Edukativni digitalni alati u online okruženju za ranuškolsku dob

Petrović, Gabrijela

Master's thesis / Diplomski rad

2021

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Rijeka, Faculty of Teacher Education / Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Rijeci, Učiteljski fakultet

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:189:559403

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2022-05-28

Repository / Repozitorij:

Repository of the University of Rijeka, Faculty of Teacher Education - FTERI Repository

SVEUČILIŠTE U RIJECI

UČITELJSKI FAKULTET U RIJECI

Gabrijela Petrović

Edukativni digitalni alati u online okruženju za ranu školsku dob

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2021.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

UČITELJSKI FAKULTET U RIJECI

Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij

Edukativni digitalni alati u online okruženju za ranu školsku dob

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Računalo u razrednoj nastavi

Mentor: doc. dr. sc. Jasminka Mezak

Student: Gabrijela Petrović

Matični broj: 0299010522

U Rijeci, rujan, 2021.

I

ZAHVALA

Zahvaljujem se svojoj profesorici i mentorici doc. dr. sc. Jasminki Mezak na pruženoj

pomoći prilikom izrade diplomskog rada, ali i tijekom cijelog akademskog obrazovanja.

Hvala Vam na razumijevanju, strpljenju, trudu i savjetima. Bez Vas pisanje ovog

diplomskog rada ne bi bilo moguće.

Želim se zahvaliti i svojim prijateljima iz osnovnoškolskih, srednjoškolskih te

fakultetskih dana. Hvala vam za sve trenutke koje smo proveli zajedno. Ostavili ste

neizbrisiv trag u mom životu.

Posebna zahvala mojoj obitelji, ocu Dejanu, majci Gordani i sestri Danijeli. Hvala vam

što ste me usmjerili na pravi put i omogućili mi školovanje. Hvala vam što ste me uvijek

poticali da ostvarim nešto više i što nikada niste gubili vjeru u mene. Hvala vam na

pruženoj potpori i bezuvjetnoj ljubavi.

II

IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI

„Izjavljujem i svojim potpisom potvrđujem da sam diplomski/završni rad izradila

samostalno, uz preporuke i savjetovanje s mentorom. U izradi rada pridržavala sam se

Uputa za izradu diplomskog/završnog rada i poštivala odredbe Etičkog kodeksa za

studente/studentice Sveučilišta u Rijeci o akademskom poštenju.“

Vlastoručni potpis

III

SAŽETAK

Cilj ovog rada je analiza dostupnih digitalnih alata te materijala za nastavu izrađenih u

pojedinim alatima koji pokazuju prednosti njihovog korištenja. Također, definirani su

osnovni pojmovi potrebni za shvaćanje procesa odgoja i obrazovanja uz pomoć

tehnologije. U radu je prikazana primjena odabranih digitalnih alata pri izradi nastavnih

priprava za održavanje izravne nastave te nastave na daljinu.

Ključne riječi: učenje i poučavanje, informacijsko-komunikacijska tehnologija, online

okruženje, digitalni online alati, razredna nastava

ABSTRACT

The aim of this paper is to analyze available digital tools and teaching materials made in

individual tools that show the benefits of their use. Also, the fundamental concepts needed

to comprehend the process of technology-assisted upbringing and education are defined.

The paper presents the application of selected digital tools to create teaching aids for both

direct teaching and distance learning.

Keywords: learning and teaching, Information and Communications Technology,

online environment, digital online tools, classroom teaching

IV

SADRŽAJ

1. UVOD ....................................................................................................................... 1

2. UČENJE I POUČAVANJE UZ POMOĆ TEHNOLOGIJE ..................................... 2

2.1. Alati za izradu nastavnih materijala ................................................................... 9

2.1.1. Alati za tekst, fotografije, audio zapise i videozapise ................................ 9

2.1.1.1. Google Docs ........................................................................................ 9

2.1.1.2. Pixlr ................................................................................................... 10

2.1.1.3. Vocaroo ............................................................................................. 11

2.1.1.4. Kizoa ................................................................................................. 12

2.1.2. Alati za izradu prezentacija, animiranih prezentacija i stripova ............... 14

2.1.2.1. Canva ................................................................................................. 14

2.1.2.2. PowToon ........................................................................................... 15

2.1.2.3. Pixton ................................................................................................ 16

2.1.3. Alati za izradu oglasnih ploča i vremenskih crta ...................................... 18

2.1.3.1. Lino ................................................................................................... 18

2.1.3.2. TimeToast.......................................................................................... 19

2.2. Digitalni edukativni alati ................................................................................. 20

2.2.1. Alat za izradu radnih listića ...................................................................... 20

2.2.1.1. Wizer ................................................................................................. 20

2.2.2. Alat za izradu umnih mapa ....................................................................... 22

2.2.2.1. Popplet ............................................................................................... 22

2.2.3. Alati za provjeru znanja ............................................................................ 23

2.2.3.1. Hot Potatoes ...................................................................................... 24

2.2.3.2. Kahoot! .............................................................................................. 26

2.2.3.3. Quizlet ............................................................................................... 27

2.2.4. Alati za suradnju i komunikaciju .............................................................. 29

2.2.4.1. Zoom ................................................................................................. 29

2.2.4.2. Mentimeter ........................................................................................ 31

2.2.5. Alat za matematičke aktivnosti ................................................................ 32

2.2.5.1. GeoGebra .......................................................................................... 32

2.2.6. Edukativne igre ......................................................................................... 34

2.2.6.1. GoNoodle .......................................................................................... 34

V

2.2.6.2. Wordwall ........................................................................................... 36

2.3. Online nastava i virtualne učionice .................................................................. 38

3. PREGLED DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA O UPORABI DIGITALNIH

ALATA ........................................................................................................................... 42

4. NACIONALNI KURIKULUM ZA OSNOVNOŠKOLSKI ODGOJ I

OBRAZOVANJE ........................................................................................................... 45

4.1. Predmetni kurikulumi ...................................................................................... 49

4.1.1. Kurikulum nastavnog predmeta Priroda i društvo za osnovne škole ....... 50

5. ANALIZA DOSTUPNIH SADRŽAJA ZA RAZREDNU NASTAVU NA

MREŽNOJ STRANICI „ŠKOLA ZA ŽIVOT“ ............................................................ 55

5.1. Nastavni sadržaji za prvi razred osnovne škole ............................................... 55

5.2. Nastavni sadržaji za drugi razred osnovne škole ............................................. 59

5.3. Nastavni sadržaji za treći razred osnovne škole .............................................. 62

5.4. Nastavni sadržaji za četvrti razred osnovne škole ........................................... 66

6. PRIMJER NASTAVNE PRIPRAVE ZA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD „PID

OŠ A.1.2.“ IZ PRIRODE I DRUŠTVA PRI IZRAVNOJ NASTAVI .......................... 72

6.1. Nastavna priprava za „Dan i doba dana“ ............................................................. 72

6.2. Nastavna priprava za „Dan i doba dana; Dani u tjednu; Jučer, danas, sutra“ ...... 81

7. PRIMJER NASTAVNE PRIPRAVE ZA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD „PID

OŠ A.1.2.“ IZ PRIRODE I DRUŠTVA PRI NASTAVI NA DALJINU ....................... 89

7.1. Nastavna priprava za „Dan i doba dana“ ......................................................... 89

7.2. Nastavna priprava za „Dan i doba dana; Dani u tjednu; Jučer, danas, sutra“ .. 95

8. ZAKLJUČAK ........................................................................................................... 100

9. POPIS LITERATURE .............................................................................................. 103

10. POPIS TABLICA ................................................................................................... 107

11. POPIS FOTOGRAFIJA ......................................................................................... 108

1. UVOD

U današnje doba, gotovo je nemoguće zamisliti obavljanje bilo koje vrste djelatnosti bez

uporabe tehnologije. Želimo li pronaći određene informacije, javiti se prijateljima ili

potražiti razbibrigu, posegnut ćemo za računalom, mobitelom ili televizorom.

Svakodnevno smo okruženi navedenim uređajima. Ovo uvelike utječe na društvo u cjelini

kao i na svakog njegovog člana. Pojedinac je, pojavom interneta, postao povezan s

ostatkom svijeta te svoje zadatke može izvršavati znatno efikasnije, štedeći pri tome na

vremenu i resursima.

Razvoj tehnologije nije zaobišao ni obrazovni sustav. Tehnologija se implementirala u

proces odgoja i obrazovanja te tako pridonijela mijenjaju načina učenja i poučavanja.

Možemo reći da je osuvremenila načine na koje djeca uče, što je od iznimne važnosti jer

biti dijete danas nije isto što i biti dijete prije pedeset godina. Većina djece današnjice od

malena je u „kontaktu“ s tehnologijom te ju zna koristiti prije nego što nauči pravilno

hodati, govoriti, čitati ili pisati. Uporabom tehnologije nastava postaje dinamičnija, a

učenici samim time aktivniji te motiviraniji za rad. Upravo navedeno je razlog pisanja

ovog diplomskog rada. Važno je da djecu u sustavu odgoja i obrazovanja ne odvajamo

od njihovog „normalnog“, nego da istražimo na koje načine možemo iskoristiti

tehnologiju u nastavi kako bi ju djeca odgovorno samostalno koristila te istovremeno

razvijala svoja znanja i sposobnosti.

Svrha ovog rada je prikazati važnost, dobrobiti te načine pravilnog korištenja tehnologije,

odnosno digitalnih alata u procesu odgoja i obrazovanja. Na samom početku,

predstavljeni su digitalni alati uz pomoć kojih učitelji izrađuju nastavne materijale te oni

alati koje učenici koriste za učenje ili samostalno kreiranje sadržaja. Uz to, definirani su

pojmovi e-učenja te virtualnih učionica. Nadalje, prikazana su dosadašnja istraživanja o

uporabi digitalnih alata u nastavi te je opisan Nacionalni kurikulum za osnovnoškolski

odgoj i obrazovanje uz pripadajuće predmetne kurikulume. Također, analizirani su

dostupni sadržaji za razrednu nastavu, s mrežne stranice „Škola za život“, koji su izrađeni

u pojedinim digitalnim alatima. Za kraj, dati su primjeri originalnih nastavnih priprava za

realizaciju odgojno-obrazovnih ishoda uz korištenje digitalnih alata, kako pri održavanju

izravne nastave tako i nastave na daljinu.

2

2. UČENJE I POUČAVANJE UZ POMOĆ TEHNOLOGIJE

„Informacijska tehnologija (IT)1 je tehnologija koja koristi računala za prikupljanje,

obradu, pohranu, zaštitu i prijenos informacija. Terminu IT pridružene su komunikacijske

tehnologije jer je danas rad s računalom nezamisliv, ako ono nije povezano u mrežu“

(Smiljčić i sur., 2017:158). Informacijsko-komunikacijska tehnologija (IKT)2

„podrazumijeva sva tehnička sredstva koja se upotrebljavaju u svrhu rukovanja

informacijama. IKT se sastoji od informacijske tehnologije, telefonije, elektroničkih

medija, svih tipova obrade i prijenosa audio i video signala te svih funkcija nadgledanja

i kontrole, baziranih na mrežnim topologijama“ (Smiljčić i sur., 2017:158).

Brojni autori slažu se kako informacijsko-komunikacijska tehnologija uvelike utječe na

cjelokupno čovječanstvo pa tako i na odgojno-obrazovni sustav. „Danas se informacijska

i komunikacijska tehnologija primjenjuje gotovo u svakoj grani gospodarstva te u svim

njegovim glavnim segmentima, tj. u istraživanju, razvoju, projektiranju, proizvodnji,

administraciji i marketingu“ (Smiljčić i sur., 2017:160). „U današnje je vrijeme gotovo

nemoguće zamisliti formalno i neformalno obrazovanje bez korištenja računala i novih

tehnologija. Računalo i Internet postali su svakodnevnica učenika i studenata, prije,

poslije, ali i tijekom nastavnog procesa“ (Matasić i Dumić, 2012:143). Navedeno

potvrđuje činjenica kako se didaktički trokut, kojega je utemeljio Jan Komenski,

transformirao u četverokut. Iz prikaza na Slici 1. vidljivo je kako su dijelovi didaktičkog

trokuta učenik, učitelj te nastavni sadržaj. Ubrzanim razvojem tehnologije didaktički

trokut proširen je dodavanjem četvrtog elementa – tehnike i/ili tehnologije. Tako je

dobiven didaktički četverokut prikazan na Slici 1. Svi elementi didaktičkog četverokuta

su povezani te se nadopunjuju (Matijević i Topolovčan, 2017). Nužno je istaknuti kako

se tehnologija koja se koristi u odgojno-obrazovnom radu naziva obrazovna ili nastavna

tehnologija. Ona „obuhvaća sredstva (tehnika, hardver) i postupke koji su utemeljeni na

rezultatima suvremene znanosti, a primjenjuju se u nastavi radi povećanja djelotvornosti,

1 engl. Information Technology 2 engl. Information and Communications Technology

3

odnosno radi lakšega, bržega, racionalnijega, ekonomičnijega, produktivnijega i

objektivnijeg učenja i poučavanja“ (Matijević i Topolovčan, 2017:13).

Slika 1: Didaktički trokut i četverokut (Matijević i Topolovčan, 2017:55,56)

Kada govorimo o obrazovnoj tehnologiji ne možemo ne spomenuti pojmove medij,

multimedija te hipermedija. Medij „označuje svaki predmet, katkad i osobu, koja može

uskladištiti (spremiti), prenositi i prezentirati neke podatke i informacije, ali i alate kojima

se obavljaju određeni radni zadaci“ (Matijević i Topolovčan, 2017:43). Medije u nastavi

dijelimo na auditivne, vizualne te audiovizualne. „Multimedija omogućuje ujedinjavanje

prednosti svih singularnih medija u osnovi kojih je auditivni, vizualni ili audiovizualni

zapis“ (Matijević i Topolovčan, 2017:49). Digitalne medije koje ne možemo svrstati u

vizualne, auditivne ili audiovizualne medije nazivamo hipermediji. „Hipermedij je

zajednički naziv za interaktivne programe u kojima su pohranjene informacije u više

različitih medija. Sve je to urađeno tako da se informacije mogu upotrebljavati i

prezentirani na više različitih načina (kombinacija)“ (Matijević i Topolovčan, 2017:48).

Nekolicina autora upozorava na važnost pravilnog korištenja tehnologije unutar procesa

odgoja i obrazovanja. Puko korištenje tehnologije ne samo da neće pridonijeti razvoju

nastavnog procesa, već može ostaviti i negativne posljedice. Autorice Pejić Papak i

Grubišić Krmpotić (2016:153) navode da „tehnologija u ovom smislu nije sama sebi

svrhom, a poučavanja neće biti obogaćeno formalističkim uvođenjima metoda i oblika

poučavanja koje se temelje na ICT-u bez kritičkog promišljanja o razlozima

implementacije, ishodima učenja kao i didaktičkom oblikovanju u svrhu poboljšavanja

nastavnog procesa“. Smiljčić i sur. (2017) sličnog su razmišljanja te upozoravaju da se

obrazovni sustav budućnosti ne smije pretvoriti u „slijepo“ praćenje trendova iz svijeta

4

tehnologije, već da tehnologija i njezina uporaba moraju doprinijeti razvoju kvalitete

učenja i poučavanja. Jandrić (2015:98) ističe kako „se ne treba bezglavo penjati prema

sve većoj razini uporabe tehnologija, nego pronaći onu kategoriju koja najbolje odgovora

potrebama učenika i mogućnostima škole“.

Kako bi učitelji uspješno poučavali koristeći tehnologiju, nužno je da za to budu

osposobljeni te da imaju razvijene odgovarajuće kompetencije. Većina današnjih učitelja

nije educirana za učinkovitu primjenu IKT-a u obrazovanju. „Problem je u tome što

učitelji tijekom svojeg školovanja nisu učili sadržaje predmeta koje poučavaju uz pomoć

digitalne tehnologije. Učitelji stoga nisu spremni uključiti se u tehnološki podržanu

nastavu jer im je teško razmišljati i planirati gdje, kako i kada koristiti digitalne

tehnologije“ (Dumančić, 2017:133). Jandrić (2015:92) navodi kako „se slabije upućeni

nastavnici često mogu uplašiti nepregledna mnoštva novih alata i proizvoda“. U

provedenom istraživanju Nastavničke procjene upotrebe digitalnih medija i

konstruktivističke nastave u primarnom i sekundarnom obrazovanju istaknuto je kako su

učitelji „svjesni prednosti koje donose digitalni mediji, ali su previše opterećeni

paradigmom nastave usmjerene na program i nastavnika (mora se realizirati nastavni

program, a ta „realizacija“ je dobra ako se mnogo govori i prikazuje, a učenici to sve

pažljivo slušaju i gledaju)“ (Matijević i sur., 2016:601). Također, negativan stav škole i

učitelja prema tehnologiji može biti presudan faktor u njezinoj (ne)pravilnoj uporabi. U

školama je najčešće zabranjeno koristiti mobilne uređaje za vrijeme trajanja nastave te se

na njih gleda kao na ono što „ometa“ nastavni proces.. Na taj način škole i učitelji

odbacuju dostupnu tehnologiju te zanemaruju vještine koje njihovi učenici već posjeduju

(Dumančić, 2017).

Znanja koja su potrebna za učinkovito korištenje tehnologije tijekom poučavanja su 2010.

godine prikazali Archambault i Barnett u TPACK modelu (Dumančić, 2017). „TPACK

model je složena međuigra triju osnovnih oblika znanja:

stručno znanje (Content Knowledge - CK)

pedagoško-didaktička znanja (Pedagogical Knowledge - PK)

tehnološka znanja (Technological Knowledge - TK)“ (Dumančić, 2017:133).

5

Slika 2: TPACK model (Dumančić, 2017:134)

Kao što se vidi iz Slike 2. „sjecišta Venova dijagrama predstavljaju četiri više razine

znanja učitelja koji se primjenjuju za podučavanja s tehnologijom:

znanja iz stručno-pedagoško-didaktičkih sadržaja (PCK)

znanja iz tehnoloških sadržaja (TCK)

znanja iz tehnologijsko-pedagoških znanja (TPK)

znanja iz tehnologijsko-pedagoško-didaktičkih sadržaja (TPACK) u sjecištu svih

triju krugova“ (Koehler i sur., 2013, prema Dumančić, 2017:134).

Iako se većina znanja stječe tijekom školovanja, Smiljčić i sur. (2017) u svom radu ističu

kako učenje nije gotovo kada se završi škola ili položi ispit te da bi svi oni koji sudjeluju

u procesu odgoja i obrazovanja trebali neprestano učiti i pratiti novine u svijetu

tehnologije. Nužno je uočiti promjene u poučavanju, prilagoditi im se te ih u konačnici

primjenjivati izvan odgojno-obrazovnih ustanova. Jandrić (2015) ukazuje na važnost

pozitivnih stavova prema IKT-u te motiviranosti učitelja da neprestano usavršavaju

vlastite kompetencije.

Brojne su prednosti korištenja obrazovne tehnologije, odnosno digitalnih medija u

nastavi. Korištenje digitalnih medija u nastavi nam omogućuje:

6

1. „individualizaciju rada

2. situacijsko (kontekstualno) učenje

3. učenje istraživanjem

4. učenje rješavanjem problema

5. suradničko učenje

6. učenje igrom

7. projektno učenje

8. učenje usmjereno prema djelovanju„ (Matijević i Topolovčan 2017:60).

Kako bi poučavali uz pomoć tehnologije, učitelji moraju imati razvijenu digitalnu

kompetenciju, a uz opetovano korištenjem IKT-om, svakodnevno će ju nadograđivati.

Također, učenici će učenjem uz korištenje obrazovne tehnologije razvijati svoju digitalnu

kompetenciju. Digitalnu kompetencija možemo definirati kao „osposobljenost za sigurnu

i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije za rad u osobnomu i

društvenomu životu te u komunikaciji. Njezini su ključni elementi osnovne

informacijsko-komunikacijske vještine i sposobnosti: upotreba računala za pronalaženje,

procjenu, pohranjivanje, stvaranje, prikazivanje i razmjenu informacija te razvijanje

suradničkih mreža putem interneta“ (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa,

2011:17). Poznavanje IKT-a i njegova pravilna uporaba je u današnje doba jednako

vrijedno i potrebno znanje kao i vještine pisanja ili čitanja (Smiljčić i sur., 2017).

Informatičko opismenjavanje jedan od ključnih zadataka učitelja. Sukladno navedenom,

Dumančić (2017) smatra kako bi se učenike s tehnologijom trebalo upoznati već u prvom

razredu osnovne škole. Mišljenja je da učenicima treba sustavan pristup te kontinuiran

rad kako bi razvili svoju digitalnu kompetenciju te postali digitalni građani budućnosti.

Govoreći o prednostima korištenja tehnologije u obrazovanju, moramo spomenuti i

nedostatke. Većina današnjih učitelja nije dovoljno educirana za učinkovitu primjenu

IKT-a, Informatika u Hrvatskoj i dalje nije obvezan predmet od prvog razreda osnovne

škole što predstavlja neodrživo stanje te Hrvatska ima relativno nerazvijenu industriju

koja se još „nije pronašla“ u visokotehnološkom svijetu (Dumančić, 2017). Uz to, ne

smijemo izostaviti činjenicu da svako dijete ne posjeduje osobno računalo te da škole

rijetko kada imaju dovoljno novčanih sredstava za opremanje vlastitih informatičkih

učionica.

7

Ovaj rad posvećen je jednom dijelu učenja i poučavanja uz tehnologiju, a to su Web 2.0

alati. Njih možemo definirati kao skupinu „društvenih programskih alata zasnovanih na

Webu 2.0 koji korisnicima omogućuju suradničko pisanje i izmjenu sadržaja na mrežnim

stranicama. Pomoću Web 2.0 alata korisnici (učitelji i/ili učenici) mogu, na mreži, sami

kreirati ili sukreirati obrazovni sadržaj“ (Žufić i Žajgar, 2017:6). Sljedeće pitanje koje

nam se postavlja je što je to Web 2.0? Web 2.0 pojavio se 2004. godine3. Ovaj oblik weba,

odnosno mrežnih stranica, karakterizira „društvena komponenta koja korisnicima

omogućava sukreiranje sadržaja te dvosmjernu komunikaciju između korisnika i računala

te korisnika i korisnika“ (Žufić i Žajgar, 2017:5,6). Korištenje Web 2.0 tehnologija,

odnosno alata, unutar obrazovnog procesa ima prednosti kao što su interakcija,

komunikacija, suradnja, jednostavnost korištenja i fleksibilnost, razvoj digitalne

kompetencije te kreiranje vlastitih sadržaja. S druge strane, postoje i mane koje se očituju

u tehničkim problemima, vremenu koje je potrebno uložiti u određene alate te postojanju

osjećaja nelagode zbog „otvorenosti“ alata (An i sur., 2009).

Preteča Web-a 2.0 bio je Web 1.0. On se pojavio 1990-ih i karakterizirala ga je statičnost

te puko čitanje i pregledavanje sadržaja. Sadržaji na mreži pripadali su tvrtkama ili

pojedincima te nije bilo moguće raditi preinake na njima (Žufić i Žajgar, 2017). Fokus

Web-a 1.0 bio je na „dostavljanju“ sadržaja, a ne na produkciji i interakciji. Daljnji razvoj

mreže nije prestao te tako danas govorimo i o Web-u 3.0., 4.0 te 5.0. Web 3.0 pojavio se

2006. godine te se definira kao semantička mreža koja potiče mobilnost i globalizaciju te

uključuje automatizaciju i integraciju. Web 4.0 se temelji na bežičnoj komunikaciji koja

povezuje ljude i predmete kad god i gdje se nalazili u fizičkom ili virtualnom svijetu u

stvarnom vremenu. Naposljetku, Web 5.0 još uvijek napreduje i nije formiran u cijelosti,

no definira ga se kao emotivnu i simboličnu mrežu koja komunicira s ljudima. Djelovat

će poput osobnog asistenta. 4 Razvoj mreže prikazan je na Slici 3.

3 Dincer, N. (2020., 21. prosinca). Evolution of Web from 1.0 to 5.0. Pribavljeno 19.5.2021., sa http://myeltcafe.com/teach/evolution-of-web-from-1-0-to-5-0/ 4 Dincer, N. (2020., 21. prosinca). Evolution of Web from 1.0 to 5.0. Pribavljeno 19.5.2021., sa http://myeltcafe.com/teach/evolution-of-web-from-1-0-to-5-0/

8

Slika 3: Razvoj mreže (Evolution of Web from 1.0 to 5.0. prema Osorio,Ortiz (2013))

Gotovo je nemoguće napraviti jednu podjelu Web 2.0 alata. Uzrok tome su

mnogobrojnost alata i mogućnost svrstavanja jednog alata u više kategorija. Također,

činjenice da iz dana u dan nastaju novi alati te da pojedini prestaju biti dostupni za

korištenje (Žufić i Žajgar, 2017). Podjela Web 2.0 alata prema kojoj je nastao ovaj

diplomski rad je ona autora Žufić i Žajgar (2017):

1. Alati bazirani na radu s tekstom

2. Alati bazirani na radu sa slikom

3. Alati za audio zapise

4. Alati za obradu videozapisa

5. Alati za multimodalnu produkciju

6. Alati za izradu knjiga, stripova i animiranih prezentacija

7. Alati za izradu mrežnih stranica

8. Alati za organizaciju i dijeljenje

9. Alati za analizu podataka

10. Alati za izradu vremenskih crta

11. Alati za 3D modeliranje

12. Alati za procjenu dostignuća i izradu kvizova

13. Alati za društveno umrežavanje

14. Alati za komunikaciju i suradnju s drugim korisnicima

15. Edukativne igre

9

2.1. Alati za izradu nastavnih materijala

U ovom potpoglavlju predstavljeni su digitalni alati koji učiteljima služe za izradu

nastavnih materijala. Učenici razredne nastave će pomoću izrađenih materijala, koji mogu

biti u obliku tekstualnih dokumenata, audio i videozapisa, stripova ili prezentacija,

spoznavati nove nastavne sadržaje. Učenici će pregledavati sadržaje kreirane pomoću

ovih digitalnih alata, no neće se njima koristiti kako bi izrađivali vlastite sadržaje.

2.1.1. Alati za tekst, fotografije, audio zapise i videozapise

2.1.1.1. Google Docs

Ovo je alat pomoću kojega se mogu kreirati dokumenti tabličnog ili tekstualnog prikaza

te prezentacije. Google Docs pripada alatima koji omogućuju suradnju s drugima, u

realnom vremenu, putem podijeljenih dokumenata. U ovu skupinu uvršteni su i sljedeći

alati: „Etherpad, Evernote, Zoho Writer (koji je alternativa Google Docsu), Simplenote,

Catch, Fetchnotes, Springpad, TopXNotes, Circus Ponies Notebook, Folding Text,

Epistel, Notesy, Color Note, OneNote, Notability, Penultimate, My School Notebook,

Scriblink i Penzu“ (Žufić i Žajgar, 2017:45).

Osim osnovnog znanja korištenja računala te interneta, korisnici se moraju znati služiti

MS Office paketom kako bi pristupili ovom alatu. Uz navedeno, moraju imati kreiran

Google korisnički račun. Alatu se pristupa online. Prednosti ovoga alata su višestruke:

izvanmrežno korištenje alata i uređivanje dokumenata, postojanje mobilne verzije te

besplatnost (Žufić i Žajgar, 2017).

Učitelji Google Docs u razrednoj nastavi mogu koristiti kao „mjesto“ u koje će svojim

učenicima postavljati tekstualne dokumente ili prezentacije u kojima će biti objašnjeno

novo nastavno gradivo, popis zadataka za naredni period te upute za njihovog izvršavanje.

Nadalje, proračunske tablice pomoću kojih će moći objasniti sadržaje Matematike kao što

su pisano zbrajanje i oduzimanje brojeva. Za kraj, učitelji mogu postaviti obrasce kojima

će brzo i jednostavno provjeriti razinu učeničkog zadovoljstva nastavnim procesom.

10

Slika 4: Google Docs – početno korisničko sučelje

2.1.1.2. Pixlr

Pixlr pripada alatima za stvaranje i uređivanje fotografija uz „...Be Funky, PicJuice,

DrPic, Pho.to, DeviantArt, Big Huge Labs, Block Posters, Dropmocks, Gimp,

ImageChef, Photovisi, Picnik, Picture2Life, Pixer, Prealoadr, Paint, Picasa, Sumopaint i

Aviary“ (Žufić i Žajgar, 2017:97).

Za korištenje ovog alata, učitelji će trebati izdvojiti neko vrijeme kako bi se u potpunosti

upoznali sa svim njegovim pogodnostima. No, on se i dalje smatra izuzetno jednostavnim

alatom za korištenje. Znatno ga je lakše koristiti nego neke profesionalne alate za

uređivanje fotografija, a nudi gotovo jednaku razinu kvalitete. Pixlr Express (Pixlr X) je

prva dostupna verzija alata. Ona služi za brzo dodavanje filtera i efekata na fotografiju.

Druga verzija je Pixlr Editor (Pixlr E) u kojoj korisnici mogu pronaći sve funkcionalnosti

koje će koristi pri uređivanju fotografije. Za pristup alatu nije potrebna izrada korisničkog

računa, osim ako korisnici ne požele povezati svoju galeriju s društvenim mrežama ili

spremiti datoteke u alat. Korisnici svoje uratke mogu spremiti u PXD, TIFF, BMP, PNG

te JPEG formatu. Dostupna je i mobilna verzija za iOS te Android uređaje.5

5 Valčić, J. (2017., 16. svibnja). Pixlr – brzo i jednostavno uredite slike i fotografije. Pribavljeno 22.5.2021., sa https://e-laboratorij.carnet.hr/pixlr-jednostavno-i-brzo-uredite-slike-i-fotografije/

11

Pixlr učiteljima može poslužiti za izrađivanje kolaža te uređivanje fotografija. Također,

prilikom uređivanja fotografija učitelji im mogu dodati elemente kao što su označavanje.6

Sukladno tome, Pixlr se u nastavi Prirode i društva može koristiti za izradu nastavih

materijala iz kojih će učenici, primjerice, učiti o dijelovima tijela ili biljaka te o procesu

kruženja vode u prirodi. U nastavi Matematike, za učenje o geometrijskim tijelima,

učitelji mogu napraviti fotografije na kojima bi bili označeni dijelovi - vrh, brid, stranica.

Slika 5: Pixlr X – početno korisničko sučelje

2.1.1.3. Vocaroo

Vocaroo je alat pomoću kojega se mogu izrađivati audio zapisi, odnosno snimati zvuk.

Ovoj kategoriji također pripadaju: „…Audio Expert, Aviary Myna Audio Editor,

Jamendo, MP3 Cutter, Online-Convert.com, Soundation, The MusicLab, UJAM,

Voxopop te YouConvertIt“ (Žufić i Žajgar, 2017:207).

Za pristupanje alatu potrebno je osnovno znanje korištenja računala te pristup internetu.

Stvaranje korisničkog računa nije potrebno jer se audio zapisi snimaju besplatno online.

Sučelje ovog alata je izuzetno jednostavno što omogućuje brzo i lako snimanje. Vocaroo

je primjeren za korisnike različitih uzrasta. Nakon završetka snimanja, audio zapis se

može preslušati te se sprema u Vocaroo online „spremište“. Nudi se mnoštvo mogućnosti

dijeljenja gotovog audio zapisa kao što su: dijeljenje putem linka, opcije brzog dijeljenja

(Facebook, Gmail, Pinterest, itd.), spremanje na računalo (formati MP3, Ogg, FLAC,

6 Valčić, J. (2017., 16. svibnja). Pixlr – brzo i jednostavno uredite slike i fotografije. Pribavljeno 22.5.2021., sa https://e-laboratorij.carnet.hr/pixlr-jednostavno-i-brzo-uredite-slike-i-fotografije/

12

WAV) te QR kod. Ono što bi se moglo smatrati svojevrsnim nedostacima je to što

Vocaroo ne nudi mogućnost uređivanja audio zapisa stoga korisnici moraju biti izuzetno

oprezni prilikom snimanja te to što takve snimke nisu u potpunosti privatne. Također,

snimke „nestaju“ nakon dva mjeseca te se preporučuje preuzimanje na računalo ako je

audio zapis potreban na duži period.7

Učitelji Vocaroo u nastavi mogu koristiti za snimanje uputa za odrađivanje zadataka,

objašnjenja novih nastavnih sadržaja, određenih zvukova iz prirode (na primjer pjev ptica,

puhanje vjetra ili žuborenje vode) te snimanje zvuka pojedinih instrumenata.

Slika 6: Vocaroo – početno korisničko sučelje

2.1.1.4. Kizoa

Kizoa je alat pomoću kojeg možemo izrađivati te uređivati videozapise. Ostali alati za

izradu i postprodukciju videozapisa su: „…YouTube Video Editor, Video Toolbox,

FileLab Video Editor, MozillaPopcornMaker, Muvee, Xtranormal, Pixorial, WeVideo,

Wideo, Weavly, KAltura, MIXMOOV, Shotclip, Video Toolbox, Magisto te Screencast-

o-matic“ (Žufić i Žajgar, 2017:267).

Kako bi korisnici mogli pristupiti ovom alatu, važno je da znaju osnove korištenja

računala i interneta te da imaju neometan pristup istome. Također, potrebna je adresa

elektroničke pošte kako bi se izradio korisnički račun. Važno je napomenuti kako Kizoa

7 Vocaroo. Pribavljeno 23.5.2021., sa https://www.ecml.at/Resources/InventoryofICTtools/tabid/1906/InventoryID/73/language/en-GB/Default.aspx

13

nudi dodatne mogućnosti te nadogradnju korisničkog računa uz plaćanje. Posebnost

ovoga alata je u tome što je vrlo jednostavan za korištenje te nudi mnoštvo predložaka

kako bi početnici što lakše izradili svoje videozapise (Žufić i Žajgar, 2017). Korisnici u

predloške za videozapise mogu dodavati: slike, video, tekst, glazbu, posebne efekte te

animacije. Gotove uratke moguće je spremiti na vlastito računalo u formatima kao što su

AVI, MP4, MPEG2, GIF i MOV te ih podijeliti na društvenim mrežama ili proslijediti

putem adrese elektroničke pošte. Kada govorimo o izradi kolaža, korisnici se također

mogu poslužiti ponuđenim predlošcima ili započeti rad „od nule“. Svojim kolažima mogu

prilagati video, sliku ili animaciju. Gotove kolaže mogu pohraniti na vlastito računalo,

podijeliti ih na društvenim mrežama ili koristiti prilikom izrade drugih sadržaja. Prilikom

uređivanja slika moguće im je dodati filtere, efekte i okvire te ih rotirati, rezati ili im

promijeniti kontrast te svjetlinu.8

Kizoa pruža mnoštvo mogućnosti za korištenje u razrednoj nastavi. Učitelji mogu izraditi

niz video prikaza kao što su: promjene u prirodi tijekom godišnjih doba, proces rasta i

razvoja biljaka, postupak izrade kućice za ptice ili sadnje cvijeta, „mini razglednice“ s

izleta, set opće pripremnih vježbi i slično.

Slika 7: Kizoa – početno korisničko sučelje

8 Valčić, J. (2017., 21. ožujka). Kizoa – izradite svoj video sadržaj. Pribavljeno 27.5.2021., sa https://e-laboratorij.carnet.hr/kizoa-napravite-svoj-video-sadrzaj/

14

2.1.2. Alati za izradu prezentacija, animiranih prezentacija i stripova

2.1.2.1. Canva

Canva je mrežni alat za izradu prezentacija. U ovu skupinu alata uvršteni su: „… Prezi,

Google Slides, Haikudeck, Photopeach, Photosnack, Vcasmo, Slideshare, Focusky,

Slidebean, Sway, in3Dgallery, Emaze, Google Slides, Slides, Knovio, Zoho, SlideRocket,

Swipe, Haiku Deck, Speaker Deck, EWC Presenter, Vuvox, Empressr, Oomfo,

Scrollshow, Present.me, Voicethread te Authorstream“ (Žufić i Žajgar, 2017:347).

Za pristupanje alatu potrebno je osnovno znanje korištenja računala, neometan pristup

internetu te adresa elektroničke pošte, Google ili Facebook korisnički račun. Canva je

izvrsna za one koji nemaju mnogo znanja ni iskustva u radu s digitalnim alatima za izradu

prezentacija. Pruža se mnoštvo besplatnih resursa te oni čije se korištenje treba platiti.

Jednostavno se koristiti njome te nam nudi već gotove predloške poput čestitka,

prezentacija, postera ili infografika. Korisnici mogu dodati vlastite datoteke, mijenjati

pozadinu, oblikovati tekst, birati položaj elemenata u dokumentu te samostalno definirati

vlastite dimenzije. Nedostaci ovog alata, za besplatnu verziju, su ograničenja u vidu

izrade timova od samo deset članova te ograničenog prostora (maksimalno 1GB) za

dodavanje vlastitih elemenata.9

Učitelji razredne nastave Canvu mogu koristiti kako bi na zanimljiviji način, pomoću

prezentacije, prikazali ono što žele predavati te izradili plakate.10 Osim prezentiranja

novih nastavnih sadržaja, učitelji mogu izrađivati plakate za hodnike škola ili panoe

učionice, a koji bi se odnosi na proslavu svjetskih dana kao što su Svjetski dan vode,

Međunarodni dan obitelji, Međunarodni dan mira ili Dan ljudskih prava. Također, mogu

izraditi čestitke u kojima bi učenicima čestitali na uspješnoj školskog godini ili izvrsno

obavljenom zadatku. Za kraj, mogu izraditi infografike pomoću kojih bi svojim

učenicima ukazali na važnost postupaka kojima mogu očuvati vlastito zdravlje ili okoliš.

9 Valčić, J. (2016., 21. rujna). Canva online grafički editor za izradu prezentacija, infografika i postera. Pribavljeno 1.6.2021., sa https://e-laboratorij.carnet.hr/canva/ 10 Valčić, J. (2016., 21. rujna). Canva online grafički editor za izradu prezentacija, infografika i postera. Pribavljeno 1.6.2021., sa https://e-laboratorij.carnet.hr/canva/

15

Slika 8: Canva – početno korisničko sučelje

2.1.2.2. PowToon

PowToon je alat pomoću kojega možemo izrađivati animirane videozapise, to jest

animirane prezentacije. Ovoj skupini pripadaju sljedeći alati: „…DigitalFilms, Dvolver,

GoAnimate, Gyazo, Moovly, Video Scribe i WhatFix“ (Žufić i Žajgar, 2017:421).

Uvjeti koji moraju biti zadovoljeni za pristupanje PowToon alatu su poznavanje osnova

korištenja računala i interneta te izrađena adresa e-pošte ili korisnički računi na

Facebooku ili Googleu. Alat se može koristiti besplatno uz određena funkcionalna

ograničenja, no uz kupnju određenih mjesečnih verzija, Pro, Pro+ ili Agency, korisnici

mogu upotrebljavati dodatne pogodnosti ovoga alata. Pregledno i jednostavno sučelje

korištenje ovog alata čine laganim (Žufić i Žajgar, 2017). PowToon omogućava izradu

multimedijskih sadržaja poput: prezentacija, analize rezultata, izvještaja te edukativnih

videozapisa. Sam proces izrade je izuzetno jednostavan. Korisnici najprije odabiru hoće

li se koristiti gotovim predlošcima ili će samostalno odabrati stil. Zatim biraju temu te

elemente koji će biti u prezentaciji (oblici, oznake, likovi). Također, nudi im se

mogućnost da dodaju fotografije, video te audio zapise s vlastitog računala. Postupak

izrade videa te prezentacije je jednak, razlike je u tome što korisnici prezentacijom mogu

samostalno upravljati, dok se video može prikazivati samo od početka do kraja. Kada je

prezentacija ili videozapis završen, objavljuje se na PowToon mrežnoj stranici te

YouTubeu. Neki od nedostataka koji se javljaju kod rada s besplatnom verzijom su ti da

16

je određen broj pozadina, audio zapisa i stilova te da korisnici ne mogu direktno

preuzimati uratke na svoje računalo.11

PowToon se u razrednoj nastavi može koristiti kao: uvod u novo nastavno gradivo,

motivacija za izvršavanje zadataka, pomoć pri objašnjavanju zahtjevnijih nastavnih

sadržaja te kao zanimljiv način prezentacije rezultata razrednih projekata.12

Slika 9: PowToon – početno korisničko sučelje

2.1.2.3. Pixton

Pixton je alat za izradu stripova pomoću dostupnih oblika, predmeta i likova. Drugi alati

za kreiranje stripova su: „…BitStrips, Comic master, MakebeliefsComix, Storyboard

That, ToonDoo, Voki, WittyComics i Zimmer Twins“ (Žufić i Žajgar, 2017:399).

Za uporabu ovoga alata potrebno je osnovno znanje korištenja računala i interneta te

neometan pristup istome. Registracija je moguća pomoću Facebook, Office 365 te Google

korisničkog računa. Ono što korisnici mogu raditi u besplatnoj verziji alata je sudjelovati

u natjecanjima, uređivati tuđe stripove gdje postoji dozvola autora, ocjenjivati i

komentirati stripove, namještati položaj likova te izraditi vlastiti lik kojega će kasnije

moći koristiti u stripovima. Maksimalan broj likova unutar jednog stripa je tri. Korisnici

prilikom izrade stripova mogu odabrati jedan od tri predloška. Prvi je „Comis Strip“ u

11 Jović, J. (2016., 19. travnja). PowToon. Pribavljeno 3.6.2021., sa https://e-laboratorij.carnet.hr/powtoon/ 12 Jović, J. (2016., 19. travnja). PowToon. Pribavljeno 3.6.2021., sa https://e-laboratorij.carnet.hr/powtoon/

17

kojemu su okviri jednake veličine. Drugi predložak je „Storyboard“ gdje svaki okvir ima

naslov. Zadnji predložak je „Graphic Novel“ čija je posebnost okviri različitih dimenzija.

Nedostaci besplatne verzije ovog alata su postojanje „zajednice“ u kojoj korisnici mogu

objavljivati radove sa sadržajem koji nije primjeren za djecu razredne nastave,

nemogućnost spremanja uradaka na računalo te ispis istoga. No, navedeni nedostaci su u

određenoj mjeri rješivi. Pixton nudi mogućnost sigurnog filtriranja čime će se blokirati

neželjeni sadržaji te korisnici slikanjem zaslona računala mogu pokušati spremiti svoje

uratke. Za kraj, korisnici svoje stripove mogu objaviti i tako ih učiniti vidljivima svima u

„zajednici“.13

Učitelji razredne nastave Pixton mogu upotrebljavati prilikom obrade lektirnog djela tako

da prikažu određeni dio radnje.14 Alat može biti koristan prilikom obrade sadržaja Prirode

i društva poput „Prometa“ gdje se učenicima na jednostavan i zanimljiv način može

prikazati primjer puta od kuće do škole te kako se odgovorno ponašati u prometu.

Također, učitelji alat mogu koristiti kako bi prikazali i pravila lijepog ponašanja pri

odlasku liječniku, u trgovinu ili prilikom telefonskog razgovora.

Slika 10: Pixton – početno korisničko sučelje

13 Valčić, J. (2016., 21. studenoga). Pixton – Udahnite život u strip. Pribavljeno 7.6.2021., sa https://e-laboratorij.carnet.hr/pixton-udahnite-zivot-strip/ 14 Valčić, J. (2016., 21. studenoga). Pixton – Udahnite život u strip. Pribavljeno 7.6.2021., sa https://e-laboratorij.carnet.hr/pixton-udahnite-zivot-strip/

18

2.1.3. Alati za izradu oglasnih ploča i vremenskih crta

2.1.3.1.Lino

Lino je alat koji služi za izradu digitalnih oglasnih ploča. Alati koji pripadaju ovoj skupini

su: „…Pearltrees, Paddlet, Educlipper, Scoop.it, Wallwisher, Corkboard Me, Spaaze,

Group Zap, Realtime Bord, Pinup, Magnoto, Stormboard te Groupman“ (Žufić i Žajgar,

2017:329).

Za pristupanje alatu korisnici trebaju znati osnove korištenja računala te imati neometan

pristup internetu jer mu se pristupa online. Za registraciju je potrebna adresa elektroničke

pošte ili profili izrađeni na mrežama Facebook, Google+ ili Twitter, no alatu se može

pristupiti i bez registracije. Korisnici pomoću „papirića“ lijepe raznovrsne podsjetnike i

obaveze na svoju oglasnu ploču koja može koristiti samo njima, ali i drugim korisnicima.

Pogodnosti alata su pregledno sučelje kojim se lako koristiti te besplatna uporaba.

Korisnicima se nudi mnoštvo mogućnosti uređivanja oglasne ploče kao što su: mijenjanje

boje pozadine, fonta i boje slova, postavljanje datuma, fotografija s računala i videozapisa

s platformi YouTube, Ustream, Vimeo te prilaganje dokumenata ili komentara (Žufić i

Žajgar, 2017).

Lino je alat koji učiteljima prvenstveno može poslužiti za postavljanje raznovrsnih

obavijesti, pregled budućih događaja te rokova zadataka iz svakog pojedinog nastavnog

predmeta.15

Slika 11: Lino – početno korisničko sučelje

15 Valčić, J. (2016., 8. travnja). Lino – vaša oglasna ploča u virtualnom svijetu. Pribavljeno 10.6.2021., sa https://e-laboratorij.carnet.hr/lino-online-ploca-suradnju/

19

2.1.3.2. TimeToast

TimeToast je digitalni alat pomoću kojega možemo izrađivati vremenske crte. Ostali alati

za izradu vremenskih crta su: „…Capzles, Dipty, Free Timeline, HSTRY, LittleBIG

History, Meograph, MyHistro, Office Timeline, Our TimeLines, OurStory, Read Write

Think, SmartDraw, Tiki-Toki, Time Rime, Timeglider, Timeline Builder, Timeline JS,

Timeline Template, Timelines.tv, Timestream, Twitter Custom Timelines te WhenIn

Time“ (Žufić i Žajgar, 2017:585). Prednosti korištenja ovih alata su kraće vrijeme izrade,

interaktivnost te ušteda materijala poput kartona ili papira (Žufić i Žajgar, 2017).

Za pristupanje i korištenje alata potrebno je osnovno znanje korištenja računala, pristup

internetu te registracija pomoću adrese elektroničke pošte. Alat nudi besplatnu verziju te

verzije Basic i Pro koje su dostupne uz plaćanje. Nedostatak besplatne verzije je to što je

korisniku omogućena izrada samo jedne privatne vremenske crte. Korisnici mogu

napraviti bezbroj vremenskih crta, ali kako bi to mogli, morat će ih postaviti kao „javne“.

Korisnici prilikom kreiranja vremenskih crta u njih dodaju događaje. Svakom događaju

mogu dati ime, napisati opis ili priložiti poveznicu, umetnuti fotografiju te mu odrediti

vrijeme. Omogućeno je pretraživanje te pregledavanje vremenskih crta ostalih korisnika

TimeToasta. Alat je izuzetno lagan za korištenje. No, korisnici koji se žele kreativno

izraziti to smatraju manom jer im jednostavnost alata ponekad ograničava kreativnost

(Žufić i Žajgar, 2017).

Ovaj alat se u nastavi može iskoristiti za prikaz budućih događaja, rokova za izvršenje

obaveza te prilikom poučavanja o prošlosti (Žufić i Žajgar, 2017). Učitelji razredne

nastave alat mogu koristiti prilikom obrade nastavnih sadržaja Prirode i društva kao što

su dolazak Hrvata, hrvatski vladari te ostale znamenite osobe, značajni povijesni događaji

ili stvaranje samostalne Republike Hrvatske. Uz navedeno, učitelji pomoću interaktivnih

vremenskih crta s učenicima nižih razreda osnovne škole mogu učiti o organizaciji

vremena kao što su doba dana, dani u tjednu te mjeseci u godini. Također, uz malo

kreativnosti alat može biti koristan pri učenju abecede ili brojeva do dvadeset.

20

Slika 12: TimeToast – početno korisničko sučelje

2.2. Digitalni edukativni alati

Kroz ovo potpoglavlje prikazani su digitalni alati pomoću kojih se učenici nalaze u

„direktnom“ odnos s nastavnim sadržajem ili ga samostalno kreiraju. Upotrebom alata iz

ovog potpoglavlja, učitelji će provjeravati učenikovo znanje i razumijevanje, a učenici će

učiti kroz igru ili izrađivati sadržaje koji će im pomoći pri učenju.

2.2.1. Alat za izradu radnih listića

2.2.1.1. Wizer

Wizer je alat koji služi za izrađivanje interaktivnih nastavnih listića. Kako bi se koristili

ovim alatom, osim poznavanja rada na računalu te pristupa internetu, korisnici moraju

izraditi račun. To mogu učiniti koristeći adresu elektroničke pošte ili tako da se prijave

svojim Google, Edmodo te Microsoft korisničkim računom. Kao i većina digitalnih alata,

Wizer nudi besplatnu verziju te onu koja se plaća. Besplatna verzija korisničkog računa

omogućava pristup tuđim radnim listićima te neograničenu izradu vlastitih radnih listića.

Stoga je besplatna verzija prikladna za učitelje razredne nastave. Korisnici prilikom rada

mogu dodavati slike, videozapise, poveznice, tekst ili ugrađivati kodove, a pitanja

višestrukog izbora, crtanje, uparivanje te razvrstavanje su samo neke od mogućnosti rada.

Nakon što korisnici, u ovom slučaju učitelji, izrade svoje listiće, učenicima ih dodjeljuju

21

putem poveznice ili kroz razred kojeg je moguće kreirati unutar alata. Učenici automatski

dobivaju rezultate te povratne informacije, no postoji i opcija ručnog upisa podataka.16

Wizer je pogodan za korištenje u raznim nastavnim predmetima. Učitelji pomoću njega

učenicima mogu zadati domaću zadaću te zadatke tijekom nastave, bilo da se radi o

ponavljanju, učenju novog gradiva ili provjeri znanja.17 Tako se, primjerice, mogu

napraviti radni listići s popunjavanjem praznina kroz koje će učitelji provjeriti gradivo

pisanja velikog početnog slova. Nadalje, pomoću aktivnosti razvrstavanja mogu provjeriti

jesu li njihovi učenici usvojili razliku između geometrijskih likova i tijela ili između

imenica, glagola i pridjeva. Također, mogu brzo ispitati veću količinu usvojenih

informacija kroz pitanja višestrukog izbora. Uz to, koristeći se pitanjima otvorenog tipa,

primjerice za sadržaje energije iz Prirode i društva, mogu provjeriti učenikovo dublje

razumijevanje oblika energije, načina prijenosa i pretvorbe te njezine važnosti za ljudski

život. Za kraj, uparivanje može biti korisno prilikom učenja o znamenitostima te

značajnim osobama iz različitih krajeva Republike Hrvatske, biljkama i životinjama koji

se u njima pojavljuju ili organima te organskim sustavima.

Slika 13: Wizer – početno korisničko sučelje

16 Valčić, J. (2017., 12. rujna). Wizer – interaktivni radni listići. Pribavljeno 18.6.2021., sa https://e-laboratorij.carnet.hr/wizer-radni-listici-mogu-biti-zabavni/ 17 Valčić, J. (2017., 12. rujna). Wizer – interaktivni radni listići. Pribavljeno 18.6.2021., sa https://e-laboratorij.carnet.hr/wizer-radni-listici-mogu-biti-zabavni/

22

2.2.2. Alat za izradu umnih mapa

2.2.2.1. Popplet

Umne mape učenicima olakšavaju pamćenje i razumijevanje novih informacija zbog svog

specifičnog izgleda te načina zapisivanja pojmova. Alati pomoću kojih možemo izraditi

umne mape su sljedeći: „…Bubblus, Coggle, Debategraph, FreeMind, Gliffy, MindMup,

Mind42, Mindomo, SlateBox, SpicyNodes, Spider Scribe, Text2Mindmap,

WiseMapping te XMind“ (Žufić i Žajgar, 2017:163), a prikazan u ovom potpoglavlju je

Popplet.

Korištenje ovog alata zahtijeva računalo koje ima pristup internetu, instaliran Adobe

Flash Player te omogućeno njegovo pokretanje. Kako bi se izradio korisnički račun,

korisnici moraju imati adresu elektroničke pošte. Za razliku od većine alata, Popplet ne

nudi opciju povezivanja računa s Facebook, Twitter ili Google korisničkim računima.

Korisnici mogu odabrati jedan od tri modela računa, od kojih je jedan u potpunosti

besplatan. No, model besplatnog korisničkog računa pruža mogućnost izrade samo deset

umnih mapa.18 U elemente umne mape („oblačiće“) mogu se unositi tekstovi, crteži,

datoteke s računala poput fotografija te poveznice s YouTube kanala. Također, moguće

je promijeniti i boje okvira (Žufić i Žajgar, 2017). Ono što se posebno ističe je da korisnici

mogu dodavati prethodno gotove mape u novu mapu koju izrađuju. Alat nudi mogućnost

spremanja gotovih mapa u PNG i JPEG formatu te kao PDF dokument. Postavljenjem

svojih mapa na „javne“ korisnici omogućuju drugima da pregledavaju njihove mape.

Također, ako to korisnici žele, svoje mape mogu podijeliti putem Twittera, Facebooka,

slanjem poveznice ili ih mogu ugraditi u svoje mrežne stranice. Za kraj, korisnici mogu

dodavati suradnike te im omogućiti uređivanje njihovih umnih mapa.19

18 Valčić, J. (2017., 21. travnja). Popplet – organizirajte svoje ideje i informacije umnim mapama. Pribavljeno 23.6.2021., sa https://e-laboratorij.carnet.hr/popplet-organizirajte-ideje-informacije-umne-mape/ 19 Valčić, J. (2017., 21. travnja). Popplet – organizirajte svoje ideje i informacije umnim mapama. Pribavljeno 23.6.2021., sa https://e-laboratorij.carnet.hr/popplet-organizirajte-ideje-informacije-umne-mape/

23

Učitelji razredne nastave umne mape mogu koristiti kao motivaciju za rad, prilikom

učenja novih nastavnih sadržaja, ponavljanja ili grupnih radova učenika.20 Primjer izrade

umne mape kao grupni rad učenika može biti iz Prirode i društva, sadržaji o čovjeku te

njegovom zdravlju. Učitelji učenike podijele u skupine te će svaka skupina dobiti jednu

cjelinu te izraditi umnu mapu. Prva skupina će izraditi umnu mapu o organima za

kretanje, druga o organima za probavu, treća o organima za disanje, četvrta o zaraznim

bolestima i tako dalje. Kada svaka skupina izradi svoju umnu mapu, sve će se priložiti u

jednu umnu mapu koja će učenicima služiti prilikom ponavljanja za ispit znanja. Nadalje,

na satu Glazbene kulture učenici mogu napraviti umne mape koje će im olakšati učenje

osnovnih skupina glazbala (udaraljke, glazbala s tipkama, puhačka glazbala…). Uz svaki

instrument mogu priložiti njegovu fotografiju kako bi ih lakše raspoznavali te poveznicu

s YouTubea kako bi znali kako pojedini instrument zvuči.

Slika 14: Popplet – početno korisničko sučelje

2.2.3. Alati za provjeru znanja

Alati koji se mogu koristiti za izradu kvizova, odnosno za praćenje napretka te provjeru

znanja su: „…Hot Potatoes, Quizstar, ProProfs Quizmaker, Quizlet, Cram, CoboCards,

Easy TestMaker, Fifty Sneakers, Sixty, QuizPedia, Interact Create A Quiz, QuestBase,

Learningpod, ExamTime Quizzes, Online Quiz Creator, Joomla Quiz deluxe, Learning

Management, Testmoz, That Quiz, PollEverywhere, Riddle, Topgrade Quiz Maker…“

20 Valčić, J. (2017., 21. travnja). Popplet – organizirajte svoje ideje i informacije umnim mapama. Pribavljeno 23.6.2021., sa https://e-laboratorij.carnet.hr/popplet-organizirajte-ideje-informacije-umne-mape/

24

(Žufić i Žajgar, 2017:601) i drugi. U ovom radu prikazani su sljedeći alati: Hot Potatoes,

Kahoot! te Quizlet.

2.2.3.1. Hot Potatoes

Hot Potatoes je alat koji „služi za brzu i jednostavnu izradu interaktivnih kvizova u obliku

mrežne stranice. Učitelji unose tekstove, pitanja i odgovore nakon čega program stvara

mrežnu stranicu s kvizom“ (Žufić i Žajgar, 2017:601). Kako bi se korisnici mogli koristiti

ovim alatom, potreban im je pristup mreži te instalacija programa. Installer je moguće

preuzeti na početnoj mrežnoj stranici Hot Potatoesa. Također, potrebno se i registrirati

što se čini upisivanjem korisničkog imena (Žufić i Žajgar, 2017). Iako Hot Potatoes

podržava hrvatski jezik, javljaju se teškoće pri uporabi dijakritičkih znakova. Uz

navedeno, važno je spomenuti kako Hot Potatoes nudi modul dodatak HotPot. Uz pomoć

ovog modula učitelji mogu implementirati izrađene kvizove u Moodle sustav.21

Korisnici unutar ovog alata mogu izrađivati kvizove u šest različitih programa. Prvi je

JQuiz koji „služi za izradu kviza s pitanjima u kojima odgovori mogu i ne moraju biti

ponuđeni“ (Žufić i Žajgar, 2017:605). Drugi je JCloze koji „služi za izradu kviza s

tekstom za dopunjavanje“ (Žufić i Žajgar, 2017:605). Sljedeći program naziva se JMatch

i on „služi za izradu zadataka uparivanja riječi“ (Žufić i Žajgar, 2017:605). JMix je četvrti

program te „služi za izradu kvizova s pomiješanim redoslijedom“ (Žufić i Žajgar,

2017:605). Nakon njega dolazi JCross koji „služi za izradu križaljki“ (Žufić i Žajgar,

2017:605). Posljednji program je The Masher koji „služi za povezivanje kvizova u

složeniju cjelinu“ (Žufić i Žajgar, 2017:605). Izrađene kvizove moguće je pokrenuti u

raznim preglednicima kao što su Google Chrome ili Mozilla Firefox (Žufić i Žajgar,

2017). Korisnici mogu dodavati multimedijski sadržaj u svoje kvizove kao što su

videozapisi ili slike.22

Hot Potatoes „zasigurno će učenike i učitelje motivirati na rad, poboljšati proces učenja

te pružiti uvid u razinu znanja korisnika i na ono što možemo popraviti da bismo

unaprijedili proces poučavanja i učenja. Hot Potatoes možemo primijeniti u obrazovanju

21 Negulić, T. (2014., 3. travnja). Hot Potatoes – kreiranje online ispita znanja. Pribavljeno 5.7.2021., sa https://e-laboratorij.carnet.hr/hot-potatoes-kreiranje-online-ispita-znanja/ 22 Negulić, T. (2014., 3. travnja). Hot Potatoes – kreiranje online ispita znanja. Pribavljeno 5.7.2021., sa https://e-laboratorij.carnet.hr/hot-potatoes-kreiranje-online-ispita-znanja/

25

za sve uzraste i u svakom nastavnom predmetu“ (Žufić i Žajgar, 2017:636). Pomoću

JMatcha učitelji mogu provjeriti jesu li učenici savladali nastavne sadržaje, primjerice,

snalaženja u vremenu. S lijeve strane je ponuđeno: velika kazaljka ure, mala kazaljka ure

te tanka kazaljka ure, a učenici ponuđeno moraju upariti s onim objašnjenjima koja se

odnose na kazaljke – pokazuje sekunde, pokazuje minute te pokazuje sate. Također,

ponuđeno je jedan dan ima, jedan sat ima te jedna minuta ima, a učenici to moraju upariti

sa 60 minuta, 60 sekundi te 24 sata. Učitelji JCloze mogu koristiti za provjeru sadržaja

prometa iz Prirode i društva. Napisan je tekst u kojemu će nedostajati ključne riječi koje

učenici moraju napisati. Na primjer, promet je prijevoz robe i ljudi; prometna sredstva

kreću se vodom, zrakom i tlom. Kvizovi izrađeni u programu JCross mogu se koristiti na

početku nastavnog sata kao motivacija za obradu novih nastavnih sadržaja. Rješenje

križaljke može biti naslov teme ili ključan pojam tog nastavnog sata. Program The

Masher je najpogodniji za izradu provjera znanja jer učenicima, a i učiteljima,

povezivanjem različitih kvizova nudi raznolikost pitanja.

Slika 15: Hot Potatoes – početno korisničko sučelje

26

2.2.3.2. Kahoot!

Kahoot! je digitalni alat pomoću kojeg se izrađuju kvizovi, upitnici te diskusije.

Neometan pristup internetu jedan je od glavnih preduvjeta za korištenje ovog alata, bilo

da se radi o kreatoru sadržaja ili korisniku tog sadržaja („suradniku“). Alatom se, osim

računala, možemo koristiti i mobilnim uređajima, no samo ako podržavaju HTML5.

Registracija je moguća putem adrese elektroničke pošte te Google, Microsoft ili Apple

korisničkih računa. Prednost ovog alata je što druge osobe ne moraju imati korisnički

račun kako bi sudjelovale u kvizovima. Kvizovima pristupaju pomoću PIN-a. No, ako

korisnici/učitelji žele da njihovi suradnici/učenici sami stvaraju vlastite sadržaje, oni će

se morati registrirati. Kahoot! sadrži ograničenja za korisnike mlađe od 16 godina, stoga

učenici razredne nastave neće moći objavljivati svoje sadržaje niti pregledavati javno

podijeljene sadržaje.23

Kahoot! nudi mogućnost izrade kvizova, upitnika ili diskusija. No, korisnici besplatne

verzije korisničkog računa ograničeni su na izradu kvizova s pitanjima točno-netočno te

višestrukog odabira. Jedno pitanje u kvizu može sadržavati najviše 120 znakova, a mogu

mu se dodavati videozapisi te fotografije. Vrijeme koje korisnici imaju na raspolaganju

kako bi odgovorili na pitanja ovisi o kreatoru kviza. Na raspolaganju su opcije: pet, deset,

dvadeset i trideset sekundi, jedna minuta, minuta i trideset sekundi, dvije minute te četiri

minute. Također, kreator kviza može odlučiti o načinu bodovanja odgovora, a to može

biti jedna od sljedećih varijanti: normalno bodovanje, dupli bodovi te bez bodovanja.

Kviz funkcionira tako da učenici čitaju tekst pitanja i odgovore na ploči (škole bez

pametne ploče će ih prikazivati pomoću projektora), a na svojim uređajima odabiru točne

odgovore koji su prikazani u različitim oblicima te bojama. Nakon što su odgovorili na

pitanja, učenici saznaju jesu li točno odgovorili, koji je njihov poredak te koje su bodove

osvojili. Po završetku kviza, na učiteljevom ekranu prikazuje se konačna ljestvica.24

Kahoot! motivira učenike te ih potiče na uključivanje u nastavu. Učiteljima pruža

zanimljiviji i dinamičniji način učenja novog gradiva ili ponavljanja. Također, elementi

23 Negulić, T. (2015., 24. veljače). Kahoot – sustav za odgovaranje i kvizove temeljen na igri. Pribavljeno 7.7.2021., sa https://e-laboratorij.carnet.hr/kahoot-game-based-sustav-za-odgovaranje-i-kvizove/ 24 Negulić, T. (2015., 24. veljače). Kahoot – sustav za odgovaranje i kvizove temeljen na igri. Pribavljeno 7.7.2021., sa https://e-laboratorij.carnet.hr/kahoot-game-based-sustav-za-odgovaranje-i-kvizove/

27

natjecanja kod učenika mogu „probuditi“ natjecateljski duh te ih tako dodatno potaknuti

za učenje nastavnih sadržaja.25 Učitelji uz Kahoot! mogu biti izuzetno kreativni u nastavi.

Umjesto da sami pripremaju kvizove za ponavljanje ili provjeru znanja, to mogu

prepustiti učenicima. Primjerice, nakon odrađene nastavne teme, svaki učenik će

samostalno izraditi kviz kroz koji bi ponovio ono najvažnije što je naučio. Uz to, moguće

je organizirati suradničko učenje pomoću Kahoota!. Nakon što su učenici u skupinama

održali prezentacije o određenim temama, na primjer biljke u šumi te životinje u šumi,

izrađuju kvizove kako bi provjerili jesu li prijatelji iz suprotne skupine naučili nešto novo

nakon njihove održane prezentacije.

Slika 16: Kahoot! – početno korisničko sučelje

2.2.3.3.Quizlet

Quizlet je alat pomoću kojeg učitelji, izrađujući obrazovne kartice („Flashcards“),

učenicima olakšavaju savladavanje nastavnog gradiva. Korisnici ne moraju uložiti

previše vremena kako bi se naučili koristiti ovim alatom. Za njegovo korištenje potreban

je pristup mreži te izrađen korisnički račun. Korisnici se mogu registrirati koristeći adresu

elektroničke pošte ili vlastiti Facebook te Google korisnički račun. Kao i kod većine alata,

nudi se besplatna verzija s određenim ograničenjima te ona koja se naplaćuje i nema

ograničenja u korištenju. Alat je moguće preuzeti na iOS te Android mobilne uređaje.26

25 Negulić, T. (2015., 24. veljače). Kahoot – sustav za odgovaranje i kvizove temeljen na igri. Pribavljeno 7.7.2021., sa https://e-laboratorij.carnet.hr/kahoot-game-based-sustav-za-odgovaranje-i-kvizove/ 26 Valčić, J. (2016., 20. prosinca). Quizlet – učenje na drugačiji način. Pribavljeno 10.7.2021., sa https://e-laboratorij.carnet.hr/quizlet-ucenje-malo-drugaciji-nacin/

28

Prednost ovog alata je dostupnost sadržaja kojeg su izradili drugi korisnici u „zajednici“.

Iz ove činjenice proizlazi i nedostatak. Moguće je da izrađeni sadržaji sadržavaju netočne

podatke, stoga je važno prije korištenja provjeriti ono što se namjerava upotrijebiti.

Prilikom izrade novih sadržaja, korisnici u njih mogu umetnuti pohranjene podatke iz

Google Docs datoteka. Uz to, omogućeno im je definirati vidljivost sadržaja. Korisnici

mogu birati između toga da sadržaj bude vidljiv svima, samo njima ili osobama koje su

dobile zaporku. Također, moguće je odrediti hoće li sadržaj uređivati samo oni ili i osobe

sa zaporkom. Za kraj, izrađeni sadržaj moguće je podijeliti, ispisati, kopirati, pregledati

mu statistiku ili ga izbrisati. Šest je ponuđenih načina na koje korisnik može

upotrebljavati svoj sadržaj, a od toga su četiri dostupna u besplatnoj verziji korisničkog

računa. Prva mogućnost je navođenje definicije pojma koji se prikazuje ili obrnuto,

navođenje pojma čija je definicija prikazana. Drugi način je sličan prvoj mogućnosti. U

njemu se koristeći tipkovnicom mora napisati traženi pojam ili definicija. Sljedeća

mogućnost besplatnog korisničkog računa je kviz u kojemu se određuju vrste pitanja

(točno/netočno, višestruki odabir te upisivanje). Četvrti te ujedno i zadnji način u

besplatnoj verziji je povezivanje pojmova s njihovim definicijama. U ovom načinu rada

mjeri se vrijeme koje je potrebno kako bi se uparili svi pojmovi i definicije.27

Quizlet se u razrednoj nastavi može koristiti baš kao i prethodno prikazani alati, Hot

Potatoes ili Kahoot!. Učitelji ih mogu upotrebljavati za provjeru razumijevanja nakon

odrađene nastavne teme, za vrijeme ponavljanja koje služi kao priprema za ispit znanja

ili kao sredstvo pomoću kojeg će vrednovati učenikova postignuća.

27 Valčić, J. (2016., 20. prosinca). Quizlet – učenje na drugačiji način. Pribavljeno 10.7.2021., sa https://e-laboratorij.carnet.hr/quizlet-ucenje-malo-drugaciji-nacin/

29

Slika 17: Quizlet – početno korisničko sučelje

2.2.4. Alati za suradnju i komunikaciju

2.2.4.1. Zoom

Zoom je alat čija je namjena sinkrona komunikacija te suradnja. U ovu skupinu uvršteni

su i sljedeći alati: „…Appear.in, BigMarker, Convore, Fuze Meeting, Google Hangouts,

GoToMeeting, GoVisually, InVision, MindMeister, Mural, Padlet, Piratepad, ProofHub,

Red Pen, Scribblar, Skype, Slack, Speek, Sync.in, Titanpad, Trello, TypeWith.me, Viber,

Vyew, WizlQ, Yammer…“ (Žufić i Žajgar, 2017:665).

Za korištenje ovog alata potreban je pristup mreži te izrada korisničkog računa. Korisnici

se mogu registrirati putem adrese elektroničke pošte ili koristeći vlastiti Facebook te

Google račun.28 Zoom nudi besplatnu verziju korisničkog računa koja se naziva Basic te

one koje se plaćaju, a to su Pro, Business te Enterprise. Mogućnosti rada koje su dostupne

u besplatnoj verziji su održavanje „sastanaka“ s do sto sudionika, neograničen broj

sastanaka u trajanja do četrdeset minuta, neograničeni sastanci „jedan na jedan“ bez

vremenskog ograničenja te privatni i grupni „chat“.29 Korisnici alata mogu održavati

sastanke u kojima će kamera biti uključena ili isključena te one gdje će samo „dijeliti“

prikaz zaslona svog ekrana. Za pristupanje sastanku potrebno je upisati njegov Meeting

ID ili šifru. Waiting Room je funkcionalnost koja će svim korisnicima, a pogotovo

učiteljima pružiti određenu razinu sigurnosti. Ako se netko tko nije učenik pokuša

28 Zoom. Pribavljeno 11.7.2021., sa https://zoom.us/signup 29 Zoom. Pribavljeno 11.7.2021., sa https://zoom.us/pricing

30

priključiti sastanku pomoću lozinke ili Meeting ID-a, neće biti automatski uključen.

Waiting Room „domaćinu“ sastanka daje mogućnost da pušta jednog po jednog člana u

svoj sastanak.30 Funkcionalnost unutar sastanaka koja je pogodna za razrednu nastavu je

Breakout Rooms. Ovo omogućava učiteljima da učenike podijele u manje skupine te tako

provedu aktivnosti suradničkog učenja. Učitelji učenike mogu podijeliti u koliko god

„soba“ je to potrebno te odabrati žele li da ih Zoom automatski raspodijeli, da oni

samostalno odrede koji učenik će ići u koju sobu ili da učenici sami biraju s kime žele biti

unutar jedne sobe. Učitelji u svakom trenutku mogu ulaziti u sobe te nadzirati rad učenika,

slati im poruke, ugasiti sobe i premještati učenike iz jedne sobe u drugu.31

Učitelji razredne nastave Zoom mogu koristiti za realizaciju niza različitih aktivnosti kada

su spriječeni biti u učionici. Od obrade novog nastavnog sadržaja, ponavljanja, usmenog

provjeravanja znanja i slično. Učitelji se mogu snimati kako na ploči objašnjavanju novo

nastavnog gradivo iz Matematike ili mogu podijeliti zaslon svog ekrana te učenicima

prikazati PowerPoint prezentaciju koju su taj dan pripremili za njih. Mogu održati sat

Glazbene kulture u kojemu će naglasak biti na slušanju te tako učenicima u „chat“

prilagati poveznice snimki koncerata ili skladbi koje su dostupne na YouTubeu. Također,

mogu odraditi sat Tjelesne i zdravstvene kulture jednostavnijih sadržaja koji se mogu

izvoditi kod kuće bez opreme. Koristeći Breakout Rooms, učenike mogu podijeliti u

manje skupine koje će zajedno raditi na jednom zadatku te ga po završetku prezentirati

ostalim skupinama. Kako bi sve ovo bilo moguće, učenici bi trebali imati osnovnu

računalnu opremu te pristup internetu. Za kraj, važno je spomenuti kako Zoom nudi

mogućnost snimanja sastanaka te se snimka može proslijediti učeniku koji taj dan nije

mogao prisustvovati nastavi.

30 Zoom. Pribavljeno 11.7.2021., sa https://us04web.zoom.us/meeting/schedule 31 Zoom. Enabling breakout rooms. Pribavljeno 11.7.2021., sa https://support.zoom.us/hc/en-us/articles/206476313

31

Slika 18: Zoom – početno korisničko sučelje

2.2.4.2. Mentimeter

Mentimeter je alat pomoću kojeg korisnici mogu postavljati pitanja te dobiti odgovore na

njih u realnom vremenu, to jest za vrijeme trajanja određene prezentacije. Alat nudi izradu

besplatnog korisničkog računa te onoga koji se plaća. Korisnici se mogu registrirati

pomoću adrese elektroničke pošte ili putem Google te Facebook korisničkih računa. Kako

bi alat neometano radio, potreban mu je pristup mreži. Prednosti alata su to da drugi

korisnici (suradnici) ne moraju biti registrirani kako bi odgovarali na postavljena pitanja

te da se ne moraju nalaziti u istom prostoru. Nedostatak je mogućnost postavljanja samo

dva pitanja po jednoj prezentaciji. Korisnici alata mogu samostalno kreirati vlastite

sadržaje ili prilagoditi neki od preuzetnih predložaka svojim potrebama. Korisnik u svojoj

prezentaciji može postavljati pitanja poput onih višestrukog odabira, otvorenog tipa,

rangiranja ili slaganja s tvrdnjom. Rezultati se mogu prikazati odmah i to u obliku tortnog

grafikona, pite ili stupaca.32

Učitelji razredne nastave Mentimeter mogu koristiti kako bi motivirali učenike za rad,

ponovili određene sadržaje ili ispitali što učenici znaju o onome o čemu će se govoriti taj

nastavni sat. Primjer uporabe alata na nastavi Hrvatskog jezika može biti na temu

pridjeva. Nakon što je učitelj s učenicima obradio pridjeve, na sljedećem satu Hrvatskog

jezika može im postaviti pitanja kako bi provjerio jesu li učenici u potpunosti usvojili

32 Valčić, J. (2017., 16. svibnja). Mentimeter – postavite pitanje i prikupite povratne informacije u stvarnom vremenu. Pribavljeno 12.7.2021., sa https://e-laboratorij.carnet.hr/mentimeter-postavite-pitanje-i-prikupite-povratne-informacije-u-realnom-vremenu/

32

gradivo prethodnog nastavnog sata. Primjerice, prvo pitanje može biti otvorenog tipa gdje

će učenici napisati što su to pridjevi. Drugo pitanje može biti pitanje višestrukog odabira

gdje će biti napisan po jedan pridjev, glagol i imenica te će učenici morati prepoznati što

je pridjev. Nadalje, kao motivacija za obradu novih nastavnih sadržaja možemo uzeti

temu osnovnih i izvedenih boja iz Likovne kulture. Na početku sata, učitelj učenicima

može postaviti pitanje na koje učenici moraju upisati tri odgovora, a ono bi glasilo koje

su tvoje najdraže boje. Također, prije nego što krene podučavati djecu o bojama, učitelj

može provjeriti što učenici već znaju o miješanju boja te postaviti pitanje otvorenog tipa

„Što će se dogoditi ako pomiješamo plavu i žutu boju?“.

Slika 19: Mentimeter – početno korisničko sučelje

2.2.5. Alat za matematičke aktivnosti

2.2.5.1. GeoGebra

GeoGebra „povezuje područja interaktivne geometrije, algebre, tabličnih proračuna,

statistike, analize i crtanja grafova i ponajprije je namijenjena primjeni u matematici, ali

i u ostalim prirodoslovnim predmetima“33. Alat je besplatan za korištenje te ima dostupan

prijevod na mnoštvo različitih jezika, uključujući i hrvatski jezik. Izrađivanje korisničkog

računa nije potrebno kako bi se koristili alatom, ali se preporučuje jer jedino tako korisnici

33 Negulić, T. (2017., 26. svibnja). GeoGebra – interaktivna matematika iz svijeta otvorenih tehnologija. Pribavljeno 15.7.2021., sa https://e-laboratorij.carnet.hr/geogebra-interaktivna-matematika/

33

mogu postavljati vlastite materijale. Registracija je moguća putem adrese elektroničke

pošte ili Google, Office 365, Microsoft, Facebook te Twitter korisničkog računa.34

Nakon registracije, korisnici imaju mogućnost pregledavanja već izrađenih zadataka koje

mogu koristiti u svom radu te su im dostupni i gotovi e-udžbenici. Također, omogućeno

im je stvaranje grupa korisnika (virtualnih razreda) te povezivanje s članovima zajednice.

Kreiranje vlastitih sadržaja podrazumijeva stvaranje radnog lista ili e-udžbenika. Radni

listovi mogu sadržavati tekst, pdf datoteke ili multimedijalne materijale. E-udžbenici

sadrže poglavlja te stranice sa sadržajem. Korisnici svoje sadržaje mogu postavljati u

sustave za e-učenje te mrežne stranice. GeoGebra je idealna za korištenje u nastavi jer

„spaja“ matematiku i digitalni svijet pri čemu učenicima daje priliku za interaktivno

učenje te razvoj digitalne kompetencije.35

Učitelji razredne nastave GeoGebru mogu koristiti kako bi na zanimljiv i dinamičan način

s učenicima učili te uvježbavali gradivo Matematike. Učenici će najprije uz pomoć

učitelja, a zatim i samostalno izrađivati sadržaje. Pogodna je za nastavne teme kao što su:

geometrijska tijela i likovi, točke, dužine, pravci, odnosi među pravcima, kut i slično.

Slika 20: GeoGebra – početno korisničko sučelje

34 Negulić, T. (2017., 26. svibnja). GeoGebra – interaktivna matematika iz svijeta otvorenih tehnologija. Pribavljeno 15.7.2021., sa https://e-laboratorij.carnet.hr/geogebra-interaktivna-matematika/ 35 Negulić, T. (2017., 26. svibnja). GeoGebra – interaktivna matematika iz svijeta otvorenih tehnologija. Pribavljeno 15.7.2021., sa https://e-laboratorij.carnet.hr/geogebra-interaktivna-matematika/

34

2.2.6. Edukativne igre

Učenici najlakše i najbrže uče kroz igru. Ona učenike motivira te kod njih stvara pozitivno

raspoloženje. Igra pomaže emocionalnom razvoju djece te usvajanju novih vještina i

znanja (Žufić i Žajgar, 2017). Stoga su igre, posebno one edukativne, nezaobilazni dio

odgojno-obrazovnog procesa, no važno je pomno odabrati koje sadržaje ćemo ponuditi

učenicima. „Potrebno je istaknuti kako bi računalne igre koje bi svoju primjenu našle u

nastavi redovno uključivale odsutnost nasilja, edukativnu komponentu i težile bi

razvijanju osobne inicijative i kreativnosti djeteta, a istovremeno bi bile prilagođene

pojedinim nastavnim sadržajima koje učenik treba usvojiti kroz nastavni plan i program

te koje može usvajati i samostalno kod kuće“ (Đurić, 2009:348). U ovom potpoglavlju

opisan je alat s edukativnim igrama te onaj za njihovu izradu - GoNoodle i Wordwall.

2.2.6.1. GoNoodle

GoNoodle je alat koji nudi mogućnost organiziranja mikro pauzi pomoću videozapisa.

Cilj dostupnih video materijala je razbuditi učenike, umiriti ih, motivirati ili tjelesno

aktivirati. Videozapisi su kratkog trajanja, najviše do pet minuta te sadrže upute koje

učenici prate kako bi sudjelovali u aktivnosti. Alat nudi besplatnu verziju i onu koja se

plaća te samim time nudi više mogućnosti. Registracija je moguća pomoću adrese

elektroničke pošte ili Clever korisničkog računa. Važno je napomenuti da je jezik na

kojem su izrađeni video materijali engleski. Ovo može predstavljati teškoću u radu s

učenicima nižih razreda jer još uvijek nemaju dovoljno znanja engleskog jezika, no uz

vodstvo učitelja taj nedostatak je rješiv. Uz to, učenicima se tako pruža mogućnost za

dodatno učenje engleskog jezika. Ono što je potrebno kako bi učitelji koristili ovaj alat

na nastavi su računalo s instaliranim Flash Playerom, pristup internetu, zvučnici,

projektor ili pametna ploča.36

Postoji više kategorija te supkategorija aktivnosti, neke od njih su: matematika,

zdravstveno obrazovanje, glazbeno obrazovanje, vježbanje čitanja, vježbanje

samokontrole, upravljanje stresom, koordinacija, fina motorika, vježbanje, istezanje itd.37

36 Valčić, J. (2016., 29. siječnja). GoNoodle. Pribavljeno 20.7.2021., sa https://e-laboratorij.carnet.hr/gonoodle/ 37 GoNoodle - Categories. Pribavljeno 20.7.2021., sa https://app.gonoodle.com/categories

35

Učitelji koji nisu sigurni u to kako bi određene videozapise upotrijebili u nastavi mogu se

„poslužiti“ blogom na kojemu učitelji dijele iskustva. Također, autori alata neprestano

nude informacije i prijedloge. GoNoodle nije alat čije je korištenje ograničeno isključivo

na vrijeme trajanja nastave. Učenici se također mogu registrirati te kod kuće koristiti

dostupne materijale. Izrada njihovog korisničkog računa moguća je putem imena i

lozinke. Alatom se, bez dopuštenja svojih roditelja ili skrbnika, mogu koristiti u trajanju

od deset dana. Nakon toga, roditelji/skrbnici putem svoje adrese elektroničke pošte

moraju potvrditi korisnički račun učenika. Roditelji/skrbnici imaju pristup njihovom

računu te ga u konačnici mogu i izbrisati.38

GoNoodle se u nastavi može koristiti na prvim satovima jutarnje smjene kako bi se

učenici razbudili. Također, kao oblik aktivnog odmora za vrijeme obrade složenijih

nastavnih sadržaja ili dugotrajnog sjedenja. Učitelji ih mogu koristiti i kada primijete da

su učenici postali nemirni te da nekako moraju potrošiti višak energije. Uz navedeno,

mogu se koristiti kao motivacija ili sredstvo za učenje prilikom obrade novih nastavnih

sadržaja. Poželjno ih je koristiti prije i nakon situacija koje kod učenika mogu izazvati

uznemirenost i stres, kao što su usmeno odgovaranje ili ispit znanja. Za kraj, mogu se

koristiti na satu Tjelesne i zdravstvene kulture kao dio opće pripremnih vježbi. Učenici

ih kod kuće mogu koristiti za ponavljanje određenih nastavnih sadržaja, tjelesno

vježbanje ili razonodu.

Slika 21: GoNoodle – početno korisničko sučelje

38 Valčić, J. (2016., 29. siječnja). GoNoodle. Pribavljeno 20.7.2021., sa https://e-laboratorij.carnet.hr/gonoodle/

36

2.2.6.2. Wordwall

Wordwall je alat pomoću kojega možemo izrađivati interaktivne igre u obliku kviza,

anagrama, labirinta i slično. Pristupa mu se online te je stoga za njegovo korištenje

potreban pristup internetu. Uz to, nužno je registrirati se pomoću adrese elektroničke

pošte ili Google korisničkog računa. Alat nudi besplatnu verziju korisničkog računa te

onu koju se plaća. Ograničenje besplatne verzije korisničkog računa je mogućnost izrade

samo pet aktivnosti. Ovo ograničenje se odnosi i na aktivnosti koje smo izbrisali.39

Besplatna verzija nudi mogućnost izrade 18 različitih igara, to jest aktivnosti: „kviz – niz

pitanja višestrukog izbora; spoji – povucite i smjestite svaku riječ uz odgovarajući opis;

čudnovati kotač – zavrtite kotač da vidite koja je sljedeća stavka; vrsta grupe – povucite

i smjestite stavku u odgovarajuću grupu; dijagram s okvirima – povucite i smjestite

oznaku na odgovarajuće mjesto na slici; riječi koje nedostaju – povucite i smjestite riječ

na ispravno mjesto unutar rečenice; točno ili netočno – stavke brzo lete, pokušajte ih

odgonetnuti što više prije nego što vrijeme istekne; pronađi par – dodirnite pločicu kako

biste pronašli par; pronađi podudarnost – odaberite podudarne odgovore i tako ih

uklonite, nastavite dok ne riješite sve; anagram – povucite slova na njihovo odgovarajuće

mjesto kako biste ispravno posložili riječ ili izraz; udari krticu – krtice se pojavljuju jedna

po jedna, morate udariti samo određene kako biste pobijedili; otvaranje okvira – dodirnite

svaki okvir da biste ga otvorili i otkrili predmet; pronađi riječ – riječi su skrivene unutar

osmosmjerke, pronađite ih što brže; gameshow kviz – kviz s višestrukim izborom s

rokom, spašavanjem i bonus krugom; vrati raspored – povucite i ispustite riječi da biste

razmjestili svaku rečenicu u odgovarajućem redoslijedu; labirint – trčite do mjesta s

točnim odgovorom, izbjegavajući neprijatelje; slučajne kartice – podjeli kartice nasumice

iz promiješanog špila kartica te pločice na okretanje – istražite niz dvostranih pločica tako

što ih dodirnite za zumiranje i povučete prstom po zaslonu za okretanje“40.

Izrađene interaktivne igre mogu se podijeliti s učenicima ili ostalim učiteljima. Prilikom

dijeljenja moguće je izabrati vrijeme koje želimo da bude predviđeno za rješavanje te

39 Režić, M. (2021., 31. ožujka). Wordwall – učimo igranjem. Pribavljeno 21.7.2021., sa https://e-laboratorij.carnet.hr/wordwall-ucimo-igranjem/ 40 Režić, M. (2021., 31. ožujka). Wordwall – učimo igranjem. Pribavljeno 21.7.2021., sa https://e-laboratorij.carnet.hr/wordwall-ucimo-igranjem/

37

vrijeme dostupnosti sadržaja. Također, omogućiti prikaz ljestvice uspješnosti te način

pristupanja sadržajima (anonimno ili je potrebno upisati ime). Prednost alata je što se

drugi korisnici, odnosno učenici, ne moraju registrirati kako bi koristili izrađene sadržaje.

Kreatori aktivnosti u svakom trenutku mogu vidjeti koliko je korisnika pristupilo

njihovim sadržajima, koliko im je vremena trebalo za rješavanje te koliko su bili uspješni

u tome.41

Mogućnosti uporabe Wordwall aktivnosti u razrednoj nastavi su beskonačne. S izrađenim

interaktivnim igrama učitelji mogu motivirati učenike za rad. Također, mogu ih koristiti

kao zanimljiviji način obrade novih nastavnih sadržaja, kao sredstvo za ponavljanje ili

provjeru znanja. Učitelji mogu izraditi igre spajanja kroz koje mogu provjeriti nastavne

sadržaje Hrvatskog jezika kao što su kratice (itd., npr., tj.) ili vrste riječi (pridjevi,

imenice, glagoli). Mogu izraditi kvizove višestrukog izbora gdje će ispitati činjenično

znanje svojih učenika iz sadržaja Prirode i društva kao što su hrvatski vladari ili dolazak

Hrvata. Koristeći čudnovati kotač mogu ponoviti sadržaje Matematike. Na svakom dijelu

kotača napisan je jedan matematički zadatak. Učenik dolazi pred ploču te na računalu

„vrti“ kotač. Na koji zadatak dođe, njega će rješavati na ploči, a njegovi prijatelji iz

razreda u svojim bilježnicama.

Slika 22: Wordwall – početno korisničko sučelje

41 Režić, M. (2021., 31. ožujka). Wordwall – učimo igranjem. Pribavljeno 21.7.2021., sa https://e-laboratorij.carnet.hr/wordwall-ucimo-igranjem/

38

2.3. Online nastava i virtualne učionice

Postoji nekoliko sličnih definicija pojma e-učenja. Matijević i Topolovčan (2017:191) e-

učenje definiraju kao „formalno, neformalno i informalno učenje koje je potpomognuto

elektroničkim medijima i e-komunikacijom“. Nadalje, „e-učenje je učenje olakšano,

potpomognuto i poboljšano primjenom digitalnih alata i sadržaja. Krovni termin koji

obuhvaća heterogeni skup tehnoloških alata, resursa, aplikacija, procesa i metoda koje se

primjenjuju za stvaranje, pohranu, širenje, upravljanje i procjenu znanja“ (Siozos i

Palaigeorgiou, 2008, prema Ćukušić i Jadrić, 2012:13). Za kraj, „e-učenje obuhvaća

online-učenje koje omogućuje polaznicima pristup obrazovnim sadržajima te

jednosmjernu ili dvosmjernu komunikaciju s drugim polaznicima i instruktorima preko

računalnih mreža, intraneta, interneta i WWW-a te digitalnih uređaja kao što su CD-

ROM, DVD, računala i mobiteli“ (Karadeniz, 2009, prema Ćukušić i Jadrić, 2012:13).

Ovisno o vremenu i mjestu pristupanja, e-učenje možemo podijeliti na četiri različite vrste

učenja:

1. „isto vrijeme – isto mjesto – klasični način učenja koji se zbiva u učionici u kojoj

se svi polaznici nalaze u isto vrijeme

2. različito vrijeme – isto mjesto – učenje u kojem polaznici imaju slobodu odabira

vremena pristupa sadržaju učenja, ali postoji ograničenje mjesta (primjerice,

zgrada fakulteta)

3. isto vrijeme – različito mjesto – učenje u kojem polaznici mogu pristupiti

sadržajima učenja s različitih mjesta u isto vrijeme (otvara mogućnosti sinkronog

oblika e-učenja)

4. različito vrijeme – različito mjesto – učenje u kojem polaznici mogu pristupiti

sadržajima učenja s različitih mjesta u različito vrijeme (otvara mogućnosti

asinkronog oblika e-učenja)“ (Ćukušić i Jadrić, 2012:22,23).

Promatramo li e-učenje ovisno o načinima te intenzitetu korištenja IKT-a, možemo

razlikovati sljedeće oblike e-učenja:

1. klasična nastava – nastava u učionici

2. nastava uz pomoć IKT-a – tehnologija u službi poboljšanja klasične nastave

39

3. hibridna ili mješovita nastava – kombinacija nastave u učionici i nastave uz pomoć

tehnologija

4. online nastava – nastava je uz pomoć IKT-a u potpunosti organizirana na daljinu42

U Tablici 1. prikazana je kratka SWOT analiza e-učenja, to jest istaknute su njegove

snage, slabosti, prilike te prijetnje.

Tablica 1: SWOT analiza e-učenja (Ćukušić i Jadrić, 2012:84,85)

Snage veća kreativnost nastavnika sustavi e-učenja omogućuju

samostalno učenje (pružajući

veću fleksibilnost u vremenu i

prostoru), komunikaciju i

suradnju

personalizacija: polaznici mogu samostalno odlučiti o

slijedu i ritmu učenja

dostupnost materijala za učenje

mobilnost i fleksibilnost nastavnika i polaznika (u

vremenu i prostoru)

jača društvena kohezija

novi modeli procjene znanja

Slabosti potrebne specifične IKT- kompetencije zaposlenika,

nastavnika, polaznika

nedostatak osobnog kontakta,

kompleksa i relativno skupa IT-

infrastruktura, promjene procesa

i reorganizacija

stabilnost platforme i njezine performanse

financijska sredstva (implementacija i održavanje)

komunikacijski problemi pri online komunikaciji

priprema tečajeva/lekcija/materijala za e-učenje

zahtijeva mnogo vremena

motivacija, stavovi prema e-učenju, nedostatak

institucionalne potpore

Prilike promicanje novih paradigmi učenja obogaćivanje pedagoških

načela, nacionalne politike

vezane za primjenu IKT-a,

rastući trendovi na tržištu

e-učenje je dio potreba i očekivanja polaznika

proces pripreme elemenata e-učenja je kreativniji od

replikacije nastavnog procesa kroz nastavne jedinice

Prijetnje okolina se neočekivano mijenja pogrešna percepcija sustava za

e-učenje i nedostatak smjernica

za implementaciju što za

posljedicu daje loše rezultate

nedostatak planova i metoda za integraciju i

neprimjetnu implementaciju informacijskih

tehnologija u proces učenja

nedostatak odgovarajućih platformi i njihov slab

razvoj

42 E-učenje. Pribavljeno 23.7.2021., sa https://www.srce.unizg.hr/usluge/centar-za-e-ucenje/o-centru/e-ucenje

40

E-učenje provodi se putem sustava za e-učenje. „Sustav za e-učenje u osnovi je web

aplikacija kojoj korisnici pristupaju putem web preglednika na svojim računalima.

Korisnici mogu pristupati sustavu za e-učenje s bilo kojeg računala dok god imaju pristup

internetu“ (Jadrić i sur., 2012:13). Još jedna definicija govori da „tipičan sustav e-učenja

može se promatrati kao upravljano skladište tečajeva (engl. course), od kojih svaki tečaj

ima sadržaj za učenje, tehnike za provjeru naučenog i alate za suradnju (npr. chat, forum,

dijeljeni prostor)“ (Ronchetti i Saini, 2004, prema Ćukušić i Jadrić, 2012:77). Odlike

sustava za e-učenje su: prilagodljivost te proširivost, mogućnost ponovnog korištenja

obrazovnih materijala, pristupačnost, interoperabilnost, sigurnost, skalabilnost, trajnost,

isplativost, podržavanje standarda te iskorištavanje postojećih računalnih infrastruktura

(Pavlina, 2014). Neke od glavnih mogućnosti rada u sustavu za e-učenje su: podizanje te

dijeljenje materijala, kreiranje foruma i chat, kviz, prikupljanje te pregledavanja zadaća i

bilježenje ocjena (Jadrić i sur., 2012). Poznati sustavi za e-učenje su: Moodle, Loomen,

ClassDojo te Chamilo LMS.

Virtualna učionica43 predstavlja „mrežno sjedište u kojem instruktori i studenti mogu na

razne načine komunicirati, ostavljati vlastite pisane radove ili radove drugih autora, a radi

zajedničkog komuniciranja, suradničkih aktivnosti ili učenja“ (Matijević i Topolovčan,

2017:208). Unutar virtualnih učionica, učenici mogu postavljati pitanja, komunicirati s

učiteljima u realnom vremenu te surađivati s prijateljima iz razreda na sličan način kao

što bi to radili da se nalaze u učionici. Tako virtualne učionice osiguravaju neke od

ključnih elementa poučavanja, interakciju i povezanost, što učenici ne bi mogli dobiti

pregledavanjem asinkronih materijala za vrijeme klasične online nastave.44

Virtualne učionice su u Hrvatskoj novina te su najvećim dijelom nastale zbog stručnog

usavršavanja prosvjetnih djelatnika tijekom kurikularne reforme (Škola za život) te kao

novi oblik obrazovanja uslijed pandemije uzrokovane koronavirusom. Edukacija učitelja

nižih razreda osnovne škole trajala je od 15. prosinca 2018. do 12. srpnja 2019. godine.

Za učitelje je pokrenuto 11 virtualnih učionica kako bi svi upisani polaznici, njih čak 10

43 engl. Virtual Classroom 44 Sam, A. (2020., 27. kolovoza). What Is a Virtual Classroom And Why Is It The Future Of Online Learning?. Pribavljeno 25.7.2021., sa https://elearningindustry.com/virtual-classroom-why-future-online-learning

41

331, imali pristup relevantnim informacijama o načinu pripreme i provedbe kurikularne

reforme. Učitelji su tijekom stručnog usavršavanja imali dovoljno vremena za istraživanje

pravilne uporabe svih dijelova podrške i pripreme jer tu teme stručnog usavršavanja te

njihovo trajanje bili pravilno raspoređeni. Sudionici koji su ispunili sve uvjete dobili su

virtualne značke nakon završetka svake teme. Za dobivanje značke, učitelji su morali

izvršiti sve aktivnosti unutar određene teme do predviđenog roka. Na kraju edukacije,

ukupno je dodijeljeno 5448 znački pod nazivom „Marljivice“, što čini 62,43% od

ukupnog broja prijavljenih sudionika. Navedene značke dane su onim učiteljima koji su

obavili sve aktivnosti i zadatke unutar obaveznih tema.45

Poučavanje putem virtualnih učionica u Hrvatskoj započelo je u ožujku 2020. godine

kada su škole zbog koronavirusa morale zatvoriti vrata za svoje učenike. Ministarstvo

znanosti i obrazovanja uputilo je ravnatelje svih škola da prijave potrebnu opremu

(računala, tableti) koja će ići onima učenicima slabijeg socijalno-ekonomskog statusa.

Nakon što su nastavnici uspješno isporučili svoja predavanja unutar virtualnih učionica,

njihovi učenici više nisu bili dužni pratiti sadržaje koje je isporučivalo Ministarstvo

znanosti i obrazovanja. Učitelji su trebali pratiti aktivnost svojih učenika, redovito im

zadavati zadatke, ali i pružati povratnu informaciju o njihovom radu. Također, trebali su

poticati učenike na okupljanje i rad unutar virtualnih učionica. Istaknuta je važnost

asinkronog obavljanja zadataka jer brojna djeca dijele uređaje s ostalim članovima obitelji

te možda imaju poteškoća prilikom pristupanja internetu. Pravila lijepog ponašanja koja

su vrijedila unutar škole, vrijedila su i u virtualnim učionicama. Učenici su kršenjem istih

mogli snositi posljedice. Uz to, ako učenici nisu cijeli dan bili aktivni u virtualnom

razredu, njihove izostanke roditelji su trebali opravdati razredniku.46

45 Razredna nastava – virtualne učionice 2018./19. Škola za život. Pribavljeno 25.7.2021., sa https://skolazazivot.hr/razredna-nastava-virtualna-ucionica-2018-19/ 46 B.,I. (2020., 14. ožujka). Evo kako bi trebala funkcionirati 'virtualna učionica'. Pribavljeno 26.7.2021., sa https://kamenjar.com/evo-kako-bi-trebala-funkcionirati-virtualna-ucionica/

42

3. PREGLED DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA O UPORABI

DIGITALNIH ALATA

Istraživanje kojeg su 2011. godine proveli Yuen, Yaoyuneyong te Yuen naziva se

Perceptions, Interest, and Use: Teachers and Web 2.0 Tools in Education. Cilj

istraživanja bio je ispitati uporabu Web 2.0 alata u obrazovanju, mišljenje o prednostima

Web 2.0 tehnologije te spremnost za ovladavanje Web 2.0 alatima kako bi se unaprijedio

proces poučavanja. U istraživanju je sudjelovalo 368 učitelja svih razina (osnovna škola,

srednja škola, fakultet i drugo) s područja Mississippija. Što se tiče uporabe Web 2.0

alata, društvene mreže su najčešće korištene te se 66% učitelja izjasnilo kako ih koristi na

dnevnoj ili tjednoj razini. Drugi najčešće korišteni alati, sa 52% ispitanika koji ih dnevno

ili tjedno koriste, su društveni alati za videozapise. Među najslabije korištenima pronašli

su se podcasti, blogovi, alati za „razmišljanje“ i „virtualne svjetove“. Učitelji su svoje

mišljenje o uporabi Web 2.0 alata mogli iskazati pomoću Likertove skale od pet

stupnjeva, gdje je 1 predstavljalo „u potpunosti se ne slažem“, a 5 „u potpunosti se

slažem“. Srednje vrijednosti čestica najvećim dijelom su varirale između 3,9 i 4,1 što

ukazuje na to da se učitelji slažu kako je većina alata korisna i primjenjiva u procesu

obrazovanju te da su prednosti korištenja vidljive. Najveće srednje vrijednosti, 4,3, dobile

su dvije čestice: „Web 2.0 alati razvijaju vještine koje su potrebne u današnjem

modernom i tehnološkom svijetu“ te „Web 2.0 alati omogućuju učenicima i/ili učiteljima

da pronalaze i dijele izvore znanja“. Za kraj, ispitana je i spremnost za učenje te se 82%

ispitanika izjasnila kako je vjerojatno ili vrlo vjerojatno da bi pohađali tečaj/radionicu

kako bi se naučili koristiti alatima. Najviše interesa, čak 80,2%, učitelji su iskazali za

učenje o alatima koji omogućavaju suradničko pisanje. Provedeno istraživanje pokazuje

interes učitelja za učenjem o alatima, njihovu svjesnost o prednostima njihove uporabe te

učestalo korištenje istih.

Cilj istraživanja Učitelj u izolaciji: izazovi novog normalnog bio je „utvrditi na koje

načine učitelji razredne nastave planiraju, provode, prate i vrednuju nastavu na daljinu te

kako se snalaze u novonastaloj situaciji izazvanoj virusom SARS-CoV-2“ (Sablić i sur.,

2020:92). Uzorak su činili učitelji razredne nastave, njih 1266, iz cijele Hrvatske. Na

čestice o izvorima i alatima za učenje, učitelji su odgovarali pomoću Likertove skale od

43

pet stupnjeva gdje je 1 predstavljalo „u postupnosti se ne slažem“, a 5 „u potpunosti se

slažem“. Srednja vrijednost za česticu „Zadovoljan/zadovoljna sam alatima koji se nude

za izvođenje nastave na daljinu“ iznosi 4,10. Srednja vrijednost čestice „Nastavit ću

koristiti pojedine alate nastave na daljinu i u redovnoj nastavi“ je 4,05. Čestica „I prije

uvođenja nastave na daljinu izrađivao/la sam vlastite materijale služeći se digitalnim

alatima“ ima srednju vrijednost od 3,58. Za kraj, srednja vrijednost čestice „Samostalno

izrađujem svoje materijale za nastavu na daljinu služeći se raznovrsnim digitalnim

alatima“ iznosi 3,63. Dobiveni rezultati „ukazuju na činjenicu kako su učitelji prihvatili i

uvidjeli određene prednosti nastave na daljinu“ (Sablić i sur., 2020:95) te to autori

povezuju „s rezultatom kako su zadovoljni alatima koji se nude u nastavi na daljinu“

(Sablić i sur., 2020:95).

Dejana Babić Hajduković (2018) provela je istraživanje, Analiza odnosa učenika prema

tradicionalnim i suvremenima oblicima nastave, čiji je cilj bio ispitati stavove učenika

prema suvremenim i tradicionalnim nastavnim metodama. Uzorak je činilo 498 učenika

sedmih i osmih razreda iz jedanaest škola diljem Osječko-baranjske županije. Upitnik je

bio podijeljen u 3 dijela te je ukupno sadržavao 28 pitanja. U zadnjem dijelu upitnika

učenici su pomoću Likertove skale od pet stupnjeva mogli odrediti razinu slaganja s

tvrdnjama koje se tiču njihovog zadovoljstva određenom metodom suvremenog

poučavanja. Pri tome je 1 označavalo „Uopće mi se ne sviđa“, a 5 je označavalo „Jako mi

se sviđa“. Kada govorimo o dobivenim rezultatima koji se odnose na korištenje Web 2.0

tehnologije, za česticu „Učitelj osmisli igru za ponavljanje, na primjer kviz, koji će me

metodom pokušaja i pogrešaka naučiti točnom odgovoru“ 7,3% učenika se izjasnilo kako

im se uopće ne sviđa takva metoda poučavanja, dok se njih 52% izjasnilo kako im se

takva metoda poučavanja jako sviđa. Srednja vrijednost iznosi 4,011. Za česticu „Satovi

se snimaju kako bi ih učenici koji su bolesni ili na putu mogli pogledati (primjerice

korištenjem Skypea)“,14,3% učenika odredilo je da im se takva metoda uopće ne sviđa,

dok je 49,5% njih reklo kako im se ta metoda jako sviđa. Srednja vrijednost za ovu česticu

iznosi 3,793. Za česticu „Dio materijala pretvoren je u edukativnu igru za računalo/tablet“

13% ispitanih se izjasnilo kako im se to uopće ne sviđa, dok je 47% njih rekao kako im

se takva metoda poučavanja jako sviđa. Srednja dobivena vrijednost iznosi 3,766. Za kraj,

metoda „Provjeravanje znanja se odvija na računalu korištenjem programa sličnih kvizu“

44

se uopće ne sviđa 9,6% učenika, dok se 43,1% učenika jako sviđa. Srednja vrijednost ove

čestice iznosi 3,763. Provedeno istraživanje pokazuje da učenici preferiraju oba oblika

nastave, suvremeni, ali i onaj tradicionalni.

Implications of Learning Style, Age Group and Gender for Developing Online Learning

Activities je istraživanje kojeg su 2010. godine proveli Borun, Schaller, Chambers i

Allison-Bunnell. Ono je pokazalo kako stariji učenici, ovisno o svom stilu učenja, češće

samostalno odabiru digitalne alate za razliku od mlađih učenika. Također, dobiveni

rezultati ukazuju na to da ne postoje značajne razlike među spolovima te da učenici koji

su pripadnici različitih stilova učenja imaju podjednaku sklonost za učenje putem

računalnih igara (Jandrić, 2015).

45

4. NACIONALNI KURIKULUM ZA OSNOVNOŠKOLSKI

ODGOJ I OBRAZOVANJE

„Izvorno značenje riječi curriculum u latinskoj etimologiji je tijek, slijed [...] koji opisuje

relativno optimalni put djelovanja i dolaska do nekoga cilja. To je usmjereni pristup

kretanju do najpovoljnijih rezultata postavljenih u nekom području rada koji sadržava

nekoliko osnovnih procesa: planiranje - organizaciju - izvođenje - kontrolu. Kurikulum

iskazuje sveobuhvatnost predviđanja i zasnivanja sadržaja, puteva i načina dolaženja do

nekoga cilja vodeći pritom brigu o mogućim prikrivenim utjecajima s kojima uvijek treba

unaprijed računati“ (Previšić, 2005:166).

„Nacionalni kurikulum za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje polazišni je dokument

obveznoga obrazovanja u Republici Hrvatskoj kojim se omogućava razvijanje temeljnih

kompetencija bitnih za ostvarivanje osobnih potencijala, nastavak obrazovanja i

cjeloživotno učenje što je ujedno i temelj aktivnoga i odgovornoga sudjelovanja u

društvu“ (Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 2017:3). Nastao je tijekom cjelovite

kurikularne reforme, te je povezan i usklađen sa sljedećim dokumentima:

Okvir nacionalnog kurikuluma

Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnim i srednjim školama

Republike Hrvatske

Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece

i učenika s teškoćama

Okvir za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i

učenika

Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje

Nacionalni kurikulumi za srednjoškolsko obrazovanje (Ministarstvo znanosti i

obrazovanja, 2017)

Nužno je spomenuti kako je Nacionalni kurikulum za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje

usmjeren na ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda učenja. Za ishode učenja možemo

reći kako „…predstavljaju jasno iskazana planirana znanja, vještine i stavove

(kompetencije) koje učenici trebaju steći i moći pokazati po završetku određenog

46

programa, stupnja obrazovanja ili odgojno-obrazovnog ciklusa. Trebaju jasno iskazivati

što učenici trebaju znati i biti u stanju činiti, gdje je moguće i iskazati način na koji će

stečeno znanje, vještine i stavove trebati pokazati“ (Baranović, 2015:54). S druge strane,

ishodi „nisu iskazi koji eksplicitno nabrajaju ili opisuju odgojno-obrazovne sadržaje, tj.

nastavne teme (kao što je npr. slučaj s nastavnim programima) niti govore što učitelji ili

nastavnici u nastavi trebaju raditi. Usmjereni su na učenike i njihove aktivnosti i zato se

uvijek iskazuju aktivnim glagolima koji izražavaju učeničku aktivnost“ (Baranović,

2015:54). Ishodi učenja bi trebali:

„izražavati bitna (ključna), a ne nevažna (sporedna) znanja, vještine i vrijednosti

biti pisana jasnim i razumljivim jezikom (npr. moraju ih, osim učitelja i

nastavnika, razumjeti i roditelji učenika)

biti jednoznačni

biti ostvarivi, tj. odgovarati razvojnoj dobi učenika

osigurati učeničko napredovanje u učenju na svakom višem stupnju obrazovanja“

(Baranović, 2015:54)

Sadržaji učenja i poučavanja preuzeti su iz kurikuluma pojedinih područja te

međupredmetnih tema. Odgojno-obrazovnih područja kurikuluma je sedam te se svi oni

poučavaju u osnovnoj školi. Područja kurikuluma su određena u sljedećim dokumentima:

Nacionalni dokument jezično-komunikacijskog područja kurikuluma

Nacionalni dokument matematičkog područja kurikuluma

Nacionalni dokument prirodoslovnog područja kurikuluma

Nacionalni dokument tehničkog i informatičkog područja kurikuluma

Nacionalni dokument društveno-humanističkog područja kurikuluma

Nacionalni dokument umjetničkog područja kurikuluma

Nacionalni dokument tjelesnog i zdravstvenog područja kurikuluma (Ministarstvo

znanosti i obrazovanja, 2017)

Međupredmetnih tema je također sedam te se sve poučavaju za vrijeme trajanja

osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja. Važno je naglasiti kako se prilikom ostvarenja

sadržaja iz međupredmetnih tema ne koristi termin „odgojno-obrazovni ishod“ već

„odgojno-obrazovna očekivanja“. „Odgojno-obrazovna očekivanja jasni su i

47

nedvosmisleni iskazi o tome što se očekuje od učenika u određenoj domeni na kraju

određenoga odgojno-obrazovnoga ciklusa u pojedinoj međupredmetnoj temi. Odgojno-

obrazovna očekivanja određena su kao poželjne razine znanja, vještina i stavova koje se

napredovanjem u odgojno-obrazovnome sustavu usložnjavaju i vode većoj

kompetentnosti u međupredmetnim temama“ (Ministarstvo znanosti i obrazovanja,

2019a:6). Međupredmetne teme određene su unutar dokumenata:

Nacionalni kurikulum međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj

Nacionalni kurikulum međupredmetne teme Zdravlje

Nacionalni kurikulum međupredmetne teme Održivi razvoj

Nacionalni kurikulum međupredmetne teme Učiti kako učiti

Nacionalni kurikulum međupredmetne teme Poduzetništvo

Nacionalni kurikulum međupredmetne teme Uporaba informacijske i

komunikacijske tehnologije

Nacionalni kurikulum međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje

(Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 2017)

Tema ovog diplomskog rada usko je povezana s tehničkim i informatičkim područjem

kurikuluma te međupredmetnom temom Uporaba informacijske i komunikacijske

tehnologije. „Tehničko područje obuhvaća spoznaje o tehničkim konceptima, sustavima,

normama, procedurama, materijalima, sredstvima i tehnologiji iz životnoga i

gospodarskog okružja te njihovu primjenu“ (Ministarstvo znanosti i obrazovanja,

2017:45), dok „informatičko područje obuhvaća osnovne računalne koncepte, digitalnu

pismenost, svrsishodno, etičko i društveno odgovorno korištenje informacijske i

komunikacijske tehnologije, rješavanje problema i programiranje“ (Ministarstvo znanosti

i obrazovanja, 2017:45). „Međupredmetna tema Uporaba informacijske i komunikacijske

tehnologije obuhvaća učinkovito, primjereno, pravodobno, odgovorno i stvaralačko

služenje informacijskom i komunikacijskom tehnologijom u svim predmetima i

područjima te na svim razinama obrazovanja“ (Ministarstvo znanosti i obrazovanja,

2017:67).

Kurikulumski pristup naglašava usmjerenost prema učeniku te njegovu aktivnu ulogu u

procesu učenja. Navedeno se odrazilo i na proces vrednovanja. Vrednovanje „predstavlja

48

proces prikupljanja informacija i donošenja profesionalnih procjena učitelja o

učeničkome učenju i rezultatima učenja. Postupak vrednovanja odražava ciljeve,

vrijednosti i načela kurikuluma te zajedno s njim i s učenjem i poučavanjem čini povezan

i cjelovit sustav“ (Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 2017:33). Učenike se od najranije

dobi uči procjeni vlastitih sposobnosti te ih se uključuje i vodi kroz proces vrednovanja.

Cilj je kod učenika razviti autonomni te samoregulirani pristup učenju (Ministarstvo

znanosti i obrazovanja, 2019a). Postoje tri pristupa vrednovanju, a to su: vrednovanje za

učenje, vrednovanje kao učenje te vrednovanje naučenog. Njihova obilježja prikazana su

u Tablici 2.

Tablica 2: Obilježja tri pristupa vrednovanju (Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 2019a:22,23)

VREDNOVANJA ZA

UČENJE

VREDNOVANJE KAO

UČENJE

VREDNOVANJE

NAUČENOG

ZAŠTO

VREDNOVATI?

- usmjerava i poboljšava aktivnosti

učenja i poučavanja

- učenicima pruža mogućnost da

tijekom procesa učenja uvide kako

mogu unaprijediti svoje učenje

- omogućuje učiteljima odrediti

sljedeće korake u poučavanju i

poticanju učenja

- olakšava individualizaciju u

pristupu poučavanju

- osigurava roditeljima informacije

o učenju na temelju kojih mogu

dati primjerenu podršku za učenje

svomu djetetu

- omogućuje učenicima

razvoj vještina nadgledanja

i samovrednovanja učenja

- učenici znaju koji su

ciljevi učenja i kriteriji

vrednovanja te ih

prepoznaju u svojim

radovima

- doprinosi razvoju

samostalnosti,

samoinicijative i

samokontrole učenja -

omogućuje razvoj

samoreguliranoga pristupa

učenju

- daje informaciju,

odnosno procjenu

postignute razine

postignuća u odnosu

na odgojno-

obrazovne ishode

definirane

kurikulumom

- procjenjuje

naučeno u određenoj

točki odgojno-

obrazovnoga procesa

- ima ograničen

utjecaj na trenutačne

procese učenja, no

može služiti

roditeljima,

učenicima i

učiteljima za

odlučivanje o

daljnjemu učenju i/ili

školovanju

ŠTO

VREDNOVATI?

- gdje su učenici u odnosu na

postavljene odgojno-obrazovne

ishode i koliko su učinkovite

- gdje su učenici u odnosu

na postavljene odgojno- -

obrazovne ishode

- postignuća u

odnosu na odgojno-

obrazovne ishode

49

primijenjene strategije učenja i

poučavanja

- kakve su učenikove potrebe da bi

napredovao u učenju

- što učenici misle o

svojemu učenju, korištenim

strategijama i pristupima

prilagodbe/unapređivanja

učenja, kako prate učenje

itd.

- koliko su učenici uspješni

u samovrednovanju

definirane

kurikulumom

KADA

VREDNOVATI?

- tijekom učenja i poučavanja čiji

je neodvojiv dio

- tijekom učenja i

poučavanja čiji je neodvojiv

dio

- nakon učenja i

poučavanja

KAKO

VREDNOVATI?

- različite metode koje omogućuju

da se prati učeničko razumijevanje

i razvoj vještina

- različite metode koje

potiču učenikovo učenje i

metakognitivne procese

- različite metode

kojima se

procjenjuju i procesi

i ishodi učenja

PRIMJENA ZA

FORMATIVNU/

SUMATIVNU

SVRHU

- formativno

- osigurava opisnu povratnu

informaciju i prijedloge za

unapređivanje učenja

- ne rezultira ocjenom

- formativno

- osigurava povratnu

informaciju koja pomaže

učeniku da se usmjeri na

proces učenja i buduće

korake u učenju

- ne rezultira ocjenom

sumativno i

formativno

- rezultira ocjenom

ili nekom drugom

vrstom sumativne

procjene

- može poslužiti kao

temelj za odluke o

sljedećim koracima

učenja ili školovanja

Osim navedenog, u Nacionalnom kurikulumu za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje

opisani su i pristupi različitosti učenika, proces učenja i poučavanja, organizacija

vremena, nastavni plan, način grupiranja učenika, kurikulum škole, okruženje za učenje

i poučavanje, načela vrednovanja, zaključna (pr)ocjena te postupak izvješćivanja o

usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda (Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 2017).

4.1. Predmetni kurikulumi

Kurikulumi za nastavne predmete Hrvatski jezik, Matematika, Priroda i društvo, Tjelesna

i zdravstvena kultura, Glazbena kultura te Likovna kultura su dokumenti koje je 2019.

godine donijelo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Odluka o početku njihove primjene

izvan snage stavlja dokument Nastavni plan i program za osnovnu školu iz 2006. godine.

Primjena predmetnih kurikuluma za učenike prvog razreda osnovne škole započela je sa

50

školskom godinom 2019./2020.. Primjena za učenike drugog i trećeg razreda osnovne

škole započela je sa školskom godinom 2020./2021., dok će primjena za učenike četvrtog

razreda započeti sa školskom godinom 2021./2022.

Svaki dokument pojedinog predmetnog kurikuluma sadrži:

a. svrhu te opis nastavnog predmeta

b. odgojno-obrazovne ciljeve učenja i poučavanja

c. strukturu/predmetna područja kurikuluma/domene predmetnog kurikuluma

d. odgojno-obrazovne ishode, sadržaje i razine usvojenosti po razredima i

organizacijskim područjima

e. povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama

f. učenje i poučavanje predmeta

g. vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda (Ministarstvo znanosti i

obrazovanja, 2019b, 2019c, 2019d, 2019e, 2019f, 2019g)

Odgojno-obrazovni ishodi svih predmetnih kurikuluma, bez obzira na predmetno

područje ili razred kojemu pripadaju, sadrže sljedeće elemente: odgojno-obrazovni ishod,

razradu ishodu, odgojno-obrazovne ishode na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda,

sadržaje te preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Funkcija razine

usvojenosti „dobar“ je da učiteljima, ali i učenicima te njihovim roditeljima da uvid u

proces učenja i poučavanja. Pomoću razine usvojenosti „dobar“ učitelji poboljšavaju

načine poučavanja i vrednovanja, dok učenici i roditelji dobivaju uvid o očekivanjima

unutar pojedinog nastavnog predmeta (Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 2019b,

2019c, 2019d, 2019e, 2019f, 2019g).

4.1.1. Kurikulum nastavnog predmeta Priroda i društvo za osnovne škole

Za potrebe ovog diplomskog rada opisan je kurikulum nastavnog predmeta Prirode i

društva. Poučavanje Prirode i društva usmjerava učenika da postavlja pitanja o svijetu

oko sebe i promjenama koje se u njemu događaju. Također, potiče ga da istražuje svijet

u kojemu živi, da brine o njemu, da poštuje prava svakog pojedinog čovjeka te da prihvaća

različitosti. Učenjem sadržaja nastavnog predmeta Prirode i društva učenik će spoznati

51

sebe, svoj odnos prema drugima i prirodi te kritički promišljati o svom djelovanju

(Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 2019d).

Nakon što se zadovolje odgojno-obrazovni ishodi poučavanja, ostvarit će se odgojno-

obrazovni ciljevi, a oni se odnose na to da će učenik:

„spoznati složenost svijeta koji ga okružuje […]

razumjeti svoj rast i razvoj u interakciji s drugima i prirodom, razvijati integritet,

osobni i nacionalni identitet, oblikujući pozitivan odnos prema sebi, drugima,

prirodi i društvu kao cjelini

razvijati istraživačke kompetencije […]

poštivati i uvažavati različitosti, poznavati svoja i uvažavati prava drugih […]

sigurno i odgovorno koristiti se tehnologijom u svakodnevnome životu […]

povezati spoznaje iz nastavnog predmeta Priroda i društvo s drugim nastavnim

predmetima, međupredmetnim temama i područjima kurikuluma […]“

(Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 2019d:7)

Koncepti kurikuluma Prirode i društva su: Organiziranost svijeta oko nas, Promjene i

odnosi, Pojedinac i društvo te Energija. Svi koncepti međusobno su povezani i

nadopunjuju se te tako učeniku pružaju priliku za neprestano nadograđivanje znanja i

sposobnosti. Koncept Organiziranost svijeta oko nas učenika uči da se „dijelovi živoga i

neživoga u prirodi razlikuju po svojim osnovnim obilježjima i svojstvima“ (Ministarstvo

znanosti i obrazovanja, 2019d:9) te „da organiziranost živoga i neživoga u prirodi

omogućava međusobnu povezanost i opstanak svih živih bića“ (Ministarstvo znanosti i

obrazovanja, 2019d:9). Zadatak koncepta Promjene i odnosi je da učenik razumije

promjene i odnose u svijetu oko sebe te da ih koristi kako bi učio o prošlosti te se

pripremio za buduća događanja (Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 2019d). U konceptu

Pojedinac i društvo naglasak je stavljen na to da učenik „razvija građansku, kulturnu,

etičku, ekološku i zdravstvenu svijest te postaje odgovoran i aktivan građanin koji djeluje

i pridonosi boljitku zajednice izgrađujući sebe“ (Ministarstvo znanosti i obrazovanja,

2019d:10). Posljednji koncept je Energija. „Razumijevanje energije omogućava

shvaćanje različitih pojava, promjena i procesa u svakodnevnome životu kojima je

potrebna energija te važnosti održivoga načina proizvodnje, prijenosa, pretvorbe i

52

uporabe energije“ (Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 2019d:10). Jedan od osnovnih

zadataka učenja te poučavanja sadržaja Prirode i društva jest razvijanje želje i potrebe za

istraživanjem svijeta oko sebe. Tako je nastao metodološki pristup nazvan Istraživački

pristup koji objedinjuje sve koncepte kurikuluma Prirode i društva. „Istraživačkim

pristupom učenik razvija vještine koje će kasnije primijeniti u svakodnevnome životu te

na temelju kritičkoga razmatranja valjanih dokaza i argumenata donositi relevantne

odluke. Istraživački pristup pridonosi razvijanju znatiželje, kreativnosti, vještina

promatranja, uspoređivanja, razvrstavanja, postavljanja pitanja, predviđanja, analiziranja,

generaliziranja, vrednovanja, komuniciranja, prikupljanja informacija i slično“

(Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 2019d:8). Na Slici 23 vidljiva je organizacija

predmetnog kurikuluma uz povezanost navedenih koncepata s temeljnim

kompetencijama te međupredmetnim temama.

Slika 23: Organizacija kurikuluma nastavnog predmeta Prirode i društva (Ministarstvo znanosti i

obrazovanja, 2019d:11)

53

Za realizaciju nastavnih sadržaja Prirode i društva, potrebno je ostvariti minimalno 70

sati godišnje u prva tri razreda osnovne škole, dok je u četvrtom razredu potrebno

minimalno 105 sati godišnje. Na Slici 24 grafički je prikazana zastupljenost koncepata

nastavnog predmeta Prirode i društva po razredima (Ministarstvo znanosti i obrazovanja,

2019d).

Slika 24: Zastupljenost koncepata nastavnog predmeta Prirode i društva (Ministarstvo znanosti i

obrazovanja, 2019d: 31, 43, 55, 67)

Slika 25 prikazuje odgojno-obrazovni ishod iz nastavnog predmeta Priroda i društvo na

razini osnovne škole. Ishod pripada konceptu Promjene i odnosi, četvrtom razredu

osnovne škole te je to četvrti ishod po redu u spomenutom konceptu. Osim šifre ishoda

prikazana je njegova razrada, razine usvojenosti te sadržaji i preporuke za ostvarivanje.

Kao što je prikazano na Slici 24, oznaka A predstavlja koncept Organiziranost svijeta oko

nas, oznaka B koncept Promjene i odnosi, oznaka C koncept Pojedinac i društvo te oznaka

D koncept Energiju. Oznaka metodološkog pristupa Istraživački pristup je A.B.C.D.

(Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 2019d).

54

Slika 25: Odgojno-obrazovni ishod nastavnog predmeta Priroda i društvo (Ministarstvo znanosti i

obrazovanja, 2019d:62)

Elementi vrednovanja unutar Prirode i društva su usvojenost znanja te istraživačke

vještine. „Usvojenost znanja obuhvaća znanja svih kognitivnih razina koja je učenik

stekao u skladu s određenim ishodima kurikuluma“ (Ministarstvo znanosti i obrazovanja,

2019d:19), dok se „u elementu istraživačke vještine vrednuju vještine učenika, i/ili

praćenjem njegovih aktivnosti i/ili rezultata tih aktivnosti“ (Ministarstvo znanosti i

obrazovanja, 2019d:19). Navedeni elementi iskazuju se ocjenom, neovisno o metodama

pomoću kojih su informacije o njima prikupljene (Ministarstvo znanosti i obrazovanja,

2019d).

55

5. ANALIZA DOSTUPNIH SADRŽAJA ZA RAZREDNU

NASTAVU NA MREŽNOJ STRANICI „ŠKOLA ZA ŽIVOT“

Ministarstvo znanosti i obrazovanja je putem Hrvatske radiotelevizije, u periodu od 16.

ožujka 2020. do 5. lipnja 2020., emitiralo nastavu za sve one učenike čiji nastavnici nisu

imali gotova online predavanja. Uz to, postavljalo je i prateće radne materijale izrađene

prema kurikulumima te nastavnim programima na mrežnu stranicu Škole za život.47

5.1. Nastavni sadržaji za prvi razred osnovne škole

Za izradu nastavnih sadržaja iz Hrvatskog jezika podjednako su se koristili alati

LearningApps te Wordwall. U LearningAppsu izrađene su igre „vješala“, memory te

aktivnosti određivanja pravilnog redoslijeda događaja u priči i redanja. Posebno je

zanimljiva slagalica, prikazana na Slici 26, u kojoj su se učenici morali odlučiti za jedan

interpunkcijski znak te „kliknuti“ na slagalicu za koju su smatrali da određeni znak

pripada. Ako su učenici ispravno „kliknuli“, „otkrila“ bi se druga strana slagalice te u

konačnici dobila fotografija. Odlična vježba abecede su zadaci redanja izrađeni u

LearningAppsu. Učenici su na fotografijama dobili prikaze životinja (sova, konj, golub

itd.) te cvijeća (maslačak, tulipan, ruža…) te su morali složiti slike po abecednom redu.

U Wordwallu je izrađeno mnoštvo sadržaja poput kviza s višestrukim izborom, anagrama,

dopunjavanja rečenica, čudnovatog kotača, sortiranja po grupama i spajanja pojmova s

objašnjenjem. Kvizovi s višestrukim izborom najviše su se upotrebljavali za provjeru

razumijevanja pročitanog teksta, npr. Ivanovo pismo. Anagram je korišten za zadatak

nakon pogledanog videozapisa o profesoru Baltazaru. Premještanjem slova učenici su

morali dobiti riječi Baltazar, baltafon i virus. Zadatak dopunjavanja rečenica rađen je na

tekstu Bremenski gradski svirači. Nakon što su učenici pročitali tekst morali su ga

nadopuniti riječima poput mačak, pijetao, magarac, pas, lajao, mijaukao itd. Pomoću alata

Book Creator napravljeni su tekstovi za bajke Tratinčica i Bremenski gradski svirači te

priču Baka Marta.

47 Raspored. Škola za život. Pribavljeno 18.8.2021., sa https://skolazazivot.hr/raspored/

56

Slika 26: Nastavni sadržaj iz Hrvatskog jezika za prvi razred osnovne škole izrađen u alatu

LearningApps

Najupotrebljavaniji alat za izradu sadržaja iz Matematike bio je Wordwall. U njemu su

se najčešće izrađivali kvizovi s višestrukim izborom, aktivnosti povezivanja pojmova i

objašnjenja te aktivnosti poretka. Učenicima su u kvizovima bili postavljeni matematički

zadaci ili pitanja na koja su morali odgovoriti nakon što su promotrili fotografije. Putem

kviza višestrukog izbora obrađeni su nastavni sadržaji poput Glavnih i rednih brojeva,

Oduzimanja dvoznamenkastih brojeva do 20 i Zbrajanja do 20 s prijelazom. U

aktivnostima povezivanja pojmova i objašnjenja učenicima je bio zadan matematički

zadatak 19-13 te su ga oni morali spojiti s njegovim točnim rješenjem koji iznosi 6.

Primjer zadatka za aktivnost poretka je određivanje pravilnog redoslijeda rezultata

oduzimanja brojeva do 20, počevši od najmanje razlike pa sve do one najveće. Osim

spomenutih aktivnosti, izrađene su aktivnosti grupiranja, nastavljanja niza, memory,

pucanja balona, udari krticu te anagram. Primjer anagrama za nastavni sadržaj

Geometrijski oblici prikazan je na Slici 27. Učenici su morali premještati slova sve dok

nisu dobili nazive: kvadar, kugla, piramida, kocka i valjak. Drugi najzastupljeniji alat bio

je LearningApps. U njemu su izrađene aktivnosti poput brojevne crte, milijunaša, igre

„vješala“ te spajanja zadatka s njegovim točnim rješenjem. Rjeđe su korišteni alati

BookWidgets, Gynzy Kids i Kahoot! u kojima su izrađene aktivnosti uparivanja, slagalice

te kviz.

57

Slika 27: Nastavni sadržaj iz Matematike za prvi razred osnovne škole izrađen u alatu Wordwall

Nastavni materijali iz Prirode i društva pretežito su izrađeni u Wordwallu te

LearningAppsu. Najčešće Wordwall aktivnosti bile su povezivanje pojmova i slika što je

u skladu sa sposobnostima učenika prvog razreda te načinima na koji oni uče. Tako su

učenici, primjerice, morali spojiti nazive proljetnica s fotografijama koje prikazuju njihov

izgled ili nazive prostorija s odgovarajućom prostorijom na prikazu kuće. Navedeni

primjer je prikazan na Slici 28. Ostale aktivnosti izrađene u Wordwallu su čudnovati

kotač, grupiranje, pravilan redoslijed, nadopunjavanje rečenica, anagram te kvizovi

točno/netočno, da/ne i višestruki izbor. Razvrstavanje je aktivnost koja je najčešće rađena

u LearningAppsu. Učenici su morali razvrstati ponuđene predmete, na primjer čekić,

plastičnu ležaljku za plažu, prozor i slično u onu kategoriju tvari od kojih su napravljeni

– drvo, plastika, metal, staklo. Također, razvrstati fotografije u kategorije voće ili povrće,

domaće, divlje životinje ili kućni ljubimci te kreću li se prijevozna sredstva kopnom,

vodom ili zrakom. Ostale zanimljive aktivnosti izrađene u LearningAppsu su

osmosmjerka, igra „vješala“, kviz milijunaš te slagalice. U alatu BookWidgets izrađeno

je svega nekoliko materijala, a to su osmosmjerka, memory, slagalica, križaljka te

pronalaženje razlika.

58

Slika 28: Nastavni sadržaj iz Prirode i društva za prvi razred osnovne škole izrađen u alatu

Wordwall

Sadržaja za Glazbenu kulturu bilo je minimalno. Alati koji su se koristili su

LearningApps, Wordwall te Jigsaw Planet. U alatu LearningApps izrađena je križaljka te

su učenici njezinim rješavanjem morali doći po pojma elektronska glazba. Primjer je

prikazan na Slici 29. Aktivnosti izrađena u Wordwallu je memory. Učenici su morali

„upariti“ pločice koje sadrže nazive instrumenta s onim pločicama na kojima su se

nalazile fotografijama koje prikazuju njihov izgled. U alatu Jigsaw Planet izrađena je

slagalica koja je prikazivala fotografiju klarineta.

Slika 29: Nastavni sadržaj iz Glazbene kulture za prvi razred osnovne škole izrađen u alatu

LearningApps

Za nastavne predmete Likovna te Tjelesna i zdravstvena kultura nije bilo sadržaja

izrađenih u digitalnim alatima.

59

5.2. Nastavni sadržaji za drugi razred osnovne škole

Najupotrebljavaniji alat za nastavni predmet Hrvatski jezik bio je Wordwall. Pomoću

njega su se najčešće izrađivali kvizovi s višestrukim izborom te točno/netočno kvizovi.

Kviz s višestrukim izborom u najvećoj mjeri upotrebljavao se kako bi se provjerilo

razumijevanje pročitanog teksta, bio on lektirni tekst, pjesma ili priča, dok se kviz

točno/netočno najčešće upotrebljavao za provjeru sadržaja kao što su pisanje riječi s ije/je,

riječi sa č/ć ili veliko i malo početno slovo. Na Slici 30 prikazan je kviz točno/netočno u

kojemu se provjeravao nastavni sadržaj pisanja riječi s ije/je. Zatim slijede materijali u

kojima se trebao odrediti pravilan redoslijed. Primjer zadataka za određivanje pravilnog

redoslijeda najčešće je bio redoslijed događaja u pročitanom tekstu. U manjoj mjeri

izrađivali su se materijali kao što su memory, anagrami, osmosmjerke, čudnovati kotač,

nadopunjavanje rečenica te spajanje pojmova s ponuđenim fotografijama ili

objašnjenjima. Osim navedenog alata koristili su se Matific, LearningApps te Genially.

Slika 30: Nastavni sadržaj iz Hrvatskog jezika za drugi razred osnovne škole izrađen u alatu

Wordwall

Za nastavni predmet Matematika gotovo su se podjednako koristili alati Wordwall te

BookWidgets. U alatu Wordwall najčešće su se izrađivali kvizovi s višestrukim izborom

te čudnovati kotač, a nešto manje kvizovi točno/netočno, udari krticu te slučajne kartice.

Kvizovi s višestrukim izborom najčešće su bili bazirani na tome da su se učenicima

prikazali matematički zadaci, a oni su se između ponuđenih odgovora morali odlučiti za

one koje su smatrali ispravnima. Čudnovati kotač najviše se upotrebljavao za nastavne

sadržaje množenja i dijeljenja. Na Slici 31 prikazan je primjer uporabe čudnovatog kotača

60

za nastavno gradivo Množenje brojem 3. Učenici su morali „zavrtiti“ čudnovati kotač te

dobiveni broj pomnožiti s 3. Alat BookWidgets najčešće se upotrebljavao za izradu

memoryja, a nešto manje za izradu zadataka spajanja te radnih listića. Igra memory je

upotrebljavana za nastavno gradivo množenja, dijeljenja te veze množenja i dijeljenja.

Učenicima su bile ponuđene kartice s matematičkih zadacima koje su morali „otvarati“

te „upariti“ s karticama koje su na sebi imale napisano točno rješenje. Osim dva prethodno

spomenuta alata, koristili su se i LearningApps te Genially u kojima su najčešće bili

izrađivani kvizovi.

Slika 31: Nastavni sadržaj iz Matematike za drugi razred osnovne škole izrađen u alatu Wordwall

Najupotrebljavaniji alat za izradu sadržaja iz Prirode i društva bio je Wordwall. U

najvećoj mjeri su napravljeni kvizovi s višestrukim izborom te aktivnosti razvrstavanja

pojmova ili slika. Pomoću kvizova se ispitivalo učenikovo teorijsko poznavanje tema kao

što su kulturne ustanove, recikliranja, proljeće, vode itd. U aktivnostima razvrstavanja,

učenici su morali razvrstati slike i pojmove u kategorije živa i neživa priroda, vrste

prometa te plodovi koje pripadaju u povrtnjake, voćnjake ili na oranicu. U manjoj mjeri,

s po jednim ili dva sadržaja napravljene su i aktivnosti spajanja, nadopunjavanja,

pronalaska podudarnosti, otkrivanja okvira te memory. Drugi najupotrebljavaniji alat bio

je BookWidgets. Pomoću njega izrađene su aktivnosti kao što su razvrstavanje,

osmosmjerke, križaljke te memory. Primjeri za navedene aktivnosti su sljedeći: u

aktivnosti razvrstavanja učenici su morali razvrstati slike recikliranja otpada,

osmosmjerka se odnosila na gradivo Mjeseci u godini, križaljka na Zanimanja, a memory

na Zdravstvene ustanove. Također, korišteni su Genially, LearningApps te Oodlü. Na

61

Slici 32 prikazana je aktivnost povezivanja izrađena u Geniallyu. Učenici su trebali

„dovući“ ponuđene nazive i fotografije dijelova tijela u odgovarajuće kružiće.

Slika 32: Nastavni sadržaj iz Prirode i društva za drugi razred osnovne škole izrađen u alatu

Genially

Sadržaja za Glazbenu kulturu nije bilo mnogo. Najviše se koristio alat BookWidgets.

Izrađene su slagalice koje su učenici „povlačenjem“ morali složiti te tako dobiti

fotografiju saksofona i roga. Uz to, izrađen je memory o glazbenim instrumentima. Osim

BookWidgetsa, jednom je upotrjebljen Wordwall također za izradu memoryja o

instrumentima. Primjer uporabe Wordwalla prikazan je na Slici 33.

Slika 33: Nastavni sadržaj iz Glazbene kulture za drugi razred osnovne škole izrađen u alatu

Wordwall

62

Za nastavni predmet Likovne kulture također nije bilo izrađeno mnogo sadržaja. Jedan

primjer nastavnog sadržaja, prikazan na Slici 34, izrađen je u alatu LearningApps.

Zadatak učenika bio je „povlačenjem“ okvira po zaslonu poredati tonove boje od

najsvjetlijeg do najtamnijeg.

Slika 34: Nastavni sadržaj iz Likovne kulture za drugi razred osnovne škole izrađen u

LearningApps

U drugom razredu osnovne škole nisu se izrađivali nastavni materijali, u edukativnim

digitalnim alatima, za Tjelesnu i zdravstvenu kulturu.

5.3. Nastavni sadržaji za treći razred osnovne škole

Za nastavni predmet Hrvatski jezik najviše se koristio alat Wordwall. U njemu su se

najčešće izrađivali kvizovi s višestrukim izborom te aktivnost nadopunjavanja teksta s

riječima koje nedostaju. Kvizovima s višestrukim izborom uglavnom se provjeravalo

razumijevanje nakon pročitanog teksta bio on pjesma, basna ili priča. Neki od nastavnih

sadržaja koji su se provjeravali na ovaj način su basna Gavran i lisica, pjesme Rođenje

kiše i Mačka vodič te priča Zubić koji se bojao četkice. Aktivnost nadopunjavanja teksta

riječima koje nedostaju pretežito je služila za provjeravanje teorijskog znanja sadržaja

Hrvatskog jezika. Tako su obrađene teme poput pravila digitalne komunikacije, pisanja

sastavaka te sporazumijevanja hrvatskim književnim jezikom. Još neke od zastupljenijih

aktivnosti izrađene u Wordwallu bile su svrstavanje u kategorije, anagrami, slagalice i

spajanje. Na Slici 35 prikazana je aktivnost spajanja u kojoj su učenici morali spojiti

svaku fotografiju s odgovarajućim opisom te tako dobiti izreke. Aktivnosti koje su bile

znatno manje zastupljene su kviz točno/netočno, memory, križaljka te poredak. Alat

63

Genially koristio se za izradu tekstova koji su se obrađivali. U njemu su prikazani sljedeći

tekstovi: Suncokret, Voda u mom srcu, Naslikani vrt, Slika o proljeću, Gavran i lisica te

U bakinu zagrljaju. LearningApps je alat koji se iskoristio za svega nekoliko aktivnosti,

a one su igra „vješala“, povezivanje i razvrstavanje.

Slika 35: Nastavni sadržaj iz Hrvatskog jezika za treći razred osnovne škole izrađen u Wordwallu

Gotovo svi sadržaji Matematike izrađeni su u Wordwallu. Najzastupljenija aktivnost je

kviz s višestrukim izborom. Učenici su u kvizovima morali pokazati teorijsko znanje

određenih nastavnih sadržaja te iz priloženih fotografija prepoznati je li nešto dio

kružnice, je li ono što je prikazano na fotografiji polupravac itd. Tako su učenici ponovili

nastavne sadržaje Pravca, polupravca, dužine; Ravnine i likova u ravnini te Polumjera i

promjera kruga i kružnice. Također, u ovim kvizovima bili su im zadani računski zadaci

te su se oni morali odlučiti koji je od ponuđenih odgovora točan. Na ovaj način učenici

su ponavljali sadržaje množenja i dijeljenja. Osim kviza s višestrukim izborom,

napravljene su i aktivnosti čudnovatog kotača, otvaranja okvira, spajanja, pronalaska

para, zrakoplova, riječi koja nedostaje te dijagrama s okvirima. Na Slici 36 prikazana je

aktivnost dijagrama s okvirima u kojoj su učenici morali procijeniti mase. Nakon što su

procijenili masu, morali su „povući“ i smjestiti oznaku uz odgovarajuću fotografiju.

BookWidgets, Genially, ThingLink te Jigsaw Planet su alati u kojima je izrađena po jedna

do dvije aktivnosti.

64

Slika 36: Nastavni sadržaj iz Matematike za treći razred osnovne škole izrađen u Wordwallu

Nastavni sadržaji za Prirodu i društvo u najvećoj mjeri su izrađeni u Wordwallu, zatim

BookWidgetsu i ThingLinku te najmanje u LearningAppsu. Najzastupljenija Wordwall

aktivnost bila je kviz s višestrukim izborom. U njemu se najčešće provjeravalo teorijsko

znanje učenika. Neke od tema koje su učenici ponavljali pomoću kviza su Vode stajaćice

i tekućice, Jadransko more, rode, Zemlja, Obitelj (šira i uža). Pitanja u kvizovima bila su

sljedeća: „Što od navedenog nije voda tekućica?; Što je zaljev?; Kako se zove dio kopna

uz more?; U kojem mjesecu dolaze rode u Hrvatsku?; Treći po redu planet od Sunca je?;

Užu obitelj čini?“ i slično. Druge najčešće aktivnosti bile su svrstavanje u kategorije te

spajanje. U jednom primjeru aktivnosti svrstavanja učenici su morali svrstati fotografije

starog automobila, novog automobila, starog računala, novog računala i slično u stupac

kojemu pripadaju - prošlost, sadašnjost ili budućnost. Ovom aktivnosti učenici su

ponavljali sadržaje Prošlosti, sadašnjosti, budućnosti. Primjer za aktivnost spajanja je

ponavljanje nastavnih sadržaja Živi svijet tekućica. Učenici su morali spojiti nazive

biljaka i životinja s fotografijama koje prikazuju njihov izgled. Ostale aktivnosti izrađene

u Wordwallu su: udari krticu, labirint, dijagram, memory, pucanje balona, riječ koja

nedostaje i pronađi podudarnosti. Na Slici 37 prikazana je aktivnost labirint. Pomoću ove

aktivnosti učenici su ponovili sadržaj Vremenska crta. Učenici su morali „trčati“ sa

svojim junakom do mjesta s točnim odgovorom te pri tome izbjegavati neprijatelje. U

alatu BookWidgets izrađene su aktivnosti dopunjavanja, slagalice te igre „vješala“, dok

su u ThingLinku izrađene interaktivne karte za nastavne sadržaje Kulturno-povijesni

spomenici Republike Hrvatske, Gospodarske djelatnosti te Moj zavičaj u prošlosti –

suveniri. Aktivnosti izrađene u LearningAppsu bile su razvrstavanje, spajanje te križaljka.

65

Slika 37: Nastavni sadržaj iz Prirode i društva za treći razred osnovne škole izrađen u Wordwallu

Za Likovnu kulturu izrađena je prezentacija koja prikazuje narodne nošnje i ukrase iz

različitih krajeva Republike Hrvatske. Prezentacija je izrađena u alatu Genially. Učenici

su o svakoj fotografiji mogli doznati koji je to dio narodne nošnje, iz koje godine te iz

kojeg područja dolazi. Izgled prezentacije prikazan je na Slici 38.

Slika 38: Nastavni sadržaj iz Likovne kulture za treći razred osnovne škole izrađen u Geniallyu

U trećem razredu nisu izrađeni sadržaji pomoću edukativnih digitalnih alata za Glazbenu

te Tjelesnu i zdravstvenu kulturu.

66

5.4. Nastavni sadržaji za četvrti razred osnovne škole

Sadržaji za Hrvatski jezik najvećim dijelom su izrađeni u Geniallyju te Wordwallu.

Gotovo svi tekstovi koji su se obrađivali prikazani su pomoću Geniallyja, neki od njih su:

Žabokrečina, Tvoja staza, Sretan cvrčak, Stara voćka, Intonacija, Miš u knjižnici, Vu

perivoju Zrinskih, Prvi put more te Maslina i golub. Osim spomenutog, izrađivali su se

kvizovi s višestrukim izborom koji su se najčešće koristili za provjeravanje razumijevanja

pročitanog. Provjeravali su se tekstovi poput: Heidi, Najljepše je na Hvaru, Vuk, Moja

Podravina, Vjetar te Sretna sjemenka. Najzastupljenija Wordwall aktivnost je kviz s

višestrukim izborom. Osim njega, bilo je i aktivnosti vrsta grupe, spajanje, anagram te

raspored. U BookWidgetsu je napravljeno svega nekoliko aktivnosti, a one su igra

„vješala“, slagalica, kviz s višestrukim izborom te razvrstavanje. Na Slici 39 prikazana je

aktivnost razvrstavanja u kojoj su učenici morali odrediti pripada li određena riječ

kajkavskom, štokavskom ili čakavskom narječju. Kada su odlučili, riječ su morali

„povući“ u odgovarajući stupac.

Slika 39: Nastavni sadržaj iz Hrvatskog jezika za četvrti razred osnovne škole izrađen u

BookWidgetsu

Najzastupljeniji alati u Matematici bili su Wordwall te Genially. Dominantna aktivnost

u Wordwallu bila je otvaranje okvira. Na Slici 40 prikazan je jedan primjer takve

aktivnosti. Učenici su putem ovog sadržaja vježbali pisano dijeljenje. Nakon što se igra

pokrenula, učenici su morali otvoriti jedan okvir. Svaki okvir sadržavao je jedan

matematički zadatak te kada učenik riješi zadatak, može otvoriti novi okvir. Aktivnost je

gotova kada je učenik otvorio sve okvire te riješio zadatke. Ostale Wordwall aktivnosti

67

su: čudnovati kotač, slučajne kartice, spajanje, križaljka te kviz s višestrukim izborom.

Genially se koristio za izradu kvizova s višestrukim izborom te nešto manje za zadatke s

riječima te kvizove točno/netočno. BookWidgets je alat koji se pojavio samo s dvije vrste

aktivnosti, kvizom s višestrukim odabirom te zadacima različitog tipa. Primjer za zadatke

različitog tipa je ponavljanje nastavnih sadržaja o trokutu (vrste, opseg…). Učenici su

unutar jedne aktivnosti ponovili teorijsko znanje o trokutu dopunjavajući rečenice

ponuđenim riječima, prepoznavali su vrste trokuta povezujući njihove nazive s

odgovarajućim fotografijama te su pomoću računskih zadataka vježbali izračunavanje

opsega te duljina stranica trokuta.

Slika 40: Nastavni sadržaj iz Matematike za četvrti razred osnovne škole izrađen u Wordwallu

Najupotrebljavaniji alati u Prirodi i društvu su Genially te Wordwall. Genially je korišten

za izradu kvizova s višestrukim izborom, interaktivnih prezentacija te vremenskih crta.

Kvizovi s višestrukim izborom najčešće su se upotrebljavali za ponavljanje teorijskog

dijela gradiva nastavnih tema poput Povijesne i kulturne znamenitosti brežuljkastih

krajeva Republike Hrvatske, Povijesne i kulturne znamenitosti nizinskih krajeva

Republike Hrvatske te Povijesne i kulturne znamenitosti primorskih krajeva Republike

Hrvatske. Interaktivne prezentacije korištene su za učenje novih nastavnih sadržaja kao

što su Naselja brežuljkastih krajeva Republike Hrvatske te Naselja nizinskih krajeva

Republike Hrvatske. Na Slici 41 prikazana je jedna interaktivna vremenska crta pomoću

koje su učenici mogli ponoviti nastavne sadržaje o prošlosti domovine, od razdoblja

dolaska Hrvata pa sve do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. „Klikom“ na

pojedine fotografije otvarale su se aktivnosti poput križaljka i slagalica, a „klik“ na znak

68

„plus“ otvarao je dijaloški okvir koji je sadržavao tekst ili pitanja za ponavljanje.

Aktivnosti izrađene u Wordwallu najvećim su dijelom bili kvizovi s višestrukim izborom

te dijagrami s okvirima. Izrađene su i aktivnosti vrsta grupe, spajanje te križaljka. Osim

Geniallyja i Wordwalla korišten je alat BookWidgets u kojem su pretežito izrađene

križaljke te pokoje slagalice, rebus i osmosmjerka.

Slika 41: Nastavni sadržaj iz Prirode i društva za četvrti razred osnovne škole izrađen u Geniallyu

Sadržaji za Glazbenu kulturu većinom su bile videolekcije podijeljene s CARNET-a te

YouTubea. Napravljena je jedna aktivnost pomoću edukativnih digitalnih alata.

Aktivnost je bila legenda o dječaku Peer Gyntu koja je bila inspiracija za skladbu U pećini

gorskog kralja. Izrađena je u Geniallyu te je prikazana na Slici 42.

Slika 42: Nastavni sadržaj iz Glazbene kulture za četvrti razred osnovne škole izrađen u Geniallyu

Za Likovnu kulturu izrađena je aktivnost spajanja u Wordwallu. Sadržaj aktivnosti bio je

analiza likovnog djela Dolazak Hrvata Otona Ivekovića. Aktivnost je prikazana na Slici

69

43. Učenici su morali spojiti početke rečenica ponuđene lijevo s njihovim završetcima

koji su bili ponuđeni desno. Osim aktivnosti spajanja, izrađena je slagalica Licitarsko srce

u alatu BookWidgets.

Slika 43: Nastavni sadržaj iz Likovne kulture za četvrti razred osnovne škole izrađen u Wordwallu

U četvrtom razredu osnovne škole nema izrađenih nastavnih sadržaja za Tjelesnu i

zdravstvenu kulturu.

Aktivnosti koje su postavljane na mrežnu stranicu Škole za život su u skladu s odgojno-

obrazovnim ishodima predmetnih kurikuluma. Učenici su morali imenovati stvari i

pojave, definirati određene pojmove, odgovarati na pitanja, izdvojiti ono što se od njih

traži, rješavati matematičke zadatke i slično. Aktivnosti su prilagođene sposobnostima

učenika te njihovoj dobi. Interaktivne su, zanimljive i privlačne, a nisu „pretjerane“ te ne

odvlače pozornost učenika s nastavnog sadržaja koji se uči. Za većinu aktivnosti, učenici

su odmah dobili povratnu informaciju o vremenu koje im je bilo potrebno za rješavanje,

njihovom rezultatu te o tome koji odgovor je točan.

Važno je napomenuti kako su bile dostupne i liste za samoprocjenu znanja, odnosno

samovrednovanje. Ovo je od izuzetne važnosti jer se kurikulumskim pristupom učenika

aktivno uključuje u proces vrednovanja vlastitog znanja. Liste za samoprocjenu su

najčešće bile izrađivane u alatu BookWidgets. Sastojale su se od nekoliko tvrdnji te su se

učenici morali odlučiti za onu opciju koja je bila u skladu s razinom njihovog znanja i

sposobnosti. Učenici su liste dobivali kako bi procijenili svoje sposobnosti na kraju

jednog radnog dana ili na kraju cijelog tjedna. Na Slici 44 prikazana je lista za

70

samoprocjenu za drugi razred osnovne škole izrađena u alatu BookWidgets, a na Slici 45

lista za samoprocjenu izrađena u Geniallyju koja je namijenjena učenicima trećeg razreda

osnovne škole.

Slika 44: Lista za samoprocjenu za drugi razred osnovne škole

Slika 45: Lista za samoprocjenu za treći razred osnovne škole

S druge strane, postoje i manjkavosti izrađenih sadržaja. Nisu sve aktivnosti imale

mogućnost pokazivanja točnog rješenja. Primjer je aktivnost otvaranja okvira izrađena u

Wordwallu. Učenici su pomoću ove aktivnosti ponavljali pisano dijeljenje. Nakon što bi

otvorili okvir te riješili zadatak u svojim bilježnicama, ne bi znali jesu li ga točno riješili

71

prije nego što bi krenuli na otvaranje novih okvira. Nadalje, neke aktivnosti nisu u

potpunosti ispunile svrhu. Primjer za ovo je anagram napravljen u Wordwallu. Aktivnost

je napravljena za učenike drugog razreda nakon čitanja priče Vjesnici proljeća. Učenici

su morali premjestiti slova kako bi dobili riječ „visibaba“. Anagrami su odličan način za

učenje temeljnih pojmova i pravilnog načina pisanja riječi. Smatram da je ovaj zadatak

trebao sadržavati više od jednog pojma. Mogli su biti dodani pojmovi poput: proljeće,

cvijet, vjesnik itd. Također, jedna aktivnost u prvom razredu bila je na engleskom jeziku.

Riječ je o alatu Gynzy Kids te nastavnom sadržaju iz Matematike. Kada učenik uđe u

alat, mora odabrati želi li računati u skupu brojeva do 10 ili 20 te želi li zbrajati ili

oduzimati. Sva daljnja interakcija s alatom je također na engleskom jeziku. Ne možemo

računati na to da sva djeca već u prvom razredu znaju engleski ili da imaju

roditelje/skrbnike koji ga razumiju. Uz to, dobiva se dojam kako aktivnosti nisu dovoljno

poticale kreativnost učenika i više razine učenja. Zadaci su se najvećim dijelom bazirali

na učeničko znanje i razumijevanje te primjenu istog. Iako uvjeti za realizaciju

zahtijevnijih zadataka nisu bili idealni, smatram da se više pozornosti trebalo pridati tome.

Razine poput zaključivanja, rasuđivanja te analiziranja uopće nisu došle do izražaja. Za

kraj, smatram da je odgojna grupa predmeta bila zanemarena. Odgojni predmeti su

jednako važni kao i obrazovni te se trebalo osmisliti više sadržaja za njihovo učenje i

poučavanje.

72

6. PRIMJER NASTAVNE PRIPRAVE ZA ODGOJNO-

OBRAZOVNI ISHOD „PID OŠ A.1.2.“ IZ PRIRODE I

DRUŠTVA PRI IZRAVNOJ NASTAVI

Postoji mnoštvo mogućnosti korištenja digitalnih alata prilikom planiranja i realizacije

izravne nastave. U ovom poglavlju osmišljene su nastavne priprave za odgojno-

obrazovnih ishod PID OŠ A.1.2. Učenik prepoznaje važnost organiziranosti vremena i

prikazuje vremenski slijed događaja. Edukativni digitalni alati korišteni su za izradu

materijala pomoću kojih će učenici samo pregledavati nastavni sadržaj, ali i za izradu

materijala pomoću kojih će učenici biti u direktnom odnosu s nastavnim sadržajem.

6.1. Nastavna priprava za „Dan i doba dana“

Datum održavanja sata: 16.3.2021.

Mjesto održavanja sata: učionica

Razred: 1. razred Broj učenika: 20

Nastavne tema: Snalaženje u

vremenu

Nastavna jedinica: Dan i doba

dana

Tip sata: Sat usvajanja novog nastavnog sadržaja

1. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

PID OŠ A.1.2. Učenik prepoznaje važnost organiziranosti vremena i prikazuje

vremenski slijed događaja.

Učenici će moći:

odrediti doba dana

imenovati doba dana

navesti pravilnim redoslijedom doba dana

imenovati minimalno 2 aktivnosti tipične za određeno doba dana

navesti pozdrave tipične za određeno doba dana

2. NASTAVNI OBLICI: frontalni rad, individualni rad

3. NASTAVNE METODE: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda

pisanja, metoda demonstracije

73

4. NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: računalo, projektor, tableti, nastavni

sadržaji izrađeni u digitalnim alatima, listić za samovrednovanje, olovke, bilježnice,

škare, ljepilo

5. KORELACIJA:

a) Unutarpredmetna: PID OŠ B.1.2. Učenik se snalazi u vremenskim ciklusima,

prikazuje promjene i odnose među njima te objašnjava povezanost vremenskih

ciklusa s aktivnostima u životu.

PID OŠ A.B.C.D.1.1. Učenik uz usmjeravanje opisuje i predstavlja rezultate

promatranja prirode, prirodnih ili društvenih pojava u neposrednome okružju i koristi

se različitim izvorima informacija.

b) Međupredmetna: OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim

razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje.

OŠ TZK A.1.1. Izvodi prirode načine gibanja.

OŠ TZK A.1.2. Provodi jednostavne motoričke igre.

c) Povezanost s međupredmetnim temama:

ikt A.1.2. Učenik se uz učiteljevu pomoć služi odabranim uređajima i programima.

ikt A.1.3. Učenik primjenjuje pravila za odgovorno i sigurno služenje programima i

uređajima.

6. ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA

ETAPE

NASTAVNOG

SATA

SADRŽAJ

ISHODI –

AKTIVNOSTI

POTREBNO

VRIJEME

Uvodni dio - igra „dan-noć“

- razgovor o aktivnostima koje

učenici rade tijekom jednog dana

- promatranje fotografije

- učenik sudjeluje u igri

te poštuje njezina pravila

- učenik odgovara na

postavljena pitanja

- učenik opisuje

fotografiju

10 min

Glavni dio - izrada prikaza redoslijeda

izmjene doba dana

- učenik odgovara na

pitanja i sudjeluje u

zajedničkoj izradi

prikaza

20 min

74

- animacija „doba dana i

pozdravi“

- učenik pozorno prati

nastavni sadržaj

Završni dio - aktivnosti za ponavljanje

naučenog izrađene u digitalnim

alatima

- listić za samovrednovanje

- učenik se koristi

tabletom prilikom

rješavanja zadataka

- učenik procjenjuje

vlastito ponašanje te

sudjelovanje u

aktivnostima

15 min

7. TIJEK NASTAVNOG SATA

ORGANIZACIJA

NASTAVNOG SATA

(ETAPE SATA) I

POTREBNO VRIJEME

ARTIKULACIJA SATA AKTIVNO

STI

UČENIKA

METODIČ

KO

OBLIKOV

ANJE

Uvodni

dio

10 minuta

Na samom početku sata učitelj s učenicima igra igru

„dan-noć“.

Nakon igre, učitelj učenicima postavlja pitanja o

tome što oni rade tijekom jednog dana. "Tko nam

želi ispričati što radi tijekom jednog dana, od

trenutka kada se probudi pa sve do trenutka kada ode

spavati?; Što sve radite tijekom jednog dana?;

Pokušajte se prisjetiti čim više aktivnosti." Učenici

odgovaraju na pitanja. Opisuju što rade tijekom

jednog dana. Ako to bude potrebno, učitelj im

postavlja potpitanja kako bi ih potaknuo na to da

navedu čim više aktivnosti.

Nakon razgovora, učitelj im pokazuje fotografiju iz

udžbenika. Fotografija predstavlja dijete i njegove

aktivnosti kroz dan. Učenici opisuju što opažaju na

fotografiji. Zaključuju kako i oni rade neke od

prikazanih aktivnosti (tuširanje, igranje, učenje,

odlazak na spavanje...). Fotografija koju učenici

Učenik

sudjeluje u

igri.

Učenik

odgovara na

pitanja.

Učenik

navodi

aktivnosti

koje radi u

jednom

danu.

Učenik

promatra

fotografiju te

opisuje što

vidi.

Metoda

razgovora

75

gledaju niz je od šest različitih aktivnosti koje su

povezane s određenim dobom dana. Učitelj učenike

pitanjima navodi da primijete određeni redoslijed

aktivnosti. "Kada se budimo?; Kada peremo zube?;

Kada doručkujemo; Kada ručamo?; Kada se

igramo?; Kada odlazimo na spavanje?“.

Tada ih učitelj upoznaje s pojmom doba dana. „U

različito doba dana radimo razne aktivnosti. Nazivi

za doba dana su: jutro, prijepodne, podne,

poslijepodne, večer i noć.“

Glavni

dio

20 minuta

Učenicima je još uvijek prikazana ista fotografija.

Učitelj otvara Popplet te dodaje prvi oblačić.

Postavlja pitanje učenicima: „Kako nazivamo doba

dana u kojemu Sunce izlazi?“ Učenici odgovaraju

jutro. Učitelj u prvi oblačić piše pojam jutro te

prilaže fotografiju prikaza dječaka. Nakon toga

govori učenicima: „Navedite aktivnosti koje radimo

ujutro.“. Nakon što su učenici naveli neke aktivnosti,

učitelj dodaje novi oblačić. Postavlja pitanje

učenicima: „Koje doba dana je nakon jutra?“

Učenici odgovaraju prijepodne. Učitelj u drugi

oblačić upisuje pojam prijepodne te prilaže

fotografiju. Učitelj ih pita za primjere aktivnosti.

Učitelj nastavlja s pitanjima: „Kako se naziva doba

dana kada ručamo?“. Učenici odgovaraju podne.

Učitelj u treći oblačić upisuje pojam podne te dodaje

fotografiju. Zamoli učenike da mu navedu neke

aktivnosti koje rade u podne. Učitelj ovim principom

nastavlja sve dok nije dobio prikaz svih 6 doba dana.

Učenici uočavaju redoslijed izmjene doba dana.

Učitelj naglašava učenicima da je redoslijed uvijek

isti.

Kada učenici utvrde da postoje različita doba dana,

učitelj najavljuje pitanjima iduću aktivnost.

"Možemo li sresti ljude u različito doba dana? Što

Učenik

odgovara na

pitanja.

Metoda

razgovora

76

kažete kada nekog sretnete?; Kako ga pozdravite?;

Kojim se riječima služimo pri pozdravu?".

Nakon toga učenici gledaju animirani prikaz u

kojemu dječak u različita doba dana susreće razne

ljude te ih pozdravlja na različite načine. Učitelj

postavlja pitanja: "Što smo to sada pogledali?; O

čemu se radilo u ovom videu?; Koga je sve dječak

sreo?; Kako im se obratio?; Kako ih je sve

pozdravio?; Zašto ih je različito pozdravljao?".

Učenici odgovaraju na postavljena pitanja. Učenici

zaključuju kako u različito doba dana koristimo

različite pozdrave. Učitelj postavlja pitanja: "Kako

pozdravljamo ujutro?; Kako pozdravljamo

prijepodne?; Kako pozdravljamo u podne?; Kako

pozdravljamo poslijepodne?; Kako pozdravljamo u

večer?; Kako pozdravljamo po noći?". Kada učenici

odgovore, učitelj pozdrav upisuje u odgovarajući

oblačić. Nakon što je upisao sve pozdrave, materijal

ispisuje te daje učenicima kako bi ga mogli zalijepiti

u svoje bilježnice.

Učenik gleda

animirani

prikaz.

Učenik

odgovara na

pitanja.

Učenik lijepi

materijale u

svoju

bilježnicu.

Metoda

demonstracij

e

Metoda

razgovora

Završni dio

15 minuta

U završnom dijelu sata, uz pomoć nekoliko

aktivnosti, učenici ponavljaju što su danas naučili.

Svaki učenik aktivnost ispunjava samostalno

koristeći se tabletom. Sve aktivnosti izrađene su u

Wordwallu koji im pokazuje jesu li točno odgovorili

na pitanja. Učitelj obilazi učenike, pokazuje im kako

će se služiti alatom te nadzire njihov rad. Ako je to

potrebno, dijeli savjete i sugestije te pomaže

učenicima u rješavanju aktivnosti.

Prva aktivnost je vrati raspored. Zadatak učenika je

da poredaju doba dana redoslijedom njihove

izmjene.

Druga aktivnost je spajanje. Zadatak učenika je da

spoje doba dana s pozdravom koji je prikladan za

određeno doba dana.

Učenik

rješava

aktivnosti na

tabletu.

Metoda

demonstracij

e

77

Treća aktivnost je Čudnovati kotač. Zadatak učenika

je zavrtiti kotač. Kotač staje na jednom od naziva

doba dana. Zadatak učenika je napisati po dvije

aktivnost koje radi u određeno doba dana.

Nakon završenih aktivnosti, učenici prate upute

učitelja te rješavaju listić za samovrednovanje.

Na samom kraju sata, učitelj učenicima zadaje

domaću zadaću, a to su zadaci iz radne bilježnice na

stranicama 74. te 75.

Učenik

zapisuje u

bilježnicu.

Učenik

ispunjava

listić za

samovredno

vanje.

Učenik

označava

domaću

zadaću.

Metoda

pisanja

Metoda

usmenog

izlaganja

8. PLAN PLOČE

9. PRILOZI

Prilog 1. Fotografija s prikazom doba dana - uvodni dio sata (preuzeto Letina, Kisovar

Ivanda, De Zan, 2021:81).

16. ožujka 2021.

DAN I DOBA DANA

78

Prilog 2. Popplet – redoslijed doba dana i pozdravi - glavni dio sata

Prilog 3. Canva - animirani prikaz pozdravi i doba dana – glavni dio sata

79

Prilog 4. Wordwall – vrati raspored - završni dio sata

80

Prilog 5. Wordwall – spajanje - završni dio sata

Prilog 6. Wordwall – čudnovati kotač - završni dio sata

81

Prilog 7. Microsoft Word - listić za samovrednovanje – završni dio sata

6.2. Nastavna priprava za „Dan i doba dana; Dani u tjednu; Jučer, danas, sutra“

Datum održavanja sata: 25.3.2021.

Mjesto održavanja sata: učionica

Razred: 1. razred Broj učenika: 20

Nastavne tema: Snalaženje u

vremenu

Nastavna jedinica: Dan i doba

dana; Dani u tjednu; Jučer, danas,

sutra

Tip sata: Sat uvježbavanja i ponavljanja nastavnih sadržaja

SAMOVREDNOVANJE – DAN I DOBA DANA

Datum: Ime:

Pozorno sam

slušao na satu.

Odgovarao sam

na postavljena

pitanja.

Sudjelovao sam u

svim

aktivnostima.

Riješio sam sve

zadatke.

Zabilježio sam

domaću zadaću.

82

1. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

PID OŠ A.1.2. Učenik prepoznaje važnost organiziranosti vremena i prikazuje

vremenski slijed događaja.

Učenici će moći:

odrediti doba dana

imenovati doba dana

navesti pravilnim redoslijedom doba dana

imenovati minimalno 2 aktivnosti tipične za određeno doba dana

navesti pozdrave tipične za određeno doba dana

imenovati sedam dana u tjednu

navesti pravilnim redoslijedom dane u tjednu

pravilno upotrebljavati pojmove jučer, danas, sutra

prikazati i opisati vremenski slijed događaja u odnosu na jučer, danas, sutra

2. NASTAVNI OBLICI: frontalni rad, individualni rad, grupni rad

3. NASTAVNE METODE: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda

čitanja

4. NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: računalo, projektor, tableti, nastavni

sadržaji izrađeni u digitalnim alatima, listić za samovrednovanje, olovke, loptica

5. KORELACIJA:

a) Unutarpredmetna: PID OŠ B.1.2. Učenik se snalazi u vremenskim ciklusima,

prikazuje promjene i odnose među njima te objašnjava povezanost vremenskih

ciklusa s aktivnostima u životu.

b) Međupredmetna: OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim

razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje.

MAT OŠ A.1.3. Koristi se rednim brojevima do 20.

OŠ TZK A.1.1. Izvodi prirodne načine gibanja.

c) Povezanost s međupredmetnim temama:

ikt A.1.2. Učenik se uz učiteljevu pomoć služi odabranim uređajima i programima.

ikt A.1.3. Učenik primjenjuje pravila za odgovorno i sigurno služenje programima i

uređajima.

83

6. ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA

ETAPE

NASTAVNOG

SATA

SADRŽAJ

ISHODI –

AKTIVNOSTI

POTREBNO

VRIJEME

Uvodni dio - anagram

- dogovor o načinu rada

- učenik se koristi

tabletom prilikom

rješavanja zadatka

- učenik sluša upute

- učenik postavlja pitanja

5 min

Glavni dio - Kahoot! kviz

- ponavljanje uz pomoć bacanja

loptice

- učenik u skupini rješava

kviz

- učenik sudjeluje u

aktivnosti, odgovara na

pitanja te ih i postavlja

20 min

Završni dio - aktivnost izrađena u digitalnom

alatu

- listić za samovrednovanje

- učenik se koristi

tabletom prilikom

rješavanja zadatka

- učenik vrednuje vlastito

znanje

20 min

7. TIJEK NASTAVNOG SATA

ORGANIZACIJA

NASTAVNOG SATA

(ETAPE SATA) I

POTREBNO VRIJEME

ARTIKULACIJA SATA AKTIVNO

STI

UČENIKA

METODIČ

KO

OBLIKOV

ANJE

Uvodni

dio

5 minute

Na početku sata, učenici rješavaju aktivnost

izrađenu u Wordwallu pomoću svojih tableta.

Aktivnost je anagram. Anagram sadrži sedam

pojmova koji se odnose na prethodno usvojene

sadržaje: „petak, utorak, jutro, podne, jučer, danas,

sutra“.

Nakon što su svi učenici uspješno riješili aktivnost,

učitelj najavljuje da će se sljedeći nastavni sat

pisati ispit znanja iz sadržaja Snalaženje u

Učenik

rješava

aktivnost

pomoću

tableta.

Učenik

sluša.

Metoda

usmenog

izlaganja

84

vremenu. Učitelj upućuje učenike da pažljivo

slušaju na današnjem satu te da pitaju ako im nešto

nije jasno.

Učitelj: "Danas ćemo ponavljati za ispit znanja.

Molim vas da pažljivo slušate i sudjelujete u radu

kako biste kod kuće imali što manje za učiti. Ako

vam nešto nije jasno, dignite ruku i sve ćemo

objasniti."

Učitelj dijeli učenike u skupine te im objašnjava

pravila igra. Svaka skupina ima jedan tablet te

jednog predstavnika koji na tabletu odabire točne

odgovore.

Glavni

dio

20 minuta

Učenici rješavaju Kahoot! kviz. Pitanja u kvizu su

višestrukog izbora te točno/netočno. Neka od

pitanja su: „Jedan tjedan ima sedam dana?; Kako

nazivamo doba dana između prijepodne i

poslijepodne?; Pozdravom Dobar dan

pozdravljamo u koje doba dana?; Ako je danas

ponedjeljak, sutra će biti? Koje doba dana je

prikazano na fotografiji?“ itd.

Aktivnost završava kada se prođu sva pitanja.

Pobjednik je ona skupina koja na kraju kviza ima

najviše bodova. Učitelj s učenicima razgovara o

onim pitanjima gdje se pojavilo najviše netočnih

odgovora.

Nakon kviza, učenici nastavljaju s ponavljanjem.

Učitelj u ruci drži manju loptu te postavlja pitanje:

„Kojim danima ne idemo u školu?“. Lopticu baca

jednom od učenika koji mora odgovoriti na

postavljeno pitanje. Učitelj zatim postavi novo

pitanje: „Što sve radiš ujutro?„ te zamoli učenika

da lopticu baci nekome od prijatelja iz razreda.

Također, učitelj može učenicima dati priliku da

tijekom igre postavljaju pitanja za ponavljanje.

Učenik

rješava

aktivnost u

skupini

pomoću

tableta.

Učenik

odgovara na

postavljena

pitanja.

Učenik baca

i hvata

lopticu.

Metoda

čitanja

Metoda

razgovora

85

Završni dio

20 minuta

Aktivnost koja je predviđena za završni dio sata su

kartice s pitanjima. Učenici će pristupiti aktivnosti.

Otvarat će kartice s pitanjima te će, svatko u tišini

i za sebe, odgovarati na pitanja.

Pitanja na karticama:

"Navedi doba dana; Navedi aktivnosti koje

možemo raditi u određeno doba dana; Kako

pozdravljamo u određeno doba dana?; Koliko ima

dana u tjednu?; Navedi dane u tjednu?: Koji je

četvrti dan u tjednu?: Koji je zadnji dan u tjednu?;

Što kada završi jedan tjedan?; Što dolazi nakon

njega?; Koji dan je nakon zadnjeg dana u tjednu?;

Ako je danas utorak, koji dan je bio jučer?“.

Nakon što su učenici „okrenuli“ sve kartice, učitelj

pokreće aktivnost te svi zajedno provjeravaju jesu

li dobro odgovorili na pitanja.

Kada je aktivnost okretanja kartica završila, učitelj

učenicima dijeli listić za samovrednovanje.

Objašnjava im kako će ga riješiti. Na ovom

nastavnom satu naglasak je stavljen na učeničko

znanje, a ne na aktivnost. Razlog je taj što je ovo

sat ponavljanja pa se pretpostavlja da su usvojili

nastavne sadržaje. Također, da vide koliko su

spremni za provjeru znanja.

Učitelj zadaje domaću zadaću, a ona je ponavljanje

za ispit znanja.

Učenik

rješava

zadatak.

Učenik

odgovara na

pitanja.

Učenik sluša

upute.

Učenik

procjenjuje

vlastito

znanje.

Učenik

sluša.

Metoda

razgovora

Metoda

usmenog

izlaganja

86

8. PLAN PLOČE

9. PRILOZI

Prilog 1. Wordwall – anagram – uvodni dio sata

25.3.2021.

SNALAŽENJE U VREMENU – PONAVLJANJE

87

Prilog 2. Kahoot! – kviz – glavni dio sata

Prilog 3. Wordwall – kartice - završni dio sata

88

Prilog 4. Microsoft Word - listić za samovrednovanje – završni dio sata

SAMOVREDNOVANJE – SNALAŽENJE U VREMENU (PONAVLJANJE)

Datum: Ime:

Nabrajam doba

dana onim

redom kojim se

izmjenjuju.

Navodim

pozdrave za

svako doba dana.

Navodim

aktivnosti iz

vlastitog života

koje radim u

različito doba

dana.

Nabrajam dane u

tjednu onim

redom kojim se

izmjenjuju.

Mogu odrediti

koji će dan biti

sutra.

Mogu odrediti

koji je dan bio

jučer.

89

7. PRIMJER NASTAVNE PRIPRAVE ZA ODGOJNO-

OBRAZOVNI ISHOD „PID OŠ A.1.2.“ IZ PRIRODE I

DRUŠTVA PRI NASTAVI NA DALJINU

Nastavne priprave za nastavu na daljinu nemaju tipičnu razradu sa primjerice popisom

pitanja ili točnim vremenom predviđenim za realizaciju određenih aktivnosti. Razlog

tome je što učenici ne smiju i ne mogu provoditi puno vremena za ekranom. Nastava na

daljinu ne može biti sinkrona svaki dan i za svaki nastavni predmet. Učenici možda imaju

nestabilnu internetsku vezu ili braću/sestre s kojima moraju dijeliti uređaje te čekati svoj

red za obavljanje školskih obveza. Stoga su priprave osmišljene kao asinkrono

ispunjavanje aktivnosti.

7.1. Nastavna priprava za „Dan i doba dana“

Datum održavanja sata: 16.3.2021.

Mjesto održavanja sata: online nastava

(kod kuće)

Razred: 1. razred Broj učenika: 20

Nastavne tema: Snalaženje u

vremenu

Nastavna jedinica: Dan i doba

dana

Tip sata: Sat usvajanja novog nastavnog sadržaja

1. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

PID OŠ A.1.2. Učenik prepoznaje važnost organiziranosti vremena i prikazuje

vremenski slijed događaja.

Učenici će moći:

imenovati doba dana

navesti pravilnim redoslijedom doba dana

imenovati minimalno 2 aktivnosti tipične za određeno doba dana

navesti pozdrave tipične za određeno doba dana

2. NASTAVNI OBLICI: individualni rad

3. NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: računalo, nastavni sadržaji izrađeni u

digitalnim alatima, listić za samovrednovanje

90

4. KORELACIJA:

a) Unutarpredmetna: PID OŠ B.1.2. Učenik se snalazi u vremenskim ciklusima,

prikazuje promjene i odnose među njima te objašnjava povezanost vremenskih

ciklusa s aktivnostima u životu.

b) Međupredmetna: OŠ LK A.1.1. Učenik prepoznaje umjetnost kao način

komunikacije i odgovara na različite poticaje likovnim izražavanjem.

c) Povezanost s međupredmetnim temama:

ikt A.1.3. Učenik primjenjuje pravila za odgovorno i sigurno služenje programima i

uređajima.

5. ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA

ETAPE

NASTAVNOG

SATA

SADRŽAJ

ISHODI –

AKTIVNOSTI

POTREBNO

VRIJEME

Uvodni dio Učitelj nastavne materijale i upute

za rad dijeli putem stranice škole,

sustava za e-učenje ili na neki

drugi način, ovisno o tome kako

je organizirao poučavanje na

daljinu.

Aktivnost predviđena za uvod je

listić izrađen u Wizeru. Zadatak

učenika je nacrtati što rade kada

se probude, što kada se vrate iz

škole te što prije nego što odu na

spavanje. Učitelj dobiva povratnu

informaciju čim učenici završe s

ispunjavanjem listića.

Učenik ispunjava radni

listić.

/

Glavni dio U glavnom dijelu sata, učenici

moraju samostalno proučiti

prezentaciju izrađenu u programu

Canva.

Učenik pregledava

prezentaciju.

/

Završni dio Za aktivnost ponavljanja učenici

rješavaju kviz izrađen u Hot

Potatoesu. Kviz sadrži pitanja

Učenik rješava kviz.

/

91

višestrukog izbora, povezivanja te

popunjavanja praznina.

Nakon kviza, zadatak učenika je

procijeniti vlastito znanje i

sposobnosti. To će učiniti

rješavanjem listića za

samovrednovanje. Listić je

izrađen u Wizeru te učitelj po

završetku ispunjavanja dobiva

povratnu informaciju.

Učenik ispunjavana listić

za samovrednovanje.

6. PRILOZI

Prilog 1. Wizer – radni listić – uvodni dio sata

92

Prilog 2. Canva – prezentacija – glavni dio sata

93

Prilog 3. Hot Potatoes – kviz – završni dio sata

94

Prilog 4. Wizer – listić za samovrednovanje – završni dio sata

95

7.2. Nastavna priprava za „Dan i doba dana; Dani u tjednu; Jučer, danas, sutra“

Datum održavanja sata: 25.3.2021.

Mjesto održavanja sata: online nastava

(kod kuće)

Razred: 1. razred Broj učenika: 20

Nastavne tema: Snalaženje u

vremenu

Nastavna jedinica: Dan i doba

dana; Dani u tjednu; Jučer, danas,

sutra

Tip sata: Sat uvježbavanja i ponavljanja nastavnih sadržaja

1. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

PID OŠ A.1.2. Učenik prepoznaje važnost organiziranosti vremena i prikazuje

vremenski slijed događaja.

Učenici će moći:

imenovati doba dana

navesti pravilnim redoslijedom doba dana

imenovati minimalno 2 aktivnosti tipične za određeno doba dana

navesti pozdrave tipične za određeno doba dana

imenovati sedam dana u tjednu

navesti pravilnim redoslijedom dane u tjednu

pravilno upotrebljavati pojmove jučer, danas, sutra

2. NASTAVNI OBLICI: individualni rad

3. NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: računalo, nastavni sadržaji izrađeni u

digitalnim alatima, listić za samovrednovanje

4. KORELACIJA:

a) Unutarpredmetna: PID OŠ B.1.2. Učenik se snalazi u vremenskim ciklusima,

prikazuje promjene i odnose među njima te objašnjava povezanost vremenskih

ciklusa s aktivnostima u životu.

b) Međupredmetna: MAT OŠ A.1.3. Koristi se rednim brojevima do 20.

c) Povezanost s međupredmetnim temama:

ikt A.1.3. Učenik primjenjuje pravila za odgovorno i sigurno služenje programima i

uređajima.

96

5. ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA

ETAPE

NASTAVNOG

SATA

SADRŽAJ

ISHODI –

AKTIVNOSTI

POTREBNO

VRIJEME

Uvodni dio Učitelj nastavne materijale i upute

za rad dijeli putem stranice škole,

sustava za e-učenje ili na neki

drugi način, ovisno o tome kako

je organizirao poučavanje na

daljinu.

Uvodna aktivnost je osmosmjerka

izrađena u Wordwallu. Zadatak

učenika je pronaći pojmove koji

se odnose na nastavne sadržaje

Dan i doba dana; Dani u tjednu;

Jučer, danas, sutra. Neki od

pojmova su: ponedjeljak, utorak,

srijeda, jučer, danas, sutra, jutro,

podne itd. Osmosmjerka sadrži

veći broj pojmova stoga je

odbrojavanje isključeno. To jest,

učenici nisu vremenski ograničeni

za rješavanje ove aktivnosti.

Učenik rješava aktivnost.

/

Glavni dio U glavnom dijelu sata učenici

rješavaju listić koji je napravljen

u programu Wizer. Listić sadrži

pitanja dopunjavanja, povezivanja

te pravilnog redoslijeda.

Učenik rješava nastavni

listić.

/

Završni dio Kako bi pokušali procijenili svoje

znanje, učenici ispunjavaju listić

za samovrednovanje. Učitelj po

završetku ispunjavanja dobiva

povratnu informaciju o svakom

učeniku.

Domaća zadaća učenika je

ponavljanje za ispit znanja.

Učenik ispunjava listić za

samovrednovanje.

/

97

6. PRILOZI

Prilog 1. Wordwall – osmosmjerka – uvodni dio sata

Prilog 2. Wizer – radni listić – glavni dio sata

98

Prilog 3. Wizer – listić za samovrednovanje – završni dio sata

99

100

8. ZAKLJUČAK

Poučavanje u 21. stoljeću znatno se razlikuje od onoga krajem 20. stoljeća. Ubrzani razvoj

tehnologije te njezina sveprisutnost u društvu ostavila je trag i u odgojno-obrazovnom

sustavu. Kompetencije koje je učitelj prije posjedovao, sada više nisu dostatne. Od

učitelja se očekuje da dobro poznaje informacijsko-komunikacijsku tehnologiju te da ju

može pravilno primijeniti prilikom poučavanja. Nužno je da učitelj zna odabrati alate

pomoću kojih će obrađivati nastavne sadržaje, da zna procijeniti primjerenost alata

uzrastu i sposobnostima svojih učenika te da nastavu pomoću njih učini kvalitetnijom i

zanimljivijom.

Kako bi navedeno bilo moguće, važno je da učitelj tijekom svog školovanja dobije

potrebna znanja i vještine. Ovo je moguće samo sustavnim i kontinuiranim pristupom.

Nije dovoljno da budući učitelj upoznaje informacijsko-komunikacijsku tehnologiju

isključivo kroz kolegije kao što su Informatika ili Računalo u razrednoj nastavi. Učenje

o primjeni IKT-a mora biti integrirano kroz metodike svih nastavnih predmeta. No,

završetak akademskog obrazovanja ne znači da je učitelj dobio svo znanje koje mu je

potrebno. Tehnologija se neprestano mijenja. Sukladno tome, učitelj mora neprestano

razvijati svoje kompetencije te usvajati nova znanja.

U 21. stoljeću promijenili su se interesi te potrebe učenika. Današnja djeca su od najranije

dobi okružena tehnologijom te ju često znaju koristiti prije nego što u potpunosti ovladaju

osnovnim vještinama poput čitanja ili pisanja. Djeca su naviknuta čitati s ekrana,

„povlačiti“ pokazivačem miša po zaslonu, istovremeno raditi više aktivnosti te se brzo

„prebacivati“ s jedne aktivnosti na drugu. Stoga uporaba informacijsko-komunikacijske

tehnologije prilikom učenja i poučavanja za njih nije nepoznanica. Štoviše, njezinom

uporabom postaju motiviraniji za nastavne sadržaje koje uče. Lakše i zanimljivije učenje

pomoću tehnologije nije jedini razlog njezinog korištenja već od prvog razreda osnovne

škole. U današnjem svijetu, biti informatički nepismen znači imati ograničene

mogućnosti daljnjeg razvoja svojih sposobnosti te ne biti u mogućnosti konkurirati na

tržištu rada. Stoga opće obvezno obrazovanje ima za cilj svim učenicima pružiti temeljno

znanje korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije.

101

Hrvatski sustav odgoja i obrazovanja spoznao je važnost razvijanja digitalne

kompetencije od najranije dobi. Ministarstvo znanosti i obrazovanja je, kurikularnom

reformom iz 2019. godine, donijelo odluku o provođenju kurikuluma međupredmetne

teme Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije za osnovne i srednje škole u

Republici Hrvatskoj. Cilj poučavanja ove međupredmetne teme je osposobiti učenike za

pravilno, sigurno, kreativno te kritičko korištenje IKT-om, kako u privatne tako i u

obrazovne (poslovne) svrhe. Također, Informatika je od rujna 2020. godine postala

izborni predmet od prvog do četvrtog razreda osnovne škole. Navedene promjene

zasigurno će pokazati koje je odgojno-obrazovne prakse poučavanja o IKT-u te

poučavanja IKT-om potrebno zadržati, usavršiti ili promijeniti.

Edukativni digitalni alati samo su jedan dio informacijsko-komunikacijske tehnologije

kojom se učitelj služi prilikom poučavanja. Oni mu omogućavaju da napravi nastavne

materijale u kojima će „spojiti“ tekst, sliku i zvuk. Tako će svoje materijale učiniti

interaktivnima te privlačnima učenicima različitih sposobnosti i dobi. Prednosti alata su

dostupnost, besplatnost te minimalno vrijeme koje je potrebno uložiti da bi se ovladalo

njihovim korištenjem. Učitelj alate može koristiti u svim nastavnim predmetima na niz

različitih načina, što upravo ovaj rad i pokazuje. Edukativni digitalni alati učitelju

omogućavaju da bude kreativan prilikom planiranja nastave te da uz to štedi vrijeme i/ili

materijalne resurse koji su mu potrebni za izradu nastavnih materijala. Osim činjenice da

učitelj mora ovladati korištenjem digitalnih alata, važno je da poduči svoje učenike kako

oni mogu koristiti određene alate kao pomoć prilikom učenja.

Izradom nastavnih priprava za izravnu nastavu te nastavu na daljinu uvidjela sam kako

učitelj prilikom njihovog pisanja razmišlja o istim stvarima. U uvodnom dijelu sata važno

je učenike motivirati zanimljivom aktivnosti, da u glavnom dijelu sata učenici uspješno

usvoje nove nastavne sadržaje te da za kraj ponove što su naučili. Aktivnosti koje učitelj

koristi za to mogu biti iste i za izravnu nastavu te nastavu na daljinu. U oba slučaja mogu

se koristiti križaljkama, osmosmjerkama, anagramima, nastavnim listićima, kvizovima i

slično. Neovisno o tome radi li se o izravnoj nastavi ili nastavi na daljinu, učitelj u svakom

trenutku mora promišljati odgovaraju li alati koje koristi dobi i sposobnostima njegovih

učenika. Također, jesu li izrađeni materijali primjereni za učenike, jesu li nastavni sadržaji

jasno i precizno prikazani te razumije li učenik u svakom zadatku što se od njega očekuje.

102

Navedeni elementi izraženiji su u nastavi na daljinu te je upravo to jedna od ključnih

razlika u pripravama za izravnu nastavu i nastavu na daljinu. Učenik se u asinkronoj

nastavi ne može izravno obratiti učitelju. Stoga alati ne smiju biti isključivo na engleskom

ili nekom drugom stranom jeziku te njihova uporaba ne smije biti komplicirana. Osim

toga, u nastavnim materijalima poput prezentacija nastavno gradivo mora biti potpuno,

jasno i nedvosmisleno prikazano jer je to učenikov primarni izvor znanja. Učenik ne može

pitati učitelja za dodatna objašnjenja i primjere. Uz to, aktivnosti moraju pružiti učitelju

i učeniku trenutnu povratnu informaciju. Učitelj mora znati jesu li učenici ispunili

aktivnosti te koji nastavni sadržaji zahtijevaju dodatna pojašnjenja, dok učenici moraju

znati jesu li uspješno izvršili aktivnosti te gdje su griješili. Aktivnosti na izravnoj nastavi

ne moraju učeniku odmah pružiti točan odgovor ili konačan rezultat jer učenik isti sadržaj

može proći s učiteljem na nastavi. Za kraj, broj aktivnosti i njihov opseg je u nastavi na

daljinu smanjen jer se ne može očekivati da će učenik raditi jednako kada je sam i za

računalom te kada se nalazi u školi sa svojim učiteljem.

Uporaba IKT-a postala je sastavni dio procesa učenja i poučavanja, stoga je važno je da

se osigura kvalitetno obrazovanje učitelja. Najprije tijekom njihovog studija te zatim

nakon završetka akademskog obrazovanja kroz tečajeve, radionice, seminare, predavanja

i slično. No, samo obrazovanje nije dovoljno ako želimo imati učitelje koji će pravilno

upotrebljavati IKT u vlastitom radu. Važne su emocije te stavovi koje učitelji nose u sebi.

Svaki učitelj trebao bi imati pozitivne stavove treba tehnologiji općenito te biti motiviran

za njezino korištenje i neprestano usavršavanje vlastitih znanja i sposobnosti.

103

9. POPIS LITERATURE

1. An, Y. J., Aworuwa, B., Ballard, G., Williams, K. (2009). Teaching with Web 2.0

technologies: Benefits, Barriers and Best Practices. AECT Annual Proceedings, 1, 1-

6. Preuzeto s https://files.eric.ed.gov/fulltext/ED511355.pdf#page=12

2. Babić Hajduković, D. (2018). The Analysis of the Relationship of Students’ Towards

Traditional and Contemporary Teaching Methods. Pannoniana, 2 (1-2), 177-191.

Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/206860

3. Baranović, B. (ur.). (2015). Izrada i evaluacija školskog kurikuluma – pojmovi i

postupci. Zagreb: Institut za društvena istraživanja. Preuzeto s

http://idiprints.knjiznica.idi.hr/258/1/Izrada%20i%20evaluacija%20%C5%A1kolsko

g%20kurikuluma.pdf

4. Ćukušić, M., Jadrić, M. (2012). E-učenje: koncept i primjena. Zagreb: Školska knjiga.

5. Dumančić, M. (2017). Mobilne tehnologije u obrazovanju. U M. Matijević (ur.),

Nastava i škola za net-generacije (str. 115-143). Zagreb: Učiteljski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu.

6. Đurić, A. (2009). Važnost igre u nastavnom procesu (igrokaz, simulacije i računalne

igre). Školski vjesnik, 58 (3.), 345-354. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/82605

7. Jadrić, M., Ćukušić, M., Lenkić, M. (2012). E-učenje: Moodle u praksi. Split:

Ekonomski fakultet u Splitu.

8. Jandrić, P. (2015). Digitalno učenje. Zagreb: Školske novine d.o.o. i Tehničko

veleučilište u Zagrebu.

9. Letina, A., Kisovar Ivanda, T., De Zan, I. (2021). Istražujemo naš svijet 1: udžbenik

prirode i društva u prvom razredu osnovne škole. Zagreb: Školska knjiga.

10. Matijević, M., Topolovčan, T. (2017). Multimedijska didaktika. Zagreb: Školska

knjiga i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

11. Matasić, I. i Dumić, S. (2012). Multimedijske tehnologije u obrazovanju. Medijska

istraživanja, 18 (1), 143-151. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/85389

12. Matijević, M., Topolovčan, T. i Rajić, V. (2017). Nastavničke procjene upotrebe

digitalnih medija i konstruktivističke nastave u primarnom i sekundarnom

104

obrazovanju. Croatian Journal of Education, 19 (2), 563-603. Preuzeto s

https://doi.org/10.15516/cje.v19i2.2411

13. Ministarstvo znanosti i obrazovanja (2017). Nacionalni kurikulum za osnovnoškolski

odgoj i obrazovanje. Preuzeto s

https://mzo.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Obrazovanje/NacionalniKurikulum

/NacionalniKurikulumi//Nacionalni%20kurikulum%20za%20osnovno%C5%A1kol

ski%20odgoj%20i%20obrazovanje.pdf

14. Ministarstvo znanosti i obrazovanja (2019a). Smjernice za vrednovanje procesa i

ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome

odgoju i obrazovanju. Preuzeto s

https://mzo.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/PristupInformacijama/eSavjetovanja

-

2019/Smjernice%20za%20vrednovanje%20procesa%20i%20ostvarenosti%20odgoj

no-obrazovnih%20ishoda%20-%20eSavjetovanje%204-12-2019.pdf

15. Ministarstvo znanosti i obrazovanja (2019b). Kurikulum nastavnog predmeta

Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije. Preuzeto s

https://mzo.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Publikacije/Predmetni/Kurikulum%

20nastavnoga%20predmeta%20Hrvatski%20jezik%20za%20osnovne%20skole%20

i%20gimnazije%20u%20RH.pdf

16. Ministarstvo znanosti i obrazovanja (2019c). Kurikulumi nastavnih predmeta

Matematika za osnovne škole i gimnazije i Matematika za srednje strukovne škole na

razini 4.2. Preuzeto s

https://mzo.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Publikacije/Predmetni/Kurikulumi

%20nastavnih%20predmeta%20Matematika%20za%20osnovne%20skole%20i%20

gimnazije%20i%20Matematika%20za%20srednje%20strukovne%20skole%20na%

20razini%204.2..pdf

17. Ministarstvo znanosti i obrazovanja (2019d). Kurikulum nastavnog predmeta Priroda

i društvo za osnovne škole. Preuzeto s

https://mzo.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Publikacije/Predmetni/Kurikulum%

20nastavnog%20predmeta%20Priroda%20i%20drustvo%20za%20osnovne%20skol

e.pdf

105

18. Ministarstvo znanosti i obrazovanja (2019e). Kurikulum nastavnog predmeta

Tjelesna i zdravstvena kultura za osnovne škole i gimnazije. Preuzeto s

https://mzo.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Publikacije/Predmetni/Kurikulum%

20nastavnoga%20predmeta%20Tjelesna%20i%20zdravstvena%20kultura%20za%2

0osnovne%20skole%20i%20gimnazije.pdf

19. Ministarstvo znanosti i obrazovanja (2019f). Kurikulum nastavnog predmeta

Glazbena kultura za osnovne škole i Glazbena umjetnost za gimnazije. Preuzeto s

https://mzo.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Publikacije/Predmetni/Kurikulum%

20nastavnih%20predmeta%20Glazbena%20kultura%20i%20Glazbena%20umjetnos

t%20za%20osnovne%20skole%20i%20gimnazije.pdf

20. Ministarstvo znanosti i obrazovanja (2019g). Kurikulum nastavnog predmeta Likovna

kultura za osnovne škole i Likovna umjetnost za gimnazije. Preuzeto s

https://mzo.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Publikacije/Predmetni/Kurikulum%

20nastavnog%20predmeta%20Likovna%20kultura%20za%20osnovne%20skole%2

0i%20Likovna%20umjetnost%20za%20gimnazije.pdf

21. Ministarstvo znanosti i obrazovanja (2019h). Kurikulum za međupredmetnu temu

Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije za osnovne i srednje škole u

Republici Hrvatskoj. Preuzeto s https://narodne-

novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_7_150.html

22. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (2011). Nacionalni okvirni kurikulum za

predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje.

Preuzeto s http://mzos.hr/datoteke/Nacionalni_okvirni_kurikulum.pdf

23. Pavlina, K. (2014). Osnovne odlike sustava za elektroničko učenje. U J. Lasić-Lazić

(ur.), Informacijska tehnologija u obrazovanju (str. 25-32). Zagreb: Zavod za

informacijske studije.

24. Pejić Papak, P. i Grubišić Krmpotić, H. (2016). POUČAVANJE PRIMJENOM

SUVREMENE TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU. Život i škola, LXII (3), 153-

162. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/176919

25. Previšić, V. (2005). Kurikulum suvremenog odgoja i škole: metodologija i struktura.

Pedagogijska istraživanja, 2(2), 165-173. Preuzeto s

http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/6130/1/VPhrv.pdf

106

26. Sablić, M., Klasnić, I., Škugor, A. (2020). Učitelj u izolaciji: izazovi novog

normalnog. U V. Strugar, A. Kolak i I. Markić (ur.), Školovanje od kuće i nastava na

daljinu u vrijeme HR-COVID-19 (str. 87-107). Zagreb: HAZU, HPD, ELEMENT.

27. Smiljčić, I., Livaja, I. i Acalin, J. (2017). ICT U OBRAZOVANJU. U D. Zlatović

(Ur.), Zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku (str. 157-170). Šibenik: Veleučilište u

Šibeniku. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/184689

28. Yuen, S. C. Y., Yaoyuneyong, G., i Yuen, P. K. (2011). Perceptions, Interest, and

Use: Teachers and Web 2.0 Tools in Education. International Journal of Technology

in Teaching & Learning, 7(2). Preuzeto s https://sicet.org/main/wp-

content/uploads/2016/11/ijttl-11-02-2_Yuen.pdf

29. Žufić, J., Žajgar, T. (2017). Web 2.0 alati za učitelje. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile

u Puli. Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti.

107

10. POPIS TABLICA

Tablica 1: SWOT analiza e-učenja (Ćukušić i Jadrić, 2012:84,85) ............................... 39

Tablica 2: Obilježja tri pristupa vrednovanju (Ministarstvo znanosti i obrazovanja,

2019a:22,23) ................................................................................................................... 48

108

11. POPIS FOTOGRAFIJA

Slika 1: Didaktički trokut i četverokut (Matijević i Topolovčan, 2017:55,56) ................ 3

Slika 2: TPACK model (Dumančić, 2017:134) ............................................................... 5

Slika 3: Razvoj mreže (Evolution of Web from 1.0 to 5.0. prema Osorio,Ortiz (2013)) . 8

Slika 4: Google Docs – početno korisničko sučelje ....................................................... 10

Slika 5: Pixlr X – početno korisničko sučelje ................................................................ 11

Slika 6: Vocaroo – početno korisničko sučelje .............................................................. 12

Slika 7: Kizoa – početno korisničko sučelje ................................................................... 13

Slika 8: Canva – početno korisničko sučelje .................................................................. 15

Slika 9: PowToon – početno korisničko sučelje ............................................................. 16

Slika 10: Pixton – početno korisničko sučelje ................................................................ 17

Slika 11: Lino – početno korisničko sučelje ................................................................... 18

Slika 12: TimeToast – početno korisničko sučelje ......................................................... 20

Slika 13: Wizer – početno korisničko sučelje ................................................................ 21

Slika 14: Popplet – početno korisničko sučelje .............................................................. 23

Slika 15: Hot Potatoes – početno korisničko sučelje ...................................................... 25

Slika 16: Kahoot! – početno korisničko sučelje ............................................................. 27

Slika 17: Quizlet – početno korisničko sučelje .............................................................. 29

Slika 18: Zoom – početno korisničko sučelje ................................................................. 31

Slika 19: Mentimeter – početno korisničko sučelje........................................................ 32

Slika 20: GeoGebra – početno korisničko sučelje .......................................................... 33

Slika 21: GoNoodle – početno korisničko sučelje.......................................................... 35

Slika 22: Wordwall – početno korisničko sučelje .......................................................... 37

Slika 23: Organizacija kurikuluma nastavnog predmeta Prirode i društva (Ministarstvo

znanosti i obrazovanja, 2019d:11) .................................................................................. 52

Slika 24: Zastupljenost koncepata nastavnog predmeta Prirode i društva (Ministarstvo

znanosti i obrazovanja, 2019d: 31, 43, 55, 67) ............................................................... 53

Slika 25: Odgojno-obrazovni ishod nastavnog predmeta Priroda i društvo (Ministarstvo

znanosti i obrazovanja, 2019d:62) .................................................................................. 54

Slika 26: Nastavni sadržaj iz Hrvatskog jezika za prvi razred osnovne škole izrađen u

alatu LearningApps......................................................................................................... 56

Slika 27: Nastavni sadržaj iz Matematike za prvi razred osnovne škole izrađen u alatu

Wordwall ........................................................................................................................ 57

109

Slika 28: Nastavni sadržaj iz Prirode i društva za prvi razred osnovne škole izrađen u

alatu Wordwall ............................................................................................................... 58

Slika 29: Nastavni sadržaj iz Glazbene kulture za prvi razred osnovne škole izrađen u

alatu LearningApps......................................................................................................... 58

Slika 30: Nastavni sadržaj iz Hrvatskog jezika za drugi razred osnovne škole izrađen u

alatu Wordwall ............................................................................................................... 59

Slika 31: Nastavni sadržaj iz Matematike za drugi razred osnovne škole izrađen u alatu

Wordwall ........................................................................................................................ 60

Slika 32: Nastavni sadržaj iz Prirode i društva za drugi razred osnovne škole izrađen u

alatu Genially .................................................................................................................. 61

Slika 33: Nastavni sadržaj iz Glazbene kulture za drugi razred osnovne škole izrađen u

alatu Wordwall ............................................................................................................... 61

Slika 34: Nastavni sadržaj iz Likovne kulture za drugi razred osnovne škole izrađen u

LearningApps ................................................................................................................. 62

Slika 35: Nastavni sadržaj iz Hrvatskog jezika za treći razred osnovne škole izrađen u

Wordwallu ...................................................................................................................... 63

Slika 36: Nastavni sadržaj iz Matematike za treći razred osnovne škole izrađen u

Wordwallu ...................................................................................................................... 64

Slika 37: Nastavni sadržaj iz Prirode i društva za treći razred osnovne škole izrađen u

Wordwallu ...................................................................................................................... 65

Slika 38: Nastavni sadržaj iz Likovne kulture za treći razred osnovne škole izrađen u

Geniallyu ........................................................................................................................ 65

Slika 39: Nastavni sadržaj iz Hrvatskog jezika za četvrti razred osnovne škole izrađen u

BookWidgetsu ................................................................................................................ 66

Slika 40: Nastavni sadržaj iz Matematike za četvrti razred osnovne škole izrađen u

Wordwallu ...................................................................................................................... 67

Slika 41: Nastavni sadržaj iz Prirode i društva za četvrti razred osnovne škole izrađen u

Geniallyu ........................................................................................................................ 68

Slika 42: Nastavni sadržaj iz Glazbene kulture za četvrti razred osnovne škole izrađen u

Geniallyu ........................................................................................................................ 68

Slika 43: Nastavni sadržaj iz Likovne kulture za četvrti razred osnovne škole izrađen u

Wordwallu ...................................................................................................................... 69

Slika 44: Lista za samoprocjenu za drugi razred osnovne škole .................................... 70

Slika 45: Lista za samoprocjenu za treći razred osnovne škole ..................................... 70