Kameni spomenici crkve sv. Andrije u Baćini/ THE STONE MONUMENTS FROM THE CHURCH OF ST. ANDREW IN...

KAMENI SPOMENICI IZ CRKVE SV. ANDRIJE U BAĆINI

THE STONE MONUMENTS FROM THE CHURCH OF ST. ANDREW IN BAĆINA

JAKOV VUČIĆ

UDK: 73.033.1(497.5 Ploče) 72.033.1(497.5 Ploče) 726.54 (497.5 Ploče)”04/05”Izvorni znanstveni članak / Original scientific paperPrimljen / Received 12. 10. 2007. Prihvaćen / Accepted 11. 6. 2008.

Arheološki muzej ZadarTrg opatice Čike 1HR [email protected]

U radu se donosi katalog kamenih spomenika pronađenih tije-kom istraživanja ostataka crkve sv. Andrije u Baćini kod Ploča. Osim spomenika koji se vezuju uz ranije građevine i nekropolu među nalazima su izdvojeni i dijelovi arhitektonske skulpture i crkvenog namještaja na osnovu kojih se izgradnja crkve može datirati u kraj 5. i početak 6. stoljeća. Arhitektonska skulptura načinom izvedbe jasno upućuje na naronitanske radionice. Dio crkvenog namještaja pokazuje odlike salonitanskih, a dio na-ronitanskih radionica. Crkva i arhitektonska skulptura produkt su naronitanskih graditelja i klesara, dok su zahtjevniji dijelovi crkvenog namještaja vjerojatno naručeni iz salonitanskih radi-onica. Crkveni namještaj salonitanskih radionica uobičajen je u primorskom dijelu naronitanske biskupije, dok je u unutrašnjosti biskupije rijetko, i gotovo nimalo zastupljen.

Ključne riječi: Baćina, klesarske radionice, ranokršćanstvo.

The work presents a catalogue of the stone monuments discov-ered during the excavations of the Church of St. Andrew in Baćina near Ploče. In addition to monuments related to earlier buildings and a necropolis, the finds also included sections of architectural sculpture and church furnishings on the basis of which the con-struction of the church can be dated to the end of the 5th and beginning of the 6th century. The execution of the architectural sculpture clearly points to the workshops of Narona, while some of the church furnishings display characteristics of Salonitan workshops, and some of the Naronitan workshops. The church and the architectural sculpture were the product of builders and stonemasons from Narona, while the more demanding sections of the church furnishings were probably ordered from workshops in Salona. Church furnishings from the Salonitan workshops were common in the coastal part of the diocese of Narona, while in the interior, they were rarely, if ever, represented.

Key words: Baćina, stonemasonry workshops, early Christianity

133

DIA

DO

RA

23/

2009

134

131

- 176

Uvod

Baćina je selo s više zaselaka smješteno sjeverozapadno od Ploča. Danas se nalazi uz samu granicu Dubrovačko–nere-tvanske županije. Mjesto se prvi put spominje 1434. pod nazivom “selo Zahodi”, a 1571. prvi se put naziva “Bachina”.1 Ostatci ranokršćanske crkve nalaze se na jugozapadnoj pa-dini brežuljka na položaju zvanom Sladinac . Neposredno uz pročelje crkve prolazi suvremena cesta Split-Dubrovnik, koja je u ovom predjelu trasu naslijedila od ranije promet-nice izgrađene 1938. godine.2 Zemljopisno, ovaj položaj predstavlja najprirodniji i najkraći kopneni pravac za pove-zivanje neretvanske nizine s Podbiokovljem.3 Zbog strateš-kog i prometnog značenja područje Baćine bilo je naselje-no od prapovijesti,4 a brojni nalazi svjedoče o važnosti tog kraja i u antičkom razdoblju.5

Značajni antički nalazi jedan su od razloga zbog kojih je Petar Kaer na prostor Baćine smjestio antičko naselje Pretorij (Pretorium),6 spomenuto u Kozmografiji Anonima Ravenjanina.7 Ivo Bojanovski osporava Kaero-vu ubikaciju i Baćinu izjednačava s Aronijom, dok Pre-torij smješta u Opuzen.8 Slobodan Čače na osnovu do-sta uvjerljive argumentacije pretpostavlja da se Aronija nalazila na širem području današnje Ciste, za Pretorij je pak manje određen te kao moguće lokacije navodi pro-stor donje Neretve, Vrgoračkog polja ili primorja između Ploča i Makarske.9

Položaj Sladinac u literaturi se spominje dosta rano. Kao “groblje Slavinac” navodi ga već Alberto Fortis.10 Anto-nio Lulić spominje ruševine građevina i jako stare grobove u Sladincu.11 Fra Petar Kadčić opisuje starodrevnu poruše-nu crkvu svetog Andrije, koja je bila sagrađena na “ćemer”, i preko sto nadgrobnih ploča oko nje.12 Nekropola s kasno-srednjovjekovnim nadgrobnim pločama uništena je pri iz-gradnji ceste 1938. godine.13

1 K. Jurišić, 1970, 106, bilj. 151.2 N. Božanić Bezić, 1970, 306, bilj. 163. 3 U svoje vrijeme Josip Alačević je opisao put koji prolazi sjeverno od Baćinskih

jezera (J. Alačević, 1891, 61). Ipak to ne znači da je taj put bio antičkog postanka. Sjeverozapadno od crkve nalazi se prirodna prevlaka koja prolazi između Baćinskih jezera s jedne i morskog zaljeva s druge strane. Ako je antička cesta išla sjevernim rubom doline prirodno bi bilo očekivati da je prolazila ovim pravcem, što je znatno kraće od obilaska Baćinskih jezera sa sjeverne strane. Da je cesta prolazila južno od Baćinskih jezera smatraju još neki autori (I. Fisković, 1980, 214).

4 P. Kadčić Peko, 1859, 321; A. Lulich, 1860, 87, bilj. 25; J. Alačević, 1891, 61; R. Andrijašević, 1998, 48, 50; S. Božek – A. Kunac, 1998, 52, 53, 65-68; R. Andrijašević, 1999, 20, 21; M. Tomasović, 1999, 3-5; I. Marinović – B. Šutić – M. Viskić, 2005, 15-24.

5 P. Kadčić Peko, 1859, 322; A. Lulich, 1860, 87; P. Kadčić Peko, 1863, 102, 103; M. Glavinić, 1879, 7; J. Alačević,1891, 61; P. Kaer, 1892, 40; C. Fisković, 1965, 5; J. Medini, 1970, 43, 44; S. Božek – A. Kunac, 1998, 52; I. Marinović – B. Šutić – M. Viskić, 2005, 27-34.

6 P. Kaer, 1892, 40.7 S. Čače, 1995, 18.8 I. Bojanovski, 1980, 186, 188.9 S. Čače, 1995, 27.10 A. Fortis, 2004, 234.11 A. Lulich, 1860, 87.12 P. Kadčić Peko, 1863, 102.13 N. Božanić Bezić, 1970, 306, bilj. 163.

Introduction

Baćina is a village with several hamlets surrounding it, lo-cated to the northwest of Ploče. Today it is located just on the boundary of Dubrovnik-Neretva County. It was first mentioned in 1434 as “the village of Zahodi”, while in 1571 it was first called “Bachina”.1 The remains of an Early Chris-tian church are located on the southwestern slope of a hill at a location called Sladinac. The modern road from Split to Dubrovnik passes directly by the front of the church, this section superimposed on an earlier road from 1938.2 Geographically, this position represents the most natural and shortest overland route to connect the Neretva Valley with the area below Biokovo Mountain (Podbiokovlje).3 Its significance in strategic and transportation terms meant that the Baćina area was settled from prehistory onwards,4 and numerous finds bear witness to the importance of this region in the period of Antiquity, as well.5

The considerable Roman finds represent one of the reasons that Petar Kaer first located the settlement of Pretorium in the Baćina area,6 as mentioned in the Cos-mography of the Anonymous Geographer of Ravenna.7 Ivo Bojanovski disputed Kaer’s identification, and instead identified Baćin with Aronium, while he placed Pretorium in Opuzen.8 Slobodan Čače, on the basis of quite convinc-ing arguments, suggested that Aronium was located in the general area of present-day Cista, while for Pretorium he was less decisive and suggested possible locations in the lower Neretva valley, the Vrgorac plain, or on the coastline between Ploče and Makarska.9

The site of Sladinac was mentioned quite early in the relevant literature. It was noted by Alberto Fortis in the late 18th century as the “cemetery of Slavinac”.10 Antonio Lulić mentioned ruins of structures and very old graves at Sladi-nac.11 Fr. Petar Kadčić described an ancient ruined church with a vault dedicated to St. Andrew, with over a hundred

1 K. Jurišić, 1970, 106, n. 151.2 N. Božanić Bezić, 1970, 306, n. 163. 3 In his time, Josip Alačević described a road that passed north of the Baćina

Lakes (J. Alačević, 1891, 61). That does not necessarily mean that this road was to the Roman station. To the northwest of the church is a natural isthmus between the Baćina Lakes on the one side and the coastal bay on the other. If the Roman road ran along the northern edge of the valley, it would be natural to expect that it went along this route, which is considerably shorter than detouring along the Baćina Lakes on the northern side. Some other authors also consider that the road ran to the south of the Baćina Lakes (I. Fisković, 1980, 214).

4 P. Kadčić Peko, 1859, 321; A. Lulich, 1860, 87, n. 25; J. Alačević, 1891, 61; R. Andrijašević, 1998, 48, 50; S. Božek – A. Kunac, 1998, 52, 53, 65-68; R. Andrijašević, 1999, 20, 21; M. Tomasović, 1999, 3-5; I. Marinović – B. Šutić – M. Viskić, 2005, 15-24.

5 P. Kadčić Peko, 1859, 322; A. Lulich, 1860, 87; P. Kadčić Peko, 1863, 102, 103; M. Glavinić, 1879, 7; J. Alačević,1891, 61; P. Kaer, 1892, 40; C. Fisković, 1965, 5; J. Medini, 1970, 43, 44; S. Božek – A. Kunac, 1998, 52; I. Marinović – B. Šutić – M. Viskić, 2005, 27-34.

6 P. Kaer, 1892, 40.7 S. Čače, 1995, 18.8 I. Bojanovski, 1980, 186, 188.9 S. Čače, 1995, 27.10 A. Fortis, 2004, 234.11 A. Lulich, 1860, 87.

135

KAM

ENI S

POM

ENIC

I IZ

CRK

VE

SV. A

ND

RIJE

U B

AĆ

INI

JAK

OV

VU

ČIĆ

THE

STO

NE

MO

NU

MEN

TS F

ROM

TH

E C

HU

RCH

O

F ST

. AN

DRE

W IN

BA

ĆIN

A

Ulomci ranokršćanske kamene skulpture pronađeni pri izgradnji Jadranske magistrale 1965. godine, omogući-li su datiranje objekta i potaknuli na njegovo istraživanje i zaštitu.14 Istraživanje su proveli Konzervatorski zavod za Dalmaciju i Institut za nacionalnu povijest umjetnosti i arheologiju zagrebačkoga Filozofskog fakulteta.15 Nalazi metala, stakla i keramike otkriveni tijekom istraživanja pri-vremeno su pohranjeni u Konzervatorskom zavodu, a ka-meni ulomci u prostorijama omladinskog doma u Baćini.16 Spomenici pohranjeni u omladinskom domu nisu bili do-lično zaštićeni, dapače pobacani su iz prostorija, pri čemu je dio izgubljen, a dio oštećen.17 Iz tog razloga preneseni su u Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Splitu, a potom zbog preuređenja prostora pohranjeni u kameni depo Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika, gdje se i danas nalaze.18

Nakon završetka istraživanja arhitektonski ostatci cr-kve nisu ponovno zatrpani, već su konzervirani i uređeni za eventualne posjete turista. Zbog dugogodišnjeg neodr-žavanja danas su u jako lošem stanju.19

U svojoj ranokršćanskoj fazi crkva je bila jednobrodna građevina s prostranom polukružnom istaknutom apsi-dom na istoku, koja je tek za debljinu zida uža od broda. Uzduž sjevernog i južnog zida crkve dozidani su aneksi. Unutrašnjost crkve popločana je velikim, kvalitetno obra-đenim kamenim pločama, koje su slagane u nizove, a po dužini crkve. Dio tih ploča, i to vjerojatno onih koje su se nalazile na mjestu na koje su pilastri postavljeni, kasnije je uzidan u pilastre. Na sličan način kamenim pločama poplo-čane su ranokršćanske crkve u Lepurima i Postirima,20 te krstionica ranokršćanske crkve u Vidu.21

Iako arheološka istraživanja nisu nikada cjelovito objavljena, arhitektonski ostatci baćinske crkve često su privlačili pozornost znanstvenika. Izuzevši nekoliko prvih radova u dnevnom tisku, koji su se odnosili isključivo na baćinsku crkvu,22 ona je najčešće spominjana u okviru ši-rih studija.23 Ostatke je prvi put, u dnevnom tisku, opisala Jasna Jeličić.24 Nedugo zatim Igor Fisković donosi detaljan opis crkve s tlocrtom.25 Analizom arhitektonskih ostataka došao je do zaključka da su potpornji u crkvi i izvan nje

14 C. Fisković, 1965, 5.15 N. Božanić Bezić, 1965, 4; C. Fisković 1965, 5.16 N. Božanić Bezić, 1965, 4; J. Jeličić, 1977, 6.17 J. Jeličić, 1977, 6.18 Informacije sam dobio od Jasne Jeličić Radonić, konzervatorice savjetnice

Konzervatorskog odjela u Splitu. Ovom prilikom joj zahvaljujem na nesebičnoj pomoći koju mi je pružila pri pisanju rada. Također zahvaljujem i kolegama iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu koji su mi omogućili rad na građi.

19 T. Borovac, 2003, 116, 117.20 R. Bužančić, 1994, 40, 47.21 E. Marin, 1998, sl. 39, T. 1.22 C. Fisković, 1965, 5; N. Božanić Bezić, 1965, 4; J. Jeličić, 1977, 6.23 N. Cambi, 1976, 256; I. Fisković, 1980, 214-217; N. Cambi, 1985, 46, 47; N. Cambi,

1989, 2419, 2420; I. Fisković, 1995, 19, 24, sl. 7; P. Chevalier, 1995, 441-443; I. Fisković, 2001, 406; T. Marasović, 2002, 68, 69; R. Jurić, 2003, 336, 337.

24 J. Jeličić, 1977, 6. 25 I. Fisković, 1980, 214-217.

tombstones around it.12 The cemetery with late medieval tombstones was destroyed during construction of the road in 1938.13

Fragments of Early Christian stone sculpture were found during construction of the Adriatic Coastal Road in 1965 and they both enabled the structure to be dated and provided a stimulus for investigation and protection.14 The excavations were carried out by the Conservation Office for Dalmatia and the Institute of National Art History and Archaeology of the Faculty of Arts of the University of Zagreb.15 The metal, glass, and pottery finds discovered during the excavations were temporarily stored in the Conservation Office, while the stone fragments were kept in the Youth Club in Baćina.16 The monuments kept in the youth club were not protected fittingly, rather they were tossed out of storage, when some of them were damaged and some even lost.17 For this rea-son, the remainder were moved to the Regional Office for the Protection of Cultural Monuments in Split, and after-wards because of renovations they were again moved to the storerooms of the Museum of Croatian Archaeological Monuments, where they are still located.18

After the excavations were concluded, the architectural remains of the church were not covered over again, rather they were conserved as a tourist attraction. Today they are in a very bad condition due to many years of neglect.19

In its Early Christian phase, the church was a single naved structure with a large prominent apse on the east, narrower than the nave only by the width of the wall. An-nexes were added along the northern and southern walls of the church. The interior of the church was paved with large, well-carved stone plaques arranged in rows along the length of the church. Part of these plaques, and prob-ably also those that were located at the spot where the pilasters were placed, were later immured into the pilas-ters. The Early Christian churches at Lepuri and Postiri were paved in a similar manner with stone plaques,20 as was the baptistery of the Early Christian church in Vid.21

Although the archaeological excavations were never completely published, the architectural remains of the Baćina church often attracted the attention of researchers. With the exception of several articles in newspapers that

12 P. Kadčić Peko, 1863, 102.13 N. Božanić Bezić, 1970, 306, n. 163.14 C. Fisković, 1965, 5.15 N. Božanić Bezić, 1965, 4; C. Fisković 1965, 5.16 N. Božanić Bezić, 1965, 4; J. Jeličić, 1977, 6.17 J. Jeličić, 1977, 6.18 I was informed about this by Dr. Jasna Jeličić Radonić, senior advisor of the

Conservation Department in Split. I would like to thank her on this occasion for the unselfish help she gave me in writing this work. I would also like to thank my colleagues in the Museum of Croatian Archaeological Monuments in Split for permitting me to study the material.

19 T. Borovac, 2003, 116, 117.20 R. Bužančić, 1994, 40, 47.21 E. Marin, 1998, fig. 39, Pl. 1.

DIA

DO

RA

23/

2009

136

131

- 176

naknadno dozidani za potrebe nadsvođivanja crkve. Tu je intervenciju datirao u rani srednji vijek, te time crkvu pribraja nizu kasnoantičkih bogomolja s naknadnim sred-njovjekovnim dogradnjama. Uvjerljivom argumentacijom tada je pretpostavio, što je naknadno u više navrata i po-tvrdio, da su te preinake izvedene u 9. stoljeću.26

U ranijim opisima i tlocrtima prikazivana su samo dva para potpornja u brodu crkve.27 Kasnijim razmatranjima došlo se do zaključka da je ta pretpostavka pogrješna, pa je posljednjim, ispravljenim tlocrtima, u kojima su prikaza-na tri para potpornja, na zadovoljavajući način rekonstrui-rano stanje nastalo nakon preinaka.28

Nenad Cambi misli da vanjski potpornjaci na apsidi, za razliku od unutrašnjih, nisu kasnije pridodani.29 Crkvu pri-braja tzv. naronitanskom tipu ranokršćanskih crkava, koji je raširen na prostoru zaleđa Narone.30

U svome opsežnom djelu, posvećenom ranokršćan-skim crkvama na prostoru antičke provincije Dalmacije Pascale Chevalier predložila je rekonstrukciju izgleda crkve prije srednjovjekovnih adaptacija, koja isključuje vanjske potpornjake na apsidi.31

Za razliku od arhitekture, skulptura otkrivena pri istra-živanju tek je usput spominjana, najčešće u funkciji datira-nja građevine.32 Namjera je ovog rada publiciranje upravo tih kamenih ulomaka, kako bi se dobio barem djelomičan uvid u skulptorsku opremljenost crkve u Baćini, te poku-šalo odrediti njihovo radioničko podrijetlo. Nadam se da će ovaj rad biti i poticaj za upotpunjavanje kataloga u bu-dućnosti, posebno uzmemo li u obzir događanja vezana uz ulomke poslije njihova otkrivanja, što smo opisali ranije u tekstu.

26 I. Fisković, 1980, 215, 216; 1995, 19, 24, sl. 7; 2001.27 I. Fisković, 1980, 215, 216, 217; N. Cambi, 1985, sl. 12; I. Fisković, 1995, sl. 7.28 T. Marasović, 1998, 26-28; I. Fisković, 2001, 406; T. Marasović, 2002, 68, 69.29 N. Cambi, 1985, 47.30 N. Cambi, 1976, 247; N. Cambi, 1985, 42, 43, 47.31 P. Chevalier, 1995, 442, 443; P. Chevalier, 1995a, T. 66, sl. 3.32 C. Fisković, 1965, 5; N. Božanić Bezić, 1965, 4; J. Jeličić, 1977, 6; I. Fisković, 1980,

215; P. Chevalier, 1995, 443; P. Chevalier, 1995a, 60.

referred exclusively to the Baćina church,22 it was most often mentioned in the context of broader studies.23 The remains were described for the first time in a newspaper by Jasna Jeličić.24 Not long afterwards, Igor Fisković supplied a de-tailed description of the church with a plan.25 Through anal-ysis of the architectural remains, he came to the conclusion that the buttresses in the church and outside it were added subsequently to aid in creating the vault of the church. His dated this intervention to the early medieval period, and in this manner included this church among a series of religious structures from Late Antiquity with subsequent medieval additions. He then conjectured with convincing arguments that these adaptations had been carried out in the 9th cen-tury, which was later confirmed on several occasions.26

In earlier descriptions and plans only two pairs of sup-ports in the nave of the church were shown.27 It was later concluded that this suggestion was wrong, and the last hypothesis, accompanied by plans showing three pairs of buttresses, in a suitable manner reconstructed the actual situation after the medieval adaptations.28

Nenad Cambi thinks that the exterior buttresses on the apse, in contrast to those on the interior, were not added later.29 He assigned the church to the “Naronitan” type of Early Christian churches, widespread in the hinterland of Narona.30

In his exhaustive work dedicated to the Early Chris-tian churches in the Roman province of Dalmatia, Pascale Chevalier suggested a reconstruction of the appearance of the church prior to the medieval adaptations that excludes any exterior supports on the apse.31

In contrast to the architectural remains, the sculpture and furnishings uncovered during the excavations were mentioned only in passing, most often in the context of dating the structure.32 The intention of this work is the publication of these stone fragments, so as to achieve at least a partial overview of the sculptural furnishings of the church in Baćina, and an attempt at determining their ori-gin in terms of workshop. It is to be hoped that this work with provide stimulus for supplementation of this cata-logue in the future, particularly given what happened to these fragments after their discovery, as was described above in the text.

22 C. Fisković, 1965, 5; N. Božanić Bezić, 1965, 4; J. Jeličić, 1977, 6.23 N. Cambi, 1976, 256; I. Fisković, 1980, 214-217; N. Cambi, 1985, 46, 47; N.

Cambi, 1989, 2419, 2420; I. Fisković, 1995, 19, 24, Fig. 7; P. Chevalier, 1995, 441-443; I. Fisković, 2001, 406; T. Marasović, 2002, 68, 69; R. Jurić, 2003, 336, 337.

24 J. Jeličić, 1977, 6. 25 I. Fisković, 1980, 214-217.26 I. Fisković, 1980, 215, 216; 1995, 19, 24, fig. 7; 2001.27 I. Fisković, 1980, 215, 216, 217; N. Cambi, 1985, fig. 12; I. Fisković, 1995, fig. 7.28 T. Marasović, 1998, 26-28; I. Fisković, 2001, 406; T. Marasović, 2002, 68, 69.29 N. Cambi, 1985, 47.30 N. Cambi, 1976, 247; N. Cambi, 1985, 42, 43, 47.31 P. Chevalier, 1995, 442, 443; P. Chevalier, 1995a, Pl. 66, fig. 3.32 C. Fisković, 1965, 5; N. Božanić Bezić, 1965, 4; J. Jeličić, 1977, 6; I. Fisković, 1980,

215; P. Chevalier, 1995, 443; P. Chevalier, 1995a, 60.

137

KAM

ENI S

POM

ENIC

I IZ

CRK

VE

SV. A

ND

RIJE

U B

AĆ

INI

JAK

OV

VU

ČIĆ

THE

STO

NE

MO

NU

MEN

TS F

ROM

TH

E C

HU

RCH

O

F ST

. AN

DRE

W IN

BA

ĆIN

A

KATALOG ARHITEKTONSKE SKULPTURE I CRKVENOGNAMJEŠTAJA

U katalogu se donose dimenzije i kratak opis kamenih spome-nika. U trenutku obrade spomenici nisu bili inventirani, pa se ne donose njihovi inventarski brojevi. Za dio spomenika koji je do danas nestao, opis je načinjen prema fotodokumentaciji, zbog čega se ne navode dimenzije. Uz mjesto na kojem se spomenici danas pohranjeni ili se nalaze, donosi se i broj filma na kojem su pojedini ulomci zabilježeni. Filmovi se čuvaju u fototeci Konzer-vatorskog odjela u Splitu i svojevrsna su potvrda podrijetla spo-menika.33 Iako je velika većina ulomaka neobjavljena, za nekolici-nu, koji su do danas ušli u literaturu, bilo spomenom ili pak samo kroz fotografije, navedena je i bibliografija.

ULOMCI PERFORIRANIH PLOČA

1. Ulomak perforirane ploče (T. I, 1)

Dimenzije: visina: 10,5 cm / širina: 8,5 cm / debljina: 9,5 cm.Opis: Vapnenac. Ulomak gornjeg okvira s uklesanim natpisom od kojeg su se sačuvala slova ATE/M. Slova T i E su u ligaturi. Iz-među slova E i M nalazi se hedera distinguens u obliku kose crte. Uz desni rub ulomka ostatak je jednoga nečitkog slova. Slova su uklesana oštrim kosim rezom, nejednake su veličine. Lice ulom-ka bogato je profilirano. Profilacija se sastoji od ravne letvice čija je površina uglačana i na koju je uklesan natpis, ispod nje je „S“ profil konveksan u gornjem, a konkavan u donjem dijelu krivulje. Površina „S“ profila obrađena je široko nazubljenim dlijetom. Na-ličje je znatno jednostavnije profilirano i u cijelosti je obrađeno široko nazubljenim dlijetom. Profilaciju čini široka ravna letvica i konkavno udubljenje ispod nje. U lijevom kutu tjemena ulomka sačuvan je ostatak utora za metalnu zategu.Smještaj: MHAS. Neobjavljeno.


Dimenzije: visina: 10,1 cm / širina: 8 cm / debljina: 9 cm.Opis: Vapnenac. Ulomak gornjeg okvira s uklesanim natpisom od kojeg su se sačuvala slova OMPE. Slova su uklesana oštrim kosim rezom, nejednake su veličine. Lice ulomka bogato je profilirano. Profilacija se sastoji od ravne letvice čija je površina uglačana i na koju je uklesan natpis, ispod nje je „S“ profil kon-veksan u gornjem, a konkavan u donjem dijelu krivulje. Površina „S“ profila obrađena je široko nazubljenim dlijetom. Naličje je znatno jednostavnije profilirano i u cijelosti je obrađeno široko nazubljenim dlijetom. Profilaciju čini široka ravna letvica i kon-kavno udubljenje ispod nje. Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-17602/R-17603).Neobjavljeno.

33 Djelatnici Ministarstva kulture, Uprave ua zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Splitu omogućili su mi uvid u fotodokumentaciju, te ustupili potrebne fotografije, na čemu im od srca zahvaljujem.

CATALOGUE OF THE ARCHITECTURAL SCULPTURE AND CHURCH FURNISHINGS

The catalogue lists the dimensions and a short description of the stone monuments. At the time when they were being studied, they had no inventory numbers. For those stone fragments that have disappeared to the present, the description was prepared according to photographic documentation, and the dimensions are not noted. In place of the location where the monuments are currently stored, the number of the film on which they are re-corded is noted. The films are kept in the photographic archives of the Conservation Office in Split and represent a confirmation for the origin of the monuments.33 Although the great majority of the fragments are unpublished, for those few that were men-tioned or illustrated, the citation is listed.

FRAGMENTS OF A PERFORATED (LATTICE) PLAQUE

1. Fragment of a perforated plaque (Pl. I, 1)

Dimensions: Height: 10.5 cm / width: 8.5 cm / thickness: 9.5 cm.Description: Limestone. A fragment of an upper frame with a carved inscription of which the letters ATE/M are preserved. The letters T and E are in ligature. Between the letters E and M is a hedera distinguens in the form of a slanted line. The remains of an illegible letter are lo-cated along the right edge of the fragment. The letters are carved at a sharp slant and are of unequal size. The front of the fragment is richly moulded. The moulding consists of a straight lath with a pol-ished surface where the inscription was carved, and below it an “S” moulding, convex in the upper part and concave in the lower. The surface of the “S” moulding was worked with a broad toothed chisel. The back was worked in a much simpler manner, again with a broad toothed chisel. The moulding consists of a broad flat band with a concave hollow beneath it. In the left corner of the top surface, the remains were preserved of a groove for a metal clamp.Location: Museum of Croatian Archaeological Monuments, Split (further MHAS). Unpublished.


Dimensions: Height: 10.1 cm / width: 8 cm / thickness: 9 cm.Description: Limestone. A fragment of an upper frame with a carved inscription, where the letters OMPE are preserved. The let-ters are carved at a sharp slant and are of unequal size. The front of the fragment is richly moulded. The moulding consists of a straight lath with a polished surface where the inscription was carved, and below it an “S” moulding, convex in the upper part and concave in the lower. The surface of the “S” moulding was worked with a broad toothed chisel. The back was worked in a much simpler manner, again with a broad toothed chisel. The moulding consists of a broad flat band with a concave hollow beneath it. Location: MHAS (Photographic archives of the Conservation Of-fice in Split [further KOS]: R-17602/R-17603).Unpublished.

33 Members of the staff of the Conservation Department in Split, Institute for the Protection of the Cultural Heritage, Ministry of Culture of the Republic of Croatia allowed me access to the photographic documentation, and provided the necessary photographs, for which I gratefully thank them.

DIA

DO

RA

23/

2009

138

131

- 176


Dimenzije: nepoznate.Opis: Vapnenac. Ulomak gornjeg okvira s uklesanim natpisom od kojeg su se sačuvala slova DOMN/P. Između slova N i P nalazi se hedera distinguens u obliku kose crte. Slova su uklesana oštrim kosim rezom, nejednake su veličine. Lice ulomka bogato je profi-lirano. Profilacija se sastoji od ravne letvice čija je površina ugla-čana i na koju je uklesan natpis, ispod nje je „S“ profil konveksan u gornjem, a konkavan u donjem dijelu krivulje. Površina „S“ profila obrađena je široko nazubljenim dlijetom. Smještaj: nepoznat (Fototeka KOS: R-17602/R-17603).Neobjavljeno.


Dimenzije: visina: 11 cm / širina: 12,5 cm / debljina: 9,4 cm.Opis: Vapnenac. Ulomak okvira. Lice ulomka bogato je profilira-no. Profilacija se sastoji od ravne letvice čija je površina uglačana, ispod nje je „S“ profil konveksan u gornjem, a konkavan u donjem dijelu krivulje. Površina „S“ profila obrađena je široko nazublje-nim dlijetom. Naličje je znatno jednostavnije profilirano i u cijelo-sti je obrađeno široko nazubljenim dlijetom. Profilaciju čini široka ravna letvica i konkavno udubljenje ispod nje.Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-17602/R-17603).Neobjavljeno.


Dimenzije: nepoznate.Opis: Vapnenac. Na ulomku su sačuvani gornji desni kut okvira i tri rešetke. Rešetke imaju kvadratični presjek s uklesanim tro-kutastim žlijebom po sredini. Dvije su usmjerene dijagonalno, a jedna vertikalno, i tvore pravocrtni preplet. Okvir je na čeonoj strani bogato profiliran. Profilacija se sastoji od ravne letvice i „S“ profila koji je konveksan u gornjem, a konkavan u donjem dijelu krivulje. Površina okvira je dijelom uglačana, a dijelom obrađena nazubljenim dlijetom, dok je površina rešetki uglačana.Smještaj: nepoznat (Fototeka KOS: R-9037).Neobjavljeno.


Dimenzije: nepoznate.Opis: Vapnenac. Ulomak okvira. Lice ulomka bogato je profilira-no. Profilacija se sastoji od ravne letvice uglačane površine, ispod koje je „S“ profil konveksan u gornjem, a konkavan u donjem di-jelu krivulje. Površina „S“ profila obrađena je široko nazubljenim dlijetom. Smještaj: nepoznat (Fototeka KOS: R-17603/R-17603).Neobjavljeno.


Dimenzije: nepoznate.Opis: Vapnenac. Ulomak okvira. Lice ulomka bogato je profilira-no. Profilacija se sastoji od ravne letvice čija je površina uglačana, ispod nje je „S“ profil konveksan u gornjem, a konkavan u donjem dijelu krivulje. Površina „S“ profila obrađena je široko nazubljenim dlijetom. Smještaj: nepoznat (Fototeka KOS: R-17603/R-17603).Neobjavljeno.


Dimensions: Unknown.Description: Limestone. A fragment of an upper frame with a carved inscription, where the letters DOMN/P are preserved. Be-tween the letters N and P is a hedera distinguens in the form of a slanted line. The letters are carved at a sharp slant and are of une-qual size. The front of the fragment is richly moulded. The mould-ing consists of a straight lath with a polished surface where the inscription was carved, and below it an “S” moulding, convex in the upper part and concave in the lower. The surface of the “S” moulding was worked with a broad toothed chisel. Location: Unknown (Photographic archives KOS: R-17602/R-17603).Unpublished.


Dimensions: Height: 11 cm / width: 12.5 cm / thickness: 9.4 cm.Description: Limestone. A fragment of a frame. The front of the fragment is richly moulded. The moulding consists of a straight lath with a polished surface, below it an “S” moulding, convex in the upper part and concave in the lower. The surface of the “S” moulding was worked with a broad toothed chisel. The back was worked in a much simpler manner, again with a broad toothed chisel. The moulding consists of a broad flat band with a concave hollow below it.Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-17602/R-17603).Unpublished.


Dimensions: Unknown.Description: Limestone. The upper right corner of the frame and three cross-bars are preserved. The cross-bars have a square sec-tion with a carved triangular groove in the center. Two are ar-ranged diagonally, and one vertically, creating a regular pattern. The frame is richly decorated on the frontal side. The moulding consists of a straight lath and an “S” moulding, convex in the up-per part and concave in the lower. The surface of the frame is partly polished, and partly worked with a toothed chisel, while the surface of the cross-bars is polished.Location: Unknown (Photographic archives KOS: R-9037).Unpublished.


Dimensions: Unknown.Description: Limestone. A fragment of a frame. The front of the fragment is richly moulded. The moulding consists of a straight lath with a polished surface, below it an “S” moulding, convex in the upper part and concave in the lower. The surface of the “S” moulding was worked with a broad toothed chisel. Location: Unknown (Photographic archives KOS: R-17603/R-17603).Unpublished.


Dimensions: Unknown.Description: Limestone. A fragment of a frame. The front of the fragment is richly moulded. The moulding consists of a straight lath with a polished surface, below it an “S” moulding, convex in the upper part and concave in the lower. The surface of the “S” moulding was worked with a broad toothed chisel. Location: Unknown (Photographic archives KOS: R-17603/R-17603).Unpublished.

139

KAM

ENI S

POM

ENIC

I IZ

CRK

VE

SV. A

ND

RIJE

U B

AĆ

INI

JAK

OV

VU

ČIĆ

THE

STO

NE

MO

NU

MEN

TS F

ROM

TH

E C

HU

RCH

O

F ST

. AN

DRE

W IN

BA

ĆIN

A


Dimenzije: nepoznate.Opis: Vapnenac. Ulomak okvira sa sačuvanim ostatcima pera za uglavljivanje u utor pilastra. Lice ulomka bogato je profilirano. Profilacija se sastoji od ravne letvice čija je površina uglačana, is-pod nje je „S“ profil konveksan u gornjem, a konkavan u donjem dijelu krivulje. Sačuvani manji ostatci dviju rešetaka. Smještaj: nepoznat (Fototeka KOS: R-17602/R-17603).Neobjavljeno.

9. Ulomak perforirane ploče (T. II, 9)

Dimenzije: visina: 17,5 cm (visina okvira 13 cm) / širina: 19 cm / debljina: 8 cm / širina rešetke: 4 cm / debljina rešetke: 4 cm.Opis: Vapnenac. Ulomak gornjeg okvira ploče na dnu kojeg su se sačuvali ostatci zakrivljene i pravocrtne rešetke. Okvir je bogato profiliran, na prednjoj strani sačinjava ga ravna reljefno istaknuta letvica ispod koje je „S“ profil konveksan u gornjem, a konkavan u donjem dijelu, a potom dublje uvučena ravna letvica. Profila-cija stražnje strane znatno je jednostavnija, sastoji se od ravnih letvica koje se stepenasto uvlače jedna ispod druge. Površina je grublje obrađena zubatim dlijetom. Rešetke su na čeonoj strani ploče uzduž središnje osi, kvalitetno obrađene i ukrašene, plitko uklesanim trokutastim žlijebom, dok su na stražnjoj strani neu-krašene, a površina im je lošije obrađena. Na tjemenu okvira, koji je sudeći po zaobljenosti rubova služio kao rukohvat, sačuvao se žlijeb i rupa za spajanje metalnom zategom.Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-21151).Neobjavljeno.


Dimenzije: visina: 12,5 cm / širina: 29,5 cm / debljina: 7,8 cm / debljina rešetke: 5 cm.Opis: Vapnenac. Ulomak okvira. Na unutrašnjem tjemenu saču-van je mali dio rešetke. Okvir je obostrano profiliran jednostav-nim trokutasto uklesanim žlijebom. Na sačuvanim površinama vidljivi su tragovi dlijeta, s time da je jedna strana nešto kvali-tetnije obrađena. Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-17611).Neobjavljeno.


Dimenzije: visina: 15,5 cm (visina okvira 12,5 cm) / širina: 29 cm / debljina: 7,8 cm / širina rešetke: 4,8 cm / debljina rešetke: 5,5 cm.Opis: Vapnenac. Ulomak okvira. Na unutrašnjem tjemenu saču-van dio vertikalno usmjerene pravocrtne rešetke. Okvir je obo-strano profiliran jednostavnim trokutasto uklesanim žlijebom. Na sačuvanim površinama vidljivi su tragovi dlijeta, s time da je jedna strana nešto kvalitetnije obrađena. Rešetka je na toj strani ukrašena uklesanim trokutastim žlijebom uzduž središnje osi.Smještaj: MHAS.Neobjavljeno.


Dimensions: Unknown.Description: Limestone. A fragment of a frame with the preserved remains of a spike for fixing it into a groove in the pilaster. The front of the fragment is richly moulded. The moulding consists of a straight lath with a polished surface, below it an “S” mould-ing, convex in the upper part and concave in the lower. The small remains of two cross-bars are preserved. Location: Unknown (Photographic archives KOS: R-17602/R-17603).Unpublished.

9. Fragment of a perforated plaque (Pl. II, 9)

Dimensions: Height: 17.5 cm (height of the frame 13 cm) / width: 19 cm / thickness: 8 cm / width rešetke: 4 cm / thickness of the cross-bars: 4 cm.Description: Limestone. A fragment of an upper frame with pre-served remains of curved and straight cross-bars on its bottom. The frame is richly moulded, consisting on the front side of a re-lief emphasized lath, and below it an “S” moulding, convex in the upper part and concave in the lower, followed by a more deeply inset flat band. The moulding of the back was considerably sim-pler, consisting of flat bands superimposed in a stepped manner. The surface was coarsely worked with a toothed chisel. The cross-bars on the front were along the central axis, well worked and decorated with a shallow carved triangular groove, while they were undecorated on the back, and the surface was more poorly worked. On the top of the frame, which judging from the round-ed edges served as a railing, a groove and hole were preserved for attachment with a metal clamp.Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-21151).Unpublished.


Dimensions: Height: 12.5 cm / width: 29.5 cm / thickness: 7.8 cm / thickness of the cross-bars: 5 cm.Description: Limestone. A fragment of a frame. Small parts of the cross-bars are preserved on the interior of the top. The frame is moulded on both sides with simple triangularly carved grooves. Chisel traces are visible on the preserved surfaces, but one side was somewhat better worked. Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-17611).Unpublished.


Dimensions: Height: 15.5 cm (height of the frame 12.5 cm) / width: 29 cm / thickness: 7.8 cm / width of the cross-bars: 4.8 cm / thickness of the cross-bars: 5.5 cm.Description: Limestone. A fragment of a frame. Part of the ver-tically oriented straight cross-bars preserved on the interior of the top. The frame is moulded on both sides with a simple trian-gularly carved groove. Chisel traces are visible on the preserved surfaces, with one side somewhat better worked. The cross bar on that side is decorated with a carved triangular groove along the central axis.Location: MHAS.Unpublished.

DIA

DO

RA

23/

2009

140

131

- 176


Dimenzije: visina: 12,5 cm / širina: 22 cm / debljina: 7,8 cm.Opis: Vapnenac. Ulomak okvira. Na tjemenu sačuvan otisak rešet-ke. Okvir je obostrano profiliran jednostavnim trokutasto uklesa-nim žlijebom. Na sačuvanim površinama vidljivi su tragovi dlijeta, s time da je jedna strana nešto kvalitetnije obrađena.Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-17611).Neobjavljeno.


Dimenzije: nepoznate.Opis: Vapnenac. Ulomak okvira. Na unutrašnjem tjemenu saču-van dio vertikalno usmjerene pravocrtne rešetke. Okvir je profili-ran jednostavnim trokutasto uklesanim žlijebom. Smještaj: nepoznat (Fototeka KOS: R-17602/R-17603).Neobjavljeno.


Dimenzije: nepoznate.Opis: Vapnenac. Ulomak okvira. Na unutrašnjem tjemenu saču-van dio vertikalno usmjerene rešetke. Okvir je profiliran jedno-stavnim trokutasto uklesanim žlijebom. Smještaj: nepoznat (Fototeka KOS: R-17602/R-17603).Neobjavljeno.


Dimenzije: nepoznate.Opis: Vapnenac. Ulomak okvira. Okvir je profiliran jednostavnim trokutasto uklesanim žlijebom. Smještaj: nepoznat (Fototeka KOS: R-17595/R-17596).Neobjavljeno.

16. Ulomak perforirane ploče (T. III, 16)

Dimenzije: visina: 8 cm / širina: 31 cm / debljina: 7,5 cm.Opis: Vapnenac. Ulomak okvira. Na tjemenu sačuvani otisci dvi-ju rešetki, međusobno udaljenih 13 cm. Okvir je s prednje strane profiliran jednostavnim trokutasto uklesanim žlijebom. Na saču-vanim površinama vidljivi su tragovi dlijeta.Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-17602/R-17603). Neobjavljeno.


Dimenzije: nepoznate.Opis: Ulomak okvira. Na unutrašnjem tjemenu sačuvan dio verti-kalno usmjerene pravocrtne rešetke.Smještaj: nepoznat (Fototeka KOS: R-17602/R-17603).Neobjavljeno.


Dimenzije: visina: 24 cm / širina: 17,5 cm / debljina rešetki: 5,5 cm.Opis: Vapnenac. Ulomak rešetki tranzene križnog oblika. Na po-vršini vidljivi plitki urezi, vjerojatno pomoćne linije koje su služile obradi.Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-17602/R-17603).Literatura: I. Marinović – B. Šutić – M. Viskić, 2005, 31.


Dimensions: Height: 12.5 cm / width: 22 cm / thickness: 7.8 cm.Description: Limestone. A fragment of a frame. An impression of a cross-bar is preserved on the top. The frame is moulded on both sides with a simple carved triangular groove. Chisel traces are vis-ible on the preserved surfaces, with one side somewhat better worked.Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-17611).Unpublished.


Dimensions: Unknown.Description: Limestone. A fragment of a frame. Part of the vertically oriented straight cross-bars preserved on the interior of the top. The frame is moulded with a simple carved triangular groove. Location: Unknown (Photographic archives KOS: R-17602/R-17603).Unpublished.


Dimensions: Unknown.Description: Limestone. A fragment of a frame. Part of the ver-tically oriented straight cross-bars preserved on the interior of the top. The frame is moulded with a simple carved triangular groove. Location: Unknown (Photographic archives KOS: R-17602/R-17603).Unpublished.


Dimensions: Unknown.Description: Limestone. A fragment of a frame. The frame is moulded with a simple carved triangular groove. Location: Unknown (Photographic archives KOS: R-17595/R-17596).Unpublished.

16. Fragment of a perforated plaque (Pl. III, 16)

Dimensions: Height: 8 cm / width: 31 cm / thickness: 7.5 cm.Description: Limestone. A fragment of a frame. The impression of two cross-bars, 13 cm apart, was preserved on the top. On the front side the frame was moulded with a simple carved triangular groove. Chisel traces are visible on the preserved surfaces.Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-17602/R-17603). Unpublished.


Dimensions: Unknown.Description: Ulomak okvira. Part of the vertically oriented straight cross-bars preserved on the interior of the top.Location: Unknown (Photographic archives KOS: R-17602/R-17603).Unpublished.

18. Fragment of a perforated plaque (Pl. III, 18)Dimensions: Height: 24 cm / width: 17.5 cm / thickness of the cross-bars: 5.5 cm.Description: Limestone. A fragment of the bars of a cross-shaped transenna. Shallow incisions are visible on the surface, probably drafting lines that helped in working the stone.Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-17602/R-17603).Bibliography: I. Marinović – B. Šutić – M. Viskić, 2005, 31.

141

KAM

ENI S

POM

ENIC

I IZ

CRK

VE

SV. A

ND

RIJE

U B

AĆ

INI

JAK

OV

VU

ČIĆ

THE

STO

NE

MO

NU

MEN

TS F

ROM

TH

E C

HU

RCH

O

F ST

. AN

DRE

W IN

BA

ĆIN

A


Dimenzije: visina: 14,5 cm / širina: 12,5 cm / debljina rešetki: 5,3 cm.Opis: Vapnenac. Ulomak rešetki tranzene «T» oblika. Na površini vidljivi plitki urezi, vjerojatno pomoćne linije koje su služile pri obradi.Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-17602/R-17603).Neobjavljeno.


Dimenzije: visina: 9,5 cm / širina: 12,5 cm / debljina rešetki: 4,7 cm.Opis: Vapnenac. Ulomak rešetki tranzene križnog oblika. Na po-vršini vidljivi plitki urezi, vjerojatno pomoćne linije koje su služile pri obradi.Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-17602/R-17603).Neobjavljeno.


Dimenzije: nepoznate.Opis: Vapnenac. Dio okvira i rešetki tranzene. Okvir je profiliran jednostavnim trokutasto uklesanim žlijebom. Perforacije između rešetki su kapljičasta oblika. Na sačuvanim površinama vidljivi su tragovi dlijeta i plitki urezi, pomoćne linije koje su služile pri obradi. Smještaj: nepoznat (Fototeka KOS: R-17602/R-17603).Literatura: I. Marinović, B. Šutić, M. Viskić, 2005, 31.


Dimenzije: nepoznate.Opis: Vapnenac. Ulomak rešetki tranzene oblika slova «Y». Smještaj: nepoznat (Fototeka KOS: R-17602/R-17603).Neobjavljeno.


Dimenzije: nepoznate.Opis: Vapnenac. Ulomak rešetki tranzene oblika slova «V». Smještaj: nepoznat (Fototeka KOS: R-17602/R-17603).Neobjavljeno.


Dimenzije: nepoznate.Opis: Vapnenac. Ulomak blago zakrivljene rešetke. Smještaj: nepoznat (Fototeka KOS: R-17602/R-17603).Neobjavljeno.


Dimenzije: nepoznate.Opis: Vapnenac. Ulomak rešetki tranzene križnog oblika. Smještaj: nepoznat (Fototeka KOS: R-17602/R-17603).Neobjavljeno.


Dimenzije: nepoznate.Opis: Vapnenac. Ulomak pravocrtne rešetke. Smještaj: nepoznat (Fototeka KOS: R-17602/R-17603).Neobjavljeno.


Dimensions: Height: 14.5 cm / width: 12.5 cm / thickness of the cross-bars: 5.3 cm.Description: Limestone. A fragment of the bars of a “T” shaped transenna. Shallow incisions are visible on the surface, probably drafting lines that helped in working the stone.Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-17602/R-17603).Unpublished.

20. Fragment of a perforated plaque (Pl. III, 20)Dimensions: height: 9.5 cm / width: 12.5 cm / thickness of the cross-bars: 4.7 cm.

Description: Limestone. A fragment of the bars of a cross-shaped transenna. Shallow incisions are visible on the surface, probably drafting lines that helped in working the stone.Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-17602/R-17603).Unpublished.


Dimensions: Unknown.Description: Limestone. Part of the frame and bars of a transenna. The frame is moulded with a simple carved triangular groove. The spaces between the bars are teardrop shaped. Chisel traces and shallow incisions, drafting lines that helped in carving, are visible on the preserved surfaces. Location: Unknown (Photographic archives KOS: R-17602/R-17603).Bibliography: I. Marinović – B. Šutić – M. Viskić, 2005, 31.


Dimensions: Unknown.Description: Limestone. A fragment of the bars of a “Y” shaped transenna. Location: Unknown (Photographic archives KOS: R-17602/R-17603).Unpublished.


Dimensions: Unknown.Description: Limestone. A fragment of the bars of a “V” shaped transenna. Location: Unknown (Photographic archives KOS: R-17602/R-17603).Unpublished.


Dimensions: Unknown.Description: Limestone. A fragment of a gently curved bar. Location: Unknown (Photographic archives KOS: R-17602/R-17603).Unpublished.


Dimensions: Unknown.Description: Limestone. A fragment of the bars of a cross-shaped transenna. Location: Unknown (Photographic archives KOS: R-17602/R-17603).Unpublished.


Dimensions: Unknown.Description: Limestone. A fragment of a straight bar. Location: Unknown (Photographic archives KOS: R-17602/R-17603).Unpublished.

DIA

DO

RA

23/

2009

142

131

- 176

27. Ulomak perforirane ploče

Dimenzije: nepoznate.Opis: Vapnenac. Ulomak centralnog dijela perforirane ploče. Četi-ri zrakasto položene rešetke izlaze iz središta. Smještaj: nepoznat. Literatura: I. Marinović – B. Šutić – M. Viskić, 2005, 31.


Dimenzije: visina: 13 cm / širina: 23,5 cm / debljina okvira: 8,3 cm / debljina rešetke: 3 cm / širina rešetke: 4 cm.Opis: Miljevina. Ulomak okvira sa sačuvanim ostatcima dviju re-šetki. Na obje strane ukrašen jednostavnom profilacijom. Obra-đen široko nazubljenim dlijetom. Vanjski rub okvira zakošen, možda zbog lakšeg uglavljivanja u žlijeb. Smještaj: MHAS.Neobjavljeno.

PILASTRI OLTARSKE PREGRADE

29. Ulomak pilastra oltarske pregrade (T. IV, 29)

Dimenzije: visina: 61 cm / širina: 24 cm / debljina: 20 cm / širina žlijeba: 8 cm / dubina žlijeba: 4 cm.Opis: Vapnenac. Sačuvana su tri ulomka koji se međusobno spa-jaju. Lice pilastra ukrašeno je višestruko profiliranim pravokutnim poljem. S lijeve strane uklesan je utor za uglavljivanje pera plu-teja. Iznad utora je malo kvadratno udubljenje za spajanje me-talnim klinom. Stražnja i desna bočna stranica nisu ukrašene. Na tjemenu pilastra isklesana je plitka plinta i dvostruko profilirana baza stupa. Na površinama stražnje i bočnih stranica završna je obrada izvedena dlijetom, dok je na licu spomenika dio plohe, tj. okvir kasetona, obrađen nazubljenim dlijetom, a na unutrašnjosti kasetona naknadnom obradom tragovi dlijeta su uklonjeni. Pila-star je dosta oštećen, nedostaje mu donji dio te stup i kapitel, koji su izvorno su bili izrađeni od jednog komada kamena.Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-17597/R-17598/R-17604/R-21061/R-21062/R-21063/R-21064/R-21065).Neobjavljeno.

30. Ulomak pilastra oltarske pregrade (T. IV, 30)

Dimenzije: visina: 27,5 cm / širina: 22,5 cm / debljina: 18,5 cm / pro-mjer stupa: 12,8 cm / širina žlijeba: 7,5 cm / dubina žlijeba: 3 cm.Opis: Vapnenac. Sačuvan ulomak gornjeg dijela pilastra. Lice pi-lastra nije ukrašeno. S lijeve strane uklesan je utor za uglavljiva-nje pera pluteja. Iznad utora i na prednjoj strani uklesano je malo kvadratno udubljenje za spajanje metalnim klinom. Na tjemenu pilastra isklesana je plitka plinta i dvostruko profilirana baza stu-pa. Završna obrada na svim stranicama izvedena je dlijetom, dok su na plinti i profiliranoj bazi stupa naknadnom obradom tragovi dlijeta uklonjeni. Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-17599/R-17600).Neobjavljeno.

27. Fragment of a perforated plaque

Dimensions: Unknown.Description: Limestone. A fragment of the central section of a perforated plaque (lattice). Four bars radiate from the center. Location: Unknown. Bibliography: I. Marinović – B. Šutić – M. Viskić, 2005, 31.


Dimensions: Height: 13 cm / width: 23.5 cm / thickness of the frame: 8.3 cm / thickness of the cross-bars: 3 cm / width of the cross-bars: 4 cm.Description: Marlstone. A frame fragment with the preserved re-mains of two bars, decorated on both sides with simple moulding, and worked with a broad toothed chisel. The exterior edge of the frame is beveled, perhaps for fitting it more easily into a groove. Location: MHAS.Unpublished.

PILASTERS OF THE ALTAR SCREEN

29. Fragment of an altar screen pilaster (Pl. IV, 29)

Dimensions: Height: 61 cm / width: 24 cm / thickness: 20 cm / width of the groove: 8 cm / depth of the groove: 4 cm.Description: Limestone. Three fragments are preserved that can be joined. The face of the pilaster is decorated with a multiply moulded rectangular field. On the left side a groove is carved for fitting the pluteus. Above the groove is a small square hollow for attaching with a metal clamp. The back and right side are not decorated. At the top of the pilaster are carved a shallow plinth and a doubly moulded column base. The final working on the surfaces of the back and lateral sides was with a chisel, while on the front part of the face, i.e. the frame for the coffer, was worked with a toothed chisel, while on the interior of the coffer, the chisel traces were removed in subsequent working. The pilaster is quite damaged, it is missing the lower part, as well as the column and the capital, which originally were made from one piece of stone.Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-17597/R-17598-/R-17604/R-21061/R-21062/R-21063/R-21064/R-21065).Unpublished.

30. Fragment of an altar screen pilaster (Pl. IV, 30)

Dimensions: Height: 27.5 cm / width: 22.5 cm / thickness: 18.5 cm / diameter of the column: 12.8 cm / width of the groove: 7.5 cm / depth of the groove: 3 cm.Description: Limestone. A fragment of the upper part of a pilaster is preserved. The face of the pilaster is not decorated. On the left side a groove is carved for fitting the pluteus. Above the groove and on the front side is a small square hollow for attaching with a metal clamp. At the top of the pilaster are carved a shallow plinth and a doubly moulded column base. The final working on all sides was carried out with a chisel, while on the plinth and the moulded column base, the chisel traces were removed subsequently. Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-17599/R-17600).Unpublished.

143

KAM

ENI S

POM

ENIC

I IZ

CRK

VE

SV. A

ND

RIJE

U B

AĆ

INI

JAK

OV

VU

ČIĆ

THE

STO

NE

MO

NU

MEN

TS F

ROM

TH

E C

HU

RCH

O

F ST

. AN

DRE

W IN

BA

ĆIN

A

PLUTEJ

31. Ulomak pluteja (T. IV, 31)

Dimenzije: visina: 11,5 cm / širina: 13,8 cm / debljina: 7 cm.Opis: Miljevina (muljika). Ulomak pluteja oltarske pregrade. Sa-čuvan dio pera za spajanje s pilastrom, dvostruko profiliran okvir i dio ukrasnog polja. Na ukrasnom polju sačuvan je segment re-ljefno istaknutog diska ukrašen urezanom linijom koja prati i isti-če krivulju kružnice, te nizom urezanih krivulja koje tvore motiv «virovite rozete».Smještaj: MHAS.Neobjavljeno.


Dimenzije: nepoznate.Opis: Miljevina (muljika). Ulomak pluteja oltarske pregrade. Saču-van dio pera za spajanje s pilastrom, dvostruko profiliran okvir i dio ukrasnog polja. Smještaj: nepoznat (Fototeka KOS: R-17611).Neobjavljeno.


Dimenzije: nepoznate.Opis: Miljevina (muljika). Ulomak pluteja oltarske pregrade. Saču-van dvostruko profiliran okvir i dio ukrasnog polja. Smještaj: nepoznat (Fototeka KOS: L-13415/L-13416).Neobjavljeno.


Dimenzije: nepoznate.Opis: Ulomak pluteja oltarske pregrade. Sačuvan dio pera za spa-janje s pilastrom i dvostruko profiliran okvir. Smještaj: nepoznat (Fototeka KOS: R-17611).Neobjavljeno.

PROZORSKI STUPCI

35. Ulomak prozorskog stupca (T. V, 35)

Dimenzije: visina: 40 cm / širina: 13 cm / debljina: 21 cm / širina polustupova: 8 cm / ispupčenost polustupova: 2,5 cm.Opis: Miljevina. Segment prozorskog stupca odlomljen na oba kraja. Stupac ima oblik kvadratičnog bloka ukrašenog na dvjema užim stranama plitkim polustupovima. Polustupovi u presjeku nepravilni, krivulja im više nalikuje kvadratu zaobljenih rubova nego segmentu kružnice. Površine su loše sačuvane.Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-17617).Neobjavljeno.

PLUTEI

31. Fragment of a pluteus (Pl. IV, 31)

Dimensions: Height: 11.5 cm / width: 13.8 cm / thickness: 7 cm.Description: Marlstone. A fragment of a pluteus of the altar screen. The doubly moulded frame, part of the decorative field, and part of the protruding element for attachment to the pilaster were preserved. On the decorative field, a segment was preserved of a relief disc decorated with an incised line that follows and empha-sizes the curve of a circle, and a series of incised curves that form the motif of a “spiral rosette”.Location: MHAS.Unpublished.


Dimensions: Unknown.Description: Marlstone. A fragment of a pluteus of the altar screen. The doubly moulded frame, part of the decorative field, and part of the protruding element for attachment to the pilaster were preserved. Location: Unknown (Photographic archives KOS: R-17611).Unpublished.


Dimensions: Unknown.Description: Marlstone. A fragment of a pluteus of the altar screen. The doubly moulded frame and part of the decorative field were preserved. Location: Unknown (Photographic archives KOS: L-13415/L-13416).Unpublished.


Dimensions: Unknown.Description: A fragment of a pluteus of the altar screen. The dou-bly moulded frame and part of the protruding element for at-tachment to the pilaster were preserved. Location: Unknown (Photographic archives KOS: R-17611).Unpublished.

WINDOW COLUMNS

35. Fragment of a window column (Pl. V, 35)

Dimensions: Height: 40 cm / width: 13 cm / thickness: 21 cm / width of the half-pillars: 8 cm / protrusion of the half-pillars: 2.5 cm.Description: Marlstone. A segment of a window column broken off on both ends. The column has the shape of a rectangular block decorated on both narrower ends with shallow half-pillars. The half-pillars are irregular in section, their curves resembling more a square with rounded edges than a segment of a circle. The surfaces are poorly preserved.Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-17617).Unpublished.

DIA

DO

RA

23/

2009

144

131

- 176

36. Prozorski stupac (T. V, 36)

Dimenzije: visina: 86 cm / širina: 14,5 cm / debljina: 21 cm / širina polustupova: 9,5 cm i 10,5 cm / ispupčenost polustupova: 2 cm / visina baza polustupova: 8 cm / visina kapitela: 22,5 cm.Opis: Miljevina. Prozorski stupac gotovo u cijelosti sačuvan. Pre-lomljen na dva dijela koji se međusobno spajaju. Ima oblik kva-dratičnog bloka ukrašenog na dvjema užim stranama plitkim po-lustupovima koji počivaju na kvadratičnim bazama i završavaju kapitelima. Polustupovi su u presjeku dosta nepravilni, krivulja im više nalikuje kvadratu zaobljenih rubova nego segmentu kružni-ce. Od jednog kapitela sačuvala se tek dvostruka profilacija ko-jom je odijeljen od polustupa. Drugi je kapitel u cijelosti sačuvan, čine ga dva glatke lista vrhova izvijenih prema kutovima abaka. Između listova je u plitkom reljefu izrađen ukras u obliku romba. Kapitel je od stupa odijeljen jednostavnom profilacijom „D“ pre-sjeka. Abak je ukrašen jednostavnom profilacijom iznad koje teče friz od horizontalno nanizanih uklesanih trokutića. Polustupovi s kapitelima finije su izrade, dok je na ostatku stupca završna obra-da izvedena nazubljenim dlijetom. Na bočnim stranicama saču-vane su plitko urezane linije, korištene pri izradi stupca. Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-17605/R-17606/R-17623/ R-17624/R-21067).Neobjavljeno.

IMPOST

37. Ulomak imposta (T. V, 37)

Dimenzije: visina: 17,5 cm / širina gornje površine: 20 cm / dužina gornje površine: 20 cm (izvorna oko 50 cm).Opis: Miljevina. Sačuvano jedno lice imposta ukrašeno stiliziranim kapitelom. Kapitel ima oblik glatkog, reljefno ispupčenog trapeza s neznatno konkavnim bočnim stranicama. Bočne stranice impo-sta završavaju neznatno istaknutim abakom koji je dodatno ukra-šen horizontalnim, plitko uklesanim žlijebom. Površina imposta obrađena je široko nazubljenim dlijetom.Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-17617).Neobjavljeno.

BAZE STUPOVA

38. Baza stupa (T. VI, 38)

Dimenzije: visina: 26 cm / promjer stupa: 41 cm / izvorne dimen-zije plinte: 65x65 cm / promjer rupe: 9 cm / dubina rupe 5,5 cm.Opis: Vapnenac. Baza je sastavljena od šest ulomka koji se među-sobno spajaju. Sastoji se od tanke kvadratne plinte, na kojoj poči-va višestruka profilacija i segment trupa stupa. Po sredini gornje plohe uklesan je kružni utor za spajanje metalnim klinom.Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-17608/R-17609/R-17610/ R-21117/R-21118).Literatura: C. Fisković, 1965, 5.

36. Window column (Pl. V, 36)

Dimensions: Height: 86 cm / width: 14.5 cm / thickness: 21 cm / width of the half-pillars: 9.5 cm i 10.5 cm / protrusion of the half-pillars: 2 cm / height of the base of the half-pillars: 8 cm / height of the capital: 22.5 cm.Description: Marlstone. The window column was almost entirely preserved. It is broken into two parts that can be joined together. It has the form of a rectangular block decorated on the two nar-rower sides with shallow half-pillars that rest on square bases and end in capitals. The half-pillars are quite irregular in section, their curves resembling more a square with rounded edges than a segment of a circle. Only the double moulding separating it from the half-pillar was preserved from one capital. The other capital was entirely preserved, composed of two smooth leaves with the tips curled towards the corners of the abacus. A decoration in the shape of a rhomb was carved in bas-relief between the leaves. The capital is separated from the column by a simple “D” shaped moulding. The abacus is decorated with a simple moulding with a frieze above composed of horizontally arranged carved trian-gles. The half-pillars with the capitals are of finer workmanship, while the final carving on the remainder of the column was made with a toothed chisel. Shallow incised lines using in the manufac-ture of the column are preserved on the lateral sides. Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-17605/R-17606-/R-17623/R-17624/R-21067).Unpublished.

IMPOST

37. Fragment of an impost (Pl. V, 37)

Dimensions: Height: 17.5 cm / width of the upper surface: 20 cm / length of the upper surface: 20 cm (originally around 50 cm).Description: Marlstone. The one preserved face of the impost was decorated with a stylized capital. The capital has the shape of a smooth, protruding trapezoid with slightly concave lateral sides. The sides of the impost end in a slightly emphasized aba-cus, which is additionally decorated with a horizontal shallowly carved groove. The surface of the impost was worked with a broad toothed chisel.Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-17617).Unpublished.

COLUMN BASES

38. Base of a column (Pl. VI, 38)

Dimensions: Height: 26 cm / diameter stupa: 41 cm / izvorne dimen-zije plinte: 65x65 cm / diameter rupe: 9 cm / depth rupe 5.5 cm.Description: Limestone. The base was composed of six fragments that can be joined. They consist of a thin square plinth, followed by multiple moulding and a segment of the body of the column. In the middle of the upper surface a circular groove was carved for attachment with a metal clamp.Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-17608/R-17609-/R-17610/R-21117/R-21118).Bibliography: C. Fisković, 1965, 5.

145

KAM

ENI S

POM

ENIC

I IZ

CRK

VE

SV. A

ND

RIJE

U B

AĆ

INI

JAK

OV

VU

ČIĆ

THE

STO

NE

MO

NU

MEN

TS F

ROM

TH

E C

HU

RCH

O

F ST

. AN

DRE

W IN

BA

ĆIN

A

39. Priklesana baza stupa (T. VI, 39).

Dimenzije: visina: 24 cm / promjer: 36 cm / promjer rupe na tje-menu: 5,5 cm / promjer rupe na dnu: 5,5 cm.Opis: Vapnenac. Od baze stupa načinjen valjkasti kameni element. Tom prilikom uništen je veći dio spomenika. Sačuvan tek manji dio profilacije, na temelju koje možemo pretpostaviti postojanje plitke plinte i klasične raščlambe tor-trohil-tor. Na tjemenu i dnu ulomka isklesan je kružni utor za spajanje metalnim klinom.Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-21121/R-21122/R-21123).Neobjavljeno.

40. Ulomak baze stupa (T. VI, 40)

Dimenzije: nepoznate.Opis: Baza se sastoji od plitke plinte nad kojom je izvedena dosta deformirana raščlamba tor-trohil-tor. Na tjemenu uklesan plitki kanalić.Smještaj: nepoznat (Fototeka KOS: R-21119/R-21120).Neobjavljeno.


Dimenzije: visina: 16 cm / širina: 28 cm / debljina 23,5 cm.Opis: Vapnenac. Sačuvana četvrtina baze. Na plitkoj plinti nastav-lja se nešto deformirana raščlamba sa slijedom tor-trohil-tor. Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-17621).Neobjavljeno.


Dimenzije: visina: 14 cm / širina: 24 cm / debljina: 20 cm.Opis: Vapnenac. Dio kamene baze stupa. Donji dio profilacije otučen. Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-17595/R-17596).Neobjavljeno.

ULOMCI STUPOVA

43. Ulomak stupa (T. VII, 43)

Dimenzije: visina: 18 cm / promjer: 19 cm.Opis: Vapnenac. Segment stupa odlomljen na jednom kraju. Po-vršina neukrašena. Dosta fina završna obrada.Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-21116).Neobjavljeno.


Dimenzije: visina: 16 cm / promjer: 19 cm.Opis: Vapnenac. Segment stupa odlomljen na oba kraja. Površina neukrašena. Dosta fina završna obrada.Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-17613).Neobjavljeno.


Dimenzije: visina: 18 cm / promjer: do 12,8 cm. Opis: Vapnenac. Segment stupa odlomljen na oba kraja. Površina neukrašena. Završna obrada izgleda nešto grublja, što može biti posljedica i loše očuvanosti.Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-17613).Literatura: I. Marinović – B. Šutić – M. Viskić, 2005, 31.

39. Remodelled column base (Pl. VI, 39).

Dimensions: Height: 24 cm / diameter: 36 cm / diameter of the hole on the top: 5.5 cm / diameter of the hole on the bottle: 5.5 cm.Description: Limestone. A cylindrical stone element was made from a column base. Most of the monument was destroyed then. Only a small part of the moulding was preserved, on the basis of which we can conjecture the existence of a shallow plinth and the classic division of torus-trochilus-torus. A circular groove for attachment with a metal clamp was carved on the top and bot-tom of the fragment.Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-21121/R-21122-/R-21123).Unpublished.

40. Fragment of a column base (Pl. VI, 40)

Dimensions: Unknown.Description: The base is composed of a shallow plinth, with above it a considerably deformed torus-trochilus-torus division. A shal-low small channel was carved on the top.Location: Unknown (Photographic archives KOS: R-21119/R-21120).Unpublished.

41. Fragment of a column base (Pl. VI, 41)

Dimensions: Height: 16 cm / width: 28 cm / thickness: 23.5 cm.Description: Limestone. A preserved quarter of a base. A shallow plinth continued further with a somewhat deformed sequence of torus-trochilus-torus. Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-17621).Unpublished.

42. Fragment of a column base (PL. VI, 42)

Dimensions: Height: 14 cm / width: 24 cm / thickness: 20 cm.Description: Limestone. Part of a stone column base. The lower part of the moulding was chipped off. Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-17595/R-17596).Unpublished.

FRAGMENTS OF COLUMNS

43. Fragment of a column (Pl. VII, 43)

Dimensions: Height: 18 cm / diameter: 19 cm.Description: Limestone. A segment of a column broken off on one end. The surface undecorated, with quite good final workmanship.Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-21116).Unpublished.


Dimensions: Height: 16 cm / diameter: 19 cm.Description: Limestone. A segment of a column broken off on both ends. The surface undecorated, with quite good final work-manship.Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-17613).Unpublished.


Dimensions: Height: 18 cm / diameter: to 12.8 cm. Description: Limestone. A segment of a column broken off on both ends. The surface undecorated. The final workmanship appears somewhat coarse, which could be a result of poor preservation.Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-17613).Bibliography: I. Marinović – B. Šutić – M. Viskić, 2005, 31.

DIA

DO

RA

23/

2009

146

131

- 176


Dimenzije: visina: 20 cm / promjer na sredini ulomka: 16 cm.Opis: Vapnenac. Segment stupa odlomljen na oba kraja. Površina neukrašena. Obrada gruba, što može biti posljedica i loše očuva-nosti. Promjer stupa naglo se sužava prema vrhu. Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-21124).Neobjavljeno.


Dimenzije: visina: 50 cm / promjer: 37 cm.Opis: Vapnenac. Segment stupa odlomljen na oba kraja. Povr-šina neukrašena. Završna obrada izvedena zubatim dlijetom. Na tijelu stupa uklesana kvadratična rupa dimenzija 85x45 mm duboka 20 mm.Smještaj: ostatci crkve u Baćini.Neobjavljeno.


Dimenzije: visina: 73 cm / promjer: 38 cm.Opis: Vapnenac. Segment stupa odlomljen na oba kraja. Površi-na neukrašena. Završna obrada jako gruba. Na tjemenu uklesano polukuglasto udubljenje promjera 16 cm.Smještaj: ostatci crkve u Baćini.Neobjavljeno.


Dimenzije: visina: 60 cm / promjer: 34 cm.Opis: Vapnenac. Segment stupa odlomljen na oba kraja. Površina neukrašena. Završna obrada jako gruba.Smještaj: ostatci crkve u Baćini.Neobjavljeno.

50. Ulomak kaneliranog stupa (T. VII, 50)

Dimenzije: visina: 14 cm / širina: 27,5 cm / debljina: 12 cm.Opis: Vapnenac. Segment stupa odlomljen na oba kraja. Površina ukrašena kanelirama tupih bridova. Širina kanelire 3 cm. Dosta fina završna obrada.Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-17619/R-21158).Neobjavljeno.


Dimenzije: visina: 13 cm / širina: 20 cm / debljina: 10 cm.Opis: Vapnenac. Segment stupa odlomljen na oba kraja. Površina ukrašena kanelirama tupih bridova. Širina kanelire 3 cm. Dosta fina završna obrada.Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-17619).Neobjavljeno.


Dimenzije: visina: 22,5 cm / promjer: 31 cm.Opis: Vapnenac. Segment stupa odlomljen na oba kraja. Površina ukrašena kanelirama tupih bridova. Širina kanelire 4 cm. Fina za-vršna obrada.Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-17619).Literatura: I. Marinović – B. Šutić – M. Viskić, 2005, 31.


Dimensions: Height: 20 cm / diameter na sredini ulomka: 16 cm.Description: Limestone. A segment of a column broken off on both ends. The surface undecorated. The workmanship is coarse, which could be a result of poor preservation. The diameter of the column suddenly narrows towards the top. Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-21124).Unpublished.


Dimensions: Height: 50 cm / diameter: 37 cm.Description: Limestone. A segment of a column broken off on both ends. The surface undecorated. The final working was carried out with a toothed chisel. A rectangular hole, measuring 85 x 45 mm and 20 mm deep, was carved into the body of the column.Location: The remains of the church in Baćina.Unpublished.


Dimensions: Height: 73 cm / diameter: 38 cm.Description: Limestone. A segment of a column broken off on both ends. The surface undecorated. The final workmanship very coarse. A hemispherical hollow 16 cm in diameter was carved into the top.Location: The remains of the church in Baćina.Unpublished.


Dimensions: Height: 60 cm / diameter: 34 cm.Description: Limestone. A segment of a column broken off on both ends. The surface undecorated. The final workmanship very coarse.Location: The remains of the church in Baćina.Unpublished.

50. Fragment of a fluted column (Pl. VII, 50)

Dimensions: Height: 14 cm / width: 27.5 cm / thickness: 12 cm.Description: Limestone. A segment of a column broken off on both ends. The surface is decorated with channels with blunt edges. The width of the channels is 3 cm. Quite good final workmanship.Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-17619/R-21158).Unpublished.


Dimensions: Height: 13 cm / width: 20 cm / thickness: 10 cm.Description: Limestone. A segment of a column broken off on both ends. The surface is decorated with channels with blunt edges. The width of the channels is 3 cm. Quite good final work-manship.Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-17619).Unpublished.


Dimensions: Height: 22.5 cm / diameter: 31 cm.Description: Limestone. A segment of a column broken off on both ends. The surface is decorated with channels with blunt edges. The width of the channels is 4 cm. Quite good final workmanship.Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-17619).Bibliography: I. Marinović – B. Šutić – M. Viskić, 2005, 31.

147

KAM

ENI S

POM

ENIC

I IZ

CRK

VE

SV. A

ND

RIJE

U B

AĆ

INI

JAK

OV

VU

ČIĆ

THE

STO

NE

MO

NU

MEN

TS F

ROM

TH

E C

HU

RCH

O

F ST

. AN

DRE

W IN

BA

ĆIN

A

53. Ulomak vrha kaneliranog stupa (T. VII, 53)

Dimenzije: visina: 15,5 cm / širina: 25 cm / debljina: 14 cm.Opis: Vapnenac. Segment stupa odlomljen na donjem kraju. Po-vršina ukrašena kanelirama tupih bridova. Širina kanelire 3 cm. Sačuvao se sam vrh tijela stupa, iznad završetka kanelira, među-sobno spojenih arkadama, ukrašen glatkom trakom kvadratna presjeka i astragalnim nizom. Dosta fina završna obrada.Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-17619).Literatura: I. Marinović – B. Šutić – M. Viskić, 2005, 31.

KAPITELI

54. Kapitel (T. VIII, 54)

Dimenzije: visina ulomka: 17 cm / promjer kapitela pri dnu: 19 cm / širina po dijagonali od kuta do kuta abaka: 34 cm / širina plohe abaka po srednjoj osi: 24 cm / promjer rupe za spajanje metalnim klinom: 3 cm / dubina rupe za spajanje metalnim klinom: 2,5 cm.Opis: Vapnenac. Kapitel ukrašen s četiri akantova lista oštrih ru-bova. Osi listova smještene su u ravnini kutova abaka. Listovi se dodiruju rubovima i priljubljeni su uz kalathos. Abak je jednosta-van, blagom profilacijom izdvaja se od kalathosa, stranice su mu konkavno uvučene i na sredini ukrašene jajolikim ispupčenjem. Na dnu kapitela kružna je rupa za spajanje metalnim klinom. Ka-pitel je dosta oštećen, nedostaje mu dio dna i dva nasuprotna kuta abaka s listovima. Na površini kalathosa i listova vidljivi su tragovi dlijeta. Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-9035/R-17612).Neobjavljeno.

55. Ulomak kapitela (T. VIII, 55)

Dimenzije: visina ulomka: 10,5 cm / širina ulomka: 21 cm / deblji-na ulomka: 13 cm.Opis: Vapnenac. Sačuvan donja lijeva četvrtina kapitela ukraše-na s dva realistično prikazana akantova lista. Pri izradi korišteno svrdlo. Površina kvalitetno obrađena, završnom obradom uklo-njeni su tragovi dlijeta. Na donjoj strani uklesan je utor za spaja-nje metalnim klinom. Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-17612).Neobjavljeno.

ULOMCI KAMENIH VIJENACA

56. Kameni ulomak (T. IX, 56)

Dimenzije: visina: 12,5 cm / širina: 21,5 cm / dužina: 32,5 cm.Opis: Vapnenac. Ulomak sa zakošenom čeonom stranicom na ko-joj je uklesan vertikalni utor, načinjen od nekoga starijeg spome-nika. Utor je širok 4,5 cm i dubok 9 cm. Donja ploha i lice ulomka kvalitetnije su obrađeni, dok su utor i gornja ploha grublje klesa-ni. Stražnja i dvije bočne stranice su odlomljene. Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-21149).Neobjavljeno.

53. Fragment of the top of a fluted column (Pl. VII, 53)

Dimensions: Height: 15.5 cm / width: 25 cm / thickness: 14 cm.Description: Limestone. A segment of a column broken off on the lower end. The surface is decorated with blunt edged channels. The width of the channels is 3 cm. Only the top of the column is preserved, above the ending of the channels in arcades, and decorated with a smooth band of rectangular section and a row of astragals. Quite good final workmanship.Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-17619).Bibliography: I. Marinović – B. Šutić – M. Viskić, 2005, 31.

CAPITALS

54. Capital (Pl. VIII, 54)

Dimensions: Height of the fragment: 17 cm / diameter of the capital at the base: 19 cm / diagonal width from corner to cor-ner of the abacus: 34 cm / width of the abacus surface along the central exis: 24 cm / diameter of the hole for attachment with a metal clamp: 3 cm / depth of the hole for attachment with a metal clamp: 2.5 cm.Description: Limestone. A capital decorated with four acanthus leaves with sharp edges. The axis of each leaf is located in a line to the corners of the abacus. The leaves touch the edges and are pressed close to the kalathos. The abacus is simple, separated by a slight moulding from the kalathos, the sides concave and deco-rated in the center with an egg-shaped protrusion. The circular hole on the base of the capital was for joining with a metal pin. The capital is quite damaged, missing part of the base and two opposite corners of the abacus with leaves. Chisel traces are vis-ible on the surface of the kalathos and leaves. Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-9035/R-17612).Unpublished.

55. Fragment of a capital (Pl. VIII, 55)

Dimensions: Height of the fragment: 10.5 cm / width of the frag-ment: 21 cm / thickness of the fragment: 13 cm.Description: Limestone. The lower left quarter was preserved of a capital decorated with two realistically depicted acanthus leaves. A drill was used in its production. The surface was of good workmanship, with chisel traces removed in the final working. A groove was carved into the lower side for attachment with a metal pin. Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-17612).Unpublished.

FRAGMENTS OF THE STONE FRIEZE

56. Stone fragment (Pl. IX, 56)

Dimensions: Height: 12.5 cm / width: 21.5 cm / length: 32.5 cm.Description: Limestone. A fragment with a slanted front side where a vertical groove is carved, made from some older monu-ment. The groove is 4.5 cm wide and 9 cm deep. The lower sur-face and face of the fragment are better worked, while the groove and the upper surface were coarsely carved. The back and two sides were broken off. Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-21149).Unpublished.

DIA

DO

RA

23/

2009

148

131

- 176

57. Ulomak kamenog vijenca (T. IX, 57)

Dimenzije: visina: 18 cm / širina: 20 cm / dužina: 54 cm.Opis: Vapnenac. Kameni blok odlomljen na tri kraja. Sačuvana konveksno zaobljena bočna stranica koja na vrhu završava jedno-stavnom profilacijom. Po sredini tjemena bloka uklesana su dva ukrižena žlijeba. Poprečni je rađen šiljatim dlijetom. Širok je 7 cm i dubok 5 cm. Uzdužni je rađen u dva navrata. Jedan dio, širok 4,5 cm i dubok 3,5 cm rađen je nazubljenim dlijetom, dok je ostatak širok 7 cm i dubok do 8 cm rađen znatno grublje, šiljatim dlije-tom. Na jednom dijelu žlijeba vidljivo je blago kružno udubljenje, koje podsjeća na utor za osovinu vratnice.Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-17622).Neobjavljeno.


Dimenzije: visina: 14,5 cm / širina: 16,5 cm / debljina: 14 cm. Opis: Vapnenac. Ulomak odlomljen s pet strana. Dijelom ošteće-no lice ukrašeno je nizom akantovih listova ispod kojih je izrađe-na dentikula.Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-21155).Neobjavljeno.


Dimenzije: visina: 14,5 cm / širina: 22,5 cm / debljina: 17,5 cm.Opis: Vapnenac. Ulomak odlomljen sa svih strana. Na licu saču-vani tragovi tri akantova lista i dentikula ispod njih. Dekoracija je otučena pri ponovnoj upotrebi ulomka, kada je na tjemenu spo-menika uklesan primitivni astragal.Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-21155).Neobjavljeno.

60. Ulomak profiliranog vijenca (T. IX, 60)

Dimenzije: visina: 15 cm / širina: 29 cm / debljina: 31,5 cm.Opis: Vapnenac. Ulomak je okrhnut s tri strane. Na čeonom dijelu sačuvana višestruka profilacija. Na gornjoj i donjoj površini ukle-sana su kružna udubljenja za spajanje metalnim klinom.Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-17614).Neobjavljeno.

61. Ulomak profiliranog vijenca (T. IX, 61)

Dimenzije: visina: 20,5 cm / širina: 19 cm / debljina: 30 cm.Opis: Vapnenac. Ulomak je odlomljen s jedne strane. Na licu sa-čuvana, dijelom otučena višestruka profilacija. Na tjemenu, uz lijevi sačuvani kraj vijenca uklesan je žlijeb za spajanje metalnom zategom i plitki pravokutni utor. Nešto veći žlijeb za spajanje me-talnom zategom uklesan je i na donjoj plohi vijenca, također uz lijevi sačuvani kraj.Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-21113/R-21114/R-21115).Neobjavljeno.

62. Profilirani ulomak (T. IX, 62)

Dimenzije: visina 13 cm / širina: 17 cm / debljina: 26 cm.Opis: Vapnenac. Ulomak je odlomljen s tri strane. Na licu sačuva-na višestruka profilacija. Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-17620).Neobjavljeno.

57. Fragment of a stone frieze (Pl. IX, 57)

Dimensions: Height: 18 cm / width: 20 cm / length: 54 cm.Description: Limestone. A stone block broken off on three ends. The convex rounded lateral side ends on the top with a simple moulding. In the center of the top of the block are carved two crossed grooves. The transverse groove was made with a point-ed chisel. It is 7 cm wide and 5 cm deep. The lengthwise groove was made on two occasions. One part, 4.5 cm wide and 3.5 cm deep was made with a toothed chisel, while the remainder, 7 cm wide and up to 8 cm deep was much more coarsely carved with a pointed chisel. On one part of the groove, a slight circular de-pression is visible, reminiscent of the groove for the shaft of the doorjamb.Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-17622).Unpublished.


Dimensions: Height: 14.5 cm / width: 16.5 cm / thickness: 14 cm. Description: Limestone. The fragment is broken off on five sides. The partly damaged face is decorated with a row of acanthus leaves and a row of tooth-like projections below.Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-21155).Unpublished.


Dimensions: Height: 14.5 cm / width: 22.5 cm / thickness: 17.5 cm.Description: Limestone. The fragment is broken off on all sides. The partly damaged face preserves traces of three acanthus leaves and the toothed projections below them. The decoration was chipped off when the fragment was re-used, when a primi-tive astragal was carved at the top of the monument.Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-21155).Unpublished.

60. Fragment of a moulded frieze (Pl. IX, 60)

Dimensions: Height: 15 cm / width: 29 cm / thickness: 31.5 cm.Description: Limestone. The fragment is broken off on three sides. A multiple moulding is preserved on the front side. On the upper and lower surfaces, circular hollows were carved for attachment with a metal pin.Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-17614).Unpublished.

61. Fragment of a moulded frieze (Pl. IX, 61)

Dimensions: Height: 20.5 cm / width: 19 cm / thickness: 30 cm.Description: Limestone. The fragment is broken off on one side. A multiple moulding is preserved (but partly chipped off) on the front side. On the top, a groove for attachment with a metal clamp and a shallow rectangular hollow were carved by the left preserved end of the frieze. A somewhat larger groove for attach-ment with a metal clamp was also carved on the lower surface of the frieze, also by the left preserved end.Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-21113/R-21114-/R-21115).Unpublished.

62. Moulded fragment (Pl. IX, 62)

Dimensions: Height 13 cm / width: 17 cm / thickness: 26 cm.Description: Limestone. The fragment is broken off on three sides. A multiple moulding is preserved on the front side. Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-17620).Unpublished.

149

KAM

ENI S

POM

ENIC

I IZ

CRK

VE

SV. A

ND

RIJE

U B

AĆ

INI

JAK

OV

VU

ČIĆ

THE

STO

NE

MO

NU

MEN

TS F

ROM

TH

E C

HU

RCH

O

F ST

. AN

DRE

W IN

BA

ĆIN

A

63. Ulomak profiliranog kamenog vijenca (T. IX, 63)

Dimenzije: visina 14 cm / širina: 23 cm / debljina: 29 cmOpis: Vapnenac. Ulomak odlomljen na tri kraja. Na licu sačuvana višestruka profilacija.Smještaj: MHAS.Neobjavljeno.

OSTALI ULOMCI

64. Ulomak ukrašen vinovom lozicom i grozdovima (T. X, 64)

Dimenzije: visina: 36 cm / širina lica: 16 cm / širina začelja: 19 cm / debljina: 25 cm.Opis: Vapnenac. Kameni blok odlomljen na tri kraja. Najuža, ujed-no i pročelna, stranica ukrašena je prikazom vinove loze s grozdo-vima. Prikaz je izveden u konveksnom reljefu i uokviren s obje strane višestrukom profilacijom. Pri izradi je korišteno svrdlo. Prikaz se odlikuje kvalitetnom završnom obradom, dok je na boč-nim stranicama ona izvedena nazubljenim dlijetom. Stražnja se stranica nije sačuvala. Blok u presjeku ima oblik trapeza, najuži je na pročelnoj strani, dok se prema stražnjoj postupno širi.Smještaj: MHAS.Neobjavljeno.

65. Ukrašeni kameni ulomak (T. X, 65)

Dimenzije: nepoznate.Opis: Kameni ulomak ukrašen motivom voluta. Na lijevoj strani sačuvan dio jednostavnog okvira.Smještaj: nepoznat (Fototeka KOS: R-17611).Neobjavljeno.

66. Ulomak kamene ploče (T. X, 66)

Dimenzije: nepoznate.Opis: Kamena ploča odlomljena na tri kraja. Po sredini ploče u reljefu je izrađena trostruko profilirana letvica.Smještaj: nepoznat (Fototeka KOS: R-21156).Neobjavljeno.

67. Konzola načinjena od votivne are (T. X, 67)

Dimenzije: visina: 43 cm / širina: 25 cm / debljina: 18 cm.Opis: Vapnenac. Od elemenata žrtvenika sačuvao se višestruko profilirani vijenac na kojem počiva pulvinus i patela promjera 11,5 cm. Pri izradi konzole na kvadratnom središnjem dijelu are iskle-san je glatki list s reljefno naglašenom peteljkom koji je predstav-ljao donju stranu, odnosno lice konzole. Na desnoj bočnoj strani lista sačuvan je ostatak spiralne dekoracije, dok je lijeva bočna strana neukrašena. Stražnji dio konzole dužine 22 cm bio je uzi-dan, dok je prednji, sada sačuvan u dužini 21 cm, stršio iz zida. Vrh konzole je odlomljen. Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-9042-43/R-21056/R-21057/R-21058/R-21159/R-21160).Literatura: C. Fisković, 1965, 5. 68. Kameni blok s profiliranom bazom (T. X, 68)Dimenzije: visina: 47 cm / širina: 20 cm / debljina: 19 cm.

Opis: Vapnenac. Kameni blok kvadratna presjeka odlomljen na jednom kraju. Baza ili vrh bloka dvostruko je profiliran. Ukupna visina profilacije je 7,4 cm. Profilacija se sastoji od dvije reljefno istaknute ravne trake. Većina ploha izrađena je grubim klesanjem šiljatim dlijetom, dok je pri završnoj obradi profilacije, kao i dijela kutova upotrijebljeno nazubljeno dlijeto. Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-17615).Neobjavljeno.

63. Fragment of a moulded stone frieze (Pl. IX, 63)

Dimensions: Height 14 cm / width: 23 cm / thickness: 29 cmDescription: Limestone. The fragment is broken off on three sides. A multiple moulding is preserved on the front side.Location: MHAS.Unpublished.

OTHER FRAGMENTS

64. Fragment decorated with grape vines and bunches (Pl. X, 64)

Dimensions: Height: 36 cm / width of the front: 16 cm / width of the back: 19 cm / thickness: 25 cm.Description: Limestone. A stone block broken off on three ends. The narrowest side, the front, is decorated with a scene of grape vines with grape bunches. The image was made in convex relief and is bordered on both sides with multiple moulding. A drill was used in carving. The depiction is characterized by a high-quality final work-ing, carried out on the lateral sides with a toothed chisel. The rear side was not preserved. In section, the block is tr apezoid, narrowest on the front side and gradually widening towards the back.Location: MHAS.Unpublished.

65. Decorated stone fragment (Pl. X, 65)

Dimensions: Unknown.Description: A stone fragment decorated with a volute motif. Part of a simple frame is preserved on the left side.Location: Unknown (Photographic archives KOS: R-17611).Unpublished.

66. Flagment of a stone plaque (Pl. X, 66)

Dimensions: Unknown.Description: A stone plaque broken off on three sides. In the mid-dle of the plaque is a triple moulded bar in relief.Location: Unknown (Photographic archives KOS: R-21156).Unpublished.

67. Console made from a votive ara (Pl. X, 67)

Dimensions: Height: 43 cm / width: 25 cm / thickness: 18 cm.Description: Limestone. The preserved altar elements consist of the multiple moulded frieze on which rest the pulvinus and pa-tela 11.5 cm in diameter. In making the console, a smooth leaf with an emphasized relief stem was carved on the square central part of the ara, which represented the lower side or face of the console. On the right lateral side of the leaf the remains of spiral decoration are preserved, while the left side is undecorated. The rear part of the console, 22 cm in length, was immured, while the front part, now preserved in a length of 21 cm, protruded from the wall. The top of the console is broken off. Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-9042-43/R-21056-/R-21057/R-21058/R-21159/R-21160).Bibliography: C. Fisković, 1965, 5. 68. Stone block with a moulded base (Pl. X, 68)

Dimensions: Height: 47 cm / width: 20 cm / thickness: 19 cm.Description: Limestone. A stone block of rectangular section was broken off on one end. The base or top of the block was double moulded. The total height of the moulding is 7.4 cm. The mould-ing consists of two straight bands in relief. Most of the surface was coarsely carved with a pointed chisel, while for the final working of the moulding, as well as parts of the corners, a toothed chisel was used. Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-17615).Unpublished.

DIA

DO

RA

23/

2009

150

131

- 176

69. Profilirani ulomak (T. X, 69)

Dimenzije: visina: 12 cm / širina: 9 cm / debljina: 10 cmOpis: Vapnenac. Ulomak profiliranog kuta spomenika. Profilacija se sastoji od dvije reljefno istaknute ravne trake. Završna obrada izvedena je nazubljenim dlijetom. Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-17595/R-17596).Neobjavljeno.

70. Ulomak kamenog bloka s kvadratnim utorom (T. XI, 70)

Dimenzije: visina: 18 cm / širina: 41 cm / dužina 31 cm.Opis: Vapnenac. Ulomak kamene ploče s uklesanim kvadratnim utorom na tjemenu. Ploča je na jednom kraju odlomljena. Gornja ploha ploče je glatka, dok je sam utor fino obrađen šiljatim dlije-tom. Utor je dimenzija 24x19 cm, dubok je do 2 cm.Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-21059).Neobjavljeno.

71. Ulomak kamenog bloka s kvadratnim utorom (T. XI, 71)

Dimenzije: nepoznate.Opis: Vapnenac. Ulomak kamene ploče s uklesanim kvadratnim utorom na tjemenu. Ploča je odlomljena na tri kraja. Gornja povr-šina izgleda izlizano.Smještaj: nepoznat (Fototeka KOS: R-9033/R-9047/R-17607).Neobjavljeno.

72. Kameni ulomak s uklesanom cilindričnim udubljenjem (T. XI, 72)

Dimenzije: nepoznate.Opis: Kamena ploče, odlomljena sa svih strana. Na tjemenu ukle-sano cilindrično udubljenje i plitko uklesan žlijeb.Smještaj: nepoznat (Fototeka KOS: R-17595/R-17596).Neobjavljeno.


Dimenzije: visina: 13 cm / širina: 13,5 cm / dužina: 21,5 cm.Opis: Vapnenac. Kameni ulomak, odlomljen sa svih strana. Na tje-menu uklesano cilindrično udubljenje promjera 4,5 cm.Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-17595/R-17596).Neobjavljeno.


Dimenzije: visina: 11 cm / dužina: 33 cm / širina: 18 cm.Opis: Vapnenac. Kameni ulomak s uklesanim cilindričnim udu-bljenjem i plitkim kanalićem. Udubljenje je promjera 5,5 cm i du-bine 5,5 cm.Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-21066).Neobjavljeno.

75. Kamena ploča (T. XI, 75)

Dimenzije: nepoznate.Opis: Kamena ploča s vidljivom jednostavnom profilacijom, odlo-mljena sa svih strana.Smještaj: nepoznat (Fototeka KOS: R-17595/R-17596).Neobjavljeno.

69. Moulded fragment (Pl. X, 69)

Dimensions: Height: 12 cm / width: 9 cm / thickness: 10 cmDescription: Limestone. A fragment of a moulded corner of a monument. The moulding consists of two straight bands in relief. A toothed chisel was used for the final carving. Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-17595/R-17596).Unpublished.

70. Fragment of a stone block with a rectangular hole (Pl. XI, 70)

Dimensions: Height: 18 cm / width: 41 cm / length 31 cm.Description: Limestone. A fragment of a stone slab with a carved rectangular groove on the top. The plaque is broken off on one end. The upper surface of the slab is smoothly worked, while the groove is also well made with a pointed chisel. The groove meas-ures 24 x 19 cm, up to 2 cm in depth.Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-21059).Unpublished.

71. Fragment of a stone block with a rectangular hole (Pl. XI, 71)

Dimensions: Unknown.Description: Limestone. A fragment of a stone slab with a carved rectangular groove on the top. The slab is broken off on three ends. The upper surface appears worn.Location: Unknown (Photographic archives KOS: R-9033/R-9047-/R-17607).Unpublished.

72. Stone fragment with a carved cylindrical hollow (Pl. XI, 72)

Dimensions: Unknown.Description: A stone slab broken off on all sides. On the top a carved cylindrical hollow and a shallow groove.Location: Unknown (Photographic archives KOS: R-17595/R-17596).Unpublished.


Dimensions: Height: 13 cm / width: 13.5 cm / length: 21.5 cm.Description: Limestone. A stone fragment broken off on all sides. On the top a carved cylindrical hollow 4.5 cm in diameter.Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-17595/R-17596).Unpublished.


Dimensions: Height: 11 cm / length: 33 cm / width: 18 cm.Description: Limestone. A stone fragment with a carved cylindri-cal hollow and shallow channel. The hollow is 5.5 cm in diameter and 5.5 cm in depth.Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-21066).Unpublished.

75. Stone slab (Pl. XI, 75)

Dimensions: Unknown.Description: A stone slab with visible simple moulding, broken off on all sides.Location: Unknown (Photographic archives KOS: R-17595/R-17596).Unpublished.

151

KAM

ENI S

POM

ENIC

I IZ

CRK

VE

SV. A

ND

RIJE

U B

AĆ

INI

JAK

OV

VU

ČIĆ

THE

STO

NE

MO

NU

MEN

TS F

ROM

TH

E C

HU

RCH

O

F ST

. AN

DRE

W IN

BA

ĆIN

A

76. Stone fragment (Pl. XI, 76)

Dimensions: Height: 13 cm / thickness: 9 cm / length: 20.5 cm.Description: Limestone. A fragment of unclear purpose, perhaps a console.Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-17595/R-17596).Unpublished.

77. Stone fragment (Pl. XI, 77)

Dimensions: Height: 17.5 cm / width: 15 cm / length: 27 cm.Description: Limestone. A rectangular stone block broken off on two ends. Two corners of the monument are simply moulded, and in one corner an almond-shaped hollow was carved. Traces were preserved of two grooves for attachment with a metal clamp.Location: MHAS (Photographic archives KOS: R-21152/R-21153).Unpublished.

78. Fragment of a funerary stele (Pl. XII, 78)

Dimensions: Height 34 cm / width: 33 cm / thickness: 15 cm.Description: Limestone. A fragment of an inscription, broken off on three ends. Part of the left frame of the inscription field (5.5 cm wide) is preserved. It is composed of a flat exterior band fol-lowed by an “S” moulding. Within the inscription field, originally 25 cm wide, 6 rows of letters can be noted. The letters are quite shallowly carved. The inscription is barely legible: …/ MR…/ NI…/ SEPTIM…/ V…V…/ IV… The full reading of the preserved section of the inscription will be possible after cleaning of the fragment.Location: MHAS. Unpublished.

79. Funerary stele (Pl. XII, 79)

Dimensions: Height: 57 cm / width: 34 cm.Description: Limestone. A funerary stele with an inscription field, gable, and element for attachment. The triangular gable is bor-dered by a narrow relief band and decorated with two branches carved in bas-relief. The corners of the gable have remains of the broken off acroteria. The inscription field is bordered by a sim-ple carved channel. The inscription is carved in seven rows and reads: DMS/ INFSECVNDINAMV/ RIANOSECVND/ VIVINAQVO/ OQT-NVLEDXA/ NXXVMMES/ IIIBEMERPOS. The letters VN and NA in the second row, AN and SE in the third row, and ME and RP in the seventh row are in ligature. Location: Enclosure wall around the house of Vitko Tomašević in Baćina.Bibliography: J. Medini, 1970, 43, 44, Pl. 23; I. Marinović – B. Šutić

– M. Viskić, 2005, 451, 452.

76. Kameni ulomak (T. XI, 76)

Dimenzije: visina: 13 cm / debljina: 9 cm / dužina: 20,5 cm.Opis: Vapnenac. Ulomak nejasne namjene, možda konzola.Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-17595/R-17596).Neobjavljeno.

77. Kameni ulomak (T. XI, 77)

Dimenzije: visina: 17,5 cm / širina: 15 cm / dužina: 27 cm.Opis: Vapnenac. Kvadratični kameni blok odlomljen na dva kraja. Dva kuta spomenika jednostavno su profilirana, a u jednom kutu uklesano je bademasto udubljenje. Na ulomku su se sačuvali tra-govi dvaju žlijebova za spajanje metalnom zategom.Smještaj: MHAS (Fototeka KOS: R-21152/R-21153).Neobjavljeno.

78. Ulomak nadgrobne stele (T. XII, 78)

Dimenzije: visina 34 cm / širina: 33 cm / debljina: 15 cm.Opis: Vapnenac. Ulomak natpisa, odlomljen na tri kraja. Sačuvan dio lijevog okvira natpisnog polja širok 5,5 cm. Sastoji se od rav-ne vanjske letvice na koju se nastavlja „S“ profilacija. Unutar nat-pisnog polja koje je izvorno bilo široko 25 cm, prepoznaje se 6 redova slova. Slova su dosta plitko klesana. Natpis je teško čitljiv: …/ MR…/ NI…/ SEPTIM…/ V…V…/ IV… Potpuno čitanje sačuva-nog dijela natpisa bit će moguće nakon čišćenja ulomka.Smještaj: MHAS. Neobjavljeno.

79. Nadgrobna stela (T. XII, 79)

Dimenzije: visina: 57 cm / širina: 34 cm.Opis: Vapnenac. Nadgrobna stela s natpisnim poljem, zabatom i usadnikom. Trokutasti zabat omeđen je uskom plastično istaknu-tom trakom i ukrašen s dvije grančice izrađene u plitkom reljefu. Na kutovima zabata ostatci su odlomljenih akroterija. Natpisno polje uokvireno je jednostavnim uklesanim žlijebom. Natpis je uklesan u sedam redova i glasi: DMS/ INFSECVNDINAMV/ RIANO-SECVND/ VIVINAQVO/ OQTNVLEDXA/ NXXVMMES/ IIIBEMERPOS. Slova VN i NA u drugom redu, AN i SE u trećem redu, ME i RP u sedmom redu izvedena su u ligaturi. Smještaj: ogradni zid obiteljske kuće Vitka Tomaševića u Baćini.Literatura: J. Medini, 1970, 43, 44, T. 23; I. Marinović – B. Šutić – M. Viskić, 2005, 451, 452.

152

TABLA 1 / PLATE 1

5

6

1

3

7

2

4

8

153

TABLA 2 / PLATE 2

9

9

10

12

11

13

1415

154

TABLA 3 / PLATE 3

1617

18

19

21

20

22

23 2425

28

26

155

TABLA 4 / PLATE 4

29

30

31

29

30

32

29

30

33

29

30

34

156

TABLA 5 / PLATE 5

36 3636

35

35

37 37

157

TABLA 6 / PLATE 6

38

39

40

41

42

158

TABLA 7 / PLATE 7

43

47

48

53

5051

52

49

44 45 46

159

TABLA 8 / PLATE 8

54

54

5454

5555

160

TABLA 9 / PLATE 9

56

57

57

58

59

6061

61

636262

60

59

161

TABLA 10 / PLATE 10

64

6867 69

67

67

67

65 66

67

162

TABLA 11 / PLATE 11

70

71

72

757473

76 7777

163

TABLA 12 / PLATE 12

78

79

DIA

DO

RA

23/

2009

164

131

- 176

Analiza skulpture

Oltarska pregrada

Od vertikalnih elemenata oltarske pregrade sačuvali su se ulomci dvaju pilastara i ulomak pripadajućeg im stupa.Pilastar (29) sastavljen je od tri ulomka. Lice mu je ukra-šeno bogato profiliranim pravokutnim poljem. Profilirano pravokutno polje jedan je od najčešćih motiva koji se jav-ljaju na pilastrima oltarskih pregrada u ranokršćanskim crkvama.34 Takav način ukrašavanja pilastara tipičan je za 6. stoljeće.35 Pilastri dekoracijom jako bliski ovom baćin-skom pronađeni su u Postirama na Braču i na Manastiri-nama u Saloni.36

Od drugog pilastra (30) sačuvan je tek gornji dio s kvadratičnom bazom i dvostruko profiliranim dnom stu-pa. Lice mu nije ukrašeno. Slični neukrašeni pilastri pro-nađeni su u Starigradu na Hvaru, Srimi kod Šibenika i na Kapljuču.37 Zlatko Gunjača pretpostavio je da su se ispred neukrašenih pilastara u Srimi nalazili drugi pilastri, spo-jeni s ovima metalnim klinom. Svrha toga bila je monu-mentalizacija otvora oltarske pregrade.38 S obzirom na neukrašenu prednju plohu, na kojoj je uklesano i kvadrat-no udubljenje za spajanje metalnim klinom, isto možemo pretpostaviti i za ulomak baćinskog pilastra, koji je vjero-jatno stajao s lijeve strane ulaza oltarske pregrade.

Neposredno iznad žlijeba za uglavljivanje pera pluteja na oba pilastra uklesano je kvadratno udubljenje koje mo-žemo dovesti u vezu sa žljebovima za spajanje metalnom zategom na ulomcima perforiranih ploča (1, 9), a vjerojat-no i (5). Dodatno ojačanje spoja pluteja i pilastra metal-nom zategom postoji na većini oltarskih pregrada.39

Spomenuti su pilastri zajedno s ulomkom stupa (45) tipični elementi tzv. visokih oltarskih pregrada, koje su predstavljale neizostavni dio interijera crkava u 6. stolje-ću.40 Za njih je uobičajeno da su pilastar sa stupom i kapi-telom isklesani iz jednog komada kamena.

Oltarskoj pregradi mogao bi pripadati i kameni pi-lastar (64), koji ljepotom i kvalitetom izrade nadilazi sve ostale spomenike s ovog nalazišta. Ukrašen je na prednjoj strani prikazom lišća i grozdova vinove loze uokvirenim višestruko profiliranim okvirom. Funkciju ovog ulomka

34 Brojna skupina kasetiranih monolitnih pilastara nalazi se u Eufrazijevoj bazilici u Poreču. Vidi: E. Russo, 1991, sl. 103, 107, 108, 124, 129, 131, 133, 134. Slične pilastre nalazimo na većini nalazišta diljem istočne jadranske obale. Vidi: D. Maršić, 2005, 91, 92. Kasetirano polje kao osnovni i sporedni ukras pilastra javlja se i u Naroni. Vidi: J. Vučić, 2003a, 201, sl. 16, 17.

35 D. Maršić, 2005, 92.36 R. Bužančić, 1994, 42; Salona 1, 199, T. 68, IX.a.5.37 J. Jeličić Radonić, 1994, 44, 45, kat. 20, 22, 23; D. Maršić, 2005, 127-130, kat.

5-15; Salona 1, 207, T. 69, IX.a.26.38 D. Maršić, 2005, 77.39 Tragovi takvog načina spajanja sačuvani su na ulomcima u Srimi, Starigradu

na Hvaru, Saloni i nizu drugih nalazišta. Vidi: D. Maršić, 2005, 78, 94; J. Jeličić Radonić 1994, 57, 60, kat. 20; E. Dyggve – J. Brønsted, 1928, sl. 38(53); E. Dyggve – R. Egger, 1939, T. 6 (9, 38, 44); Salona 1, T. 68, IX.a.4, T. 83, X.c.16, X.c.13, T. 84, X.c.69, T. 85, X.c.70, T. 86, X.c.28

40 P. Chevalier, 1995a, 129-134.

Analysis of the sculpture

Altar screen

The preserved vertical elements of the altar screen con-sist of the fragments of two pilasters and a fragment of a matching column.

One pilaster (29) is composed of three fragments. The front is decorated with a richly moulded rectangular field. Moulded rectangular fields are one of the most common mo-tifs that appear on the pilasters of altar screen in Early Chris-tian churches.34 Such a manner of decorating pilasters is typi-cal for the 6th century.35 Pilasters with a decoration very similar to this example were found at Postira on the island of Brač and the site of Manastirina at Salona (Solin near Split).36

All that is preserved from the other pilaster (30) is the upper part with a square base and the doubly moulded bottom of the column. The face is not decorated. Similar undecorated pilasters were found at Starigrad on the island of Hvar, Srima near Šibenik, and at Kapljuč.37 Zlatko Gunjača conjectured that in front of the undecorated pilasters at Sri-ma there had been other pilasters, connected by metal pins. The purpose would have been to monumentalize the open-ing of the altar screen.38 Considering the undecorated front surface, where a rectangular hollow was carved for attach-ment with a metal spike, the same can be suggested for the fragment of the pilaster from Baćina, which probably stood on the left side of the entrance to the altar screen.

Immediately above the groove for placement of the pin of the pluteus a rectangular hollow was carved on both pilasters that can be related to the grooves for at-tachment with a metal clamp on the fragments of the perforated plaques (1, 9), and probably also fragment (5). Secondary strengthening of the join of the pluteus and pilasters with metal clamps exists on the majority of altar screens.39

These pilasters, together with the column fragment (45), are typical elements of what are known as tall altar partitions, which represented an unfailing part of church interiors in the 6th century.40 It is usual for them that the pilaster together with the column and capital had been carved from one piece of stone.

34 Numerous groups of monolithic pilasters with moulded rectangular fields are located in the Euphrasian Basilica in Poreč; see: E. Russo, 1991, fig. 103, 107, 108, 124, 129, 131, 133, 134. Similar pilasters can be found at the majority of sites throughout the eastern Adriatic coast; see: D. Maršić, 2005, 91, 92. Moulded rectangular fields as the basic and secondary decorations of pilasters also appear in Narona; see: J. Vučić, 2003a, 201, fig. 16, 17.

35 D. Maršić, 2005, 92.36 R. Bužančić, 1994, 42; Salona 1, 199, Pl. 68, IX.a.5.37 J. Jeličić Radonić, 1994, 44, 45, cat. 20, 22, 23; D. Maršić, 2005, 127-130, cat.

5-15; Salona 1, 207, Pl. 69, IX.a.26.38 D. Maršić, 2005, 77.39 Traces of such a manner of attachment are preserved on fragments from

Srima, Starigrad on the island of Hvar, Salona, and numerous other sites. See: D. Maršić, 2005, 78, 94; J. Jeličić Radonić 1994, 57, 60, cat. 20; E. Dyggve – J. Brønsted, 1928, fig. 38 (53); E. Dyggve – R. Egger, 1939, Pl. 6 (9, 38, 44); Salona 1, Pl. 68, IX.a.4, Pl. 83, X.c.16, X.c.13, Pl. 84, X.c.69, Pl. 85, X.c.70, Pl. 86, X.c.28

40 P. Chevalier, 1995a, 129-134.

165

KAM

ENI S

POM

ENIC

I IZ

CRK

VE

SV. A

ND

RIJE

U B

AĆ

INI

JAK

OV

VU

ČIĆ

THE

STO

NE

MO

NU

MEN

TS F

ROM

TH

E C

HU

RCH

O

F ST

. AN

DRE

W IN

BA

ĆIN

A

teško je proniknuti. Prema položaju grozdova i listova vjerojatno je stajao vertikalno. Iako se to ničim ne može potvrditi, ipak je dopušteno pretpostaviti da je ovaj ulo-mak možda dio pilastra koji se vezao na lice neukrašenog pilastra (30) postavljenog na ulazu oltarske pregrade. Motiv povijene vinove lozice često je korišten u Justini-janovskom razdoblju.41 Obilna upotreba svrdla, zbog koje stječemo dojam da je lozica gotovo odvojena od površi-ne i čime se postiže snažan svjetlosni kontrast također su u skladu s ornamentikom justinijanovskog razdoblja.42 Li-šće i grozdovi vinove loze čest su prikaz na arhitektonskoj skulpturi i crkvenom namještaju bližega naronitanskog okružja. Nalazimo ga na pilastrima i plutejima iz Cima i Žitomislića kod Mostara,43 na ulomcima pluteja i pilastara iz Potoka kod Mostara,44 na pilastru iz nedalekih Tučepa,45 na dovratnicima s Crkvine u Lisičićima kod Konjica i na pilastrima u Mogorjelu.46

Ulomci (1–8), dijelovi su perforirane ploče kojoj je na gornjem okviru uklesan natpis. Prema ulomcima koji su se sačuvali ili su pak vidljivi na fotografijama, može-mo pretpostaviti da je tekst cijelom dužinom ploče bio uklesan u jednom redu. Slova su klesana oštrim kosim rezom, nejednake su visine i oblikovana na način karak-terističan za razdoblje kasne antike. Ulomak (1) je, sudeći prema karakteru loma i utoru za spajanje metalnom za-tegom, stajao u gornjem lijevom kutu ploče i činio poče-tak natpisa. Iako su na fotografijama R-17602 i R-17603 ulomci (3) i (2) položeni jedan do drugog, to ne znači da su i izvorno tako stajali. Iz sačuvanih ulomaka, a ponajvi-še ulomka (5), možemo pretpostaviti izvorni izgled ploče. Unutar višestruko profiliranog okvira nalazilo se središnje polje ukrašeno s tri skupine pravocrtnih prekriženih re-šetki, po sredini kojih je bio plitko uklesan žlijeb. Osnovni motiv koji su tvorile rešetke bio je romb. Završnoj obradi stražnje strane majstor nije posvetio previše pozornosti, možda stoga jer ova nije bila izložena pogledima kao bo-lje obrađena prednja strana. Profilacija na naličju ploče vjerojatno nije imala dekorativnu funkciju, već je nastala zbog namjere da se reducira debljina rešetki. Kvalitetna obrada prednje strane spomenika kao i uklesani natpis upućuju na to da je ova ploča bila smještena na istaknu-tom mjestu u crkvi. Pretpostavka da je zatvarala jedan od prozorskih otvora na zidu crkve nije vjerojatna. S obzirom na pero za spajanje s pilastrom, vidljivo na ulomku (8), možemo pretpostaviti da ti ulomci potječu od pluteja

41 Takvim motivom ukrašeni su među ostalim i stup iz crkve sv. Polieukta u Konstantinopolu kao i katedra nadbiskupa Maksimijana iz Ravene. Usporedi: R. Krautheimer, 1986, sl.177; J. Beckwith, 1993, sl. 94.

42 R. Krautheimer, 1986, 228.43 T. Anđelić, 1976, T. V, 3, 4, 5, T. VI, 2; T. Anđelić, 1978, T. VIII, 2, 3, T. IX, 1, 2, 3, T. X,

1, 2.44 C. Patsch, 1904, 271, 272, sl. 143, 144, 145; Đ. Basler, 1950, 59, sl. 20.45 N. Božanić Bezić, 1962, 18, slika na str. 21.46 I. Čremošnik, 1954, 220, T. 7; E. Dyggve – H. Vetters, 1966, T. VII, 1.

Another stone pilaster (64) could also belong to the al-tar screen. Its beauty and quality of workmanship surpass all the other monuments from this site. It is decorated on the front with a depiction of grape vines with leaves and bunches of grapes bordered by a multiple moulded frame. The function of the fragment is difficult to fathom. Accord-ing to the position of the grape bunches and leaves, it prob-ably stood vertically. Although nothing can confirm it, still it can be conjectured that this fragment was perhaps part of a pilaster that was attached to the face of the undecorated pilaster (30) placed at the entrance to the altar screen. A motif of twining grape vines was often utilized in the period of Justinian.41 The abundant use of a drill, making it seem as if the vine is almost separate from the surface and giving a powerful lighting contrast, also correspond to the ornamen-tation of the Justinian period.42 Grape vines with leaves and grape brunches were frequently depicted on architectural sculpture and church furnishings of the nearby Naronitan region. They can be found on pilasters and plutei from Cim and Žitomislići near Mostar,43 on fragments of plutei and pi-lasters from Potoci near Mostar,44 on a pilaster from nearby Tučepi,45 on doorjambs from Crkvina at Lisičići near Konjice, and on the pilasters from Mogorjelo.46

Fragments nos. 1–8 are parts of a perforated plaque with an inscription carved on the upper frame. According to the fragments that were preserved or are visible in photographs, it can be hypothesized that the text was carved in a single row along the entire length of the plaque. The letters are carved with a sharp slanted cut, are of unequal height, and are formed in a manner characteristic for the period of Late An-tiquity. Fragment (1), judging from the character of the break and the groove for attachment with a metal clamp, stood in the upper left corner of the plaque and composed the begin-ning of the inscription. Although in the photographs R-17602 and R-17603, fragments (3) and (2) were placed next to one another, this does not mean that they originally stood that way. From the preserved fragment, and especially fragment (5), the original appearance of the plaque can be hypothe-sized. Within the multiple moulded frame was a central field decorated with three groups of straight crossed bars, with a shallow carved groove down the middle. The carver did not pay much attention to the final working of the rear side, per-haps as it was not on view as was the better carved front side. The moulding on the reverse of the plaque probably did not have a decorative function, but rather was an attempt to re-

41 Such a motif was used to decorate, for example, a column from the church of St. Polyeuktos in Constantinople, as well as the cathedra of Archbishop Maximianus from Ravenna. Cf: R. Krautheimer, 1986, fig. 177; J. Beckwith, 1993, fig. 94.

42 R. Krautheimer, 1986, 228.43 T. Anđelić, 1976, Pl. V, 3, 4, 5, Pl. VI, 2; T. Anđelić, 1978, Pl. VIII, 2, 3, Pl. IX, 1, 2, 3, T.

X, 1, 2.44 C. Patsch, 1904, 271, 272, fig. 143, 144, 145; Đ. Basler, 1950, 59, fig. 20.45 N. Božanić Bezić, 1962, 18, the illustration on page 21.46 I. Čremošnik, 1954, 220, Pl. 7; E. Dyggve – H. Vetters, 1966, Pl. VII, 1.

DIA

DO

RA

23/

2009

166

131

- 176

oltarske pregrade, ili pak od prozorčića konfesije. Drugoj pretpostavci u prilog govori već prije spomenuta zane-marena obrada stražnje strane, no otvorene ostaju obje mogućnosti. Velike perforirane ploče s natpisima na okvi-ru nalazimo na Cemeterium Majus u Rimu i nad grobom mučenika Feliksa u Noli kod Napulja.47 Natpis uklesan na okviru baćinske perforirane ploče nije jedinstven slučaj u Dalmaciji. Pluteji s uklesanim natpisom na gornjem okvi-ru (tekst je predočen u obliku monograma) pronađeni su u ranokršćanskoj crkvi u Bilicama kod Šibenika.48 Iako se za razliku od baćinske ovdje radi o punim pločama, ti su pluteji geometrijskim načinom ukrašavanja dosta bliski baćinskoj perforiranoj ploči. Datiraju se u 6. st.49 Ulomci perforiranog pluteja koji su profilacijom okvira i motivom rešetke iznimno bliski baćinskoj ploči, pronađeni su na Marusincu u Saloni.50 Motivom romba izvedenim u re-ljefnoj traci kojoj je po sredini uparan plitki žlijeb, ukraša-vane su i pune ploče, na primjer propovjedaonica i pluteji ranokršćanske crkve u Srimi kod Šibenika, ulomak pluteja iz ranokršćanske crkve na otočiću Osinju, ulomak pluteja s groblja u Omišu te niz drugih.51

S obzirom na kvalitetu obrade može se pretpostavi-ti da je i perforirana ploča (9) bila smještena na nekomu značajnijem mjestu u crkvi. Zaobljeno i kvalitetno obra-đeno tjeme okvira, nalik rukohvatu, daje naslutiti da bi taj ulomak mogao pripadati ploči oltarske pregrade. Utor za spajanje metalnom zategom uklesan na tjemenu ulomka u tom bi slučaju služio za dodatno učvršćivanje pluteja s pilastrom. Prema skromnim ostatcima izgleda da su re-šetke formirale motiv ribljih ljuski ili, što je još vjerojatnije, motiv preklopljenih kružnica. Perforirani pluteji i tranze-ne ukrašeni motivom ribljih ljuski dosta su česta pojava, pronađeni su između ostalog u Starigradu na Hvaru, na Marusincu i Kapljuču u Saloni, u bazilici urbani u Saloni, u Potravlju i Gatima.52 Ulomci perforiranih ploča koje su bile ukrašene motivom preklopljenih kružnica pronađeni su na Marusincu i Kapljuču u Saloni.53

Ulomak pluteja (31) načinjen je od miljevine. Od istog su materijala načinjeni vjerojatno i ulomci (32) i (33). Ti ulomci potječu od jednog ili više srodnih pluteja, ukra-šenih reljefnim biljnim i geometrijskim motivima, koji su dodatno dekorirani plitko urezanim linijama. Izborom mo-

47 U. Broccoli, 1981, kat. 143, T. XXXIX; D. Korol, 1993, T. 17, b.48 Ž. Krnčević, 1998, 11, 12. Podatke o tim plutejima i raniju literaturu donosi: Z.

Gunjača 1978, 72, 73, bilj. 39.49 P. Chevalier, 1995, 146.50 E. Dyggve – R. Egger, 1939, 37, T. 6 (37, 38, 39).51 D. Maršić, 2005, 135, 156, sl. 16, 26, kat. 35, 112; J. Jeličić Radonić, 1995, 157,

158, kat. 6; J. Jeličić, 1984, 177, sl. 11c; J. Jeličić Radonić, 1994, 48, bilj.16.52 J. Jeličić Radonić, 1994, 49, 50, 59, 65, kat. 34a, 34b, 34c i 34d. Autorica te

ulomke datira u 6. st.; E. Dyggve – R. Egger, 1939, 38, 39, sl. 43, T. 6 (51-56, 75); E. Dyggve – J. Brønsted, 1928, 86, sl. 38 (51-60), 64, 65 (2), 76, 77; W. Gerber, 1917, sl. 86; J. Jeličić, 1984, 171, sl. 3c; J. Jeličić Radonić, 1994a, 113, 114, 144, 145, kat. 162-165, 170.

53 E. Dyggve – R. Egger, 1939, 37, T. 6 (40, 41, 42); E. Dyggve – J. Brønsted, 1928, 83, 85, 86, sl. 38 (23-50), 65 (4, 6), 71, 73.

duce the thickness of the bars. The high quality working of the front side of the monument, as well as the carved inscription, indicate that this plaque was placed in a prominent place in the church. The hypothesis that it closed one of the window openings in the wall of the church is unlikely. Considering the protrusion for joining to the pilaster that is visible on the fragment (8), it can be suggested that these fragments came from a pluteus of the altar screen, or even from a confessional window. The already mentioned poorer working of the rear side would support the second hypothesis, but both possi-bilities remain open.

Large perforated plaques with inscriptions along the frame can be found at Cemeterium Majus in Rome and above the grave of the martyr St. Felix in Nola near Naples.47 The inscription carved in the frame of the perforated plaque from Baćina is not unique in Dalmatia. Plutei with a carved in-scription on the upper frame (the text presented in the form of a monogram) were found in the early Christian church at Bilice near Šibenik.48 Although in contrast to the example from Baćina these were not perforated plaques, these plutei in terms of their geometric manner of decoration were quite close to the perforated plaque in question. They are dated to the 6th century.49 Fragments of a perforated pluteus ex-tremely analogous to the Baćina plaque in the moulding of the frame and the barred motif were found at Marusinac in Salona.50 A motif of a rhomb carried out in a relief band orna-mented in the middle with a shallow groove was also used to decorate solid plaques, such as the ambo and plutei of the early Christian church at Srima near Šibenik, a fragment of a pluteus from the early Christian church on the islet of Osinj, a fragment of a pluteus from the cemetery at Omiš, and a series of other examples.51

Considering the quality of working, it can be suggest-ed that the perforated plaque (9) was located in some sig-nificant place in the church. The rounded and well-worked top of the frame, like a railing, indicates that this fragment could belong to a plaque of the altar screen. The groove for attachment with a metal clamp carved into the top of the fragment would in that case have served for additional fastening of the pluteus to the pilaster. From the modest remains it appears that the bars formed a pattern of fish scales, or more likely a motif of overlapping circles. Perfo-rated plutei and transennae decorated with motifs of fish scales are fairly common, found among other places at Starigrad on the island of Hvar, at Marusinac and Kapljuč in Salona, at the basilica urbana in Salona, at Potravlje and

47 U. Broccoli, 1981, cat. 143, Pl. XXXIX; D. Korol, 1993, Pl. 17, b.48 Ž. Krnčević, 1998, 11, 12. For information about these plutei and earlier

literature, see: Z. Gunjača 1978, 72, 73, n. 39.49 P. Chevalier, 1995, 146.50 E. Dyggve – R. Egger, 1939, 37, Pl. 6 (37, 38, 39).51 D. Maršić, 2005, 135, 156, fig. 16, 26, cat. 35, 112; J. Jeličić Radonić, 1995, 157,

158, cat. 6; J. Jeličić, 1984, 177, fig. 11c; J. Jeličić Radonić, 1994, 48, n. 16.

167

KAM

ENI S

POM

ENIC

I IZ

CRK

VE

SV. A

ND

RIJE

U B

AĆ

INI

JAK

OV

VU

ČIĆ

THE

STO

NE

MO

NU

MEN

TS F

ROM

TH

E C

HU

RCH

O

F ST

. AN

DRE

W IN

BA

ĆIN

A

tiva i načinom izvedbe on se vezuje uz spomenike kakvi se često sreću na ranokršćanskim nalazištima na prostoru naronitanske biskupije.54 Profilacijom okvira baćinskim su ulomcima slični ulomci pronađeni u ranokršćanskoj crkvi u Klobuku.55

S obzirom na pero za spajanje, koje je vidljivo na fotografiji, možemo pretpostaviti da je ulomak (34) dio pluteja oltarske pregrade. Premda se bez neposrednog uvida ne može sa sigurnošću tvrditi, taj ulomak profilaci-jom podsjeća na ulomak (9), pa bi mogao biti dio lijevoga bočnog okvira toga perforiranog pluteja.

Elementi ciborija

Na temelju dimenzija možemo pretpostaviti, da je ka-pitel (54), zajedno s ulomcima stupova (43, 44), dio ciborija.56 Uzore za način na koji su izvedeni listovi ba-ćinskog kapitela nalazimo na velikim mramornim ka-pitelima, poput onih iz Dubrovnika, Durresa, Ravene, Filipa, Amfipolisa i Konstantinopola, koji se datiraju u 5. i 6. stoljeće.57 Baćinski kapitel možemo smjestiti na početak jedne skupine srodnih kapitela domaće izrade koji su klesani vjerojatno po uzoru na prije spomenute mramorne primjerke, a javljaju se na prostoru od Splita do Dubrovnika. U tu bi skupinu još spadali kapitel pro-nađen na groblju u Omišu i oni iz ranokršćanske bazilike u Postirama na Braču, a na kraju razvojnog puta stajao bi kapitel pronađen u Dubrovniku te oni iz crkve na Gra-dini u Solinu.58

Elementi oltara

Ulomak (71), vidljiv na fotografiji, mogao bi biti dio baze oltara s utorom za uglavljivanje oltarskog stupića. Iako izgledom podsjeća na slične baze ranokršćanskih oltara, s obzirom na to da nam nisu poznate dimenzije ulomka tu tvrdnju ne možemo pouzdano dokazati.

Elementi prozorskih otvora

Prozorski stupci (35, 36) izrađeni su od miljevine. Spa-daju u brojnu grupu srodnih spomenika koji se javlja-ju na prostoru naronitanske dijeceze i produkt su na-ronitanskih radionica.59 Trokutići poput onih kojima je

54 Slično izvedene virovite rozete nalazimo na impostima iz Narone i sa Sutvare te na pilastrima iz Klobuka. Usporedi: J. Vučić, 2003, sl. 1; D. Sergejevski, 1954, T. V; I. Fisković, 1971, T. XXXVI, 2, 3. Načinom ukrašavanja s tim se ulomcima mogu usporediti ulomci pluteja iz Klobuka, Cima i Žitomislića: D. Sergejevski, 1954, T. XI, 1-4, 6; T. Anđelić, 1976, T. XI; T. Anđelić, 1978, T. XI, 5, 6.

55 D. Sergejevski, 1954, T. X. 1, T. XI. 3, 4.56 Promjeri stupova i kapitela koji su pripadali ciborijima najčešće se kreću oko

19 cm. Usporedi: Salona 1, T. 18, 19 i 20. 57 C. Fisković, 1959, 53-55, sl. 1-5; A. Hoti, 1997, 328.330, sl. 2, T. I, 3, T. II, 1, 2, T. III, 1,

3, 4; G. Koch, 1995, T. 13, sl. 1; I. Nikolajević Stojković, 1957, 12, 13, sl. 31, 32; Γ. Στίκα, 1966, T. 32 α; R. Krautheimer, 1986, 226, 238, sl. 183; C. Mango, 2002, 60.

58 N. Bezić, 1961, 54, slika na str. 59; R. Bužančić, 1994, 42; D. Beritić, 1962, 5, 6; F. Bulić, 1925, III, T. 5, sl. 1, 2.

59 O tim radionicama opširnije: J. Vučić, 2003.

Gata.52 Fragments of perforated plaques that were deco-rated with a motif of overlapping circles were found at Ma-rusinac and Kapljuč in Salona.53

A fragment of a pluteus (31) made from marlstone. Frag-ments (32) and (33) were probably made from the same material. These fragments come from one or more related plutei decorated with floral and geometric motifs in relief, additionally ornamented with shallow incised lines. The choice of motif and the workmanship are related to monu-ments that are frequently found at Early Christian sites in the territory of the Naronitan diocese.54 The moulding of the frame of the Baćina fragments is similar to that of fragments found in the Early Christian church in Klobuk.55

Given the protrusion for joining, visible on the photo-graph, it can be hypothesized that fragment (34) was part of a pluteus of the altar screen. Although without direct viewing it cannot be claimed with certainty, this fragment is reminiscent of fragment (9), and it could well be part of the left side frame of that perforated pluteus.

Elements of the ciborium

On the basis of the dimensions it can be hypothesized that the capital (54), together with column fragments (43, 44), were part of the ciborium.56 Analogies for the manner in which the leaves of the Baćina capital were worked can be found on large marble capitals, such as those from Du-brovnik, Dyrrhachium, Ravenna, Philippi, Amphipolis, and Constantinople, which are dated to the 5th and 6th centu-ries.57 The capital from Baćina can be placed at the beginning of one group of related capitals of local manufacture that were probably carved to the model of the previously men-tioned marble examples, which appear in the region from Split to Dubrovnik. This group would also include a capital discovered at the cemetery in Omiš and capitals from the Early Christian basilica at Postira on the island of Brač, and the end of the developmental route would be marked by a capital discovered in Dubrovnik and those from the church at Gradina in Solin.58

52 J. Jeličić Radonić, 1994, 49, 50, 59, 65, cat. 34a, 34b, 34c and 34d. The author dated these fragments to the 6th century; E. Dyggve – R. Egger, 1939, 38, 39, fig. 43, Pl. 6 (51-56, 75); E. Dyggve – J. Brønsted, 1928, 86, fig. 38 (51-60), 64, 65 (2), 76, 77; W. Gerber, 1917, fig. 86; J. Jeličić, 1984, 171, fig. 3c; J. Jeličić Radonić, 1994a, 113, 114, 144, 145, cat. 162-165, 170.

53 E. Dyggve – R. Egger, 1939, 37, Pl. 6 (40, 41, 42); E. Dyggve – J. Brønsted, 1928, 83, 85, 86, fig. 38 (23-50), 65 (4, 6), 71, 73.

54 Similarly carved spiral rosettes can be found on imposts from Narona and Sutvara and on pilasters from Klobuk. Cf.: J. Vučić, 2003, fig. 1; D. Sergejevski, 1954, Pl. V; I. Fisković, 1971, Pl. XXXVI, 2, 3. The manner of decoration on these fragments can be compared to fragments of plutei from Klobuk, Cim, and Žitomislić: D. Sergejevski, 1954, Pl. XI, 1-4, 6; T. Anđelić, 1976, Pl. XI; T. Anđelić, 1978, Pl. XI, 5, 6.

55 D. Sergejevski, 1954, Pl. X. 1, Pl. XI. 3, 4.56 The diameters of columns and capitals that belonged to ciboria most often

were ca. 19 cm. Cf.: Salona 1, Pl. 18, 19, 20. 57 C. Fisković, 1959, 53-55, fig. 1-5; A. Hoti, 1997, 328.330, fig. 2, Pl. I, 3, Pl. II, 1, 2, Pl. III,

1, 3, 4; G. Koch, 1995, Pl. 13, fig. 1; I. Nikolajević Stojković, 1957, 12, 13, fig. 31, 32; Γ. Στίκα, 1966, Pl. 32 α; R. Krautheimer, 1986, 226, 238, fig. 183; C. Mango, 2002, 60.

58 N. Bezić, 1961, 54, the figure on p. 59; R. Bužančić, 1994, 42; D. Beritić, 1962, 5, 6; F. Bulić, 1925, III, Pl. 5, fig. 1, 2.

DIA

DO

RA

23/

2009

168

131

- 176

ukrašen polukapitel stupca iz Baćine, čest su motiv tih radionica; srećemo ih na prozorskom stupcu iz Narone te na impostima iz Cima, Mokrog i sa Sutvare.60 Nasu-prot tome, kapitel ukrašen s dva glatka lista na ovoj vrsti spomenika za sada je iznimka i upućuje na uzore iz su-sjedne Salone.61 Ishodište romba među listovima kapite-la baćinskog stupca možemo vidjeti u romboidnim pu-poljcima među listovima kakvi se javljaju na kapitelima prozorskih stupaca ranokršćanske bazilike na nalazištu Treis Ekklisies kod naselja Parikia u Grčkoj.62

Istoj skupini spomenika pripada i impost (37). Prem-da je motiv kojim je ukrašeno lice imposta za sada izdvo-jena pojava u naronitanskim radionicama, ukrašavanju bočnih stranica nalazimo direktne paralele na impostu sa Sutvare te onima iz Vitine.63 Ta karakteristika, kao i materi-jal od kojeg je izrađen, nesumnjivo povezuju ovaj impost s naronitanskim radionicama.

Ulomci pod kataloškim brojevima (10–15) dijelovi su jedne ili više prozorskih tranzena jednostavno pro-filiranih okvira unutar kojih je pravolinijskim rešetkama formiran križni ornament. Rešetke su dodatno ukrašene plitko urezanim kanelirama po sredini. Ulomci gotovo identične tranzene pronađeni su u ranokršćanskoj crkvi u Gatima.64 Tranzene s različitim motivima rešetki, ali s identičnom profilacijom okvira, bilo obostranom ili jed-nostranom, pronađene su u bazilici urbani, u bazilikama na Marusincu i Kapljuču u Saloni,65 te u ranokršćanskoj crkvi u Gatima.66 Ovakvu profilaciju okvira, uz onu na pluteju (1–8), E. Dyggve je nazvao tipično ranokršćan-skom.67

Ulomak (16) dio je okvira tranzene profiliran samo s jedne strane. Neke od rešetki bile su međusobno udalje-ne 13 cm, ali njihov ukupan izgled nije moguće rekon-struirati.

Za ulomak (17) na osnovu fotografije može se pret-postaviti da je dio neke tranzene.

Ulomci pod kataloškim brojevima (18–27) dijelovi su jedne ili više prozorskih tranzena. Iz sačuvanih ulo-maka moguće je pretpostaviti njezin prvobitni izgled. Unutar dvostruko profiliranog okvira nalazile su se dvi-je perforirane, vertikalno postavljene rozete. Svaka je rozeta imala osam radijalnih krakova. Perforiranu plo-ču ukrašenu motivom rozete s osam radijalnih krako-

60 I. Nikolajević, 1974, 132, 133, sl. 1, 2; T. Anđelić, 1976, T. 9, sl. 1a; D. Sergejevski, 1961, 220, sl. 7; I. Fisković, 1971, t. 36, sl. 2, 3.

61 Usporedi: Salona 1, T. 8.62 Κ. Ορλάνδου, 1966, sl. 3, T. 184 β.63 I. Fisković, 1971, T. 36, sl. 2, 3; J. Vučić, 2005, sl. 6.64 J. Jeličić Radonić, 1994a, 114, sl. na str. 146.65 Usporedi: W. Gerber, 1917, 55, 66, 76, sl. 86, 126 i 146; E. Dyggve – R. Egger,

1939, T.6 (15, 18, 42, 51); E. Dyggve – J. Brønsted, 1928, sl. 38 (43, 51, 53, 61, 62, 64); Salona 1, 61, 287, 288, T. 17, III.d.1, T. 93, XI.13.

66 J. Jaličić Radonić, 1994a, 113, 114, 115, sl. na str. 144, 147 i 148.67 E. Dyggve – R. Egger, 1939, sl. 37.

Elements of the altar

Fragment (71), visible on the photograph, could be part of the base of the altar with a groove for fitting the altar col-umn. Although in terms of appearance it is reminiscent of similar bases of Early Christian altars, as the dimensions of the fragment remain unknown, such a claim cannot be reli-ably proven.

Elements of the window openings

The window columns (35, 36) were made of marlstone. They belong to a numerous group of similar monuments that appear in the area of the Naronitan diocese and were the product of the stone carving workshops of Narona.59 The small triangles like those that decorate the half-capital of the columns from Baćina are a frequent motif from these work-shops; they can be found on window columns from Narona and on imposts from Cim, Mokrog, and Sutvara.60 In contrast to this, the capital decorated with two smooth leaves so far represents an exception among this type of monument and would indicate models from the neighboring Salona.61 One starting point for the rhomb between the leaves of the capi-tal of the column from Baćina might be seen in the rhom-boid buds among leaves such as appear on the capitals of window columns at the Early Christian basilica at the site of Treis Ekklisies near the settlement of Parikia on the island of Paros in Greece.62

The impost belongs to the same group of monuments (37). Although the motif that decorated the face of the im-post is currently otherwise unknown among the products of the Naronitan workshops, the decoration of the lateral sides has direct parallels with the impost from Sutvara, as well as those from Vitina.63 This characteristic, as well as the material from which it was made, undoubtedly tie this impost to the Naronitan workshops.

The fragments (10–15) are parts of one or more window transennae with a simple moulded frame inside of which are straight bars forming a cross-shaped motif. The bars are additionally decorated with a shallow engraved channel in the center. Fragments of almost identical transennae were found at the Early Christian church at Gata.64 Transennae with different motifs of the bars, but identical moulding of the frame, whether on both sides or one, were found at the basilica urbana, in the basilicas at Marusinac and Kapljuč in Salona,65 and in the Early Christian church at Gata.66 Such a

59 For more detail on these workshops: J. Vučić, 2003.60 I. Nikolajević, 1974, 132, 133, fig. 1, 2; T. Anđelić, 1976, Pl. 9, fig. 1a; D.

Sergejevski, 1961, 220, fig. 7; I. Fisković, 1971, Pl. 36, fig. 2, 3.61 Cf.: Salona 1, Pl. 8.62 Κ. Ορλάνδου, 1966, fig. 3, Pl. 184 β.63 I. Fisković, 1971, T. 36, sl. 2, 3; J. Vučić, 2005, sl. 6.64 J. Jeličić Radonić, 1994a, 114, the figure on p. 146.65 Cf.: W. Gerber, 1917, 55, 66, 76, fig. 86, 126 and 146; E. Dyggve – R. Egger, 1939,

Pl. 6 (15, 18, 42, 51); E. Dyggve – J. Brønsted, 1928, fig. 38 (43, 51, 53, 61, 62, 64); Salona 1, 61, 287, 288, Pl. 17, III.d.1, Pl. 93, XI.13.

66 J. Jaličić Radonić, 1994a, 113, 114, 115, the figure on p. 144, 147 and 148.

169

KAM

ENI S

POM

ENIC

I IZ

CRK

VE

SV. A

ND

RIJE

U B

AĆ

INI

JAK

OV

VU

ČIĆ

THE

STO

NE

MO

NU

MEN

TS F

ROM

TH

E C

HU

RCH

O

F ST

. AN

DRE

W IN

BA

ĆIN

A

va nalazimo u Saloni68 i Starigradu na Hvaru.69 Sličnom kompozicijom ukrašena je tranzena iz Novigrada u Istri i nešto mlađa tranzena uzidana u južni zid sakristije za-darske katedrale.70

Za razliku od prije spomenutih tranzena ulomak okvi-ra perforirane ploče (28) načinjen je od miljevine. Vjero-jatno zbog mekoće kamena, rešetke te ploče međusobno su razmaknute tek 3,5 cm. I taj je ulomak nesumnjivo dio uništene prozorske tranzene. Gotovo nemarna završna obrada izvedena nazubljenim dlijetom uvjetovana je vr-stom materijala. Pokušamo li zamisliti na koji je način bilo ukrašeno središnje polje te tranzene, kao sugestivan pri-mjer nameću se ulomci tranzene s gusto raspoređenim, horizontalno i vertikalno prekriženim rešetkama, među-sobno razmaknutim oko 5 cm, a pronađeni su u Ublima na Lastovu.71

Za ulomak (56) možemo pretpostaviti da je poslu-žio kao rame luka prozorskog otvora. U tom slučaju utor uklesan na čeonoj strani ulomka služio bi za uglavljiva-nje prozorske tranzene. Sličan primjer nalazimo u Srimi kod Šibenika.72 Istovrstan arhitektonski element sačuvao se na svom izvornom položaju na prozoru ranokršćanske crkve u uvali Mostir na otoku Šćedru.73

Ostali ulomci

Ranokršćanskim spomenicima s ovog nalazišta može se pribrojiti i konzola načinjena od malog žrtvenika (67). Sam je žrtvenik pripadao skupini spomenika vezanih uz pogansku nekropolu i neke objekte koji su na ovom po-ložaju prethodili izgradnji crkve. Kako na baćinskom žr-tveniku nedostaje natpis, nije moguće preciznije odrediti vrijeme njegova nastanka. Male monolitne votivne are različitih oblika česta su pojava na našim prostorima.74 Ara oblikovanjem tjemena slična baćinskoj, iz Halapića datirana je u 3. stoljeće.75 Slične are, nazvane are s vo-lutnim jastucima, javljaju se na prostoru Panonije tijekom 2. i u prvom dijelu 3. stoljeća.76 Žrtvenici takvog oblika na prostoru Istre datirani su u 1., 2. i 3. stoljeće.77 Prema tome, baćinsku aru možemo datirati od 1. do 3. stoljeća. U vrijeme izgradnje crkve, opisana ara, koja je izgubila svo-ju prvotnu religijsku namjenu, iskorištena je kao materijal

68 Salona 1, 291, 294, 295, T. 92, XI. 24, T. 93, XI. 19. 69 J. Jeličić Radonić, 1994, 48, 49, 59, 65, kat. 33a, 33b. Autorica uzore za tu

perforiranu ploču nalazi u plutejima ukrašenim motivom tzv. «dna košare», koji su se izrađivali u bračkim klesarskim radionicama, i datira je u 6. st.

70 B. Marušić, 1989, 301, 304, T. 3 sl. 1; P. Vežić, 2002, 120. Autor pretpostavlja da je ta tranzena prvotno pripadala rotondi Sv. Trojstva (Sv. Donat) u Zadru.

71 J. Jeličić Radonić, 2001, sl. 15.72 D. Maršić, 2005, 118, 164, sl. 33, kat. 139-141.73 Usporedi: I. Fisković, 1980, 220, sl. 13.74 Usporedi: D. Rendić Miočević, 1951, 52, 53, T. 1, sl. 2; D. Sergejevski, 1957,

109-116, T. 1. sl. 1, T. 2. sl. 1, 2 i 3; M. Suić, 1970, 109-113, T. 5, sl. 2, 3, 4.; J. Medini, 1979, T. 1; I. Bojanovski, 1986, 91-103; B. Kirigin – I. Lokošek – J. Mardešić – S. Bilić, 1987, 36, T. 7 sl. 1; I. Pedišić, 1994; D. Maršić, 1998.

75 I. Bojanovski, 1986, 97, 103.76 V. Dautova Ruševljan, 1983, 77, 78.77 V. Girardi Jurkić, 2005, 125, 126, 132, 133, 186, 187, 192, 193.

moulding of the frame, along with that on the plutei (1–8), were called typically Early Christian by E. Dyggve.67

Fragment (16) was part of the frame of a transenna moulded only on one side. Some of the cross-bars were dis-tant 13 cm from each other, but the final appearance could not be reconstructed.

Fragment (17) can be conjectured on the basis of the photograph to have belonged to part of a transenna.

The fragments with catalogue numbers (18–27) were parts of one or more window transennae. It is possible to suggest their original appearance from the preserved frag-ments. Within the double moulded frame were two per-forated vertically placed rosettes. Each rosette had eight radial arms. Perforated elements decorated with a motif of rosettes with eight radial arms can be found at Salona68 and Starigrad on the island of Hvar.69 A similar composition was used to decorate a transenna from Novigrad in Istria and a somewhat later transenna immured in the southern wall of the sacristy of the Zadar cathedral.70

In contrast to the previously mentioned transennae, the frame fragment of a perforated plaque (28) was made of marlstone. Probably because of the softness of this stone, the bars are only 3.5 cm distant from one another. This fragment is also undoubtedly part of a destroyed window transenna. The almost careless final working carried out with a toothed chisel was determined by the type of material. If an attempt is made to suggest how the central field of the transenna was decorated, a likely example would be the fragments of a transenna with densely arranged, horizontally and vertically crossed bars around 5 cm from each other, found in Ubli on the island of Lastovo.71

It can be hypothesized for fragment (56) that it served as the shoulder of the arch for a window opening. In that case the groove carved on the frontal side of the fragment would have served for placement of the window transenna. A similar example cabn be found at Srima near Šibenik.72 An identical architectural element was preserved in its original position in the window of the Early Christian church in the cove of Mostir on the island of Šćedro.73

67 E. Dyggve – R. Egger, 1939, the figure on p. 37.68 Salona 1, 291, 294, 295, Pl. 92, XI. 24, Pl. 93, XI. 19. 69 J. Jeličić Radonić, 1994, 48, 49, 59, 65, cat. 33a, 33b. She found models for the

perforated plaque in plutei decorated with a “basket base” motif, which were produced in the carving workshops of the island of Brač, and dated it to the 6th century.

70 B. Marušić, 1989, 301, 304, Pl. 3, fig. 1; P. Vežić, 2002, 120. The latter hypothesized that the transenna first belonged to the rotunda of the church of the Holy Trinity (Sv. Donatus) in Zadar.

71 J. Jeličić Radonić, 2001, fig. 15.72 D. Maršić, 2005,118, 164, fig. 33, cat. 139-141.73 Cf.: I. Fisković, 1980, 220, fig. 13.

DIA

DO

RA

23/

2009

170

131

- 176

za izradu konzole. Konzola slična ovoj s listom (koji je za razliku od baćinskoga realistično prikazan) na donjoj plo-hi i kartušom na boku pronađena je u Sremskoj Mitrovici i datirana u prvu polovicu 4. stoljeća.78 Slične konzole, no nastale znatno kasnije, nalazimo u Rimu.79 Konzola koja je služila kao arhitektonski element ranokršćanskih crkava, pronađena je u obližnjoj Naroni,80 a nekoliko je primjera-ka poznato i iz Salone.81

Ulomci raniji od crkve

Među ulomcima čiju izradu ne možemo dovesti u vezu s gradnjom crkve brojnošću se ističu baze stupova. Bazi stu-pa (38), koja profilacijom nalikuje toskanskim kapitelima,82 bliske paralele nalazimo u nedalekom Živogošću i Mo-gorjelu.83 Ostatci baza (39, 40, 41) predstavljaju ponešto deformirane varijante klasične raščlambe atičke baze.84 Taj oblik baze kod nas se učestalo javlja na javnim i privatnim građevinama od 1. stoljeća. Nalazimo ga na primjer na gradskim vratima i forumu antičkog Zadra, na hramu i u urbanim vilama obližnje Narone,85 na hramu u Saloni,86 u vili na Mogorjelu i u Ublima na Lastovu.87 Isti oblik baze korišten je i u ranokršćanskim crkvama. Primjer za to su baze na nalazištima Kapljuč i Manastirine u Saloni, od ko-jih je dio izrađen u vrijeme izgradnje crkve, a dio je rani-jeg postanka.88 Dosta sličnosti s tim bazama, a posebno s (40) pokazuje baza stupa Eufrazijeve bazilike u Poreču, izrađena oko polovice 6. st.89 Ulomak baze (42), od koje je sačuvan tek manji fragment, profilacijom podsjeća na bazu s ranokršćanskog nalazišta Marusinac u Saloni.90 Na temelju arhitektonskih ostataka crkve i dimenzija ulomaka baza možemo pretpostaviti da te baze nisu u direktnoj vezi s gradnjom crkve, već potječu od nekih ranijih građevina. Jedino za bazu kojoj je pripadao izgubljeni ulomak (40) nepoznatih dimenzija, ne možemo pouzdano tvrditi da nije možda načinjena kao baza stupa ciborija.

Stupovi (47, 48, 49) dijelovi su arhitektonske raščlam-be prostora. Potječu od neke ranije građevine, a ovamo su

78 D. Srejović, 1993, 198. 79 Usporedi: L. Pani Ermini, 1974, T. 80.80 J. Vučić, 2003a, 200, sl. 6.81 E. Dyggve – R. Egger, 1939, T. 7, F15, F16; Salona 1, 67, T. 18, IV.b.1, IV.b.2.82 G. Cavalieri Manasse, 1978, 44, kat. 1, T. 1, 1.83 J. Medini, 1970, T. 16, sl. 3; Đ. Basler, 1950, sl. 9; E. Dyggve – H. Vetters, 1966,

sl. 22a.84 M. Vitruvius Pollio, 1999, 65, 66. Vitruvije donosi upute za pravilnu izradu ove

vrste baze koja se sastoji od plinte, nad kojom su dva tora i trohil između njih.85 Na takvom tipu baza počivali su stupovi augusteuma u Naroni. Baza ovog tipa

čuva se ispred župne kuće u Vidu, a slična baza pronađena je na položaju Bostan.

86 F. Weilbach – E. Dyggve, 1933, sl. 9E, sl. 10F.87 Đ. Basler, 1950, sl. 2; E. Dyggve – H. Vetters, 1966, T. III, 2; J. Jeličić Radonić,

2001, sl. 9.88 E. Dyggve – J. Brønsted, 1928, 64, 65, sl. 36 (1, 2, 6); Salona 3, 332-336, sl. 148 a,

b, sl. 149 b-e, sl. 150 a, b, e.89 E. Russo, 1991, 24, kat. 8, sl. 9.90 E. Dyggve – R. Egger, 1939, 30, T. 3, A8.

Remaining fragments

The Early Christian monuments from this site include a con-sole made from a small altar (67). The altar belonged to a group of monuments related to the pagan necropolis and cer-tain structures that preceded the construction of the church at this position. As the inscription is missing from the altar, it is not possible to determine precisely the period of its origin. Small monolithic votive are of various forms are frequent finds in Croatia and Herzegovina.74 An ara with a top formed simi-larly to that from Baćina, from Halapić, is dated to the 3rd cen-tury.75 Similar altars, called are with volute cushions, appear in the region of Pannonia during the 2nd century and in the first part of the 3rd century.76 Altars of such form in the region of Is-tria are dated to the 1st, 2nd, and 3rd centuries.77 Accordingly, the ara from Baćina can be dated from the 1st to the 3rd centuries. At the time when the church was constructed, this ara, which had lost its original religious purpose, was used as material to make a console. A console similar to this one with a leaf on the lower surface (realistically depicted in contrast to the Baćina example), and a cartouche on the side was found in Sremska Mitrovica and was dated to the first half of the 4th century.78 Similar consoles, but created considerably later, can be found in Rome.79 A console that served as an architectural element of an Early Christian church was found in nearby Narona,80 and several examples are also known from Salona.81

Fragments earlier than the church

Among the fragments whose carving cannot be related to the construction of the church, the column bases stand out in terms of quantity. The column base (38), whose mould-ing resembles that of Tuscan capitals,82 has close parallels in the not far distant Živogošće and Mogorjelo.83 Remains of bases (39, 40, 41) represent somewhat deformed variants of the classical divisions of the Attic base.84 This form of base frequently appears in this area on public and private build-ings from the 1st century. It can be found, for example, at the city gates and forum of Roman Zadar, at the temple and the urban villae of nearby Narona,85 at the temple in Salona,86 in

74 Cf.: D. Rendić Miočević, 1951, 52, 53, Pl. 1, fig. 2; D. Sergejevski, 1957, 109-116, Pl. 1. fig. 1, Pl. 2. fig. 1, 2, 3; M. Suić, 1970, 109-113, Pl. 5, fig. 2, 3, 4; J. Medini, 1979, Pl. 1; I. Bojanovski, 1986, 91-103; B. Kirigin – I. Lokošek – J. Mardešić – S. Bilić, 1987, 36, Pl. 7, fig. 1; I. Pedišić, 1994; D. Maršić, 1998.

75 I. Bojanovski, 1986, 97, 103.76 V. Dautova Ruševljan, 1983, 77, 78.77 V. Girardi Jurkić, 2005, 125, 126, 132, 133, 186, 187, 192, 193.78 D. Srejović, 1993, 198. 79 Cf.: L. Pani Ermini, 1974, Pl. 80.80 J. Vučić, 2003a, 200, fig. 6.81 E. Dyggve – R. Egger, 1939, Pl. 7, F15, F16; Salona 1, 67, Pl. 18, IV.b.1, IV.b.2.82 G. Cavalieri Manasse, 1978, 44, cat. 1, Pl. 1, 1.83 J. Medini, 1970, Pl. 16, fig. 3; Đ. Basler, 1950, fig. 9; E. Dyggve – H. Vetters, 1966, fig. 22a.84 M. Vitruvius Pollio, 1999, 65, 66. Vitruvius sets forth instructions for the proper

manufacture of this type of base, composed of a plinth, with a torus above and below a trochilus.

85 Such bases supported the columns of the Augusteum in Narona. A base of this type is preserved in front of the parish dwelling in Vid, and a similar base was found at the site of Bostan.

86 F. Weilbach – E. Dyggve, 1933, fig. 9E, fig. 10F.

171

KAM

ENI S

POM

ENIC

I IZ

CRK

VE

SV. A

ND

RIJE

U B

AĆ

INI

JAK

OV

VU

ČIĆ

THE

STO

NE

MO

NU

MEN

TS F

ROM

TH

E C

HU

RCH

O

F ST

. AN

DRE

W IN

BA

ĆIN

A

dospjeli kao spolije. S obzirom na tlocrt crkve nije vjerojat-no da su u naknadnoj upotrebi zadržali izvornu funkciju.

Ulomci (50, 51, 52, 53) dijelovi su jednog ili više stupova čija je površina bila ukrašena kanelurama tupih bridova. Stup je na vrhu završavao astragalom. Nad tim je stupom, sudeći prema dimenzijama, najvjerojatnije stajao kapitel (55). Sačuvani su tek dijelovi dvaju listo-va akantusa s režnjevima načinjenim od po četiri listića. Sličnim listovima ukrašeni su kapiteli 1. stoljeća iz Pule91 i Akvileje.92 Taj kapitel s pripadajućim mu stupom također treba datirati u 1. stoljeće.

Ulomci (56–63) dijelovi su profiliranih vijenaca. Po-tječu od građevina ili pak monumentalnih nadgrobnih spomenika koji su prethodili izgradnji crkve. Ulomci (58, 59) rasporedom ukrasnih elemenata podsjećaju na vije-nac monumentalnoga nadgrobnog spomenika iz Pule,93 te za njih, posebno s obzirom na dimenzije, možemo pretpostaviti da su bili dijelom nekoga monumentalnog nadgrobnog spomenika.

Među značajnije kamene spomenike iz razdoblja prije nastanka crkve svakako spadaju dvije stele. Jednostavna nadgrobna stela (79) gotovo je u potpunosti sačuvana. Takve stele, kod kojih je natpisno polje uokvireno jedno-stavnom uklesanom linijom, a prostor zabata ispunjen s dvije grančice između kojih se nerijetko nalazi i cvijet, do-sta su česte na istočnoj obali Jadrana i u zaleđu, a datiraju se većinom u 2. i početak 3. stoljeća.94 Spadaju u skupinu jeftinijih nadgrobnih spomenika.95 Nešto luksuznijoj steli, ako je suditi prema profilaciji, pripadao je ulomak (78). Zbog stanja u kojem se trenutno nalazi, nije bilo moguće pročitati većinu slova. Nešto više o toj steli moći će se reći tek nakon čišćenja.

Zaključak

Brojni ulomci kamene skulpture iz crkve sv. Andrije u Baćini, nastali znatno prije izgradnje crkve, pružaju sliku slojevitog nalazišta i potvrda su postojanja objekata i ne-kropole, koji su se na okolnom prostoru razvijali tijekom prvih stoljeća nakon Krista. Premda poistovjećivanje s rimskim Pretorijem nije sigurno,96 iz konfiguracije terena i rasporeda obližnjih nalazišta jasno je da je ovdje riječ o

91 G. Cavalieri Manasse, 1978, 134-136, kat. 102-105, 108, T. 47, 48; K. Buršić Matijašić, 1985, 56-60, T. III, 16, 18, T. IV, 22, T. V, 26, 28, 29.

92 G. Cavalieri Manasse, 1978, 62, 64, kat. 29, 32, T. 11, 13.93 G. Cavalieri Manasse, 1978, 159, 160, kat. 132, T. 60.94 Usporedi: E. Dyggve – J. Brønsted, 1928, 161, 164, 165, 166, 168; B. Gabričević,

1969, 225, 226, 228, 229, 233, 234, sl. 5, 7, 11; M. Suić, 1970, 116, 117, T. 2, sl. 2; J. Medini, 1970, 17, 18, 22, T. 1, sl. 2, T. 6; M. Zaninović 1980, 321- 324, sl. 2, 3; M. Glavičić, 1994, 72, 73, T. 5, 1; E. Marin – M. Mayer – G. Paci – I. Rodà 1999, 126-128; R. Dodig, 2003, 234, 235, T. 2, sl. 1, 2.

95 A. Kurilić, 2003.96 Mogućnost izjednačavanja ovog naselja s Pretorijem za sada nije odbačena.

Ipak, dok se ne pronađu neke konkretnije potvrde, nezahvalno je bilo što pretpostavljati. Vidi bilj. 6-8.

the villa at Mogorjelo, and at Ubli on the island of Lastovo.87 The same form of base was also used in Early Christian churches. Examples are the bases at the sites of Kapljuč and Manastirine in Salona, some of them carved at the time of construction of the church, and some earlier.88 Considerable similarities with these bases, and particularly with number (40), are shown by the column bases of the Euphrasian ba-silica in Poreč, built around the middle of the 6th century.89 A fragment of a base (42), of which only a small fragment is preserved, is reminiscent in its moulding of a base at the Early Christian site of Marusinac in Salona.90 On the basis of the architectural remains of the church and the dimen-sions of the base fragments, it can be hypothesized that these bases were not directly connected to the construction of the church, but rather came from some earlier structure. Only the base to which a lost fragment of unknown dimen-sions (40) belonged can perhaps be suggested to have been carved as the base to a column of the ciborium.

The columns (47, 48, 49) are parts of the architectural division of space within the church. They come from some earlier building, and arrived here as spolia. Considering the plan of the church, it is unlikely that in their secondary use they retained their original function.

The fragments (50, 51, 52, 53) are parts of one or more columns whose surfaces were decorated with blunt edged fluting. The column ended with an astragal on the top. Judg-ing from the dimensions, a capital was probably located above the column (55). Only parts of two acanthus leaves are preserved with lobes made from four small leaves. Simi-lar leaves decorate capitals of the 1st century from Pula91 and Aquileia.92 This capital with the corresponding column should also be dated to the 1st century.

The fragments (56–63) are parts of a moulded frieze. They come from the building or perhaps from massive funer-ary monuments that preceded the construction of the church. The fragments (58, 59) are reminiscent of the frieze on a large funerary monument from Pula in terms of the arrangement of their decorative elements,93 and it can be hypothesized for them, particularly in terms of the dimensions, that they had once been part of some immense funerary monument.

The more significant stone monuments from the period prior to the construction of the church certainly include two stelae. One simple funerary stele (79) is almost entirely pre-served. Such stelae, where the inscription field is framed by a simple carved line, and the gable is filled with two branch-

87 Đ. Basler, 1950, fig. 2; E. Dyggve – H. Vetters, 1966, Pl. III, 2; J. Jeličić Radonić, 2001, fig. 9.

88 E. Dyggve – J. Brønsted, 1928, 64, 65, fig. 36 (1, 2, 6); Salona 3, 332-336, fig. 148 a, b, fig. 149 b-e, fig. 150 a, b, e.

89 E. Russo, 1991, 24, cat. 8, fig. 9.90 E. Dyggve – R. Egger, 1939, 30, Pl. 3, A8.91 G. Cavalieri Manasse, 1978, 134-136, cat. 102-105, 108, Pl. 47, 48; K. Buršić

Matijašić, 1985, 56-60, Pl. III, 16, 18, Pl. IV, 22, Pl. V, 26, 28, 29.92 G. Cavalieri Manasse, 1978, 62, 64, cat. 29, 32, Pl. 11, 13.93 G. Cavalieri Manasse, 1978, 159, 160, cat. 132, Pl. 60.

DIA

DO

RA

23/

2009

172

131

- 176

es and often between them a flower, are quite common on the eastern coast of the Adriatic and in its hinterlands, and are mostly dated to the 2nd and the beginning of the 3rd cen-turies.94 They belong to the group of less expensive funer-ary monuments.95 Fragment (78) belonged to a somewhat more luxurious stele, judging from the moulding. It was not possible to read most of the letters because of its current condition. More will be known about this stele after it is properly cleaned.

Conclusion The numerous fragments of stone sculpture from the Church of St. Andrew in Baćina created considerably before the con-struction of the church offer an image of the multilayered na-ture of the site, and confirm the existence of various structures and a necropolis that developed in the surrounding area dur-ing the first centuries after Christ. Although its identification with the Roman Pretorium is not certain,96 from the configu-ration of the terrain and the arrangement of nearby sites, it is clear that this was an elongated settlement, composed of a row of structures probably arranged along an offshoot of the road that connected the Neretva valley and the coast below Biokovo Mountain.97 The construction of the church bears witness to the vitality and importance of this region in the period of Late Antiquity, where a significant role was certainly played by the element of security, expressed here in the form of the nearness of the sea. Although it cannot be claimed with certainty, the complicated plan of the church indicates that it was used to serve the needs of the local parish community.98 So far no baptistery complex has been found in the church, but this does not mean that it did not exist. However, even its possible non-existence does not represent evidence that would negate the functioning of the church as a parish and baptismal center.99

The fragments of early Christian architectural sculpture and church furnishings point in terms of the decoration to a date at the end of the 5th century or the beginning of the 6th as the period of origin of the Early Christian structure in Baćina.

The differences in the material from which the frag-ments were made, and in the manner of decoration among

94 Cf.: E. Dyggve – J. Brønsted, 1928, 161, 164, 165, 166, 168; B. Gabričević, 1969, 225, 226, 228, 229, 233, 234, fig. 5, 7, 11; M. Suić, 1970, 116, 117, Pl. 2, fig. 2; J. Medini, 1970, 17, 18, 22, Pl. 1, fig. 2, Pl. 6; M. Zaninović 1980, 321- 324, fig. 2, 3; M. Glavičić, 1994, 72, 73, Pl. 5, 1; E. Marin – M. Mayer – G. Paci – I. Rodà, 1999, 126-128; R. Dodig, 2003, 234, 235, Pl. 2, fig. 1, 2.

95 A. Kurilić, 2003.96 The possibility of the identification of this settlement with Pretorium has not

yet been rejected. Nonetheless, until some more solid proof is found, it would be pointless to hypothesize anything. See n. 6-8.

97 The opinions of a group of authors that the settlement at Baćina had an urban layout close to that of Narona is completely unfounded. I. Marinović – B. Šutić – M. Visković, 2005, 30. The topographic observations to the present indicate a different conclusion. See n. 5.

98 Branka Migotti conjectured that the appearance of these churches reflected the multiple needs of the developed Christian liturgy, which required the unification of Eucharistic, memorial and congregational, and not rarely, baptismal and parish functions. See: B. Migotti, 1995, 116, 117, 125.

99 B. Migotti, 1994, 55; 1995, 125.

jednom razvedenom naselju, sastavljenom od niza obje-kata raspoređenih vjerojatno uz odsječak ceste koja je spajala dolinu Neretve i podbiokovsko primorje.97 Izgrad-nja crkve svjedoči o vitalnosti i značenju ovog prostora u razdoblju kasne antike, pri čemu je važnu ulogu zasigurno imao element sigurnosti, ovdje izražen kroz blizinu mora. Iako to ne možemo sa sigurnošću tvrditi, složeni tlocrt cr-kve upućuje na to da je ona bila u službi zadovoljavanja potreba lokalne župne zajednice.98 U crkvi za sada nije ot-kriven krstionički sklop, što ne znači da on nije i postojao. Međutim, niti njegovo eventualno nepostojanje nije dokaz za negiranje krstioničko-župne funkcije crkve.99

Ulomci ranokršćanske arhitektonske skulpture i crkve-nog namještaja načinom dekoracije ukazuju na razdoblje kraja 5. ili početka 6. stoljeća kao vremena nastanka rano-kršćanske građevine u Baćini.

Razlike u materijalu od kojeg su ulomci izrađeni, te u načinu ukrašavanja među pojedinim ulomcima skul-pture, jasno pokazuju da ona nije proizvod iste klesarske radionice. Pomnom analizom moguće je razlučiti dvije raznorodne skupine. Prvu bi predstavljale perforirane ploče, ukrašene geometrijskim motivima tipičnim za sa-lonitanske skulptorske radionice 6. stoljeća (1–9).100 Iz istih su radionica vjerojatno i tranzene načinjene od va-pnenca, kojima paralele također nalazimo većinom na salonitanskom prostoru (10–27).101 U drugu pak skupinu, koja pokazuje jasne veze s naronitanskim skulptorskim radionicama, spadali bi prozorski stupci, impost, ulomci pluteja načinjeni od miljevine i pilastar ukrašen motivom vinove lozice (31–33, 35–37, 64).

Većina pronađenih spomenika, bez obzira na to iz koje radionice potječe, mogla je u crkvi egzistirati isto-dobno. Iznimka bi u ovom pogledu bili samo pluteji, kod kojih na temelju sačuvanih ulomaka možemo pret-postaviti postojanje dvaju različitih kompleta, a samim time moramo pretpostaviti da je u određenom trenutku došlo do njihove izmjene. Pri izmjeni pluteja nije nužno moralo doći i do izmjene pripadajućih im pilastara. Iako se to ne može sa sigurnošću utvrditi, ipak, s obzirom na

97 Mišljenje skupine autora da je naselje u Baćini urbanističkim rješenjem bilo blisko Naroni u potpunosti je neutemeljeno. I. Marinović – B. Šutić – M. Visković, 2005, 30. Dosadašnja topografska zapažanja upućuju na drugačiji zaključak. Vidi bilj. 5.

98 Branka Migotti pretpostavlja da je izgled tih crkava odraz višestrukih potreba razvijene kršćanske liturgije, koja je zahtijevala objedinjavanje euharistijske, memorijalno-kongregacijske, a nerijetko i krstioničko-župne funkcije. Vidi: B. Migotti, 1995, 116, 117, 125.

99 B. Migotti 1994, 55; 1995, 125.100 Geometrijski prepleti izrađeni na punoj ili pak perforiranoj ploči spadaju

među temeljna obilježja salonitanskih radionica. O obilježjima salonitanskih radionica crkvenog namještaja vidi: B. Migotti, 1991, 297-299; B. Migotti, 1992, 173, 174; J. Jeličić Radonić, 1994, 33, 34; J. Jeličić Radonić, 1995, 151-153.

101 Vidi bilj. 63-68. Motiv kružnice ispunjene s osam radijalnih krakova, kakvim je ukrašena tranzena kat. 18-27, često se javlja na proizvodima salonitanskih radionica, bilo na punim ili pak perforiranim pločama. Vidi: J. Jeličić Radonić, 1994, 48-50; 1995, 151-153.

173

KAM

ENI S

POM

ENIC

I IZ

CRK

VE

SV. A

ND

RIJE

U B

AĆ

INI

JAK

OV

VU

ČIĆ

THE

STO

NE

MO

NU

MEN

TS F

ROM

TH

E C

HU

RCH

O

F ST

. AN

DRE

W IN

BA

ĆIN

A

individual fragments of sculpture clearly indicate that they were not products of the same stone carving workshop. Careful analysis can distinguish two varied groups. The first would consist of perforated plaques, decorated with geo-metric motifs typical of the Salonitan sculptural workshops of the 6th century (1–9).100 The same workshops probably also produced the transennae made of limestone, parallels for which can also mostly be found in the Salonitan area (10–27).101 The second group, which displays clear connec-tions to the Naronitan sculptural workshops, would consist of window columns, an impost, fragments of plutei made of marlstone, and a pilaster decorated with a motif of grape vines (31–33, 35–37, 64).

Most of the discovered monuments, no matter from which workshop they came, could have existed simultane-ously in the church. The only exception to this would be the plutei, as given the preserved fragments, the existence of two different sets can be hypothesized, and on the basis of this it must be suggested that at a certain moment one was replaced by the other. The replacement of the plutei would not necessarily mean that the corresponding pilasters also would have been replaced. Although it cannot be estab-lished with certainty, nonetheless considering that only the fragments of two pilasters were found that were appar-ently part of the same set (29, 30), it can be suggested that these pilasters further retained their function even with the replacement of the plutei. It is difficult to establish with cer-tainty while of the two sets of plutei had been placed earlier, and which had arrived as replacements. Considering that the pilasters (29, 30), which can be suggested to have been part of both altar screens, do not correspond in decoration with the plutei of Naronitan production (31–33), it is possi-ble that the perforated plaques (1–9, 34) were in fact earlier. Accordingly, the first phase of the altar screen would be the perforated plutei (9, 34) and perhaps the fragments (1–8), if they were to be interpreted as fragments of a pluteus and not the small window of a confessional, and the pilasters (29, 30, 64).102

Hence in the first phase of construction of the altar screen of the Baćina church along with typical Salonitan elements, we also find a pilaster (64), which was undoubt-edly produced in the Naronitan workshops. This is hardly surprising, particularly considering that the same situa-tion can also be found in the nearby church on the small

100 Geometrical ribbon patterns carved on a solid or perforated plaque are among the basic characteristics of the Salonitan workshops. For the traits of the Salonitan workshops of church furnishings, see: B. Migotti, 1991, 297-299; B. Migotti, 1992, 173, 174; J. Jeličić Radonić, 1994, 33, 34; J. Jeličić Radonić, 1995, 151-153.

101 See n. 63-68. A motif of a circle filled with eight radial arms, such as the decoration of the transennae cat. nos. 18-27, appears often on the products of the Salonitan workshops, whether on solid or perforated plaques. See: J. Jeličić Radonić, 1994, 48-50; 1995, 151-153.

102 Perforated plutei are in general considered earlier than bas-relief decorated examples. See: B. Migotti, 1991a, n. 55.

to da su pronađeni tek ulomci dvaju pilastara koji su po svemu sudeći dio istog kompleta (29, 30), možemo pretpostaviti da su tii pilastri pri izmjeni pluteja i dalje zadržali svoju funkciju. Koji su od dvaju kompleta plute-ja postavljeni prije, a koji su tu dospjeli pri izmjeni, teš-ko je sa sigurnošću utvrditi. S obzirom na to da pilastri (29, 30), za koje možemo pretpostaviti da su bili dijelom obiju pregrada, dekoracijom odudaraju od pluteja naro-nitanske produkcije (31–33), moguće je da su perfori-rane ploče (1–9, 34) ipak bile ranije. Prema tome, prvu fazu oltarske pregrade činili bi perforirani pluteji (9, 34) i možda (1–8), ukoliko ih protumačimo kao ulomke plu-teja, a ne prozorčić konfesije, te pilastri (29, 30, 64).102

Tako u ovoj prvoj fazi uređenja oltarske pregrade baćinske crkve uz tipično salonitanske elemente susre-ćemo i pilastar (64), koji je nesumnjivo proizveden u na-ronitanskim radionicama. To ne treba čuditi, posebno s obzirom na to da situaciju donekle blisku ovoj nalazimo i u obližnjoj crkvi na Osinju, gdje se također, uz pluteje ukrašene na način karakterističan za prostor Salone, jav-ljaju pilastri načinom ukrašavanja bliski srodnim spome-nicima s prostora Narone.103 Ipak, kod oltarske pregrade baćinske crkve razlika među uradcima tih dviju radioni-ca znatno je očitija. Možemo pretpostaviti da su u Baćini perforirane ploče (1–9, 34) naručene i dopremljene iz salonitanskih radionica, dok je pilastar ukrašen viticama vinove loze (64) izrađen u naronitanskim radionicama. Na primjeru pak osinjske crkve vjerojatno su sve ele-mente oltarske pregrade izradili salonitanski skulptori, samo su se pri ukrašavanju pilastara vodili željama lo-kalnih naručitelja.

Zanimljivo je da se geometrizirani pluteji, poput perfo-riranih baćinskih, kao i ostali elementi salonitanske prove-nijencije, javljaju isključivo u primorskom dijelu naronitan-ske biskupije,104 dok u unutrašnjosti u potpunosti izostaju. Nameće se zaključak da su na ovom primorskom pojasu tržištem vladale salonitanske radionice, vjerojatno zbog blizine mora, koje je omogućavalo jeftin transport njihovih proizvoda. Dublje u unutrašnjosti salonitanska roba gubila je na konkurentnosti zbog cijene transporta, pa su se naru-čioci više orijentirali na lokalne naronitanske radionice.

Dijelovi natpisa uklesani na okviru perforirane plo-če (1–8) dosta su fragmentarni, pa o sadržaju možemo

102 Prošupljeni se pluteji općenito smatraju ranijima od reljefnih. Vidi: B. Migotti, 1991a, bilj. 55.

103 J. Jeličić-Radonić, 1995, 151-154.104 Osim u Baćini, nalazi ranokršćanske skulpture salonitanske provenijencije

zabilježeni su u Živogošću i na Osinju. Vidi: I. Fisković, 1980, 216, sl. 5b; J. Jeličić-Radonić, 1995. Salonitanskim bi radionicama trebalo pripisati i ulomak na kojemu je vidljiv rep janjeta pronađen kod crkve sv. Petra u Makarskoj, a također i plutej ukrašen prikazom križa u krugu pronađen u Tučepima. Vidi: I. Vojnović, 1995, 84; N. Božanić Bezić, 1962, 20. (Motiv križa u krugu u Naroni se javlja samo na uvoznim plutejima).

DIA

DO

RA

23/

2009

174

131

- 176

island of Osinj, where along with plutei decorated in the manner characteristic for the Salona region, pilasters also appeared with a manner of decoration close to related monuments from the region of Narona.103 Nonetheless, the difference between the products of these two work-shops is considerably more evident in the altar screen of the Baćina church. It can be hypothesized that at Baćina the perforated plaques (1–9, 34) had been ordered and transported from Salonitan workshops, while the pilaster decorated with grape vine tendrils (64) had been manu-factured in the workshops of Narona. In the case of the Osinj church, all the elements of the altar screen were probably made by Salonitan sculptors, while the prefer-ences of the local inhabitants prevailed only in the deco-ration of the pilasters.

It is interesting that geometric plutei, such as the per-forated ones from Baćina, as well as the other elements of Salonitan provenience, appear exclusively in the coastal part of the diocese of Narona,104 while they are completely absent in the interior. The conclusion becomes apparent that the workshops from Salona predominated the trade in this coastal belt, probably because of the vicinity of the sea, which enabled relatively cheap transport of its prod-ucts. Further into the interior, the Salonitan goods were less competitive because of the transport costs, and orders were instead oriented towards the local workshops of Narona.

The sections of the inscription carved on the frame of the perforated plaque (1–8) are quite fragmentary, hence the contents can only be conjectured. Nonethe-less, with a certain reserve, it can be suggested that the Salonitan martyr Domnius was mentioned on fragment (3). The worship of this martyr during the 6th century in Baćina does not seem impossible. According to B. Mig-otti, the cult of St. Domnius began to spread at the latest in the 6th century.105 M. Domijan hypothesized that the name of the hill of Sudujam on the island of Vrgada came from the title of some Early Christian church dedicated to St. Domnius.106 The title of the Church of St. Staša (di-minutive of Anastasia; Stacy) in Staševica could perhaps also come from an Early Christian church dedicated to St. Anastasia,107 and could represent additional confirma-tion for the spread of the cult of the Salonitan martyrs in that period. Although the church in Baćina was dedi-

103 J. Jeličić-Radonić, 1995, 151-154.104 Other than at Baćina, finds of Early Christian sculpture of Salonitan

provenience were also noted at Živogošće and Osinj. See: I. Fisković, 1980, 216, fig. 5b; J. Jeličić-Radonić, 1995. A fragment with the visible tail of a lamb found at the church of St. Peter in Makarska, and a pluteus decorated with a cross in a circle found at Tučepi should also be attributed to the workshops of Salona. See: I. Vojnović, 1995, 84; N. Božanić Bezić, 1962, 20. (The motif of a cross in a circle only appears in Narona on imported plutei).

105 B. Migotti, 1988, 151-153.106 M. Domijan, 1983, 123.107 P. Chevalier included this church in the catalogue of the Early Christian

churches of Dalmatia. P. Chevalier, 1995, 424, 425.

tek nagađati. Ipak, s određenom zadrškom moguće je pretpostaviti da se na ulomku (3) spominje salonitanski mučenik Domnion. Štovanje tog mučenika tijekom 6. stoljeća u Baćini ne čini se nemogućim. Prema mišljenju B. Migotti kult sv. Dujma počeo se širiti najkasnije u 6. stoljeću.105 M. Domijan pretpostavlja da naziv brežuljka Sudujam na otoku Vrgadi potječe od titulara neke rano-kršćanske crkve koja je bila posvećena sv. Dujmu.106 Titu-lar crkve sv. Staša u Staševici možda također potječe od ranokršćanske crkve posvećene sv. Anastaziju,107 i mo-gao bi biti dodatna potvrda širenja kulta salonitanskih mučenika u tom vremenu. Iako je baćinska crkva bila posvećena sv. Andriji,108 to ne isključuje mogućnost isto-dobnog štovanja još jednog sveca u crkvi.109 Relikvije te dvojice svetaca lako su mogle biti smještene u konfesiji ispod oltara. U tom svjetlu lako je shvatiti težnju ugled-nog pokojnika koji se dao sahraniti u sarkofag ukopan uz južni zid prezbiterijalnog dijela crkve.110

Iz svega navedenog možemo zaključiti da je crkva na Sladincu podignuta krajem 5. ili početkom 6. st. Služila je za zadovoljavanje religioznih potreba lokalne župne za-jednice. Sudeći po podrijetlu arhitektonske skulpture i po tlocrtnim karakteristikama, gradili su je naronitanski arhi-tekti i graditelji. Iako se taj tlocrt javlja i izvan granica na-ronitanske biskupije i dobrim je dijelom uvjetovan potre-bama razvijene kršćanske liturgije, nemoguće je zanema-riti posebnu učestalost takvih tlocrta baš unutar granica naronitanske biskupije, kao i njegovu pojavu u urbanom tkivu antičke Narone, što je inače netipično za ovu vrstu građevina. Stoga mislim da pojavu te vrste građevina, iako zasigurno jednim dijelom nastalu zbog potreba slo-žene kršćanske liturgije, u velikoj mjeri treba gledati kao produkt utjecaja naronitanskoga biskupskog središta.111 Dio crkvene opreme naručen je iz salonitanskih radioni-ca. Otkriveni ulomci svjedoče o dvjema fazama uređenja oltarske pregrade. Pregrada je bila jednostavna, ravna i nalazila se oko 3 metra zapadno od slavolučne linije.112

105 B. Migotti, 1988, 151-153.106 M. Domijan, 1983, 123.107 P. Chevalier je tu crkvu uključila u katalog ranokršćanskih crkava Dalmacije. P.

Chevalier, 1995, 424, 425.108 P. Kadčić Peko, 1863, 102. Sv. Andrija je jako čest titular ranokršćanskih crkava

na našem priobalju i otocima. Učestalost tog titulara može se tumačiti na dva načina. Bilo kao odraz Justinijanove politike na Jadranu ili pak razlog može biti omiljenost tog sveca kao zaštitnika ribara. O tome vidi: M. Domijan, 1983, 136, 137; B. Migotti, 1988, 140; P. Chevalier, 1995a, 41.

109 B. Migotti, 1988, 136-138.110 Iako zbog slabe istraženosti prostora ne možemo isključiti mogućnost

postojanja nekropole koja je pripadala crkvi, taj se ukop može tumačiti u skladu s razmišljanjem B. Migotti o povlaštenim ukopima u blizini svetačkih relikvija unutar agerskih crkava. Vidi: B. Migotti, 1995, 114.

111 O problematici te vrste građevina vidi: Đ. Basler, 1972, 67; N. Cambi, 1976, 247; I. Fisković, 1982, 192; N. Cambi 1985, 42, 43, 47; B. Migotti, 1995, 116, 117; P. Chevalier 1995a, 97; I. Ribarević Nikolić, 1998.

112 Ovaj položaj i izgled pregrade, koji se čini sasvim izglednim predložila je P. Chevalier. P. Chevalier, 1995a, 130.

175

KAM

ENI S

POM

ENIC

I IZ

CRK

VE

SV. A

ND

RIJE

U B

AĆ

INI

JAK

OV

VU

ČIĆ

THE

STO

NE

MO

NU

MEN

TS F

ROM

TH

E C

HU

RCH

O

F ST

. AN

DRE

W IN

BA

ĆIN

A

Dijelove ciborija za sada nije moguće pouzdanije smjesti-ti, no dok se ne pronađu tragovi krstionice možemo pret-postavljati da je i on stajao nad oltarom. Crkva je izvorno bila posvećena sv. Andriji i vjerojatno sv. Dujmu.

cated to St. Andrew,108 this does not exclude the possi-bility that yet another saint had been worshipped in the church.109 The relics of these two saints could have been placed in the confessio beneath the altar. In this light it is possible to understand the aspirations of the prominent deceased individual who had himself buried in a sar-cophagus placed by the southern wall of the presbytery section of the church.110

From everything set forth above, we can conclude that the church at Sladinac was erected at the end of the 5th century or the beginning of the 6th century. It served the religious needs of the local parish community. Judging from the origin of the architectural sculpture and the characteris-tics of the plan, it was constructed by Naronitan architects and builders. Although such a plan also appears beyond the boundaries of the diocese of Narona and was to a large extent determined by the requirements of the developed Christian liturgy, it is impossible to ignore the distinct fre-quency of such plans specifically within the borders of the Naronitan bishopric, as well as its appearance in the urban fabric of Roman Narona, which is otherwise untypical for this type of structure. Hence I think that the appearance of this type of structure, although it certainly in some part originat-ed because of the requirements of the complicated Chris-tian liturgy, should be viewed to a great extent as a product of the influence of the Naronitan diocesan center.111 Some of the church furnishings were ordered from workshops in Sa-lona. The discovered fragments bear witness to two phases of arrangement of the altar screen. The screen was simple and straight, located about 3 meters west of the line of the arch.112 The sections of the ciborium cannot at present be placed reliably, but until traces of the baptistery are found, it can by hypothesized that the ciborium stood over the al-tar. The church was originally dedicated to St. Andrew and probably St Domnius.

108 P. Kadčić Peko, 1863, 102. Early Christian churches on the Croatian coastline and islands are very frequently dedicated to St. Andrew. The frequency of this titular can be interpreted in two manners, either as a reflection of the policies of Justinian in the Adriatic or because of the popularity of this saint as the protector of fishermen. See: M. Domijan, 1983, 136, 137; B. Migotti, 1988, 140; P. Chevalier, 1995a, 41.

109 B. Migotti, 1988, 136-138.110 Although because of the poor state of investigation of the area, the possibility

of the existence of a cemetery that belonged to the church cannot be excluded, this burial can be interpreted in line with the theories of B. Migotti about privileged burials in the vicinity of sacred relics within churches. See: B. Migotti, 1995, 114.

111 For problems related to this type of building, see: Đ. Basler, 1972, 67; N. Cambi, 1976, 247; I. Fisković, 1982, 192; N. Cambi 1985, 42, 43, 47; B. Migotti, 1995, 116, 117; P. Chevalier 1995a, 97; I. Ribarević Nikolić, 1998.

112 This position and appearance of the screen, which seems quite likely, was suggested by P. Chevalier. P. Chevalier, 1995a, 130.

DIA

DO

RA

23/

2009

176

131

- 176

Literatura / Bibliography

Alačević, J., 1891. – Brevi cenni sulla via litorale romana tra Salona e Narona, Bullettino di archeologia e storia dalmata 14, Split, 1891, 43-48, 60-61.

Andrijašević, R., 1998. – Rekognosciranje pretpovijesnih lokaliteta na Makarskom primorju, Obavijesti 1/30, Zagreb, 1998, 48-50.

Andrijašević, R., 1999. – Gomile na istočnom dijelu Gornjega makarskog primorja, Hrvatski rasadnik, Zbornik članaka znanstvenog skupa Gornje makarsko primorje, Gradac-Zaostrog 26. 9.–27. 9. 1996. godine, Zagreb, 1999, 17-22.

Anđelić, T., 1976. – Kasnoantička bazilika u Cimu kod Mostara, Glasnik Zemaljskog muzeja n. s. 29 (1974), Sarajevo, 1976, 179-244.

Anđelić, T., 1978. – Kasnoantička dvojna bazilika (basilica geminata) u Žitomislićima kod Mostara, Glasnik Zemaljskog muzeja n. s. 32 (1977), Sarajevo, 1978, 293-314.

Basler, Đ., 1950. – Bazilike na Mogorjelu, Naše Starine 5, Sarajevo, 1950, 45-62.

Basler, Đ., 1972. – Arhitektura kasnoantičkog doba u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1972.

Beckwith, J., 1993. – Early Christian and Byzantine Art, London, 1993.Belamarić, J. – Bužančić, R. – Domančić, D. – Jeličić Radonić, J.

– Kovačić, V., 1994. – Ranokršćanski spomenici otoka Brača, Split, 1994.

Belošević, J., 1994. – Ograda svetišta ranokršćanske crkve sv. Bartolomeja sa Crkvine u Galovcu kod Zadra, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 33(20), Zadar, 1994, 121-143.

Beritić, D., 1962. – Još jedan kasnoantički kapitel u Dubrovniku, Peristil 5, Split, 1962, 5-6.

Bezić, N., 1961. – Novi nalaz u crkvi sv. Petra na Priku u Omišu, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 13, Split, 1961, 45-60.

Bojanovski, I., 1980. – Neka pitanja antičke topografije donje Neretve, Dolina rijeke Neretve od prethistorije do ranog srednjeg vijeka, Znanstveni skup, Metković 4–7. 10. 1977, Izdanja HAD-a 5, Split, 1980, 181-194.

Bojanovski, I., 1986 – Noviji rimski epigrafski nalazi s Glamočkog polja, Glasnik Zemaljskog muzeja n.s. 40-41 (1985-1986), Sarajevo, 1986, 79-108.

Borovac, T., 2003 – Starokršćanske freske i žbuke u prostoru od Zadra do Dubrovnika. Poznavanje i očuvanje, magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Split.

Božanić Bezić, N., 1962. – Arheološki nalazi na groblju u Tučepima, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 14, Split, 1962, 12-22.

Božanić Bezić, N., 1965. – Radovi na otkrivanju starokršćanske bazilike u Baćini, Slobodna Dalmacija br. 6299, 26. svibnja, 4.

Božanić Bezić, N., 1970. – Srednjovjekovni spomenici Makarskog primorja, Makarski zbornik 1, Zbornik znanstvenog savjetovanja o Makarskoj i Makarskom primorju, 28.-30. rujna 1969., Makarska, 1970, 279-311.

Božek, S. – Kunac, A., 1998. – Dva stoljeće arheologije na Makarskom primorju, Makarska, 1998.

Broccoli, U., 1981. – Corpus dellla scultura altomedievale 7. La diocesi di Roma 5, Spoleto, 1981.

Bulić, F., 1925. – Krunidbena bazilika kralja Zvonimira usred Gradine u Solinu, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 47-48 (1924-1925), Zagreb, 1925, I-V (prilog).

Buršić Matijašić, K., 1985. – Antički kapiteli iz Pule i okolice, Histria Archaeologica 15-16 (1984-1985), Pula, 1985, 45-84.

Bužančić, R., 1994. – Rekonstrukcija konfesije ranokršćanske crkve u Postirama na Braču, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 34, Split, 1994, 39-50.

Cambi, N., 1976. – Neki problemi starokršćanske arheologije na istočnoj jadranskoj obali, Materijali 12, 9. kongres arheologa Jugoslavije (Zadar 1972.), Zadar, 1976, 239-282.

Cambi, N., 1985. – Arhitektura Narone i njezina teritorija u kasnoj antici, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 24(11) (1984-85), Zadar, 1985, 33-59.

Cambi, N., 1989. – Nuove scoperte di archeologia cristiana in Dalmazia, Acta Congressus internationalis archaeologiae christianae 11/3, Città del Vaticano, 1989, 2389-2440.

Cavalieri Manasse, G., 1978. – La decorazione archittetonica romana di Aquileia, Trieste, Pola. 1. L’età reppublicana augustea e giulio claudia, Aquileia, 1978.

Chevalier, P., 1995. – Salona 2, Ecclesiae Dalmatiae 1, Split – Rim, 1995.Chevalier, P., 1995a. – Salona 2, Ecclesiae Dalmatiae 2, Split – Rim, 1995.Čače, S., 1995. – Civitates Dalmatiae u “Kozmografiji” Anonima

Ravenjanina, Zadar, 1995.Čremošnik, I., 1954. – Izvještaj o iskopavanjima na Crkvini u

Lisičićima kod Konjica, Glasnik Zemaljskog muzeja n. s. 9, Sarajevo, 1954, 211-226.

Dautova Ruševljan, V., 1983. – Rimska kamena plastika u jugoslavenskom delu provincije Donje Panonije, Novi Sad, 1983.

Domijan, M., 1983. – Crkva sv. Andrije na Vrgadi nakon posljednjih istraživačkih i konzervatorskih radova, Starohrvatska prosvjeta ser. 3 13, Split, 1983, 123-138.

Dyggve, E. – Brønsted, J., 1928. – Recherches a Salone 1, Copenhague, 1928.

Dyggve, E. – Egger, R., 1939. – Der altchristliche Friedhof Marusinac, Forschungen in Salona 3, Wien, 1939.

Dyggve, E. – Vetters, H., 1966. – Mogorjelo ein spätantiker Herrensitz im römischen Dalmatien, Wien-Graz- Köln, 1966.

Fadić, I., 2001. – Priscinus – Edil i duovir Aserije, Diadora 20, Zadar, 2001, 157-176.

Fisković, C., 1959. – Starokršćanski ulomci iz Dubrovnika, Starinar n. s. 9-10 (1958-59), Beograd, 1959, 53-57.

Fisković, C., 1965. – Otkriće starokršćanske bazilike u Pločama, Slobodna Dalmacija br. 6273, 24. travnja 1965, 5.

Fisković, I., 1971. – Ranokršćanske crkve na Sutvari, Gubavcu i Lučnjaku kraj Majsana u Pelješkom kanalu, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 65-67 (1963-1965), Split 1971, 141-168.

Fisković, I., 1980. – O ranokršćanskim spomenicima naronitanskog područja, Dolina rijeke Neretve od prethistorije do ranog srednjeg vijeka, Znanstveni skup, Metković 4–7. 10. 1977, Izdanja HAD-a 5, Split, 1980, 213-256.

Fisković, I., 1982. – O ranokršćanskoj arhitekturi na otocima Braču i Šolti, Arheološki radovi i rasprave 8-9, Zagreb, 1982, 159-216.

Fisković, I., 1995. – Apport des reconstructions d’églises de l’Antiquité tardive dans la formation du premier art roman sur le littoral croate, Hortus Artium Medievalium 1, Zagreb-Motovun, 1995, 14-27.

177

KAM

ENI S

POM

ENIC

I IZ

CRK

VE

SV. A

ND

RIJE

U B

AĆ

INI

JAK

OV

VU

ČIĆ

THE

STO

NE

MO

NU

MEN

TS F

ROM

TH

E C

HU

RCH

O

F ST

. AN

DRE

W IN

BA

ĆIN

A

Fisković, I., 2001. – Crkveno graditeljstvo dubrovačke regije u svjetlu povijesti, od 9. do 11. stoljeća, Tisuću godina dubrovačke (nad)biskupije, Zbornik radova znanstvenog skupa u povodu tisuću godina uspostave dubrovačke (nad)biskupije/metropolije (998. – 1998.) Dubrovnik, 2001, 399-453.

Fortis, A., 2004. – Put po Dalmaciji, Split, 2004 (naslov izvornika: Viaggio in Dalmazia dell’abate Alberto Fortis, Venezia, 1774).

Gabričević, B., 1969. – Neobjavljeni rimski natpisi iz Dalmacije, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 63-64 (1961-1962), Split, 1969, 221-248.

Gerber, W., 1917. – Die Bauten im nordwestlichen Teile der Neustadt von Salona, Forschungen in Salona 1, Wien, 1917.

Girardi Jurkić, V., 2005. – Duhovna kultura antičke Istre, Zagreb, 2005.Glavičić, M., 1994. – Natpisi antičke Senije, Radovi Filozofskog

fakulteta u Zadru 33(20) (1993-1994), Zadar, 1994, 55-82.Glavinić, M., 1879. – Antichità in Macarsca e nel suo Litorale,

Bullettino di archeologia e storia dalmata 2, Split, 1879, 6-8.Gunjača, Z., 1978. – Rezultati neobjavljenih i najnovijih

arheoloških istraživanja antičkih i srednjovjekovnih lokaliteta na šibenskom području, Novija i neobjavljena istraživanja u Dalmaciji, Znanstveni skup, Vodice 10–13. 05. 1976, Izdanja HAD-a 3, Split, 1978, 69-82.

Hoti, A., 1997. – Plastikë arkitektonike dekorative paleokristiane nga qyteti i Durrësit, Iliria 1-2, Tirana, 1997, 325-347.

Jeličić, J., 1977. – Oštećeni spomenici u neretvanskom kraju, Slobodna Dalmacija br. 9929, 5. ožujka, 6.

Jeličić, J., 1984. – Tragovi ranokršćanske arhitekture od izvora do ušća rijeke Cetine, Cetinska krajina od prethistorije do dolaska Turaka, Znanstveni skup, Sinj 4–7. lipnja 1980, Izdanja HAD-a 8, Split, 1984, 169-180.

Jeličić Radonić, J., 1994. – Ranokršćanske dvojne crkve u Starom Gradu na Hvaru, Split, 1994.

Jeličić Radonić, J. 1994a. – Gata. Crkva Justinijanova doba, Split, 1994.Jeličić Radonić, J. 1995. – Skulptura ranokršćanske crkve iz

castelluma na otočiću Osinju na ušću Neretve, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 35, Split, 1995, 147-161.

Jeličić Radonić, J. 2001. – Rimsko naselje u Ublima na Lastovu, Arheološka istraživanja na području otoka Korčule i Lastova, Znanstveni skup, Vela Luka i Korčula, 18.–20. 4. 1991, Izdanja HAD-a 20, Zagreb, 2001, 197-220.

Jurić, R., 2003. – Srednjovjekovna nalazišta donjoneretvanskoga kraja, Arheološka istraživanja u Naroni i dolini Neretve, Znanstveni skup, Metković 6.–9. listopada 2001, Izdanja HAD-a 22, Zagreb, 2003, 333-368.

Jurišić, K., 1970. – Nazivi naselja makarskog primorja, Makarski zbornik 1, Zbornik znanstvenog savjetovanja o Makarskoj i Makarskom primorju, 28.-30. rujna 1969, Makarska, 1970, 83-120.

Kadčić Peko, P., 1859. – Odgovori na njekoja pitanja Društva za jugoslavensku povjestnicu i starine, Arkiv za povjestnicu jugoslavensku, knjiga 5, Zagreb, 1859, 321-340.

Kadčić Peko, P., 1863. – Poviest okružja makarskoga, Arkiv za povjestnicu jugoslavensku, knjiga 7, Zagreb, 1863, 92-128.

Kaer, P., 1892. – Sull’ubicazione di alcune localita romane lungo l’antica strada litorale fra Salona e Narona, Bullettino di archeologia e storia dalmata 15, Split, 1892, 11-13, 23-25, 39-41.

Kirigin B. – Lokošek I. – Mardešić, J. – Bilić, S., 1987. – Salona 86/87. Preliminarni izvještaj sa zaštitnih arheoloških istraživanja na trasi zaobilaznice u Solinu, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 80, Split, 1987, 7-56.

Koch, G., 1995. – Frühchristliche Kunst, Stuttgart, 1995.Korol, D., 1993. – Neues zur Geschichte der verenhrten Gräber

und des zentralen Bezirks des Pilgerheiligtums in Cimitile/Nola (mit 1 Falttafel, 4 Abbildungen im Text und Tafeln 13/21), Jahrbuch für Antike und Christentum 35 (1992), Bonn, 1993, 83-118.

Krautheimer, R., 1986. – Early Christian and Byzantine architecture, London, 1986.

Krnčević, Ž., 1998. – Šibenik i šibenski kraj u ranom srednjem vijeku, Split, 1998.

Kurilić, A., 2003. – Un contributo per la valorizzazione economica dei monumenti epigrafici della Liburnia romana, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 40(27), Zadar, 2003, 77-92.

Lulich, A., 1860. – Compendio storico e cronologico di Macarsca e del suo litorale, ossia Primorje, Spalato, 1860.

Mango, C., 2002. – Byzantium, New York, 2002.Marasović, T., 1998. – Makarska i primorje u ranom srednjem

vijeku, Split, 1998.Marasović, T., 2002. – Ranosrednjovjekovne preinake antičkih

građevina u Dalmaciji, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 39, Split, 2002, 61-88.

Marin, E., 1998. – Sv. Vid. Starokršćanska bazilika i krstionica Narone, srednjovjekovno groblje, novovjekovna krstionica, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 87-89 (1994-1996), Split, 1998, 9-94.

Marin, E. – Mayer, M. – Paci, G. – Rodà, I., 1999. – Corpvs inscriptionvm Naronitanarvm – 1. Erešova kula – Vid, Macerata – Split, 1999.

Marinović, I. –Šutić, B. – Visković, M., 2005. – Baćina, Baćina, 2005.Maršić, D., 1998. – Tri silvanova žrtvenika iz Salone, Radovi

Filozofskog fakulteta u Zadru 36(23) (1997), Zadar, 1998, 45-68.Maršić, D., 2005. – Skulptura, u: Z. Gunjača, N. Cambi, D. Maršić, I.

Fadić, Z. Brusić, A. Kurilić, Ž. Miletić, Srima – Prižba, Šibenik, 2005.

Marušić, B., 1989. – Kasnoantički kaštel Novigrad (Istra) u svjetlu arheološke građe, Diadora 11, Zadar, 1989, 285-322.

Medini, J., 1970. – Makarsko primorje u antici, Makarski zbornik 1, Zbornik znanstvenog savjetovanja o Makarskoj i Makarskom primorju, 28-30, rujna 1969, Makarska, 1970, 13-81.

Medini, J., 1979. – Iovilae zavjet iz Burnuma, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 18(8) (1978-1979), Zadar, 1979, 137-162.

Migotti, B., 1988. – Neka pitanja ranokršćanske hagiografije srednje Dalmacije, Arheološki radovi i rasprave 11, Zagreb, 1988, 133-159.

Migotti, B., 1991. – Dekorativna ranokršćanska plastika jaderskog i salonitanskog područja. Temeljne osobine i međusobne razlike, Diadora 13, Zadar, 1991, 291-312.

Migotti, B., 1991a. – Ranokršćanska topografija na području između Zrmanje i Cetine (doktorski rad), Zagreb, 1991.

Migotti, B., 1992. – Dalmacija na razmeđu istoka i zapada u svjetlu odnosa jaderske i salonitanske ranokršćanske crkve, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 3. s. 24-25, Zagreb, 1992, 163-182.

DIA

DO

RA

23/

2009

178

131

- 176

Migotti, B., 1994. – Arheološka građa iz ranokršćanskog razdoblja u kontinentalnoj Hrvatskoj, Od Nepobjedivog Sunca do Sunca Pravde, katalog izložbe, Zagreb, 1994, 41-67.

Migotti, B., 1995. – Vrste i namjene ranokršćanskih zdanja u Dalmaciji, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 34(21) (1994-1995), Zadar, 1995, 113-144.

Nikolajević Stojković, I., 1957. – Ranovizantiska arhitektonska dekorativna plastika u Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori, SAN, Posebna izdanja, knjiga 279, Vizantološki institut, knjiga 5, Beograd, 1957.

Nikolajević, I., 1974. – O poreklu «orijentalnih» uticaja u ranohrišćanskoj umetnosti u Dalmaciji, Zbornik Filozofskog fakulteta u Beogradu 12/1, Beograd, 1974, 125-137.

Ορλάνδου, K., 1966. – Aνασκαφη παλαιοχριστιανικης βασιλικης «Τριων ’Εκκλησιων» Πάρου, Πρακτκα 1960, Atena, 1966, 246-257.

Pani Ermini, L., 1974. – Corpus dellla scultura altomedievale 7. La diocesi di Roma, tomo secondo, Spoleto, 1974.

Patsch, C., 1904. – Archäologisch-epigraphische Untersuchungen zur Geschichte der römischen Provinz Dalmatien, Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien und der Hercegowina 9, Wien, 1904, 171-301.

Pedišić, I., 1994. – O Jupiterovu kultu u Skardoni, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 86, Split, 1994, 183-200.

Petricioli, I., 1962. – Ranosrednjovjekovni natpisi iz Zadra, Diadora 2, Zadar, 1962, 251-270.

Rendić Miočević, D., 1951. – Novi epigrafički spomenici iz Ridera, Glasnik Zemaljskog muzeja n. s. 6, Sarajevo, 1951, 49- 64.

Ribarević Nikolić, I., 1998. – Genesis and formation of a complex type of church using early Christian churches in Herzegovina as Examples, Acta Congressus internationalis archaeologiae christianae 13/3, Split – Rim, 1998, 693-714.

Russo, E., 1991. – Sculture del complesso eufrasiano di Parenzo, Napoli, 1991.

Salona 1. – Catalogue de la sculpture arhitecturale peléochrétienne de Salone (éd. N. Duval, C. Metzger et E. Marin), Rome – Split, 1994.

Salona 3. – Manastirine. Predrimsko sjedište, groblje i starokršćanska bazilika (ur. N. Duval i E. Marin), Split – Rim, 2000.

Sergejevski, D., 1954. – Staro-hrišćanska bazilika u Klobuku, Glasnik Zemaljskog muzeja n. s. 9, Sarajevo, 1954, 189-210.

Sergejevski, D., 1961. – Bazilika u Mokrom, Glasnik Zemaljskog muzeja n. s. 15-16 (1960-1961), Sarajevo, 1961, 211-228.

Skarić, V., 1932. – Altertümer von Gradac in der Lepenica (Bosnien), Glasnik Zemaljskog muzeja 44/2, Sarajevo, 1932, 1-21.

Srejović, D., 1993. – Roman Imperial Towns and Palaces in Serbia (ed. Dragoslav Srejović), Beograd, 1993.

Στίκα, Γ., 1966. – Aνασκαφη βασιλικης Γ ’ Αμφιπόλεως, Πρακτκα 1962, Atena, 1966, 42-46.

Suić, M., 1970. – Noviji natpisi iz Burnuma, Diadora 5, Zadar, 1970, 93-130.

Tomasović, M., 1999. – Prostor Gornjega makarskog primorja od prapovijesti do srednjeg vijeka prema arheološkim pokazateljima, Hrvatski rasadnik, Zbornik članaka znanstvenog skupa Gornje makarsko primorje, Gradac-Zaostrog 26. 9. – 27. 9. 1996. godine, Zagreb, 1999, 1-15.

Vežić, P., 2002. – Sveti Donat. Rotonda Sv. Trojstva u Zadru, Split, 2002.

Vitruvius Pollio, M., 1999. – Deset knjiga o arhitekturi = De architectura libri decem, Zagreb, 1999.

Vojnović, I., 1995. – Obnova crkve Sv. Petra u Makarskoj, Makarsko primorje 2, Makarska, 1995, 79-91.

Vučić, J., 2003. – Naronitanske radionice starokršćanske arhitektonske skulpture, Diadora 21, Zadar, 2003, 183-200.

Vučić, J., 2003a. – Ranokršćanska kamena plastika Narone, Arheološka istraživanja u Naroni i dolini Neretve, Znanstveni skup, Metković 6–9. 10. 2001, Izdanja HAD-a 22, Zagreb, 2003, 199-214.

Vučić, J., 2005. – Spomenici starokršćanske arhitektonske skulpture iz Muzeja franjevačkog samostana na Humcu, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 97, Split, 2005, 353-380.

Weilbach, F. –Dyggve, E., 1933. – Recherches a Salone 2, Copenhague, 1933.

Zaninović, M., 1980. – Dva antička natpisa iz Senja, Diadora 9, Zadar, 1980, 317-326.

Kameni spomenici crkve sv. Andrije u Baćini/ THE STONE MONUMENTS FROM THE CHURCH OF ST. ANDREW IN...

Documents

Transcript of Kameni spomenici crkve sv. Andrije u Baćini/ THE STONE MONUMENTS FROM THE CHURCH OF ST. ANDREW IN...