuanni de Quirino per se suosque heredes et successores sponte et ex certa scientia non per errorem, cum expressis conssensu, scitu, uerbo, licentia et uoluntate nobilis viri ser Vladiche condam Georgii Petusse-uich de dicto loco Quirini et de dicto genere Quirinorum eius attinentis presentis et conscentientis eidem Georgio condam Iuanni ad facienda omnia et singula infrasscripta, iure proprio in perpetuum dedit, uendidit et tradidit dicto Georgio merçario condam Miroslaui presenti et pro se et suis heredibus ac successoribus recipienti et ementi totam et integram vnam suam petiam terre aratorie quam esse dixit et ||fol. 43 conuenit gognalia vigintiquinque ad mensuram Croatorum {cum omnibus et singulis eius iuribus et pertinetiis} ita quod si plus esse repertum fuerit id totum cedat in uenditione presenti sine precii additione, positam in campo superiori ville uocate Iagodno infra hos confines ut asseruit: de trauersa est villa uocata Verpiglane; de siroco est villa uocata Salposane; de quirina est villa uocata Iagodno supradicta; de borea est campus illorum de Quirino, uel si qui alii forent ueriores confines, ad haben-dum, tenendum, possidendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, permutandum, obligandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine con-tradictione et impedimento dicti uenditoris eiusque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singulis que infra dicte pecie terre uendite cum omnibus eius iuribus et pertinentiis supradictis ueros continentur confines uel alios si qui forent, cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas et cum omnibus et singulis que dicta pecia terre uendita habet supra se, infra seu intra se in integrum omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali, utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex ea uel pro ea pecia terre uendita aut ipsi pecie terre uendite modo aliquo spectante uel pertinente, pro precio et nomine precii ducatorum quadraginta boni et puri auri et iusti ac legalis ponderis et in auro. Quod totum precium dictus uenditor fuit confessus et contentus ac recognouit expresse se habuisse et recepisse ac sibi integre datum, solutum, ponderatum et numeratum fuisse a dicto emptore, renunci-ans excusacioni sibi non dati, non soluti, non ponderati et non numerati dicti totius precii a dicto emptore non habiti et non recepti tempore huius con-tractus, spei future numerationis, ponderationis et solutionis, excusacioni doli mali condicioni sine causa in factum actioni et omni alii legum, iuris et statu-torum auxilio. Quam peciam terre uenditam cum omnibus eius iuribus et pertinentiis supradictis dictus uenditor se ipsius emptoris nomine constituit possidere donec ipsius pecie terre uendite eiusque omnium iurium et perti-


206

nentiarum supradictarum possessionem corporalem acceperit et tenutam, quam accipiendi auctoritate propria et retinendi deinceps licentiam omnimo-dam contulit atque dedit, promittens per se suosque heredes et successores dicto emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de dicta pecia terre uendita eiusque iuribus et pertinentiis supradictis uel aliqua eius seu eorum et earum parte litem uel questionem seu controuersiam aliquam ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus ullo tempore non infere nec inferenti conscentire sed ipsam peciam terre uenditam cum omnibus eius iuribus et pertinentiis supradictis tam in proprietate quam in possessione ipsi emptori et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime deffendere, disbrigare et excalumpniare et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseuare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel da facto, sub pena quarti ualoris dicte pecie terre uendite cum omnibus eius iuribus et pertinen-tiis supradictis habita ratione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitulis stipulata et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse omnia et singula suprasscripta et infrasscripta obtinere nichilominus perpetuam roboris firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuillegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela supradicti emptoris fieri ac scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incar-natione millessimo trecentesimo nonagesimosecundo, indictione quintadecima, die decimoseptimo mensis Iulii, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno tercio.


207

45.

1. kolovoza 1392.

Plemeniti muž Borin Jurislavić od roda Karinjana iz Karina, prodaje četiri svoja ždrijeba s dvornim mjestima, kućama, stanovima, podvornicama, vrtovima i svim pripadnostima u selu Dobruće vas zadarskome trgovcu Ivanu pok. Jurma-na.

||fol. 43' Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie co-mmendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de Iadra ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et nobile viro Borino Iurislauich de Quirino de genere Quirinorum ex parte vna et Iohanne merçario condam Iurmani ciue et habitatore dicte ciuitatis Iadre parte ex altera in nostra existentibus presentia constitutis et petentibus a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uenditione infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam emptoris infrasscripti et memoriam perpetuam posterorum. Predictus Borinus Iurislauich de Quirino per se suosque heredes et successores sponte et ex certa scientia non per errorem dedit, uendidit et tradidit iure proprio in perpetuum dicto Iohanni merçario presenti et pro se et suis heredibus ac successoribus recipienti et ementi totas et integras suas quatuor sortes terre aratorie ad rationem gognalium trigintaduorum pro singula sorte ad mensuram Croatorum positas in villa uocata Dobruchie uas et in eius districtu et pertinentiis, cuius totius ville uocate Dobruchie uas, cum aliter ipse quatuor sortes terre uendite commode nequeant confinari, hos idem uenditor dixit esse confines: de siroco est villa uocata Volchouichii; de quirina est villa uocata Ierane; de borea est villa uocata Palatium abbatis; de trauersa est nemus uocatum Cucle berdo, uel si qui alii forent ueriores confines, ad habendum, tenendum et possidendum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradictione et impedimento dicti uenditoris eiusque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singulis domibus, casalibus, sediminibus, poduorniciis, ortis, pratis, campis, pascuis,

Emptio pro Iohanne merçario condam Iurmani ciue et habitatore Iadre.

MCCCLXXXXIIIo, indictione prima, die quinto mensis Aprilis. Cassa fuit presens scriptura de mandato et uoluntate partium hic scriptarum, presentibus ser Girardino filio ser Marci de Pomo nobile ciue Iadre et Nicolao merçario condam Paulini de


208

herbaticis, siluis, nemoribus, arboribus fructiferis et sterilibus, montibus, vallibus, paludibus, aquis, aquarum decursibus, gaiis, uiis, semitis, derris, uenationibus, aucupationibus, piscationibus, terris cultis et incultis et omnibus et singulis aliis ipsarum quatuor sortium terre uenditarum iuribus et pertinentiis, et cum omnibus et singulis que infra dictarum quatuor sortium terre uenditarum ueros continentur confines, cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas, et cum omnibus et singulis que dicte quatuor sortes terre uendite habent super se, infra seu intra se in integrum omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali, utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex eis uel pro eis sortibus quatuor terre uenditis aut ipsis quatuor sortibus terre uenditis modo aliquo spectante uel pertinente, pro precio et nomine precii librarum ducentarum triginta soldorum paruorum. Quod totum precium dictus uenditor fuit confessus et contentus ac recognouit expresse se habuisse et recepisse ac sibi integre datum, solutum et numeratum fuisse a dicto emptore, renuncians excusacioni sibi non dati, non soluti et non numerati dicti totius precii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore huius contractus, spei future numerationis et solutionis, excusacioni doli mali conditioni sine causa in factum actioni et omni alii legum, iuris et statutorum auxilio. Quas quatuor sortes terre uenditas dictus uenditor se ipsius emptoris nomine constituit possidere donec ipsarum quatuor sortium terre uenditarum possessionem corporalem acceperit et tenutam, quam accipiendi auctoritate propria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contulit atque dedit, promittens per se suosque heredes et successores dicto emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de dictis quatuor sortibus terre uenditis uel earum aliqua seu parte litem uel questionem seu controuersiam aliquam ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus ullo tempore non infere nec inferenti conscentire, sed ipsas quatuor sortes terre uendite ||fol. 44 et earum quamlibet tam in proprietate quam in possessione ipsi emptori et eius heredi-bus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime deffendere, disbrigare et excalumpniare, et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto sub pena quarti ualoris dictarum quatuor sortium terre uenditarum habita ratione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitulis stipulata et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse omnia et singula suprasscripta et infra-sscripta obtinere nichilominus perpetuam roboris firmitatem. In cuius rei


209

testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instanti-am partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuillegii reda-ctam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela supradicti emptoris fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii de Riuignano notarii dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum in supradicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentesimo octuagesimosecundo, indictione quintadecima, die primo mensis Augusti, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno tercio.


46.

4. kolovoza 1392.

Plemeniti muž knez Butko Marković od roda Šubića iz Bribira i njegov sin Nikola, prodaju jedan ždrijeb s kućom, dvorom, stanovima, podvornicom, vrtom i svim pripadnostima u selu Čakavci zadarskome plemiću ser Marinu pok. ser Mihovila de Ginano.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendanates tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de Iadra ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et nobile viro ser Marino condam ser Micaelis de Ginano ciue Iadre ex parte vna et nobilibus viris comite Butco Marcouich de Briberio de genere Subich et Nicolao ipsius comitis Butchi filio de dicto genere Subich parte ex altera in nostra existentibus presentia constitutis et petentibus a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uenditione infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta

Emptio pro ser Marino condam ser Micaelis de Ginano nobile ciue Iadre.



210

solitum appensione munitas ad cautelam emptoris infrasscripti et memoriam perpetuam posterorum. Predicti comes Butcus et Nicolaus eius filius cum expressis conssensu, scitu, uerbo, licentia et uoluntate dicti comitis Butchi eius patris presentis et conscentientis eidem Nicolao filio suo ad facienda omnia et singula in presenti priuilegio contenta ad cautelam et eorum uterque personaliter et insolidum per se ipsos eorumque heredes et successores sponte et ex certa scientia non per errorem iure prorpio in perpetuum dederunt, uendiderunt et tradiderunt dicto ser Marino de Ginano presenti et pro se et suis heredibus ac successoribus recipienti et ementi totam et integram vnam eorum sortem terre aratorie quam esse conuenerunt et dixerunt gognalia trigintaduo ad mensuram Croatorum positam in villa uocata Chiacafci et in eius districtu et pertinetiis <in pluribus et diuersis peciis atque clapis> super qua resedit et residere solebat Crisanus Stachglicich, cuius totius ville uocate Chiacafci, cum aliter ipsa sors terre ||fol. 44' uendita commode nequeat confinari, dicti uenditores hos asseruerunt esse confines: de borea est villa uocata Rasance; de trauersa est mare; de siroco est villa uocata Magline; de quirina est uia que itur ad castrum Liube, uel si qui alii forent ueriores confines, ad habendum, tenendum et possidendum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradictione et impedimento dictorum uenditorum eorumque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singulis domo, curte, casalibus, sediminibus, poduorniciis, ortis, pratis, pascuis, herbaticis, siluis, nemoribus, arboribus fructiferis et sterilibus, montibus, uallibus, paludibus, lapidibus, aquis, aquarum decursibus, gaiis, uiis, semitis, derris, uenationibus, aucupationibus, piscationibus, terris cultis et incultis et omnibus et singulis ipsius sortis terre uendite iuribus et pertinetiis, et cum omnibus et singulis que infra dicte sortis terre uendite ueros continentur confines, cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas, et cum omnibus et singulis que dicta sors terre uendita habet suer se, infra seu intra se in integrum omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali, utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex ea uel pro ea sorte terre uendita aut ipsi sorti terre uendite modo aliquo spectante uel pertinente, pro precio et nomine precii ducatorum septuaginta boni et puri auri et iusti ac legalis ponderis et in auro. Quod totum precium dicti uenditores fuerunt confessi et contenti ac recognouerunt expresse videlizet dictus comes Butcus tres partes precii supradicti et dictus Nicolaus eius filius reliquam quartam partem se habuisse et recepisse ac eis integre datum, solutum, numeratum et ponderatum fuisse a dicto emptore, renunciantes excusacioni eis modis quibus supra non dati, non soluti, non numerati et non ponderati dicti totius precii a dicto emptore non habiti et non


211

recepti tempore huius contractus, spei future numerationis, ponderationis et solutionis, beneffitio nouarum constitutionum de pluribus reis debendis, excusacioni doli mali conditioni sine causa in factum actioni, et omni alii legum, iuris et statutorum auxilio. Quam sortem terre uenditam cum omnibus eius iuribus et pertinetiis supradictis dicti uenditores se ipsius emptoris nomine possidere constituerunt donec ipsius sortis terre uendite possessionem corporalem acceperit et tenutam, quam accipiendi auctoritate propria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contulerunt, promittentes per se eorumque heredes et successores se eorum unoquoque personaliter et insolidum obligante eidem emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de dicta sorte terre uendita eiusque iuribus et pertinetiis supradictis uel aliqua eius parte litem uel questionem seu controuersiam aliquam ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus ullo tempore non infere nec inferenti conscentire sed ipsam sortem terre uenditam cum omnibus eius iuribus et pertinetiis supradictis se principaliter et insoli-dum ut premittitur obligando eidem emptori ut predicitur stipulanti tam in proprietate quam in possessione eidem emptori et eius heredibus ac successo-ribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime de-ffendere, disbrigare et excalumpniare, et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto sub pena quarti ualoris dicte sortis terre uendite habita ratione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitulis stipulata, et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse omnia et singula suprasscripta et infrasscripta nichilominus obtinere perpetuam roboris firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc ||fol. 45 presentem paginam in forma priuillegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela supradicti emptoris fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riui-gnano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supra-dicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentesimo nonagesimosecundo, indicti-one quintadecima, die quarto mensis Augusti, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno tercio.


212

47.

21. listopada 1392.

Plemeniti muž Ivan pok. kneza Budislava Mišerića od roda Šubića iz Bribi-ra, prodaje pet ždrijebova, koje je njegov otac knez Budislav naslijedio nakon smrti svoga brata Domola, sa svim pripadnostima u selu Čakavci zadarskome plemiću ser Marinu pok. ser Mihovila de Ginano.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuer-sis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in vnum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de dicta ciuitate Iadre ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et ser Marino quondam ser Micae-lis de Ginano nobile ciue Iadre ex parte una et nobile viro Iuanno quondam comitis Budislaui Misserich de Briberio de genere Subich parte ex altera in nostra existentibus presentia constitutis et petentibus instantius a nobis nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uenditione infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam emptoris infrasscripti et memoriam perpetuam postero-rum. Predictus Iuannus per se suosque heredes et successores sponte et ex certa scientia non per errorem <vigente eius nimia paupertate pro eius sueque familie substentatione corporea ne fame pereat et ut eius subueniatur inopie> iure proprio in perpetuum dedit, uendidit et tradidit supradicto ser Marino de Ginano presenti et pro se et suis heredibus ac successoribus recipienti et ementi totas et integras suas quinque sortes terre laboratorie ad rationem gognalium trigintaduorum pro singula sorte ad mensuram Croatorum, que dicto quondam comiti Budislauo eius uenditoris patri peruenerunt ex heredi-tate et bonis olim comitis Domoli de Briberio de dicto genere Subich quondam fratris dicti comitis Budislaui, cum omnibus et singulis pratis, pascuis, herbaticis, siluis, nemoribus, arboribus fructiferis et sterilibus, domi-bus, casalibus, sediminibus, poduorniciis, ortis, curtibus, campis, montibus, uallibus, paludibus, aquis, aquarum decursibus, gaiis, uiis, semitis, tramitibus, derris, uenationibus, aucupationibus, piscationibus, terris cultis et incultis et omnibus et singulis aliis ipsarum quinque sortium terre laboratorie iuribus et pertinentiis positas in villa uocata Chiacafci et in eius districtu et pertinetiis

Emptio pro ser Marino condam ser Micaelis de Ginano

nobile ciue Iadre.



213

<in pluribus et diuersis petiis atque clapis>, cuius totius ville uocate Chiacaf-ci, cum ipse quinque sortes terre laboratorie uendite aliter commode nequeant confinari, idem uenditor hos dixit esse confines: de borea est villa uocata Rasance; de trauersa est mare; de siroco est villa uocata Magline; de quirina est (villa que) uia qua itur ad castrum Liube, uel si qui alii forent ueriores confine-s, ad habendum, tenendum, possidendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, permutandum, obligandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum ||fol. 45' sine contradictione et impedimento dicti uenditoris eiusque here-dum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singu-lis que infra dictarum quinque sortium terre uenditarum ueros continentur confines, cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas, et cum omnibus et singulis que dicte quinque sortes terre uendite habent super se, infra seu intra se in integrum omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex eis uel pro eis quinque sortibus terre uenditis aut ipsis quinque sortibus terre uenditis modo aliquo spectante uel pertinente, pro precio et nomine precii ducatorum ducentorum boni et puri auri et iusti ac legalis ponderis et in auro. Quod totum precium dictus uenditor fuit confe-ssus et contentus ac recognouit expresse se habuisse et recepisse ac sibi inte-gre datum, solutum, numeratum et ponderatum fuisse a dicto emptore, re-nuncians excusacioni sibi non dati, non soluti, non numerati et non ponderati dicti totius precii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore huius contractus, spei future numerationis, ponderationis et solutionis, excusacioni doli mali condicioni sine causa in factum actioni et omni alii legum, iuris et statutorum auxilio. Quas quinque sortes terre uenditas dictus uenditor se ipsius emptoris nomine constituit possidere donec ipsarum quinque sortium terre uenditarum possessionem corporalem acceperit et tenutam, quam accipi-endi auctoritate propria et retinendi deinceps eidem emptori licentiam omni-modam contulit atque dedit, promitens per se suosque heredes et successores eidem emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de dictis quinque sortibus terre uenditis uel earum aliqua seu parte litem uel questionem seu controuersiam aliquam ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus ullo tempore non inferre nec inferenti consentire sed ipsas quinque sortes terre uenditas et earum quamlibet tam in proprietate quam in possessione ipsi emptori et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime deffendere, disbrigare et excalumpniare, et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de


214

iure uel de facto, sub pena quarti ualoris dictarum quinque sortium terre uenditarum habita ratione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singu-lis harum litterarum capitulis stipulata, et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse omnia et singula suprasscripta et infrasscripta nichilominus obtinere perpetuam roboris firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuillegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela supradicti emptoris fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incar-natione millessimo trecentesimo nonagesimosecundo, indictione prima, die vigesimoprimo mensis Octubris, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno tercio.

48.

4. studenoga 1392.

Cvitoj Stipković od roda Lapčana iz sela Tiklići i njegov sin Vučina, prodaju svoju četvrtinu (dva ždrijeba) sela Bruška, koje nepodijeljeno posjeduju i uživaju sa svojim rođacima, te jedan ždrijeb u selu Tiklići sa svim pripadnostima, sveće-niku Andriji pok. Mizećana, prioru ubožnice Sv. Martina u Zadru.

||fol. 46 Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de dicta ciuitate Iadre ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et venerabili viro presbitero Andrea quondam Messeçani de dicta ciuitate Iadre priore hospitalis sancti Martini de ante dictam ciuitatem Iadre ex parte vna et Ciuitoio Stipcouich de


condam Messeçani de Iadra priore

hospitalis sancti Martini ante Iadram.


215

villa Ticlichi de genere Lapçanin et Volcina de dicto genere Lapçanin ipisus Ciuitoii filio parte ex altera in nostra presentia existentibus constitutis et petentibus a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uenditione infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam emptoris infrasscripti et memoriam perpetuam posterorum. Predicti Ciuitoius et Volcina eius filius cum expressis conssensu, scitu, uerbo, licentia et uoluntate dicti Ciuitoii patris sui presentis, uolentis et consentientis eidem Volcine filio sua ad facienda omnia et singula infrasscripta et uterque ipsorum principaliter et insolidum per se ipsos eorumque heredes et successores sponte et ex certa scientia non per errorem, propter multas ipsorum Ciuitoii et Volcine neccessitates in quibus infra-sscriptus emptor succurerit eisdem a iamdiu tempore famis et quia etiam eidem Ciuitoium nunc soluere oportet Ratco Martinusseuich de Quirino pro vno equo ipisus Ratchi partium relatione, iure proprio in perpetuum dederunt, uendiderunt et tradiderunt presbitero Andree supradicto presenti et pro se et suis heredibus ac successoribus recipienti et ementi totam et integram eorum quartam partem ville uocate Brusche quam habent pro indiuiso ut dixerunt cum eorum attinentibus et propinquis. Quam quartam partem ville predicte esse conuenerunt et dixerunt sortes duas terre laboratorie ad rationem gogna-lium trigintaduorum pro singula sorte ad mensuram Croatorum ita quod si plus uel minus esse repertum fuerit totum cedat in presenti uenditione sine additione precii uel diminutione, cuius totius ville uocate Brusce, cum ipsa quarta pars ville predicte uendita commode nequeat confinari quia posita est in pluribus et diuersis peciis atque clapis, dicti uenditores hos dixerunt esse confines: de trauersa est villa uocata Meduiach partim et partim est villa uocata Meduige; de siroco est villa uocata Bellina uas partim et partim est villa uocata Rodalichi; de quirina est villa uocata Mirina uas; de borea est villa uocata Colnouiça; item omnes et singulas suas terras quas habent in villa uocata Ticlichi et in eius districtu et pertinetiis quas esse asseruerunt sortem vnam terre laboratorie uel circa ad rationem predictam gognalium trigintaduorum pro ipsa sorte ad mensuram Croatorum predictam, ita quod si plus uel minus esse repertum fuerit totum cedat in uenditione presenti sine additione precii uel diminutione, cuius totius ville uocate Ticlichi, cum aliter ipse possessiones uendite commode nequeant confinari, dicti uenditores hos dixerunt esse confines: de siroco est ||fol. 46' villa uocata (Bisd) Bidcofci; de quirina est villa uocata Chissino; de borea est villa uocata Mocle; de trauersa est nemus seu silua uocata Cucle berdo, uel si qui alii dictarum rerum uenditarum forent ueriores confines, cum omnibus et singulis pratis, pascuis, herbaticis, siluis, nemoribus, arboribus fructiferis et sterilibus, domibus, sediminibus, casalibus, poduorniciis, ortis, campis, montibus, uallibus, paludibus, aquis, aquarum


216

decursibus, gaiis, derris, uiis, semitis, tramitibus, uenationibus, aucupationi-bus, piscationibus, terris cultis et incultis et omnibus et singulis aliis ipsarum rerum uenditarum iuribus et pertinentiis, ad habendum, tenendum, possiden-dum, dandum, uendendum, donandum, locandum, permutandum, obligan-dum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradictione et impedimento dictorum uenditorum eorumque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singulis que infra dictarum rerum uendita-rum ueros continentur confines, cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas, et cum omnibus et singulis que dicte res uendite habent super se, infra seu intra se in integrum omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali, utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, hono-re, commodo et utilitate sibi ex eis uel pro eis rebus uenditis aut ipsis rebus uenditis modo aliquo spectante uel pertinente, pro precio et nomine precii ducatorum centum vigintiduorum boni et puri auri et iusti ac legalis ponderis et in auro. Quod totum precium dicti uenditores et eorum uterque principali-ter et insolidum fuerunt confessi et contenti ac recognouerunt expresse se habuisse et recepisse ac eis integre datum, solutum, numeratum et pondera-tum fuisse a dicto emptore, renunciantes excusacioni eis non dati, non soluti, non numerati et non ponderati dicti totius precii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore huius contractus, spei future numerationis, ponderati-onis et solutionis, beneffitio nouarum constitutionum de pluribus rei deben-dis, excusacioni doli mali condicioni sine causa in factum actioni et omni alii legum, iuris et statutorum auxilio. Quas res uenditas dicti uenditores se ipsius emptoris nomine possidere constituerunt donec ipsarum rerum uenditarum possessionem corporalem acceperit et tenutam, quam accipiendi auctoritate propria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contulerunt, promi-ttentes per se eorumque heredes et successores et eorum uterque personaliter et insolidum dicto emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de dictis rebus uenditis uel earum aliqua seu parte litem uel questionem seu controuersiam aliquam ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus ullo tempore non infere nec inferenti consentire, sed ipsas res uenditas et earum quamlibet tam in proprietate quam in possessione ipsi emptori et eius heredi-bus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime deffendere, disbrigare et excalumpniare, et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto sub pena quarti ualoris dicta-rum rerum uenditarum habita ratione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitulis stipulata, et reffectione damnorum


217

omnium et expensarum litis et extra ac interesse, et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse omnia et singula suprasscripta et infra-sscripta nichilominus obtinere perpetuam roboris firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instanti-am partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuilegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela supradicti emptoris fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riui-gnano dicti nostri ||fol. 47 capituli scribe ad hoc specialiter assumpti et sigili soliti eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentesimo nonagesimosecundo, indictione prima, die quarto mensis Nouembris, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno quarto.

49.

25. studenoga 1392.

Butko Perković od roda Kačića iz Podnadina, prodaje deset gonjaja oranice sa svim pripadnostima u Bistrovini, u Gornjem polju, zadarskome trgovcu Ivanu Jurmanoviću.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de dicta ciuitate Iadre ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et Butco Percouich de genere Cacich de Podnadino districtus Ostrouice ex parte vna et Iohanne Iurmanouich merçario ciue et habitatore dicte ciuitatis Iadre parte ex altera in nostra existentibus presentia constitutis et petentibus a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uenditione

Emptio pro Iohanne Iurmanouich merçario ciue et habitatore Iadre.



218

infrasscripta et emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam emptoris infrasscripti et memoriam perpetuam posterorum. Predictus Butcus per se suosque heredes et successores sponte et ex certa scientia non per errorem iure proprio in perpetuum dedit, uendidit et tradidit dicto Iohanni merçario presenti et pro se et suis heredibus ac successoribus recipienti et ementi duos suos clapos seu pecias terre aratorie quos esse asseruit et conuenit gognalia decem ad mensuram Croatorum, ita quod si plus dictis decem gognalibus esse repertum fuerit idem emptor pro rata ipsi uenditori plus precii soluere teneatur, si uero minus dictis decem gognalibus esse repertum fuerit pro rata de infrasscripto precio deduci et aduni debeat et per ipsum uenditorem assignari et restitui emptori iamdicto, cum omnibus et singulis pratis, siluis, nemoribus, pascuis, herbaticis, arboribus fructiferis et sterilibus, campis, montibus, uallibus, paludibus, aquis, aquarum decursibus, gaiis, derris, uiis, semitis, uenationibus, aucupationibus, piscationibus, terris cultis et incultis et omnibus et singulis aliis ipsorum decem gognalium terre iuribus et pertinentiis, positos in loco uocato Bistrouina Gorgne pogle, vnius quorum claporum idem uenditor hos dixit esse confines: de borea et siroco possidet Clapcius filius Radeni de Podnadino de dicto genere Cacich, de trauersa et quirina possidet Georgius Cacich de dicto loco Podnadini; secundi clapi hos dixit esse confines: de trauersa et siroco possidet dictus Georgius Cacich, de quirina est potocus Bistrine, de borea possidet dictus Clapcius, uel si qui alii forent ueriores confines, ad habendum, tenendum, possidendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, permutandum, obligandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradictione et impedimento dicti uenditoris eiusque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singulis que infra ||fol. 47' infra (!) predictos continentur confines uel alios si qui forent cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas, et cum omnibus et singulis que dicti duo clapi terre uenditi habent super se, infra seu intra se in integrum, omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali, utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex eis uel pro eis duobus clapis terre uenditis aut ipsis duobus clapis terre uenditis modo aliquo spectante uel pertinente, pro precio et nomine precii ducatorum decem boni et puri et iusti ac legalis ponderis et in auro. Quod totum precium dictus uenditor fuit confessus et contentus ac recognouit expresse se habuisse et recepisse ac sibi integre datum, solutum, numeratum et ponderatum fuisse a dicto emptore, renuncians excusacioni sibi non dati, non soluti, non numerati et non ponderati dicti totius precii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore huius contractus, spei future numerationis,


219

ponderationis et solutionis, excusacioni doli mali condicioni sine causa in factum actioni, et omni alii legum iuris et statutorum auxilio. Quos duos clapos terre uenditos dictus uenditor se ipsius emptoris nomine constituit possidere donec ipsorum duorum claporum terre uenditorum possessionem corporalem acceperit et tenutam, quam accipiendi auctoritate propria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contulit atque dedit, promitens per se suosque heredes et successores dicto emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de dictis duobus clapis terre uenditis uel eorum altero seu parte litem uel questionem seu controuersiam aliquam ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus ullo tempore non infere nec inferenti consentire, sed ipsos duos clapos terre uenditos tam in proprietate quam in possessione ipsi emptori et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime deffendere, disbrigare et excalumpniare, et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto sub pena quarti ualoris dictorum duorum claporum terre uenditorum habita ratione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitulis stipulata, et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse omnia et singula suprasscripta et infra-sscripta obtinere nichilominus perpetuam roboris firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instanti-am partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuillegii reda-ctam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela supradicti emptoris fieri et scribi iussimus manu Articutii infrasscripti notarii de Riui-gnano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supra-dicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentesimo nonagesimosecundo, indicti-one prima, die vigesimoquinto mensis Nouembris, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno quarto.


220

50.

27. studenoga 1392.

Juraj Vlatković od roda Kačića iz Podnadina, stanovnik Zadra, prodaje uz privolu Butka Perkovića od roda Kačića iz Podnadina, jedan svoj ždrijeb sa svim pripadnostima u Bistrovini, u Gornjem polju, zadarskome trgovcu Ivanu Jurma-noviću.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuer-sis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in vnum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de dicta ciuitate Iadre ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et Georgio Vlatchouich de genere Cacich de Podnadino habitatore dicte ciuitatis Iadre ex parte una et Iohanne Iurmanouich merçario ciue et etiam habitatore dicte ciuitatis Iadre parte ex altera in nostra existentibus presentia constitutis et petentibus a nobis instan-tius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uenditione infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam emptoris infrasscripti et memoriam perpetuam postero-rum. Predictus Georgius per se suosque heredes et successores sponte et ex certa scientia non per errorem iure proprio in perpetuum cum expressis conssensu, scitu, uerbo, licentia et uoluntate Butchi Percouich de dicto genere Cacich et de dicto loco uocato Podnadino presentis et expresse conscentientis eidem Georgio ad facienda omnia et singula infrascripta dedit, uendidit et tradidit dicto Iohanni merçario presenti et pro se et suis heredibus ac succe-ssoribus recipienti et ementi totam et integram vnam suam sortem terre laboratorie ad rationem gognalium trigintaduorum pro ipsa sorte ad mensu-ram Croatorum cum omnibus et singulis domibus, casalibus, sediminibus, curtibus, poduorniciis, ortis, pratis, pascuis, herbaticis, siluis, nemoribus, arboribus fructiferis et sterilibus, campis, montibus, collibus, uallibus, paludi-bus, aquis, aquarum decursibus, gaiis, derris, uiis, semitis, tramitibus, uenatio-nibus, aucupationibus, piscationibus, terris cultis et incultis et omnibus et singulis aliis ipsius sortis terre uendite iuribus et pertinetiis, positam ad Bi-strouinam in Gorgne pogle in pluribus et diuersis peciis atque clapis, cuius loci uocati Bistrouina, cum aliter ipsa sors terre uendita commode nequeat confi-

Emptio pro Iohanne Iurmanouich

merçario ciue et habitatore Iadre.



221

nari, idem uenditor hos dixit esse confines: de siroco est villa uocata Vitorich; de quirina est villa uocata Cochichino; de borea est villa uocata Bucouich; de trauersa est villa uocata Grabrouiçane, uel si qui alii forent ueriores confines, ad habendum, tenendum, possidendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, permutandum, obligandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradictione et impedimento dicti uenditoris eiusque heredum et successo-rum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singulis que infra dicte sortis terre uendite ueros continentur confines, cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas et cum omnibus et singulis que dicta sors terre uendita habet super se, infra seu intra se in integrum omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali, utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex ea uel pro ea sorte terre uendita aut ipsi sorti terre uendite modo aliquo spectante uel pertinente, pro precio et nomine precii librarum ducentarum quinquaginta soldorum paruorum. Quod ||fol. 48 totum precium dictus uenditor fuit confessus et contentus ac recognouit expresse se habuisse et recepisse ac sibi integre datum, solutum et numeratum fuisse a dicto emptore, renuncians excusacioni sibi non dati, non soluti et non numerati dicti totius precii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore huius contractus, spei future numerationis et solutionis, excusacioni doli mali condicioni sine causa in factum actioni et omni alii legum, iuris et statutorum auxilio. Quam sortem terre uenditam dictus uenditor se ipsius emptoris nomine constituit possidere donec ipsius sortis terre uendite possessionem corporalem acceperit et tenutam, quam accipiendi auctoritate propria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contulit atque dedit, promitens per se suosque heredes et successores dicto emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de ipsa sorte terre uel aliqua eius parte litem uel questionem seu controuersiam aliquam ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus ullo tempore non infere nec inferenti conscentire sed ipsam sortem terre uenditam tam in proprietate quam in possessione ipsi emptori et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime deffendere, disbrigare et excalumpniare, sub pena quarti ualoris dicte sortis terre uendite habita ratione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitulis stipulata et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse omnia et singula suprasscripta et infrasscripta obtinere nichilominus perpetuam roboris firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc


222

presentem paginam in forma priuillegii redactam iuxta morem et consuetudi-nem dicti nostri capituli pro cautela supradicti emptoris fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annasta-sie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentesimo nonagesimosecundo, indictione prima, die vigesimoseptimo mensis Nouembris, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno quarto.

Ego Articutius filius olim Dominici de Riuignano diocesis Aquilegensis publicus imperiali auctoritate notarius et iudex ordinarius et nunc iuratus notarius comunis Iadre et ad hunc actum a supradicto capitulo pro scriba assumptus supradictis omnibus et singulis presens fui eaque de mandato supradicti capituli et ad requisitionem partium predictarum scripsi fideliter et publicaui mei signum et nomen consueta apponens ad maiorem fidem et testimonium premissorum.

(Ovaj je tekst napisan na kraju posljednjeg instrumenta prvoga sveščića, koji završava s foliom 48’.)

51.

11. studenoga 1392.

Martin pok. Stojana od roda Virevića iz sela Jagodno, prodaje jedan ždrijeb zemlje koji je nekad pripadao Iliji Juršiću od roda Virevića, sa svim pripadnosti-ma u selu Jagodno zadarskome trgovcu Juraju pok. Miroslava.

||fol. 49 Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in vnum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de dicta ciuitate Iadre ubi

Emptio pro Georgio merçario quondam




223

nostra capitula iuxta solitum congregantur, et Martino condam Stoiani de Iagodno de genere Vireuich ex parte una et Georgio merçario quondam Miroslaui ciue et habitatore dicte ciuitatis Iadre in nostra existentibus presen-tia constitutis et petentibus a nobis instantius nostras priuilegiales testimoni-ales litteras confici mandari de uenditione infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam emptoris infra-sscripti et memoriam perpetuam posterorum. Dictus Martinus de Iagodno per se suosque heredes et successores sponte et ex certa scientia non per errorem iure proprio in perpetuum dedit, uendidit et tradidit supradicto Georgio merçario presenti et pro se et suis heredibus ac successoribus recipienti et ementi totam et integram vnam suam sortem terre aratorie seu laboratorie ad rationem gognalium trigintaduorum pro ipsa sorte ad mensuram Croatorum que fuit Helie Iurssich de dicto genere Vireuich, cum omnibus et singulis domibus, casalibus, sediminibus, curtibus, poduorniciis, ortis, pratis, pascuis, herbaticis, siluis, nemoribus, arboribus fructiferis et sterilibus, campis, monti-bus, collibus, uallibus, paludibus, aquis, aquarum decursibus, gaiis, derris, uiis, semitis, tramitibus, uenationibus, aucupationibus, piscationibus, terris cultis et incultis et omnibus et singulis aliis ipsius sortis terre uendite iuribus et perti-nentiis, positam in dicta villa uocata Iagodno et in eius districtu et pertinentiis in tribus peciis atque clapis, vnius quorum claporum, videlizet poduornicie que est ab vno monte ad alium montem, idem uenditor hos dixit esse confi-nes: de borea possidet dictus emptor, de trauersa et quirina est mons, de siroco possidet dictus uenditor et est terra que fuit Pribisse de dicto genere Vireuich; secundi uero clapi positi in loco uocato Gorgne pogle qui protendit a monte usque fluminem quod appelatur Draceuiça hos dixit esse confines: de borea possidet Philipus Mladoscich de Iagodno de dicto genere Vireuich, de trauersa est flumen predictum, de siroco est terra Pripcii quondam Mirsse de dicta villa uocata Iagodno, de quirina est mons; tercii et ultimi clapi positi in loco uocato Poduerscom selischii in Dogleno pogle hos dixit esse confines: de borea possidet ser Nicolaus de Spingarolo nobilis ciuis Iadre, de trauersa est mons, de siroco possidet dictus uenditor, de quirina est lacus, uel si qui alii forent ueriores confines, ad habendum, tenendum, possidendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, permutandum, obligandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradictione et impedimento dicti uenditoris eiusque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omni-bus et singulis que infra predictos continentur confines uel alios si qui forent, cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas, et cum omnibus et singulis que dicta sors terre uendita habet super se, infra seu intra se in inte-grum omnique iure et actione, usu seu ||fol. 49' requisitione reali et personali,


224

utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex ea uel pro ea sorte terre uendita aut ipsi sorti terre uendite modo aliquo spectante uel pertinente, pro precio et nomine precii librarum ducentarum soldorum paruorum. Quod totum precium dictus uenditor fuit confessus et contentus ac recognouit expresse se habuisse et recepisse ac sibi integre datum, solutum et numeratum fuisse a dicto emptore, renuncians excusacioni sibi non dati, non soluti et non numerati dicti totius precii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore huius contractus spei future numerationis et solutionis, excusacioni doli mali condicioni sine causa in factum actioni et omni alii legum, iuris et statutorum auxilio. Quam sortem terre uenditam dictus uenditor se ipsius emptoris nomine constituit possidere donec ipsius sortis terre uendite possessionem corporalem acceperit et tenu-tam, quam accipiendi auctoritate propria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contulit atque dedit, promittens per se suosque heredes et successores dicto emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de dicta sorte terre uendita uel aliqua ipsius parte litem uel questionem seu contoruersiam aliquam ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus ullo tempore non inferre nec inferenti conscentire, sed ipsam sortem terre uendi-tam tam in proprietate quam in possessione ipsi emptori et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legiti-me deffendere, disbrigare et excalumpniare. Et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto sub pena quarti ualoris dicte sortis terre uendite, habita ratione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis harum (nostrarum) litterarum capitulis stipulata, et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futuro-rum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse omnia et singula supra-sscripta et infrasscripta nichilominus obtinere perpetuam roboris firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuille-gii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela supradicti emptoris fieri et scribi iussimus mani infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti et sigili soliti eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentisimo nonagesimosecundo, indictione prima, die vndecimo mensis Decembris, pontificatus sanctissimi in


225

Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno quarto.

(Signum notarii) Ego Articutius filius olim Dominici de Riuignano dioce-sis Aquilegensis publici imperiali aucoritate notarius et iudex ordinarius et nunc iuratus notarius comunis Iadre et ad hunc actum a supradicto capitulo pro scriba assumpto supradictis omnibus et singulis presens fui eaque de mandato supradicti capituli et ad requisitionem partium predictarum scripsi fideliter et publicaui mei signum et nomen consueta apponens ad maiorem fidem et testimonium premissorum.

(Ovaj je tekst zapisan na kraju prvoga instrumenta drugoga sveščića, koji po-činje s foliom 49.)

52.

2. siječnja 1393.

Ser Andrija Merdešić od roda Lapčana, drugačije Karinjana iz Karina, očituje se, nakon svođenja svih računa, dužnim sto dvadeset jednu libru i dvanaest solida zadarskome trgovcu tkaninama ser Šimunu pok. ser Macola.

||fol. 50 Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de dicta ciuitate Iadre ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et ser Andrea Merdessich de Quirino de genere Lapçanin alias Quirinorum ex parte vna et Simone drapario quondam Maçoli draparii ciue et habitatore dicte ciuitatis Iadre parte ex altera in nostra existentibus presentia constitutis et petentibus a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de debito infrasscri-pto ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam creditoris infrasscripti et memoriam perpetuam posterorum. Idem

Creditum pro ser Simone drapario condam ser Maçoli draparii ciue Iadre supra Andream Merdessich de Quirino.

feci semel in auctoritate creditori non ulterius publicandi


226

ser Andreas sponte et ex certa scientia non per errorem fuit confessus et contentus ac recognouit expresse se dare, soluere et restituere restare et dare debere eidem Simoni libras centum vigintiunam et soldos duodecim paruorum factis, summatis et calculatis omnibus et singulis rationibus quas dictus ser Andreas facere habuit cum eodem Simone de toto tempore preterito usque in presentem diem quouis modo, iure, titulo seu causa, renuncians excusacioni rei non sic habite et non sic geste et dictarum omnium rationum non inter eos factarum, summatarum et calculatarum, et quod idem ser Andreas non restite-rit dare ipsi Simoni dictam peccunie quantitatem, fori, priuillegio, feriis, terminis, statutis, reformationibus, consiliis et consuetudinibus Croatorum et infrasscriptorum locorum et quorumcumque aliorum appelationibus et reme-dio appelationis, excusacioni doli mali condicioni sine causa in factum actioni et omni alii legum, iuris et statutorum auxilio. Quam peccunie quantitatem, videlizet libras centum vigintiunam et soldos duodecim paruorum, idem ser Andreas debitor per se suosque heredes et succesores solempni stipulatione sine aliqua excusacione iuris uel facti promisit, conuenit et se obligauit eidem Simoni creditori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti dare, soluere et restituere eidem creditori hic Iadre et alibi locorum ubicumque petierit seu peti fecerit ab eodem debitore ad omnem ipsius creditoris requisitionem et beneplacitum uoluntatis. Quod si dictis loco et tempori idem debitor non dederit, non soluerit et non restituerit ipsi creditori prefatam peccunie quantitatem idem debitor uoluit et se obligauit eidem creditori se posse ab eo pro premissis et infrasscriptis et pro premissorum et infrasscripto-rum quolibet realiter et personaliter conueniri hic Iadre, Sibenici, Tragurii, Spaleti, Ragusii, None, Obrouacii, Ancone, Venetiis, in regnis Vngarie, Dal-macie et Croacie et generaliter ubique locorum, terrarum et fori, fori priuille-gio, feriis, terminis, statutis, reformationibus, consiliis et consuetudinibus tam editis quam edendis supradictorum locorum et quorumcumque aliorum in aliquo non obstantibus, vbi et in quorum locorum quolibet et alibi locorum ubique idem debitor satisfacere et respondere promisit eidem creditori in quacumque curia cuiuscumque loci, terre, ciuitatis, ville et castri et sub quocumque iudice et dominio tam ecclesiastico quam seculari, et non appelare nec aliquam exceptionem iuris uel facti specialem uel ||fol. 50' generalem opponere uel allegare nec opponi uel allegari facere, et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto quominus ipsi creditori ad omnem eius requisitionem de predictis omnibus et singulis ualeat integraliter satisfieri, sub pena quarti dicti debiti stipulatione promissa, et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse, et obligatione sui et omnium suorum bonoroum mobilium et immo-bilium presentium et futurorum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse


227

omnia et singula suprasscripta et infrasscripta obtinere nichilominus perpetu-am roboris firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuillegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela supradicti creditoris fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti et sigili soliti eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in dicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentesimo nonagesimosecundo, indictione prima, die secundo mensis Ianuarii, pontifi-catus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina pruidentia pape noni anno quarto.

53.

9. veljače 1393.

Lipica, udovica plemenitoga muža Grgura Jurislavića od roda Karinjana iz Karina, mijenja s plemenitim mužem Borinom pok. Jurislava od roda Karinjana iz Karina ždrijeb, koji joj pripada kao udovici na doživotno uživanje u selu Polači, za Borinov ždrijeb u selu Tiklići, pri čemu se Borin obvezuje da od Lipičinih nasljednika neće tražiti povrat toga ždrijeba.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in vnum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de dicta ciuitate Iadre ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et nobile domina Lipiça relicta condam nobilis Gregorii Iurislauich de Quirino de genere Quirinorum ex parte vna et nobile Borino filio condam nobilis Iurislaui de Quirino de dicto genere Quirinorum parte ex altera in nostra existentibus presentia constitutis et petentibus a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de permutatione infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli appensione munitas ad cautelam permutantium infrasscriptorum et

Permutatio facta inter dominam Lipiçam relictam condam Gregorii Iurislauich de Quirino de genere Quirinorum et inter Borinum condam Iurislaui de Quirino de dicto genere Quirinorum.


228

memoriam perpetuam posterorum. Dicta domina Lipiça per se suosque heredes et successores sponte et ex certa scientia non per errorem, circumuentionem, dolum aliquem seu metum iure proprio in perpetuum dedit, tradidit et permutauit predicto Borino presenti et pro se et suis heredibus ac successoribus recipienti totam et integram vnam suam sortem terre aratorie super qua residere solebat quidam vilicus nomine Mateus et quam sortem terre ipsa domina Lipiça possidere habebat in eius uita et usque ad eius mortem tamquam uidua relicta dicti quondam Gregorii, quam esse conuenit et dixit gognalia trigintaduo ad mensuram Croatorum, cum omnibus et singulis domibus, casalibus, sediminibus, vineis, curtibus, poduorniciis, ortis, pratis, pascuis, herbaticis, gaiis, siluis, nemoribus, arboribus fructiferis et sterilibus, campis, montibus, collibus, uallibus, paludibus, aquis, aquarum decursibus, derris, uiis, semitis, tramitibus, uenationibus, aucupationibus, piscationibus, terris cultis et incultis et omnibus et singulis ||fol. 51 aliis ipsius sortis terre permutate iuribus et pertinentiis, positam in villa uocata Palacium et in eius districtu et pertinentiis in pluribus et diuersis peciis atque clapis, cuius totius ville uocate Palacium, cum aliter commode ipsa sors terre permutata nequeat confinari, eadem domina Lipiça hos dixit esse confines: de borea est villa uocata Bicina; de trauersa est villa uocata Verpiglane; de siroco est villa uocata Iagodno; de quirina est mons uocatus Petrin, ad habendum, tenendum, possidendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, permutandum, obligandum, alienandum et quicquid ipsi Borino eiusque heredibus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradictione et impedimento dicte domine Lipiçe eiusque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singulis que infra dicte sortis terre permutate ueros continentur confines, cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas, et cum omnibus et singulis que dicta sors terre permutata habet super se, infra seu intra se in integrum omnique iure et actione, usu seu requistione reali et personali, utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex ea uel pro ea sorte terre permutata aut ipsi sorti terre permutate modo aliquo spectante uel pertinente. Et hoc nominatim pro vna sorte terre aratorie saluis tamen iuribus laboratorum habentium capita uitium in et super uineis et terraticis existentibus in ipsa sorte terre quam esse conuenit et dixit gognalia trigintaduo ad dictam mensuram Croatorum, cum omnibus et singulis domi-bus, casalibus, sediminibus, vineis, curtibus, poduorniciis, ortis, pratis, pascuis, herbaticis, gaiis, siluis, nemoribus, arboribus fructiferis et sterilibus, campis, montibus, collibus, uallibus, paludibus, aquis, aquarum decursibus, derris, uiis, semitis, tramitibus, uenationibus, aucupationibus, piscationibus, terris cultis et incultis et omnibus et singulis aliis ipsius sortis terre iuribus et pertinentiis,


229

posita in villa uocata Ticlichi et in eius districtu et pertinentiis in pluribus et diuersis peciis atuqe clapis, cuius totius ville uocate Ticlichi, cum aliter ipsa sors terre commode nequeat confinari, idem Borinus hos dixit esse confines: de borea est villa uocata Mocle; de trauersa est villa uocata Cucle berdo; de siroco est villa uocata Bifcofci; de quirina est villa uocata Cernil, uel si qui alii dictarum duarum sortium terre permutatarum et ipsarum villarum Palacii et Ticlichi forent ueriore confines, quam sortem terre {residere solebat Georgius uocatus Slatoglaui} positam in Ticlichi et in eius districtu et pertinentiis dictus Borinus <per se suosque heredes et successores> dedit in concambium necnon tradidit et permutauit ipsi domine Lipiçe pro se (et suis heredibus et successoribus) ipsa stipulante ad habendum, tenendum et possidendum in uita sua dumtaxat et usque ad ipsius domine Lipiçe mortem, ita quod post mortem ipsius domine Lipiçe ipsa sors terre deueniat et debeat deuenire ei uel eis cui uel quibus de iure debebitur sine contradictione et impedimento dicti Borini eiusque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omni-bus et singulis que infra dicte sortis terre permutate et date in concambium ueros continentur confines, cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas, et cum omnibus et singulis que dicta sors terre permutata et in concambium data habet supra se, infra seu intra se in integrum omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali, utili et directa, tacita uel expressa seruitute, ||fol. 51' dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex ea uel pro ea sorte terre permutata aut ipsi sorti terre permutate modo aliquo spectante uel pertinente. Qui predicti domina Lipiça et Borinus silicet (!) vnusquisque eorum uicissim alterius nomine rem a se permutatam et datam constituit possidere donec unusquisque eorum rei sibi permutate et date possessionem acceperit corporalem, quam accipiendi auctoritate propria et retinendi deinceps unus alteri adinuicem licentiam omnimodam contulit atque dedit, promittentes per se eorumque heredes ac successores uicissim videlizet unus alteri et alter alteri adinuicem solemnibus stipulationibus hinc inde interuenientibus litem uel questionem seu controuersiam aliquam de re a se permutata et data alteri uel eius heredibus et successoribus ullo tempore non infere nec inferenti conscentire, sed unusquisque eorum rem a se permutatam et datam alteri et eius heredibus et successoribus adinuicem ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate in iure legitime deffendere, disbrigare et excalumpniare, et predictam permutationem et dationem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto, sub pena quarti ualoris dictarum rerum hinc inde permutatarum hinc inde stipulata et promissa, soluenda a parte contrafaciente parti predicta seruanti, et reffectione hinc inde damnorum


230

omnium et expensarum litis et extra ac interesse, et obligatione hinc inde omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futuro-rum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse omnia et singula supra-sscripta et infrasscripta obtinere nichilominus perpetuam roboris firmitatem, ac de predictis omnibus fieri duo priuilegia consimilia, vnum parti vni et alterum parti alteri assignando. In cuius rei testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuilegii redactam iuxta morem et consuetudi-nem dicti nostri capituli pro cautela ipsarum partium fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti et sigili soliti eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annasta-sie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentesimo nonagesimosecundo, indictione prima, die nono mensis Februa-rii, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno quarto.

54.

9. veljače 1393.

Plemeniti muž Borin pok. Jurislava od roda Karinjana iz Karina, prodaje jedan ždrijeb zemlje sa svim pripadnostima u selu Polača zadarskome trgovcu Juraju pok. Miroslava, pri čemu se, na Borinovu zamolbu, kao jamac Juraju u svim eventualnim sporovima u kojima bi netko potraživao prodani ždrijeb, pojavljuje svećenik Andrija pok. Mizećana, prior ubožnice Sv. Martina u Zadru.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuer-sis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de dicta ciuitate Iadre ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et nobile viro Borino filio condam nobilis Iurislaui de Quirino de genere Quirinorum ex parte vna et Georgio merçario condam Miroslaui ciue et habitatore dicte ciuitatis Iadre parte ex

Emptio pro Georgio merçario condam




231

altera in nostra existentibus presentia constitutis et petentibus a nobis instan-tius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uenditione infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam emptoris infrasscripti et memoriam perpetuam postero-rum. Predictus Borinus per se suosque heredes et successores ||fol. 52 sponte et ex certa scientia non per errorem iure proprio in perpetuum dedit, uendidit et tradidit dicto Georgio merçario (per se) presenti et pro et suis heredibus ac successoribus recipienti et ementi totam et integram vnam suam sortem terre aratorie super qua residere solebat quidam vilicus nomine Mateus quam esse conuenit et dixit gognalia trigintaduo ad mensuram Croatorum, cum omnibus et singulis domibus, casalibus, sediminibus, vineis, curtibus, poduorniciis, ortis, pratis, pascuis, herbaticis, gaiis, siluis, nemoribus, arboribus fructiferis et sterilibus, campis, montibus, collibus, uallibus, paludibus, aquis, aquarum decursibus, derris, uiis, semitis, tramitibus, uenationibus, aucupationibus, piscationibus, terris cultis et incultis et omnibus et singulis aliis ipsius sortis terre uendite iuribus et pertinentiis, positam in villa uocata Palacium et in eius districtu et pertinentiis in pluribus et diuersis peciis atque clapis, cuius totius ville uocate Palacium, cum aliter ipsa sors terre uendita commode nequeat confinari, idem uenditor hos dixit esse confines: de borea est villa uocata Bicina; de trauersa est villa uocata Verpiglane; de siroco est villa uocata Iago-dno; de quirina est quidam mons uocatus Petrin, {vel si qui alii forent ueriores confines}, ad habendum, tenendum, possidendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, permutandum, obligandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradictione et impedimento dicti uenditoris eiusque here-dum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singu-lis que infra dicte sortis terre uendite ueros continentur confines, cum acce-ssibus et egressibus suis usque in uias publicas, et cum omnibus et singulis que dicta sors terre uendita habet supra se, infra seu intra se in integrum omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali, utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et seruitute sibi ex ea uel pro ea sorte terre uendita aut ipsi sorti terre uendite modo aliquo spectante uel pertinente, pro precio et nomine precii ducatorum quinquaginta boni et puri auri et iusti ac legalis ponderis et in auro. Quod totum precium dictus uendi-tor fuit confessus et contentus ac recognouit expresse se habuisse et recepisse ac sibi integre datum, solutum, numeratum et ponderatum fuisse a dicto emptore, renuncians excusacioni sibi non dati, non soluti, non numerati et non ponderati dicti totius precii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore huius contractus spei future solutionis, ponderationis et numeratio-nis, excusacioni doli mali condicioni sine causa in factum actioni, et omni alii


232

legum iuris et statutorum auxilio. Quam sortem terre uenditam dictus uendi-tor se ipsius emptoris nomine constituit possidere donec ipsius sortis terre uendite possessionem corporalem acceperit et tenutam, quam accipiendi auctoritate propria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contulit atque dedit, promittens per se suosque heredes et successores dicto emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de dicta sorte terre uendita uel aliqua eius parte litem uel questionem seu controuersiam aliquam ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus ullo tempore non inferre nec inferenti conscentire sed ipsam sortem terre uenditam tam in proprietate quam in possessione ipsi emptori et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime deffendere, disbrigare et excalumpniare, et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, ||fol. 52' obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto sub pena quarti ualoris dicte sortis terre uendite, habita ratione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitulis stipulata, et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse suprasscripta et infrasscripta omnia et singula obtinere nichilominus perpetuam roboris firmitatem. Preterea ipsius Borini uenditoris instantia, precibus et mandatis, presbiter Andreas quondam Messeçani ciuis Iadre prior hospitalis sancti Martini de ante dictam ciuitatem Iadre se subiciens iurisdictioni et foro temporalis dominii tam ciuitatis Iadre quam quorumcumque aliorum locorum, castrorum, ciuitatum, terrarum, villarum et fori pro omnibus et singulis contentis in litteris presentibus seque principalem constituens principaliter et insolidum sine aliqua exceptione iuris uel facti se obligando promisit dicto Georgio emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti predictam sortem terre cum omnibus eius iuribus et pertinentiis supradictis ab ipso Borino uenditam ipsi Georgio et eius here-dibus ac successoribus ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime deffendere, disbrigare et excalumpniare et se facturum et curaturum omni exceptione remota quod dictus Borinus predictam uenditionem, precii solutionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habebit et tenebit, obseruabit et adimplebit et in nullo contrafaciet, dicet uel ueniet per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto sub pena quarti supradicta et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse, et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse suprasscripta et infrasscripta omnia et singula obtinere nichilominus


233

perpetuam firmitatem, renuncians beneffitio noue constitutionis de fideiusso-ribus, et fori priuillegio, excusacione rei non sic habite et sic geste, excusacioni doli mali condicioni sine causa in factum actioni, et omni alii legum, iuris et statutotum auxilio. In cuius rei testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuillegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela supradicti emptoris fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecenti-simo nonagesimosecundo, indictione prima, die nono mensis Februarii, pontificatus sanctissimi in Christo patri et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno quarto.

55.

9. veljače 1393.

Plemeniti muž Borin pok. Jurislava od roda Karinjana iz Karina, obvezuje se svećeniku Andriji pok. Mizećana, prioru ubožnice Sv. Martina u Zadru, da će zaštititi njegove interese u vezi s jamstvom koje je svećenik Andrija dao u prigodi Borinove prodaje jednoga ždrijeba zemlje zadarskome trgovcu Juraju pok. Miro-slava.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de dicta ciuitate Iadre ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et venerabili viro presbitero Andrea condam Messeçani ciue dicte ciuitatis Iadre priore hospitalis sancti Martini de ||fol. 53 ante dictam ciuitatem Iadre ex parte una et nobile viro Borino quondam nobilis viri Iurislaui de Quirino de genere Quirinorum parte ex altera in nostra existentibus presentia constitutis et petentibus a nobis

Promissio conseruationis indemnitatis pro presbitero Andrea condam Messeçani priore hospitalis sancti Martini de ante Iadram.


234

instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de conseruatione indemnitatis infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam presbiteri Andree supradicti et infrasscripti et memoriam perpetuam posterorum. Cum dictus Borinus iure proprio in perpetuum uendiderit Georgio merçario quondam Miroslaui ciui (et habitatori) Iadre totam et integram vnam suam sortem terre aratorie super qua residere solebat quidam vilicus nomine Mateus quam esse dixit et conuenit gognalia trigintaduo ad mensuram Croatorum, cum omnibus et singulis domibus, casalibus, sediminibus, vineis, curtibus, poduorniciis, ortis, pratis, pascuis, herbaticis, gaiis, siluis, nemoribus, arboribus fructiferis et sterilibus, campis, montibus, collibus, uallibus, paludibus, aquis, aquarum decursibus, derris, uiis, semitis, tramitibus, uenationibus, aucupationibus, piscationibus, terris cultis et incultis et omnibus et singulis aliis ipsius sortis terre uendite iuribus et pertinetiis positam in villa uocata Palacium et in eius districtu et pertinentiis in pluribus et diuersis peciis atque clapis, cuius totius ville uocate Palacium cum aliter ipsa sors terre uendita commode confinari nequiret idem Borinus uenditor hos dixit esse confines: de borea est villa uocata Bicina; de trauersa est villa uocata Verpiglane; de siroco est villa uocata Iagodno; de quirina est quidam mons uocatus Potrin, pro precio et nomine precii ducatorum quinquaginta boni et puri auri et iusti ac legalis ponderis et in auro, et cum dictus presbiter Andreas ipsius Borini uenditoris instantia, precibus et mandatis, se principalem constituens seque principaliter et insolidum obligans promiserit ipsi Georgio emptori predictam sortem terre cum omnibus eius iuribus et pertinentiis ab ipso Borino uenditam ipsi Georgio et eius heredibus ac successoribus ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime deffendere, disbrigare et excalumpniare, vt premissa omnia et singula patent publico priuilegio nostri capituli ipsius nostri capituli sigilo in pendenti solito sigilato, scripto manu ifrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specilaiter assumpti sub anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentesimo nonagesimosecundo, indictione prima, die nono mensis Februarii. Idem Borinus per se suosque heredes et successores nolens esse benffactor ingratus sed potius memor et gratus et nolens locuplectari cum aliena iactura, sponte et ex certa scientia non per errorem solemni stipulatione sine aliqua excepcione iuris uel facti promisit, conuenit et se obligauit eidem presbitero Andree presenti et pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti ipsum presbiterum Andream eiusque heredes et successores et bona conseruare indemnem, indemnes et indemna ab excalumpnatione, actione, promissione et obligatione predictis factis per ipsum presbiterum Andream dicto Georgio merçario ad preces et instantiam Borini predicti occassione sortis terre


235

suprasscripte ita et taliter quod ipse presbiter Andreas uel eius heredes et successores occassione predicta nullum damnum ||fol. 53' penitus patietur uel patientur. Et hoc locorum ubicumque et in quacumque curia et coram quocumque dominio, regimine et iudicio, sub pena quarti in singulis capitulis harum litterarum stipulata, et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse, et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse suprasscripta et infrasscripta omnia et singula obtinere nichilominus perpetuam roboris firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuillegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela supradicti presbiteri Andree fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riui-gnano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti et sigili soliti eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supra-dicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentesimo secundo, indictione prima, die nono mensis Februarii, pontificatus sanctisimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno quarto.

56.

22. veljače 1393.

Braća Pripko i Ivan pok. Novaka Zloteršića iz sela Gladuše, u ostrovičkome kotaru i Ninskoj biskupiji, prodaju četiri petine udjela u vlasništvu dvaju nepo-dijeljenih ždrijebova sa svim pripadnostima u selu Gladuša zadarskome plemiću ser Bartulu de Milano. Preostalu petinu u jednome od tih ždrijebova posjedovao je sam ser Bartul, dok je petina drugoga ždrijeba pripadala Antoniju pok. Alegreta iz Zadra, kojem su ostale četiri petine toga ždrijeba bile založene za dug u visini od osamdeset libara.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus

Emptio pro ser Bartolo de Milano nobile ciue Iadre.



236

congregatis <in catedrali ecclesia sancte Annastasie de dicta ciuitate Iadre ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et> ser Bartolo quondam ser Martini de Milano nobile ciue Iadre ex parte vna et Pripco et Iuanno fratribus et filiis quondam Nouaci Slotersich de Gladussa districtus Ostrouice et diocesis Nonensis parte ex altera in nostra existentibus presentia constitutis et petentibus a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uenditione infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam emptoris infrasscripti et memoriam perpetuam posterorum. Predicti Pripcus et Iuannus fratres et eorum uterque principaliter et insolidum per se ipsos eorumque heredes et successores sponte et ex certa scientia non per errorem iure proprio in perpetuum dederunt, uendiderunt et tradiderunt predicto ser Bartolo de Milano presenti et pro se et suis heredibus ac successoribus recipienti et ementi totas et integras eorum quatuor partes duarum sortium terre aratorie insimul se tenentium et contiguarum ad rationem gognalium trigintaduorum pro singula sorte ad mensuram Croatorum, videlizet quatuor partes vnius sortis terre aratorie quas habent pro indiuiso cum ipso ser Bartolo emptore qui habet reliquam quintam partem, et reliquas quatuor partes secunde sortis terre aratorie quas habent pro indiuiso cum Antonio merçario filio quondam Alegreti merçarii ciue dicte ciuitatis Iadre qui habet reliquam quintam partem dicte secunde sortis terre, quas quatuor partes dicte secunde sortis terre pro indiuiso cum ipso Antonio dictus quondam Alegretus merçarius pignori habebat et nunc ipse Antonius ut heres dicti quondam Alegreti eius patris habet pro libris octuaginta paruorum vt de dicta pigneratione dixerunt patere publico priuilegio et auctentico in forma capituli Nonensis eiusdem capituli sigilo solito sigilato in pendenti, cui uenditioni dictarum quatuor partium secunde sortis terre ut predicitur pigneratarum ipse Antonius filius et heres dicti quondam Alegreti conscensit presens sponte et ex certa scientia non per errorem ||fol. 54 supradicta pigneratione facta de ipsis quatuor partibus secunde sortis terre in aliquo non obstante, cum omnibus et singulis ipsarum quatuor partium dictarum duarum sortium terre domibus, casalibus, sediminibus, vineis, curtibus, poduorniciis, ortis, pratis, pascuis, herbaticis, gaiis, siluis, nemoribus, arboribus fructiferis et sterilibus, campis, montibus, collibus, uallibus, paludibus, aquis, aquarum decursibus, derris, uiis, semitis, tramitibus, uenationibus, aucupationibus, piscationibus, terris cultis et incultis et omnibus et singulis aliis ipsarum quatuor partium dictarum duarum sortium terre uenditarum iuribus et pertinentiis positarum in villa Gladusse et in eius districtu et pertinentiis in vno clapo infra hos confines ut ipsi uenditores dixerunt: de siroco et trauersa possidet dominus comes Butcus Budislauich, de quirina et borea sunt uie publice, uel si qui alii forent ueriores confines, ad habendum, tenendum,


237

possidendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, permutandum, obligandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradictione et impedimento dictorum uenditorum eorumque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singulis que infra predictarum <quatuor partium dictarum duarum sortium terre uenditarum ueros> continentur confines uel alios si qui forent, cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas, et cum omnibus et singulis que dicte quatuor partes dictarum duarum sortium terre uendite habent supra se, infra seu intra se in integrum omnique iure et actione, usu seu requistione reali et personali, utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex eis uel pro eis quatuor partibus dictarum duarum sortium terre uenditis aut ipsis quatuor partibus dictarum duarum sortium terre uenditis modo aliquo spectante uel pertinente, pro precio et nomine precii librarum centum octuaginta soldorum paruorum. Quod totum precium dicti uenditores et eorum uterque principaliter et insolidum fuerunt confessi et contenti ac recognouerunt expresse se habuisse et recepisse, ac eis integre datum, solutum et numaeratum fuisse a dicto emptore, renunciantes excusacioni eis et eorum uterque principlaiter et insolidum non dati, non soluti et non numerati dicti totius precii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore huius contractus spei future numerationis et solutionis, benefficio nouarum constitutionum de pluribus reis debendis, excusacioni doli mali condicioni sine causa in factum actioni et omni alii legum, iuris et statutorum auxilio. Quas quatuor partes dictarum duarum sortium terre uenditas dicti uenditores se ipsius emptoris nomine possidere constituerunt donec ipsarum quatuor partium dictarum duarum sortium terre uenditarum possessionem corporalem acceperit et tenutam, quam accipiendi auctoritate propria et retinendi deinceps eidem licentiam omnimodam contulerunt, promittentes per se eorumque heredes et successores et eorum uterque principaliter et insolidum dicto emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de dictis quatuor partibus dictarum duarum sortium terre uenditis uel earum aliqua seu parte litem uel questionem seu controuersiam aliquam ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus ullo tempore non inferre nec inferenti consentire, sed ipsas quatuor partes dictarum duarum sortium terre uenditas et earum quamlibet tam in proprietate quam in possessione ipsi emptori et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime deffendere, ||fol. 54' disbrigare et excalumpniare, et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto,


238

sub pena quarti ualoris dictarum rerum uenditarum, habita ratione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitulis stipulata, et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse suprasscripta et infrasscripta omnia et singula obtinere nichilominus perpetuam roboris firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuillegii redactam iuxta morem et consuetudi-nem dicti nostri capituli pro cautela supradicti emptoris fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annasta-sie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentesimo nonagesimosecundo, indictione prima, die vigesimosecundo mensis Februarii, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno quarto.

57.

5. travnja 1393.

Zadarski trgovac Matej pok. Netremacija od roda Mogorovića, prodaje sve svoje posjede u selima Grabrovčane i Mogorova dubrava zadarskome plemiću ser Šimunu pok. ser Ivana de Detrico.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuer-sis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in vnum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de dicta ciuitate Iadre ubi nostra cpitula iuxta solitum congregantur, et ser Simone quondam ser Ioha-nnis de Detrico nobile ciue Iadre ex parte vna et Mateo merçario condam Netermacii de genere Mogoruich ciue et habitatore dicte ciuitatis Iadre parte ex altera in nostra existentibus presentia constitutis et petentibus a nobis

Emptio pro ser Simone condam ser Iohannis de Detrico

nobile ciue Iadre.



239

instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uendi-tione infrascripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensi-one munitas ad cautelam emptoris infrasscripti et memoriam perpetuam posterorum. Dictus Mateus merçarius per se suosque heredes et successores sponte et ex certa scientia non per errorem iure proprio in perpetuum dedit, uendidit et tradidit predicto ser Simoni de Detrico presenti et pro se et suis heredibus ac successoribus recipienti et ementi omnes et totas et integras suas possessiones infrasscriptas que fureunt Mladocuithi condam Vladislaui et Georgii Berislauich et Pribislaui dicti Sclementis et Petri Nelipcich et Ratchi dicti Zabaneo et Cranini omnium de dicto genere Mogorouich et generaliter omnes et singulas ipsius Matei possessiones eidem Mateo uenditori quolibet spectantes et pertinentes, positas in villa uocata Grabrouiçane et in villa uocata Mogoroua dobroua et in earum districtibus et pertinentiis in pluribus et diuersis peciis atque clapis, cuius ville uocate Grabrouiçane, cum aliter dicte possessiones ibidem posite commode aliter nequeant confinari, dictus uendi-tor hos dixit esse confines: de trauersa est Dolaç dolçane de genere Quirinorum; de siroco est villa uocata Draginich illorum de Nosdrogna; de quirina est riuus per quem fluit aqua; de borea est villa uocata Stupich partim et partim est terra illorum de Nosdrogna; dicte uero ville uocate Mogoroua dobroua, cum aliter dicte possessiones ibidem posite (aliter) commode nequeant confinari, idem ||fol. 55 uenditor hos dixit esse confines: de trauer-sa est riuus per quem fluit aqua partim et partim possidet monasterium sancti Georgii de Copriua; de siroco est villa uocata Podbriane; de quirina possident illi de genere Vireuich partim et partim illi de genere Subich; de borea est villa uocata Chissino, uel si qui alii forent ueriores confines, cum omnibus et singulis domibus, casalibus, sediminibus, vineis, curtibus, poduorniciis, ortis, pratis, pascuis, herbaticis, gaiis, siluis, nemoribus, arboribus fructiferis et sterilibus, campis, montibus, collibus, uallibus, paludibus, aquis, aquarum decursibus, derris, uiis, semitis, tramitibus, uenationibus, aucupationibus, piscationibus, terris cultis et incultis, et omnibus et singulis aliis ipsarum possessionum uenditarum iuribus et pertinetiis ad habendum, tenendum, possidendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, permutandum, obligandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et succe-ssoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradictione et impe-dimento dicti uenditoris eiusque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singulis que infra dictarum possessionum uenditarum ueros continentur confines, cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas, et cum omnibus et singulis que dicte possessiones uendite habent supra se, infra seu intra se in integrum omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali, utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex eis uel pro eis posse-


240

ssionibus uenditis aut ipsis possessionibus uenditis modo aliquo spectante uel pertinente, pro precio et nomine precii ducatorum ducentorum boni et puri auri et iusti ac legalis ponderis et in auro. Quod totum precium dictus uendi-tor fuit confessus et contentus ac recognouit expresse se habuisse et recepisse ac sibi integre datum, solutum, numeratum et ponderatum fuisse a dicto emptore, renuncians excusacioni sibi non dati, non soluti, non numerati et non ponderati dicti totius precii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore huius contractus, spei future numerationis, ponderationis et solutio-nis, excusacioni doli mali condicioni sine causa in factum actioni, et omni alii legum, iuris et statutorum auxilio. Quas possessiones uenditas dictus uenditor se ipsius emptoris nomine constituit possidere donec ipsarum possessionum uenditarum possessionem corporalem acceperit et tenutam, quam accipiendi auctoritate propria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contulit atque dedit, promittens per se suosque heredes et successores dicto emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de dictis possessionibus uenditis uel earum aliqua seu parte litem uel questionem seu controuersiam aliquam ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus ullo tempore non inferre nec inferenti conscentire, sed ipsas possessiones uenditas et earum quamlibet tam in proprietate quam in possessione ipsi emptori et eius heredi-bus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime deffendere, disbrigare et excalumpniare, et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto, sub pena quarti ualoris dictarum possessionum uenditarum, habita ratione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitulis stipulata, et reffecti-one damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse, et obligati-one sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse suprasscripta et ||fol. 55' infrasscripta omnia et singula obtinere nichilominus perpetuam roboris firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuillegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli fieri et sribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incar-natione millessimo trecentesimo nonagesimotercio, indictione prima, die quinto mensis Aprilis, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno quarto.


241

(Isprava je naknadno prekrižena i poništena, sukladno sadržaju note koja sli-jedi:)

MCCCLXXXXIIIIto, indictione secunda, die IIIIto mensis Iulii. Cassa fuit proxima suprasscripta pagina de mandato partium contentarum in ea, presentibus ser Nicolao condam ser Micaelis de Sloradis nobile ciue Iadre et Iacobo Blondo condam Petri Blondi etiam ciue Iadre testibus et aliis.

58.

8. travnja 1393.

Braća Nikleuš i Cvitan pok. Marka Kukara od roda Kukara, iz sela Sušanj u Luci u ostrovičkom kotaru, prodaju tri ždrijeba zemlje sa svim pripadnostima u selu Sušanj zadarskome plemiću ser Nikoli pok. Tolimira de Spingarolo.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de dicta ciuitate Iadre ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et ser Nicolao quondam ser Tolimeri de Spingarolo nobile ciue Iadre ex parte vna et Nicleussio et Ciuitoio fratribus et filiis quondam Marci Cucar de genere Cucar habitantes in Luca in villa uocata Sussan districtus et comitatus Ostrouice (et eorum uterque principaliter et insolidum per se ipsos eorumque heredes et successores sponte et ex certa scientia) parte ex altera in nostra existentibus presentia constitutis et petentibus a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uenditione infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam emptoris infrasscripti et memoriam perpetuam posterorum. Supradicti Nicleussius et Ciuitoius fratres et eorum uterque principaliter et insolidum per se ipsos eorumque heredes et successores sponte et ex certa scientia non per errorem iure proprio in perpetuum dederunt, uendiderunt et tradiderunt supradicto ser Nicolao de Spingarolo presenti et pro se et suis heredibus ac successoribus recipienti et ementi totas et integras eorum tres sortes terre aratorie ad rationem

Emptio pro ser Nicolao condam ser Tolimeri de Spingarolo nobile ciue Iadre.


Cassum fuit hoc priuillegium uenditionis de mandato emptoris in millessimo quadringentesimo, indictione nona, die decimo mensis Decembris, presentibus ser Simone de Rassolis nobile ciue Iadre et Iohanne Rosmarich de insula Pischimani de loco uocato Bagno et Gregorio sartore habitatore Iadre, iuxta ecclesiam sanctorum quadraginta, testibus ad premissa.


242

gognalium trigintaduorum pro singula sorte ad mensuram Croatorum, cum omnibus et singulis domibus, casalibus, sediminibus, vineis, curtibus, poduorniciis, ortis, pratis, pascuis, herbaticis, gaiis, siluis, nemoribus, arboribus fructiferis et sterilibus, campis, montibus, collibus, uallibus, paludibus, aquis, aquarum decursibus, derris, uiis, semitis, tramitibus, uenationibus, aucupationibus, piscationibus, terris cultis et incultis et omnibus et singulis aliis ipsarum trium sortium terre uenditarum iuribus et pertinentiis, positas in Luca in comitatu Ostrouice in villa uocata Sussan et in eius districtu et pertinentiis in pluribus et diuersis peciis atque clapis, cuius totius ville uocate Sussan, cum aliter ipse tres sortes terre uendite commode nequeant confinari, dicti uenditores hos dixerunt esse confines: de siroco est villa uocata Paulich; de trauersa est villa uocata Moglaci; de borea est villa uocata Dobrouoda; de quirina est villa uocata Bagne uas, uel si qui alii forent uerires confines, ad habendum, tenendum, possidendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, permutandum, obligandum, ||fol. 56 alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradictione et impedimento dictorum uenditorum eorumque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singulis que infra dictarum trium sortium terre uenditarum ueros continentur confines, cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas et cum omnibus et singulis que dicte tres sortes terre uendite habent supra se, infra seu intra se in integrum omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali, utili te directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex eis uel pro eis tribus sortibus terre uenditis aut ipsis tribus sortibus terre uenditis modo aliquo spectante uel pertinente, pro precio et nomine precii librarum ducentarum quinquaginta soldorum paruorum. Quod totum precium dicti uenditores et eorum uterque principaliter et insolidum fuerunt confessi et contenti ac recognouerunt expresse se habuisse et recepisse ac eis integre datum, solutum et numeratum fuisse a dicto emptore, renunciantes excusacioni eis non dati, non soluti et non numerati dicti totius precii a dicto emptore non habiti et non recepti tempore huius contractus, spei future numerationis et solutionis, beneffitio nouarum constitutionum de pluribus reis debendis, excusacioni doli mali condicioni sine causa in factum actioni et omni alii legum, iuris et statu-torum auxilio. Quas tres sortes terre uenditas dicti uenditores se ipsius em-ptoris nomine possidere constituerunt donec ipsarum trium sortium terre uenditarum possessionem corporalem acceperit et tenutam, quam accipiedni auctoritate propria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contule-runt, promitentes per se eorumque heredes et successores et eorum uterque principaliter et insolidum ipsi emptori pro se et suis heredibus ac successori-


243

bus stipulanti de dictis tribus sortibus terre uenditis uel ipsarum aliqua seu parte ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus litem uel questionem seu controuersiam aliquam ullo tempore non inferre nec inferenti consentire, sed ipsas tres sortes terre uenditas et earum quamlibet tam in proprietate quam in possessione ipsi emptori et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime deffendere, disbrigare et excalumpniare, et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto, sub pena quarti ualoris dictarum trium sortium terre uendita-rum, habita ratione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitulis stipulata, et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse, et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse suprasscripta et infrasscripta omnia et singula obtinere nichilominus perpetuam roboris firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuillegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela supradicti emptoris fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in predicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentesimo nonagesimotercio, indictione prima, die octauo mensis Aprilis, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno quarto.


59.

16. srpnja 1393.

Plemeniti muž knez Monetus pok. kneza Pavla Banića od roda Šubića iz Bribira, prodaje četiri ždrijeba zemlje sa svim pripadnostima u selu Hraščević zadarskome plemiću ser Kreši pok. Grgura de Zadulinis.


244

||fol. 56' Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendan-tes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de dicta ciuitate Iadre ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et nobile viro comite Moneto quondam comitis Pauli Banich de genere Subich de Briberio ex parte una et ser Cressio quondam ser Gregorii de Zadulinis nobile ciue Iadre parte ex altera in nostra existentibus presentia constitutis et petentibus a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uendi-tione infrasscripta ac emanare sigili nostri capituli soliti iuxta solitum appensi-one munitas ad cautelam emptoris infrasscripti et memoriam perpetuam posterorum. Supradictus comes Monetus per suosque heredes et successores sponte et ex certa scientia non per errorem iure proprio in perpetuum dedit, uendidit et tradidit supradicto ser Cressio de Zadulinis presenti et pro se et suis heredibus ac successoribus recipienti et ementi totas et integras suas quatuor sortes terre aratorie ad rationem gognalium trigintaduorum pro singula sorte ad mensuram Croatorum positas in villa uocata Craschieuich et in eius districtu et pertinentiis in pluribus et diuersis peciis atque clapis, cuius totius ville Craschieuich, cum aliter ipse quatuor sortes terre uendite commo-de nequeant confinari, idem uenditor hos dixit esse confines: de trauersa est villa uocata Chissino; de siroco est villa uocata Verpiglane; de quirina est villa uocata Iagodno partim et partim est villa uocata Palacium et partim est villa uocata Bicina; de borea est villa uocata Griuna uel si qui alii forent ueriores confines, cum omnibus et singulis vineis existentibus in et super dictis quatuor sortibus terre uenditis, saluis tamen et reseruatis iuribus laboratorum habentium capita uitium in et super dictis quatuor sortibus terre uenditis, domibus, casalibus, sediminibus, curtibus, poduorniciis, ortis, pratis, pascuis, herbaticis, gaiis, siluis, nemoribus, arboribus fructiferis et sterilibus, campis, montibus, collibus, uallibus, paludibus, aquis, aquarum decursibus, derris, uiis, semitis, tramitibus, uenationibus, aucupationibus, piscationibus, terris cultis et incultis et omnibus et singulis aliis ipsarum quatuor sortium terre uenditarum iuribus et pertinentiis, ad habendum, tenendum, possidendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, permutandum, obligandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradictione et impedimento dicti uenditoris eiusque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omni-bus et singulis que infra dictarum quatuor sortium terre uenditarum ueros continentur confines, cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas, et cum omnibus et singulis que dicte quatuor sortes terre uendite habent

Emptio pro ser Cressio quondam

ser Gregorii de Zadulinis nobile ciue

Iadre.



245

supra se, infra seu intra se in integrum omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali, utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex eis uel pro eis quatuor sortibus terre uenditis aut ipsis quatuor sortibus terre uenditis modo aliquo spectante uel pertinente, pro precio et nomine precii ducatorum trecentorum boni et puri auri et iusti ac legalis ponderis et in auro. Quod totum precium dictus uenditor fuit confessus et contentus ac recognouit expresse se habuisse et recepisse ac sibi integre datum, solutum, numeratum et ponderatum fuisse a dicto emptore, renuncians excusacioni sibi non dati, non soluti, non numerati et non ponderati dicti totius precii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore huius contractus, spei future numerationis, ponderationis et solutio-nis, excusacioni doli mali condicioni sine causa in factum actioni et omni alii ||fol. 57 legum, iuris et statutorum auxilio. Quas quatuor sortes terre uendi-tas dictus uenditor se ipsius emptoris nomine constituit possidere donec ipsarum quatuor sortium terre uenditarum possessionem corporalem acceperit et tenutam, quam accipiendi auctoritate propria et retinendi deinceps ei licen-tiam omnimodam contulit atque dedit, promittens per se suosque heredes et successores dicto emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de dictis quatuor sortibus terre uenditis uel earum aliqua seu parte litem uel questionem seu controuersiam aliquam ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus ullo tempore non inferre nec inferenti consentire, sed ipsas quatuor sortes terre uenditas et earum quamlibet tam in proprietate quam in possessione ipsi emptori et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime deffendere, disbrigare et excalumpniare, et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto, sub pena quarti ualoris dictarum quatuor sortium terre uenditaru, habita ratione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitulis stipulata, et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse suprasscripta et infrasscripta omnia et singula obtinere nichilominus perpetuam roboris firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuillegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela supradicti emptoris fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti et sigili soliti eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta catedrali


246

ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incar-natione millessimo trecentesimo nonagesimotercio, indictione prima, die sextodecimo mensis Iulii, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno quarto.

60.

Između 16. srpnja i 24. kolovoza 1393.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuer-sis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis existentibus in vnum et insimul congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de dicta ciuitate Iadre ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur …. (ovdje se unesak u registar prekida, tako da je isprava ostala nedovršena, dočim su fol. 57’ i 58 ostavljeni prazni, očigledno s namjerom da se instrument naknadno upiše).

61.

24. kolovoza 1393.

Dimina, kćer pok. Cvitka od roda Polečića i udovica Petra pok. Galka od roda Kačića iz Bistrovine, imenuju svojim zastupnikom zadarskoga plemića ser Krešu Rajnerijevog de Varicassis s opunomoćenjem da utjera od držatelja posjeda njezina pokojnog muža osamdeset dukata na ime Dimina miraza te njezinu opravu koja joj pripada po običajima Hrvata.

Protestatio.


247

||fol. 58' Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie co-mmendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de dicta ciuitate Iadre ubi nostra congregantur capitula more solito, et Dimina filia quondam Ciuitchi de genere Poleccich et relicta condam Petri olim Galcii de genere Cacich de villa uocata Bistrouina ex parte vna et ser Cressio quondam ser Raynerii de Varicassis nobile ciue Iadre parte ex altera in nostra existentibus presentia constitutis et petente eadem Dimina instanter a nobis nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de procuratione et mandato infrasscriptis ac emanare sigili nostri capituli soliti iuxta solitum appensione munitas ualituras locorum ubilibet et maxime in regnis Dalmacie et Croacie ad memoriam perpetuam posterorum. Eadem Dimina sponte et ex certa scientia non per errorem omnibus uia, modo, iure, usu et forma quibus melius sciuit et potuit tam de iure quam de consuetudine fecit, constituit et ordinauit eidem ser Cressium Raynerii de Varicassis presentem et presens mandatum et onus procurationis sponte suscipientem suum uerum et certum nuncium, actorem, factorem, negotiatorem, gestorem et legitimum procuratorem et quicquid melius dici et esse potest, specialiter ad petendum, exigendum, recuperandum et recipiendum a detentoribus et possessoribus bonorum que fuerunt dicti quondam Petri quondam mariti ipsius Dimine ducatos octuaginta auri boni et iusti ac legalis ponderis uigore instrumenti dotalis ipsius constituentis seu priuilegialium litterarum emanatarum sub sigilo capituli Nonensis in millessimo trecentesimo septuagesimoseptimo, indictione quintadecima, die quintodecimo mensis Iunii, necnon uictum et uestitum eidem Dimine constituenti spectantem et debendum secundum usum et morem Croatorum, et generaliter omne id et totum et quicquid eidem constituenti debetur ad presens seu debebitur in futurum tam a predictis detentoribus et possessoribus predictorum bonorum dicti quondam Petri quam a quibuscumque aliis personis tam premissorum occassione quam alia quacumque ratione, modo, titulo seu causa locorum ubilibet et maxime in regnis Dalmacie et Croacie, et ad faciendum de receptis et exactis omnibus quietationem perpetuam et pactum de ulterius aliquid non petendo cum notarii rogatione, pene adiectione, ipsius constituentis bonorum obligatione, sacramentorum prestatione, beneffitiorum et iurium renunciatione et cum omnibus solemnitatibus et capitulis oportunis. Item ad locandum et dislocandum necnon uendendum, donandum, permutandum, pignerandum et obligandum ipsius constituentis bona et de eis bonis instrumenta locationis, uenditionis, donationis, permutationis, pignerationis et obligationis faciendum

Procuratio Dimine filie condam Ciuitchi de genere Poleccich et relicte condam Petri olim Galcii de genere Cacich de Bistrouina in personam ser Cressi Raynerii de Varicassis nobilis ciuis Iadre.

feci in auctoritate constituenti


248

et contrahendum et precium se habuisse confitendum et pro eis se excalumpniatorem constituendum, beneffitiis renunciandum, ipsius constituentis bona obligandum et ypotecandum cum omnibus solemnitatibus, capitulis ac cautelis que in talibus quomodolibet requiruntur. Item ad omnes et singulas causas, lites et questiones quas habet, habitura est seu habere intendit, posset et sperat tam cum predictis detentoribus et possessoribus bonorum dicti quondam Petri quam cum quibuscumque aliis hominibus et personis quorumcumque locorum, tam in partibus et curiis Dalmacie et Croacie quam alibi locorum ubicumque, tam coram quocumque dominio, regimine et iudicio Dalmatinorum et Croatorum quam coram quocumque alio iudice competenti ||fol. 59 tam ecclesiastico quam seculari, tam in agendo quam in deffendendo, ad agendum, petendum, deffendendum et respondendum, libellos et petitiones quascumque dandum et recipiendum, litem et lites contestandum de calumpnia et ueritate dicenda et cuiuslibet alius generis sacramentum in animam dicte constituentis prestandum, ponendum et articulandum, positionibus et articulis respondendum, confitendum, negan-dum, sortem et penas petendum, protestandum et protesationes quascumque semel et pluries faciendum, excipiendum, replicandum, triplicandum, quadruplicandum et eis respondendum et opponendum, accusandum et excusandum, concordandum, componendum, transigendum, paciscendum et compromitendum de iure et de facto cum penis, sacramentis, beneffitiorum et iurium renunciationibus et bonorum obligationibus et sine appelationi et reductioni ad arbitrium boni uiri renunciandum, summam laudum et arbitrium ferri petendum et audiendum, de loco et iudicio conueniendum, iudices, notarios et aduocatos elligendum et recusandum, testes, instrumenta, acta, munimenta et iura quelibet producendum et producta per partem aduersam uidendum, audiendum, copiam petendum et opponendum, testes iurare uidendum, eis eorumque dicendis et personis obiciendis, susperitos et confi-denetes dandum et remouendum, crimina et deffectus allegandum, testes et dilationes vnam et plures implorandum, benefficium restitutionis in integrum proponendum et allegandum et ei si opus fuerit renunciandum, processus et dicta testium aperiri et publicari petendum, uidendum, auidendum, copiam petendum et opponednum. In causa et causis concludendum, summam et summas vnam et plures interlocutorias et diffinitas et precepta quelibet ferri petendum et audiendum, et si opus fuerit ab ea et ab eis et a quolibet agraua-mine appelandum, appelacionem seu appelaciones prosequendum usque in finem cause, appelationesque semel, bis et tercio instanter, instantius et insan-tissime petendum, et si utile uisum fuerit summam, summas et precepta executioni manadari petendum, condemnatos et adiudicatos tam personaliter quam realiter capi, detineri, carcerari, relaxari et cogi ad solutionem omnium


249

adiudicatorum pene, damnorum, expensarum et interesse petendum et instan-dum, eorumque bona uendi, subastari et intromitti petendum et faciendum et si utile uisum fuerit in solutum accipiendum, vnum et plures procuratores loco sui substituendum et reuocandum presenti mandato nichilominus in suo robore permanente. Et generaliter in premissis et premissorum quolibet et omnibus et singulis aliis dependentibus et connexis ad omnia et singula alia dicendum, faciendum, gerendum, exercendum et procurandum que ipsamet constituens dicere, facere, gerere, exercere et procurare posset si presens esset et que fuerint utilia uel oportuna et que ordo iuris et merita earum postulant et requirunt, dans et concedens dicto suo procuratori et substituendo et substituendis ab eo in premissis et premissorum quolibet plenum, liberum et generalem mandatum cum plena, libera et generali administratione etiam si talia forent que mandatum exigerent speciale uel magis speciale et de quibus iure uel consuetudine in presenti mandato fieri deberet mentio specialis. Necnon promittens infrasscripto Articutio notario dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpto ut publice persone stipulanti et recipienti uice et nomine omnium et singulorum quorum interest uel interesse poterit seu posset quomodolibet in futurum se firmum, ratum et ||fol. 59' gratum prop-riis temporibus habituram quicquid per dictum eius procuratorem et substitu-endum seu substituendos ab eo actum, dictum, factum, gestum et procuratum fuerit in premissis et quolibet premissorum et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel da facto sub rerum suarum et bonorum omnium obligatione et ypoteca. Et relleuare uolens ac relleuans ex nunc dictum suum procuratorem et substituendum seu substitu-endos ab eo in premissis et premissorum quolibet ab omni onere satisdandum promisit dicto Articutio notario presubsscripto quo supra nomine stipulanti de iudicio sisci et iudicato soluendo in omnibus capitulis oportunis, sub ypoteca et obligatione predictis pro quo suo procuratore ac substituendo seu substituendis ab eo in premissis et premissorum quolibet in casu quolibet fideiussit. In cuius rei testimonium et premissorum firmitatem ad petitionem et instantiam dictarum partium hanc presentem paginam in forma priuillegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli fieri et scribi iussimus manu dicti Articutii notarii ac sigili soliti eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentesimo nonagesimotercio, indictione prima, die vigesimoquarto mensis Augusti, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno quarto.


250

62.

30. kolovoza 1393.

Knez Matko pok. Grgura od roda Šubića iz Bribira, prodaje jedno dvorno mjesto s dvama zidovima i vrtom, veličine gonjaja i četvrt, sa svim pripadnosti-ma u Podnadinu zadarskome trgovcu Ivanu pok. Jurmana.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuer-sis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in vnum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de dicta ciuitate Iadre ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et comite Matco condam comitis Gregorii de genere Subich de Briberio ex parte vna et Iohanne merçario condam Iurmani ciue et habitatore dicte ciuitatis Iadre parte ex altera in nostra existentibus presentia constitutis et petentibus a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uenditione infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam emptoris infrasscripti et memoriam perpetuam posterorum. Dictus comes Matcus per se suosque heredes et successores sponte et ex certa scien-tia non per errorem iure proprio in perpetuum dedit, uendidit et tradidit eidem Iohanni merçario presenti et pro se et suis heredibus ac successoribus recipienti et ementi totum et integrum vnum suum sedimen ab habitatione cum duabus muraliis et orto eidem edificio adiacentibus in quibus habitauit Damianus olim (ibidem) villanus dicti uenditoris, quod totum esse asseruit et conuenit vnum gognale et vnum quartum alterius gognalis ad mensuram Croatorum cum omnibus et singulis arboribus existentibus in eisdem et cum omnibus et singulis aliis dictarum rerum videlizet sediminis, muraliarum et orti, iuribus et pertinetiis, quod sedimen cum muraliis et orto est positum in loco uocato Podnadino et earum rerum uenditarum videlizet sediminis, mura-liarum et orti idem uenditor hos dixit ||fol. 60 esse confines: de borea possi-dent Iuanusseuichi de dicto genere Subich, de trauersa est uia publica, de siroco est etiam uia publica, de quirina est poduornicia ser Bogdoli de Rubeo nobilis ciuis Iadre, uel si qui alii forent ueriores confines, ad habendum, tenendum, possidendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, per-mutandum, obligandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredi-

Emptio pro Iohanne merçario condam

Iurmani ciue et habitatore Iadre.


251

bus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradicti-one et impedimento dicti uenditoris eiusque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singulis que infra predictos continentur confines uel alios si qui forent, cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas et cum omnibus et singulis que dicte res uendite habent super se, infra seu intra se in integrum omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali, utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex eis uel pro eis rebus uenditis aut ipsis rebus uenditis modo aliquo spectante uel pertinente, pro precio et nomine precii librarum quadraginta soldorum paruorum. Quod totum pre-cium dictus uenditor fuit confessus et contentus ac recognouit expresse se habuisse et recepisse ac sibi integre datum, solutum et numeratum fuisse a dicto emptore, renuncians excusacioni sibi non dati, non soluti et non nume-rati dicti totius precii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore huius contractus, spei future numerationis et solutionis, excusacioni doli mali condicioni sine causa in factum actioni et omni alii legum, iuris et statutorum auxilio. Quas res uenditas, videlizet sedimen, muralias et ortum dictus uendi-tor se ipsius emptoris nomine constituit possidere donec ipsarum rerum uenditarum possessionem corporalem acceperit et tenutam, quam accipiendi auctoritate propria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contulit atque dedit, promitens per se suosque heredes et successores dicto emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de dictis rebus uenditis uel earum aliqua seu parte litem uel questionem seu controuersiam aliquam ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus ullo tempore non inferre nec inferenti consentire, sed ipsas res uenditas et earum quamlibet tam in propri-etate quam in possessione ipsi emptori et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime deffendere, disbrigare et excalumpniare, et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto sub pena quarti ualoris dictarum rerum uenditarum habita ratione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singu-lis harum litterarum capitulis stipulata et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse, et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse suprasscripta et infrasscripta omnia et singula obtinere nichilominus perpetuam roboris firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuillegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela supradicti emptoris


252

fieri ac scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi millessi-mo trecentesimo nonagesimotercio, indictione prima, die penultimo mensis Augusti, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno quarto.

63.

30. kolovoza 1393.

Knez Matko pok. Grgura prodaje četvrtinu svoga posjeda, što iznosi četrdeset gonjaja zemlje sa svim pripadnostima u selu Gušićina, Petru Petroviću Cibudini-ću od roda Polečića iz Tršćana. Ukoliko bi se naznačeni posjed nakon mjerenja pokazao manjim od četrdeset gonjaja, knez Matko se obvezuje kupcu predati i jedno dvorno mjesto veličine jednoga i pol gonjaja u selu Kamenjane.

||fol. 60' Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie co-mmendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de dicta ciuitate Iadre ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et comite Matco condam comitis Gregorii de Briberio de genere Subich ex parte vna et Petro Petrouich Cibudinich de Terschiane de genere Polecich parte ex altera in nostra existentibus presentia constitutis et petentibus a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uenditione infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam emptoris infrasscripti et memoriam perpetuam posterorum. Idem comes Matcus per se suosque heredes et successores sponte et ex certa scientia non per errorem iure proprio in perpetuum dedit, uendidit et tradidit eidem Petro Petrouich presenti et pro se et suis heredibus ac successoribus recipienti et ementi totam et integram suam quartam partem omnium et singularum terrarum quas habet in villa uocata Gussiçchina et in

Emptio pro Petro Petrouich Cibudinich

de Terschiane de genere Polecich.


MCCCLXXXXV, indictione tercia, die

XXVI mensis maii. Cassus fuit presens

priuillegium de mandato partium

presentium et uolentium,

presentibus domino presbitero Andrea

condam Messeçani canonico Iadrense

ac priore sancti Martini de ante

Iadram et Iuanno condam Vtisseni de

Smino de genere Neorich testibus ad

premissa.


253

eius districtu et pertinentiis in pluribus et diuersis peciis atque clapis, cum omnibus et singulis domibus, casalibus, sediminibus, curtibus, poduorniciis, ortis, pratis, pascuis, herbaticis, gaiis, siluis, nemoribus, arboribus fructiferis et sterilibus, campis, montibus, collibus, uallibus, paludibus, aquis, aquarum decursibus, derris, uiis, semitis, tramitibus, uenationibus, aucupationibus, piscationibus, terris cultis et incultis et omnibus et singulis aliis ipsius totius quarte partis omnium terrarum supradictarum iuribus et pertinentiis, quam quartam partem terrarum predictarum ipse uenditor esse dixit et conuenit gognalia quadraginta ad mensuram Croatorum ita quod si plus esse repertum fuerit id totum cedat in presenti uenditione et esse debeat ipsius emptoris sine pretii additione, si uero minus esse repertum fuerit tunc dictus uenditor ex pacto ipsi emptori supplere debeat in villa uocata Camignane de ipsius uenditoris terris propinquioribus usque ad dictam summam gognalium quadraginta dando eidem emptori ipsum uenditorem sedimen pro villano et ortum in dicta villa uocata Camignane gognalis vnius cum dimidio computanda in dicta summa gognalium quadraginta, cuius totius ville uocate Gussiçchina, cum aliter ipsa quarta pars omnium terrarum predictarum commode nequeat confinari, idem uenditor hos dixit esse confines: de borea est villa uocata Podberiane; de trauersa est villa uocata Radubodich; de siroco est villa uocata Vschipach; de quirina est villa uocata Ielsane partim et partim est villa uocata Lemesseuo crascie, uel si qui alii forent ueriores confines, ad habendum, tenendum, possidendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, permutandum, obligandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et successoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradictione et impedimento dicti uenditoris eiusque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone, cum omnibus et singulis que infra predicte quarte partis omnium terrarum predictarum uendite ueros continentur confines, cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas et cum omnibus et singulis que dicta quarta pars dictarum terrarum uendita habet super se, infra seu intra se in integrum, omnique iure et actione, usu seu requisitione reali et personali, utili et directa, tacita uel expressa seruitute, dominio, honore, commodo et utilitate sibi ex ea uel pro ea quarta parte dictarum terrarum uendita aut ipsi quarte parti dictarum terrarum uendite modo aliquo spectante uel pertinente, pro precio et nomine precii ducatorum centum viginti boni et puri auri et iusti ac legalis ponderis et in auro. Quod totum precium dictus uenditor fuit confessus et contentus ac recognouit expresse se habuisse et recepisse ac sibi integre datum, solutum, numeratum et ponderatum fuisse a dicto emptore, renuncians excusacioni sibi non dati, non soluti, non numerati et non ponderati dicti totius precii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore huius contractus, spei future numerationis,


254

ponderationis et solutionis, excusacioni doli mali condicioni sine causa in factum actioni et omni alii legum, iuris et statutorum auxilio. Quam ||fol. 61 totam quartam partem omnium terrarum predictarum uenditam dictus uenditor se ipsius emptoris nomine constituit possidere donec ipsius totius quarte partis omnium terrarum predictarum uendite possessionem corporalem acceperit et tenutam, quam accipiendi auctoritate propria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contulit atque dedit, promittens per se suosque heredes et successores dicto emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de dicta quarta parte omnium terrarum predictarum uendita uel aliqua eius parte litem uel questionem seu controuersiam aliquam ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus ullo tempore non inferre nec inferenti consentire, sed ipsam totam quartam partem omnium terrarum predictarum uenditam tam in proprietate quam in possessione ipsi emptori et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legitime deffendere, disbrigare et excalumpniare et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto sub pena quarti ualoris dicte totius quarte partis terrarum omnium predictarum uendite habita ratione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitulis stipulata et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse suprasscripta et infrasscripta omnia et singula obtinere nichilominus perpetuam roboris firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuilegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela supradicti emptoris fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano (nota-rii) dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti (pen-dentis) eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentesimo nonagesimotercio, indictione prima, die penultimo mensis Augusti, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno quarto.



255

64.

28. listopada 1393.

Registrira se prosvjed što ga je zadarskim općinskim vlastima uložio zadarski plemić ser Šimun pok. ser Ivana de Detrico, zakupnik prihoda trgovine solju na zadarskim otocima (izuzev Paga) i kopnenom dijelu gradskoga kotara, a u vezi s obaranjem cijene paške soli.

Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis existentibus in unum et insimul congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de dicta ciuitate Iadre ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, accedens ad nostram presentiam ser Simon condam ser Iohannis de Detrico nobilis ciuis Iadre nobis exposuit quod cum ipse ser Simon reputet se agrauatum nimium a dominis rectoribus, consilio et comuni ciuitatis Iadre necnon a procuratoribus comunis eiusdem occasione tracte salis insule Pagi quam contra solitum deduxerunt soluendam ad ducatos quinque auri pro singulo centenario salis iuxta partem captam in maiori et generali consilio ciuitatis eiusdem pro qua tracta salis hactenus solui consueuit tam in dicta insula Pagi quam in insulis et starea dicte ciuitatis Iadre ad rationem ducatorum decem auri pro centenario salis in ipsius ser Simonis emptoris seu conductoris tracte salis insularum et staree dicte ciuitatis Iadre soluende ut prefertur ad rationem ducatorum decem auri pro singulo centenario salis preiudicium non modicum et grauamen, requisitionem et protestationem ||fol. 61' suas ipsis dominis rectoribus, procuratoribus et comuni facere intendit et uult pro suorum iurium conseruatione, petens a nobis sibi vnum hominem de nostro capitulo dari et concedi qui una cum ipso ser Simone uadat ad ipsos dominos rectores et procuratores necnon uideat, audiat et intelligat omnia et singula que per ipsum ser Simonem ipsis dominis rectoribus et procuratoribus dicentur, exponentur, presentabuntur, requirentur et protestabuntur, ac quecumque omnia et singula per ipsos dominos rectores et procuratores respondebuntur et dicentur nobis demum fideliter ac legaliter ac sub sacramento debito relaturus, ac petens a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de omnibus et singulis supradictis ac emanare sigili soliti prefati nostri capituli

Protestatio pro ser Simone de Detrico contra rectores et procuratores comunis Iadre.

feci in auctoritate ser Simoni de Detrico protestanti


256

iuxta solitum appensione munitas ad cautelam ipsius ser Simonis et pro ipsius iurium conseruatione ac ad memoriam perpetuam posterorum. Nos itaque dicti ser Simonis petitioni et requsitioni utpote iustis uti tenemur benignius annuentes eidem ser Simoni in hominem et pro homine prefati nostri capituli dedimus et concessimus venerabilem virum presbiterum Petrum quondam Marci Greci officiantem in ecclesia sancte Marie presbiterorum de dicta ciuitate Iadre et de nostro prefato capitulo existentem, presentem et acceptantem, sibi delato de ueritate dicenda ad sancta dei euangelia manu tactis scripturis per nos debito sacramento, committentes et etiam imponentes eidem ut quecumque omnia et singula fieri ac dici uiderit, intelexerit et audiuerit a dicto ser Simone ipsis dominis rectoribus et procuratoribus et coram eis et que per ipsos dominos rectores et procuratores respondebuntur nobis fideliter refferre debeat et etaim reportare. Ipse namque presbiter Petrus homo ut prefertur de nostro capitulo et de numero eiusdem nostri capituli demum ad nos rediens a prefatis dominis rectoribus et procuratoribus in nostri constitutus presentia nobis suo retulit sacramento se una cum ipso ser Simone fuisse ad conspectum nobilium et sapientium virorum dominorum Benedicti de Gallello, Ludouici de Matafaris et Micaelis de Soppe honorabilium rectorum dicte ciuitatis Iadre necnon nobilium virorum ser Marini de Ginano et ser Georgii de Zadulinis procuratorum comunis Iadre in ipsa ciuitate Iadre sub logia magna comunis et ipsum ser Simonem fecisse et exposuisse requisitionem et protestationem infrasscriptas coram ipsis dominis rectoribus et procuratoribus porectas in scriptis (et ibidem lectas) per ipsum ser Simonem et ibidem lectas. Quarum quidem requisitionis et protestationis tenor per omnia sequitur in hec uerba, videlizet:

In Christi nomine. Amen. Vobis magnificis et potentibus dominis dominis Benedicto de Gallello, Ludouico de Matafaris et Micaeli de Soppe honorabilibus rectoribus ciuitatis Iadre constat manifeste sicut etiam et ceteris ciuibus et habitatoribus eius-dem ciuitatis Iadre in tantum quod in contrarium memoria non existit quod semper camere salis ciuitatis Iadre eiusque insularum et staree et insule Pagi et tracte salis ipsorum locorum semper fuerunt sub vno dominio videlizet sub serenissimo domino nostro rege Vngarie et quod tantum in vno loco dictorum locorum quantum in alio ex eis pro tracta pro singulo centenario salis soluebatur, solutum est et solui consueuit et modo simili cum dicte camere uobis et comuni Iadre concesse fuerunt a domino nostro serenissimo principe domino Sigismundo dei gratia rege Vngarie etc. vos tractas ipsas uendidistis cum conditione ut pro tracta pro singulo centenario salis ducati decem soluerentur et cum eas cameras retinuistis pro comuni ut supra pro tracta dicitur est solutum. Et satis nouiter, videlizet in millessimo trecentesimo


257

nonagesimotercio, die vigesimosecundo mensis Iunii, ego Simon quondam Iohannis de Detrico ciuis uester Iadrensis emi seu conduxi ad incantum publicum tractam salis insularum et staree dicte ciuitatis Iadre, insula tamen Pagi excepta, pro vno anno integro incepto die dicte conductionis seu emptionis cum pacto inter cetera contenta in cedula incantus dicte tracte quod pro tracta singuli centenarii salis solui deberet michi emptori seu conductori dicte tracte salis insularum et staree Iadre predictarum, insula Pagi predicta ut prefertur excepta, per extrahentes sal de ||fol. 62 locis predictis uel eorum aliquo ducatos decem auri. Accidit enim quod post dictam emptionem seu conductionem dicte tracte salis dictorum locorum eo non obstante quod tracte dictorum omnium locorum, videlizet Iadre, staree et insularum et insule Pagi, fuerint et sint sub vno domino videlizet domino nostro rege Vngarie et quod tantum in vno ex dictis locis quantum in alio seu aliis pro tracta salis nulla diminutione uel augmento factis solui consueuit habentibus cameras seu tractas ipsas et solutum est. Vos domini rectores predicti in preiudicium maximum et iactu-ram mei predicti Simonis emptoris seu conductoris dicte tracte salis insularum videlizet et staree Iadre, dicta insula Pagi excepta ut prefertur, in mei Simonis absen-tia partem in consilio maiori eiusdem ciuitatis Iadre proposuistis et posuistis quod pro tracta salis insule Pagi predicte solui deberent ......148 pro centenario singulo salis ducati quinque auri, non consideratis predictis per me supra expositis et eo etiam non attento quod adhuc incantus meus videlizet dicte tracte durat usque ad diem vigesimumprimum mensis Iunii proxime uenturi millessimi trecentesimi nonagesimiquarti quo termino meo durante rationibus preallegatis nichil innouari poterat immo nec etiam debebat. Eapropter ego Simon predictus emptor seu conductor ne tam grauibus ledar et ut tracte ipsorum omnium locorum stent et iaceant in eis esse modo et forma in quibus erant tempore mee (emptionis seu) conductionis seu emptionis omni instantia et reuerenda querita possum peto et requiro uos dominos rectores predictos quatenus ut pars ipsa capta de minoritate solutionis dicte tracte salis insule Pagi reducatur ad statum pristinum, videlizet ad ducatos decem pro centenario salis operari dignemini uires uestras et partem in consilio ponere quod ipsa pars capta in mei et meorum iurium preiudicium cassetur totaliter et annulletur. Quod si predicte mee requisitioni utputa iuste acquieueritis uestrum debitum facietis, alias enim si dictam meam requisitionem in contemptum deduxeritis quod non credo exnunc prout extunc et extunc prout exnunc contra uos dominos rectores predictos et uestrum quemlibet insolidum (ipsiusque comunis) et contra comune Iadre ipsiusque comunis procuratores, videlizet ser Cosam de Begna, ser Marinum de Ginano et ser Georgium de Zadulinis, vterque dominorum rectorum et ipsius comunis bona protestor hanc mea protestatione solemni omnibus uia, modo, iure, usu et forma quibus melius fieri et esse potest tam de iure quam de

148 Nečitko.


258

consuetudine pro meis damnis, expensis, iactura et interesse tam passis hactenus, videlizet a die dicte partis capte in preiudicium meum et meorum iurium, quam in posterum sustinendis usque ad finem dicti mei termini quo tenere habeo dictam tractam salis de ducatis duobus millibus auri in auro petendis et exigendis per me tempore quolibet in futurum, locorum ubicumque, coram quacumque curia et iudicio competenti. Salua tamen et reseruata maiori minoriue seu ueriori taxatione ac extimatione fienda ad laudum et sensum mei sapientis, et saluo et reseruato michi dicto Simoni omni alio meo iure addendi, minuendi, interpretandi, corigendi, decla-randi, petendi, requirendi et protestandi et alias petitionem, requisitionem et prote-stationem semel et pluries faciendi et porigendi et quotiens extiterit oportunum cui non renuncio tacite uel expresse, rogans te notarium capituli Iadrensis ut de predic-tis omnibus michi publicum conficias instrumentum in forma capituli antedicti.

Qui domini rectores et procuratores in quorum presentia predicta sunt acta petierunt copiam de premissis. In cuius rei testimonium et premissorum omnium notitiam et firmitatem ad petitionem et instantiam dicti ser Simonis hanc presentem paginam in forma priuillegii redactam iuxta morem et consu-etudinem dicti nostri capituli fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Arti-cutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assum-pti ac sigili soliti eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum ||fol. 62' Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarntatione millessimo trecentesimo nonagesimotercio, indictione secunda, die vigesimosecundo mensis Octubris, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonfatii diuina prouidentia pape noni anno quarto.

Quorum premissorum omnium recepta et habita copia per ipsos dominos rectores et procuratores in quorum conspectu predicta sunt acta ipsi domini rectores et procuratores die vigesimooctauo dicti mensis Octubris responsio-nem eorum ad premissa dederunt et presentauerunt sub hac forma, videlizet:

Certe ad superuacuam et frustratoriam protestationem nobis Benedicto de Gallo, Lodouico de Matafaris et Micaeli de Soppe rectoribus ciuitatis Iadre respondere non putabamus fore necesse quoniam contra nos nullatenus quid iuris acquirit protestati, tamen ne fortasse scilentio nostro uideretur protestans sapiens sibi fore duximus breuiter respondendum. Et negamus primo et principaliter dicte protestationis omnia et singula in narratione contenta cum careant prorsus omni iuris et facti ueritate cum


259

non appareat ipse protestans talis qualem se asseruit, et dicamus sic. Si comune Iadre ipsi protestanti tractam salis insularum et staree uendidit ex tali uenditione quid contra nos cum in premissis nichil fuerimus operati, scilizet si dicatur nos represen-tare comune Iadre hoc aperte negatur ut suo loco patebit verum dato, sed non concesso quod nos reputemus ipsum comune et quod comune ipsi protestanti ipsam tractam uendiderit que contrauentio uel que nouitas in uenditione predicta fit ipsi protestanti certe nulla immo firmum, ratum et uallidum remansit et remanet quicquid in dicta uenditione inter comune et dictum protestantem factum, gestum et conuentum extitit. Et uideamus comune Iadre uendidit Simoni de Detrico eius ciui tractam salis insularum et staree Iadre et uerbis protestantis habentur quod ipsum comune reseruauit sibi insulam Pagi que excepta fuit in uenditione facta dicto Simoni de aliis insulis Iadre sed ex quo comune sibi ipsam reseruauit non ne potest de ea ad eius libitum sicut uult disponere. Quid protestatur Simon predictus siquidem comune Iadre ipsam insulam Pagi non uendidit an de ipsa facere potest quicquid uult certe sic licet uendiderit tractam insularum et staree cum in ea uenditione excepta fuerit insula Pagi immo contrarium uideretur absurdum. Si duas habuerem domus vnam tibi pensionaui et alteram reseruaui michi prohibebis ne michi quod domum michi reseruatam et maiori et minori precio solito pensionare non possem. Non enim dubium est quod quis de rea sua possit disponere pro libito uoluntatis, et si fortasse Simon protestans predictus dixit ex hoc quod comune Iadre minus solito uendidit tractam insule Pagi euenit michi damnum ex emptione quam feci de tracta insularum et staree ab ipso comuni dicimus quod Simon predictus hoc imputet sibi soli quoniam tempore emptionis quam fecit debuit sibi prouidere, quod si non prouiderit eius culpa luat. Satis enim fore uidetur quod de uenditione sibi facta nulla fit sibi nouitas sed plene in uenditione predicta seruatur ei omne conuentum hoc ultra si quid de insula Pagi prouisum extitit per comune Iadre, tamquam de re sua hoc actum extitit per consilium generale comunis Iadre quod fieri potuit quod si opus fuerit suo loco et tempore patebit, scilizet pre ceteris affirmamus quod quicquid non fuit expressum in uenditione celebrata inter ipsum comune et ipsum ser Simonem pro obmisso haberi debet, scilizet quod comune Iadre non possit de insula Pagi disponere sicut uoluerit in uenditione que dicitur celebrata et facta sibi protestanti de tracta insularum et staree per ipsum comune non fuit expressum sed potius contra-rium apparet cum ipsum comune insulam Pagi ut patet ipsius etiam protestantis narratione uerborum sibi reseruauit. Quare etc. protestantes ipsi domini rectores dicto ser Simoni de omnibus damnis et expensis quibus eos seu ipsum comune criminaretur, saluo et reseruato eis iure addendi, minuendi, corigendi et interpretandi hanc eorum responsionem et iterum respondendi et protestandi de nouo totiens quotiens eis uisum fuerit ad laudem et sensum eorum sapientis.


260

65.

4. studenoga 1393.

Pava, udovica Petra Vukotinog od roda Šubića iz Bribira, stanovnica Zadra, prodaje pola ždrijeba sa svim pripadnostima u Podnadinu na lokalitetu Dubčane zadarskome trgovcu Ivanu Jurmanoviću. Na Pavinu zamolbu, zadarski plemić ser Krešo pok. ser Nikole de Cressaua očituje se spremnim obeštetiti kupca, ukoliko bi Pavin i Petrov sin Ivan, nakon stjecanja punoljetstva osporio ovu prodaju.

||fol. 63 Nos capitulum vniuersum ciuitatis Iadre memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in vnum et insimul existentibus congregatis in catedrali ecclesia sancte Annastasie de dicta ciuitate Iadre ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur, et nobile domina Paua, relicta quondam Petri de Vochta de Briberio de genere Subich, habitatrice dicte ciuitatis Iadre ex parte vna et Iohanne merçario condam Iurmani ciue et habitatore dicte ciuitatis Iadre parte ex altera existentibus in nostra presentia constitutis et petentibus a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de uenditione infrasscripta ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam emptoris infra-sscripti et memoriam perpetuam posterorum. Eadem domina Paua per se suosque heredes et successores sponte et ex certa scientia non per errorem, dolum, circumuentionem aliquam seu metum iure proprio in perpetuum dedit, uendidit et tradidit dicto Iohanni merçario presenti et pro se et suis heredibus ac successoribus recipienti et ementi totam et integram vnam mediam sortem terre partim aratorie partim uineate ad rationem gognalium sexdecim pro ipsa media sorte ad mensuram Croatorum, ita quod si plus ipsa media sorte fuerit seu esse repertum fuerit totum id plus ex pacto cedat in presenti uenditione sine precii additione, positam sub Nadino in loco uocato Dubçane in decem et septem peciis atque clapis, vnius quorum claporum (eadem) ubi est sedimen pro villano eadem uenditrix hos dixit esse confines: de quirina sunt terre Castri noui, de borea est terra Iuanusseuich (partim et partim terra dicti emptoris), de trauersa est terra dicti Iuanusseuich partim et partim terra dicti emptoris, de siroco sunt gaia; secundi clapi positi in medio uiarum super quo

Emptio pro Iohanne Iurmanouich

merçario ciue et habitatore Iadre.



261

clapo est vna maceria eadem uenditrix hos dixit esse confines: de siroco est terra Castri noui, de borea est terra Iuanusseuich, de trauersa est uia publica, de quirina est terra dicti Iuanusseuich; tercii clapi positi sub uia publica seu cistiça super quo sunt tres macerie {eadem uenditrix hos dixit esse confines}: de quirina est terra predicti Iuanusseuich, de siroco est terra Castri noui predicti, de borea est terra ser Bogdoli de Rubeo nobilis ciuis Iadre, de trauer-sa est uia publica; quarti clapi positi sub uia publica eadem uenditrix hos dixit esse confines: de siroco est terra dicti Castri noui, de quirina est terra dicti Iuanusseuich, de borea est uia (p) uocata Loquegnach, de trauersa est terra dicti ser Bogdoli; quinti clapi positi super Loquegnach predictum eadem uenditrix hos dixit esse confines: de borea et trauersa est terra dicti Iuanusse-uich, de siroco est terra dicti Castri noui, de quirina est dictus Loquegnach; sexti clapi positi iuxta dictum Loquegnach eadem uenditrix hos dixit esse confines: de trauersa est uia publica, de siroco est terra dicti Iuanusseuich, de quirina est tera dicti Castri noui, de borea est dictus Loquegnach; septimi clapi positi sub puteo magno eidem uenditrix hos dixit esse confines: de trauersa est puteus magnus predictus, de siroco est terra dicti Iuanusseuich, de quirina est blatum Nadini, de borea est terra dicti Castri noui; octaui clapi positi iuxta caput dicti putei magni eadem uenditrix hos dixit esse confines: de trauersa est terra dicti ser Bogdoli, de siroco est terra dicti Castri noui, de quirina est terra dicti Iuanusseuich, de borea est caput dicti putei; noni clapi positi iuxta caput dicti putei eadem uenditrix hos dixit esse confines: de trauersa et siroco est terra dicti Iuanusseuich, de borea est caput dicti putei, de quirina est terra dicti ser Bogdoli; decimi clapi positi iuxta oliuas Lipicich eadem uenditrix hos dixit esse confines: de trauersa est uia publica, ||fol. 63' de siroco et borea est terra dicti Iuanusseuich, de quirina est terra dicti ser Bogdoli; vndecimi clapi positi sub capite vinee Stipancich eadem uenditrix hos dixit esse confines: de siroco est terra Martinussii Chucicich(ia) de Nadino, de quirina est (blad) blatum Nadini, de borea est terra dicti Castri noui, de trauersa est dicta vinea dicti Martinussii Chucicich(ia); duodecimi clapi eadem uenditrix hos dixit esse confines: de siroco est vinea Stipancich, de trauersa et quirina est terra dicti Iuanusseuich, de siroco possidet Clapcius Radenich de Nadino; terciidecimi clapi eadem uenditrix hos dixit esse confines: de quirina est terra dicti Marti-nussii Cucicich, de borea est terra dicti Iuanusseuich, de trauersa est uia publica, de siroco est terra dicti ser Bogdoli; quartidecimi clapi uocati Draga eadem uenditrix hos dixit esse confines: de siroco est uia publica, de quirina, borea et trauersa est nemus; quintidecimi clapi eadem uenditrix hos dixit esse confines: de borea est vinea ecclesie sancte Marie de Nadino, de trauersa est terra dicti ser Bogdoli, de siroco est terra Misserich, de quirina est terra dicti Castri noui; sextidecimi clapi positi in medio uiarum publicarum sub nuce


262

arbore becin eadem uenditrix hos dixit esse confines: de trauersa et quirina est uia publica, de siroco est uia qua itur ad Castrum nouum, de borea est terra Iuanusseuich; decimiseptimi et ultimi clapi positi sub villa Mirosseuich eadem uenditrix hos dixit esse confines: de trauersa est terra dicti ser Bogdoli, de siroco est caput, de quirina est uia publica, de borea est terra Iuanusseuich supradicti, uel si qui alii forent ueriores confines; ad habendum, tenendum, possidendum, dandum, uendendum, donandum, locandum, permutandum, obligandum, alienandum et quicquid ipsi emptori eiusque heredibus et succe-ssoribus deinceps placuerit perpetuo faciendum sine contradictione et impe-dimento dicte uenditricis eiusque heredum et successorum et cuiuscumque alterius persone <cum omnibus et singulis domo, casali, orto, poduornicia, sedimine, pratis, pascuis, herbaticis, gaiis, siluis, nemoribus, arboribus fructife-ris et sterilibus, campis, montibus, collibus, uallibus, paludibus, aquis, aquarum decursibus, derris, uiis, semitis, tramitibus, uenationibus, aucupatio-nibus, piscationibus, terris cultis et incultis, et omnibus et singulis aliis ipsius medie sortis terre uendite iuribus et pertinetiis, et> cum omnibus et singulis que infra predicte medie sortis terre uendite et ipsorum decem et septem claporum ueros continentur confines (dictos) uel alios si qui forent, cum accessibus et egressibus suis usque in uias publicas, et cum omnibus et singulis que dicta media sors terre uendita habet super se, infra seu intra se in integrum omnique iure et actione, usu seu requistione reali et personali, utili et directa, tacita et expressa seruitute, dominio, commodo et utilitate sibi ex ea uel pro ea media sorte terre uendita aut ipsi medie sorti terre uendite modo aliquo spectante uel pertinente, pro precio et nomine precii ducatorum vigintisex boni et puri auri et iusti ac legalis ponderis et in auro. Quod totum precium dicta uenditrix fuit confessa et contenta ac recognouit expresse se habuisse et recepisse ac sibi integre datum, solutum, numeratum et ponderatum fuisse a dicto emptore, renuncians excusacioni sibi non dati, non soluti, non numerati et non ponderati dicti totius precii a dicto emptore, non habiti et non recepti tempore huius contractus, spei future numerationis, ponderationis et solutio-nis, benefficio iuris ypotecarum et cuilibet alii beneffitio muliebri, excusacioni doli mali condicioni sine causa in factum actioni, et omni alii legum, iuris et statutorum auxilio. Quam mediam sortem terre uenditam supradict uenditrix se ipsius emptoris nomine constituit possidere donec ipsius medie sortis terre uendite possessionem corporalem acceperit et tenutam, quam accipiendi auctoritate propria et retinendi deinceps ei licentiam omnimodam contulit atque dedit promitens per se suosque heredes et successores dicto emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti de dicta media sorte terre uendita uel aliqua eius parte litem uel questionem seu controuersiam aliquam ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus ullo tempore non inferre nec


263

inferenti conscentire sed ||fol. 63 bis ipsam mediam sortem terre uenditam cum omnibus eius iuribus et pertinetiis tam in proprietate quam in possessi-one ipsi emptori et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni homine et persona, collegio et uniuersitate legitime deffendere, disbrigare et excalumpniare, et predictam uenditionem et omnia et singula suprasscripta perpetuo firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto sub pena quarti ualoris dicte medie sortis terre uendite habita ratione meliorationis que pro tempore plus fuerit in singulis harum litterarum capitulis stipulata, et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum. Et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse suprasscripta et infrasscripta omnia et singula obtinere nichilomi-nus perpetuam roboris firmitatem. Preterea ipsius domine Paue uenditricis instantia, precibus et mandatis, ser Cressius quondam ser Nicolai de Cressaua nobilis ciuis Iadre ipsi Iohanni emptori se constituit deffensorem, {plegium} et excalumpniatorem de et pro precio supradicto et usque ad summam precii supradicti et non aliter, videlizet si Iohannes filius ipsius uenditricis et dicti condam ser Petri habens etatem legitimam et cum fuerit etatis legitime ipsi emptori uel eius heredibus et successoribus litem et questionem mouerit pro dicta media sorte terre uendita uel aliqua eius parte ipsa uenditrice non existente soluendo, vel si idem Iohannes securum et cautum non fecerit ipsum emptorem de dicta media sorte terre uendita et de uenditione predicta quod ipse ser Cressius ipsi emptori restituere teneatur precium supradictum. Si uero ipse Iohannes filius dicte uenditricis existens etatis legitime ipsum emptorem securum et cautum fecerit de uenditione predicta ac de re uendita supradicta tunc et eo casu dictus ser Cressius ab ipsa deffensione, plezaria et excalumpniatione et ab omnibus et singulis contentis in presenti pagina ex pacto expresso sit totaliter liberatus. Promittens ipse ser Cressius deffensor, plegius et excalumpniator ut supra dicitur per se suosque heredes et successo-res ipsi emptori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti solemni stipulatione sine aliqua excepcione iuris uel facti predicta omnia et singula a se promissa firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa, de iure uel de facto, sub pena quarti dicti precii stipulati promissa et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse et obligatione sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futuro-rum, et pena soluta uel non (omnia contenta) uoluerunt partes predicte omnia et singula suprasscripta et infrasscripta nichilominus obtinere roboris firmita-tem, renuncians beneffitio noue et ueteris constitutionis de fideiussoribus et


264

omni alii suo iuri. In cuius rei testimonium et premissorum firmitatem per-petuam ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuillegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli pro cautela supradicti emptoris fieri et scribi iussimus manu infrascripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti et sigili soliti eiusdem nostri capituli ||fol. 61 bis' appen-sione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta catedrali ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione mille-ssimo trecentesimo nonagesimotercio, indictione secunda, die quarto mensis Nouembris, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno quinto.

66.

1. listopada 1395.

Registrira se prosvjed uložen po zadarskome plemiću ser Ludoviku pok. ser Vučine de Matafaris na sudbenome stolu plemenitih Hrvata u vezi s nadležnošću te sudbene instance u sporu oko posjedovnih prava.

Nos capitulum vniuersum metropolitane ecclesie sancte Annastasie de Iadra memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis existentibus in unum et insimul congregatis in supradicta metropolitana ecclesia sancte Annastasie de dicta ciuitate Iadre ubi more solito nostra capitula congregantur accedens ad nostram presentiam ser Ludouicus (de Matafaris) condam ser Volcine de Matafaris nobilis ciuis Iadre nobis exposuit quod cum quedam terra seu possessio posita in villa uocata Sachelm et in eius districtu et pertinentiis infra suos confines citata fuerit et sit ad petitionem comitis Petri Gussich de Possedaria asserentis eam possessionem detineri per dominum Guidonem ipsius ser Ludouici fratrem et filium dicti condam ser Volcine de Matafaris regium militem etiam nobilem ciuem Iadre, et ad ipsum comitem Petrum spectare et pertinere coram curia et sede nobilium Croatorum de Podgradie, quam possessionem idem ser Ludouicus asserebat

Requistio et protestatio Ludouici de Matafaris nobilis

ciuis Iadre.

feci in auctoritate dicto ser Ludouico


265

suam esse et ad ipsum ser Ludouicum spectare et pertinere dicens se uelle comparere coram ipsa curia et sede Croatorum de Podgradie tam suo nomine proprio quam tanquam ambassiator et ambassiatorio nomine dominorum rectorum, consilii et comunis ciuitatis Iadre predicte non tamen animo et intentione subintrandi iudicium dicte sedis et uelle dicere et proponere iura et rationes quibus ipsa possessio citari non potuit nec debuit et per consequens ipsa citatio non ualet nec fieri potuit et subsequenter (protestari) requirere iudices dicte sedis quod ipsum ser Ludouicum artare non uelint neque debeant ad respondendum coram eis pro dicta possessione sed quod ipsum ser Ludouicum remittere debeant ad suos iudices videlizet ad dominos rectores ciuitatis Iadre qui sunt sui iudices competentes iuxta forma priuilegii felicissime memorie domini Bele regis Vngarie etc. et iuxta formam priuilegii confirmationis eiusdem priuilegii facte per olim felicissime memorie dominum Ludouicum regem Vngarie etc., coram quibus iudicibus sedis Croatorum predicte idem ser Ludouicus de Matafaris suo proprio et ambassiatorio nominibus quibus supra si ||fol. 64 secus fieret per ipsos iudices sedis Croatorum protestari intendebat de suis damnis, expensis et interesse et quod nichilominus si quicumque per ipsum ser Ludouicum uel eius procuratorem super premissis coram ipsa sede et curia sedis predicte tunc uel in futurum aliquid dictum fuerit habeatur pro non dicto et quod ipsi ser Ludouico et cuicumque eius procuratori semper et omni dicta quandocumque liceat reuocare, a nobis proinde petens sibi quibus supra nominibus vnum hominem de nostro capitulo qui una cum ipso ser Ludouico quibus supra nominibus uadat ad dictam sedem de Podgradie uisurus, auditurus et intellecturus omnia et singula que per ipsos iudices dicte sedis ac per ipsum ser Ludouicum nominibus quibus supra dicentur, fient, exponentur, protestabuntur et requirentur, nobis demum fideliter, legaliter ac sub sacramento debito relaturus, ac petens dictis nominibus a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de omnibus et singulis supradictis ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam ipsius ser Ludouici nominibus quibus supra et dictorum dominorum rectorum, consilii et comunis ciuitatis Iadre et memoriam perpetuam posterorum. Nos itaque dicti ser Ludouici nominibus quibus supra petitioni et requisitioni utpote iustis benignius annuentes ut tenemur ex debito <et requisiti de premissis per litteras castellanorum Ostrouice> sibi dictis nominibus in hominem et pro homine prefati nostri capituli dedimus et concessimus venerabilem virum dominum presbiterum Paulum concanonicum nostrum et de prefato nostro capitulo existentem, presentem et acceptantem, committentes et etiam imponentes eidem ut ire deberet ad dictam sedem nobilium Croatorum de Podgradie ac ut quecumque omnia et singula fieri,


266

exponi, requiri et protestari uiderit, audiuerit et intellexerit, tam a iudicibus dicte sedis de Podgradie quam a dicto ser Ludouico nominibus quibus supra nobis fideliter et legaliter refferre debeat et etiam reportare. Ipse namque presbiter Paulus concanonicus noster homo ut prefertur de nostro capitulo uadens ad dictam sedem de Podgradie (die iouis ultimo mensis Septembris millessimo trecentesimo nonagesimoquinto) et demum ad nos inde rediens (in sequenti die videlizet die primo mensis Octubris) in nostri constitutus presentia et per nos interogatus et examinatus diligenter nobis suo retulit sacramento se una cum ipso ser Ludouico nominibus quibus supra fuisse ad dictam sedem de Podgradie ad conspectum et in conspectu vnius ex castellanis Ostrouice necnon trium iudicum dicte sedis de Podgradie, videlizet Ratici Budonich, Borini de Carino et Filipi de Bicina, die iouis vltimo mensis Sep-tembris millessimo trecentesimo nonagesimoquinto et uidisse ipsum ser Ludouicum nominibus quibus supra presentare litteras credentiales domino-rum rectorum, consilii et comunis ciuitatis Iadre factas in persona dicti ser Ludouici et deinde audiuisse et intelexisse eas legi. Post quarum litterarum credentialium lecturam idem ser Ludouicus nominibus quibus supra existens ad dictam sedem in presentia et conspectu dictorum castellani et iudicum dixit non animo uel intentioni subeundi iudicium dictorum castellani et iudicum ac sedis predicte et coram ipsa sede cum protestatione ipsi curie, sedi, castellano et iudicibus dicte sedis ||fol. 64' (cum protestatione) multis et cunctis astan-tibus ibidem audientibus et intelligentibus quod licet terra seu possessio posita in villa uocata Sachelm et in eius districtu et pertinentiis infra suos confines citata fuerit et sit ad petitionem comitis Petri Gussich de Possedaria ibidem tunc presentis, audientis et intelligentis, asserentis ipsam possessionem detine-ri per dictum Guidonem regium militem filium condam ser Volcine de Mata-faris et fratrem ipsius ser Ludouici nobilem ciuem Iadre et ad ipsum comitem Petrum spectare et pertinere, ipsa citatio non ualet nec fieri potuit rationibus infrasscriptis:

Et prima quia nulla persona tempore dicte citationis residebat super dicta terra seu possessione.

Secunda quia dicta terra seu possessio non erat nec est ipsius domini Gui-donis de Matafaris sed est ipsius ser Ludouici licet tamen tunc videlizet tem-pore dicte citationis nullus villanus habitauerit seu residerit super ea nec ad presens habitet.

Tercia quia cauetur tenore priuilegii felicissime memorie olim serenissimi principis domini Belle regis Vngarie etc. confirmati tenore priuilegii olim felicissime recordationis domini Ludouici regis Vngarie etc. quod nobiles ciuitatis Iadre ac ciues eiusdem necnon omnes alii et singuli eorum districtua-


267

les, coloni, populi et iobagiones, a iudicio iudicatu et iurisdictione bani Dal-macie et Croacie uel eius vicesgerentium necnon Croatorum et quorumlibet offitialium eorundem in causis quibuslibet maioribus et minoribus, tam rati-one possessionum apud manus eorum tunc habitarum quam iniuriarum uel damnorum per quempiam motis uel mouendis ex gratiose regie concessionis annuentia perpetuo et irreuocabiliter liberi et absoluti ac habeantur exempti.

Quarta quia dicta possessio ut prefertur citata licet indebite est intra metas Iadrensium in dicto priuilegio specificatas.

Quinta quia ipsi Iadrenses de et pro eorum possessionibus que existunt in eorum districtu seu infra metas per aliquem Croatum uel per alium quempiam forensem citari, placitari, conuici non possunt et conueniri nisi coram dominis comite, rectoribus et iudicibus dicte ciuitatis Iadre coram quibus idem ser Ludouicus ipsi comiti Petro se obtulit responsurus.

Quare idem ser Ludouicus nominibus quibus supra semper insistens quod nichil loquebatur uel dicebat intentione uel animo subintrandi iudicium dicte sedis Croatorum neque uolebat quod qliquis eius nuncius uel procurator seu aliqua persona pro eo dictum iudicium subintraret nec tunc nec tempore quolibet in futurum <et quod si aliquis ipsius ser Ludouici procurator tunc uel quocumque tempore in futurum aliquid loqueretur uel respondetur coram ipsa sede ex tunc prout in futurum reuocabat omne omne dictum et gestum per eius procuratorem et procuratorem ipsum suum et mandatum in eum factum et fiendum> requisiuit dictam sedem et curiam dicte sedis necnon castellanum Ostrouice et iudices dicte sedis Croatorum quo humilius et reuerentius potuit et debuit quatenus ipsum ser Ludouicum artare non uelint neque debeant ad respondendum coram eis pro dicta possessione citata ut prefertur sed eum remittant et remittere uelint et debeant ad suos iudices videlizet ad dominos comitem, rectores et iudices Iadre qui sunt eius iudices competentes iuxta formam dicti priuilegii <coram eis lecti et uulgariçati>, coram quibus nedum pro dicta possessione sed etiam pro omnibus aliis causis que eidem moueri possent et mouerentur per quemcumque Croatum se obtulit responsurus, protestans ||fol. 65 si per ipsos castellanum et iudices dicte sedis in predictis uel predictorum aliquo contrafactum fuerit seu contra-uentum de omnibus et singulis damnis, expensis et interesse <taxandis ad sensum et laudum sui sapientis>. Et quod nichilominus si quicumque per ipsum ser Ludouicum uel eius procuratorem et nuntium super premissis ad presens uel in futurum aliquid dictum fuerit habeatur pro non dicto et habe-atur pro non subintrato iudicio Croatorum, et quod ipsi ser Ludouico et cuiuscumque eius procuratori semper et omni tempore liceat reuocare. In cuius rei testimonium et premissorum omnium notitiam perpetuam et firmi-


268

tatem ad petitionem et instantiam supradicti ser Ludouici nominibus quibus supra hanc presentem paginam in forma priuilegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli <de certa nostra scientia> fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti eiusdem nostri capituli appen-sione muniri. Datum et actum in supradicta metropolitana ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione mille-ssimo trecentesimo nonagesimoquinto, indictione quarta, die primo mensis Octubris, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni anno sexto.

67.

12. studenoga 1395.

Registrira se prosvjed što ga je u ime zadarske općine na sudbenom stolu ple-menitih Hrvata u Podgrađu uložio zadarski plemić ser Šimun pok. ser Ivana de Detrico u vezi s nenadležnošću te sudbene instance u sporovima oko posjedovnih prava na zemlje unutar granica zadarskoga kotara.

Nos capitulum vniuersum metropolitane ecclesie sancte Annastasie de Iadra memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in supradicta metropolitana ecclesia sancte Annastasie de dicta ciuitate Iadre ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur accedens ad nostram presentiam ser Simon condam ser Iohannis de Detrico nobilis ciuis Iadre ambassiator et ambassiatorio nomine dominorum rectorum, consilii et comunis ciuitatis Iadre iturus ad sedem Croatorum de Podgradie, nobis infrasscriptas litteras presentauit, quarum tenor talis est externis videlizet:

Reuerendis et honestis viris capitulo ecclesie Iadrensis amicis venerabilibus.

Protestatio pro ser Ludouico de

Matafaris nobile ciue Iadre.

feci in auctoritate ser Ludouico de

Matafaris


269

Internis autem tenor talis erat videlizet:

Reuerenti salutatione premissa. Amici reuerendi noueritis quod comune ciuitatis Iadre siue rectores per ipsorum nuncium nos requisiuerunt ut nostras litteras amicitie uestre destinaremus quibus mediantibus amicitia uestra vnum de capitulo uestro transmittere placeret pro testimonio fidedignum in presentia cuius iura sua in sede Podgradie prosequi posset. Ideo amicitiam uestram presentibus requiremus et rogamus quatenus uestrum transmittatis hominem pro testimonio fidedignum quo presente ipsi Iadrenses iura sua prosequi ualeant in dicta sede iudiciaria.

Paulus, Nicolaus, Ladislaus et Micael castellani Ostrouice.

Scripta in Ostrouiça die sexto Nouembris.

Dicens et exponens nobis dicto ambassiatorio nomine quod cum quedam terra seu possessio posita in villa uocata Sachelm ||fol. 65' et in eius districtu et pertinetiis infra suos confines citata fuerit et sit ad petitionem comitis Petri Gussich de Possedaria asserentis eam possessionem ad se spectare et pertinere, et detineri per dominum Guidonem regium militem filium condam ser Volci-ne de Matafaris nobilem ciuem Iadre, coram curia et sede Croatorum de Podgradie et quam possessionem ser Ludouicus etiam filius dicti condam ser Volcine de Matafaris etiam nobilis ciuis Iadre et frater ipsius domini Guidonis asserit esse suam et ad eum spectare et pertinere, et occassione ipsius posse-ssionis alias comparuisset ipse ser Ludouicus de Matafaris suo proprio nomine ac ut ambassiator et ambassiatorio nomine dominorum rectorum, consilii et comunis dicte ciuitatis Iadre coram supradicta sede de Podgradie non tamen animo litigandi uel subintrandi iudicium dicte sedis asserens ipsam possessio-nem esse suam, videlizet ipsius ser Ludouici vt hec et alia plenius patent quanda pagina priuilegiali in forma capituli Iadrensis sigilo dicti capituli sigi-lata et scripta manu Articutii notarii de Riuignano scribe dicti capituli in millessimo trecentisimo nonagesimoquinto, indictione quarta, die primo mensis Octubris. Ipse (igitur) ser Simon dicto ambassiatorio nomine dixit se mitti ad dictam sedem per dictos dominos rectores, consilium et comune Iadre occassione dicte possessionis et aliarum possessionum aliorum ciuium Iadre, a nobis petens sibi dicto nomine vnum hominem de nostro capitulo qui una cum ipso ser Simone dicto ambassiatorio nomine uadat ad dictam sedem uisurus, auditurus et intellecturus omnia et singula que per ipsos iudices dicte sedis necnon ipsum ser Simonem dicto nomine dicentur, fient, exponentur, requirentur et protestabuntur, nobis demum fideliter, legaliter ac sub sacra-

(6.11.1395)


270

mento debito relaturus, ac petens dicto nomine a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de omnibus et singulis supradictis ac emanare sigili soliti nostri capituli iuxta solitum appensione munitas ad cautelam predictorum dominorum rectorum, consilii et comunis dicte ciuitatis Iadre et ipsius ser Ludouici et omnium aliorum ciuium et di-strictualium Iadre quorum intererit et memoriam perpetuam posterorum. Nos itaque dicti ser Simonis quo supra nomine petitioni et requisitioni utpote iustis benignius annuentes ut tenemur ex debito et requisiti ad predicta per supradictos castellanos Ostrouice eorum litteris mediantibus supradictis, sibi dicto nomine in hominem et pro homine prefati nostri capituli dedimus et concessimus venerabilem virum dominum presbiterum Paulum concanonicum nostrum et de medio prefati nostri capituli existentem, presentem et accep-tantem, committentes et etiam imponentes eidem ut ire deberet ad dictam sedem de Podgradie ac ut quecumque omnia et singula fieri, dici, exponi, requiri et protestari uiderit, audiuerit et intelexerit tam a dictis iudicibus dicte sedis quam ab ipso ser Simone quo supra nomine nobis fideliter et legaliter refferre debeat et etiam reportare. Ipse namque presbiter Paulus concanonicus noster et homo ut prefertur de nostro capitulo uadens ad dictam sedem et demum inde rediens in nostra constitutus presentia et per nos interogatus et examinatus diligenter nobis suo retulit sacramento se una cum ipso ser Simo-ne quo supra nomine fuisse ad dictam sedem ad conspectum et in conspectu vnius ex castellanis Ostrouice et iudicum dicte sedis de ||fol. 66 Podgradie die vndecimo mensis Nouembris millessimo trecentesimo nonagesimoquinto et uidisse ipsum ser Simonem nomine quo supra presentare litteras credentiales dominorum rectorum, consilii et comunis dicte ciuitatis Iadre factas in perso-na eiusdem ser Simonis et deinde audiuisse et intelexisse legi litteras ipsas. Post quarum litterarum credentialium lecturam idem ser Simon quo supra nomine existens in presentia et conspectu dictorum castellani et iudicum ibidem presente, audiente et intelligente Stanislauo uocato Mergane Sinulich de Iagodno {procuratore} ipsius ser Ludouici necnon ratificante, confirmante et approbante omnia et singula infrasscripta dicta, exposita, requisita et prote-stata per ipsum ser Simonem quo supra nomine in omnibus et per totum dixit et exposuit ipsi sedi et curie necnon castellano Ostrouice ac iudicibus dicte sedis quomodo ad petitionem comitis Petri Gussich de Possedaria supradicti citata fuerat quedam terra et possessio supradicta posita in villa uocata Sac-helm et in eius districtu et pertinetiis infra suos confines que est ser Ludouici de Matafaris supradicti et quam ipse comes Petrus dicebat suam esse et detine-re per dominum Guidonem de Matafaris supradictum, vnde cum dicta posse-ssio sit intra metas Iadrensis districtus dicta citatio fieri non potuit iuxta formam priuilegii domini regis Belle confirmati priuilegio domini regis Ludo-


271

uici ibidem ostensi et lecti sed ipse ser Ludouicus citari debuit et debet pro ipsa possessione coram dominis comite et rectoribus ciuitatis Iadre. Ipse ser Simon quo supra ambassiatorio nomine presente dicto Stanislauo procuratore dicti ser Ludouici et confirmante ut supra dixit quod quecumque dicebat non dicebat animo subeundi dictum iudicium Croatorum predictorum et quod dictus Stanislauus procurator dicti ser Ludouici nullo modo possit uel audeat dictum iudicium subire nec aliquid loqui intentione uel causa dictum iudicium subintrandi, et quod si quid per ipsum Stanislauum dicto procuratorio nomine in dicta causa et iudicio dictum fuerit uel causatum habeatur pro non dicto immo uoluit esse totaliter reuocatum ipso Stanislauo dicto procuratorio nomine presente et ut premittitur in omnibus ratificante et approbante requirens dicto ambassatorio nomine dictos dominos castellanum et iudices dicte sedis ut in dicta questione et causa suprasedere uelint et nichil utlerius innouare immo quid factum est in ea et processum reuocare, quam requsitionem si duxerint in contemptum ipse ser Simon dicto ambassiatorio nomine protestabatur et protestatus fuit contra ipsos iudices dicte sedis de ducatis viginti millibus auri in auro applicandis videlizet ducatis quinque millibus camere regie et aliis ducatis quinque millibus domino bano regnorum Dalmacie et Croacie et castellanis Ostrouice qui pro tempore fuerint et reliquis ducatis decem millibus supradicto comuni Iadre et (dam) ciuibus Iadre damna passuris et potissime ipsi ser Ludouico pro eorum damnis, iniu-riis, expensis et interesse, salua tamen ueriori taxatione ipsorum comunis Iadre et ciuium Iadre sapientis laudo et arbitrio facienda. In cuius rei testimonium et premissorum omnium notitiam et firmitatem perpetuam ad petitionem et instantiam dicti ser Simonis quo supra nomine hanc presentem paginam in forma priuilegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli de certa nostra scientia fieri et scribi iussimus manu infrasscripti ||fol. 66' Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti et sigili soliti eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum in supradicta metropolitana ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentesimo nonagesimoquinto, indictione quarta, die duodecimo mensis Nouembris, pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia anno sexto.


272

68.

27. veljače 1396.

Pred Zadarskim kaptolom zakupnik kraljevske komore soli i tridesetine, za-darski plemić ser Damjan pok. Bivalda de Nassis, isplaćuje u svoje i u ime drugo-ga zakupnika, također zadarskoga plemića, ser Juraja pok. ser Mihovila de Rosa, (kraljevskome) vitezu banovcu Pavlu Mihaljčiću tisuću i pol dukata na ime prošlogodišnjega zakupa prihoda komore, dok se banovac obvezuje novac vratiti ukoliko ban Nikola Gorjanski ne potvrdi isplatu.

Nos capitulum vniuersum metropolitane ecclesie sancte Annastasie de Iad-ra memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetu-am rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur. Quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in supradicta metropolitana ecclesia sancte Annastasie ubi more solito nostra capitula congregantur, et egregio ac potenti milite domino Paulo Micalcich regnorum Dalmacie et Croacie viceba-no ex parte vna et ser Damiano condam ser Biualdi de Nassis nobile ciue Iadre parte ex altera nominibus infrasscriptis in nostra existentibus presentia con-stitutis et petentibus a nobis instantius nostras priuilegiales testimoniales litteras confici mandari de confessione et omnibus infrasscriptis ac emanare sigilo solito eiusdem nostri capituli iuxta solitum communitas ad cautelam suprasscripti ser Damiani nominibus quibus infra et memoriam perpetuam posterorum. Idem dominus Paulus vicebanus (uice et nomine magnifici et potentis domini domini Nicolai de Garra) regnorum Dalmacie et Croacie (bani) fuit confessus et contentus ac recognouit expresse se uice et nomine (predicti) magnifici et potentis domini domini Nicolai de Garra {predicto-rum} regnorum Damatie et Croacie bani habuisse et recepisse ac sibi dictis uice et nomine datos, solutos, numeratos et ponderatos fuisse a supradicto ser Damiano de Nassis dante et soluente suo proprio nomine necnon uice et nomine ser Georgii condam ser Micaelis de Rosa etiam nobilis ciuis Iadre de denariis utriusque ipsorum ducatos mille quingentos boni et puri auri et iusti ac legalis ponderis et in auro in ratione et parte solutionis precii et conductio-nis camerarum regiarum Dalmacie pro anno proxime preterito conductarum per ipsos ser Damianum et ser Georgium a domino bano supradicto. Quam confessionem et omnia supradicta idem dominus Paulus vicebanus uice et

Confessio pro ser Damiano de Nassis

et pro ser Georgio de Rosa officialibus camerarum facta a domino vicebano.

feci semel in carta papirea domino

vicebano

item feci semel per simillem modum ser

Damiano pro se et pro ser Georgio


273

nomine supradicti domini bani promisit <ipsi ser Damiano pro se et suis heredibus ac successoribus necnon uice et nomine dicti ser Georgii stipulanti perpetuo> firma, rata et grata (perpetuo) habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto, et facere et curare cum effectu quod dictus dominus banus supradicta omnia et singula firma et rata habebit ac approbabit in totum sub pena quarti stipulata promissa et reffectione damno-rum omnium et expensarum litis et extra ac interesse et obligatione omnium bonorum dicti domini bani mobilium et immobilium presentium et futuro-rum. Quod si idem dominus banus supradictam confessionem et omnia supradicta non ratificauerit et non approbauerit seu ratificare et approbare noluerit idem dominus vicebanus ||fol. 67 pro ipsa ducatorum mille quingentorum auri in auro quantitate restituenda ipsis ser Damiano et ser Georgio uel in ipsorum ser Damiani et ser Georgii ratione ponenda ad partem solutionis locationis dictarum camerarum pro dicto anno proxime preterito se ipsum et omnia et omnia bona sua ipsi ser Damiano pro se ac uice et nomine dicti ser Georgii stipulanti specialiter et generaliter obligauit sub pena et reffectione damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse pre-dictis, et penis predictis solutis seu earum altera soluta uel non uoluerunt partes ipse omnia et singula suprasscripta et infrasscripta obtinere nichilomi-nus (obtinere) perpetuam roboris firmitatem. In cuius rei testimonium et premissorum firmitatem perpetuam ad petitionem et instantiam predictarum partium hanc presentem paginam in forma priuillegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli in formis duabus insimul concordantibus et vnius et eiusdem tenoris assignandis vna dicto domino vicebano et altera dicto ser Damiano nominibus quibus supra de ipsarum partium uoluntate et mandato fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riui-gnano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigilo solito eiusdem nostri capituli solemniter communiri. Datum et actum Iadre in supradicta metropolitana ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentesimo nonagesimoquinto, indictione quarta, die vigesimoseptimo mensis Februarii, tempore pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni.


274

69.

10. rujna 1396.

Registrira se prosvjed ser Anđela Galganija iz Sancto Geminiana, stanovnika Zadra, uložen zadarskome plemiću ser Dujmu pok. ser Petra Zoilovog de Nassis u vezi s dugom iz trgovačkoga društva koje je ser Anđelo imao sa ser Petrom.

Nos capitulum vniuersum metropolitane ecclesie sancte Annastasie de Iad-ra memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetu-am rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod <die decimo mensis Septembris> nobis in vnum et insimul existentibus congrega-tis in supradicta metropolitana ecclesia sancte Annastasie de dicta ciuitate Iadre ubi nostra capitula iuxta solitum congregantur accedens ad nostram presentiam ser Angelus quondam Galgani de Sancto Geminiano habitator dicte ciuitatis Iadre nobis exposuit quod cum ipse ser Angelus uelit, intendat ac disposuerit facere requisitionem et protestationem infrasscriptas ser Duymo filio et heredi ac bona tenenti olim ser Petri Zoili de Nassis nobili ciui Iadre et contra eum ser Duymum et eius bona pro ipsius ser Angeli iurium conseruatione a nobis petiit sibi vnum nostrum hominem de nostro capitulo exiberi qui una cum ipso ser Angelo uadat et reperiat ipsum ser Duymum necnon uideat, audiat et intelligat omnia et singula que per ipsum ser Angelum ipsi ser Duymo149 dicentur, exponentur, presentabuntur, requirentur et protestabuntur et quecumque omnia et singula per ipsum ser Duymum150 respondebuntur et dicentur nobis demum fideliter et legaliter ac sub sacra-mento debito relaturus, petens a nobis ||fol. 67' instantius nostras priuilegia-les testimoniales litteras confici mandari de omnibus et singulis supradictis et infrasscriptis ac emanare sigili soliti nostri prefati capituli iuxta solitum appen-sione munitas ad cautelam ipsius ser Angeli et pro ipsius iurium conseruatione et ad memoriam perpetuam posterorum. Nos itaque dicti ser Angeli petitioni et requisitioni utpote iustis ut tenemur benignius annuentes eidem ser Angelo in hominem et pro homine prefati nostri capituli dedimus et concessimus

149 Na ovome je mjestu prvotno bilo napisano nekoliko riječi koje su naknadno temeljito

zacrnjene tako da se ne mogu čitati, što se kao formula ponavlja kroz cijeli instrument. 150 Isto.

Protestatio ser Angeli Galgani de

Sancto Geminiano.

feci in auctoritate ser Angelo


275

venerabilem virum dominum presbiterum Mateum Salassich concanonicum et fratrem nostrum ac de nostro capitulo existentem, presentem et acceptantem sibi delato de ueritate dicenda ad sancta dei euangelia manu tactis scripturis per nos debito sacramento, committentes et etiam imponentes eidem ut quecumque omnia et singula fieri ac dici uiderit, intellexerit et audiuerit a dicto ser Angelo ipsi ser Duymo151 et coram eo et que per ipsum ser Duymum152 respondebuntur nobis fideliter refferre debeat et etiam reportare. Ipse namque dominus presbiter Mateus ut prefertur concanonicus et frater noster et de nostro capitulo ac numero eiusdem nostri capituli demum dicto die decimo dicti presentis mensis Septembris ad nos rediens a prefato ser Duymo153 in nostra constitutus presentia nobis suo retulit sacramento se una cum ipso ser Angelo fuisse ad conspectum dicti ser Duymi154 in ciuitate Iadre in platea magna comunis et ipsum ser Angelum contra ipsum ser Duymum155 porexisse in scriptis requisitionem et protestationem per omnia tenoris et continetie infrasscriptorum videlizet:

In Christi nomine. Amen. Sciendum est quia omnes scripture totius huius mundi scripte sunt ad habendum et inueniendum ueritatem et specialiter in futuro tempore quoniam ego quero ueritatem, et quia protestatio est res pro ea ueritate conserua-nda et habenda in futuro tempore nolente aduersario in presenti tempore satisfacere ueritati licitum est cuilibet protestari. Et propter hoc ego Angelus quondam Galgani de Sancto Geminiano habitator Iadre protestor contra et aduersum te Duymum quondam ser Petri Zoili de Nassis de Iadra tanquam principalem heredum quondam dicti patris tui in persona propria tua et Iohannem fratrem tuum et tanquam admini-stratorem omnium bonorum dicti quondam patris tui occassione vnius summe arbitralis iamdiu date et late contra et aduersum dictum ser Petrum quondam patrem tuum per quam dictam summam dictus quondam pater tuus summatus fuit michi dicto Angelo dare et soluere capitale meum et lucrum et illud quod in dicta summa plenius continetur occassione societatis secundum rationes inter nos factas quam quidem summam ostendam loco et tempore, et que quidem rationes scripte sunt in libro magno stationis et nostre societatis. In quo dicto libro et omnibus aliis libris dicte nostre societatis scripte sunt manu mei dicti Angeli in dictis libris et maxime in dicto libro magno, in quo scripta sunt clare et aperte omnia facta dicte nostre societatis secundum mores et ordines mercatorum et maxime lucrum habitum et

151 Isto. 152 Isto. 153 Isto. 154 Isto. 155 Isto.


276

consecutum in dicta nostra societate et pars michi tangens de dicto lucro et capitale meum per me positum in dicta societate et alie rationes que in ipso libro continentur. Quas quidem ||fol. 69 rationes bone et uere sunt et per eas tenetur michi dictus ser Petrus secundum tenorem dicte summe dare et soluere et in totum et per totum facere et obseruare dictam summam, et quia dicti libri et alie scripture dicte fuerunt positi et posite et collocate in vna mea capsa et sub mea claue que dicta capsa cum dictis libris et scripturis sic serata et clausa remanserunt in statione et in manibus dicti quondam patris tui et modo est in manibus tuis cum dictis libris. Propter hoc ego dictus Angelus rogaui te dictum Duymum amicabiliter et de plano multotiens et modo etiam rogo te, sed maxime cum protestatione, ut habeamus dictos libros et inde amodo in quanta quantitate peccunie teneris michi tanquam heres quondam patris tui dare secundum tenorem dicte summe ut de iure debes alioquin dico ego dictus Angelus quod capitale meum predictum est ducati mille auri et pars lucri me tangens est ducati mille auri et alie res et debitores partem meam tangentem sunt ualoris ducatorum trecentorum auri. Quam totam quantitatem peccunie supra-sscriptam cum pena que in dicta summa continetur et cum expensis, damnis et interesse omnia reseruo michi dicto Angelo ad sensum mei sapientis loco et tem-pore quemcumque et ubicumque et qualitercumque petere a te dicto Duymo et fratre tuo personaliter et in bonis uestris et heredibus uestris presentibus et futuris Iadre et extra Iadram, Venetiis, Bononie, Padue, Ancone, Segne, Obrouacii et uniuersaliter in omni ciuitate, castris et locis totius huius mundi ubicumque uidebatur michi et ante quoscumque iudices tam ecclesiasticos quam seculares in omni loco totius huius mundi et specialiter ante conspectum serenissime maiestatis regis Vngarie confirmando semper omnes alias protestationes per me factas dicto quondam patri tuo et omnes alias occassione suprasscripta et omnia alia mea instrumenta et iura, et ex nunc facio damna mea et expensas et interesse duplum quod erunt in aliis protestationibus superius nominatis, non preiudicando michi in aliquo scripturas, leges, statuta, reformationes, consilia, partes et banda totius huius mundi michi contradicentia nec aliquem hominem michi contradicentem, reseruando semper michi dicto Angelo ad sensum mei sapientis ius addendi, minuendi, corri-gendi et omnia alia faciendi que michi expedire uidebuntur.

Quorum premissorum omnium cum competenti respondendi termino idem ser Duymus156 sibi petiit copiam exiberi. <In cuius rei testimonium et premissorum omnium ueritatem et firmitatem ad petitionem et instantiam dicti ser Angeli hanc presentem paginam in forma priuilegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli fieri et scribi iussimus manu

156 Isto.


277

infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti eiusdem nostri capituli appensione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta metropolitana ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecente-simo nonagesimosexto, indictione quarta, die decimo mensis Septembris, tempore pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni.> Ad quas requisitionem et protestati-onem idem ser Duymus in termino eidem statuto in scriptis respondit in hac forma videlizet:

Quoniam ius modus protestandi fuerit pro conseruatione iurium agere non ualentium adinuentum non est ideo actus tante efficatie ut nolenti agere ex caliditate siue malicia possit uel debeat in aliquo subuenire omnia maliciis hominum semper obuiandum est et non indulgendum. Idcirco ego Duymus filius condam ser Petri de Nassis respondendo cuidam friuole protestationi facte per ser Angelum quondam Galgani de Sancto Geminiano habitatorem Iadre dico et (pro) cum protestatione solemni expono quod narrata per te ser Angelum predictum prout narrantur uera non sunt et petita prout petis in tua ||fol. 69' tali quali protestatione per me Duymum predifctum fieri non debere nec de iure nec de facto pluribus rationibus et causis. Nam petis a me ponere rationem de gestis inter te Angelum predictum et dictum quondam ser Petrum patrem meum secundum scripturas manu tua propria scriptas de quibus rationibus et scripturis nulla michi scientia est et dico me penitus ignorare et non sine causa quia qui in ius succedit alterius iustam habet causam ignorandi. Item tue scripture silicet manu tua propria non sunt tante efficatie quod eis stari debeatur contra me de quantitate per te petita. Item si alique scripture de predictis fuissent penes dictum quondam ser Petrum patrem meum quod non creditur debent esse casse cancellate, irrite et nullius ualoris ut patet publicum instrumentum summe in millessimo trecentesimo septuagesimoseptimo, indictione quintadecima, die vigesimosexto mensis Marcii manu Petri de Serçana notarii Iadre iurati. Item satis dissonum est a iure ut de domo aduersarii tui petas produci et exhiberi probationes iurium tuorum saltim cum scripture tales nunc isto casu non sint comunes sed simpliciter ad me pertinent et spectant tanquam adiudicate supradicto quondam ser Petro patri meo per summam predictam. Verum cum petis a me mille ducatos auri pro tuo capitali et mille ducatos auri pro parte lucri tibi tangentis dico me ad predicta non teneri et petita et narrata per te uera non esse nec aliquo modo fieri debent rationibus et causis suis debitis loco et tempore dicendis et allegandis. Nam si predictus quondam ser Petrus pater meus tibi in aliquo uirtute summe per te allegate tenebatur quod non creditur attento quod per solutionem omnis tollitur obligatio dico tibi fuisse solutum et per consequens nec ipse tempore mortis erat obligatus nec ego remaneo obligatus, nec enim obstat si dicas te nil recepisse quia per te stetit


278

nec stetit per supradictum quondam ser Petrum patrem meum quominus adimplen-da per ipsum non impleuisset formam iuris et statutorum ac consuetudinis ciuitatis Iadre seruantem quia (tunc) te renitente accipere maliciose quid debebas apud edem sacram videlizet cameram et procuratorem comunis Iadre ut iuris est id quod tibi tenebatur uirtute dicte summe deposuit in peccunia numerata ut de predictis patet publicum instrumentum depositi scriptum et publicatum in millessimo trecen-tesimo septuagesimoseptimo, indictione quintadecima, die vigesimoquarto mensis Aprilis manu (ser) Alberti de Saladinis tunc iurati notarii Iadre. Quare cum solemni protestatione te requiro non recedendo a protestationibus tibi factis per supradictum condam ser Petrum patrem meum sed potius eis inherendo quatenus si aliquid a me debere habere credis agas contra me coram competenti iudice cum sum paratus tibi de iure respondere offerens me ex nunc facturum quicquid de iure facere teneor, alias protestor contra te de omnibus damnis, iniuriis et diffamationibus per te de supradicto quondam ser Petro patre meo ac etiam de me Duymo predicto factis et quomodocumque dictis. Et hoc omnibus modo, uia, iure, usu et forma quibus melius fieri poterit, saluo michi iure petendi contra te et bona tua predicta damna ac etiam extimationem predictarum iniuriarum et diffamationum et omni alio iure adden-di, minuendi etc.

70.

20. rujna 1396.

Na zahtjev ser Anđela Galganija iz Sancto Geminiana, stanovnika Zadra i zastupnika Danijela, sina i nasljednika pok. novčara Petra pok. Ivana iz Firence, Kaptol ispostavlja autentične i ovjerene kopije dokumenata nastalih u vezi sa zakupom prihoda kraljevske komore soli i tridesetine od 15. ožujka 1389. i 5. veljače 1390. godine.

||fol. 70 Nos capitulum vniuersum metropolitane ecclesie sancte Annastasie de Iadra vniuersis et singulis tam presentibus quam futuris quibus expedit vniuersis presens exemplum infrasscriptarum duarum litterarum patentium inspecturis memorie commendamus quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in supradicta metropolitana ecclesia sancte Annastasie de prefata ciuitate Iadre ubi nostra congregantur capitula ad nostram accedens presentiam ser Angelus condam Galgani de Sancto Geminiano habitator dicte ciuitatis Iadre procurator et procuratorio nomine

Copia et exemplum locationis

camerarum salis et trigesime Dalmacie.

feci in auctoritate ser Angelo Galgani

procuratori Danielis filii et heredis olim

magistri Petri monetarii de

Florentia


279

Danielis filii et heredis olim magistri Petri monetarii filii condam Iohannis de Florentia, nobis produxit, exibuit et presentauit duas patentes litteras infrasscriptas sanas, integras, incoruptas et illesas, nec in aliqua earum parte uiciatas, abolitas, abrasas uel suspectas, sed prorsus omnibus uicio et suspictione carentes, vnam videlizet magnifici domini Ladislai de Losonch Sclauonie bani et regnorum Dalmacie et Croacie (bani) gubernatoris et regii exercitus capitanei generalis sigilatam impressione trium sigilorum in materia cere uiridis, vnius ipsius domini Ladislai bani habentis in scuto vnum grifonem, alterius domini Butchi comitis Corbauie habentis in scuto vnam anserem, et tercii domini Matei de Cesamis regii admirati habentis in scuto duas granfas leoninas usque ad genu in modum crucis in quarum parte supprema erant lilia dua et in infima parte similiter lillium alterum; alteram reginalem, videlizet serenissime principis et domine domine Marie dei gratia regine Vngarie, Dalmacie, Croacie etc. sigilatam impressione sigili soliti ipsius domine regine habentis in scuto tressas et lilia et desuper cimerum cum capite astrucionis habentis in reostro ferrum vnum ab equo et a parte anteriori pennam vnam et a parte posteriori similiter pennam vnam astrucionis, quorum sigilorum omnium littere existentes in eorum circuitu alique propter nimiam litterarum subtilitatem, alique propter colisionem, commode legi non poterant. Asserens se dicto procuratorio nomine litteras ipsas pro nonnullis negociis ipsius Danielis uelle ad partes exteras transportare, sed quia propter uiarum timebat discrimina ne littere ipse deperderentur, uituperarentur uel possent aliqualiter aboleri quo mediante sua stabilitate carrent et ipse Daniel damnum pateretur non modicum et expensas, idem ser Angelus quo supra procuratorio nomine nos attentius et deuotius exorauit ut litteras ipsas de uerbo ad uerbum prout iacent transcribi, transummi, exemplari et copiari facere dignaremur, ipsasque transcriptas, exemplatas, transumptas et copiatas sigilo solito capituli nostri prefati in pendenti apponendo iuxta solitum communiri ad memoriam posterorum ut ipsi exemplo tanquam eius originali fides ubilibet plenaria ualeat adiberi. Quarum literarum prefati domini Ladislai bani tenor per omnia sequitur et est talis, videlizet:

Nos Ladislaus de Losonch Sclauonie banus et regnorum Dalmacie et Crouacie gubernator et regii exercitus capitaneus generalis vniuersis et singulis ||fol. 70’ quibus expedit notum fecimus per presentes quod nos habentes auctoritatem et potestatem disponendi pro regiis peragendis in regnis Dalmacie et Croacie uniuersa que nobis gerenda uiderentur ut patet regie maiestatis litteris nobis gratiose conce-ssis in hac parte quampluribus et diuersis. Volentes itaque facta salis et trigesime camerarum Dalmacie disponere cum de prouentu ipsarum indigeamus in dictis

(5.2.1390)


280

regiis peragendis ut ipsum prouentum debitum habeamus et ne pereat in dilapsum offitium ipsum, quod magister Petrus condam Iohannis de Florentia monetarius habitator Iadre ab ipsa regia maiestate fide tenebat hac ipsa regia auctoritate dedimus et uendidimus assignauimusque eidem ut eius prouentum habeat, exigat et recolligat ipse magister Petrus de omnibus dicti totius offitii camaris salis et trigesime Dalmacie, exceptis dumtaxat camara Segnie et Vinadori (!) quas tenent domini comites Vegle, Modrussie etc., quas omnes camaras illis duabus exceptis dictus magister Petrus habeat, teneat, regat, exigat et usufructet ac gubernet ad libitum et disponat secundum modum, morem et consuetudinem alias obseruatas priuilegiis regiis et aliis consuetudinibus obseruatis. Et hoc hinc ad duos annos proximos et subsequentes, et hoc pro ducatis quindecim millibus boni auri et iusti ponderis de qua ducatorum quantitate uolumus defalcari debere et ipsa ratione excomputari quos pro receptis haberi uolumus. Primo ducatos tria millia octingentos viginti quinque auri et soldos sexagintaunum quos ipse magister Petrus habere restabat sua uisa et diligenter ratione calculata a tempore quo offitium ipsum ad fidem tenuit ut premittitur usque in diem hodiernum assignatis et computatis denariis quos ipse magister Petrus dedit et expendit in seruiciis et peragendis regiis et profectu et introitu ipsius offitii. Item ducatos mille quingentos auri quos recepimus ab Antonio de Florentia et sociis pro tracta modiorum quindecim millium salis secundum pacta que dictus Antonius habet in dicto offitio de quibus omnibus ipse magister Petrus emptor ipsi Antonio respondere tenetur secundum pacta sua. Item ducatos quatuorcentum auri quos recepimus pridem a dicto magistro Petro. Item ducatos auri mille quadraginta quos ipse magister Petrus soluere tenetur comuni Iadre a quo nos dictam quantitatem ducatorum recepimus vt patet litteris nostris penes ipsum comune Iadre. Item ducatos quingentos auri quos dictus magister Petrus de nostro mandato soluit comiti Nelipaç castellano Scardone. Item milla ducentos ducatos auri quos dictus magister Petrus soluit domino Mateo admirato regio de nostro mandato secundum litteras expeditorias regie maiestatis. Item ducatos centum auri quos dictus magister Petrus de nostro mandato dedit ser Nicolao de Ginano. Item duca-tos mille sexcentos auri quos de presenti recepimus et recepisse confitemur in numerata peccunia a dicto magistro Petro emptore predicto. Que omnia in summa capiunt decem millia centum sexagintaquinque auri et soldos ||fol. 71 sexagintaunum, residuum uero promisit ipse magister Petrus nobis soluere in duabus uicibus videlizet medietatem in medio secundi anni et alteram medietatem in fine termini antedicti. Quod offitium et cameras predictas cum omnibus et singulis suprasscriptis ipsi magistro Petro deffendere et auctoriçare promittimus ab omni persona huius mundi. Quidque regia maiestas Vngarie omnia suprasscripta per nos facta, expleta, grata habebit et rata et sic promittimus harum nostrarum testimonio litterarum, et ad maiorem cautelam ipsius magistri sibi dedimus in nostros fideiu-ssores magnificum virum dominum Butconem comitem Corbauie et ipsum dominum


281

admiratum regium prout ipsi ambo presentialiter confessi fuerunt suorum sigilorum presentium testimonio. Datum Iadre millessimo trecentesimo octuagesimonono, indictione duodecima, die quinto mensis Februarii.

Tenor uero litterarum reginalium talis est, videlizet:

Nos Maria dei gratia regina Vngarie, Dalmacie, Croacie etc. memorie co-mmendamus per presentes. Quod nos locationem seu arrendationem tricesimarum necnon camerarum salium nostrorum regni nostri Dalmacie per fidelem nostrum baronem magnificum dominum Ladislaum de Losonch banum totius regni nostri Sclauonie ut ex eiusdem informatione percepimus magistro Petro de Florentia monetario nostro in partibus Dalmacie constituto in quindecim millibus florenorum aureorum a septima die mensis Februarii proxime preteriti incipiens usque ad reuolutionem duorum annorum integrorum, preter cameram Segnie, factam approbamus et ratificamus ac huiusmodi locationi seu arrendationi nostrum reginalem consensum iuxta eiusdem domini Ladislai bani dispositionem prebemus pariter et assensum harum nostrarum testimonio litterarum. Datum in Dyosgeur feria secunda proxima post dominicam reminiscere, anno domini millessimo trecentesimo octuagesimonono.

Quocirca ipsius ser Angeli quo supra procuratorio nomine iustis petitioni-bus inclinati de nostri prefati capituli benignitate solita litteras ipsas earum toto prout iacebant de uerbo ad uerbum inserto tenore transcribi, transummi et exemplari fecimus iuxta morem dicti nostri capituli ac mandauimus manu Articutii notarii infrasscripti fideliter copiari. In quorum omnium testimoni-um presens exemplum sigili nostri capituli soliti de certa nostra scientia iussimus appensione muniri. Datum Iadre in supradicta metropolitana ecclesia sancte Annastasie, die vigesimo mensis Septembris, anno ab incarnatione dominica millessimo trecentesimo nonagesimosexto, indictione quarta, tem-pore pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Boni-fatii diuina prouidentia pape noni.

(15.3.1389)


282

71. 23. rujna 1396.

Plemeniti muž Karin Ceprić od roda Bilinjana iz ostrovičkoga kotara, ime-nuje za svoga pravnog zastupnika plemenitoga muža Juraja Dušića, od istoga roda Bilinjana, s pravom da pred sudbenim stolom plemenitih Hrvata u Podgra-đu, kao i na svim drugim sudbenim instancama, potražuje Karinova prava na posjede u cijelom Hrvatskom Kraljevstvu, posebice pak na one koje u svojim rukama drže Veselko, Vojin i Jurko sa svojim ocem, također od roda Bilinjana iz sela Kruševa.

||fol. 71' Nos capitulum vniuersum metropolitane ecclesie sancte Anna-

stasie de Iadra memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in dicta metropolitana ecclesia sancte Annastasie de dicta ciuitate Iadre ubi nostra iuxta solitum congregantur capitula accedens ad nostram presentiam vir nobilis Carinus Ceprich de genere Bilignane districtus Ostrouice et in nostra constitutus presentia omnibus uia, modo, iure, usu et forma quibus melius sciuit et potuit tam de iure quam de consuetudine fecit, constituit et ordinauit virum nobilem Georgium Dussich de dicto genere Bilignane eius propinquum et attinentem presentem et presens mandatum et onus procurationis sponte suscipientem suum uerum et certum nuncium, actorem, factorem, negotiatorem, gestorem et legitimum procuratorem et quicquid melius et amplius dici et esse poterit specialiter ad petendum, exigendum, recipiendum et recuperandum omnes et singulas ipsius constituentis possessiones, terras et vineas, locorum ubique in regno Croacie sitas eidem constituenti qualitercumque spectantes et perti-nentes et potissime omnes et singulas possessiones, terras et vineas, quas tenent et occupant et occupatas detinent Vesselcus, Voynus et Iurcus fratres cum eorum patre de dicto genere Bilignane habitantes in Crusseuo <quibuscumque rationibus seu causis et> ab ipsis Vesselco, Voyno et Iurco fratribus et ab eorum patre, et ad faciendum de receptis, exactis et recuperatis omnibus finem et remissionem, absolutionem, liberationem, transactionem et pactum de ulterius aliquid non petendo cum ipsius constituentis bonorum obligatione et omnibus solemnitatibus oportunis. Et si opus fuerit ad omnes et singulas causas, lites et questiones quas pro predictis possessionibus et earum qualibet seu parte habiturus est seu habere intendit, posset et sperat,

Procuratio Carini Ceprich de genere

Bilignane.

feci in carta papirea


283

tam cum dictis Vesselco, Voyno et Iurco fratribus et cum eorum patre occa-ssione dictarum possessionum, terrarum et vinearum, et cuiuslibet earum, quam cum quibuscumque aliis hominibus et personis (coram sede) et aliis quibuscumque rationibus seu causis coram sede iudiciaria Croatorum de Luca seu de Podgradie comitatus Ostrouice et coram quibuscumque aliis iudicibus, curiis et offitialibus datis uel dandis, delegatis uel subdelegatis, et coram quocumque iudice competenti, ad agendum, petendum, deffendendum et respondendum, libellos et petitiones quascumque dandum et recipiendum, litem et lites contestandum, de calumpnia et ueritate dicenda et cuiuslibet alius generis sacramentum in animam dicti constituentis prestandum, protestan-dum, sortem et penas petendum, excipiendum, replicandum, excepcionibus et replicationibus respondendum, concordandum, componendum, transigen-dum, paciscendum et compromittandum de iure et de facto, summam laudum et arbitrium ferri petendum et audiendum, iudices, notarios et aduocatos elligendum et recusandum, de loco et iudicio conueniendum, testes, instru-menta, acta, munimenta et iura quelibet producendum et producta per partem aduersam uidendum, audiendum, copiam petendum et opponendum, testes iurare uidendum eis eorumque dictis et personis obiciendum, suspectos et confidentes dandum et ||fol. 72 remouendum, crimina et deffectus allegan-dum, accusandum et denunciandum et excusandum, terminos et dilationes vnam et plures implorandum, processus et dicta testium aperiri et publicari uidendum, audiendum, copiam petendum et opponendum, in causa et causis concludendum, summam et summas vnam et plures interlocutorias et diffini-tuas et precepta quelibet ferri petendum et audiendum, et si opus fuerit ab ea et ab eis et a quolibet agrauamine appelandum, appelationem seu appelationes prosequendum usque in finem cause, vnum et plures procuratores loco sui substituendum et reuocandum presenti mandato nichilominus in suo robore permanente. Et generaliter in premissis et premissorum quolibet ad omnia et singula alia faciendum, dicendum, gerendum, exercendum et procurandum que ipsemet constituens dicere, facere, gerere, exercere et procurare posset si presens esset et que fuerint utilia uel oportuna et que ordo iuris et merita earum postulant et requirunt, dans et concedens dicto suo procuratori et substituendo ac substituendis ab eo in premissis et premissorum quolibet plenum, liberum et generalem mandatum cum plena, libera et generali admini-stratione etiam si talia forent que mandatum exigerent spetiale uel magis spetiale, necnon promittens Articutio notario infrasscripto ut publice persone stipulanti uice et nomine omnium et singulorum quorum interest uel interesse poterit seu possit quolibet in futurum se firmum, ratum et gratum perpetuis temporibus habiturum quicquid per dictum eius procuratorem et substituen-dum seu substituendos ab eo actum, dictum, factum, gestum et procuratum


284

fuerit in premissis et quolibet premissorum et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto sub rerum suarum et bonorum omnium obligatione et ypoteca, et relleuare uolens ac relleuans exnunc dictum suum procuratorem et substituendum ac substituen-dos ab eo in premissis et premissorum quolibet ab omni onere satisdandi promisit dicto notario quo supra nomine stipulanti de iudicio sisci et iudicato soluendo in omnibus capitulis oportunis sub ypoteca et obligatione predictis. In cuius rei testimonium ad petitionem et instantiam dicti constituentis hanc presentem paginam in forma priuillegii redactam iuxta morem et consuetudi-nem dicti nostri capituli fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii de Riuignano notarii et scribe dicti nostri capituli ad hoc assumpti et sigili soliti eiusdem nostri capituli impressione muniri. Datum et actum Iadre in supra-dicta metropolitana ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentesimo nonagesimosexto, indictione quarta, die vigesimotercio mensis Septembris, tempore pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina proui-dentia pape noni.

72.

23. rujna 1396.

Karin Ceprić od roda Bilinjana iz ostrovičkoga kotara, daje u doživotni za-kup Juraju Dušiću, također od roda Bilinjana, sve svoje posjede u selu Bilinja-nima, pod uvjetom da ih ne preuzmu njegovi nećaci Stojša i Ljupko, pri čemu se Juraj na ime godišnjega zakupa obvezuje Karinu u vrijeme žetve doznačiti svake godine šest kvarti žita i četiri kvarte ječma, jednogodišnju svinju o Božiću te svake godine jednu košulju i tuniku.

||fol. 72' Nos capitulum vniuersum metropolitane ecclesie sancte Anna-stasie de Iadra memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetuam rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in unum et insimul existentibus congregatis in supradicta metropolitana ecclesia sancte Annastasie de dicta ciuitate Iadre ubi nostra capitula iuxta

Locatio pro Carino Ceprich de genere Bilignane districtus

Ostrouice et conductio pro

Georgio Dussich de dicto genere.

feci conductori


285

solitum congregantur accedens ad nostram presentiam et in nostri constitutus presentia Carinus Ceprich de genere Bilignane districtus Ostrouice per se suosque heredes et succesores omnibus uia, modo, iure, usu et forma quibus melius sciuit et potuit concessit et locauit ad affictum in uita et ad uitam ipsius Carini locatoris Georgio Dussich de dicto genere Bilignane presenti et acceptanti necnon pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti et conducenti ad utendum, possidendum, gaudendum, tenendum et fruendum in ipsius Carini locatoris uita pro infrasscripto affictu et redditu omnes et singulas ipsius locatoris possessiones et bona stabilia, <videlizet terras et vineas> cum omnibus eorum iuribus et pertinentiis positas locorum ubilibet in vila uocata Bilignane et in eius districtu et pertinentiis infra suos confines, promitens per se suosque heredes et successores solemni stipulatione sine aliqua excepcione iuris uel facti dicto Georgio conductori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti predictam concessionem et locationem firmam, ratam et gratam habere et tenere, obseruare et adimplere, et in nullo contrafacere, dicere uel uenire sed ipsas omnes possessiones locatas et bona immobilia, videlizet terras et vineas, ipsi conductori et eius heredibus ac successoribus in iure ab omni homine, persona, collegio et uniuersitate legiti-me deffendere, disbrigare et excalumpniare et nullam dationem, obligationem uel contractum in ipsis possessionibus locatis uel earum occasione facere cuius pretextu dicta concessio infringatur uel quominus ipse conductor per se suosque heredes et successores et alium quecumque uoluerit in uita et usque ad uitam ipsius Carini locatoris uti et frui ualeat et tenre. Que locatio robur obtineat nisi forte Stoissa et Liupcus ipsius Carini locatoris nepotes dictas possessiones, videlizet terras et vineas <cum earum iuribus et pertinentiis> habere uoluerint quo casu possessiones ipse eisdem Stoisse et Liupco eius locatoris nepotibus si eas uoluerint sine molestia qualibet debeant assignari. Et hoc ideo quia e conuerso dictus Georgius Dussich conductor per se suosque heredes et successores promisit, conuenit et se obligauit eidem Carino locatori pro se et suis heredibus ac successoribus stipulanti dare et soluere eidem Carino locatori in eius uita anno singulo nomine affictus quartas sex frumenti et quartas quatuor ordei tempore messium et vnam clamidem de panno griseo et vnam tunicam de eodem panno tempore condecenti et vnum porcum etatis vnius anni in festo natiuitatis domini nostri Iesu Christi. Que omnia et singula suprasscripta dicte partes cum moris et pactis prescriptis promiserunt sibi inuicem, videlizet vna pars alteri et altera alteri, solemnibus stipulationibus hinc inde interuenientibus firma, rata et grata habere et tenere, obseruare et adimplere et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto ||fol. 73 sub pena librarum vigintiquinque paruorum hinc inde stipulata et promissa et reffectione hinc


286

inde damnorum omnium et expensarum litis et extra ac interesse et obligati-one hinc inde sui et omnium suorum bonorum mobilium et immobilium presentium et futurorum, et pena soluta uel non uoluerunt partes ipse supra-sscripta et infrasscripta omnia et singula obtinere nichilominus roboris firmi-tatem. In cuius rei testimonium et firmitatem premissorum ad petitionem et instantiam partium predictarum hanc presentem paginam in forma priuilegii redactam iuxta morem et consuetudinem dicti nostri capituli fieri et scribi iussimus manu infrasscripti Articutii notarii de Riuignano dicti nostri capituli scribe ad hoc specialiter assumpti ac sigili soliti eiusdem nostri capituli appen-sione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta metropolitana ecclesia sancte Annastasie, currente anno domini nostri Iesu Christi ab incarnatione millessimo trecentesimo nonagesimosexto, indictione quarta, die vigesimoter-cio mensis Septembris, tempore pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni.

73.

10. listopada 1396.

Zadarski plemić ser Šimun pok. Ivana de Detriko, imenuje za svoga zastu-pnika plemenitoga muža Grgura pok. Stjepana od roda Mogorovića, sa zadatkom utjerivanja ser Šimunovih potraživanja od plemenitoga muža i ninskoga građa-nina ser Juraja Slavičića od roda Mogorovića.

Nos capitulum vniuersum metropolitane ecclesie sancte Annastasie de Iad-ra memorie commendantes tenore presentium significamus tam presentibus quam futuris quibus expedit uniuersis ac ad uniuersorum notitiam et perpetu-am rei memoriam harum serie peruenire uolumus et testamur quod nobis in vnum et insimul existentibus congregatis in dicta metropolitana ecclesia sancte Annastasie de dicta ciuitate Iadre ubi nostra iuxta solitum congregantur capitula accedens ad nostram presentiam ser Simon condam ser Iohannis de Detrico nobilis ciuis Iadre et in nostra constitutus presentia omnibus uia, modo, iure, usu et forma quibus melius sciuit et potuit tam de iure quam de consuetudine fecit, constituit et ordinauit nobilem virum Gregorium condam Stephani de genere Mogorouich habitatorem dicte ciuitatis Iadre licet absen-

Procuratio ser Simonis de Detrico

nobilis ciuis Iadre in personam Gregorii

condam Stephani de genere Mogorouich.

feci in carta papirea


287

tem tanquam presentem suum uerum et certum nuncium, actorem, factorem, negotiatorem, gestorem et legitimum procuratorem et quicquid melius et amplius dici et esse poterit, specialiter et expresse ad petendum, exigendum et recipiendum quicquid ipsi constituenti debetur a nobile viro ser Georgio Slauicich de dicto genere Mogorouich ciue None quacumque ratione seu causa, et ad faciendum de receptione et exactione omnibus quietationem perpetuam, securitatem, finem et remissionem, absolutionem, ||fol. 73' liberationem, transactionem et pactum de ulterius aliquid non petendo cum notarii rogatione, priuilegiis, pene appositione, ipsius constituentis bonorum obligatione et cum omnibus solemnitatibus oportunis. Item ad priuilegia quelibet et instrumenta cassandum et anullandum, cassari et anullari facien-dum, et generaliter in premissis et premissorum quolibet ad omnia et singula alia dicendum, faciendum, gerendum, exercendum et procurandum que ipse-met constituens dicere, facere, gerere, exercere et procurare posset si presens esset et que fuerint utilia uel oportuna, dans et concedens dicto suo procura-tori in premissis et premissorum quolibet plenum, liberum et generale man-datum cum plena, libera et generali administratione etiam si talia forent que mandatum exigerent spetiale uel magis spetiale, necnon promittens se firmum et ratum et gratum perpetuis temporibus habiturum quicquid per dictum eius procuratorem factum, dictum, gestum et procuratum fuerit in premissis et quolibet premissorum et in nullo contrafacere, dicere uel uenire per se uel alios aliqua ratione uel causa de iure uel de facto sub rerum suarum et bono-rum omnium obligatione et ypoteca. In cuius rei testimonium et premissorum omnium firmitatem ad instantiam et petitionem dicti constituentis presentes litteras seu paginam priuilegialem in forma nostri capituli fieri iussimus ac sigili soliti eiusdem nostri capituli impressione muniri. Datum et actum Iadre in supradicta metropolitana ecclesia sancte Annastasie, sub anno dominice incarnationis, millessimo trecentesimo nonagesimosexto, indictine quinta, die quinto mensis Octubris, tempore pontificatus sanctissimi in Christo patris et domini nostri domini Bonifatii diuina prouidentia pape noni.

74.

(bez datuma) Nos capitulum vniuersum

(Na ovom mjestu završava rukopis.)


288

289

KAZALA

Indices

289

INDEX PERSONARUM

A

Albertus condam Francisci Cose de Saladinis, nobilis ciuis Iadre, iur-atus notarius Iadre 134, 276

Alegretus v. Antonius condam Aleg-reti, Cressolus condam Alegreti

Andreas condam Messeçani, presbi-ter, officians in ecclesia sancte Annastasie de Iadre, prior eccle-sie et hospitalis sancti Martini de Iadre 90, 92, 93, 106, 118, 119, 138, 139, 150, 151, 156, 189, 190, 196, 197, 212, 213, 230-233

Andreas, rex Vngarie, Dalmatie, Croacie etc. 64, 67

Andreas Merdessich de Quirino de genere Lapçanin alias Quirino-rum 136, 223, 224

Angelus condam Galgani de Sancto Geminiano, habitator ciuitatis Iadre 73, 192-196

Antonius condam Alegreti, merça-rius, ciuis ciuitatis Iadre 233, 234

Antonius de Florentia 278

Antonius de Grisogonis, nobilis ciuis Iadre 93, 109

Arbussanich v. Nicolaus Arbussanich

Articho, de v. Florichus de Articho

Articutius condam Dominici de Ri-uignano, diocesis Aquilegensis, imperiali auctoritate notarius et iudex ordinarius et iuratus nota-rius comunis Iadre 73, 74, 83, 84, 86, 88, 92, 94, 97, 99, 101, 102-105, 108, 110, 113, 115, 118, 120, 123, 125, 127, 130, 132, 135, 138, 141, 142, 145, 146, 150, 152, 155, 158, 162, 166, 168, 172, 183, 185, 189, 191, 194, 195, 198, 201, 204, 207, 209, 212, 215, 217, 220, 222, 223, 225, 228, 231-233, 236, 238, 241, 243, 247, 250, 252, 256, 262, 266, 267, 269, 271, 275, 279, 281, 282, 284

Atanasius, episcopus Driuastensis 71, 72, 73

B

Baldinoctus de Baldinoctis de Casulis v. Iohannes condam Baldinocti de Baldinoctis de Casulis

Bartolus condam Martini de Milano, ciuis Iadre 70, 89, 141, 142, 233, 234

Becus, presbiter, habitator Iadre 113

Begna, de v. Cosa condam Matei, Damianus condam Grisogoni, Sabeta relicta condam Nicolai Grisogoni, Simon condam Nicolai

Bela, rex Vngarie, Dalmatie, Croacie etc. 263, 264, 268


290

Beltrandus, familiaris Iohannis abba-tis monasterii sancti Grisogoni de Iadra 68

Benedictus de Gallello, rector ciuita-tis Iadre 254, 256

Bensich v. Stephanus Bensich Bicina, de v. Filipus, Martinussius

condam Georgii, Simon condam Georgii

Bilignane, de genere v. Carinus Cep-rich, Georgius Dussich, Iurcus, Liupcus, Stoissa, Vesselcus, Voy-nus

Bilignano, de v. Georgius condam Ste-fani, Obradum condam Medani

Biualdus de Nassis v. Damianus con-dam Biualdi de Nassis

Blasius, episcopus Tininiensis 64 Bogdanus Chisselicich, diaconus cle-

ricus ecclesie sancte Annastasie de Iadra 71

Bogdolus de Rubeo, nobilis ciuis Ia-dre 248, 259, 260

Bonifatius IX, papa 88, 90, 92, 94, 97, 99, 101, 106, 108, 110, 113, 115, 118, 120, 123, 125, 127, 130, 132, 135, 138, 141, 142, 145, 147, 150, 152, 156, 158, 162, 166, 169, 172, 183, 186, 189, 192, 195, 199, 201, 204, 207, 209, 212, 215, 217, 220, 223, 225, 228, 231, 233, 236, 238, 241, 244, 247, 250, 252, 262, 266, 269, 271, 275, 279, 282, 284, 285

Borinus Borislauich de Quirino de genere Quirinorum 136

Borinus condam Iurislaui (Iurisla-uich) de Quirino de genere Quirinorum, iudex sedis de Pod-gradie 141, 142, 225-232, 264

Bratcus Slaucich de Treschiane de genere Polecich 153, 155

Bratcus condam Volcoti de genere Lapçanin, habitans in zardinis ciuitatis Iadre 90

Budislaua, relicta Francisci Cose de Saladinis 134, 135

Budislauus condam Budislaui de ge-nere Gussich, comes Corbauie, iudex delegatus a sacra reginali maiestate Vngarie 173, 176, 177, 181, 234, 277, 278

Budislauus de genere Gussich v. Bu-dislauus condam Budislaui de genere Gussich

Budislauus de genere Polecich v. Bu-dmanus condam Budislaui de genere Polecich

Budislauus, familiaris domini epis-copi Nonensis 178

Budislauus Misserich de Briberio 136 Budizloius v. Gregorio comitis

Budizloii Budmanus condam Budislaui de Tre-

schiane de genere Polecich 153 Budonich v. Raticus Budonich Butadeis, de v. Marinus Butchus Petricheuich de genere Mo-

gorouich 77 Butcus condam Gregorii de Aurana

170 Butcus condam Marci Vochxich

(Butcus Marcouich) de Briberio de genere Subich, comes 110, 111, 196-198, 207, 208

Butcus Percouich de genere Cacich de Podnadino 215, 216, 218

Index personarum

291

C

Cacich, de genere v. Butcus Percou-ich, Clapcius Radeni, Dimina condam Ciuitchi, Iuannes con-dam Iacobi

Cacich, v. Georgius Cacich Carinus Ceprich de genere Bilignane

280, 282, 283 Carinus Zupancich de Treschiane de

genere Polecich 153 Cassich, de genere v. Vladislauus

condam Clapenni Catarina, uxor Mauri de Grisogonis

96 Cesamis, de v. Mateus Chisselicich v. Bogdanus Chisseli-

cich Chissino, de v. Dominicus condam

Mutine Churuach, de v. Dminoius Ciuitanus condam Georgii Delau-

cich, presbiter, officians in cate-drali ecclesia sancte Annastasie 71, 159, 160, 162-164

Ciuitchus de genere Poleccich v. Dimina condam Ciuitchi de ge-nere Poleccich, Georgius con-dam Ciuitichi de genere Polec-cich

Ciuitoius condam Marci Cucar de genere Cucar, habitans in Luca in villa Sussan districtus et co-mitatus Ostrouice 239

Clapcich v. Radich Clapcich Clapcius Radeni de Podnadino de

genere Cacich (Clapcius Rade-nich de Nadino) 216, 259

Clapennus de genere Cassich v. Vla-dislauus condam Clapenni de genere Cassich

Comulus de Petrachis de Spaleto, comes Sibenici 104

Coriaçus v. Trutchonis condam Coriaçi

Cosa condam Matei de Begna, nobi-lis ciuis Iadre 194-196

Craninus de genere Mogorouich 74, 237

Cranoius Zrencouich de Treschiane de genere Polecich 153

Cressaua, de v. Cressius condam Ni-colai

Cressius condam Gregorii de Zaduli-nis, nobilis ciuis Iadre 241, 242

Cressius condam Raynerii de Vari-cassis, nobilis ciuis Iadre 153, 154, 244, 245

Cressius de Nassis, rector ciuitatis Iadre 193

Cressius condam Nicolai de Cres-saua, nobilis ciuis Iadre 261

Cressolus condam Alegreti, marina-rius, habitator et ciue Iadre 106, 139, 151, 190

Cucar, de genere v. Ciuitoius con-dam Marci, Nicleussius condam Marci

Cumitich v. Iacobus condam Step-hani Cumitich


292

D

Damianus condam Biualdi de Nassis, nobilis ciuis Iadre, officialis ca-merarum regiarum salis et trice-sime prouincie Dalmacie 96, 136, 137, 183, 184, 270, 271

Damianus condam Grisogoni de Be-gna, ciuis ciuitatis Iadre 102-105

Damianus de genere Tugomerich, frater ordinis sancti Francisci, capellanus regine 84, 85

Damianus, villanus 248 Daniel condam Petri monetarii con-

dam Iohannis de Florentia 192, 276, 277

Demetrius condam Neradi de Bicina de genere Lasnicich 148

Descus condam Radoslaui de Tres-chiane de genere Polecich 153

Detrico, de v. Simon condam Iohannis Dimina condam Ciuitchi de genere

Poleccich et relicta condam Petri condam Galcii de genere Cacich, de villa Bistrouina 244, 245

Dionisius condam Iuanni Mathiasse-uich de Quirino de genere Quirinorum 121

Dissinus condam Vladiche de Mogo-roua dobroua de genere Mogo-rouich 118, 119

Dminoius v. Iohannes condam Dmi-noii

Dminoius de Churuach, familiaris Ioannis olim Nelepcii 67

Dobra, relicta condam Stephani de Soppe, nobile ciue Iadre 169-171

Domaldus olim Helie (Domaldus Hiliich) 64

Domaldus Saraceni, comes de Scebe-nig 67

Dominicus condam Mutine de Chis-sino 92

Dominicus Gricauaç, iobagio 187 Dominicus de Riuignano v. Articutius

condam Dominici de Riuignano Domolus de Briberio de genere Su-

bich, comes, frater Budislauus Misserich de genere Subich 210

Dragos v. Nicholaus condam Dragos Drasch de genere Vireuich v. Pribaç

condam Drasch de genere Vire-uich

Duymus condam Petri Zoili de Nas-sis, nobilis ciuis Iadre 272-276

Duymus Paladinich de Lesna v. Ma-ria uxor Borini condam Iurislaui de genere Quirinorum et filie condam Duymi Paladinich

E

Elizabeth, regina Vngarie, Dalmacie, Croacie, etc. 84

Index personarum

293

F

Fanfogna, de v. Maçolus Feltro, de v. Nicolaus condam Petri Filipus de Bicina, iudex sedis de Pod-

gradie 264 Filipus de Nosdrogna v. Gabriel

condam Filipi de Nosdrogna Florentia, de v. Daniel condam Petri

monetarii condam Iohannis, Pet-

rus condam Iohannis Florichus de Articho 75 Florius condam Petri Tauilich, nobi-

lis ciuis Sibenici 169-172 Franciscus Cose de Saladinis, v. Al-

bertus condam Francisci Cose, Budislaua relicta Francisci Cose, Georgius condam Francisci Cose

G

Gabriel condam Filipi de Nosdrogna, nobilis ciuis Iadre 76

Galganus de Sancto Geminiano v. Angelus condam Galgani de San-cto Geminiano

Gallello, de v. Benedictus Gard filius Wlk 65 Garra, de v. Nicolaus Georgius Berislauich de genere Mo-

gorouich 74, 237 Georgius de Bicina v. Martinussius

condam Georgii de Bicina, Si-mon condam Georgii de Bicina

Georgius Cacich de Podnadino, ha-bitator ciuitatis Iadre 216, 218

Georgius condam Ciuitichi de Tre-schiane de genere Polecich, presbiter 153

Georgius condam Francisci Cose de Saladinis, nobilis ciuis Iadre 133-135

Georgius condam Iacobi de Liubauaç, nobilis ciuis Iadre 99-101, 194

Georgius condam Iuanni Mathiasse-uich de Quirino de genere Quirinorum 121, 202, 203

Georgius condam Micaelis de Rosa, nobilis ciuis Iadre, officialis ca-merarum regiarum salis et trice-sime prouincie Dalmacie 270

Georgius condam Miroslaui, merça-rius, ciuis et habitator ciuitatis Iadre 199, 202, 203, 220, 221, 228-230, 232

Georgius condam Stanislaui Russeu-ich, officians in catedrali ecclesia sancte Annastasie de ciuitate Ia-dre 193

Georgius condam Stefani de Bilig-nano (Biliano), presbiter, offici-ans in Berbigno districtus Iad-rensis 201, 202

Georgius condam Viti de Zadulinis, nobilis ciuis Iadre, rector ciuita-tis Iadre 81-83, 254, 255

Georgius Dezeuoig 65


294

Georgius dictus Iurai condam Rado-slaui de Coruple de genere Tu-gomirich, nepos Damianus de genere Tugomerich 84, 115-117

Georgius Dussich de genere Bilig-nane 280, 282, 283

Georgius Iuroeuich de Treschiane de genere Polecich 153-155

Georgius, presbiter, primicerius et canonicus Nonsensi 180

Georgius Radobudich 200 Georgius Slauicich de genere Mogo-

rouich, nobilis ciuis None 109, 119, 166, 167, 201, 202, 285

Georgius uocatus Slatoglaui 227 Georgius Volcouich de Bicina de ge-

nere Lasnicich 148 Georgius Delaucich v. Ciuitanus

condam Georgii Delaucich Georgius Petusseuich de genere

Quirinorum v. Vladica condam Georgii Petusseuich de genere Quirinorum

Ginano, de v. Marinus condam Mica-elis, Nicolaus

Girardinus Marci de Pomo, nobilis ciuis Iadre 205

Gradacich v. Marinus Matei Grada-cich

Gradinich 119 Gradislauus de genere Polecich v. Ia-

drius condam Gradislaui de ge-nere Polecich, Petrus condam Gradislaui de genere Polecich

Gregorius IX, papa 69

Gregorius comitis Budizloii 65

Gregorius condam Stephani de Mo-goroua dobroua de genere Mo-gorouich, habitator Iadre 93, 106, 109, 119, 130, 131, 139, 150, 151, 190, 284

Gregorius condam Stoyslaui, duorni-cus de Dobruchiessin 201, 202

Gregorius de genere Subich v. Mat-cus condam Gregorii de genere Subich

Gregorius de Zadulinis v. Cressius condam Gregorii de Zadulinis, Nicolina condam Gregorii de Zadulinis

Gregorius Grubcich de genere Tu-gomerich de villa Radobudich 183

Gregorius de Aurana v. Butcus con-dam Gregorii de Aurana

Gregorius Iurislauich de genere Quirinorum v. Lipiça relicta condam Gregorii Iurislauich de genere Quirinorum

Gregorius Slauogosti Hiliich 67 Grisogonis, de v. Antonius, Catarina

uxor Mauri, Maurus Grisogonus de Begna v. Damianus

condam Grisogoni de Begna Grubaç Iadrieuich de genere Tugo-

merich de villa Radobudich 113 Guidus condam Volcine de Matafa-

ris, regius miles, nobilis ciuis Ia-dre 86-88, 186, 188, 189, 262, 264, 267, 268

Gussich, de genere v. Budislauus condam Budislaui

Gussich, v. Petrus Gussich

Index personarum

295

H

Helena, soror et monialis monasterii sancti Demetrii de Iadra 75

Helia Iurssich de genere Vireuich 220, 221

Helia, presbiter, notarius ex imperiali auctoritate 68

Helia quondam Domaldi 67

Helia v. Domaldus olim Helie, Slauo-goztius olim Helie

Hlapac Bogiucich, homo regis 66 Horuatinus quondam Georgii, nepos

Slauogoztii et Domaldi olim Helie 64, 67

Hugolinus archiepiscopus Spalatensis 67

I

Iacobcich v. Nicolaus Iacobcich Iacobus condam Petri Blondi, ciuis

Iadre 151, 159, 163, 173, 190, 239 Iacobus condam Ratchi, barberius, de

Nona 139 Iacobus condam Stephani Cumitich,

speciarius, ciuis None, habitator ciuitatis Iadre 70, 89

Iacobus de Raduch 134 Iacobus Stoissich de genere Vireuich

97, 98 Iacobus de genere Cacich v. Iuannes

condam Iacobi de genere Cacich Iacobus de Liubauaç v. Georgio con-

dam Iacobi de Liubauaç Iadrius condam Gradislaui de Tres-

chiane de genere Polecich 153 Iarigus, comes 65 Ieorgium Mermonich 77 Ieorgium Slauiçich de Licha 76 Ifco condam Radomani de Lica de

genere Mogorouich 143-147

Iohanna condam uxor Georgii con-dam Viti de Zadolinis 82

Iohannes v. Vgrinus condam Iohan-nis

Iohannes, abbas monasterii sancti Grisogoni de Iadra 68, 69

Iohannes, Nonensis episcopus 173, 181

Iohannes Borsse, nobilis ciuis None, castellanus castri Liube, familia-ris regis, Micaelis Ratici Borsse patruus 158-166, 173-182

Iohannes condam Baldinocti de Bal-dinoctis de Casulis, notarius Iad-rensis 73

Iohannes condam Dminoii 66 Iohannes condam Petri Tauilich, no-

bilis ciuis Sibenici 169-172 Iohannes condam Petri Zoili de Nas-

sis, nobilis ciuis Iadre 273 Iohannes condam Stipichi de genere

Mogorouich, habitans in Lica in villa Cuclichi 130, 131


296

Iohannes condam Trutchi de Gliuna 76

Iohannes condam Vochxe, merçarius, ciuis Iadre 106

Iohannes de Pensauro, episcopus Se-gniensis, in regno Dalmacie regio vicario generali, decretorum doctore 165

Iohannes Lupi (Iuanes Volcouich Slauinich) de genere Tugomerich 84, 115, 116

Iohannes Matei condam Netermacii de genere Mogorouich 75

Iohannes olim Nelepcii 64-67 Iohannes Rosmarich de insula Pis-

chimani de loco Bagno 239 Iohannes de Detrico v. Simon con-

dam Iohannis de Detrico Iohannes de Florentia v. Petri con-

dam Iohannis de Florentia Iohannes de Petriço v. Toma Iohan-

nis de Petriço Iohannes Gradinich de genere Mogo-

rouich v. Ratcus condam Iohannis Gradinich de genere Mogorouich

Iohannis condam Iurmani (Iohanne Iurmanouich), merçarius, ciuis et habitator Iadre 205, 215, 216, 218, 248, 258

Iordanus condam Filipi de Nosdro-gna, nobilis ciuis Iadre 76, 167

Iuanes, frater Nouaci Mogorouich 109 Iuanes Sapchich de genere Mogoro-

uich, v. Petrus condam Iuani Sapchich de genere Mogorouich

Iuannes condam Budislaui Misserich de Briberio de genere Subich 210

Iuannes condam Iacobi de Cacina goriça de genere Cacich 143, 145-147

Iuannes condam Nouaci Slotersich de Gladussa 233, 234

Iuannes condam Pauli (Iohannes Pa-ulouich) de Treschiane de genere Polecich, civis Iadre 153, 202

Iuannes condam Vtisseni de Smino de genere Neorich 250

Iuannes Pribissi de villa Iagodno 124 Iuannes Volcetich de Bicina de ge-

nere Lasnicich 148 Iuannes Mathiasseuich de genere

Quirinorum v. Dionisius con-dam Iuanni Mathiasseuich de genere Quirinorum, Georgius condam Iuanni Mathiasseuich de genere Quirinorum

Iuannes Pribisseuich de genere Vire-uich v. Marcus condam Iuanni Pribisseuich de genere Vireuich

Iuanusseuichi 248, 259 Iurchus v. Stephanus condam Iurchi Iurcus de genere Bilignane, habitans

in Crusseuo 280, 281 Iurislauus de genere Quirinorum v.

Borinus condam Iurislaui (Iuris-lauich) Iurislauich de genere Quirinorum, Maria uxor Borini condam Iurislaui de genere Quirinorum et filie condam Duymi Paladinich de Lesna

Iurmanus, v. Iohannis condam Iurmani Iurssa (Iuissa) de genere Mogorouich

v. Stanislauus condam Iursse (Iuisse) de genere Mogorouich

Index personarum

297

L

Laçcouich v. Stephanus Laçcouich Ladislaus, castellanus Ostrouice 267 Ladislaus de Losonch, Sclauonie bani

et regnorum Dalmacie et Croa-cie (bani) gubernatoris et regii exercitus capitanei generalis 277, 279

Lapçanin, de genere v. Bratcus con-dam Volcoti, Volcina Zuetoii (Ciuitoii) condam Stipchi, Zue-toius (Ciuitoius) condam Stipchi

Lasnicich, de genere v. Demetrius condam Neradi, Georgius Vol-couich, Iuanneus Volcetich, Mar-cus condam Simoni et Margarite eius relicte, Margarita relicta con-dam Simonis, Mateus Crisanich, Philipus condam Radichii, Sabeta condam Simoni et Margarite eius relicte, Toma Crisanich, Vladi-slauus condam Tolse

Laurentius Pribudich, presbiter, offi-cians in catedrali ecclesia sancte

Annastasie de ciuitate Iadre 71, 174

Lipiça, relicta condam Gregorii Iuri-slauich de genere Quirinorum 225-227

Lipicich 259 Liubauaç, de v. Georgius condam Ia-

cobi Liupcus de genere Bilignane, nepos

Carini Ceprich de genere Bilig-nane 283

Losonch, de v. Ladislaus Luca uocato Dachna, frater (presbi-

ter) 151, 190 Ludouicus condam Volcine de Ma-

tafaris, nobilis ciuis Iadre, rector ciuitatis Iadre 254, 256, 262-269

Ludouicus rex Vngarie, Dalmatie et Croacie etc. 67-69, 103, 263, 264

Lupus de genere Tugomerich v. Io-hannes Lupi de genere Tugome-rich

M

Maçolus de Fanfogna, rector ciuitatis Iadre 193

Maçolus draparius v. Simon condam Maçoli draparii

Marcus condam Iuanni Pribisseuich de villa Iagodno de genere Vire-uich 199

Marcus condam Simoni de genere Lasnicich et Margarite eius re-licte 136

Marcus condam Slauogosti Criscich de genere Subich, comes 187, 188

Marcus Radcich de genere Tugome-rich de villa Radobudich 113, 183


298

Marcus Cucar de genere Cucar v. Ciuitoius condam Marci Cucar de genere Cucar, Nicleussius condam Marci Cucar de genere Cucar

Marcus de Briberio v. Micloussius condam Marci de Briberio

Marcus de Pomo v. Girardinus Marci de Pomo

Marcus Greci v. Petrus condam Marci Greci

Marcus Vesselcouich, de Podrebaç 186-189

Marcus Vochxich de genere Subich v. Butcus condam Marci Vochxich de genere Subich

Margarita, relicta condam Simonis de genere Lasnicich de Bicina 136

Maria, regina Vngarie, Dalmacie, Croacie, etc. 84, 193, 277, 279

Maria, relicta condam Nicolai de Bi-santo de Cataro nobilis ciuis Ia-dre 74, 75

Maria, uxor Borini condam Iurislaui de genere Quirinorum et filie condam Duymi Paladinich de Lesna 141, 142

Marinus, archidiaconus Iadrensis 69, 70

Marinus condam Micaelis de Ginano, nobilis ciuis Iadre, rector ciuita-tis Iadre 110, 111, 207, 208, 210

Marinus de Butadeis, presbiter, ar-chidiaconus Iadrensis 113

Marinus Matei Gradacich, iudex ciu-itatis None 160, 164

Marinus Scorgne v. Nicolaus Marini Scorgne

Martinus condam Stoiani de Iagodno de genere Vireuich 123, 124, 199, 200, 220, 221

Martinus de Romania, filacanapus, habitator Iadre 136

Martinus de Milano v. Bartolus con-dam Martini de Milano

Martinusseuich v. Ratcus Martinus-seuich

Martinussius condam Georgii de Bi-cina 95

Martinussius Chucicich(ia) de Na-dino 259

Matafaris, de v. Guidus condam Vol-cine, Ludouicus condam Volcine

Matcus condam Gregorii de genere Subich de Briberio, comes 248, 250

Mateus (Matcus) condam Neterma-cii de genere Mogorouich, merçarius, ciuis et habitator Ia-dre 73-75, 108, 109, 236, 237

Mateus, vilicus 226, 229, 232 Mateus Crisanich de Bicina de genere

Lasnicich 148 Mateus de Cesamis, regii admirati

277 Mateus dictus Salassich condam Io-

hannis marinarii, presbiter, offi-tians in ecclesia sancte Annasta-sie, notarius et iudex ordinarius, concanonicus capituli Iadrensis 71-73, 76, 77, 273

Mateus de Begna v. Cosa condam Matei de Begna

Mateus Gradacich v. Marinus Matei Gradacich

Index personarum

299

Maurus de Grisogonis, nobilis ciuis Iadre 96

Medanus de Bilignano v. Obradum condam Medani de Bilignano

Medio, de v. Nicolaus condam Pau-lini

Mermonich v. Ieorgium Mermonich Messeçani v. Andrea condam

Messeçani Micael, castellanus Ostrouice 267 Micael, episcopum Scardonensem

135 Micael Micagleuich de Nona 91 Micael de Soppe, rector ciuitatis Ia-

dre 254, 256 Micael, presbiter, plebano ecclesie

sancti Micaelis de Iadra 95, 128 Micael Ratici Borsse, nobilis ciuis

None, Iohannis Borsse nepos 158-166, 174-183

Micael de Ginano v. Marinus condam Micaelis de Ginano

Micael de Rosa v. Georgius condam Micaelis de Rosa

Micael de Sloradis v. Nicolaus con-dam Micaelis de Sloradis

Micagleuich v. Micael Micagleuich Micalcich v. Paulus Micalcich Micha, presbiter, plebanum sancti

Michaelis de Jadra 69 Micloussius condam Marci de Bribe-

rio 86, 87 Milano, de v. Bartolus condam Mar-

tini

Milcus, sagitarius iobagio Butchi Marcouich de genere Subich 197

Miligostus v. Stephanus Miligosti Miroslauig v. Nerad Miroslauig Miroslauus v. Georgius condam Mi-

roslaui Mirssa v. Pripcius condam Mirsse Mischus de genere Mogorouich 131 Mislenus v. Radtchus condam Mis-

leni Misserich v. Budislauus Misserich Mladocuithus condam Vladislaui de

genere Mogorouich 73, 237 Mogorouich, de genere v. Butchus

Petricheuich, Craninus, Dissinus condam Vladiche, Georgius Be-rislauich, Georgius Slauicich, Gradinich, Gregorius condam Stephani, Ifco condam Rado-mani, Iohannes condam Stipichi, Mateus (Matcus) condam Ne-termacii, Mladocuithus condam Vladislaui, Mischus, Paulus con-dam Radomani, Petrus condam Iuani Sapchich, Petrus Nelipcich, Pribislauus dicti Sclementis, Ratcus condam Iohannis Gradinich, Ratchus dicti Zaba-neo, Sapcichi, Stanislauus con-dam Iursse (Iuisse), Vladoius Dissoieuich Gradinich

Monetus condam Pauli Banich de genere Subich de Briberio, co-mes 241, 242

Mutina de Chissino v. Dominicus condam Mutine de Chissino


300

N

Nassis, de v. Cressius, Damianus condam Biualdi, Duymus condam Petri Zoili, Iohannes condam Petri Zoili

Nelipaç v. Iohannes olim Nelepcii Nelipaç, comes castellano Scardone

278 Neorich, de genere v. Iuannes condam

Vtisseni de Smino Neradus de genere Lasnicich v. De-

metrius condam Neradi de genere Lasnicich

Neradus Miroslauig, nepos Slauogoztii et Domaldi olim Helie 64, 67

Netermacius de genere Mogorouich v. Mateus (Matcus) condam Neter-macii de genere Mogorouich

Netermacius de genere Polecich v. Toma condam Netermacii de genere Polecich

Nicholaus condam Dragos de Sana 76 Nicleussius condam Marci Cucar de

genere Cucar, habitans in Luca in villa Sussan districtus et comitatus Ostrouice 239

Nicolaus Arbussanich, marangonus, ciue Iadre 106

Nicolaus de Begna v. Simon condam Nicolai de Begna

Nicolaus de Bisanto de Cataro v. Maria, relicta condam Nicolai de Bisanto de Cataro

Nicolaus Butci Marcouich de Briberio de genere Subich 196-198, 207, 208

Nicolaus, castellanus Ostrouice 267

Nicolaus condam Micaelis de Sloradis, nobile ciue Iadre 239

Nicolaus condam Paulini de Medio, merçarius, nobilis ciuis Iadre 205

Nicolaus condam Petri de Feltro, cimator, ciuis et habitator ciuitatis Iadre 83, 84, 115-117

Nicolaus condam Prodani (Proda-nich), nobilis ciuis None 95, 128

Nicolaus condam Stancii de Vissoçano, merçarius, habitator Iadre 167

Nicolaus condam Tolimeri de Spinga-rolo, nobilis ciuis Iadre 123, 124, 221, 239

Nicolaus de Briberio 167 Nicolaus de Garra 270 Nicolaus de Ginano 278 Nicolaus Iacobcich 151, 190 Nicolaus Marini Scorgne, iudex ci-

uitatis None 160, 164 Nicolaus de Cressaua v. Cressius

condam Nicolai de Cressaua Nicolaus Grisogoni de Begna v. Sabeta

relicta condam Nicolai Grisogoni de Begna

Nicolina condam Gregorii de Zadu-linis, nobilis ciuis Iadre 81, 82

Nosdrogna, de 74, 237 Nosdrogna, de v. Gabriel condam

Filipi, Iordanus condam Filipi Nouacus Mogorouich v. Iuanus frater

Nouaci Mogorouich Nouacus Slotersich v. Iuannes condam

Nouaci Slotersich, Pripcus con-dam Nouaci Slotersich

Index personarum

301

O

Obradus condam Medani de Bilig-nano 201, 202

P

Palcus Vlcouich, homo regis 66 Paua, relicta condam Petri de Vochta

de genere Subich, habitatrice ci-uitatis Iadre 258

Paulinus de Medio v. Nicolaus con-dam Paulini de Medio

Paulus, castellanus Ostrouice 267 Paulus condam Radomani de genere

Mogorouich de Lica 143-147 Paulus Liubauich de genere Stupich,

habitans in villa Biglane 166, 167 Paulus Micalcich, regnorum Dalma-

cie et Croacie vicebano, miles 270

Paulus, presbiter, concanonicus ca-pituli Iadrensis 263, 268

Paulus Priticeuich 167 Paulus Banich de genere Subich v.

Monetus condam Pauli Banich de genere Subich

Paulus de genere Polecich v. Iuannes condam Pauli (Iohannes Paulo-uich) de genere Polecich

Pensauro, de v. Iohannes Percouich de genere Cacich v. Butco

Percouich de genere Cacich Petrachis, de v. Comulus

Petricheuich de genere Mogorouich v. Butchus Petricheuich de ge-nere Mogorouich

Petriço, de v. Toma Iohannis Petrus condam Gradislaui de genere

Polecich, de Treschiane 153 Petrus, vice banus 65, 66 Petrus condam Iohannis de Floren-

tia, monetarius, ciuis Iadre, offi-cialis (salis et tricesime) camera-rum regiarum salis et tricesime prouincie Dalmacie, condam 102-105, 194, 195, 278, 279

Petrus condam Iuani Sapchich de Mogoroua dobroua de genere Mogorouich 92, 93, 138, 139

Petrus condam Marci Greci, presbi-ter, officians in ecclesia sancte Marie presbiterorum de ciuitate Iadre 103, 254

Petrus de Serçana, iuratus notarius Iadre 75, 194, 275

Petrus Nelipcich de genere Mogoro-uich 74, 237

Petrus Gussich, comes de Possedaria 173-182, 262, 264, 267, 268

Petrus Petrouich Cibudinich uocato Zubina de Treschiane de genere Polecich 153, 250


302

Petrus Ratici de Possedaria, vicario ciuitatis None 160, 164

Petrus Blondi v. Iacobus condam Petri Blondi

Petrus condam Galcii de genere Ca-cich v. Dimina condam Ciuitchi

Petrus de Feltro v. Nicolaus condam Petri de Feltro

Petrus de Vochta de genere Subich v. Paua relicta condam Petri de Vochta de genere Subich

Petrus Tauilich v. Florius condam Petri Tauilich, Iohannes condam Petri Tauilich

Petrus Zoili de Nassis v. Duymus condam Petri Zoili de Nassis, Iohannes condam Petri Zoili de Nassis

Philipus condam Radichii de Bicina de genere Lasnicich, iudex sedis de Podgradie 76, 77, 148

Philipus Mladoscich de Iagodno de genere Vireuich 221

Polecich, de genere, v. Bratcus Slau-cich, Budmanus condam Budis-laui, Carinus Zupancich, Cranoius Zrencouich, Descus condam Ra-

doslaui, Dimina condam Ciuitchi, Georgius condam Ciuitichi, Geor-gius Iuroeuich, Iadrius condam Gradislaui, Iuannes condam Pauli (Iohannes Paulouich), Petrus con-dam Gradislaui, Petrus Petrouich Cibudinich uocatus Zubina, Toma condam Netermacii

Pomo, de v. Girardinus Marci Pribaç condam Drasch de genere Vi-

reuich de Cobiliano 134, 135 Pribislauus dicti Sclementis de genere

Mogorouich 74, 237 Pribissa de genere Vireuich 221 Pribissa v. Iuannes Pribissi Pribisseuich v. Marcus condam Iu-

anni Pribisseuich Pribudich v. Laurentius Pribudich Pripcius condam Mirsse de villa Ia-

godno 221 Pripcus condam Nouaci Slotersich de

Gladussa 233, 234 Priticeuich, de genere v. Paulus Prodanus v. Nicolaus condam Pro-

dani Prodanus Chiuchco v. Simon con-

dam Prodani Chiuchco

Q

Quirinorum, de genere 74, 237 Quirinorum, de genere v. Andreas

Merdessich, Borinus Borislauich, Borinus condam Iurislaui (Iuris-lauich), Dionisius condam Iu-anni Mathiasseuich, Georgius condam Iuanni Mathiasseuich,

Lipiça relicta condam Gregorii Iurislauich, Maria uxor Borini condam Iurislaui et filie condam Duymi Paladinich de Lesna, Vla-dica condam Georgii Petusseuich

Quirinus, presbiter, canonicus eccle-sie Nonensis 134

Index personarum

303

R

Radcich v. Radoslauus Radcich Radich Clapcich, de Bicina, 128 Radich de genere Lasnicich v. Phili-

pus condam Radichii de genere Lasnicich

Radobudich v. Georgius Radobudich Radoman de genere Mogorouich, v.

Ifco condam Radomani de genere Mogorouich, Paulus condam Radomani de genere Mogorouich

Radomirus, presbiter 116, 117 Radoslauus Radcich, civis Iadre 202 Radoslauus de genere Polecich v. De-

scus condam Radoslaui de ge-nere Polecich

Radoslauus de genere Tugomirich v. Georgius dicto Iurai condam Radoslaui de genere Tugomirich

Radtchus condam Misleni de Chign 76 Raduch, de v. Iacobus Rassolis, de v. Simon Ratchus v. Iacobus condam Ratchi Ratchus dicti Zabaneo de genere

Mogorouich 74, 237

Ratcus condam Iohannis Gradinich de genere Mogorouich de Mogo-roua dobroua 108, 109, 189, 190

Ratcus Martinusseuich, de Quirino 213

Ratcus Satoeuich de Prasquich de genere Satoeuich 125, 126

Raticus Budonich, iudex sedis de Podgradie 77, 264

Raticus Borsse v. Micael Ratici Borsse Raynerius de Varicassis v. Cressius

condam Raynerii de Varicassis Riuignano, de v. Articutius condam

Dominici Romania, de v. Martinus Rosa, de v. Georgius condam Micaelis Rosmarich v. Iohannes Rosmarich Rubeo, de v. Bogdolus Rusa, relicta condam Iuani Volcouich

Slauinich de genere Tugomirich de Coruple 115-117

Rusin Slauogosti Hiliich 67 Russeuich v. Georgius condam Stani-

slaui Russeuich

S

Sabeta condam Simoni de genere La-snicich et Margarite eius relicte 136

Sabeta, relicta condam Nicolai Griso-goni de Begna, ciue Iadre 125, 126

Saladinis, de v. Albertus condam Francisci Cose, Budislaua relicta

Francisci ser Cose, Georgius condam Francisci Cose

Salassich v. Mateus Salassich Sancto Geminiano, de v. Angelus

condam Galgani Sapcichi 119 Saracenus v. Domaldus Saraceni


304

Satoeuich, de genere v. Ratcus, Vtis-senus

Scorgne v. Nicolaus Marini Scorgne Scutaro, de v. Teodorus Semion condam Pauli 66 Serçana, de v. Petrus Sigismundus rex Vngarie, Dalmacie,

Croacie etc. 103-105, 158-160, 182, 193, 254

Simon condam Georgii de Bicina 95 Simon condam Iohannis de Detrico,

nobilis ciuis Iadre 73-75, 236, 237, 253-257, 266-269, 284

Simon condam Maçoli draparii, dra-parius, ciuis Iadre 97, 98, 223, 224

Simon condam Nicolai de Begna, nobilis ciuis Iadre 73

Simon condam Prodani Chiuchco, barberio, ciue Iadre 139

Simon de Rassolis, nobilis ciuis Iadre 239

Simon, famulus 139 Simon, presbiter 76 Simon de genere Lasnicich v. Marcus

condam Simoni de genere Lasni-cich et Margarite eius relicte, Margarita relicta condam Simo-nis de genere Lasnicich, Sabeta condam Simoni de genere Lasni-cich et Margarite eius relicte

Sinulich v. Stanislauus uocatus Mer-gan Sinulich

Slauiçich v. Ieorgium Slauiçich Slauogostus Draganich de Iagodno

de genere Vireuich 200 Slauogostus Criscich de genere Su-

bich v. Marcus condam Slauo-gosti Criscich de genere Subich

Slauogoztius olim Helie (Slauogos-tus Hiliich) 64, 67

Sloradis, de v. Nicolaus condam Mi-caelis

Slotersich v. Iuannes condam Nouaci Slotersich, Pripcus condam No-uaci Slotersich

Soppe, de v. Dobra relicta condam Stephani, Micael

Spingarolo, de v. Nicolaus condam Tolimeri

Stanislauus condam Iursse (Iuisse) de Mogoroua dobroua de genere Mogorouich 93, 139

Stanislauus uocatus Mergan Sinulich de Iagodno 268

Stanislauus Russeuich v. Georgius condam Stanislaui Russeuich

Stefanus de Bilignano (Biliano) v. Georgius condam Stefani de Bi-lignano (Biliano)

Stephanus Bensich, Nonensium am-bassiator in Vngariam 178

Stephanus Cumitich v. Iacobus con-dam Stephani Cumitich

Stephanus condam Iurchi de Gliuna 76

Stephanus Laçcouich, regni Ungarie comes palatinus et banus regno-rum Dalmacie et Croacie, comes 162-166

Stephanus Miligosti, iudex ciuitatis None 179

Stephanus de genere Mogorouich v. Gregorius condam Stephani de genere Mogorouich

Stephanus de Soppe v. Dobra relicta condam Stephani de Soppe

Stipancich 259 Stipchus de genere Lapçanin v. Zue-

toius condam Stipchi de genere Lapçanin

Index personarum

305

Stipichus de genere Mogorouich v. Iohannes condam Stipichi de ge-nere Mogorouich

Stoianus de genere Vireuich v. Mar-tinus condam Stoiani de genere Vireuich

Stoislauus Cernich de genere Tugo-merich de villa Radobudich 113, 183

Stoissa de genere Bilignane, nepos Carini Ceprich de genere Bilig-nane 283

Stoissa Stoissich dicto Baniç de ge-nere Vireuich 99-101

Stoyslaus v. Gregorius condam Stoyslaui

Stupich, de genere v. Paulus Liubauich Subich, de genere v. Butcus condam

Marci Vochxich, Domolus, Iu-annes condam Budislaui Misse-rich, Iuanusseuichi, Marcus con-dam Slauogosti Criscich, Matcus condam Gregorii, Monetus con-dam Pauli Banich, Nicolaus Butci Marcouich, Paua relicta condam Petri de Vochta

Subichi, de Briberio, de genere 74, 237

T

Tauilich v. Florius condam Petri, Io-hannes condam Petri

Teodorus de Scutaro, presbiter 92 Tolimerus de Spingarolo v. Nicolaus

condam Tolimeri de Spingarolo Tolsa de genere Laniscich v. Vladis-

lauus condam Tolse de genere Laniscich

Toma condam Netermacii de Tresc-hiane de genere Polecich 153, 155

Toma Crisanich de Bicina de genere Lasnicich 148

Toma Iohannis de Petriço, nobilis ciuis Iadre 113

Tuertchonis condam Coriaçi de Licha 76

Tuertchus de Gliun v. Iohannes con-dam Trutchi de Gliun

Tugomerich, de genere v. Damianus Tugomerich, Georgius dicto Iu-rai condam Radoslaui, Gregorius Grubcich, Grubaç Iadrieuich, Iohannes Lupi (Iuani Volcouich Slauinich), Marcus Radcich, Rusa relicta condam Iuani Vol-couich Slauinich, Stoislauus Cernich, Vitcus Iuanouich

V

Varicassis, de v. Cressius condam Raynerii

Vesselcouich v. Marcus Vesselcouich Vesselcus de genere Bilignane, habi-

tans in Crusseuo 280, 281

Vgrinus condam Iohannis de Vgor-niça 76

Vireuich, de genere 74, 237 Vireuich, de genere v. Helia Iurssich,

Iacobus Stoissich, Iuannes Pri-


306

bissi, Marcus condam Iuanni Pribisseuich, Martinus condam Stoiani, Philipus Mladoscich, Pribaç condam Drasch, Pribissa, Slauogostus Draganich, Stoissa Stoissich dicto Baniç

Vissoçano, de v. Nicolaus condam Stancii

Vitcus Iuanouich de genere Tugome-rich de villa Radobudich 113, 183

Vitus de Zadulinis v. Georgius con-dam Viti de Zadulinis

Vladica condam Georgii Petusseuich de Quirino de genere Quirino-rum (Vuladiga Petuseuich), habi-tator Iadre 77, 91, 121, 136, 203

Vladicha de genere Mogorouich v. Dissinus condam Vladiche de genere Mogorouich

Vladislauus condam Clapenni de ge-nere Cassich, habitans in villa Blisignane 156

Vladislauus condam Tolse de Bicina de genere Laniscich 128

Vladislauus de genere Mogorouich v. Mladocuithus condam Vladislaui de genere Mogorouich

Vladoius Dissoieuich Gradinich de genere Mogorouich, de Mogo-roua dobroua 108, 109

Vlcouich v. Palcus Vlcouich Vochxa v. Iohannes condam Vochxe Volcina Zuetoii (Ciuitoii) condam

Stipchi de genere Lapçanin, ha-bitans in villa Ticlichi 212, 213

Volcina de Matafaris v. Guido con-dam Volcine de Matafaris

Volcota de genere Lapçanin v. Brat-cus condam Volcoti de genere Lapçanin

Voynus de genere Bilignane, habitans in Crusseuo 280, 281

Vrbanus VI, papa 83, 85, 88, 92, 135 Vtissenus Satoeuich de Prasquich de

genere Satoeuich 125, 126 Vtissenus de Smino de genere Neo-

rich v. Iuannes condam Vtisseni de Smino de genere Neorich

W

Wlk v. Gard filius Wlk

Z

Zadulinis, de v. Cressius condam Gregorii, Georgius condam Viti, Iohanna condam uxor Georgii condam Viti, Nicolina condam Gregorii

Zuetoius (Ciuitoius) condam Stipchi de genere Lapçanin, habitans in villa Ticlichi 106, 212, 213

307

INDEX LOCORUM

A

Aquilegensis (Akvileja) 81, 82, 85, 150, 162, 220, 223

Ancona (Ankona) 224, 274

Aurana (Vrana) 159, 170, 178, 179, 200

B

Bachchiça, villa (Bašćica) 154 Bagne uas, villa (Banjevas, Banjevci)

240 Bagnum, locus (insula Pischimani)

(Banj, selo na otoku Pašmanu) 239

Bellina uas, villa (Belina vas) 213 Beloi 67 Berbignum, villa (districtus Iadren-

sis) (Brbinj, selo na Dugom otoku) 202

Bicina, villa (Bičina) 76, 77, 122, 128, 136, 148, 226, 229, 232, 242

Biglane, villa districtus castri Ostro-uice diocesis None (Biljane) 167

Bilignane, villa districtus Ostrouice (Bilinjane, selo u ostrovičkom distriktu) 202, 283

Bitcofcii, Bidcofci, villa (Bitkovci) 107, 213, 227

Bistrine, potocus (Bistrina, potok) 216

Bistrouina, villa in Gorgne pogle (Bi-strovina, selo u Gornjem polju) 216, 218, 245

Blachiane, villa (Blaćane) 122, 200

blatum Nadini (Nadinsko blato) 259

Blisignane, villa (Bliznjane) 156

Boisschie, Boischie, villa (Bojišće) 139, 151, 190

Bononia (Bologna) 274

Breberius (Bribir) 136, 207, 210, 242, 248, 250, 258

Brusche, villa (Bruška) 213

Bucouich, villa (Buković) 219

Buda 69

Budomer, locus in villa Mogoroua dobroua (Budomer) 139


308

C

Cacina goriça, villa (Kačina gorica) 143, 145, 146

Cacich, villa (Kačić) 157 Cagnin, locus in villa Biglane (Ka-

njin) 167 Camignane, villa (Kamenjane) 111,

114, 137, 154, 184, 251 Cassich Glamoçane, villa (Kašić Gla-

močane) 87 Castrum nouum, v. Nouigrad Celopech 66 Cerglenich, villa (Cerljenik) 87 Cernillum, Cernil, villa (Cernil) 126,

227 Cetina, comitatus (Cetina, županija)

64, 66, 67 Cherchti, locus in villa Mogoroua

dobroua (Krkci) 139 Chernisa, villa (Krneza) 184 Chiacafci, villa (Čakavci) 197, 208,

210, 211 Chirsoua cameniza 67 Chissino, villa (Kisina) 74, 107, 139,

151, 190, 213, 237, 242 Clochichina, Cochichina, villa (Ko-

kićane) 137, 156, 157, 219

Cobiliane, villa (Kobiljane) 134 Cognessichie, villa (Konjašice) 126 Colmignane, villa (Humljane) 170 Colnouiça, villa (Kunovica) 213 Copriua, monasterium sancti Georgii

de (samostan sv. Jurja Kopriv-skog) 74, 237

Corbauia (Krbava) 173, 181 Coruple, villa (Koruplje) 116 Crabonala cameniza 67 Craschieuichii, Craschieuich, villa

(Hraščević) 122, 129, 148, 242 Crimigne, villa in Lica (Kriminje)

131 Crouace (Hrvace) 66 Crupci, villa in Lica (Krupci) 131 Crusseuo, villa (Kruševo) 280 Cucle berdo, nemus seu silua (Kuk-

ljebrdo, šuma) 107, 205, 213 Cucle berdo, villa (Kukljebrdo) 227 Cuclichi, villa in Lica (Kuklići, selo u

Lici) 130 Cusmissichii, villa in Lica (Kuzmi-

šići) 131

D

Daslena, Daslina (districtus Sibenici) villa (Dazlina) 87, 170

Dobrouoda, villa (Dobravoda) 240

Dobruchieuas, Dobruchie uas, villa (Dobruća vas) 139, 151, 190, 202, 205

Index locorum

309

Dobruchiessin, v. Dobruchieuas

Dogleno pogle (Donje polje, pros-tor/polje oko Nadinskog blata) 221

Dolaç dolçane, locus (Dolac dolčane) 74, 237

Dolci, locus in villa Mogoroua dob-roua (Dolac) 139

Domacofce, villa (Domakovci) 126

Dosca, locus in villa Mogoroua dob-roua (Doška) 109

Draceuiça, flumen (Dračevica, rijeka) 221

Draga, clapus in villa Dubçane (Draga) 259

Draginich, villa (Draganići) 74, 237 Dubçane, villa (Dubčane) 91, 157,

258 Dyosgeur (Diósgyőr) 69, 85, 279

G

Ghachileso, villa (Gaćelezi) 170

Ghininum, villa 170

Gladusse, villa, districtus Ostrouice diocesis Nonensis, locus (Gla-duša) 70, 167, 184, 234

Goriça, locus in villa Mogoroua dob-roua (Gorica) 139

Goricia, villa (Gorica) 98, 100

Gorgne pogle (Gornje polje, pros-tor/polje sjeveroistočno od Na-dina) 216, 218, 221

Grabrofci, villa (districtus Sibenici) (Grabrovci) 170

Grabrouiçane, villa (Grabrovčani) 74, 167, 219, 237

Griuna, villa (Grivna) 157, 242 Gussiçchina, villa (Gušićina) 250, 251

I

Iadra, civitas (Zadar) 68, 71, 72, 77, 81-86, 88-90, 92-97, 99-106, 108-111, 113, 115, 116, 118-121, 123, 125-128, 130, 132-136, 138, 139, 141, 142, 143, 145, 147, 148, 150, 151-153, 156, 158-160, 162-164, 166-169, 172-174, 183, 185, 186, 189, 190, 192-197, 199, 201, 202, 204, 207, 209, 210, 212, 215, 217, 218, 220-225, 228, 230-233, 236, 238, 239, 241-245, 247, 248, 250, 252-259, 261-276, 278-280, 282, 284, 285

Iagnina loqua, villa (Janjina lokva) 154

Iagodno, villa (Jagodno) 122, 123, 124, 199, 200, 203, 221, 226, 229, 232, 242, 268

Iakin 67

Ielsane, villa (Jošane) 251

Ielsane magne, villa (Velike Jošane) 98, 100, 111, 137

Ielsane parue, villa (Male Jošane) 98, 100


310

Ierane, villa (Jarane) 205 Imoth (Imotski) 67

L

Lacten 67 Lemesseuo crascie, villa (Lemeševo

Hrašće) 98, 100, 111, 251 Lesna (Hvar) 141 Lica, districtus (Lika, distrikt) 85,

130, 131, 143, 145 Lissane, villa (Lišane) 129, 149

Liube, castrum (Ljubač, kastrum) 158-160, 163, 164, 173, 180, 197, 182, 208, 211

Loquegnach, via (Lokvenjak, put) 259

Luca, districtus (Luka, distrikt) 91, 239, 240, 281

M

Magline, villa (Maljine) 197, 208, 211 Margudi 66 Medach, villa (Medak) 131 Meduiach, villa (Mednjak) 213 Meduige, villa (Medviđa) 213 Minor Horupliacii, villa (Malo Koru-

plje) 85 Mirane, villa (Miranje) 200 Mirina uas, villa (Mirina vas) 213

Mirosseuich, villa (Mirošević) 260

Mocle, villa (Mokle) 107, 213, 227

Modrussie (Modruš) 278

Moglaci, villa (Moljak) 240

Mogoroua dobroua, villa districtus Ostrouice (Mogorova dubrava, selo u ostrovičkom distriktu) 74, 92, 93, 108, 109, 119, 139, 151, 190, 235

N

Nadin 156, 258, 259 Nona, civitas (Nin) 89, 133-135, 139,

159-167, 173-176, 178, 179, 181, 182, 187, 224, 234, 245, 285

Nouigrad, Castrum nouum, castrum (Novigrad, kastrum) 85, 154, 258, 259, 260

Index locorum

311

O

Obadischie, locus in villa Mogoroua dobroua (Obadišće) 93, 139, 190

Obrouacium (Obrovac) 224, 274

Ostrouica (Ostrovica) 108, 167, 215, 234, 239, 240, 263-265, 267-269, 280, 281, 283

Othaua, villa (Otava) 64

P

Padua (Padova) 274 Pag 178, 179, 194, 253, 254, 255, 257 Palacium, villa (Polača) 121, 122,

129, 139, 148, 151, 190, 200, 226, 229, 232, 242

Palatium abbatis (Opaća Polača) 205 Paulich, villa (Povlić) 240 Percouo, villa (Perkovo) 170 Petrin, Potrin, mons (Petrin, brdo)

226, 232 Pischimani, insula (Pašman, otok) 239 Plasse, locus in villa Mogoroua dob-

roua (Plaše) 139 Pletignac, locus in villa Mogoroua

dobroua (Pletinjac) 119 Podberiane, villa (Podberjane) 111,

237, 251 Podbrisane, villa (Podbrižane) 74,

139, 151, 190

Podgradie (Podgrađe) 262-264, 266-268, 281

Podnadin, villa (Podnadin) 215, 218, 248

Podrebaç (Podrebač) 186, 187

Poduerscom selischii in Dogleno po-gle, locus (Pod vrskom selišće) 221

Polie Kaniiane; campo Kanane, villa (Kanjane) 64, 66

Poriçane, villa (Poričane) 154

Possedaria (Posedarje) 164, 173-182, 262, 267, 268

Prasquichi, villa (Praskvić) 126

Prel 67

Puncta dura v. Vir

Puticigna uas, villa (Putičina vas) 87, 170, 187

Q

Quirinum (Karin) 136, 141, 202, 203, 205, 223, 225, 228, 231


312

R

Rachiçniça, villa (Rakitnica) 170 Radobudichii, villa (Radobudići) 111,

113, 114, 183, 184, 251 Radocoua uas, villa (Radukova vas)

143, 146 Radosich 66

Ragusium (Dubrovnik) 224 Rasance, villa (Ražanac) 197, 208,

211 Reiane, villa (Rejane) 143, 146 Rodalichi, villa (Rodaljice) 213 Roma (Rim) 82

S

Sacom, Zacom, Sachelm, villa (Zahum) 143, 146, 262, 264, 267, 268

Salposane, Zalposane, villa (Zapu-žane) 139, 151, 190, 203

Scardona (Skradin) 278 Segnia (Senj) 165, 274, 278, 279 Sibenicum (Šibenik) 102, 103, 105,

169, 170, 224 Sliuniça, villa (Slivnica) 154 Sohac 66

Spaletum (Split) 65, 67, 224

Stiber puz 67

Stilpez 67

Stupich, villa (Stupići) 74, 237

Suin, castrum (Sinj) 66

Susciuica 66

Sussan, villa districtus et comitatus Ostrouice (Šušanj) 239, 240

Sutozel 67

T

Tercici, villa (Tršci) 98, 100 Terschiane, villa (Tršćane) 143, 146,

153, 250 Ternouo, villa (Trnovo) 114, 184 Ticlichi, villa (Tihlići) 106, 107, 213,

227 Tininum (Knin) 65

Tinum, villa (Tinj) 129, 149

Tragurium (Trogir) 224

Trenuaulane (Trnovljani) 85

Triaci, locus in villa Mogoroua dob-roua (Trijači) 139

Tril (Trilj) 67

Index locorum

313

V

Vegla (Krk) 278 Veglane, villa (Veljane) 114, 184 Velin, villa (Velim) 87 Venetiae (Venecija, Mleci) 224, 274 Verpiglane, villa (Vrpljane) 139, 151,

190, 200, 203, 226, 229, 232, 242 Vimoglaue, villa in Lica (Vimoglave)

131 Vinadori (Vinodol) 278 Vir, insula (Puncta dura, otok Vir)

163-165

Vissoçane, villa (Visočane) 167, 184

Vitorich, villa (Vitorić) 157, 219

Vngaria (Ugarska) 67, 68, 76, 160, 164, 165, 173, 179, 180, 182, 193-196, 224, 254, 255, 263, 264, 274, 277, 278, 279

Volchouichii, villa (Vukovići) 205

Vrula (Vrulje) 67

Vschipachi, villa (Ušćipak) 96, 111, 137, 251

Z

Zalpesane, villa in Lica 131 Zauala 67

Zer 67 Zernouniza (Žrnovnica) 67

Registra Medievalia Capitulorum Iadre et Spalati, vol. 1 (Fontes 11), Zagreb 2005

Documents

Transcript of Registra Medievalia Capitulorum Iadre et Spalati, vol. 1 (Fontes 11), Zagreb 2005