Prošla glagolska vremena u bugarskom jeziku i prijevodni ekvivalenti u hrvatskom

Sveučilište u Zagrebu

FILOZOFSKI FAKULTET

ODSJEK ZA JUŽNOSLAVENSKE JEZIKE I KNJIŽEVNOSTI

KATEDRA ZA BUGARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Ivana Lučića 3

MATEJA HRGOVAN

DIPLOMSKI RAD

PROŠLA GLAGOLSKA VREMENA U BUGARSKOM JEZIKU I

PRIJEVODNI EKVIVALENTI U HRVATSKOM

Mentorica: doc. dr. sc. Elena Čauševa

Zagreb, 2013. godina

SADRŽAJ

UVOD...........................................................

...............................................................

.................

1. PRVO POGLAVLJE. KOMPARATIVNA ANALIZA TEMPORALNOG SUSTAVA

BUGARSKOG I HRVATSKOG

JEZIKA.........................................................

..........................

1.1. KATEGORIJA

VREMENA .......................................................

..............................

1.1.1. Glagolska vremena u bugarskom

jeziku......................................................

1.1.2. Glagolska vremena u hrvatskom

jeziku......................................................

1.2. PROŠLA GLAGOLSKA VREMENA U BUGARSKOM

JEZIKU ........................

1.2.1.

Aorist.........................................................

..................................................

2

1.2.1.1.

Tvorba.........................................................

..............................................

1.2.1.2. Značenje i

upotreba.......................................................

...........................

1.2.2.

Imperfekt......................................................

...............................................

1.2.2.1.

Tvorba.........................................................

..............................................


upotreba.......................................................

...........................

1.2.3.

Perfekt........................................................

.................................................

1.2.3.1.

Tvorba.........................................................

..............................................


upotreba.......................................................

...........................

3

3

1.3. PROŠLA GLAGOLSKA VREMENA U HRVATSKOM

JEZIKU..........................

1.3.1.

Aorist.........................................................

.................................................

1.3.1.1.

Tvorba.........................................................

..............................................


upotreba.......................................................

...........................

1.3.2.

Imperfekt......................................................

...............................................

1.3.2.1.

Tvorba.........................................................

..............................................


upotreba.......................................................

...........................

1.3.3.

Perfekt........................................................

..................................................

4

1.3.3.1.

Tvorba.........................................................

..............................................


upotreba.......................................................

...........................

2. DRUGO POGLAVLJE. ANALIZA JEZIČNOG MATERIJALA I KLASIFIKACIJA

AORISTA, IMPERFEKTA I PERFEKTA PREMA ZNAČENJU I

UPOTREBI.......................

2.1. ZNAČENJE I UPOTREBA PROŠLIH GLAGOLSKIH

VREMENA......................

2.1.1.

Aorist.........................................................

..................................................

2.1.2.

Imperfekt......................................................

...............................................

2.1.3.

Perfekt........................................................

..................................................

2.2. ZAJEDNIČKA UPOTREBA PROŠLIH GLAGOLSKIH

VREMENA....................

5

5

2.2.1. Opozicija

aorist:perfekt.................................................

..............................

2.3. PROŠLA GLAGOLSKA VREMENA S OBZIROM NA GLAGOLSKI

VID.........

2.3.1. Jezični konteksti s perfektom nesvršenog vida

u bugarskom jeziku i prijevodni ekvivalenti u

hrvatskom......................................................

.........................................

2.3.1.1. Perfekt u upitnim i negativnim

rečenicama..............................................

2.3.1.2. Perfekt za

ponavljanje....................................................

..........................

2.3.2. Jezični konteksti s aoristom nesvršenog vida i

imperfektom svršenog vida u bugarskom jeziku i prijevodni

ekvivalenti u

hrvatskom....................................................

2.3.2.1. Aorist nesvršenog

vida...........................................................

..................

2.3.2.2. Imperfekt svršenog

vida...........................................................

................

6

3.

ZAKLJUČAK......................................................

...........................................................

LITERATURA.....................................................

...............................................................

......

0. UVOD

Tema ovog rada je predstaviti prošla glagolska vremena,

konkretno aorist, imperfekt i perfekt, u bugarskom i hrvatskom

jeziku. Iako ova dva jezika pripadaju istoj jezičnoj grupi –

južnoslavenskim jezicima – oni se gramatički veoma razlikuju.

Neke od razlika pokazat ću na primjeru značenja i upotrebe

prošlih glagolskih vremena.

Dok u bugarskom jeziku razlikujemo devet glagolskih

vremena koja se koriste jednako aktivno, u hrvatskom jeziku

postoji sedam glagolskih vremena od kojih se aktivno koristi

četiri.

U bugarskom jeziku postoji šest glagolskih vremena za

iskazivanje prošlosti, a to su: aorist, imperfekt, perfekt,

pluskvamperfekt, buduće vrijeme u prošlosti, buduće prethodno

vrijeme u prošlosti.

Prva četiri navedena vremena postoje i u hrvatskom jeziku,

no njihova je upotreba drugačija. Dok se u bugarskom jeziku ova

glagolska vremena koriste jednako aktivno, u hrvatskom se

prošlo vrijeme iskazuje najčešće perfektom koji je potisnuo

ostala prošla vremena – aorist, imperfekt i pluskvamperfekt.

7

7

Cilj diplomskog rada je analiza prošlih glagolskih vremena

u bugarskom jeziku kao i njihovih prijevodnih ekvivalenata u

hrvatskom.

Za ispunjavanje tog cilja postavili smo si sljedeće

zadaće:

1. Usporediti prošla glagolska vremena ovih dvaju jezika i

prikazati razlike u njihovoj upotrebi;

2. Klasificirati prošla glagolska vremena u bugarskom

jeziku prema njihovom značenju i upotrebi na temelju konkretnog

jezičnog materijala te analizirati njihove prijevodne

ekvivalente u hrvatskom jeziku;

3. Analizirati aorist, imperfekt i perfekt s obzirom na

glagolski vid i pokazati mogućnosti neutralizacije jednog

vremena s drugim.

Jezični materijal koji smo analizirali su primjeri iz

romana Мисия Лондон bugarskog pisca Aleka Popova, kao i

primjeri iz prijevoda tog romana, Misija London (u prijevodu

Ksenije Banović).

Kao metodu istraživanja smo koristili model komparativne

analize Andreja Dančeva koji uključuje tri osnovne komponente:

1) komparativna analiza sustavne razine, 2) analiza prijevodnog

korpusa, 3) analiza grešaka (Данчев 2001:98).

Međutim, u svrhu našeg istraživanja koristit ćemo samo

prve dvije komponente.

U skladu sa zadaćama koje smo si postavili, rad je

podijeljen na dva poglavlja. U prvom poglavlju se prikazuje

komparativna analiza temporalnog sustava bugarskog i hrvatskog

jezika gdje sam se služila gramatikama bugarskog (Andrejčin,

Nicolova, Pašov, Stojanov) i hrvatskog (Barić,

8

Silić/Pranjković) jezika te znanstvenim publikacijama. U drugom

poglavlju se analizira prijevodni korpus, predlaže se

klasifikacija aorista, imperfekta i perfekta prema značenju i

upotrebi i proučava se zajednička upotreba tih vremena s

obzirom na aspektualnost.

1. PRVO POGLAVLJE. KOMPARATIVNA ANALIZA TEMPORALNOG

SUSTAVA BUGARSKOG I HRVATSKOG JEZIKA

Predstavljanje prošlih glagolskih vremena u

bugarskom i hrvatskom jeziku započet ćemo

komparativnom analizom sustavne razine koja uključuje

proučavanje temporalnih sustava dvaju jezika, njihovo

suvremeno stanje (karakteristike i funkcije) i

upotrebu.

1.1. KATEGORIJA VREMENA

Vrijeme je jedna od gramatičkih kategorija glagola,

uz kategorije vida, lica, načina i broja.

„Glagolskim se vremenom izražava vrijeme kada se

glagolska radnja događa“ (Silić, Pranjković, 2005:59).

Suvremeni bugarski jezik ima jedan od najbogatijih

i najrazvijenijih sustava glagolskih vremena u

9

9

usporedbi s ostalim slavenskim jezicima i općenito

(Пашов, 1999:162).

„Glagol izražava radnju kao proces u vremenu i zato

glagolska forma pokazuje i kada se vrši radnja.

Osnovni trenutak prema kojem su orijentirane glagolske

radnje je 'trenutak govorenja', tj. trenutak u kojem

je izgovoren (ili napisan ili pomišljen) određeni

glagolski oblik. Taj trenutak nazivamo i 'sadašnjim

trenutkom'. Sadašnji trenutak je granica između

prošlosti i budućnosti, to je trenutak koji

proživljavamo sada, u ovom slučaju – u trenutku

jezične komunikacije. U odnosu na trenutak govorenja

(sadašnji trenutak) neka radnja može biti istovremena,

tj. vrši se u trenutku govorenja, ili je završila

prije trenutka govorenja, ili se treba izvršiti

(očekuje se njezino izvršenje u budućnosti).“

(Isto:139)

Gramatička kategorija vremena označava položaj

glagolske radnje u vremenu u odnosu na trenutak

govorenja, odnosno „mjesto“ radnje u vremenu

(Андрейчин, 1978:174). Prema tome, glagolske radnje

možemo podijeliti u tri osnovne grupe:

- one koje se vrše istovremeno s trenutkom

govorenja;

10

- one koje su se vršile ili su završile prije

trenutka govorenja;

- one koje će se vršiti nakon trenutka govorenja

U skladu s tim, razlikujemo tri osnovna glagolska

vremena:

- sadašnje vrijeme – glagolska radnja se podudara s

trenutkom govorenja, odnosno izvršava se istovremeno s

trenutkom govorenja

- prošlo vrijeme – glagolska radnja se vršila ili

je završila prije trenutka govorenja

- buduće vrijeme – glagolska radnja će se vršiti

nakon trenutka govorenja

Međutim, sustav glagolskih vremena u bugarskom

jeziku vrlo je bogat. Prema tradicionalnim

gramatikama, postoji devet glagolskih vremena budući

da se osim sadašnjeg trenutka u obzir uzimaju još tri

orijentacijska trenutka: prošli trenutak, budući

trenutak i budući trenutak u odnosu na prošli (Пашов,

1999:139). Tu je riječ o „složenoj orijentaciji“

(Isto:140) ili o „dvojnoj orijentaciji glagolske

radnje“ (Стоянов, 1980:360) pa tako u bugarskom jeziku

11

11

postoje glagolska vremena sa složenom orijentacijom

kao što su:

- prošlo nesvršeno vrijeme (минало несвършено) kojim se

iskazuju radnje koje su se vršile u prošlosti prije

trenutka govorenja (glavni orijentacijski trenutak),

ali su se vršile istovremeno s drugim orijentacijskim

trenutkom: Когато пристигнахме, валеше дъжд (Isto:360)

- pluskvamperfekt (минало предварително време ) kojim

se iskazuju prošle radnje, ali ne samo s gledišta

trenutka govorenja, već i s gledišta drugog prošlog

trenutka: Беше стигнал до средата на стълбата, когато спря

и се ослуша. (Попов, 2007:15)

- buduće prethodno vrijeme (бъдеще предварително) kojim

se iskazuju buduće radnje koje su prošle s gledišta

nekog budućeg trenutka, tj. bit će izvršene prije tog

budućeg trenutka: Когато се завърнете, децата ще са

завършили учебната година. (Стоянов, 1980:360)

- buduće vrijeme u prošlosti (бъдеще в миналото) kojim se

iskazuje buduća radnja s gledišta nekog prošlog

trenutka: Щеше вече да се приготвя, когато отидох при него.

(Андрейчин, 1978:174)

12

- buduće prethodno vrijeme u prošlosti (бъдеще

предварително в миналото): щеше да се е приготвил

(Isto:175).

Prema tome, u bugarskom jeziku postoje četiri

različita orijentacijska trenutka: sadašnji (podudara

se s trenutkom govorenja), prošli (prethodi trenutku

govorenja), budući (slijedi nakon trenutka govorenja)

i budući prema prošlom (orijentiran na prošli

trenutak, a taj prošli trenutak je orijentiran

trenutku govorenja) (Пашов, 1999:165).

Vremena se po obliku dijele na jednostavna i

složena, a po značenju na vremena s jednostavnom i

složenom orijentacijom (Isto:164).

Pašov također razlikuje akcijska i rezultativna

glagolska vremena. Akcijska vremena izražavaju samu

glagolsku radnju u odnosu na određeni orijentacijski

trenutak, a rezultativna izražavaju rezultat radnje.

Rezultativna vremena su perfekt, pluskvamperfekt,

buduće prethodno i buduće prethodno vrijeme u

prošlosti. Za njih je karakteristično da su rezultat i

orijentacijski trenutak istovremeni (Isto:165).

13

13

Razlikujemo još apsolutna i relativna vremena.

Apsolutna vremena su orijentirana prema trenutku

govorenja (prezent, perfekt, futur, buduće prethodno,

aorist), a relativna prema prošlom orijentacijskom

trenutku (imperfekt, pluskvamperfekt, buduće vrijeme u

prošlosti, buduće prethodno vrijeme u prošlosti)

(Влахова-Руйкова, 2009:105).

Nicolova daje varijantu temporalnog sustava koja

se temelji na Reichenbachovoj koncepciji (Reichenbach

1947). Taj model predstavlja mjesto događaja na

vremenskoj osi kao odnos između tri trenutka: trenutak

govorenja, trenutak referentnosti (trenutak o kojem se

govori) i trenutak događaja (trenutak glagolske

radnje) (Ницолова, 2008:262).

Nicolova u bugarskom jeziku osim trenutaka

razlikuje i intervale. Trenuci su najmanji vremenski

elementi sa zanemarivim trajanjem, točke na vremenskoj

osi, a intervali su dijelovi vremenske osi koji

predstavljaju ukupnost točaka. Intervali mogu biti

zatvoreni, s određenim granicama s obje strane, ili

otvoreni, bez određene granice. Otvoreni intervali su

ograničeni određenim vremenskim planom koji je

sadašnji, prošli ili budući u odnosu na trenutak

14

govorenja. Radnje zauzimaju određene intervale na

vremenskoj osi (Isto:262-263).

Mjesto događaja u vremenu se određuje prema

odnosu između trenutka govorenja i intervala

referentnosti, tj. intervala vremena o kojem govornik

govori koristeći određeni glagolski oblik. Odnos

intervala referentnosti prema trenutku govorenja je

sadašnji ako ga uključuje u sebe, prošli ako mu

prethodi i budući ako mu slijedi na vremenskoj osi

(Isto:263-264).

Za razliku od tradicionalnih shvaćanja prema

kojima razlikujemo devet glagolskih vremena u

temporalnom sustavu bugarskog jezika i prema kojima se

taj sustav temelji na četiri značenja – prethodnost,

sljedbenost, rezultativnost i relativnost, neki

suvremeni autori smatraju da je glagolskih vremena

puno manje (Герджиков,1975, Янакиев ,1962,

Куцаров,1999).

Kucarov primjerice smatra da se morfološka

kategorija vremena temelji na odnosu radnje prema

iskazanome. Taj odnos ima tri značenja – prethodnost,

istovremenost i sljedbenost, i prema tome postoje samo

tri glagolska vremena: prošlo (писах), sadašnje (пиша)

15

15

i buduće (ще пиша) (Куцаров, 1999:386). Za ostale

oblike on koristi termine vid radnje (s obzirom na

rezultativnost/nerezultativnost radnji) i taksis (s

obzirom na relativnost/nerelativnost radnji). Prema

njegovoj klasifikaciji perfekt, pluskvamperfekt i

futur egzaktum (buduće prethodno vrijeme) pripadaju

morfološkoj kategoriji vid radnje, a imperfekt, futur

preterit (buduće vrijeme u prošlosti) – kagoriji taksis

(Isto:389-398).

U ovoj ćemo se analizi, međutim, oslanjati na

tradicionalno shvaćanje kategorije vremena te ćemo

proučavati imperfekt i perfekt kao vremenske

kategorije.

U hrvatskom se jeziku u kategoriji vremena

razlikuju tri osnovne gramatičke oznake – sadašnjost,

prošlost i budućnost. Svaka od triju gramatičkih

oznaka može još biti proširena oprekom po gotovosti, tj.

svaka može biti negotova ili gotova.

Prema tome se razlikuju:

sadašnjost i gotova sadašnjost

prošlost i gotova prošlost

budućnost i gotova budućnost

16

„Sadašnja je svaka radnja, stanje ili zbivanje

koji su vezani uz zadani čas. Prošla je svaka radnja,

stanje ili zbivanje koji su vezani uz vrijeme prije

zadanoga časa. Buduća je svaka radnja, stanje ili

zbivanje koji su vezani uz vrijeme poslije zadanoga

časa. Kada nije važna sama radnja nego i stanje

stvoreno njezinim posljedicama, pa se baš to stanje

posebno ističe i vezuje uz koji zadani čas, onda je to

gotova sadašnjost. Kada nije važna sama radnja nego i

stanje stvoreno njezinim posljedicama, pa se baš to

stanje posebno ističe i vezuje uz vrijeme prije kojega

zadanog časa, riječ je o gotovoj prošlosti. Ako nije važna

sama radnja nego i stanje stvoreno njezinim

posljedicama, pa se baš to stanje posebno ističe i

vezuje uz vrijeme poslije kojega zadanog časa, onda je

to gotova budućnost.“ (Barić et al, 2003:407)

Opreka po gotovosti može se neutralizirati. U tom

je slučaju sustav vremenskih oznaka jednostavniji i

stilski neobilježen. Tada gotova sadašnjost postaje

prošlost, gotova prošlost postaje pretprošlost, gotova

budućnost postaje predbudućnost (Isto:407).

17

17

„Upotreba punoga sustava gramatičkih oznaka sa

zadržanom oprekom po gotovosti stilski je obilježena

kao bogat, istančan i raznolik izraz.“ (Isto:407)

Zadani čas može biti vrijeme u kojemu se govori i

vrijeme o kojemu se govori. Kad se gramatičke oznake

kategorije vremena promatraju prema vremenu u kojemu

se govori, riječ je o apsolutnoj upotrebi vremenskih

odredaba (stilski neobilježena upotreba). Ako se

gramatičke oznake kategorije vremena promatraju prema

vremenu o kojemu se govori, riječ je o relativnoj

upotrebi vremenskih odredaba (stilski obilježena)

(Isto:407).

1. 1.1 . Glagolska vremena u bugarskom jeziku

U suvremenom bugarskom jeziku glagoli imaju

oblike za devet vremena koja se jednako aktivno

koriste (Стоянов, 1980:360):

1. sadašnje vrijeme (сегашно време): чета, ходя, гледам

2. prošlo svršeno vrijeme (минало свършено време):

четох, писах, ходих, гледах

3. prošlo nesvršeno vrijeme (минало несвършено време):

четях, пишех, ходех, гледах

18

4. prošlo neodređeno vrijeme (минало неопределено

време): чел съм, писал съм, ходил съм, гледал съм

5. prošlo prethodno vrijeme (минало предварително

време): чел бях, писал бях, ходил бях, гледал бях

6. buduće vrijeme (бъдеще време): ще чета, ще пиша, ще

ходя, ще гледам

7. buduće prethodno vrijeme (бъдеще предварително

време): ще съм чел (ще бъда чел), ще съм писал (ще бъда писал),

ще съм ходил (ще бъда ходил), ще съм гледал (ще бъда гледал)

8. buduće vrijeme u prošlosti (бъдеще в миналото):

щях да чета, щях да пиша, щях да ходя, щях да гледам

9. buduće prethodno vrijeme u prošlosti (бъдеще

предварително в миналото): щях да съм (да бъда) чел, щях да

съм (да бъда) писал, щях да съм (да бъда) ходил, щях да съм (да

бъда) гледал

1. 1.2 . Glagolska vremena u hrvatskom jeziku

U hrvatskom jeziku postoji sedam glagolskih

vremena, od kojih se aktivno koristi pet, dok se dva

glagolska vremena (aorist i imperfekt) smatraju

zastarjelima ili stilski obilježenima.

19

19

Dijele se u tri skupine s obzirom na to jesu li

vezana za sadašnjost, prošlost ili budućnost (Silić,

Pranjković, 2005:191):

I. Za sadašnjost:

1. sadašnje vrijeme (prezent)

II. Za prošlost:

2. prošlo svršeno vrijeme (aorist)

3. prošlo nesvršeno vrijeme (imperfekt)

4. opće prošlo vrijeme (perfekt)

5. pretprošlo vrijeme (pluskvamperfekt)

III. Za budućnost:

6. buduće vrijeme (futur prvi)

7. predbuduće vrijeme (futur drugi ili egzaktni)

1. 2. PROŠLA GLAGOLSKA VREMENA U BUGARSKOM JEZIKU

U suvremenom bugarskom jeziku, za razliku od

većine slavenskih jezika, sačuvana su i koriste se

aktivno dva jednostavna glagolska oblika – za prošlo

svršeno (aorist) i prošlo nesvršeno vrijeme

(imperfekt), poznati iz starobugarskog, kao i oblici

20

za perfekt, pluskvamperfekt, buduće vrijeme u

prošlosti i buduće prethodno vrijeme u prošlosti.

1.2.1. Aorist

1 . 2 .1. 1. Tvorba

Prošlo svršeno vrijeme (минало свършено време)

ili aorist ima jednostavne oblike koji su naslijeđeni

iz starobugarskog jezika. U starobugarskom su

postojala tri tipa aorista: jednostavni (asigmatični),

prvi složeni (sigmatični) i drugi složeni (sigmatični)

(Стоянов, 1980:372). Jednostavni aorist je nestao vrlo

rano, tako da su se u suvremenom bugarskom jeziku

sačuvali samo oblici sigmatičnog aorista.

Tvorba: glagoli I i II konjugacije tvore se od

prošle (stare infinitivne) osnove, a glagoli III

konjugacije od prezentske osnove sa sljedećim

nastavcima (Isto:372):

Jd. 1. -х Mn. 1. -хме2. -ø 2. -хте3. -ø 3. -ха

21

21

Stojanov je prema Andrejčinovoj klasifikaciji u

''Osnovnoj bugarskoj gramatici''(Андрейчин, 1978:188)

prikazao razrede glagola prema nastavku osnove:

I konjugacija – pet razreda :

1. razred – glagoli s nastavkom osnove -o-:

плетох плетохмеплете плетохтеплете плетоха

2. razred – glagoli s nastavkom osnove -a-:

викнах викнахмевикна викнахтевикна викнаха

3. razred – glagoli s promijenjenim suglasnikom ispred

nastavka osnove u prezentskoj osnovi pod utjecajem [j]

i s nepromijenjenim suglasnikom ispred nastavka osnove

u prošlom svršenom vremenu:

Sadašnje vrijeme Prošlo svršeno

vrijeme

кажакажешкаже

кажемкажетекажат

казах каза каза

казахмеказахтеказаха

4. razred – glagoli s nastavkom osnove -я- [-йa-]:

баях [байa-х] баяхмебая баяхтебая баяха

22

5. razred - glagoli kojima nastavak osnove u sadašnjem

vremenu -e- ispada u prošlom svršenom vremenu:

Sadašnje vrijeme Prošlo svršeno

vrijeme

живеяживеешживее

живеемживеетеживеят

живях живя живя

живяхмеживяхтеживяха

II konjugacija – tri razreda

1. razred – glagoli s nastavkom osnove -и-:

ходих ходихмеходи ходихтеходи ходиха

2. razred – glagoli s nastavkom osnove -я-:

видях видяхмевидя видяхтевидя видяха

3. razred – glagoli s nastavkom osnove -a- (iza ž,

č):

лежах лежахмележа лежахтележа лежаха

III konjugacija – dva razreda23

23

1.razred – glagoli s nastavkom osnove -a-:

гледах гледахмегледа гледахтегледа гледаха

2. razred – glagoli s nastavkom osnove -я- i mekanim

prethodnim suglasnikom:

стрелях стреляхместреля стреляхтестреля стреляха

Oblici pomoćnog glagola biti ( с ъм / бъда ) u aoristu:

бях бидохбе/беше бидебе/беше бидебяхме бидохмебяхте бидохтебяха бидоха

Oblici бях, бе/беше, бе/беше, бяхме, бяхте, бяха danas

su isti za aorist i imperfekt (Андрейчин, 1978:189).

Oblici бидох, биде, биде, бидохме, бидохте, бидоха svršenog

su vida i prije su se koristili za aorist, a danas su

zastarjeli.

Pašov kaže da su oblici бях, бе/беше… samo za

prošlo nesvršeno vrijeme, dok prošlo svršeno vrijeme

mogu izražavati vrlo rijetko. Oblici бидох, биде…

svršenog su vida, no upotrebljavali su se samo u

24

složenim glagolskim oblicima za pasiv (Той биде

предаден) gdje također nestaju (Пашов, 1999:148).

Postoje još i oblici бих, би, би, бихме, бихте, бихаkoji su nasljednici starih aoristnih formi. Danas seoni koriste za tvorbu kondicionala: бих направил(Стоянов, 1980:379).

Od osnove prošlog svršenog vremena s nastavcima -

лø, -ла, -ло, -ли tvori se oblik za glagolski pridjev

radni svršenih glagola koji služi za tvorbu nekih

složenih glagolskih vremena (perfekt, pluskvamperfekt,

buduće prethodno vrijeme, buduće prethodno vrijeme u

prošlosti): игра-х – игра-л, живя-х – живя-л, говори-х –

говори-л (Андрейчин, 1978:189).

1. 2.1.2. Značenje i upotreba

Oblici za prošlo svršeno vrijeme označavaju

radnju koja se vršila i završila u određenom prošlom

trenutku, u određenom periodu vremena prije trenutka

govorenja. Određeni period vremena pri tome može biti

završen kratko (glagoli svršenog vida) ili produljen

(glagoli nesvršenog vida). Prošlo svršeno vrijeme mogu

imati i glagoli svršenog i glagoli nesvršenog vida:

25

25

Svršeni vid : Таня Вандова почука предпазливо, ослуша се и

подаде глава. (Попов, 2007:45) / Tanja Vandova oprezno je

pokucala, osluhnula i provirila. (Popov, 2010:47)

Nesvršeni vid: Той ходи цял ден. (Стоянов, 1980:381) /

Hodao je cijeli dan.

1. 2.2. Imperfekt

1. 2.2.1. Tvorba

Prošlo nesvršeno vrijeme (минало несвършено време) ili

imperfekt također je sačuvan iz starobugarskog jezika.

Oblici za imperfekt se tvore od prezentske osnove

glagola i nastavaka naslijeđenih iz starobugarskog.

Osnova za prošlo nesvršeno vrijeme glagola I i II

konjugacije završava na -я- kada je naglasak oblika za

sadašnje vrijeme na kraju riječi, a na -е- kada nije na

kraju riječi: четà –четя-х, пùша – пùше-х. Kod glagola

III konjugacije osnova za prošlo nesvršeno vrijeme

jednaka je prezentskoj osnovi, tj. završava na -а- ili -

я-, na primjer: гледа-м – гледа-х, разваля-м – разваля-х

(Стоянов, 1980:382).

Za tvorbu prošlog nesvršenog vremena koriste se

sljedeći nastavci:

26

Jd. 1. -х Mn. 1.-хме2. -ше 2. -хте3. -ше 3. -ха

Budući da je osnovni nastavak -я- za glagole I i II

konjugacije nastao iz ѣ, ispred nastavka za 2. i 3.

lice jednine (-ше) prelazi u [e]. Ispred nastavaka za

1. i 2. lice množine (-хме, -хте) -я ne prelazi u [e].

Primjeri konjugacija:

I konjugacija

чета, -еш пиша, -еш

четях четяхме пишех пишехмечетеше четяхте пишеше пишехтечетеше четяха пишеше пишеха

II konjugacija

седя, -иш нося, -иш

седях седяхме носехносехмеседеше седяхте носеше носехтеседеше седяха носеше носеха

III konjugacija

пътувам, -аш отговарям, -яш

пътувах пътувахме отговаряхотговаряхме

27

27

пътувашепътувахте отговаряшеотговаряхтепътувашепътуваха отговаряше отговаряха

Konjugacija pomoćnog glagola biti (съм/бъда):

бях бяхме бъдех бъдехмебеше/бе бяхте бъдеше бъдехтебеше/бе бяха бъдеше бъдехa

Upotreba oblika (да) бъдех, (да) бъдеше moguća je u

pogodbenim rečenicama, međutim, u suvremenom bugarskom

književnom jeziku ti se oblici skoro više i ne koriste

(Isto:384): Ако бъдех свободен, щях да отида.

Od osnove prošlog nesvršenog vremena s nastavcima

-л, -ла, -ло, -ли tvori se oblik za glagolski pridjev

radni nesvršenih glagola koji služi za tvorbu složenih

glagolskih vremena: плетях – плетял, ходех – ходел, гледах

– гледал (Андрейчин, 1978:194).


Prošlo nesvršeno vrijeme označava radnju koja se

vršila prije trenutka govorenja, ali nije završila u

prošlom određenom trenutku na koji se odnosi. Dakle,

prošlo nesvršeno vrijeme ima složenu orijentaciju.

Osim prema glavnom orijentacijskom trenutku (trenutku

28

govorenja), orijentirano je i prema drugom, prošlom

trenutku, s kojim se izvršavalo istovremeno.

Prema Pašovu, oblici za imperfekt ne pokazuju da

li se radnja nastavlja i sada. Ona se može nastaviti,

ali može i završiti prije trenutka govorenja. „Kad

kažemo Той, като се срещнахме, живееше при брат си, ni u

kojem slučaju ne izražavamo da li i sada živi kod

brata. Zato je nepravilno reći da 'prošlo nesvršeno

vrijeme označava radnju koja se vršila u prošlosti,

ali se nastavlja vršiti i sad', niti da 'prošlo

nesvršeno vrijeme označava radnju koja se vršila u

prošlosti, prije sadašnjeg trenutka“ (Пашов,

1999:145). Prošlo nesvršeno vrijeme ne pokazuje odnos

radnje prema sadašnjem trenutku, nego samo

istovremenost radnje s prošlim trenutkom. Dakle,

oblike imperfekta koristimo kad se istovremeno s danom

prošlom radnjom vrši i druga radnja koja nije završila

u danom prošlom trenutku, nego se nastavlja vršiti

(Isto:171).

Imperfekt može označavati i radnje koje se

ponavljaju. Ponavljanje se najčešće iskazuje

nesvršenim glagolima: Всяка сутрин Белчо ставаше,

отърсваше се от сламата, облизваше си натръпналите от

29

29

лежане места излизаше изпод сайванта и тръгваше към реката

да пие вода. (Isto, 195) No, za veću slikovitost i jače

naglašavanje, može se koristiti i imperfekt svršenih

glagola (Стоянов, 1980:385): Там, дето либе хубаво / черни

си очи вдигнеше / и с оназ тиха усмивка / в скръбно ги сърце

впиеше. (Христо Ботев)

U glavnim se rečenicama oblici imperfekta koriste

za statične opise, opise pejzaža, portreta, scene, i

to isključivo oblici nesvršenih glagola.

1. 2.3. Perfekt

1. 2.3.1. Tvorba

Prošlo neodređeno vrijeme (минало неопределено

време) ili perfekt ima složene oblike koji se tvore od

glagolskog pridjeva radnog i prezenta pomoćnog glagola

biti (съм), a postajali su i u starobugarskom jeziku

(Стоянов, 1980:387):

чета

чел (чела, чело) съм чели смечел (чела, чело) си чели стечел (чела, чело) е чели са

ходя

30

ходил (ходила, ходило) съм ходили смеходил (ходила, ходило) си ходили стеходил (ходила, ходило) е ходили са

Položaj pomoćnog glagola u oblicima za perfekt

nije uvijek isti. Može se nalaziti ispred ili iza

glagolskog pridjeva radnog. Ako je ispred glagolskog

oblika za perfekt druga riječ, pomoćni glagol stoji

ispred glagolskog pridjeva radnog: Не съм чувал за това.

Kad je glagolski oblik na početku rečenice ili je

ispred njega zarez, pomoćni glagol je iza glagolskog

pridjeva radnog: Чел съм тази книга. Когато са имали

нужда, помагали сме им. U upitnim rečenicama čestica ли

se stavlja iza glagolskog pridjeva radnog, a iza nje

se stavlja pomoćni glagol: Ти ходил ли си в чужбина?

Kratki zamjenični oblici se uvijek stavljaju iza

pomoćnog glagola, osim u 3. licu jednine kad stoje

ispred:

Аз съм го виждал. Ние сме го виждали.Ти си го виждал. Вие сте го виждали. Той го е виждал. Те са го виждали.

Kad su iza pomoćnog glagola dva zamjenička

oblika, za dativ i akuzativ, oblik za dativ stoji

31

31

ispred oblika za akuzativ: Това съм ти го казвал и друг

път. (Isto:388)

Perfekt pomoćnog glagola biti (съм):

бил (била, било) съм били смебил (била, било) си били стебил (била, било) е били са


Oblici za prošlo neodređeno vrijeme označavaju

radnju koja se dogodila prije trenutka govorenja, ali

njezino izvršenje se ne povezuje s nekim određenim

prošlim trenutkom. Ono je orijentirano samo na

trenutak govorenja što znači da ima jednostavnu

orijentaciju. „Neodređenost vršenja u prošlosti i

aktualnost u trenutku govorenja su semantičke

karakteristike prošlog neodređenog vremena.“

(Isto:389) Naprimjer: Иванов е специализирал в чужбина.

(Isto:389)

Prošlo neodređeno vrijeme je „rezultativno“

vrijeme jer pokazuje odnos rezultata radnje prema

orijentacijskom trenutku, a ne odnos same radnje prema

orijentacijskom trenutku. Nije važno kada je radnja

završila, već to da je završila prije trenutka

32

govorenja i da u trenutku govorenja postoji rezultat

te radnje (Пашов, 1999:153).

Radnja izražena perfektom je činjenica izvršena u

prošlosti, no aktualna u trenutku govorenja, za

razliku od prošlog svršenog vremena kojim se iskazuje

radnja kao proces u prošlosti, no bez povezanosti sa

značenjem u sadašnjosti (Андрейчин, 1978:198). To

znači da glagoli u perfektu označavaju neki određeni

vidljivi rezultat te prošle radnje u odnosu na

sadašnjost.

Prošlo neodređeno vrijeme često se koristi za

prošle radnje koje su neodređene u vremenu. Kada je

riječ o prošloj radnji koja nije povezana s određenim

trenutkom, ona ne može biti izražena kao proces, već

kao činjenica, za razliku od prošlog svršenog ili

prošlog nesvršenog vremena: Виждал ли си днес Иванов? (u

najopćenitijem smislu kad nemamo nikakav konkretan

povod da pretpostavimo da se to dogodilo upravo

''danas''), Вижда ли днес Иванов? (opet u općenitom

smislu, ali kada imamo neku konkretnu osnovu da

pretpostavimo da je to moglo biti ''danas'') i Видя ли

днес Иванов? (u potpuno konkretnom smislu kada se

pretpostavlja točno određeni slučaj) (Isto:199).

33

33

Upravo zato se prošlo neodređeno vrijeme često koristi

u upitnim i negativnim rečenicama u općenitom smislu i

u slučajevima kad radnja nije osvjedočena, odnosno kad

nismo bili osobno prisutni pri odvijanju te radnje.

Prema Čauševoj, u upitnim i negativnim rečenicama

moguća je neutralizacija perfekt – aorist ako je riječ

o perfektu svršenih glagola: Прочела ли си/прочете ли

вече книгата? Međutim, kod perfekta nesvršenih glagola

zajedno s prilozima още не, някога, никога nije moguća

neutralizacija s aoristom: Още ли не си чел „Алексис

Зорба”? (Чаушева, 2011:363)

Prema Stojanovu, kad je radnja vremenski

ograničena upotrebom vremenskih priloga, priložnih

oznaka i slično (преди три дена, онзи ден), perfekt

dobiva značenje slično značenju aorista: Нощес не съм

мигнала. // Нощес не мигнах. (Стоянов, 1980:389)

Oblici perfekta svršenog glagola mogu označavati

stanje: Цветето е изсъхнало. Плодовете са узрели.

(Isto:389)

Perfekt svršenih i perfekt nesvršenih glagola

može označavati i radnje koje se ponavljaju.

Razlikujemo „perfekt za neograničeno ponavljanje“ koji

se tvori od nesvršenih glagola i koji se koristi

zajedno s prilozima винаги, никога, постоянно, често, i

34

„perfekt za ograničeno ponavljanje“ koji se tvori od

svršenih ili nesvršenih glagola. Kod perfekta za

neograničeno ponavljanje moguća je neutralizacija

perfekt:imperfekt:aorist nesvršenih glagola (Чаушева,

2011: 363-364).

Oblici prošlog neodređenog vremena koriste se

uglavnom za izricanje činjenica, obavještavanje o

prošlim radnjama s neodređenim trenutkom vršenja i

vremenom trajanja te za izricanje rezultata radnje.

Koriste se, uz oblike za sadašnje vrijeme, i za

izražavanje sadašnjeg povijesnog vremena kad označuju

gotovu činjenicu u odnosu na sadašnje vrijeme.

Sadašnje povijesno vrijeme uglavnom se koristi za

opise.

Budući da se u bugarskom jeziku aktivno koriste i

aorist i perfekt, postavlja se pitanje u kojem se

slučaju koristi jedno, a u kojem drugo vrijeme. Ova

dva vremena stoje u opoziciji prema određenim

karakteristikama. Dok se perfektom mogu izražavati i

osvjedočene i neosvjedočene radnje, aorist se koristi

samo kod osvjedočenih radnji. Isto tako, kod radnje

izražene perfektom postoji povezanost s trenutkom

35

35

govorenja, a kod radnje izražene aoristom takva

povezanost ne mora postojati (Чаушева, 2006: 268).

1.3. PROŠLA GLAGOLSKA VREMENA U HRVATSKOM JEZIKU

U hrvatskom se jeziku za iskazivanje prošlosti

najaktivnije koristi perfekt koji je potisnuo ostale

oblike za izražavanje prošlosti – aorist, imperfekt i

pluskvamperfekt. Ti se oblici danas smatraju stilski

obilježenima ili zastarjelima.

1.3.1. Aorist

1. 3.1.1. Tvorba

Aorist je glagolski oblik kojim se izražava

prošlo svršeno vrijeme.

Nekad su postojala tri aorista – dva sigmatska i

jedan asigmatski – iz kojih je stvoren jedan tip

aorista (Barić et al, 2003:630).

Aorist imaju svršeni i rjeđe nesvršeni glagoli, a

tvori se od infinitivne osnove i dvije vrste nastavaka

(Isto:238).

36

Glagoli s osnovom na samoglasnik dobivaju ove

nastavke:

Jd. 1. -h Mn. 1. -smo2. -ø 2. -ste3. -ø 3. -še

Glagoli s osnovom na suglasnik dobivaju sljedeće

nastavke:

Jd. 1. -oh Mn. 1. -osmo2. -e 2. -oste3. -e 3. -oše

Aorist glagola viknuti:

Jd. 1. viknuh Mn. 1. viknusmo2. viknu 2. viknuste3. viknu 3. viknuše

Aorist glagola izreći:

Jd. 1. izrekoh Mn. 1. izrekosmo2. izreče 2. izrekoste3. izreče 3. izrekoše

Aorist glagola biti:

Jd. 1. bih Mn. 1. bismo2. bi 2. biste3. bi 3. biše

37

37


Aoristom u apsolutnoj upotrebi označuje se prošla

radnja koja neposredno prethodi govornomu činu. U

standardnome jeziku postao je vrlo rijedak – koristi

se u beletrističkom stilu kad se neposredno

prethođenje u prošlosti želi posebno naglasiti, npr.

Pade mi olovka (Silić, Pranjković, 2005:192).

U relativnoj upotrebi može služiti, također vrlo

rijetko, za označavanje buduće radnje u čije je

odvijanje govornik toliko siguran da je vidi kao

prošlu (futurski aorist): Ako se ne vratimo, sve propade, Što

rekoh, ne porekoh, te u poslovičnim tipovima tekstova sa

značenjem svevremene radnje – svevremenski ili gnomski

aorist (Barić et al, 2003: 414): Nesta blaga, nesta

prijatelja.

U suvremenoj se komunikaciji aorist zamjenjuje

perfektom svršenih glagola (Silić, Pranjković,

2005:71), tj. perfektom s dokinutom oprekom po

gotovosti (Barić et al, 2003:413).

U nekim se slučajevima prošlost izriče i aoristom

nesvršenih glagola što je izrazito stilski obilježena

upotreba. Njime se označava radnja koja je u prošlosti

trajala i to trajanje se promatra kao zaokružena

38

cjelina (Isto:414): Sve što imadoh, / Ljubavi dadoh (D.

Cesarić), Gledaše se od podne do sumraka (M. Raos).

1.3.2. Imperfekt

1. 3.2.1. Tvorba

Imperfekt je glagolski oblik kojim se izražava

prošlo nesvršeno vrijeme i imaju ga samo nesvršeni

glagoli.

Tvori se od prezentske ili infinitivne osnove i

trojakih nastavaka (Barić et al, 2003:239):

Jd. 1. -ah/-jah/-ijah Mn. 1. -asmo/-jasmo/-ijasmo2. -aše/-jaše/-ijaše 2. -aste/-jaste/-ijaste3. -aše/-jaše/-ijaše 3. -ahu/-jahu/-ijahu

Imperfekt glagola pisati:

Jd. 1. pisah Mn. 1. pisasmo2. pisaše 2. pisaste3. pisaše 3. pisahu

Imperfekt glagola peći:

Jd. 1. pečah i pecijah Mn. 1. pečasmo ipecijasmo

2. pečaše i pecijaše 2. pečaste i pecijaste3. pečaše i pecijaše 3. pečahu i pecijahu

39

39

Imperfekt glagola biti:

Jd. 1. bijah i bjeh Mn. 1. bijasmo i bjesmo2. bijaše i bješe 2. bijaste i bjeste3. bijaše i bješe 3. bijahu i bjehu


Imperfekt, kojim se izražava prošlo nesvršeno

vrijeme i koji se tvori od nesvršenih glagola (Jedni se

igrahu, drugi razgovarahu, a treći spavahu jer bijahu umorni), u

suvremenome je hrvatskom jeziku još rjeđi nego aorist.

Koristi se samo u beletrističkim tekstovima, dok se u

znanstvenim, administrativnim i publicističkim

tekstovima te u razgovornome stilu više gotovo uopće

ne susreće. Razlog je tomu činjenica da je imperfekt

uvijek zamjenjiv perfektom nesvršenih glagola (Silić,

Pranjković, 2005:192), tj. perfektom s dokinutom

oprekom po gotovosti (Barić et al, 2003:413).

Relativna se prošlost rijetko izriče imperfektom.

Ona se tada odnosi na svako zamislivo vrijeme, a

imperfekt u takvoj upotrebi naziva se svevremenski ili

gnomski i susreće se u narodnim poslovicama (Kad se

sinovac ženjaše, strica ne pitaše, a kad se raženjaše, i strinu

pripitivaše) (Isto:413).

1.3.3. Perfekt

40

1. 3.3.1. Tvorba

Perfekt se tvori od prezenta pomoćnog glagola

biti i glagolskog pridjeva radnog svršenih i

nesvršenih glagola (Silić, Pranjković, 2005:88).

Perfekt glagola čitati:

Jd. 1. čitao/čitala/čitalo sam Mn. 1. čitali/čitale/čitalasmo

2. čitao/čitala/čitalo si 2. čitali/čitale/čitalaste

3. čitao/čitala/čitalo je 3. čitali/čitale/čitalasu


Perfekt je glagolski oblik kojim se izražava

prošlo nesvršeno i prošlo svršeno vrijeme (Isto:88).

Može se tvoriti i od svršenih i od nesvršenih

glagola: Kad smo ušli u dvoranu, svi su mirno sjedili.

Za označavanje radnji koje prethode vremenu

govorenja najčešće se koristi upravo perfekt koji je

potisnuo ostale oblike za prošlost (aorist, imperfekt,

pa i pluskvamperfekt).

Nekada je bio specijaliziran za izražavanje

gotove prošlosti, tj. prošle radnje čiji je rezultat

aktualan u vremenu govorenja. Takav se perfekt tvori

41

41

najčešće od svršenih glagola, a aktualan je i u

suvremenom jeziku: Došli su nam gosti (i sada su tu).

Perfekt označuje i radnju koja u prošlosti

prethodi drugoj radnji, tj. može zamjenjivati

pluskvamperfekt (Radio je onako kako su ga naučili, umjesto:

Radio je onako kako su ga bili naučili).

U relativnoj upotrebi perfektom se označuje i

radnja za koju je govornik uvjeren da će se dogoditi u

budućnosti (Ako sutra ne dođeš, sve si upropastio), zapovijed

ili zabrana (Da niste ni pisnuli!) te svevremenost –

poslovični ili gnomski perfekt (Po što kupio, po to i prodao)

(Isto:192-193).

Oblik perfekta bez spone je i s neutraliziranom

oprekom po gotovosti sažetiji je i izražajniji pa se

upotrebljava u pripovijedanju (Barić et al, 2003:412):

Kako rekla, tako propala sa srebrnim čunom u more (I. Brlić-

Mažuranić).

Ako se ukine opreka po gotovosti, perfekt gubi

oznaku gotovosti i ostaje mu samo vremenska oznaka. On

tada označava samo prošlu radnju, stanje ili zbivanje.

Prošlost koja nije pobliže određena najčešće se

izriče perfektom u kojemu je neutralizirana opreka po

gotovosti. Takvo izricanje prošlosti stilski je

42

neobilježeno, za razliku od izricanja imperfektom i

aoristom.

Perfekt s neutraliziranom oprekom po gotovosti

zamjenjiv je imperfektom (ako je glagol nesvršen),

odnosno aoristom (ako je glagol svršen): Još nisu ni most

položili (R. Marinković): Još ni most ne položiše.

Ako se perfektu ne dokine opreka po gotovosti,

takva zamjena nije moguća jer se mijenja značenje

rečenice (Barić et al, 2003:412).

Gotova se prošlost izriče pluskvamperfektom.

Umjesto pluskvamperfekta obično se upotrebljava

perfekt kojim se izriče relativna gotova sadašnjost.

Pluskvamperfekt se upotrebljava samo kad se želi

posebno istaknuti da je riječ o gotovoj prošlosti.

Zbog toga je pluskvamperfekt rjeđi od perfekta i

stilski obilježen (Isto:414).

2. DRUGO POGLAVLJE. ANALIZA JEZIČNOG MATERIJALA I

KLASIFIKACIJA AORISTA, IMPERFEKTA I PERFEKTA PREMA

ZNAČENJU I UPOTREBI

Nakon što smo prikazali komparativnu analizu

temporalnih sustava u bugarskom i hrvatskom na43

43

sustavnoj razini, prelazimo na analizu tih sustava na

razini realizacije u govoru. Koristit ćemo prijevodni

korpus u kojem su prikazani funkcionalni ekvivalenti

prošlih glagolskih vremena dvaju jezika.

Kao što smo već istaknuli u teorijskom dijelu,

bugarski temporalni sustav raspolaže sa šest prošlih

glagolskih vremena. U radu smo proučavali tri vremena

(aorist, imperfekt i perfekt) koja se najčešće

upotrebljavaju i za razliku od hrvatskog jezika (u

kojem je perfekt potisnuo sva ostala prošla vremena)

sačuvali su aktivnu upotrebu.

2.1. Značenje i upotreba prošlih glagolskih vremena

Na temelju jezičnog korpusa analizirat ćemo

značenje i kontekste upotrebe aorista, imperfekta i

perfekta u bugarskom jeziku te njihove prijevodne

ekvivalente u hrvatskom.

2.1.1. Aorist

Oblici za aorist označavaju radnju koja se vršila

i završila u određenom prošlom trenutku, u određenom

periodu vremena prije trenutka govorenja. Određeni

period vremena pri tome može biti završen kratko

(glagoli svršenog vida) ili produljen (glagoli

44

nesvršenog vida). Prošlo svršeno vrijeme mogu imati i

glagoli svršenog i glagoli nesvršenog vida.

Glagoli svršenog vida općenito su udobniji za

izražavanje prošle radnje koja je ograničena i

završena u okvirima određenog prošlog trenutka

govorenja. Zato se u aoristu glagoli svršenog vida

koriste puno češće od nesvršenih (Стоянов, 1980:381).

Primjeri upotrebe aorista svršenih glagola u

romanu Misija London:

1) Настойчив звън го изкара от блаженото равновесие. Uporna zvonjava izbacila ga je iz blažene ravnoteže.

2) Отначало Коста си рече, че няма сила, която да го накара даотвори. Kosta si je prvo rekao da nema te sile koja bi ga natjerala da otvori.

3) После омекна, съзнавайки, че подобни настроения са грешни ивредни за трудовата му биография. Poslije se smekšao shvativši da su slična raspoloženja pogrešna i štetnaza njegovu biografiju.

4) Натика фаса в процепа между плочките и неохотно сенадигна. Ugurao je opušak u procjep između pločica i nevoljko ustao.

5) Зашляпа през фоайето. Odšepesao je niz hodnik.

45

45

6) Грамадното кристално огледало неприязнено отразимършавата му фигура и побърза да я изхвърли извън пределитена позлатената си рамка. Ogromno kristalno ogledalo neugodno je odrazilo njegovu mršavufiguru, koju je požurio izbaciti iz pozlaćenoga okvira.

7) Повяхналото лице на господина се оживи от кисела усмивка.Uvenulo gospodinovo lice oživjelo je kiselim osmijehom.

8) Коста се отдръпна механично; лъхна го необясним хлад,когато мъжът мина покрай него. Kosta se automatski povukao osjetivši neobjašnjivu hladnoću koja ga jezapahnula nakon što je muškarac prošao kraj njega.

9) Мъжът остави куфара си на пода, огледа се и гнусливоповдигна вежди. Muškarac je spustio svoj kufer na pod, ogledao se oko sebe i gadljivopodigao obrve.

10) Гъгнейки си нещо свое, детето се изправи и чевръстозатопурка към масичката под огледалото. Brbljajući nešto svoje, dijete se uspravilo i bodro krenulo prema stolićuispod ogledala.

11) Кметът на Провадия развъртя енергично крановете натоплата и студената вода и се остави душът да го облее отглава до пети. Gradonačelnik općine Provadija energično je odvrnuo slavinu i za toplu iza hladnu vodu i pustio tuš da ga oblijeva od glave do pete.

46

12) Той не забеляза и не можеше да забележи тънкия мокърезик, който се плъзна под вратата на банята и бавно започнада се просмуква в мокета. Nije promijetio, niti je mogao primijetiti tanki mokri jezičak koji jeskliznuo pod vrata kupaonice i polako počeo močiti tepih.

13) Посланикът взе куфара си и се запъти към втория етаж,без да отрони дума. Veleposlanik je uzeo svoj kufer i zaputio se prema drugom katu, neprogovorivši ni riječi.

14) Беше стигнал до средата на стълбата, когато спря и сеослуша. Stigavši do sredine stepenica, zastao je i osluhnuo.

15) По лицето на посланика се изписа нескрита паника. Na licu veleposlanika ispisala se neskrivena panika.

16) Варадин Димитров напусна резиденцията под влиянието налетлив коктейл от най-разнопосочни чувства... Varadin Dimitrov napustio je rezidenciju pod utjecajem isparavajućegkoktela od raznoraznih osjećaja…

17) Варадин Димитров се запъти към най-близкия светофар. Varadin Dimitrov zaputio se prema najbližem semaforu.

18) В този момент светна зелен сигнал. U tom se trenutku upalilo zeleno.

19) Движението секна и Варадин Димитров прекоси улицата сшироки, бавни крачки като пергел.

47

47

Promet se zaustavio i Varadin Dimitrov presjekao je ulicu širokim,sporim koracima poput šestara.

20) Той отвори внимателно плика и измъкна листа стреперещи пръсти. Otvorio je pažljivo omotnicu i izvukao list drhtavim prstima.

21) В този момент някой почука на вратата. U tom je trenutku netko pokucao na vrata.

22) В 15,30 на входната врата позвъни шофьорът Миладин. U 15,30 na ulaznim je vratima pozvonio vozač Miladin.

23) Новината светкавично обходи кабинетите. Novost je munjevito obišla sve kabinete.

24) В първия момент непукизъмът и самодоволството им гоизумиха, после го разяриха. U prvom su ga trenutku njihova nebriga i samodovoljnost izbezumile, apotom i razbjesnile.

25) С деликатните си рецептори другите тутакси доловиха, чесе случва нещо лошо... и повече не обелиха дума. Svojim diskretnim receptorima ostali su odmah osjetili da se spremanešto loše… te nisu izustili više ni riječi.

26) Разгледа клозета, изпробва го и седна зад голямото шефскобюро. Razgledao je zahod, isprobao ga i sjeo za veliki šefovski radni stol.

27) Почувства се почти у дома си, когато звъннапетолъчката.

48

Osjetio se gotovo kao kod kuće, kad je zazvonila „petokraka“.

28) Появата на Баничаров предизвика леко раздвижване надуховете... Pojava Gibaničarova izazvala je lagano kretanje duhova…

29) Баничаров обаче не стори нищо впечатляващо, а кротко итихо отмина надолу по стълбите... Ali Gibaničarov nije napravio ništa bombastično, samo je krotko i tihosišao niz stepenice…

30) Бяха заели масата в дъното и Баничаров ги забеляза едвакогато му помахаха. Zauzeli su stol na kraju i Gibaničarov ih je primijetio tek kad su mumahnuli.

31) След като, без видима причина, не получи виза за Америка,той се озова в Лондон, където, въоръжен с брилянтно CV и дведемокасети, формат VHS, се зае да щурмува продуцентите... Nakon što iz nepoznatog razloga nije dobio vizu za Ameriku, osvanuo jeu Londonu, gdje je naoružan briljantnim CV-jem i dvjema demo-snimkama formata VHS krenuo u napad na producente…

32) Той положи неимоверни усилия да се изцери от тазиневярна болест и постигна известен напредък. Uložio je nevjerojatne napore kako bi se izliječio od te baksuzne bolesti ipostigao određen uspjeh.

33) Оттук нататък животът на актьора придоби хаотиченоблик... Od tog trenutka život glumca dobio je kaotičan oblik…

49

49

34) Скоро добре поддържането му тяло изгуби форма, напълняи погрозня. Njegovo doskora dobro održavano tijelo izgubilo je oblik, udebljao se iporužnio.

35) Някакъв заблуден индивид слезе по стълбите, помота себезцелно и се настани в другия край на салона. Nekakav izgubljeni tip sišao je niz stepenice, okrenuo se besciljno ismjestio na drugom kraju prostorije.

36) Промъкна се до едно от креслата и седна. Provukao se do jedne od fotelja i sjeo.

37) Осмука мокета от всички страни на бюрото и чак тогаваизключи грозния уред. Usisala je tepih sa svih strana radnoga stola i tek tada isključilazastrašujući uređaj.

38) Лицето на момичето му се видя някак познато и тойостана втренчен в него, повече отколкото беше прилично. Djevojčino lice nekako mu se učinilo poznatim, nastavio je buljiti u nju,dulje nego što je bilo pristojno.

39) Тя се изчерви и наведе очи. Zacrvenjela se i spustila pogled.

40) Таня Вандова почука предпазливо, ослуша се и подадеглава. Tanja Vandova oprezno je pokucala, osluhnula i provirila.

41) Секретарката ужасно се стресна и побърза да затвори.

50

Tajnica se užasno uplašila i požurila zatvoriti vrata.

42) Изчака няколко секунди, събра кураж и отново надзърна. Pričekala je nekoliko sekundi, skupila hrabrost i ponovno provirila.

43) Прокрадна се на пръсти до бюрото, остави купчина писмаи се оттегли. Prikrala se na prstima do stola, ostavila hrpu pisama i povukla se.

44) Варадин изплува от банята с още мокро лице. Varadin je izronio iz kupaonice s još mokrim licem.

45) Последва кратка пауза. Uslijedila je kratka pauza.

46) Той се взря учудено в купчината кореспонденция. Zagledao se s čuđenjem u korespondenciju.

47) Той взе първата попаднала му и с удоволствие прочетеимето си... Uzeo je prvu koja mu je došla pod ruku i sa zadovoljstvom pročitaosvoje ime...

48) Колата излезе на Трафалгар Скуеър и зави по тежкарскатаПел Мел. Automobil je izašao na Trafalgar Square i skrenuo na snobovski PallMall.

49) Варадин остави палтото си на гардероба, мина покрайогромните портрети на куп видни деятели и се озова в залатаза приеми.

51

51

Varadin je ostavio kaput u garderobi, prošao pokraj hrpe ogromnihportreta znamenitih ličnosti i našao se u dvorani za prijeme.

50) Оберкелнерът откри името му в списъка на гостите илично го отведе до мястото му. Glavni konobar pronašao je njegovo ime na popisu gostiju i osobno gaotpratio do njegova mjesta.

51) Погледът му мина няколко пъти през българския посланик,но не намери за какво да се закачи. Pogled mu je nekoliko puta prošao preko bugarskoga poslanika, ali nijenašao ništa za što bi se mogao zakvačiti.

52) Настроението му още повече помръкна при вида намизерния ордьовър, който кацна изневиделица пред него. Raspoloženje mu se još više smračilo kad je vidio mizerno predjelo kojeje iznenada sletjelo pred njega.

53) По липса на друго занимание той започна да навива филетона вилицата си, когато до него се тръшна едър джентълмен. U nedostatku drugih zanimacija počeo je vilicom uvijati file, kad jeodjednom kraj njega banuo krupni džentlmen.

54) Той плъзна странично поглед към Варадин, прочетелистчето с името му и широко се ухили. Okrznuo je Varadina pogledom sa strane, pročitao je imena na listiću iširoko se nasmiješio.

55) Някой почука с лъжичка по чашата, залата притихна. Netko je kucnuo žličicom po čaši, dvorana je utihnula.

52

56) Думата взе сбръчкан старец, (...) някой си лордБастърбридж, както се разбра по-късно. Riječ je uzeo naborani starčić, (...) nekakav lord Basterbridge, kako sekasnije ispostavilo.

57) В залата се разнесе одобрително мърморене. Dvoranom se pronijelo odobravajuće mrmljanje.

58) След министъра взе думата лекторът. Nakon ministra riječ je uzeo predavač.

59) С изчерпването на официалната част присъстващитевидимо се оживиха. Iscrpljivanjem službenog dijela prisutni su vidno živnuli.

60) Дийн Карвър си наля още вино и се впусна в спомени заБългария. Dean Carver nalio si je još vina i utonuo u uspomene o Bugarskoj.

61) Разбрах, че имате ново правителство. Saznao sam da imate novu vladu.

62) Той си доля още червено вино и се зае съсредоточено даунищожава пържолата си. Dolio si je još crnoga vina i počeo usredotočeno uništavati kotlet.

63) Тя изсуши набързо късата си прическа, навлече чифтразвлечени дънки, фланелка, яке и метна раницата си през рамо. Osušila je nabrzinu svoju kratku kosu, navukla raširene traperice,majicu, jaknu i stavila ruksak na rame.

53

53

64) Вратата хлопна и Доротея остана сама. Vrata su se zalupila i Doroteja je ostala sama.

65) Катя се усмихна и пъхна пръсти между нейните. Katja se nasmiješila i uvukla svoje prste među njezine.

66) Катя навлече един абсурден костюм, състоящ се от черникожени ремъци и високи ботуши, седна пред огледалото и усиленозапочна да трупа грим върху лицето си. Katja je navukla apsurdni kostim koji se sastojao od crnog kožnogremenja i visokih čizama, sjela pred ogledala i počela vješto nabacivatišminku na lice.

67) Кони Делано се опита да й пробута някакви прахчета, но итози път удари на камък. Connie Delanno pokušao joj je progurati nekakve praškove, ali i ovaj putje naletio na tvrd orah.

68) Реакция не последва. Reakcija nije uslijedila.

69) Повече не се обърна. Više se nije okrenula.

70) Тя се изправи, помаха закачливо на публиката и изчезна задкулисите. Uspravila se, mahnula mazno publici i nestala iza zastora.

71) – Не ви ли казаха, че ви чакам? – попита той с нотка наобида. – Nisu vam rekli da vas čekam? – upitao je s dozom uvrijeđenosti.

54

72) После направи крачка назад, обърна се и изчезна в уличниямрак. Zatim je napravio korak unatrag, okrenuo se i nestao u mraku ulice.

73) Колата даде заден ход и напътствана от знаците наБаничаров, бавно потъна в черното гърло на гаража. Vozilo je krenulo u rikverc i lagano, prema uputama Gibaničarova,potonulo u crno grlo garaže.

74) Спуснаха се по стълбите и минаха през мазето. Spustili su se stepenicama i prošli kroz podrum.

75) Излязоха в централния коридор, завиха наляво и се озовахапред вратата на кухнята. Izašli su u glavni hodnik, skrenuli lijevo i našli se pred vratima kuhinje.

76) Готвачът сви презрително устни, отключи вратата исветна лампата. Kuhar je prezrivo stisnuo usne, otključao vrata i upalio lampu.

77) Нали се разбрахме – 100 лири на ръка веднага. Nismo li se dogovorili – sto funti na ruke odmah.

78) В този миг една желязна ръка го сграбчи за гърлото. U tom ga je trenutku neka željezna ruka zgrabila za grlo.

79) Толоманов бутна вратата и влезе. Tolomanov je gurnuo vrata i ušao.

80) Употреби значителни усилия, докато се пребори сръждивата ключалка.

55

55

Uložio je silan napor dok nije svladao zahrđalu ključanicu.

81) Най-сетне малката, ала тежка врата от пресованаламарина се отвори и той се озова в просторно помещение... Najzad su se mala, ali teška vrata od prešanog lima otvorila i on senašao u prostranoj prostoriji...

82) Той се тръшна пред телевизора, изсули обувките си иотвори кутия бира. On se zavalio pred televizor, bacio cipele i otvorio konzervu piva.

83) Варадин цъфна в посолството малко след девет. Varadin je osvanuo u veleposlanstvu malo iza devet.

84) Няколко секунди остана съвършено неподвижен. Nekoliko sekundi ostao je savršeno nepokretan.

U navedenim primjerima prikazali smo upotrebu

prošlog svršenog vremena od svršenih glagola. Takvi

glagoli označavaju radnju koja se vršila i završila u

određenom prošlom trenutku i koja je ograničena i

završena u okvirima određenog prošlog trenutka.

U hrvatskom su jeziku prijevodni ekvivalenti

izraženi perfektom svršenih glagola koji se koristi za

izražavanje prošlog svršenog vremena.

U rijetkim slučajevima oblik za prošlo svršeno

vrijeme može označavati radnju koja će nastupiti odmah

56

nakon trenutka govorenja, tj. buduću radnju. Takva

upotreba je povezana s povišenom emocionalnošću

subjekta radnje koja će nastupiti neizbježno nakon

trenutka govorenja: На помощ, братя, загинах! (Стоянов,

1980:381)

Prošlo svršeno vrijeme najčešće se koristi za

prijenos radnji koje se uzastopno izvršavaju. Zbog

toga je to osnovno vrijeme za vođenje i kretanje priče

u umjetničkim književnim tvorevinama (Isto:381).

Primjer iz romana Misija London:

85) Колата даде заден ход и напътствана от знаците на

Баничаров, бавно потъна в черното гърло на гаража. Батьката

изключи двигателя и насочи към Баничаров мощен фенер.

Готвачът заслони очи.

Prema tome, prošlo svršeno vrijeme je osnovno

narativno vrijeme (Пашов, 1999:171).

2.1.2. Imperfekt

Prošlo nesvršeno vrijeme označava radnju koja se

vršila prije trenutka govorenja, ali nije završila u

prošlom određenom trenutku na koji se odnosi.

57

57

Oblici za imperfekt ne pokazuju da li se radnja

nastavlja i sada. Ona se može nastaviti, ali može i

završiti prije trenutka govorenja.

Imperfekt može označavati i radnje koje se

ponavljaju. Ponavljanje se najčešće iskazuje

nesvršenim glagolima.

U glavnim se rečenicama oblici imperfekta koriste

za statične opise, opise pejzaža, portreta, scene, i

to isključivo oblici nesvršenih glagola. „Prošlo

nesvršeno vrijeme je osnovno opisno vrijeme“ (Пашов,

1999:17).

Primjeri upotrebe imperfekta u romanu Misija London:

86) Карвър явно бе зърнал талона, който се въртеше вбританските всекидневници. Carver je očito primijetio naslov koji se vrtio po britanskim dnevnimnovinama.

87) Мозъкът на Варадин трескаво се бореше с постъпващатаинформация и се мъчеше да я форматира във вид, подходящ задоклад. Varadinov mozak grozničavo se borio s nadolazećom informacijom imučio se da je formira u oblik koji odgovara izvješću.

88) На мястото на ордьовъра сега се мъдреше строг къс месо,залят с боровинков сос. Na mjestu predjela sada je mudrovao komad mesa, preliven umakomod borovnica.

58

89) Доротея Тотоманова не трябваше да работи, получавашеизвестна сума от родителите си и когато не ходеше вуниверситета, обикновено се търкаляше в леглото с дебели,неподходящи книги. Doroteja Totomanova nije morala raditi, dobivala je određenu sumu odroditelja i, kad nije išla na fakultet, obično se valjala po krevetu sdebelim, nepodobnim knjigama.

90) Както обикновено, Саманта Брик стоеше пред входа (...) иканеше минувачите с лъстиви жестове... Kao i obično, Samantha Brick je stajala pred ulazom (...) i pozivalaprolaznike zamamnim pokretima...

91) Над входа (...) се гърчеше неонов надпис „Baily's place“. Iznad ulaza (...) grčio se neonski natpis Baily's place.

92) От време на време зад завесата цъфваше къдравата главана Камал Далали, ливанец по рождение, който менажирашецялата менажерия. S vremena na vrijeme iza zavjese se pojavljivala kovrčava glava KamalDalalija, rodom Libanonca, koji je upravljao cijelom menažerijom.

93) На врата му се поклащаха достатъчно златни ланци, за дасе обеси на тях. Na vratu mu se klatilo dovoljno zlatnih lanaca da se o njih mogaoobjesiti.

94) Камал Далали гръмко обявяваше името на момичето, чийторед наближаваше... Kamal Dalali gromko je najavljivao ime djevojke čiji red se bližio.

59

59

95) Много студентки го вършеха. Mnoge su se studentice time bavile.

96) Дължеше им го. Dugovala im je to.

97) От друга страна, намираше нещо привлекателно в товадвойствено съществуване, някаква особена тръпка назлорадство и отмъщение, която я караше да не се отказва отролята си на отрудена, бедна студентка... S druge strane, nalazila je nešto privlačno u tom dvostrukom životu,prožimali su je nekakvi posebni trnci zluradosti i osvete, koji su je tjeralida ne odustaje od uloge izmučene, sirote studentice...

98) Този саморазрушителен порив се пробуждаше у нея следвсяко изпълнение (...) но траеше кратко. Taj samouništavajući poriv budio se u njoj nakon svakog nastupa (...) alitrajao je vrlo kratko.

99) Момичета излизаха едно след друго на сцената, изкарвахаси номера, идваха следващите. Djevojke su izlazile na scenu jedna za drugom, izvodile svoju točku, aiza njih stizale su sljedeće.

100) Никога не се повтаряха. Nikada se nisu ponavljale.

101) Лондонските улици й се струваха сигурни дори в тозикъсен час. Londonske ulice su joj se činile sigurnima, čak i u tom kasnom času.

60

102) Носеше черно кожено сако и жилетка на сребристирайета. Nosio je crni kožni sako i prsluk na srebrne pruge.

103) Червените стопове на микробуса горяха призрачно в ноща.Crvena stop-svjetla mikrobusa gorjela su nestvarno u noći.

104) Баничаров гледаше отстрани. Gibaničarov ih je promatrao sa strane.

105) От време на време Баничаров се обръщаше и стрелваше снеприязън съдружниците си. S vremena na vrijeme Gibaničarov se okretao i neugodno strijeljaopogledom svoje ortake.

106) Чуваше ги как тътрят товара си, а найлонът шумешенеприятно. Čuo ih je kako vuku teret, dok je najlon uznemirujuće šuštao.

107) Мъждива червена лампичка сигнализираше, чесъоръжението още работи. Crvena lampica je trepereći signalizirala da uređaj još radi.

108) Жилавите пръсти на Батьката още лепнеха по шията му. Batkovi žilavi prsti još uvijek su se lijepili za njegov vrat.

109) Мониторите, които следяха улицата и входовете напосолството, синкаво трептяха. Monitori koji su prikazivali ulicu i ulaze u veleposlanstvo treperili suplavičasto.

61

61

110) Стоповете на микробуса горяха призрачно в ноща. Stop svjetla kombija sablasno su svijetlila u noći.

111) Унижението се повтаряше три или четири пъти вмесеца... Poniženje se ponavljalo tri-četiri puta mjesečno...

112) Киснеха в дежурната като паяци до сутринта: зяпахателевизия, вдигаха телефона, отваряха при нужда вратата,пиеха, ядяха, спяха. Visjeli su poput paukova do jutra u sobi za dežurstva: buljili su utelevizor, javljali se na telefon, otvarali vrata prema potrebi, pili, jeli,spavali.

113) Няколко минути напразно се мъчеше да го налучка. Nekoliko minuta uzalud se trudio pogoditi je.

114) Мигрената вече вършееше из мозъчните му клетки. Migrena je već orala po njegovim moždanim stanicama.

115) Предстоеше му обяд във Френското посолство, който сеочертаваше да бъде твърде формален и студен... Očekivao ga je ručak u francuskom veleposlanstvu, za koji je slutio daće biti vrlo formalan i hladan...

116) Следобед го очакваше поредица от срещи с чиновници... Popodne ga je čekao niz sastanaka sa službenicima...

117) Но българските дипломати по принцип не я интересуваха. Ali bugarski diplomati u principu je nisu zanimali.

62

118) Жените носеха ярки сарита, а мъжът – висока,тъмновиолетова чалма. Žene su nosile drečave sarije, a muškarac visoku, tamnoljubičastučalmu.

U navedenim primjerima pokazali smo upotrebu

imperfekta, i to nesvršenih glagola.

Prijevodni ekvivalenti u hrvatskom jeziku

izraženi su perfektom nesvršenih glagola koji se

koristi za izražavanje prošlog nesvršenog vremena.

2.1.3. Perfekt

Oblici za prošlo neodređeno vrijeme označavaju

radnju koja se dogodila prije trenutka govorenja, ali

njezino izvršenje se ne povezuje s nekim određenim

prošlim trenutkom.

Prošlo neodređeno vrijeme je „rezultativno“

vrijeme. Ono pokazuje odnos rezultata radnje prema

orijentacijskom trenutku, a ne odnos same radnje prema

orijentacijskom trenutku. Nije važno kada je radnja

završila, već da je završila prije trenutka govorenja

i da u trenutku govorenja postoji njezin rezultat.

63

63

Primjeri upotrebe perfekta u romanu Misija London:

119) Старите българи са изобретили водния клозет, знаете

ли?

Stari Bugari su izmislili vodeni zahod, jeste li to znali?

120) – Знам от отлично информиран източник, че е пристигнал

днес следобед.

– Znam iz jako dobro informiranog izvora da je stigao danas popodne.

121) – Нещо ви е заблудил вашият източник – отвърна

невъзмутимо секретарката.

– Taj izvor informacija doveo vas je u zabludu – odvratila je staloženo

tajnica.

122) Въобразяват си, че са станали недосегаеми.

Uobražavaju si da su postali nedodirljivi.

123) Работили са също така за страните от Близкия изток.

Radili su također za zemlje Bliskoga istoka.

124) Забравил съм си очилата...

Zaboravio sam naočale…

125) Явно си му легнала на сърцето.

64

Očito si mu prirasla srcu.

126) Приготвил съм ви 77 кашона с хуманитарна помощ, които

трябва незабавно да заминат за България.

Pripremio sam vam 77 kutija humanitarne pomoći koje hitno treba

poslati u Bugarsku.

127) Пратили са ни някаква авангардна скулптура.

Poslali su nam nekakvu avangardnu skulpturu.

128) Учили са ме като малка. Сега разбирам какво са имали

предвид.

Tako su me učili kad sam bila mala. Sad znam što su imali na umu.

2.2. Zajednička upotreba prošlih glagolskih vremena

Prošla glagolska vremena koja smo razmatrali mogu

imati zajedničku upotrebu u tekstu. Tako se perfekt

može koristiti umjesto pluskvamperfekta u zavisnim

rečenicama, kad je u glavnoj aorist. U prijevodnom

korpusu koji proučavamo možemo naći puno takvih

primjera:

65

65

129) Съдейки по зеленикавото му лице, Коста Баничаров

заключи, че магията на любовта от пръв поглед не се е

състояла.

Sudeći po njegovu zelenkastom licu, Kosta Gibaničarov zaključio je da

se magija ljubavi na prvi pogled nije dogodila.

U glavnoj rečenici nalazi se aorist svršenog

glagola, a u zavisnoj perfekt. Radnja u zavisnoj

rečenici prethodi radnji u glavnoj rečenici, odnosno

to je radnja koja se dogodila prije druge prošle

radnje i zato se može zamijeniti pluskvamperfektom.

Aorist je preveden perfektom svršenog glagola, a

perfekt perfektom. I u hrvatskom ekvivalentu perfekt

se koristi umjesto pluskvamperfekta.

130) – Какво става с концерта на госпожа Селянова? – попита

внезапно посланикът, след като се убеди, че е изчерпал темата.

– Što je s koncertom gospođe Seljanove? – upitao je iznenada

veleposlanik, nakon što se uvjerio da je iscrpao temu.

131) Таня Вандова се върна и ги информира, че Кишев изобщо не

е идвал на работа.

Tanja Vandova se vratila i informirala da Kišev uopće nije došao na

posao.

66

132) Варадин се впусна да изучава многобройните чекмеджета

и шкафчета в кабинета си (...), където се предполагаше, че се е

утаил духът на предшественика му.

Varadin se upustio u proučavanje mnogobrojnih ladica i ormara u

svome kabinetu (…) gdje se, pretpostavljao je, krio duh njegova

prethodnika.

U ovom primjeru prisutan je i imperfekt koji

označava radnju koja traje, odnosno nije završila u

prošlom trenutku markiranom s radnjom u aoristu.

Imperfekt je preveden perfektom nesvršenog glagola

koji značava prošlu nesvršenu radnju koja je trajala u

prošlosti i nije završila.

133) Изведнъж си даде сметка, че се е накиснал, и то яко.

Odjednom je shvatio da se uvalio i to žestoko.

134) Той почувства известно неудобство, че досега е

пренебрегвал тази, по всяка вероятност, твърде важна

персона...

Osjetio je laganu neugodu jer je do tada zanemarivao tu, po svoj

prilici, važnu osobu…

67

67

135) Оказа се, че е забравил кода на електронната ключалка.

Ispostavilo se da je zaboravio šifru elektronske brave.

136) Той й съобщи, че е разпоредил да се купи нова

прахосмукачка.

Rekao joj je kako je naredio da se kupi novi usisavač.

137) Варадин хвърли поглед в собствения си тефтер и с ужас

установи, че е надраскал само едно самотно човече...

Varadin je bacio pogled u svoj rokovnik i s užasom ustanovio da je (...)

našvrljao samo jednog usamljenog čovječuljka...

138) То вдигна поглед към монитора и установи, че самолетът

за София вече е излетял.

Podigao je pogled prema monitoru i ustanovio da je avion za Sofiju većuzletio.

Perfekt se može zamijeniti aoristom ako je

govornik svjedok radnje ili ju je sam izvršio, ali u

tom se slučaju gubi rezultativnost u odnosu na

trenutak govorenja. U sljedećim je primjerima perfekt

moguće zamijeniti aoristom:

139) – Научил съм се – отсече той.

– Naučio sam – odvratio je.

68

140) – Как така се отказваш, бе! В последния момент – избухна

Чаво Толоманов. – Че ние вече сме инвестирали в тоя проект!

– Kako sad odustaješ? U posljednjem trenutku? – povikao je Čavo

Tolomanov. – Ali mi smo već investirali u taj projekt!

141) Гарантирал съм за теб, а сега се дъниш!

Garantirao sam za tebe, a ti se sad izvlačiš.

Aorist se može zamijeniti perfektom u upitnoj

rečenici. Ako koristimo aorist, pitamo za samu radnju

znajući da je taj koga pitamo svjedok radnje. Ako

koristimo perfekt, pitamo za rezultat radnje i tada

onaj koga pitamo ne mora biti svjedok radnje, već samo

rezultata.

142) – Кишев върна ли се на работа?

– Je li se Kišev vratio na posao?

U nekim se primjerima perfekt može zamijeniti i

sa sadašnjim vremenom:

143) Не съм се съмнявала.

Nisam ni sumnjala.

69

69

Izražava se cijeli prošli period do trenutka

govorenja, uključujući i trenutak govorenja, tj.

aktualnost u odnosu na trenutak govorenja i zato je

moguća neutralizacija sa sadašnjim vremenom (не се

съмнявам), kao i s imperfektom nesvršenog vida (не се

съмнявах).

Kao osnovno glagolsko vrijeme u bugarskom jeziku

aorist dolazi u opoziciju s ostalim prošlim glagolskim

vremenima, najčešće s perfektom:

2.2.1. Opozicija aorist:perfekt

Kada je riječ o značenju i upotrebi dvaju

glagolskih vremena, možemo odrediti karakteristike

prema kojima aorist i perfekt dolaze u opoziciju te

ilustrirati primjerima iz jezičnog korpusa koji

proučavamo:

a) lokaliziranost/nelokaliziranost radnje u prošlosti:

b) aktualizacija/neaktualizacija prošle radnje, tj.

prisutnost veze između radnje izražene perfektom i

trenutka govorenja te neobaveznost takve veze kod

aorista:

70

144) – Нали не си забравил? – звъннаха подозрителни нотки.

– Nisi zaboravio? – zazvučale su sumnjičave notice.

Radnja izražena perfektom, zanima nas rezultat radnje,

a ne sama radnja, postoji veza s trenutkom govorenja.

145) Въобразяват си, че са станали недосегаеми.

Uobražavaju si da su postali nedodirljivi.

Perfekt svršenog vida u zavisnoj rečenici za

rezultativnost u trenutku govorenja.

c) osvjedočenost/neosvjedočenost radnje – aorist može

izražavati samo osvjedočene radnje, a perfekt i

osvjedočene i neosvjedočene. Dakle, ne možemo

koristiti aorist ako nismo svjedoci same radnje. Ova

karakteristika vrijedi za opoziciju aorist:perfekt u

bugarskom jeziku, ali ne i u hrvatskom.

146) Старите българи са изобретили водния клозет, знаете

ли?

Stari Bugari su izmislili vodeni zahod, jeste li to znali?

U ovom primjeru govornik nije niti svjedok niti

izvršitelj radnje i zato je upotrebljen perfekt koji

se ne može zamijeniti aoristom.

71

71

147) Посланикът взе куфара си и се запъти към втория етаж,

без да отрони дума.

Veleposlanik je uzeo svoj kufer i zaputio se prema drugom katu, ne

progovorivši ni riječi.

U ovom je primjeru upotrebljen aorist jer je

посланикът izvršitelj radnje.

148) Гарантирал съм за теб, а сега се дъниш!

Garantirao sam za tebe, a ti se sad izvlačiš.

Ovdje je upotrebljen perfekt, međutim mogao bi se

zamijeniti aoristom budući da je govornik izvršitelj

radnje.

2.3. Prošla glagolska vremena s obzirom na glagolski

vid

Tema istraživanja nisu samo temporalne, već i

aspektualne karakteristike prošlih glagolskih vremena.

Zadaća je ustanoviti morfološke pokazatelje za

diferencijaciju aspektualnih razlika unutar okvira

svakog od vremena koje smo proučavali i analizirati

uvjete pri kojima je moguća ili se isključuje

konkurencija tih vremena ovisno o aspektu, temporalnoj

karakteristici i kontekstu. Ovdje ćemo se fokusirati

72

na neke posebne primjere kod kojih je moguća zamjena

glagolskih vremena ovisno o temporalnim i aspektualnim

karakteristikama i kontekstualnom okruženju u

konkretnoj upotrebi.

2.3.1. Jezični konteksti s perfektom nesvršenog vida

u bugarskom jeziku i prijevodni ekvivalenti u

hrvatskom

2.3.1.1. Perfekt u upitnim i negativnim rečenicama

Postoje konteksti s perfektom za cijeli period

odvijanja događaja zajedno s trenutkom govorenja.

Upotreba mu je povezana s osvjedočenošću od strane

izvršitelja radnje i ne povezuje se s određenim

trenutkom ili konkretnom situacijom. Pokazat ćemo

kakve su mogućnosti zamjene perfekta s drugim

glagolskim vremenima ovisno o aspektualnosti. U

bugarskom jeziku je moguća neutralizacija perfekt –

aorist prema karakteristici aktualnost/neaktualnost u

kontekstima s perfektom svršenog vida.

Primjeri iz romana Misija London:

73

73

149) – И как е попаднал/как попадна тук... този човек от

Провадия? – гнусливо се осведоми онзи.

– I kako je dospio ovdje… taj čovjek iz Provadije? – zapitkivao je s

gnušanjem.

150) – Кишев върна ли се/върнал ли се е на работа?

Aorist svršenog glagola u upitnoj rečenici – može se

zamijeniti perfektom (Ako koristimo aorist, pitamo za

samu radnju znajući da je taj koga pitamo svjedok

radnje. Ako koristimo perfekt, pitamo za rezultat

radnje i tada onaj koga pitamo ne mora biti svjedok

radnje, već samo rezultata.)

– Je li se Kišev vratio na posao?

151) – Няма проблем, не съм дошъл/не дойдох заради някакъв

лапданс – ухили се той.

Moguća je neutralizacija s aoristom prema

karakteristici osvjedočenost, budući da je jasno da je

govornik izvršitelj, a prema tome i svjedok radnje.

Međutim, upotrebom perfekta se naglašava

rezultativnost radnje.

– Nema problema, nisam ja došao ni zbog kakvog lap-dancea – nacerio

se.

152) – Какво е станало/какво стана?

74

– Što se dogodilo?

153) – Изхвърлил си/изхвърли всички патици?!

– Bacio si sve patke?!

154) Какво сте домъкнали/какво домъкнахте вие, бе?!

Ma što ste vi ovo dovukli?!

155) Как сте допуснали/как допуснахте този абсурд?

Kako ste dopustili ovaj apsurd?

Ako imamo perfekt svršenog vida zajedno s

prilozima още не, някога, никога, kao i s prilozima koji

markiraju cijeli period izvršavanja radnje,

uključujući i trenutak govorenja (досега),

neutralizacija s aoristom nije moguća. Perfekt nije

povezan s konkretnim trenutkom u prošlosti, za razliku

od aorista.

156) – Новият посланик още не е дошъл/още не дойде* – ледено

рече тя.

– Novi veleposlanik još nije stigao – ledeno je odgovorila.

75

75

157) – Нали не си забравил/не забрави*? – звъннаха

подозрителни нотки.

– Nisi zaboravio? – zazvučale su sumnjičave notice.

158) Защо не сте ги изгонили/не ги изгонихте* досега?!

Da kontekst ne sadrži prilog досега, zamjena s

aoristom bi bila moguća prema karakteristici

određenost/neodređenost prošlog trenutka radnje. No, u

ovom kontekstu perfekt je za cijeli period odvijanja

događaja zajedno s trenutkom govorenja.

Zašto ih dosad niste istjerali?!

159) Още ли не е започнал/още ли не започна* да говори?

Zar još nije počeo govoriti?

160) Ако о щ е не сте го измислили/още не го измислихте*,

разполагате с няколко секунди, за да го направите.

Ako ga još niste izmislili, raspolažete s nekoliko sekundi da to učinite.

Kad u upitnim i negativnim rečenicama imamo

perfekt nesvršenog vida zajedno s prilozima още не,

някога, никога, kao i s prilozima koji markiraju cijeli

period izvršavanja radnje, uključujući i trenutak

govorenja (досега, оттогава, от сутринта i sl.), u

76

bugarskom jeziku nije moguća upotreba aorista ni

imperfekta:

161) – Не знам – сви рамене Таня Вандова. – Не съм го

виждала/не го видях* от сутринта.

– Ne znam – Tanja Vandova je slegnula ramenima. – Nisam ga vidjela

od jutros.

162) Оттогава не съм идвал/не идвах*.

Otada nisam bio.

163) – Чудя се – рече Бари, – никой ли досега не ти е казвал /не

ти каза*/не ти казваше* колко приличаш на покойната лейди

Даяна Спенсър?

– Pitam se – reče Barry – zar ti nitko dosad nije rekao koliko sličiš na

pokojnu lady Dianu Spencer?

164) Лейди Даяна всъщност никога не е съществувала/не

съществуваше*.

Lady Diana zapravo nikada nije postojala.

165) Случвало ли ти се е/случваше ли ти се* н я кога да играеш

тази роля като domina, с бич в ръката, а някой нещастник да

лъска с език ботушите ти?77

77

Je li ti se događalo nekad da igraš ovu ulogu kao domina, s bičem u

ruci, a neki nesretnik jezikom glanca tvoje čizme?

166) Досега не сме правили /не правехме* подобно нещо...

Do sada nismo pravili ništa slično...

167) Оттогава не съм се правила/не се правех* на кралица.

Od tada se nisam prerušavala u kraljicu.

Ukoliko je u rečenicama s perfektom nesvršenog

vida kontekst neutralan, tj. nema izraza koji

markiraju period izvršavanja radnje, moguća je

neutralizacija s imperfektom:

168) Не съм се съмнявала /не се съмнявах.

Govornik je izvršitelj radnje pa je i njezin svjedok.

Ako se koristi imperfekt, naglasak je na samoj radnji,

a ako se koristi perferkt – na negativnom rezultatu

radnje.

Nisam ni sumnjala.

169) – Вижте, не сме говорили /не говорехме за труп.

78

Upotrebom imperfekta naglašava se vrijeme izvršavanja

radnje.

– Slušajte, nismo spominjali nikakav leš!

170) – Хъм, не съм мислила по този въпрос.

– Hm, nisam o tome razmišljala.

171) – Сър, нито за момент не съм допускал/не допусках, че

очаквате от нас да ви доведем Нейно величество!

– Sir, ni jednog trenutka nisam pretpostavio da vi očekujete od nas da

vam dovedemo Njezino veličanstvo!

172) Не сте ли чели/не четохте ли сценария?

Zar niste pročitali scenarij?

U pozitivnim upitnim rečenicama moguća je

neutralizacija s aoristom nesvršenog vida ili s

imperfektom nesvršenog vida prema karakteristici

rezultativnost/nerezultativnost. Ako se koristi aorist

nesvršenog vida, naglasak je na završetku procesa u

trenutku govorenja, a ako se koristi imperfekt,

naglasak je na samom procesu.

173) Какво си играл/игра/играеше досега? 79

79

Što si igrao do sada?

174) Защо си крил / кри/ криеше досега тези безценни умения?

Zašto si dosad krio taj neprocjenjivi talent?

175) – Знаел си/знаеше какво ще се случи?

– Znao si što će se dogoditi?

2.3.1.2. Perfekt za ponavljanje

Radnje koje se ponavljaju mogu se izražavati i

perfektom svršenog i perfektom nesvršenog vida.

Razlikujemo dva slučaja – za neograničeno i za

ograničeno ponavljanje. Perfekt za neograničeno

ponavljanje predstavlja radnje koje se neprekidno

ponavljaju, a dolazi uz vremenske priloge винаги,

никога, постоянно, често i nesvršenog je vida. U tom je

slučaju moguća neutralizacija perfekta s imperfektom

ili aoristom nesvršenog vida:

176) Цяла нощ съм чела.

Može se zamijeniti imperfektom (Цяла нощ четох).

Cijelu noć sam čitala.

177) Възможността за един по-неформален стил на общуване

винаги ме е привличала.../привличаше

80

Mogućnost neformalnijeg stila komuniciranja oduvijek me privlačila...

178) С принцесата става точно обратното: в представите на

повечето хора тя винаги е била/беше и ще бъде вечната

жертва.

S princezom se događa upravo suprotno: za većinu ljudi ona je bila i bit

će vječna žrtva.

179) Общественото положение, славата и престижът винаги

са били/бяха и ще бъдат сред най-мощните афродизиаци.

Društveni položaj, slava i prestiž oduvijek su bili i bit će među najjačim

afrodizijacima.

Perfekt za ograničeno ponavljanje predstavlja

radnje koje se ponavljaju određeni, ograničeni broj

puta i u bugarskom jeziku može biti svršenog ili

nesvršenog vida:

180) Ходил съм/ходих там няколко пъти през 86- а и 87- по

покана на вашия земеделски лидер...

Bio sam tamo nekoliko puta tijekom '86., '87. na poziv vašega

poljoprivrednog vođe...

81

81

2.3.2. Jezični konteksti s aoristom nesvršenog vida i

imperfektom svršenog vida u bugarskom jeziku i

prijevodni ekvivalenti u hrvatskom

2.3.2.1. Aorist nesvršenog vida

Glagoli nesvršenog vida označavaju neograničene

radnje u vremenu, tj. radnje kod kojih se ne gleda

početak i kraj. Zbog toga su neudobniji za upotrebu u

prošlom svršenom vremenu i upotreba im je rjeđa i

neuobičajena. Zato se često koriste priložne oznake

kojima se ograničava radnja u okvirima određenog

prošlog trenutka i pokazuje koliko je trajala:

Той ходи цял ден. (Стоянов, 1980:381)

Prošlo svršeno vrijeme može označavati i radnje

koje su se ponavljale u prošlosti. U tom se slučaju

koristi nesvršeni vid glagola kojim je naglašeno

ponavljanje: Повече от десетина п ъ ти той прави това.

(Андрейчин, 1978:191)

Prema Čauševoj, aorist nesvršenih glagola može se

koristiti za dugačak vremenski period kad je moguća

neutralizacija s imperfektom (Ходиха/ходеха цял ден

82

насам натам, без да се спрат) i za ograničen period (По

време на престоя си тогава в София говорих с нея н я колко п ъти )

(Чаушева, 2011:365).

a) za dugačak vremenski period (s priložnim oznakama

цял ден, цяла нощ i sl.).

U takvim je primjerima moguća neutralizacija aorist –

imperfekt. U jezičnom materijalu koji smo proučavali

postoje slični primjeri kod kojih je moguća

neutralizacija aorist – imperfekt:

181) Злите езици твърдяха, че тази карта е поставена тук не

толкова да възбужда патриотични спазми у служителите,

колкото да им напомня откъде са дошли...

Zli jezici tvrdili su da je ta karta bila postavljena ne toliko da u

službenicima budi patriotske grčeve, koliko da ih opominje odakle su

došli…

b) za ograničen period (s priložnim oznakama пет пъти,

няколко пъти i sl.).

Primjer iz romana Misija London:

83

83

182) Работиха /работеха за мен по време на изборите.

Radili su za mene u vrijeme izbora.

U primjerima smo pokazali upotrebu prošlog

svršenog vremena od nesvršenih glagola koja nije

česta. Takvi glagoli označavaju radnju koja se vršila

i završila u određenom prošlom trenutku, ali nije

ograničena vremenskim okvirom, kod nje se ne gleda

početak i kraj.

Prijevodni ekvivalenti u hrvatskom jeziku

izraženi su perfektom nesvršenih glagola.

2.3.2.2. Imperfekt svršenog vida

U zavisnim rečenicama mogu se koristiti oblici

imperfekta svršenih i nesvršenih glagola. Međutim, pri

upotrebi svršenih glagola, treba uzeti u obzir

sljedeće:

- imperfekt svršenog glagola može biti u zavisnoj

rečenici ako je glagol u glavnoj rečenici u

prošlom vremenu

- ako je glagol u glavnoj rečenici u budućem

vremenu u prošlosti

84

- ako su u glavnoj rečenici glagoli poput казвам,

усещам, мисля u prošlom nesvršenom vremenu

Imperfekt svršenih glagola susreće se dosta

rijetko, uglavnom kod radnji koje se ponavljaju i

općenite su.

a) kod upotrebe vremenskih priloga когато, като, može

se koristiti imperfekt svršenih i nesvršenih glagola

Naprimjer:

183) Винаги когато останеше/оставаше гола-голенчка на

дансинга, Катя изпитваше желание да продължи...

Uvijek kad bi ostala gola golcata na podiju, Katja je osjećala neodoljivu

želju da nastavi...

U zavisnoj rečenici upotrebljen je imperfekt

svršenog glagola uz prilog когато, a u glavnoj

rečenici je glagol u prošlom vremenu, tj. u imperfektu

(nesvršenog vida).

Imperfekt svršenog glagola u zavisnoj rečenici

preveden je kondicionalom prvim, a imperfekt

nesvršenog glagola u glavnoj rečenici perfektom

nesvršenog glagola.

85

85

b) uz priloge щом, щом като, след като (zavisne

vremenske rečenice) uvijek se koristi imperfekt

svršenih glagola:

184) След като се увереше, че всичко е наред, готвачът

заключваше кухнята и се връщаше при четката.

Nakon što bi se uvjerio da je sve u redu, kuhar je zaključavao kuhinju i

vraćao se četki.

U zavisnoj rečenici upotrebljen je imperfekt

svršenog glagola uz prilog след като, a u glavnoj

rečenici su glagoli u prošlom vremenu, tj. u

imperfektu (nesvršenog vida).

Imperfekt svršenog vida preveden je kondicionalom

prvim, a imperfekti nesvršenog vida perfektom

nesvršenog glagola.

86

3. ZAKLJUČAKCilj ovog rada bio je analizirati aorist, imperfekt i

perfekt u bugarskom jeziku te njihove prijevodne ekvivalente u

hrvatskom.

U prvom smo poglavlju usporedili prošla glagolska vremena

dvaju jezika i prikazali razlike u njihovoj upotrebi, dok smo u

drugom poglavlju analizirali konkretni jezični materijal,

klasificirali glagolska vremena prema značenju i upotrebi te

prikazali njihovu zajedničku upotrebu i mogućnosti

neutralizacije jednog vremena s drugim.

Aorist, imperfekt i perfekt su vremena koja se u bugarskom

jeziku koriste jednako aktivno, dok se u hrvatskom aorist i

imperfekt danas smatraju arhaičnim oblicima, a prošlo vrijeme

se iskazuje najčešće perfektom koji je potisnuo aorist i

imperfekt, kao i pluskvamperfekt.

U bugarskom se jeziku oblici za aorist mogu tvoriti i od

glagola svršenog i od glagola nesvršenog vida. Aorist svršenih

glagola u hrvatskom je jeziku preveden perfektom svršenih

glagola, a aorist nesvršenih glagola perfektom nesvršenih

glagola.

Aorist nesvršenih glagola može se koristiti za dugačak

vremenski period (s priložnim oznakama цял ден, цяла нощ i sl.)

kad je moguća neutralizacija s imperfektom i za ograničen

period (s priložnim oznakama пет пъти, няколко пъти i sl.).

U hrvatskom jeziku aorist imaju svršeni i vrlo rijetko

nesvršeni glagoli. Aoristom u apsolutnoj upotrebi se označuje

prošla radnja koja neposredno prethodi govornomu činu. U87

87

standardnome jeziku postao je vrlo rijedak – koristi se u

beletrističkom stilu kad se neposredno prethođenje u prošlosti

želi posebno naglasiti. U suvremenoj se komunikaciji zamjenjuje

perfektom svršenih glagola.

U bugarskom se jeziku imperfekt također može tvoriti od

svršenih i nesvršenih glagola, međutim imperfekt svršenih

glagola susreće se dosta rijetko.

Prijevodni ekvivalenti u hrvatskom jeziku izraženi su

perfektom nesvršenih glagola koji se koristi za izražavanje

prošlog nesvršenog vremena.

U hrvatskom jeziku imperfekt je glagolski oblik kojim se

izražava prošlo nesvršeno vrijeme i imaju ga samo nesvršeni

glagoli, a u suvremenome je hrvatskom jeziku još rjeđi nego

aorist. Koristi se samo u beletrističkim tekstovima, dok se u

znanstvenim, administrativnim i publicističkim tekstovima te u

razgovornome stilu više gotovo uopće ne susreće. Razlog je tomu

činjenica da je imperfekt uvijek zamjenjiv perfektom nesvršenih

glagola.

U bugarskom jeziku oblici za perfekt označavaju radnju koja

se dogodila prije trenutka govorenja, ali njezino izvršenje se

ne povezuje s nekim određenim prošlim trenutkom. Perfekt je

„rezultativno“ vrijeme jer pokazuje odnos rezultata radnje

prema orijentacijskom trenutku, a ne odnos same radnje prema

orijentacijskom trenutku. Nije važno kada je radnja završila,

već to da je završila prije trenutka govorenja i da u trenutku

govorenja postoji rezultat te radnje.

88

Budući da se u bugarskom jeziku aktivno koriste i aorist i

perfekt, postavlja se pitanje u kojem se slučaju koristi jedno,

a u kojem drugo vrijeme. Ova dva vremena stoje u opoziciji

prema određenim karakteristikama. Dok se perfektom mogu

izražavati i osvjedočene i neosvjedočene radnje, aorist se

koristi samo kod osvjedočenih radnji. Kod radnje izražene

perfektom postoji povezanost s trenutkom govorenja, a kod

radnje izražene aoristom takva povezanost ne mora postojati.

Radnja izražena perfektom je činjenica izvršena u prošlosti, no

aktualna u trenutku govorenja, za razliku od aorista kojim se

iskazuje radnja kao proces u prošlosti, no bez povezanosti sa

značenjem u sadašnjosti.

U hrvatskom jeziku perfekt je glagolski oblik kojim se

izražava prošlo svršeno i prošlo nesvršeno vrijeme, može se

tvoriti i od svršenih i od nesvršenih glagola te je potisnuo

ostale oblike za prošlost (aorist, imperfekt, pluskvamperfekt).

Perfekt označuje i radnju koja u prošlosti prethodi drugoj

radnji, tj. može zamjenjivati pluskvamperfekt.

Prošla glagolska vremena koja smo razmatrali mogu imati

zajedničku upotrebu u tekstu. Tako se u bugarskom jeziku

perfekt može koristiti umjesto pluskvamperfekta u zavisnim

rečenicama, kad je u glavnoj aorist. Radnja u zavisnoj rečenici

prethodi radnji u glavnoj rečenici, odnosno to je radnja koja

se dogodila prije druge prošle radnje i zato se može zamijeniti

pluskvamperfektom.

89

89

U takvim je slučajevima aorist preveden perfektom svršenog

glagola, a perfekt perfektom. I u hrvatskom ekvivalentu perfekt

se koristi umjesto pluskvamperfekta.

Perfekt se može zamijeniti aoristom ako je govornik svjedok

radnje ili ju je sam izvršio, ali u tom se slučaju gubi

rezultativnost u odnosu na trenutak govorenja.

Aorist se može zamijeniti perfektom u upitnoj rečenici. Ako

koristimo aorist, pitamo za samu radnju znajući da je taj koga

pitamo svjedok radnje. Ako koristimo perfekt, pitamo za

rezultat radnje i tada onaj koga pitamo ne mora biti svjedok

radnje, već samo rezultata.

Pokazali smo kakve su mogućnosti zamjene perfekta s drugim

glagolskim vremenima ovisno o aspektualnosti. U bugarskom

jeziku je moguća neutralizacija perfekt – aorist prema

karakteristici aktualnost/neaktualnost u kontekstima s

perfektom svršenog vida.

Međutim, ako imamo perfekt svršenog vida zajedno s prilozima

още не, някога, никога, kao i s prilozima koji markiraju cijeli

period izvršavanja radnje, uključujući i trenutak govorenja

(досега), neutralizacija s aoristom nije moguća.

Kad u upitnim i negativnim rečenicama imamo perfekt

nesvršenog vida zajedno s prilozima още не, някога, никога, kao i

s prilozima koji markiraju cijeli period izvršavanja radnje,

uključujući i trenutak govorenja (досега, оттогава, от сутринта i

sl.), u bugarskom jeziku nije moguća upotreba aorista ni

imperfekta.

Ako je u rečenicama s perfektom nesvršenog vida kontekst

neutralan, tj. nema izraza koji markiraju period izvršavanja

radnje, moguća je neutralizacija s imperfektom.

90

U pozitivnim upitnim rečenicama moguća je neutralizacija s

aoristom nesvršenog vida ili s imperfektom nesvršenog vida

prema karakteristici rezultativnost/nerezultativnost. Ako se

koristi aorist nesvršenog vida, naglasak je na završetku

procesa u trenutku govorenja, a ako se koristi imperfekt,

naglasak je na samom procesu.

Radnje koje se ponavljaju mogu se izražavati i perfektom

svršenog i perfektom nesvršenog vida. Razlikujemo dva slučaja –

za neograničeno i za ograničeno ponavljanje.

Perfekt za neograničeno ponavljanje predstavlja radnje koje

se neprekidno ponavljaju, a dolazi uz vremenske priloge винаги,

никога, постоянно, често i nesvršenog je vida. U tom je slučaju

moguća neutralizacija perfekta s imperfektom ili aoristom

nesvršenog vida.

Perfekt za ograničeno ponavljanje predstavlja radnje koje se

ponavljaju određeni, ograničeni broj puta i u bugarskom jeziku

može biti svršenog ili nesvršenog vida.

Glagolska vremena i njihova upotreba razlikuju se u

bugarskom i hrvatskom jeziku. Stoga trebamo biti pažljivi kod

prevođenja u odabiru prijevodnih ekvivalenata. Prijevod s

bugarskog na hrvatski jezik ne stvara puno poteškoća, budući da

i aorist, i imperfekt, i perfekt prevodimo hrvatskim perfektom

te je najvažnije da uzmemo u obzir glagolski vid. Međutim, kod

prijevoda s hrvatskog na bugarski jezik trebamo u obzir uzeti

više čimbenika i dobro poznavati upotrebu glagolskih vremena.

Isto vrijedi i za zajedničku upotrebu glagolskih vremena i

mogućnosti zamjene glagolskih vremena jednog s drugim. U tom je91

91

aspektu bugarski jezik puno bogatiji i kompliciraniji od

hrvatskog, za što su odgovorni povijesni procesi koji su

uvjetovali današnju situaciju u ovim jezicima.

LITERATURA

1. Андрейчин, 1978: Л. Андрейчин. Основна българска граматика.

Наука и изкуство, София.

2. Влахова, 2009: Р. Влахова-Руйкова. Практическа граматика.

Български език. ПОНС България ЕООД, София.

3. Данчев, 2001: А. Данчев. Съпоставително езикознание. Теория

и методология. Университетско издателство „Св. Климент

Охридски” . София.

4. Куцаров, 1999: Т. Бояджиев, И.Куцаров, Й.Пенчев. Съвременен

български език. И.К. „Петър Берон”, София.

5. Ницолова, 2008: Р. Ницолова. Българска граматика. Морфология.

Св. Климент Охридски, София.

6. Пашов, 1999: П. Пашов. Българска граматика. Хермес, Пловдив.

7. Стоянов, 1980: С.Стоянов. Граматика на българския книжовен език.

Фонетика и морфология. Наука и изкуство, София.

92

8. Чаушева, 2006: Е. Чаушева. За някои балканизми в морфологичната

система на българския и новогръцкия език. Годишник на Филологическия

факултет, том 4, ЮЗУ “Неофит Рилски”. Благоевград, 2006 (261-

270)

9. Чаушева, 2011: Е. Чаушева Миналите глаголни времена в

българския и новогръцкия език с оглед на глаголния вид. Българският

език и литература в славянски и неславянски контекст.

Международната научна конференция на тема Българският език и

литература в славянски и в неславянски контекст, 28–30 май

2009 г. Славянски институт. Сегедски университет. JAJEPress,

Szeged, 2011 (362-367)

10. Barić, 2003: Е. Barić. Hrvatska gramatika. Školska knjiga,

Zagreb.

11. Silić, 2005: J. Silić; I. Pranjković,. Gramatika hrvatskoga

jezika: za gimnazije i visoka učilišta. Školska knjiga, Zagreb.

Ekscerptirani materijal:

12. Попов, 2007: Алек Попов. Мисия Лондон. „Захарий Стоянов”,

София, 2007.

13. Popov, 2010: Alek Popov. Misija London. MeandarMedia, Zagreb,

2010.

93

93

Prošla glagolska vremena u bugarskom jeziku i prijevodni ekvivalenti u hrvatskom

Documents

Transcript of Prošla glagolska vremena u bugarskom jeziku i prijevodni ekvivalenti u hrvatskom