13.3 (2012)

UDK 811.163.42(05)

ISSN 1331-7202

Mario Brdar

Branimir Belaj

(Osijek) Wayles Browne

(Ithaca) Loretana Farkaš

(Osijek) Hans Jürgen Heringer

(Augsburg) Vladimir Karabali�

(Osijek)

Zoltán Kövecses (Budapest)

Branko Kuna (Osijek)

Milan Mihaljevi� (Zagreb)

Marija Omazi� (Osijek)

Klaus-Uwe Panther (Hamburg)

Višnja Pavi�i� Taka� (Osijek]

Ana Pintari� (Osijek)

Mojca Pecman (Paris)

Ljiljana Šari� (Oslo)

Milena Žic Fuchs (Zagreb)

Tanja Grade�ak-Erdelji� Gabrijela Buljan Goran Tanackovi� Faletar (Osijek)

OSIJEK

Vilmos Ágel (Kassel)

Johan van der Auwera (Antwerp) Antonio Barcelona Sanchez (Córdoba)

Michael Barlow (Auckland) Douglas Biber (Flagstaff) Frank Brisard (Antwerp)

Bernard Comrie (Leipzig) Dmitrij Dobrovolskij (Moskva)

Adele Goldberg (Princeton) Susanne Göpferich (Graz)

El�bieta Górska (Warszawa) Jadranka Gvozdanovi� (Heidelberg)

Hubert Haider (Salzburg) Peter Harder (København)

Martin Haspelmath (Leipzig) Regina Hessky (Budapest)

Laura Janda (Chapel Hill/Oslo) Dunja Jutroni� (Maribor)

Damir Kalogjera (Zagreb) Francis Katamba (Lancaster) Suzanne Kemmer (Houston)

Ferenc Kiefer (Budapest) Katalin É. Kiss (Budapest) Ronald W. Langacker (San Diego) Elisabeth Leiss (München) Barbara Lewandowska-Tomaszczyk (�ód�) Lachlan Mackenzie (Lisbon/Amsterdam) Christian Mair (Freiburg) Jan Nuyts (Antwerp) István Nyomárkay (Budapest) Ingo Plag (Siegen) Frans Plank (Konstanz) Günter Radden (Hamburg) Gerhard Ressel (Trier) Francisco J. Ruiz de Mendoza (Logroño) Mark Sebba (Lancaster) Ken-ichi Seto (Osaka) Dan I. Slobin (Berkeley) El�bieta Tabakowska (Krakow) Linda Thornburg (Hamburg) Jef Verschueren (Antwerp) Li Wei (Newcastle)

13.3 (2012)

�LANCI – ARTICLES – ARTIKEL

AMIN KARIMNIA – AKBAR AFGHARI

On apologizing in Persian: A socio-cultural inquiry 697-734

TEODOR PETRI�

Experimentelle Studie zum Verständnis des bestimmten Artikels im Deutschen als Fremdsprache 735-756

ALJA LIPAVIC OŠTIR - MIHAELA KOLETNIK

Substantivartikel im Slowenischen: Varianten, Verwendung und Entstehung 757-783

MATEJA ŽAVSKI-BAH�

Überlegungen zum mentalen Lexikon im DaF-Unterricht oder wie Oktoberfest zum Festival im Oktober wird 785-806

SANJA ŠKIFI� - EMILIJA MUSTAPI�

Anglizmi i hrvatsko ra�unalno nazivlje kroz prizmu jezi�noga konflikta i jezi�ne ideologije 809-839

BRANKA BAR�OT

Frazemi s pojedinim metalima kao komponentom u hrvatskom, ruskom i njema�kom jeziku

841-865

PRIKAZI KNJIGA – BOOK REVIEWS – BUCHBESPRECHUNGEN

LJILJANA ŠARI� Jerzy Bartmi�ski, 2009. Aspects of cognitive ethnolinguistics. Ed. by Jörg Zinken

867-875

GABRIJELA BULJAN Mario Brdar, Ida Raffaelli, Milena Žic Fuchs, eds. 2012. Cognitive Linguistics between Universality and Variation

876-893

DOMAGOJ KOSTANJEVAC Branko Kuna, 2012. Predikatna i vanjska posvojnost u hrvatskome jeziku

894-899

ZAHVALA – ACKNOWLEDGMENTS - DANKSAGUNG 901

UPUTE ZA AUTORE – GUIDELINES FOR AUTHORS – HINWEISE FÜR AUTOREN

903-911

867

13.3 (2012): 867-899

Ljiljana Šari� Sveu�ilište u Oslu, ILOS

Jerzy Bartmi"ski, 2009. Aspects of cognitive ethnolinguistics. Ed. by Jörg Zinken [Advances in Cognitive Linguistics]. London – Oakville: Equinox. ix + 250 str. (ISBN 978-1-84553-342-7) Knjiga Aspects of cognitive ethnolinguistics donosi šesnaest studija poljskog lingvista Jerzyja Bartmiïskoga. Njegovi su istraživa�ki interesi koncentrirani na odnos jezika, kulture i uma. Autor je pokreta� te glavni urednik me�unarodnog �asopisa Etnolingwistyka.1 Neke su studije u Aspektima kognitivne etnolingvisti-ke napisane posebno za ovu knjigu, neka su poglavlja temeljito prera�ene pret-hodno objavljene studije, dok su ostale studije revidirane verzije Bartmiïskijevih radova objavljenih izme�u 1986. i 2006. u razli�itim poljskim publikacijama. Prvo je poglavlje u knjizi uredni�ko, autor mu je Jörg Zinken.

Zajedno sa svojim suradnicima Bartmiïski je razvio osobit pristup prou�ava-nju jezika u kontekstu kulture, sustavno istražuju�i sociokulturalnu poziciju go-vornika. Izvorište je tog pristupa u autorovu prou�avanju poljskog folklora (Bartmiïski 1973). Jörg Zinken je u kra�oj studiji (Zinken 2004) predstavio Bartmiïskijev kognitivnolingvisti�ki model engleskom �itateljstvu, nazvavši ga “Lublinska etnolingvisti�ka škola”, te pokazao primjenjivost tog modela na kor-pusno prou�avanje metafora u javnom diskursu. Ponajprije zbog jezi�ne barije-re, detalji o radu lublinskog istraživa�kog kruga ostali su gotovo nepoznati izvan nekih isto�noeuropskih filoloških krugova. Ova knjiga �ini najzna�ajnije Bartmiïskijeve radove prvi put dostupnima na engleskom jeziku.

Uvodno Zinkenovo poglavlje (The Ethnolinguistic School of Lublin and An-glo-American cognitive linguistics) doti�e paralele izme�u Bartmiïskijeve kog-nitivne etnolingvistike i angloameri�ke kognitivne lingvistike (primjerice, La-koff & Johnson 1980; Lakoff 1987; Frank et al. 2008), kao i posebnosti Bartmiïskijeva pristupa, �ija je jedinstvena karakteristika utemeljenost analiza

1 Ëasopis je po�eo izlaziti 1988. Prvih deset brojeva prikazala je Pintari� (1998/1999).�

PRIKAZI KNJIGA – BOOK REVIEWS – BUCHBESPRECHUNGEN

868

Prikazi knjiga – Book reviews - Buchbesprechungen

na iznimno bogatoj zbirci etnolingvisti�ke gra�e koja uklju�uje, primjerice, pje-sme, poslovice, i ispitivanja stavova izvornih govornika.

Drugo poglavlje (What is cognitive ethnolinguistics) Bartmiïski posve�uje terminološkim pitanjima: pitanju odnosa naziva etnolingvistika, kulturalna lin-gvistika i antropološka lingvistika. Nadalje, osvr�e se na razvoj slavenske etno-lingvistike, te temeljne postulate lublinskog etnolingvisti�kog istraživanja. Autor povezuje oživljavanje etnolingvistike na isto�noeuropskom i srednjoeuropskom prostoru u posljednjim desetlje�ima 20. stolje�a s raspadom Sovjetskog Saveza i Isto�nog bloka, te s istodobnim bu�enjem intenzivnog zanimanja za jezik u nje-govoj ulozi stvaranja i održavanja identiteta. Osvr�u�i se na opseg etnolingvisti-ke te pitanje zna�i li njezina zaokupljenost kulturom izlaženje iz “istinske” lin-gvistike, Bartmiïski odbija koncept jezika kao autonomnog koda isti�u�i da je kultura, kao njegova neotu�iva komponenta, uvijek prisutna u jeziku. Bartmiïskijev etnolingvisti�ki koncept nastoji otkriti tragove kulture u svekoli-kom jezi�nom materijalu, u zna�enju rije�i, frazeologiji, tvorbenim obrascima, sintaksi i strukturi teksta, nastoje�i rekonstruirati pogled na svijet utkan u jezik onako kako ga projicira subjekt koji doživljava i govori. Ovo poglavlje ukratko uvodi skup osnovnih, me�usobno povezanih koncepata kognitivne etnolingvisti-ke kojima �e se sljede�e studije u knjizi detaljnije baviti, a to su: jezi�ni pogled na svijet i vrijednosti koje su mu temelj, stereotipi kao sastavnica lingvisti�kog pogleda na svijet, kognitivna definicija kao metoda opisa stereotipa, gledište i perspektiva, profiliranje, te subjekt konceptualizacije i profiliranja.

Tre�e poglavlje (Linguistic worldview and how to reconstruct it) razmatra klju�nu kategoriju kojom je zaokupljena lublinska etnolingvistika: jezi�ni pog-led na svijet koji se definira kao “u jezik utkana interpretacija stvarnosti izraziva u sudovima o svijetu, ljudima, stvarima ili doga�ajima” (str. 23): ona je nedvoj-beno subjektivna, antropocentri�na, ali i intersubjektivna, odnosno društveno uvjetovana. Jedan te isti jezik može izražavati više od jednoga jezi�nog pogleda na svijet. Kako on povezuje sve jezi�ne razine u koherentan skup komunikacij-skih sredstava, Bartmiïskijev koncept o�ito je povezan s kognitivnim pristupima jeziku koji naglašavaju njegove komunikativne funkcije. U rekonstrukciji jezi�-nog pogleda na svijet, prva je važna razina analize leksik. Za Bartmiïskoga, lek-si�ko zna�enje obuhva�a nadre�enu kategoriju hiperonima, karakteristike pripi-sane nekom entitetu na temelju enciklopedijskog znanja o njemu, kao i subjek-tivne faktore povezane s odre�enom rije�ju, njezine kulturalne konotacije. Na primjeru natuknice ko� (str. 30–31) iz rje�nika S�ownik stereotypów i symboli

869

13.3 (2012): 867-899

ludowych (SSSL, 1996–1999),2 Bartmiïski pokazuje kako se lingvisti�ki pogled na svijet rekonstruira preko hiperonimskih i hiponimskih veza u koje rije� ulazi, te preko njezinih izvedenica i tvorbenih uzoraka. Svrha je takvog opisa rekon-struirati “u društvo ukorijenjenu jezi�no-kulturalnu sliku nekog entiteta, odnos-no njegov stereotip” (str. 31). Temeljna zamisao o stvaranju mreže konceptual-nih veza povezuje ovaj pristup s kognitivnom semantikom (primjerice, Lakoff 1987). Ostale su važne kategorije za rekonstrukciju jezi�nog pogleda na svijet frazemi, gramatika te tekstovi (primjerice, poslovice kao najkra�i tekstovi sa ste-reotipima). Uz to se u obzir mora uzeti i ono što Bartmiïski naziva “ad-lingvisti�kom” gra�om (str. 34), primjerice, konvencionalizirani uzorci ponaša-nja zajednice. U metodi istraživanja jezi�nog pogleda na svijet, posebno se mjesto daje upitnicima jer istraživanje temeljeno na njima omogu�uje pristup je-zi�noj svijesti govornika.

Prema Bartmiïskom, jezi�ni pogled na svijet izveden je iz eksplicitnog ili im-plicitnog vrijednosnog sistema. Valuaciji je posve�eno �etvrto poglavlje (Values as the foundation of linguistic worldview). Složeni je odnos jezika i vrijednosti uvjetovan time što je jezik uz sredstvo vrednovanja, i izvor informacija o vrijed-nostima prihva�enima unutar odre�ene zajednice govornika, a jezik je i nositelj vrijednosti (str. 40). U ovom poglavlju Bartmiïski uspostavlja odnos izme�u vrijednosti i stereotipova. Na primjeru reda rije�i u ustaljenim izrazima (str. 47), Bartmiïski pokazuje kako red rije�i otkriva vrijednosne stavove: prva rije� upu-�uje na ono �emu se pridaje ve�a vrijednost. Ojciec i syn u poljskome kao i ek-vivalenti tog izraza u drugim evropskim jezicima otkrivaju da je vrijednosni stav povezan s odraslom dobi. Shva�anje po kojem vrijednosti ne upravljaju samo ljudskim postupcima, nego i kategorizacijom (str. 46), u skladu je s Langackero-vim (2008: 55 i d.) shva�anjem konstrukcije zna�enja (construal). Zaklju�ak ovog poglavlja naglašava važnost kulturalnih faktora u procesima vrednovanja.

Peto poglavlje (The stereotype as an object of linguistic description) posve�e-no je razradi interdisciplinarnog koncepta stereotipa:3 pruža pregled shva�anja

2 O strukturi rje�nika usp. Bartmiïski (1996) (dostupno na: http://www.rastko.rs/projekti/ et-noling/delo/12018). 3 Bartmiïski upotrebljava naziv “stereotip” sinonimno s “jezi�nom slikom” (str. 134) te “mul-tidimenzionalnom slikom entiteta ... socijalno stabilnim osnovnim skupom obilježja nekog mentalnog objekta ” (str. 144), analiziraju�i, primjerice, stereotip sunca u poljskom u desetom poglavlju. U nekim kontekstima, ovaj naziv upu�uje na stereotipne sudove o narodima i fun-kcionira kao sinonim za „etni�ki stereotip“, primjerice u �etrnaestom poglavlju u kojem se ra-zmatra poljski stereotip Nijemaca.

870

Prikazi knjiga – Book reviews - Buchbesprechungen

stereotipa u sociologiji i pragmatici, nadalje, pregled istraživanja veze stereotipa i referencije, funkcioniranja stereotipa u govornim �inovima, te jezi�nih struktu-ra u kojima se stereotipi javljaju.

SSSL, isti�e Bartmiïski, slijedi semanti�ki pristup stereotipima4 (koji se ug-lavnom usredoto�uje na zna�enja povezana s imenima naroda), kao i Lippman-novo (1997 [1922]) shva�anje stereotipa kao “slika u glavama” povezanih s enti-tetima. SSSL prati i Putnamov (1975) pristup koji prepoznaje stereotipe u goto-vo cijelom leksi�kom blagu svakog jezika. Za Bartmiïskog, stereotip je “stabil-na veza zna�enja ... koja se stvara izravno, ukorijenjena u kolektivnom pam�e-nju na razini leksemske specifi�nosti” (str. 62). Lingvisti�ke varijante stereotipa mogu biti topoi – re�enice koje entitetima pripisuju odre�ena svojstva -- idiomi, te formulai�ni izrazi koji se smatraju najvažnijom varijantom stereotipa.

Šesto poglavlje (The ‘cognitive definition’ in the description of stereotypes) stavlja naglasak na tipove definicija u opisima zna�enja u rje�niku SSSL. Kogni-tivna definicija jedan je od klju�nih pojmova ove knjige, a cilj joj je otkriti na�in na koji govornici vide odre�eni entitet. U kognitivnoj su definiciji enciklopedij-sko znanje, obi�aji i vjerovanja dio zna�enja. Za razliku od znanstvenih i takso-nomskih definicija �estih u rje�nicima, kognitivne definicije uklju�uju konotaci-je (koje Bartmiïski upotrebljava kao sinonime “sadržaju” i “intenziji”), te prika-zuju zna�enje rije�i kao kulturom uvjetovanu interpretaciju. Bartmiïskijeva de-finicija poljske rije�i deszcz (kiša) pokazuje narav takvih definicija: to su prili�-no opširni opisi koji uklju�uju tradicionalno i popularno znanje. Jezik je Bartmiïskijevih definicija razgovorni, te pokušava razotkriti odnose razli�itih komponenti prisutnih u kolektivnoj svijesti govornika. U temelju je kognitivne definicije koncept tipi�noga objekta (koji je u skladu s konceptom prototipnog objekta E. Rosch’s (1978)), te njegova stereotipna obilježja. Kriterij stereotip-nosti je, primjerice, ponavljanje obilježja: na takva ponavljana obilježja upu�uju pridjevi koji se �esto pojavljuju s odre�enim imenicama.

Sedmo poglavlje (Viewpoint, perspective, and linguistic worldview), bavi se jezi�nim pogledom na svijet koji je usredoto�en na subjekt – gledištem i per-spektivom virtualnog govornika i govornikovom interpretacijom jezi�no izraže-ne stvarnosti. “Gledište” je subjektivno-kulturalni faktor odlu�uju�i za na�in upu�ivanja na neki objekt, a uklju�uje kategorizaciju, na�in nastanka imena ob-jekta, te izbor obilježja koja se objektu u konkretnim iskazima pripisuju. Na primjerima se pokazuje kako su razli�iti poljski leksemi za imenovanje duhova i 4 Uz njega u poljskoj tradiciji postoji i formalni pristup.�

871

13.3 (2012): 867-899

demona povezani s gledištem: imena su izvedena, primjerice, od navodnih ak-tivnosti tih bi�a, te njihovih posljedica. Bartmiïski naglašava da su gledišta po-vezana s ljudskim aktivnostima u razli�itim domenama, te da je pojam gledišta odlu�uju�i za stilisti�ku identifikaciju varijanti u jeziku. Dok je kolokvijalni stil temeljen na antropocentri�nom, subjektivnom gledištu “obi�nih ljudi”, znan-stveni stil racionalizira i dekonkretizira sliku stvarnosti pretpostavljaju�i neoso-bno i normativno gledište. Perspektiva je povezana sa skupom onih obilježja ne-kog objekta koje govornici uzimaju u obzir: to je informacija koju objekti pruža-ju kad su vi�eni s odre�ene strane. U perspektivu ulaze veze me�u obilježjima nekog objekta, broj tih veza, njihov raspored i struktura. Dio rje�ni�kih definici-ja trebala bi biti ona obilježja objekata koje govornici smatraju važnima: Bartmiïski smatra problemati�nima znanstvene definicije koje ne uvažavaju svakodnevnu jezi�nu svijest onako kako to �ine kognitivne definicije.

Osmo poglavlje (Profiling and the subject-oriented interpretation of the world) posve�eno je profilu i profiliranju, kategorijama koje su u samom središ-tu cijeloga skupa drugih koncepata: gledišta, iskustvenog okvira, te scene. Bartmiïskijevo razumijevanje profila bliže je onom A. Wierzbicke (1992; 1996) negoli Langackerovu (1991) (o razlikama piše Wasiuta (2008)). Njegovo razu-mijevanje iskustvenog okvira šire je od onoga koje se susre�e u standardnoj ko-gnitivisti�koj literaturi jer uklju�uje ne samo ono što se vidi i konceptualizira, nego i ono što je kulturalno utemeljeno u, primjerice, ritualiziranim oblicima ponašanja, vjerovanjima, emocijama, valuaciji (str. 89). Profiliranje se doga�a pri kategorizaciji objekata u kojoj se biraju odre�ena svojstva u okviru kojih se objekti kategoriziraju. Profil je ina�ica slike nekog objekta koja je stvorena izbo-rom i rasporedom sa znanjem o svijetu povezanih komponenti. Bartmiïski nag-lašava da razli�iti profili nisu razli�ita zna�enja (str. 93), ve� da su oni organiza-cijska na�ela semanti�kog sadržaja. Profiliranje je subjektivno stvaranje pogleda na svijet koje podrazumijeva specifi�nu lokaciju i perspektivu.

Profiliranje ostaje jedna od tema devetog poglavlja (The subject’s viewpoint(s) in language, text, and discourse) koje proširuje raspravu o gledištu. Prvi je dio poglavlja posve�en percepciji. Slijede�i na�elo kognitivne definicije, Bartmiïski istražuje kako izvorni govornici poljskog konceptualiziraju percepci-ju te s tim ciljem razmatra poljske rije�i povezane s konceptom gledanja i vi�e-nja. Pretpostavka je da pojedina�ne rije�i te koncepte profiliraju razli�ito, i to ta-ko što neke aspekte isti�u ili zanemaruju. Etnolingvisti�ki opis leksema za per-cepciju usredoto�uje se na osjetilna i mentalna zna�enja koja evociraju kultural-ni i psihološki kontekst. Rasprava obuhva�a razli�ite parametre gledanja: njegov

872

Prikazi knjiga – Book reviews - Buchbesprechungen

subjekt i objekt, instrumente i pomo�na sredstva, vidno polje, prvi i drugi plan, kut gledanja, to�ku promatranja (fizi�ku lokaciju), gledište (lokaciju u širem ko-gnitivnom smislu), te perspektivu. U ostatku poglavlja slijede rasprava i primjeri vezani uz odnos individualnih i uop�enih gledišta, supostojanje razli�itih glediš-ta u tekstu i diskursu, preklapanje gledišta u istim tekstovima, te kognitivne i po-liti�ke motivacije razli�itih gledišta.

Ostatak studija (poglavlja 10–16) rasprave su o pojedina�nim temama uteme-ljene na pretpostavkama razra�enim u prethodnim poglavljima. Prva studija u ovom dijelu (deseto poglavlje, The stereotype of the sun in folk Polish) pruža vr-lo dobru ilustraciju prakti�ne primjene kategorija o kojima su raspravljala pret-hodna poglavlja. Slijede�i kognitivno definiranje, zna�enje se poljske rije�i s�o�ce prikazuje u mreži njezinih sintagmatskih i paradigmatskih relacija u raz-li�itim semanti�kim poljima. Objasnidbeni dio studije pruža etimološke podatke i parametre vezane uz tradicionalnu, popularnu sliku svijeta: što je sunce (prim-jerice, metafori�ke reprezentacije sunca, složene slike kojih je dio), izgled sunca, te s njime povezani vrijednosni sudovi. Drugi dio studije sadrži materijal koji je temelj objasnidbenog dijela (zagonetke, molitve, pjesme, itd.). Sljede�a analiza posve�ena je poljskom stereotipu majke (The Polish stereotype of the mother: towards a cognitive definition, pogl. 11): ona je u vezi s Lakoffovom analizom (1987: 74–76) koja uspostavlja nekoliko modela majke, te s kritikom A. Wierzbicke (1996) upu�enoj Lakoffu. Da bi pokazao jezi�nu sliku majke u polj-skom jeziku, Bartmiïski razmatra leksikografske definicije, rje�otvorne i seman-ti�ke modele, metafore, kolokacije i frazeme, te etimologiju. Osvr�e se i na re-zultate dvaju ispitivanja stereotipa majke iz 1990-tih godina. Pitanja u istraživa-nju odnosila su se na svojstva “tipi�ne” i “istinske” majke: ispostavilo se da su ti modifikatori imali velik utjecaj na popis dobivenih svojstava. Dok je slika “is-tinske” majke sadržavala idealizaciju (uzorke stereotipnog ponašanja s mitološ-kim elementima), slika je “tipi�ne” majke bila �isto deskriptivna. Analizira se i slika majke u tekstovima (poslovicama, domoljubnoj poeziji, propovijedima, na-rodnim pjesmama). Bartmiïski zaklju�uje da koncept majke u Poljskoj i polj-skom jeziku sadrži specifi�na obilježja povezana s poviješ�u Poljske. Razli�iti profili u jezi�noj i kulturalnoj slici majke u diskursu rezultat su razli�itih gledišta razli�itih govornika (npr. djeteta, odrasle osobe), ali su svi ti profili usidreni u temeljnom skupu obilježja rekonstruiranu na temelju raznovrsnih izvora. Tre�a studija (pogl. 12, The Polish DOM (house/home) in its physical, social, and cul-tural aspects) ispituje leksikografske definicije, izvedenice i suprotnosti poljske rije�i dom (ku�a), njezinu etimologiju i metaforizaciju koja uklju�uje tijelo, do-movinu, svijet, materinji jezik, Europu kao ku�u, kao i multidimenzionalnost te

873

13.3 (2012): 867-899

rije�i: koje su kategorije izvedene od onih temeljnih koje definiraju dom i kako one doprinose stvaranju posebnih tipova javnog diskursa (npr. krš�anskog, libe-ralnog, feministi�kog) kojem je dom zajedni�ki nazivnik. Trinaesto poglavlje (The Polish OJCZYZNA (homeland): its base stereotype and ideological profi-les) analizira rije� i koncept rijedak u svakodnevnoj komunikaciji, ali �est u jav-nom diskursu na temelju prikaza zna�enja rije�i ojczyzna u rje�niku, pjesni�kih slika povezanih s njome, te stavova govornika. U vezi s ovim posljednjima, Bartmiïski primje�uje promjenu u usporedbi rezultata iz 1990. i 2001: svakod-nevni kriteriji (primjerice, boravište, mjesto rada, sigurnost) oslabili su, dok su psihološki i društveni oja�ali (primjerice, emocionalne veze, nostalgija). Na te-melju shemati�ne konceptualne sfere domovine nastaje nekoliko ideoloških pro-fila: profil obitelji i domovine, lokalna domovina, nacionalna domovina, domo-vina kao država, te javna i kulturalna domovina. Bartmiïski se osvr�e i na profi-le domovine u javnom diskursu.

Sljede�e je poglavlje (Changes in the Polish stereotype of ‘a German’) ute-meljeno na teoriji i metodi predstavljenoj u petom poglavlju. Upitnici su metoda istraživanja provedenog dvaput 1990. te dvaput 1993. Pokazuje se da poljska je-zi�na i kulturna tradicija operira sa skupom temeljnih obilježja koja se pripisuju Nijemcima. Ta obilježja nazna�uju distanciranost i osje�aj drugosti, a kombini-raju se s odre�enim stupnjem zanimanja i poštovanja. Studija pokazuje da se ste-reotipi mijenjaju te da se promjene javljaju na razli�itim razinama strukture ste-reotipa. Petnaesto se poglavlje (Prawica ‘right wing’ and lewica ‘left wing’: profiles in contemporary discourse) kratak je osvrt koji pokazuje kako vrijedno-sni sistem zajednice utje�e ne zna�enje rije�i, njihovu unutarnju organizaciju i uporabu. Studija u šesnaestom poglavlju (Varieties of fate: the Polish los and dola; the Russian sud�ba) potaknuta je radom A. Wierzbicke (1992: 66–117) ko-ja se osvr�e na rije�i za �ovjekovu sudbinu u razli�itim jezicima. Wierzbicka kontrastira los u poljskome i sud�ba u ruskome, povezuju�i razlike me�u njima s razlikama u povijesti, religiji i kulturi. Dok sud�ba pretpostavlja ideju o pasiv-nom i poniznom predavanju višim silama, los, koji se upotrebljava u kontekstu igara na sre�u, odražava optimisti�an stav. Wierzbicka spominje i drugi poljski koncept, dola, smatraju�i ga nevažnim u poljskom, te stoga ne ulazi u detaljniju raspravu o njemu. Bartmiïski pruža materijal za rekonstrukciju jezi�ne slike po-vezane s rije�ju dola pokazuju�i da je ona u poljskome suprotnost rije�i los te da je zna�enjski kontrast izme�u tih rije�i istoga tipa kao i onaj izme�u poljske ri-je�i los i ruske sud�ba. Smatra da su oba koncepta ukorijenjena u poljskoj kulturi te da odgovaraju dvama suprotnim stavovima prema životu: los je povezan s po-

874

Prikazi knjiga – Book reviews - Buchbesprechungen

vijesnim prototipom poljskog plemi�a, a dola s povijesnim prototipom poljskog seljaka.

U zaklju�nom poglavlju (The conception of the linguistic worldview in com-parative research) Bartmiïski se osvr�e na to kako se koncept jezi�nog pogleda na svijet može koristiti u interkulturalnoj semantici. Zagovaraju�i komparativna semanti�ka istraživanja, isti�e njihovu prakti�nu primjenjivost u interkulturalnoj komunikaciji. Upu�uje na to da skup temeljnih rije�i u javnom diskursu EU, ka-kve su primjerice, ekvivalenti rije�ima nacionalizam, demokracija, pravda, slo-boda, tolerancija, agresija, u razli�itim europskim jezicima imaju razli�ite ko-notacije. Stoga bi, prema autoru, važna zada�a bila interkulturalna analiza vred-novanja, te analiza sociopoliti�kog i eti�kog leksika koja bi rezultirala u kompa-rativnom aksiološkom rje�niku.

Ova je knjiga uvod u klju�ne teorijske premise Lublinske etnolingvisti�ke škole i njihovu primjenu u prakti�nim semanti�kim istraživanjima. Ona otkriva dosege ovog razvijenog i koherentnog kognitivnog pristupa leksi�kosemanti�-kim promišljanjima. Studije uklju�ene u knjigu pokazuju da postoje jasne para-lele u razvoju kognitivnolingvisti�ke misli u razli�itim dijelovima svijeta, bez obzira na razli�itost njihovih konteksta i tradicija. Studije otkrivaju i zanimljive rezli�itosti, primjerice, u razumijevanju profiliranja: Bartmiïski se ne koncentri-ra na univerzalni semanti�ki proces, ve� na posebnu sociokulturalnu poziciju (idealiziranog) govornika. Temeljno je obilježje Lublinske etnolingvisti�ke ško-le njezina metoda: opisi se sistematski temelje na bogatom materijalu prikuplje-nom iz najrazli�itijih izvora i polja diskursa. Analiza tog materijala popra�ena je teorijskim promišljanjima odnosa jezika, kulture i uma. Bartmiïskijeva teorijska promišljanja �esto nastaju u produktivnom implicitnom ili eksplicitnom dijalogu s Annom Wierzbickom, Ronaldom Langackerom i Georgeom Lakoffom, kao i s europskim leksikografima, etnolingvistima i semioti�arima.

Knjiga �e biti od vrijednosti i interesa istraživa�ima i studentima koji se bave leksi�kom semantikom, diskursom i interkulturalnom komunikacijom. Krugovi koji se zanimaju za kognitivnolingvisti�ke pristupe i semantiku uop�e na�i �e u ovoj knjizi poticajan slavenski materijal, kao i podatke o razvoju slavenske se-manti�ke misli. Primijenjene studije u knjizi zasigurno mogu poslužiti kao inspi-racija za budu�a interkulturalna semanti�ka istraživanja.

875

13.3 (2012): 867-899

Literatura

Bartmiïski, Jerzy (1973). O j�zyku folkloru. Wroc�aw: Zak�ad Narodowy im. Ossoliïskich. Bartmiïski, Jerzy (1996). O S�owniku stereotypów i symboli ludowych. S�ownik stereotypów

i symboli ludowych. Lublin, 1996. T. 1. Cz. 1, 9–34. Frank, Roslyn M., René Dirven, Tom Ziemke, Enrique Bernárdez, eds. (2008). Body, Lan-

guage, and Mind. Volume 2: Sociocultural situatedness. Berlin: Mouton de Gruyter. Lakoff, George, Mark Johnson (1980). Metaphors We Live By. Chicago: University of Chi-

cago Press. Lakoff, George (1987). Women, Fire, and Dangerous Things. Chicago, IL: University of Chi-

cago Press. Langacker, Ronald W. 1991. Concept, Image, and Symbol: The Cognitive Basis of Grammar.

Berlin: Mouton de Gruyter. Langacker, Ronald W. 2008. Cognitive grammar: A basic introduction. Oxford: Oxford Uni-

versity Press. Lippmann, Walter (1997). Public Opinion (first published 1922). New York: Free Press. Pintari�, Neda (1998/1999). Poljski �asopis Etnolingwistyka. Studia ethnologica Croatica

10/11: 241-244. Putnam, Hilary (1975). Mind, Language and Reality (Philosophical papers 2). Cambridge:

Cambridge University Press. Rosch, Eleanor (1978). Principles of categorization. Rosch, Eleanor, Barbara B. Lloyd, eds.

Cognition and Categorization. Hillsdale, NJ: Lawrence Erlbaum, 27–48. SSSL 1996-1999. = S�ownik stereotypow i symboli ludowych. Vols. 1-1 and 1-2. Ed. Jerzy

Bartmiïski, Lublin: UMCS. Wasiuta, Sebastian (2008). Stereotype: A key concept of Lublin ethnolinguistics. Filologija

13: 149–160. Wierzbicka, Anna. 1992. Semantics, culture, and cognition: Universal human concepts in cul-

ture-specific configurations. Oxford: Oxford University Press. Wierzbicka, Anna (1996). Semantics. Primes and Universals. Oxford: Oxford University

Press. Wierzbicka, Anna (2006). English. Meaning and Culture. Oxford: Oxford University Press.