Pravni fakultet Sveucilista u Rijeci

PROCESPREOBRAZBE

HRVATSKOGA

VISOKOOBRAZOVNOG

SUSTAVA

Zbornik koautorskih radova nastavnika Pravnog fakulteta Sveucilista u Rijeci i studenata

Uredili

Gabrijela Mihelcic

Emilia Miscenic

Natasa Hadzimanovic

Dejan Bodul

------~--~--~g~~~--~-----~~--------~---~~~~middot~-~~~lt~_X~~~A~~~~_~ Mr(tpound~~(j~~~~bullbull~~~t(M)~~A(~i-

T~

~

Doc dr sc Emilia Miscenic

EnaSrdoC

Studentski krediti kao sredstvo financiranj a visokog obrazovanja

I Uvod

U danasnje vrijeme globalne ekonomske krize krediti su postali sredstvo za ispunjavanje svakodnevnih zivotnih potreba Njihove raznovrsne namjene usko su povezane i nerazdvojne od jednako sveobuhvatne palete razloga za njihovo postojanje i koristenje Krediti se koriste primjerice namjenski za financiranje kupoprodaja automobila stanova kucanskih aparata te citavoga niza razlicitih roba i usluga kao i nenamjenski Jedna od manje uobicajenih svrha njihova koristenja no danas sve vise u porastu jest njihovo koristenje kao sredstva za financiranje stjecanja visokog obrazovanja

Pravo na obrazovanje jedno je od temeljnih Ijudskih prava ali isto tako i osnova za ostvarivanje drugih prava i onih gradanskih i politickih i onih gospodarskih socijalnih i kulturnih 0 njegovoj vaZnosti dovoljno govori Cinjenica da je isto proklamirano Ustavom Republike Hrvatske1 te brojnim medunarodnim ugovorima cija je stranka Republika Hrvatska (dalje u tekstu RH)2 I dok je obrazovanje na razini RH uredeno Citavim nizom pravnih

Doc dr sc Emilia Miscenic LLM (Saarbrucken) docentica na Katedri za medunarodno i europsko privatno pravo Pravnog fakulteta Sveucilista u Rijeci

bullbull Ena Srdoc studentica V godine sveucilisnog integriranog studija prava Pravnog fakulteta Sveucilista u Rijeci Ustav Republike Hrvatske NN br 5690 135197898 (procisceni tekst) 11300 12400 (proeisceni tekst) 2801 41101 (proci~ni tekst) 5501 (ispravak) 76110 85110 (proCisceni tekst) cl 65 Obrazovanje je u Republici Hrvatskoj svakomu dostupno pod jednakim uvjetima u skladu s njegovim sposobnostima Opea deklaracija 0 Ijudskim pravima NN MU br 12109 cl 26 st 1 Svatko ima pravo na odgoj i obrazovanje ( ) vise i visoko obrazovanje mora biti dostupno svima prema sposobnostima te st 2 Odgoj i obrazovanje mora biti usmjereno punom razvoju ljudske osobe i jaeati postivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda Medunarodni pakt 0

gospodarskiro socijalnim i kultumim pravima NN MU br 1293 cl 13 DrZave stranke ovog Pakta priznaju svakome pravo na odgoj i obrazovanje One su suglasne u tome da se odgoj i obrazovanje mora usmjeriti u pravcu punog razvoja Ijudske osobe i svijesti 0

Ijudskom dostojanstvu i da mora jacati postivanje Ijudskih prava i temeljnih sloboda potom st 2 U cilju punog ostvarenja tog prava drZave stranke ovog Pakta priznaju ( ) da se vise i visoko obrazovanje mora uCiniti jednako dostupnim svima prema sposobnostiroa koristenjem svih odgovarajuCih sredstava napose postupnim uvodenjem besplatnog osiguranja te c1 14 Konvencija 0 pravima djeteta NN MU br 1293 cl 28 DrZave stranke priznaju svakome djetetu pravo na obrazovanje te ce u svrhu ostvarivanja tog prava

111 ~~1-~ Hi$7~~r~~_7~~~_ltM~~4(iI1f1~-fltJ~~~yen~-~jO~_lt~~(it1Iilkt~1tlt~~~-W_~~fr~~_iI~_~l~_1-4~~~~~~~-Jltgt1I~_ -_____--__~~~~~ ____ ~_ bull____ ____ _

Emilia Miscenic Ena Srdoc

akata u kljucne izvore zakonodavnog uredenja visokog obrazovanja ubrajaju se primjerice Zakon 0 znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju3 Zakon 0 osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju4 kao i Zakon 0 akademskim i strucnim nazivima i akademskom stupnju5 i Zakon 0

priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija6

Ulaganje u obrazovanje koje rezultira povecanjem broja obrazovanih ali i pove6anjem same kvalitete obrazovnog sustava jedna je od vainijih razvojnih mjera koja uvelike utjeee na ekonomiju i drustvo opcenito Stoga ne iznenaduje sto je drZavno financiranje i dalje glavni izvor financiranja visokog obrazovanja i u Hrvatskoj1 i u vecini drugih zemalja8

bull Medutim

postupno i na temelju jednakih mogucnosti za svu djecu osobito ( ) svim prikladnim sredstvima uoiniti vise i visoko obrazovanje dostupno svima na temelju sposobnosti te oJ 29 i Konvencija 0 ukidanju svih oblika diskriminacije rena NN MU br 301 1403 01 10 Dr7ave stranke poduzimaju sve odgovarajuce mjere radi uklanjanja diskriminacije rena kako bi im osigurale jednaka prava kao i muskarcima u podruoju obrazovanja( ) Europska konvencija za zastitu Ijudskih prava i temeljnih sloboda NN MU br 1897 6199 1402 1303905 110621001 2 Prvog protokola Nikome nece biti uskraceno pravo na obrazovanje Isto je pravo zastupljeno i u drugim izvorima medunarodne unifikacije vidi npr Afrioka povelja 0 ljudskim pravitna i pravima naroda lt1 17 st 1 Svatko ima pravo na obrazovanje Amerioka konvencija 0 ljudskim pravima 01 13 st 1 Dodatnog protokola Amerioke konvencije 0 ljudskim pravima u podruoju gospodarskih socijalnih i kulturnih prava Svatko ima pravo na obrazovanje Vidi takoder Povelju teme1jnih prava Europske unije OJ C 326391 26102012 cl 14 st 1 Svatko ima pravo na obrazovanje ina pristup strukovnoj i kontinuiranoj izobrazbi Zakon 0 znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju osnovna naeela 0 visokom obrashyzovanju NN br 12303 19803 10504 174104 0207 4607 4509 6311 L Isti u c1 2 navodi kako se visoko obrazovanje temelji na otvorenosti visokih uoilista prema javnosti gradanima i lokalnoj zajednici europskoj humanistickoj i demokratskoj tradiciji te uskladivanju s europskim sustavom visokog obrazovanj a i postivanju i afirmaciji Ijudskih prava te potom u lt1 77 napominje kako sva visoka ucilista moraju osigurati upis na naoin koji jamlti ravnopravnost svih pristupnika bez obzira na rasu boju koze spol jezik vjeru politioko iii drugo uvjerenje nacionalno iii socijalno podrijedo imovinu rodenje drustveni poloZaj invalidnost seksualnu orijentaciju i dob

4 NN br 4509 l NN br 10707 11812 6 NN hr 15803 19803 138064511 1 Osim skolarina valja naglasiti i vamost drZavnih financijskih potpora koje se svode

na subvencionirani smjestaj i prehranu te drZavne stipendije Dok je sustav subshyvencioniranja prehrane vrlo uoinkovit isto se ne moze reci za sustav subvencioniranja smjeStaja i za drZavne stipendije Naime na oko 152857 studenata koji su upisali zimski semestar ak god 201112012 (podaci dostupni na wwwdzshrIHrv=Eng publicationl201208-01-07_01_2012htm) osigurano je tek oko 10000 leZajeva u studentskim domovitna Tako je u ak god 2011J2012 u studentske domove smjesteno 9915 studenata dok preostalih 11647 koji su takoder aplicirali nije primljeno (podaci dostupni na wwwdzshrIHrv=Engpublicationl201208-01-09_01_2012htm) DrZavne stipendije u 2008 g primalo je tek 8744 studenata odnosno njih 8 do 10 (podaci dostupni na wwwFesbalpublikacijeI200906Analiza_Hrvatskapdf)

8 Debande OlivierAreview of instruments for student loans in tertiary education European

112

Studentski krediti kao sredstvo financiranja visokog obrazovanja

kao posljedica privatizacije i komercijalizacije visokog obrazovanja dolazi do smanjivanja javnih i povecanja privatnih ulaganja u isto9 Tako stjecanje visokog obrazovanja inter alia sve vise ovisi iIi 0 primanjima obitelji studenata iIi sto je Ijedi slucaj 0 dohotku studenata koji sgecu radom tijekom studiranja 10 U svezi s time otvara se pitanje jednakosti pristupa visokom obrazovanju a koje bi se primarno trebalo temeljiti na tzv socijalnoj dimenziji11 odnosno razlicitim institucionalnim mjerama koje doprinose

Journal of Education vol 39 br 2 2004 str 165 Aris1ovnik Aleksandar Obadie Alka The funding and efficiency of higher education in Croatia and Slovenia a non-parametric comparison 2011 str 6 (dostupno na httpmpraubuni-muenchendel31466) Guille Marianne Student Loans a solution for Europe European Journal of Education vol 37 br 4 2002 str417 Vidjeti u ovoj knjizi Bodul Dejan Carapic Kristijan Bakovic Ivana 0 otpustu troskova ~kolarine za visoko obrazovanje putem instituta potrosackog stecaja str 1 Budak Je1ena Slijepcevic Suncana Svaljek Sandra Financijske potpore studentirna u sustavu visokog obrazovanja Revija za socijalnu politiku god 17 br 2 Zagreb 2010 str 278 Yoon lntae Debt burdens among MSW graduates a national cross-sectional study Journal of social work education 2009 str 105 Matkovic Teo Pregled statistiokih pokazatelja participacije prolaznosti i rezima placanja studija u Republici Hrvatskoj 1991-2007 Revija za socijalnu politiku god 16 br 2 Zagreb 2009 str248 Chapman Bruce Greenaway David Learning to live with loans International policy transfer and the funding ofhigher education The World Economy 2006 str 1057

10 Prema nacionalnom izvjescu istraZivanja EUROSTUDENT za Hrvatsku u godini 2011 prosjeoni semestralni troskovi po studentu iznosili su 15755 kuna Naravno potrebno je naglasiti kako navedeni brojcani iznos predstavlja prosjek te kako su troskovi za pojedine studente visi od navedenog iznosa ali ipak za veci broj studenta oni su manji Navedeni podaci dostupni su na httppublicrnzoshrlDefau1taspxsec=2263 Takoder snkladno priopcenju DrZavnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske za 2011 g 67 studenata je studiralo uz subvenciju drZave dok je cak njih 33 dakle trecina od ukupnog broja studenata placala skolarinu Podaci so dostupni na wwwdzshrlHrv=Eng publicationl20 12108-01-06_0 1_20 12htm

II Socijalna dimenzija u visokom obrazovanju kao pojam prvi puta je uvedena dokumentima Bolonjskog procesa i to Praskim Berlinskim Bergenskim i Londonskim priopeenjem U Praskom priopcenju iz 2001 g ministri obrazovanja su potvrdili svoju prednost otklanjanju svih zapreka slobodnom kretanju studenata nastavnika is1raZivaca i administrativnog osoblja i naglasili socijalnu dimenziju mobilnosti te su ponovno istaknuli potrebu koju su naglasili studenti da se u Bolonjskom procesu u obzir uzme i socijalna dimenzija U Berlinskom priopcenju iz 2003 g ministri obrazovanja naglasavaju svoju privrZenost ideji jednakih mogucnosti za sve kod pristupa visokom obrazovanju na osnovi njihovih sposobnosti te naglailavaju potrebu za odgovarajucim uvjetima ucenja i stanovanja studenata kako bi mogli uspjesno zavcliti studij u predvidenom roku bez prepreka vezanih uz njihov druStveni iIi ekonomski polozaj Takoder se u prednje navedenom priopcenju navodi kako ce ministri poduzeti potrebne korake kako si osigurali dostupnost nacionalnih zajmova i stipendija imajuci u vidu poticanje studentske mobilnosti U Bergenskom priopcenju iz 2005 g se navodi kako socijalna dimenzija uldjueuje mjere koje poduzimaju vlade kako bi pomogle studentima osobito onima iz socijalno ugrozenih skupina financijski

113

------~--~--~g~~~--~-----~~--------~---~~~~middot~-~~~lt~_X~~~A~~~~_~ Mr(tpound~~(j~~~~bullbull~~~t(M)~~A(~i-

T~

~

Doc dr sc Emilia Miscenic

EnaSrdoC

Studentski krediti kao sredstvo financiranj a visokog obrazovanja

I Uvod

U danasnje vrijeme globalne ekonomske krize krediti su postali sredstvo za ispunjavanje svakodnevnih zivotnih potreba Njihove raznovrsne namjene usko su povezane i nerazdvojne od jednako sveobuhvatne palete razloga za njihovo postojanje i koristenje Krediti se koriste primjerice namjenski za financiranje kupoprodaja automobila stanova kucanskih aparata te citavoga niza razlicitih roba i usluga kao i nenamjenski Jedna od manje uobicajenih svrha njihova koristenja no danas sve vise u porastu jest njihovo koristenje kao sredstva za financiranje stjecanja visokog obrazovanja

Pravo na obrazovanje jedno je od temeljnih Ijudskih prava ali isto tako i osnova za ostvarivanje drugih prava i onih gradanskih i politickih i onih gospodarskih socijalnih i kulturnih 0 njegovoj vaZnosti dovoljno govori Cinjenica da je isto proklamirano Ustavom Republike Hrvatske1 te brojnim medunarodnim ugovorima cija je stranka Republika Hrvatska (dalje u tekstu RH)2 I dok je obrazovanje na razini RH uredeno Citavim nizom pravnih

Doc dr sc Emilia Miscenic LLM (Saarbrucken) docentica na Katedri za medunarodno i europsko privatno pravo Pravnog fakulteta Sveucilista u Rijeci

bullbull Ena Srdoc studentica V godine sveucilisnog integriranog studija prava Pravnog fakulteta Sveucilista u Rijeci Ustav Republike Hrvatske NN br 5690 135197898 (procisceni tekst) 11300 12400 (proeisceni tekst) 2801 41101 (proci~ni tekst) 5501 (ispravak) 76110 85110 (proCisceni tekst) cl 65 Obrazovanje je u Republici Hrvatskoj svakomu dostupno pod jednakim uvjetima u skladu s njegovim sposobnostima Opea deklaracija 0 Ijudskim pravima NN MU br 12109 cl 26 st 1 Svatko ima pravo na odgoj i obrazovanje ( ) vise i visoko obrazovanje mora biti dostupno svima prema sposobnostima te st 2 Odgoj i obrazovanje mora biti usmjereno punom razvoju ljudske osobe i jaeati postivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda Medunarodni pakt 0

gospodarskiro socijalnim i kultumim pravima NN MU br 1293 cl 13 DrZave stranke ovog Pakta priznaju svakome pravo na odgoj i obrazovanje One su suglasne u tome da se odgoj i obrazovanje mora usmjeriti u pravcu punog razvoja Ijudske osobe i svijesti 0

Ijudskom dostojanstvu i da mora jacati postivanje Ijudskih prava i temeljnih sloboda potom st 2 U cilju punog ostvarenja tog prava drZave stranke ovog Pakta priznaju ( ) da se vise i visoko obrazovanje mora uCiniti jednako dostupnim svima prema sposobnostiroa koristenjem svih odgovarajuCih sredstava napose postupnim uvodenjem besplatnog osiguranja te c1 14 Konvencija 0 pravima djeteta NN MU br 1293 cl 28 DrZave stranke priznaju svakome djetetu pravo na obrazovanje te ce u svrhu ostvarivanja tog prava

111 ~~1-~ Hi$7~~r~~_7~~~_ltM~~4(iI1f1~-fltJ~~~yen~-~jO~_lt~~(it1Iilkt~1tlt~~~-W_~~fr~~_iI~_~l~_1-4~~~~~~~-Jltgt1I~_ -_____--__~~~~~ ____ ~_ bull____ ____ _

Emilia Miscenic Ena Srdoc

akata u kljucne izvore zakonodavnog uredenja visokog obrazovanja ubrajaju se primjerice Zakon 0 znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju3 Zakon 0 osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju4 kao i Zakon 0 akademskim i strucnim nazivima i akademskom stupnju5 i Zakon 0

priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija6

Ulaganje u obrazovanje koje rezultira povecanjem broja obrazovanih ali i pove6anjem same kvalitete obrazovnog sustava jedna je od vainijih razvojnih mjera koja uvelike utjeee na ekonomiju i drustvo opcenito Stoga ne iznenaduje sto je drZavno financiranje i dalje glavni izvor financiranja visokog obrazovanja i u Hrvatskoj1 i u vecini drugih zemalja8

bull Medutim

postupno i na temelju jednakih mogucnosti za svu djecu osobito ( ) svim prikladnim sredstvima uoiniti vise i visoko obrazovanje dostupno svima na temelju sposobnosti te oJ 29 i Konvencija 0 ukidanju svih oblika diskriminacije rena NN MU br 301 1403 01 10 Dr7ave stranke poduzimaju sve odgovarajuce mjere radi uklanjanja diskriminacije rena kako bi im osigurale jednaka prava kao i muskarcima u podruoju obrazovanja( ) Europska konvencija za zastitu Ijudskih prava i temeljnih sloboda NN MU br 1897 6199 1402 1303905 110621001 2 Prvog protokola Nikome nece biti uskraceno pravo na obrazovanje Isto je pravo zastupljeno i u drugim izvorima medunarodne unifikacije vidi npr Afrioka povelja 0 ljudskim pravitna i pravima naroda lt1 17 st 1 Svatko ima pravo na obrazovanje Amerioka konvencija 0 ljudskim pravima 01 13 st 1 Dodatnog protokola Amerioke konvencije 0 ljudskim pravima u podruoju gospodarskih socijalnih i kulturnih prava Svatko ima pravo na obrazovanje Vidi takoder Povelju teme1jnih prava Europske unije OJ C 326391 26102012 cl 14 st 1 Svatko ima pravo na obrazovanje ina pristup strukovnoj i kontinuiranoj izobrazbi Zakon 0 znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju osnovna naeela 0 visokom obrashyzovanju NN br 12303 19803 10504 174104 0207 4607 4509 6311 L Isti u c1 2 navodi kako se visoko obrazovanje temelji na otvorenosti visokih uoilista prema javnosti gradanima i lokalnoj zajednici europskoj humanistickoj i demokratskoj tradiciji te uskladivanju s europskim sustavom visokog obrazovanj a i postivanju i afirmaciji Ijudskih prava te potom u lt1 77 napominje kako sva visoka ucilista moraju osigurati upis na naoin koji jamlti ravnopravnost svih pristupnika bez obzira na rasu boju koze spol jezik vjeru politioko iii drugo uvjerenje nacionalno iii socijalno podrijedo imovinu rodenje drustveni poloZaj invalidnost seksualnu orijentaciju i dob

4 NN br 4509 l NN br 10707 11812 6 NN hr 15803 19803 138064511 1 Osim skolarina valja naglasiti i vamost drZavnih financijskih potpora koje se svode

na subvencionirani smjestaj i prehranu te drZavne stipendije Dok je sustav subshyvencioniranja prehrane vrlo uoinkovit isto se ne moze reci za sustav subvencioniranja smjeStaja i za drZavne stipendije Naime na oko 152857 studenata koji su upisali zimski semestar ak god 201112012 (podaci dostupni na wwwdzshrIHrv=Eng publicationl201208-01-07_01_2012htm) osigurano je tek oko 10000 leZajeva u studentskim domovitna Tako je u ak god 2011J2012 u studentske domove smjesteno 9915 studenata dok preostalih 11647 koji su takoder aplicirali nije primljeno (podaci dostupni na wwwdzshrIHrv=Engpublicationl201208-01-09_01_2012htm) DrZavne stipendije u 2008 g primalo je tek 8744 studenata odnosno njih 8 do 10 (podaci dostupni na wwwFesbalpublikacijeI200906Analiza_Hrvatskapdf)

8 Debande OlivierAreview of instruments for student loans in tertiary education European

112

Studentski krediti kao sredstvo financiranja visokog obrazovanja

kao posljedica privatizacije i komercijalizacije visokog obrazovanja dolazi do smanjivanja javnih i povecanja privatnih ulaganja u isto9 Tako stjecanje visokog obrazovanja inter alia sve vise ovisi iIi 0 primanjima obitelji studenata iIi sto je Ijedi slucaj 0 dohotku studenata koji sgecu radom tijekom studiranja 10 U svezi s time otvara se pitanje jednakosti pristupa visokom obrazovanju a koje bi se primarno trebalo temeljiti na tzv socijalnoj dimenziji11 odnosno razlicitim institucionalnim mjerama koje doprinose

Journal of Education vol 39 br 2 2004 str 165 Aris1ovnik Aleksandar Obadie Alka The funding and efficiency of higher education in Croatia and Slovenia a non-parametric comparison 2011 str 6 (dostupno na httpmpraubuni-muenchendel31466) Guille Marianne Student Loans a solution for Europe European Journal of Education vol 37 br 4 2002 str417 Vidjeti u ovoj knjizi Bodul Dejan Carapic Kristijan Bakovic Ivana 0 otpustu troskova ~kolarine za visoko obrazovanje putem instituta potrosackog stecaja str 1 Budak Je1ena Slijepcevic Suncana Svaljek Sandra Financijske potpore studentirna u sustavu visokog obrazovanja Revija za socijalnu politiku god 17 br 2 Zagreb 2010 str 278 Yoon lntae Debt burdens among MSW graduates a national cross-sectional study Journal of social work education 2009 str 105 Matkovic Teo Pregled statistiokih pokazatelja participacije prolaznosti i rezima placanja studija u Republici Hrvatskoj 1991-2007 Revija za socijalnu politiku god 16 br 2 Zagreb 2009 str248 Chapman Bruce Greenaway David Learning to live with loans International policy transfer and the funding ofhigher education The World Economy 2006 str 1057

10 Prema nacionalnom izvjescu istraZivanja EUROSTUDENT za Hrvatsku u godini 2011 prosjeoni semestralni troskovi po studentu iznosili su 15755 kuna Naravno potrebno je naglasiti kako navedeni brojcani iznos predstavlja prosjek te kako su troskovi za pojedine studente visi od navedenog iznosa ali ipak za veci broj studenta oni su manji Navedeni podaci dostupni su na httppublicrnzoshrlDefau1taspxsec=2263 Takoder snkladno priopcenju DrZavnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske za 2011 g 67 studenata je studiralo uz subvenciju drZave dok je cak njih 33 dakle trecina od ukupnog broja studenata placala skolarinu Podaci so dostupni na wwwdzshrlHrv=Eng publicationl20 12108-01-06_0 1_20 12htm

II Socijalna dimenzija u visokom obrazovanju kao pojam prvi puta je uvedena dokumentima Bolonjskog procesa i to Praskim Berlinskim Bergenskim i Londonskim priopeenjem U Praskom priopcenju iz 2001 g ministri obrazovanja su potvrdili svoju prednost otklanjanju svih zapreka slobodnom kretanju studenata nastavnika is1raZivaca i administrativnog osoblja i naglasili socijalnu dimenziju mobilnosti te su ponovno istaknuli potrebu koju su naglasili studenti da se u Bolonjskom procesu u obzir uzme i socijalna dimenzija U Berlinskom priopcenju iz 2003 g ministri obrazovanja naglasavaju svoju privrZenost ideji jednakih mogucnosti za sve kod pristupa visokom obrazovanju na osnovi njihovih sposobnosti te naglailavaju potrebu za odgovarajucim uvjetima ucenja i stanovanja studenata kako bi mogli uspjesno zavcliti studij u predvidenom roku bez prepreka vezanih uz njihov druStveni iIi ekonomski polozaj Takoder se u prednje navedenom priopcenju navodi kako ce ministri poduzeti potrebne korake kako si osigurali dostupnost nacionalnih zajmova i stipendija imajuci u vidu poticanje studentske mobilnosti U Bergenskom priopcenju iz 2005 g se navodi kako socijalna dimenzija uldjueuje mjere koje poduzimaju vlade kako bi pomogle studentima osobito onima iz socijalno ugrozenih skupina financijski

113

Emilia Miscenic Ena Srdoc

akata u kljucne izvore zakonodavnog uredenja visokog obrazovanja ubrajaju se primjerice Zakon 0 znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju3 Zakon 0 osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju4 kao i Zakon 0 akademskim i strucnim nazivima i akademskom stupnju5 i Zakon 0

priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija6

Ulaganje u obrazovanje koje rezultira povecanjem broja obrazovanih ali i pove6anjem same kvalitete obrazovnog sustava jedna je od vainijih razvojnih mjera koja uvelike utjeee na ekonomiju i drustvo opcenito Stoga ne iznenaduje sto je drZavno financiranje i dalje glavni izvor financiranja visokog obrazovanja i u Hrvatskoj1 i u vecini drugih zemalja8

bull Medutim

postupno i na temelju jednakih mogucnosti za svu djecu osobito ( ) svim prikladnim sredstvima uoiniti vise i visoko obrazovanje dostupno svima na temelju sposobnosti te oJ 29 i Konvencija 0 ukidanju svih oblika diskriminacije rena NN MU br 301 1403 01 10 Dr7ave stranke poduzimaju sve odgovarajuce mjere radi uklanjanja diskriminacije rena kako bi im osigurale jednaka prava kao i muskarcima u podruoju obrazovanja( ) Europska konvencija za zastitu Ijudskih prava i temeljnih sloboda NN MU br 1897 6199 1402 1303905 110621001 2 Prvog protokola Nikome nece biti uskraceno pravo na obrazovanje Isto je pravo zastupljeno i u drugim izvorima medunarodne unifikacije vidi npr Afrioka povelja 0 ljudskim pravitna i pravima naroda lt1 17 st 1 Svatko ima pravo na obrazovanje Amerioka konvencija 0 ljudskim pravima 01 13 st 1 Dodatnog protokola Amerioke konvencije 0 ljudskim pravima u podruoju gospodarskih socijalnih i kulturnih prava Svatko ima pravo na obrazovanje Vidi takoder Povelju teme1jnih prava Europske unije OJ C 326391 26102012 cl 14 st 1 Svatko ima pravo na obrazovanje ina pristup strukovnoj i kontinuiranoj izobrazbi Zakon 0 znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju osnovna naeela 0 visokom obrashyzovanju NN br 12303 19803 10504 174104 0207 4607 4509 6311 L Isti u c1 2 navodi kako se visoko obrazovanje temelji na otvorenosti visokih uoilista prema javnosti gradanima i lokalnoj zajednici europskoj humanistickoj i demokratskoj tradiciji te uskladivanju s europskim sustavom visokog obrazovanj a i postivanju i afirmaciji Ijudskih prava te potom u lt1 77 napominje kako sva visoka ucilista moraju osigurati upis na naoin koji jamlti ravnopravnost svih pristupnika bez obzira na rasu boju koze spol jezik vjeru politioko iii drugo uvjerenje nacionalno iii socijalno podrijedo imovinu rodenje drustveni poloZaj invalidnost seksualnu orijentaciju i dob

4 NN br 4509 l NN br 10707 11812 6 NN hr 15803 19803 138064511 1 Osim skolarina valja naglasiti i vamost drZavnih financijskih potpora koje se svode

na subvencionirani smjestaj i prehranu te drZavne stipendije Dok je sustav subshyvencioniranja prehrane vrlo uoinkovit isto se ne moze reci za sustav subvencioniranja smjeStaja i za drZavne stipendije Naime na oko 152857 studenata koji su upisali zimski semestar ak god 201112012 (podaci dostupni na wwwdzshrIHrv=Eng publicationl201208-01-07_01_2012htm) osigurano je tek oko 10000 leZajeva u studentskim domovitna Tako je u ak god 2011J2012 u studentske domove smjesteno 9915 studenata dok preostalih 11647 koji su takoder aplicirali nije primljeno (podaci dostupni na wwwdzshrIHrv=Engpublicationl201208-01-09_01_2012htm) DrZavne stipendije u 2008 g primalo je tek 8744 studenata odnosno njih 8 do 10 (podaci dostupni na wwwFesbalpublikacijeI200906Analiza_Hrvatskapdf)

8 Debande OlivierAreview of instruments for student loans in tertiary education European

112

Studentski krediti kao sredstvo financiranja visokog obrazovanja

kao posljedica privatizacije i komercijalizacije visokog obrazovanja dolazi do smanjivanja javnih i povecanja privatnih ulaganja u isto9 Tako stjecanje visokog obrazovanja inter alia sve vise ovisi iIi 0 primanjima obitelji studenata iIi sto je Ijedi slucaj 0 dohotku studenata koji sgecu radom tijekom studiranja 10 U svezi s time otvara se pitanje jednakosti pristupa visokom obrazovanju a koje bi se primarno trebalo temeljiti na tzv socijalnoj dimenziji11 odnosno razlicitim institucionalnim mjerama koje doprinose

Journal of Education vol 39 br 2 2004 str 165 Aris1ovnik Aleksandar Obadie Alka The funding and efficiency of higher education in Croatia and Slovenia a non-parametric comparison 2011 str 6 (dostupno na httpmpraubuni-muenchendel31466) Guille Marianne Student Loans a solution for Europe European Journal of Education vol 37 br 4 2002 str417 Vidjeti u ovoj knjizi Bodul Dejan Carapic Kristijan Bakovic Ivana 0 otpustu troskova ~kolarine za visoko obrazovanje putem instituta potrosackog stecaja str 1 Budak Je1ena Slijepcevic Suncana Svaljek Sandra Financijske potpore studentirna u sustavu visokog obrazovanja Revija za socijalnu politiku god 17 br 2 Zagreb 2010 str 278 Yoon lntae Debt burdens among MSW graduates a national cross-sectional study Journal of social work education 2009 str 105 Matkovic Teo Pregled statistiokih pokazatelja participacije prolaznosti i rezima placanja studija u Republici Hrvatskoj 1991-2007 Revija za socijalnu politiku god 16 br 2 Zagreb 2009 str248 Chapman Bruce Greenaway David Learning to live with loans International policy transfer and the funding ofhigher education The World Economy 2006 str 1057

10 Prema nacionalnom izvjescu istraZivanja EUROSTUDENT za Hrvatsku u godini 2011 prosjeoni semestralni troskovi po studentu iznosili su 15755 kuna Naravno potrebno je naglasiti kako navedeni brojcani iznos predstavlja prosjek te kako su troskovi za pojedine studente visi od navedenog iznosa ali ipak za veci broj studenta oni su manji Navedeni podaci dostupni su na httppublicrnzoshrlDefau1taspxsec=2263 Takoder snkladno priopcenju DrZavnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske za 2011 g 67 studenata je studiralo uz subvenciju drZave dok je cak njih 33 dakle trecina od ukupnog broja studenata placala skolarinu Podaci so dostupni na wwwdzshrlHrv=Eng publicationl20 12108-01-06_0 1_20 12htm

II Socijalna dimenzija u visokom obrazovanju kao pojam prvi puta je uvedena dokumentima Bolonjskog procesa i to Praskim Berlinskim Bergenskim i Londonskim priopeenjem U Praskom priopcenju iz 2001 g ministri obrazovanja su potvrdili svoju prednost otklanjanju svih zapreka slobodnom kretanju studenata nastavnika is1raZivaca i administrativnog osoblja i naglasili socijalnu dimenziju mobilnosti te su ponovno istaknuli potrebu koju su naglasili studenti da se u Bolonjskom procesu u obzir uzme i socijalna dimenzija U Berlinskom priopcenju iz 2003 g ministri obrazovanja naglasavaju svoju privrZenost ideji jednakih mogucnosti za sve kod pristupa visokom obrazovanju na osnovi njihovih sposobnosti te naglailavaju potrebu za odgovarajucim uvjetima ucenja i stanovanja studenata kako bi mogli uspjesno zavcliti studij u predvidenom roku bez prepreka vezanih uz njihov druStveni iIi ekonomski polozaj Takoder se u prednje navedenom priopcenju navodi kako ce ministri poduzeti potrebne korake kako si osigurali dostupnost nacionalnih zajmova i stipendija imajuci u vidu poticanje studentske mobilnosti U Bergenskom priopcenju iz 2005 g se navodi kako socijalna dimenzija uldjueuje mjere koje poduzimaju vlade kako bi pomogle studentima osobito onima iz socijalno ugrozenih skupina financijski

113

_ hIlII~~_-__~middott~Jin)IIIi~-mampw ~iIi~_~~~~t~1tk-t~~~~~~~o1_V~(~~~~-~~~~~jf~~Itli~~wO-i~~~~~j~vn_~-~~($~~-t(wlgt~~

Emilia Miscenii Ena Srdoc

jednakim mogucnostima pri upisu studija njegovu trajanju te pri zavrsetku studija s posebnim naglaskom na studente iz socijalno ugrozenih skupina 12

Prominentnost socijalne dimenzije dovoljno se ogleda u cinjenici da Europska unija (dalje u tekstu EU) i Sjedinjene Americke DrZave posljednjih desetak godina daju velik znacaj nacelima pravednosti u obrazovanju (eng equity in education) i prosirivanju pristupa (eng widening participation) obrazovanju za ranjive drustvene skupine13 ImajuCi u vidu spomenuti razvoj te posebice tesku gospodarsku situaciju u nasoj zemlji u RH bi se povrh provodenja strukturnih reformi dodatna pozomost trebala posvetiti i reformama visokog obrazovanja koje se odnose na jednaku mogucnost pristupa visokom obrazovanju onima iz socijalno ugrozenih skupina

Nairne ekonomska kriza pracena visokim stupnjem nezaposlenosti i padom zivotnog standarda rezultira sve vecom potraznjom studenata slabijeg socijalno-ekonomskog polozaja za kreditima kao sredstvima kojim se djelomicno iIi u potpunosti financiraju skolarine i troskovi zivota tijekom studija Studentski krediti dovode tako do preranog zaduiivanja studenata i predstavljaju veliki rizik i za studente i za njihove roditelje u smislu mogucnosti njihove otplate nakon zavrsetka studija Banke i ostale kreditne institucije svjesne toga rizika pored provjere kreditne sposobnosti zahtijevaju od korisnika kredita razlicite instrumente osiguranja trazbine u koje se ubrajaju npr izjava 0 suglasnosti zapljene place zaduinica jamac hipoteka polica zivotnog osiguranja korisnika kredita i sl Osim sto

i ekonomski te im omogucile usluge savjetovanja s ciljem prosirenja pristupa visokom obrazovanju Konacno u Londonskom priopcenju iz 2007 g ministri obrazovanja navode kako valja postivati i poticati principe nediskriminacije i jednakosti u europskom prostoru visokog obrazovanja te da dijelimo drustvenu aspiraciju da bi studentsko tijelo koje se upisuje na visoka ucilista u njima napreduje te ih zavrSava trebalo reflektirati raznolikost nasih populacija U istom se takoder navodi i sljedeee potvrdujemo vaZnost da studenti mogu zavrsiti studij bez prepreka vezanih za svoje socijalno i ekonomsko porijeklo Stoga nastavljamo svoje napore u PruZanju odgovarajucih usluga za studente u izradi fleksibilnijih puteva ucenja prema visokom obrazovanju i unutar njega te u prosirivanju sudjelovanja na svim razinama visokog obrazovanja na temeljujednakih prilika Priopeenja dostupna na httpzagrebidihrlbolonjski _ dokumenti IPraska20deklaracija20Hrdoc httpzagreb idihrlbolonjski_dokumentiIBerlinska20deklaracija20Hrdoc httpzagrebidihr bolonjski _ dokumentiIBergen20priopcenjedoc httppublicmzoshrfgsaxdid=12925

12 Puzic Sasa Doolan Karin Dolenc Danijela Socijalna dimenzija Bolonjskog procesa i (ne)jednakost Sansi za visoko obrazovanje neka hrvatska iskustva Sociologija sela br 44 Zagreb 2006 str 245

13 Policy preporuke za poveeanje jednakog pristupa visokom obrazovanju Zakljucci seminara Pravo na obrazovanje povecanje jednakog pristupa visokom obrazovanju u Hrvatskoj tekst dostupan na httpwwwirohruserdocsiFileIlRO]olicY-Jreporuke_200Spdf

114

Studentski krediti leao sredstvo financiranja visokog obrazovanja

instrumenti osiguranja studentskih kredita nisu bitno razliciti od primjerice onih za nenamjenske gotovinske kredite takoder se moze uociti i mala razlika u kamatama izmedu navedenih kredita od oko 2 Iako ne postoji drZavna politika sufinanciranja kamata studentskih kredita pojedine ali rijetke jedinice lokalne vlasti ipak sufinanciraju iste14 Dok takva mjera predstavlja hvalevrijedan pothvat s jedne strane s druge ustanovljava neravnopravnost izmedu studenata utemeljenu na njihovom prebivalistu Povrh navedenih postoji bezbroj drugih razloga zbog kojih studenti predstavljaju posebice ranjivu kategoriju korisnika kredita Svjesni su cinjenice da je znanje koje stjecu visokim obrazovanjem vrijednost koju na drugi nacin ne mogu steci i koju im jednom steeenu nitko ne moze oduzeti Zeljni obrazovanja pod svaku cijenu a bez neophodnog zivotnog iskustva i posebnih strucnih ekonomskih znanja ulaze u zahtjevne financijske obveze cije znacenje i opterecenje ne poznaju i razumiju u potpunosti Stoga je od kljucne vaZnosti upoznati ih s njihovim brojnim posebnim pravima poput prava na prijevremenu otplatu kredita prava na otkaz ugovora 0 kreditu bez roka dospijeca prava na odustanak od ugovora 0 kreditu prava na dobivanje informacija u predugovomom i ugovomom stadiju itd Buduci da posljednja dva navedena predstavljaju najznacajnija prava korisnika kredita autorice ce ih podrobnije obraditi smatrajuci ih izuzetno bitnima za zastitu potrosaea opcenito a posebice studenata kao izuzetno ranjive kategorije korisnika kredita

ll Pravno uredenje studentskoga kreditiranja

A Materijalno i personalno polje primjene

Studentski krediti u praviluls su potrosaeki krediti Ugovore 0 potrosackom

14 Primjerice isto cine Primorsko-goranska zupanija Varafdinska zupanija Krapinskoshyzagorska zupanija grad Dubrovik opCina Radoboj itd

IS Od trideset banaka koje djeluju na podrucju RH njih dvanaest nudi studentske kredite a od njih dvanaest samo jedna nudi studentske kredite koje ne mozemo svrstati u potrosacke jer su iskljuceni iz polja primjene ZPK-a c1 3 st 1 sl a) koji navodi da se taj Zakon ne primjenjuje na ugovore 0 kreditu koji obuhvaeaju ukupan iznos kredita visi od 100000000 kuna ZPK navodi u istom clanku paletu ugovora 0 kreditu koji su iskljuceni iz polja primjene ZPK-a a oni su uz prethodno navedenog sljedeei ugovori 0 operativnom leasingu kada u glavnom iii posebnom ugovoru nije propisana obveza kupnje predmeta ugovora (takva obveza postoji samo onda ako to jednostrano odluci vjerovnik) ugovori 0

kreditu u obliku prekoracenja po tekueem racunu kada se kredit mora otplatiti u roku od mjesec dana ugovori 0 kreditu prema kojima se kredit odobrava bez kamata i bez ikakvih drugih naknada te ugovore 0 kreditu prema cijim se uvjetima kredit mora otplatiti u roku od tri mjeseca a placaju se samo naknade u iznosu od najvise 30 kuna ugovori 0 kreditu prema

11 ~~it~~1~middot(I1lIfllliiIIQ iiii ~r~~~Il~~~I~~~t1lrwmiddott1middotJftmiddot~~r~~I-~~middot~~~f~~~- Vjgt~~~~~~~~_~~~lIIn~~amp=~~N~I~raquo1IlIoilal~~litlmiddotPF~~imiddotmiddotmiddot~

Studentski krediti kao sredstvo financiranja visokog obrazovanja Emilia Miscenic Ena Srdoe

Predmetni ugovori definirani su u cL 2 toC 3 ZPK-a koji umjesto naziva kreditu regulira Zakon 0 potrosackom kreditiranju (dalje u tekstu ZPK) iz ugovor 0 potrosackom kreditu koristi naziv ugovor 0 kreditu a radi2009 godine16 bull Onje lex specialissima u odnosu na Zakon 0 zastiti potrosaca uskladivanja s Direktivom 2008481EZ 0 ugovorima 0 potrosackom kreditu (dalje u tekstu ZZP)I7 dokje isti lex specialis u odnosu na Zakon oobveznim (dalje u tekstu Direktiva 200848IEZ) koja primjenjuje potonji naziv odnosima (dalje u tekstu ZOO)18 Stoga se na ugovore 0 potrosackom kreditu

ii Sadrzajno gledano ugovor 0 kreditu iz ZPK-a predstavlja kombinaciju primarno primjenjuje ZPK a podredno se ako njime odredena pitanja i definicija ugovora 0 kreditu20 i ugovora 0 zajmu21 iz ZOO-a Odreduje se kaonisu regulirana primjenjuje ZZP (c1 25 ZPK) Ako pojedina pitanja nisu i ugovor u kojem vjerovnik odobrava iIi obecava odobriti potrosacu kredit u regulirana ni ZPK-om niti ZZP-om primjenjuju se pravila opceg ugovomog

obliku odgode placanja zajma iIi slicne financijske nagodbe osim ugovoraprava sadrzana u ZOO-u (e1 2 ZZP) Povrh toga buduCi da se ugovori deg deg trajnom pruianju us luge iii isporuke proizvoda iste vrste kada potrosacstudentskim kreditima uglavnom sklapaju izmedu studenata i banaka iIi plata za takve usluge iIi proizvode tijekom cjelokupne njihove isporuke u drugih kreditnih institucija usporedno se na iste primjenjuju i relevantne obliku obroka Iako zakonodavac s jedne strane doslovno preuzima pojam i odredbe Zakona 0 kreditnim institucijama (dalje u tekstu ZKI) i temeljem definiciju ugovora 0 kreditu iz c1 3 s1 c) Direktive 200848IEZ tako s druge istih odredaba usvojeni podzakonski aktL19 neovisno 0 njoj uvodi svoju definiciju potrosackog kreditiranja22 Tako ga u

cL 2 toe 15 ZPK-a odreduje kao pravni posao kojim se jedna ugovorna kojima poslodavac izvan svoje posovne djeatnosti odnosno sindikat odobrava kredit strana obvezuje drugoj staviti na raspolaganje odredeni iznos noveanih posloprimcima odnosno clanovima sindikata bez kamata iii po EKS nizoj od stopa koje sredstava na odredeno iIi neodredeno vrijeme za neku namjenu iIi bezpostoje na trZiStu pri cemu takvi ugovori 0 kreditu nisu u ponudi za sirujavnost ugovori 0

utvrdene namjene a druga se ugovorna strana obvezuje placati ugovorene kreditu koji se sklapaju s investicijskim drustvima odredenima zakonom koji ureduje tdiste kapitala iii s kreditnim institucijama odredenima zakonom koji ureduje kreditne institucije kamate odnosno ugovorene naknade te iskoristeni iznos novca vratiti u cija je svrha omogueiti investitoru da provede transakciju koja se odnosi na jedan iii vrijeme i na nacin kako je ugovoreno kao i svaki drugi pravni posao koji je veCi broj financijskih instrumenata prema zakonu koji ureduje tdiste kapitala ako je po svojoj gospodarskoj bitijednak ovome pravnome poslu investicijsko druStvo iIi kreditna institucija koja odobrava kredit jedna od ugovomih strana ugovori 0 kreditu koji su rezultat nagodbe postignute na sudu iii pred nekim drugim tijelom Zakonodavac takoder ad litteram preuzima i definiciju potrosaca iz c1 3 sl odredenim zakonom ugovori 0 kreditu koji se odnose na odgodu pacanja postojeeeg duga a) Direktive 200848IEZ U cl 2 toe L ZPK-a definira ga kao fizieku osobu bez plaeanja naknada Napomenimo jos kako cl 3 st 2 3 i 4 ZPK-a propisuju odredene koja u transakcijama obuhvacenima ovim Zakonom djeluje izvan poslovne Clanke predmetnog Zakona koji se primjenjuju na ugovore 0 kreditu u obliku dopustenog

djelatnosti iIi slobodnog zanimanja23 Dakle jednu ugovornu stranu ugovora prekoracenja i onda kada se kredit otplacuje na zahljev iii u roku od tri mjeseca potom na ugovore 0 kreditu u obliku presutno prihvacenog prekoracenja te na ugovore 0 kreditu koji propisuju dogovaranje mjera izmedu vjerovnika i potrosaca u pogledu odgodenog placanja

20 Cl 1021 ZOO-a Ugovorom 0 kreditu banka se obvezuje korisniku kredita staviti na iIi metoda otplate kada potrosac vee ne ispunjava obvezu plaeanja osnovnog ugovora 0 raspolaganje odredeni iznos novcanih sredstava na odredeno iIi neodredeno vrijeme zakreditu ako je vjerojatno da bi takve mjere mogle sprijeCiti moguenost sudskog postupka neku namjenu iIi bez utvrdene namjene a korisnik se obvezuje banci plaeati ugovorene zbog nep1aeanja i ako potrosac time ne bi podlijegao manje povoljnim uvjetima od onih katnate i iskoristeni iznos novca vratiti u vrijeme i na naCin kako je ugovorenopropisanih osnovnim ugovorom 0 kreditu Dakle propisivanjem primjene toeno odredenih

21 CL 499 st 1 ZOO-a Ugovorom 0 zajmu obvezuje se zajmodavac predati zajmoprimcu odredaba ZPK-a na spomenute ugovore 0 kreditu automatski se iskljueuje primjena ostalih odredeni iznos novca iii odredenu koIi~inu drugih zamjenljivih stvari a zajmoprimac se odredaba predmetnog Zakona na iste obvezuje vratiti mu posIije stanovitog vremena isti iznos novca odnosno istu koliCinu

16 Zakon 0 potrosackom kreditiranju NN br 750911212 Istije na snagu stupio 1 sijeenja stvari iste vrste i kakvoee 201 O godine kao rezultat uskladivanja hrvatskoga prava potrosackog kreditiranja s

22 S problemima doslovne implementacije suoeio se zakonodavac kada je u ZZP-u a kod Direktivom 200848EZ Europskog parlamenta i Vijeea od 23 travnja 2008 0 ugovorima preozimanja Direktive 871021EEZ umjesto pojma potroSa~ki kredit uvrstio pojam o potrosackom kreditu kojom se opoziva Direktiva Vijeea 8711 02EEZ OJ 2008 L 13366 potrosacki zajam kako bi naglasio kako isti moze odobriti bilo koja fizicka iIi pravna posljednji puta izmijenjena Direktivom Komisije 2011l90EU od 14 studenog 2011 OJ osoba koja ga odobrava u okviru svoje poslovne iIi profesionalne djelatnosti 0 tome vise 2011 L 29635 a koja se temelji na maksimalnoj harmonizaciji Cikara Emilia Otvorena pitanja potrosackog kreditiranja u hrvatskome pravu Zbornik 48 17 Zakon 0 zaStiti potroSaCa NN br 7907 12507 75109 7909 8909 13309 7812 Susreta pravnika - Opatija 10 Hrvatskog saveza udruga pravnika u gospodarstvu 2010

56113 str 307 et seq

18 Zakon 0 obveznim odnosima NN br 35054108 12511 23 Time se u hrvatsko pravo zaStite potroSaca uvodi jos jedna definicija potrosaea Nairne

19 Zakon 0 kreditnim institucijama NN br 1170874091530910812 i 5413 i Odluka pozitivno potrosacko zakonodavstvo poznaje veCi broj definicija pojma potrosae pa takoHrvatske narodne banke 0 efektivnoj kamatnoj stopi kreditnih institucija i kreditnih unija te ZZP u cl 3 st 1 navodi kako je potrosac fizicka osoba koja sklapa pravni posao i djeluje ugovaranju usluga s potrosacima NN br 10941109 (dalje u tekstu Odluka HNB-a)

~I 117

Emilia MiScenic Eoo Snioe

o potrosaekom kreditu Cini potrosac dok drugu cini vjerovnik24 Vjerovnikje u cl 2 toe 2 ZPK-a definiran kao fizicka iIi pravna osoba koja na podrucju Republike Hrvatske odobrava iii obecava odobriti kredit u okviru poslovne djelatnosti iii slobodnog zanimanja a posebno je to pravna osoba koja posluje prema zakonima koji ureduju poslovanje kreditnih institueija iIi kreditnih unija pravna osoba koja posluje prema zakonima koji ureduju poslovanje institueija za elektronicki novae institueija za platni promet koje pruZaju usluge platnog prometa u skladu s posebnim zakonom pravna osoba koja posluje prema zakonima koji ureduju poslovanje poduzetnika fizicka osoba koja posluje prema zakomma koji ureduju poslovanje obrtnika iIi slobodnih zanimanja PrimjenjujuCi dane definieije na studentske kredite moze se reci kako u praksi kadaje rijec 0 istima jednu ugovornu stranu cini student iIi ako nije kreditno sposoban njegov roditelj staratelj iIi treea osoba kao potrosac a drugu cini uglavnom banka kao vjerovnik Pritom je pri sklapanju ugovora 0

studentskom kreditu oeito iznimno finaneijsko opterecenje i rizik za studenta od kojeg radi ispunjavanja uvjeta kreditne sposobnosti25 banke nacelno

na trlistu izvan svoje trgovacke poslovne obrtnicke iIi profesionalne djelatnosti ZKI u cl 304 da je on svaka fizicka osoba koja je klijent kreditne institucije a izvan podrucja svoje gospodarske djelatnosti iIi slobodnog zanimanja Zakon 0 leasingu NN br 135106 u cl 88 da je isti svaka fizicka osoba primatelj leasinga koja ima prava i obveze po ugovoru 0 leasingu itd Nacrt Prijedloga Zakona 0 leasingu iz svibnja 2013 u cl 110 definira potrosaea kao svaku fizicku osobu koja kao primatelj leasinga sudjeluje u poslovima leasinga u svrhe koje nisu namijenjene njegovoj poslovnoj djelatnosti niti obavljanju djelatnosti slobodnog zanirnanja (dostupno na httpwwwmfinhradminmaxl docsNacrt_Zakona_o_Ieasingu_1542013 pdt)

24 Iako je ZPK-a doslovno preuzeo pojarn i definiciju potrosaca iz Direktive 200848EZ isto ne cini u pogiedu preuzimanja izraza davateIj kredita iz cl 3 s1 b) Direktive 2008481 EZ vee govori 0 vjerovniku U svezi s vjerovnikom potrebno je jos spomenuti i pojarn kreditnog posrednika koji je u cl 2 toc 6 ZPK-a uveden kao novina u hrvatsko pravo potroSackog kredita a definiranje kao fizicka osoba iIi pravna osoba koja nije vjerovnik i koja u okviru svoje djelatnosti iii siobodnog zanimanja i na temelju punomoCi vjerovnika za naknadu u novcu iIi u drugom dogovorenom financijskom obliku prezentira iii nudi ugovore 0 kreditu potrosacima provodi druge pripremne radnje za potrosace vezane uz ugovor 0 kreditu iii sklapa ugovore 0 kreditu s potrosacima u ime vjerovnika

25 Sukladno cl 8 st I ZPK-a vjerovnik je prije sklapanja ugovora obvezan procijeniti kreditnu sposobnost potrosaCa na temelju primjerenih informacija koje zatraii i dobije od potrosaca iii ako je nuZno uvidom u dostupne kreditne registre Pri provjeri kreditne sposobnosti uobicajenaje praksa i uvid u Hrvatski registar obveza po kreditima (dostupno na httpwwwhrokhrlDefaultaspxsec=16) Prema st 2 iste odredbe vjerovnik je obvezan dopuniti dostupne financijske informacije 0 potrosacu te ponovo procijeniti kreditnu sposobnost potrosaca prije znatnijeg povecanja ukupnog iznosa kredita Osim sto pojarn znatnijeg povecanja nije sluZbeno protumaeen koliko je poznato u praksi procjena kreditne sposobnosti se odvija sarno prije zakljucenja ugovora 0 kreditu Stovise prerna cl 23b ZPK-a postivanje ovih odredaba nadgleda nadlemi inspektor koji ce tjesenjem

110

Studentski krediti kao sredstvo jinanciranja visokog obrazovanja

zahtijevaju da je zaposlen na neodredeno vrijeme iii ako nije da ima kreditno sposobnog solidarnog dufuika U protivnom se ugovor sklapa sa osobom koja je rezident zaposlena na neodredeno vrijeme u RH (roditelj staratelj treca osoba) pri cemu student uglavnom nastupa kao sudumik

B Obveza informiranja studenata kao korisnika kredita

Obveza informiranja (eng information duty) studenta kao potrosaca koja se sastoji od standardnih informaeija koje se moraju uklju6ti u oglaSavanje informaeija koje se moraju dati prije sklapanja ugovora 0 kreditu kao i onih koje moraju biti ukljucene u isti je conditio sine qua non ostvarivanja pravne zastite studenata Dna se odnosi na obvezu vjerovnika da u predugovornom i ugovornom stadiju potrosaeima pI1lZi sve potrebne informaeije 0 predmetu i sadrZaju ugovora te 0 pravima i obvezama potrosaea iz ugovora26

Studenta se kao korisnika kredita inter alia zakonski stiti pruZanjem stanshydardnih informaeija koje se moraju ukljuciti u oglasavanje C1 4 s1 1 ZKP-a prije svega propisuje kako oglasavanje koje se odnosi na ugovore 0 kreditu mora sadrZavati informaeije predvidene predmetnim clankom Odgovor na pitanje koje su to a priori navedene informaeije dan je u s1 2 istoga clanka27 U njemu je navedeno kako informaeije moraju na jasan odreden

narediti vjerovniku odnosno kreditnom posredniku otklanjanje utvrdenih nepravilnosti i nezakonitosti odredujuci rok u kojemu se one moraju otkloniti ako utvrdi da prije sklapanja ugovora nije izvr~ena procjena kreditne sposobnosti potrosaea sukladno odredbama cL 8 U Prijedlogu Zakona 0 izmjenarna i dopunarna Zakona 0 potrosackom kreditiranju iz lipnja 2013 obrazlaie se kako izmedu ostalog za brojne slucajeve nemogucnosti podmirenja obveza gradana iz ugovora 0 kreditima teret krivnje snose i banke koje su svojim neodgovornim ponasanjem i prekomjernom kreditnom ekspanzijom Cesto odobravale kredite bez dovoljno kvalitetne dubinske analize klijenta i utvrdivanja njegove kreditne sposobnosti kao i utvrdivanja svih rizika koji prate kreditni posao (dostupno na http wwwmfinhrlhrpotrosacko-kreditiranje)

26 Mi~cenic Emilia Uskladivanje prava zaStite potrosaca u Republici Hrvatskoj Godisnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske br 112012 str 154 bilj 54

27 Cl 26 ZPK-a navodi kako Ce se novcanom kaznom od 8000000 do 20000000 kuna kazniti za prekrsaj vjerovnik iIi kreditni posrednik ako ogiaSavanje ne sadrZi informacije u skladu sa cL 4 st 2 ovoga Zakona a kaznom od 1000000 do 5000000 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi Relevantne odredbe 0 ogIa1lavanju kreditnih institucija propisane su i u Glavi XXIV ZKI-a i u temeljem cl 307 toe 1 i 3 usvojenoj Odluci HNB-a Prerna cl 306 st 1 ZKI-a kreditne su institucije duZne opee uvjete poslovanja iz cl 306 st 4 ZKl-a koji sadrZavaju informacije 0 uvjetima prufanja usluga uciniti potroSacima dostupnim na hrvatskom jeziku ina pogodnom mjestu u poslovnirn prostorijarna u kojima se pruZaju usluge potroSacirna iii na drugi prikladan naein prema CL 306 st 2 ZKl-a Posljednjim izmjenama i dopunama ZKI-a u NN br 542013 postoje6e su odredbe 0

119

Emilia Miscenic Ena Srdoc

i vidljiv nacin putem reprezentativnog primjera28 sadrzavati sljede6u listu podataka kamatnu stopu s pojedinostima 0 svim naknadama ukljucenim u ukupne troskove kredita za potrosaca iznos kredita efektivnu kamatnu stopu trajanje ugovora 0 kreditu cijenu za gotovinu i iznos predujma kad je posrijedi kredit u obliku odgode placanja za odredene proizvode ili us luge vjerovnika te ukupan iznos koji potrosac treba platiti i iznos obroka29

VaZan segment zastite studenata kao korisnika kredita predstavlja i propishysivanje obveze pruZanja istima predugovomih informacija One su propisane u 131 5 s1 L ZPK-a koji navodi kako postoji obveza vjerovnika i kreditnog posrednika da u pisanom obliku ili nekom drugom trajnom mediju a na temelju kreditnih uvjeta koje nudi vjerovnik pravodobno30 a svakako prije prihvacanja ponude iIi sklapanja ugovora 0 kreditu potrosacu pruZe sve informacije iz predmetnog clanka31

a koje sadrze a) vrstu kredita b) ime

informiranju potrosaea kao klijenata znacajno izmijenjene i poboljsane Primjerice ZKI je inter alia dopunjen odredbom c1 304a koja propisuje obvezu kreditnim institucijama za svaku uslugu koja je u ponudi za potrosaee izraditi obrazac koji sadrZi kljucne infonnacije o usluzi i uciniti ga dostupnim na hrvatskom jeziku i na pogoOOom mjestu u poslovnim prostorijaIna u kojima se pruZaju usluge potrosacima Ipak oglasavanje na trzistu uglavnom nije uskladeno sa spomenutim odredbama i propisima Primjerice u proslogodisnjoj televizijskoj reklami Erste amp Steiennarkische Bank dd koja je trajala 43 sekunde mlada glumica predstav1ja klijenticu koja zahtijeva odobrenje gotovinskog kredita u iznosu od 1000000 eura bez osiguranja koji ce biti otplaeen u pet godina po fiksnoj kamatnoj stopi za citavo vrijeme trajanja ugovornog odnosa To su sve infonnacije koje reklama sadrZava (dostupno na httpwwwyoutubecomwatchv= XOd 1 D2RNRck)

28 SuklaOOo cl 4 st 4 ZPK-a reprezentativni primjer jest onaj primjer prema cijim uvjetiIna iii boljim najmanje dvije tre6ine potrosaca moze sklopiti ugovor 0 kreditu

29 Nastavno u c1 4 st 3 ZKP-a propisuje se da ce se kada je za dobivanje kredita iIi za dobivanje kredita prema uvjetima na trZiStu obvezno sklapanje ugovora 0 dodatnim uslugama koje se odnose na ugovor 0 kreditu posebice degosiguranju te kada se troskovi te usluge ne mogu utvrditi unaprijed obveza sklapanja takva ugovora takoder navesti zajeOOo s efektivnom kamatnom stopom na jasan odreden i vidljiv nacin

30 Pojam pravodobnosti nije vremenski definiran u smislu da nije odredeno vremensko razdoblje koje mora proteCi od pruZanja informacija prije sklapanja ugovora pa do njegova sklapanja Medutim Miicenic tunJaCi kako iz toe 19 preambule Direktive 200S4SEZ proizlazi da se pojam pravodobno odnosi na vrijeme dovoljno da potrosac pruzene infonnacije deguvjetima i troskovima kredita moze ponijeti i provjeriti Vidi Miscenic Emilia Nepostene odredbe u ugovorima 0 kreditu u Tomljenovic Vesna Petrie Silvija Miseenie Emilia (ur) Nepostene ugovorne odredbe Europski standardi i hrvatska provedba Pravni fakultet Sveucilista u Rijeci Rijeka 2013 str 135

31 (1 26 ZPK-a navodi da ee se novcanom kaznom od SOOOOOO do 20000000 kn kazniti za prekrSaj vjerovnik ili kreditni posrednik ako u razdoblju prije prihvacanja ponude iIi sklapanja ugovora ne pruZi pravodobno potroSacu sve infonnacije iz c1 5 ovoga Zakona oOOosno ako ne pruZi sve infonnacije iz cl 5 ovoga Zakona odmah nakon sklapanja ugovora 0 kreditu u slucaju iz cl 5 st 5 ovoga Zakona a kaznom od 1000000 do

1)()

Studentski krediti kao sredstvo jinanciranja visokog obrazovanja

i prezime odnosno naziv i adresu vjerovnika te ime i prezime odnosno naziv i adresu kreditnog posrednika c) ukupan iznos kredita ukljucuju6i valutu u kojoj je nominirana glavnica iii uz koju je vezana glavnica i vrsta tecaja po kojoj se obavlja isplata i naplata kredita te uvjete kojima je uredeno povlacenje iznosa iskoristenog kredita (transe) d) trajanje ugovora o kreditu e) predmetne proizvode iIi usluge i njihovu cijenu za gotovinu u slucaju kredita s odgodom njihova placanja i povezanih ugovora 0 kreditu f) kamatnu stopu uvjete kojima je uredena primjena kamatne stope i kada su dostupni bilo koji indeks iIi referentna stopa koja se primjenjuje na pocetnu kamatnu stopu te razdoblja uvjete i postupke promjene kamatne stope Ako se u razlicitim okolnostima primjenjuju razlicite kamatne stope potrebno je navesti informacije iz ove tocke za sve stope koje se primjenjuju g) EKS i ukupan iznos koji potrosac mora platiti predocene reprezentativnim primjerom u kojemu se navode sve pretpostavke kojima se koristilo u izracunu te stope Ako je potrosac obavijestio vjerovnika 0 jednom iIi vecem broju uvjeta svoga kredita kao sto je trajanje ugovora 0 kreditu i ukupan iznos kredita vjerovnik je dUZan u obzir uzeti i te uvjete Ako su ugovorom o kreditu predvideni razliciti nacini povlacenja iznosa iskoristenog kredita s razlicitim naknadama iIi kamatnim stopama te ako se vjerovnik koristi pretpostavkom iz stavka 11 ovoga clanka duzan je naznaCiti da drugaciji mehanizmi povlacenja iznosa iskoristenog kredita za tu vrstu kredita mogu rezultirati visim EKS-om h) iznos broj i ucestalost up lata koje je potrosac duZan izvrsiti i redoslijed kojim 6e se te uplate koristiti za placanje preostalih anuiteta koji se naplacuju po razlicitim kamatnim stopama u svrhu povrata

5000000 kn i odgovorna osoba u pravnoj osobi Odgovarajuee odredbe sadrZi Glava XXIV ZKI-a i spomenuta Odluka HNB-a PosljeOOjim izrnjenama i dopunamaZKI-a u NN br 5412013 postojeee su odredbe 0 predugovornom infonniranju znacajno izrnijenjene u korist potrosaca (1 305 st 2 ZKI-a tako propisuje kako je prije zakljucivanja ugovora o pruZanju bankovnih iIi financijskih usluga kreditna institucija duma (je) potrosacu dati sve infonnacije koje su mu potrebne da bi usporedio razlicite ponude radi donosenja odluke o sklapanju ugovora Infonnacije koje je kreditna institucija duZna dati potrolacu moraju obuhvaeati barem infonnacije propisane zakonom kojim se ureduje potrosacko kreditiranje oOOosno drugim propisima kojima se reguliraju pojedine bankovne i financijske usluge Prema st 3 iste odredbe jednako tako mu je prije zakljucivanja ugovora duma predoeiti odnosno uciniti dostupnim sve bitne uvjete ugovora iz kojih su jasno vidljiva prava i obveze ugovornih strana a na zahtjev potrollaca kreditna institucija duma mu je osigurati nacrt ugovora bez naknade Stoville prema st 5 iste odredbe kreditna institucija je prije zakljuCivanja ugovora 0 kreditu duma i drugim sudionicima kreditnog oOOosa predoCiti oOOosno uciniti dostupnim sve bitne infonnacije 0 uvjetima ugovora iz kojih ee im biti vidljiva prava i obveze ugovornih strana te ih upozoriti na pravnu prirodu sudumistva oOOosno jamstva kao ina pravo kreditne institucije da poduzme naplatu svojih potraZivanja od sudumika i jamaca

121