godi

na II

I, sv

iban

j 200

8., I

SSN

184

6-00

2X

bizzosfera

ZA POČETAK... FRANŠIZA

LOJALNOST I KAKO JE STEĆI

MARKETING I DRUŠTVENE MREŽE

bizz frontal

PUTOVANJE U USPJEŠNO POSLOVANJE

bizz intervju

ŽELJE SU VEĆE OD POTREBA

bizz profil

FACA IZA FACEBOOKA

lifestyle

MJERAČI NOVOG VREMENA

putokazi

KAMO ME POSAO ODVEO?

5

Jedan je vladar želio pronaći najsposobnijeg i najstručnijeg savjetnika kako bi bio siguran da će uvi­jek donositi najmudrije odluke. Nakon duge potrage izbor je pao na tri kandidata. - Mene zovu Čudotvo-rac jer rješavam najteže probleme i spašavam čak i one situacije od kojih su svi drugi već digli ruke, rekao je prvi. - Ja sam poznat zbog svoje sposobnosti da zaustavim poteškoće na samom početku i spriječim da se razviju u ozbiljne probleme, rekao je drugi. A treći je rekao: - Ja probleme prepoznajem prije nego se oni uopće pojave. Promatram što i kako ljudi rade, osjećam što im je potrebno pa ih zato mogu savje-tovati unaprijed. No, nitko od mojih klijenata ne zna da je spašen, jer nisu ni znali da su im se spremali problemi.

U RUKAMA PROFESIONALACA

Bilo da je riječ o zdravlju, gradnji kuće, vođenju tvrtke ili bilo kojoj drugoj potrebi, svi želimo biti si­gurni da o njima brinu ljudi koji su vrhunski struč­njaci u svom poslu. Mi vam ne možemo sagraditi ku ću iz snova ili vas savjetovati koje dionice kupiti, no kad je riječ o komunikacijama (mobilnim, fiksnim, podatkovnim i glasovnim), to je ono u čemu je Vip­net vrhunski stručnjak! Komunikacije su naš posao, a Vipovi stručnjaci i te kako znaju prepoznati vaše po trebe i želje. Svoje znanje i strast ulažemo u stva­

ranje inovativnih rješenja i djelujemo proaktivno kako bismo vam olakšali život i poslovanje. Trebate dovršiti važan posao, a silno biste željeli sjesti u svoju bar­ku i otisnuti se na pučinu? Željeli biste više vreme­na provoditi sa svojom djecom? Vodafone Mobile Connect rješenja, BlackBerry i niz drugih tehnoloških dostignuća omogućuju vam upravo to ­ da izbrišete granice ureda i svoj posao obavljate gdje god želite. No, smisao tehnologije nije u tome da vam ’produži’ radni dan na 10 ili 12 sati, već da vam omogući da posao obavljate jednostavnije, brže i učinkovitije, te da uspostavite bolju ravnotežu između poslovnog i pri vatnog života.

MOĆ IZBORA

Svi danas imamo beskrajne mogućnosti izbora, no znati što odabrati nije uvijek jednostavno. Neke odluke su očite, druge su tek mutne predodžbe. Neke su lagane ­ koje odijelo obući? Druge su puno teže ­ je li pravo vrijeme za širenje na nova tržišta? Neke donosimo intuitivno, o drugima pomno razmišljamo, kalkuliramo, propitujemo... Kako bismo vam olakšali donošenje bar nekih odluka, nudimo vam moguć­nost da isprobate naše usluge, da se upoznate sa svim mogućnostima Vip rješenja i tek onda odlučite želite li ih kupiti. Kad bismo barem sve u životu mogli prvo isprobati pa tek onda odlučiti.

:: piše: Alen Ranilović, direktor Marketinga za poslovne korisnike, Vipnet

tko umije, njemu dvije

uvodnik 3

bizzosfera

bizz frontal

bizzosfera

vip usluge

bizz intervju

vip usluge

bizz intervju

tehnologije

bizzosfera

bizz profil

lifestyle

putokazi

08

10

12

14

16

22

26

32

40

42

50

54

za početak... franšiza

putovanje u uspješno poslovanje

štitite i nematerijalno

kako isplivati iz mora troškova?

lider je distributer vizije

savršene europske mjere su 30-60-90

`elje su ve}e od potreba

VoIP tehnologija

marketing i društvene mre`e

faca iza facebooka

mjerači novog vremena

kamo me posao odveo?

’Ispitali smo stručnjake, analizirali proizvode i pronašli tvrtke koje očaravaju novim idejama i bez sumnje dokazuju kako je posao pokretač promjena’, ističu u časopisu Fast Company koji je objavio listu najinovativnijih tvrtki. Prvo mjesto na popisu najino-vativnijih tvrtki u svijetu zauzeo je Google, a slijede ga Apple, Facebook i GE. Na 5. mjestu nalazi se dizajnerska tvrtka Ideo, čiji je i slu`beni moto ’po-moći organizacijama da inoviraju kroz dizajn’. Na 6. mje stu nalazi se Nike, na 7. Nokia, a na 8. Aliba-ba, kineska tvrtka specijalizirana za e-trgovinu, koja putem interneta povezuje dobavljače, distributere i kupce širom svijeta. Amazonu je pripalo 9. mjesto, dok je Nintendo zauzeo 10. mjesto.

najinovativnije tvrtkeUREDNIŠTVO

Glavna urednica: Andrea Bla`ičevi}; Izvršne urednice: Jasna Bolanča Popovi}, Kornela Bilopavlovi}; Uredništvo: Dubravka Jusi}, Alen Ranilovi}, Nini Cinotti, Donald Mudrini}, Sanja Čengi} Kulenovi}, Dra`ena Lejo, Renata Kapicl, Mirjana Gračak, Zoran Popovi}; Stručni kolegij: Mladen Pejkovi} (predsjednik Uprave), Dino Dogan (direktor Financijskog sektora);

Koncept, realizacija, oblikovanje i priprema za tisak: PALETE kreativni studio; Lektorica: Marina Vujči};

Tisak: VJESNIK d.d., Slavonska avenija 4, 10000 Zagreb;Izdavač: VIPnet d.o.o., Vrtni put 1, 10000 Zagreb;Adresa uredništva: Hrgovi}i 99, 10000 Zagreb, tel: 01 3668 290;e-mail: palete�paletedesign.hr

Besplatan primjerak

4 sadržaj

14

10

08

Prema časopisu Fortune, najpo`eljniji posloda-vac u 2007. je Google. Uz odlične uvjete rada, viso-ke pla}e, besplatne obroke i druge pogodnosti, nije ni čudno da dnevno dobivaju i do 1300 `ivotopisa. Na 2. mjestu je biotehnološka tvrtka Genentech ko ja se mo`e pohvaliti izrazito malom fluktuacijom zaposlenika i posebnom korporativnom kulturom. Me đu najbolje poslodavce spada i tvrtka Contai-ner Store iz Texasa čiji zaposlenici imaju pravo na skra}eno radno vrijeme od 9 do 14 h kako bi mogli dočekati svoju djecu iz škole na vrijeme. Trgovač-ki la nac Wegmans Food Markets osim zaposlenika vole i kupci, pa tvrtka prima tisu}e pisama u kojima ih ljudi mole da otvore du}an i u njihovom kvartu.

najpo`eljniji poslodavci

Prema izboru Advertising Agea, najpopularniji marketinški blog je Seth Godinov blog. Seth Godin je jedan od najve}ih marketinških stručnjaka i autor brojnih bestsellera iz područja marketinga koji ve} nekoliko godina na svom blogu daje savjete malim i srednjim poduzetnicima. Na AdAgeovom popisu najboljih marketinških blogova nalazi se i Search En gine Land koji uređuje Danny Sullivan, jedan od najutjecajnijih ljudi u području SEM-a (Search En-gine Marketing), a na popisu je i Ads of the World, koji sadr`i arhivu najboljih i najkreativnijih oglasa iz cijelog svijeta. Više o ovim blogovima, kao i kom-plet nu listu top 150 marketinških blogova, potra`ite na http://adage.com/power150.

najpopularniji blogovi

bizzoom

4226

5022

Prema podacima OECD-a, Ameri-kanci godišnje odrade najveći broj radnih sati - 1824 sata, a slijede ih Australci s 1816 sati, te Japanci s 1789 sati. Najmanje odrađenih sati godišnje imaju Nizozemci (1357 sa-ti), potom Francuzi (1441 sat), te Ni-jemci (1443 sata).

Nakon soba za drijemanje, meditaciju i raznih vrsta ’igraonica’, novi trend u uređenju poslovnih zgrada postali su uredski barovi. Tako je u posljednje vrijeme, osobito među britanskim tvrtkama, sve više onih koje u svojim prostorima otvaraju barove. Kao glavne prednosti barova tvrtke ističu razvijanje bolje komunikacije i jačanje timskog duha među zaposle-nicima, bolju razmjenu ideja u opuštenom okruženju, a često ih koriste i za organizaciju karaoke zabava.

tvrtke otvaraju uredske barove

Proces globalizacije pozitivno je utjecao na rast konkurentnosti Europske unije, a podaci pokazuju i kako su europske tvrtke znatno bolje iskoristile raz-voj tržišta od američkih. Iako je i među europskim tvrtkama bilo gubitaša, ipak većina njih bilježi kon-stantan rast izvoza, otvaranje novih radnih mjesta, te rast plaća. Stručnjaci smatraju da se veliki europski potencijal krije u uslužnom sektoru, te da bi daljnja fleksibilizacija ovog sektora znatno pridonijela gos-podarskom razvoju. Osim zemalja središnje Europe, prilike za napredak dobro su iskoristile i Rusija i zem-lje sjeverne Afrike.

razvoj i napredak EU

Prema podacima Hrvatske narodne banke, strani inve-stitori su prošle godine u Hrvatsku uložili 3,6 milijardi eura, što je najveći godišnji iznos izravnih stranih ulaganja od 1993. U razdoblju od 1993. strani investitori ukup no su uložili 17,6 milijardi eura, od čega je više od 36% uloženo samo u protekle dvije godine. S obzirom na zemlju po-drijetla ulaganja, u Hrvatsku su najviše uložili investitori iz Austrije s izravnim ulaganjima od oko 2,2 milijarde eura, a slijede ih ulagači iz Belgije, Nizozemske, Mađarske, Nje-mačke, te Slovenije. S druge strane, hrvatske su tvrtke u pro šloj godini u inozemstvu uložile 206,5 milijuna eura.

rekordan iznos stranih ulaganja

vijesti / bizzoom 7

Svesti deficit na nulu, a stopu neza-poslenosti na 7% do 2010. godine - ciljevi su koje je zacrtala Vlada Re-publike Hrvatske. Ostali ciljevi Vlade uključuju i rast standarda građana, očuvanje socijalnih prava i makro-ekonomske stabilnosti, kao i daljnji rad na izgradnji društva znanja.

Prema Uputama o posebnom režimu trgovine, koje je donijela Zagrebačka burza, manje likvidnim dionicama trgovat će se isključivo putem postupka analognog postupku predotvaranja, i to svakog tr-go vinskog dana od 11 do 13 sati. Manje likvidnim di o nicama smatrat će se dionice koje kotiraju na Za-grebačkoj burzi, a koje u jednom tromjesečju ostvare prosječno manje od jedne transakcije dnevno i imaju prosječni dnevni promet manji od 35.000 kuna. Di-onica koja u trgovinskom tjednu ostvari promet od najmanje pola milijuna kuna, te najmanje jednu tran-sakciju dnevno i najmanje 15 transakcija u tjednu, prebacit će se iz posebnog u režim redovite trgovine.

novi režim trgovanja na burzi

S rastom i razvojem gospodarstva u Kini posljed-njih je godina došlo i do povećane potrebe za ra-zvojem poslovnih škola i MBA programa. Budući da reputacija kineskih MBA programa raste, sve se više Kineza odlučuje upravo za domaće škole. Danas se na 96 kineskih sveučilišta nudi 230 MBA programa, a kineska vlada planira odobriti MBA studije na još tridesetak sveučilišta. Također se procjenjuje kako će i broj upisanih studenata porasti za 24%.

boom kineskih MBA škola

Internetski servis info.BIZ koji je pokrenula FINA, prvi je i jedini servis u Hrvatskoj koji sadrži sve poslovne infor-macije na jednom mjestu i omogućuje usporedbu poda-taka poduzetnika. Servis sadrži podatke za oko 80.000 poslovnih subjekata, a možete pregledavati adresne i fi-nancijske podatke, rang-liste najuspješnijih poduzetnika prema odabranom kriteriju, te uspoređivati vlastite po-slovne rezultate s rezultatima drugih poduzetnika. Probno korištenje servisa je besplatno i traje 30 dana, nakon čega se možete pretplatiti na neki od tri info.BIZ paketa, ovisno o tome koja vam je količina informacija potrebna.

sve informacije na jednom mjestu

8 bizzosfera / franšize

Istraživanje koje je provela Američka gospodarska komora pokazuje visoku stopu uspješnosti poduzetni-ka koji su svoje poslovanje utemeljili na franšizama. Tako prema podacima tog istraživanja nakon prve godine poslovanja uspješno posluje oko 97% kori-snika franšize, dok je oko 62% uspješnih među onima koji su krenuli u samostalne poduzetničke vode.

S godinama se ta razlika još više povećava pa je tako nakon deset godina poslovanja uspješno 90% korisnika franšize, dok postotak uspješnih samostal-

nih poduzetnika pada na oko 18%. U čemu je tajna tako velikog uspjeha franšiznog načina poslovanja?

Stručnjaci smatraju da je osnovni razlog u činje-nici što primatelj franšize pokreće posao s već izgra-đenim brandom, uhodanom organizacijom posla i provjerenim modelom, za razliku od samostalnih po- duzetnika koji svoj posao pokreću od nule. Osim branda, davatelj franšize osigurava i know-how po-dršku i potrebnu edu kaciju te stoga primatelj franšize ne mora nužno imati poslovno iskustvo. Upravo zbog

Poslovna strategija koja malima pruža mogućnost da postanu veliki, velikima da po-stanu još veći, a poduzetnicima koji tek kreću u poslovne vode veću sigurnost - zove se franšiza i danas broji nekoliko tisuća davatelja. Gotovo da nema poslovnog područja u kojem ne postoji franšiza, a prema nekim podacima gotovo polovica svjetske malopro-daje ostvaruje se u franšiznim lokacijama.

za početak... franšiza

za početak... franšiza

franšize / bizzosfera 9

ovih prednosti franšiza je idealan poslovni model za poduzetnike početnike.

OBOSTRANA KORIST

Osim što poduzetnicima početnicima nudi veću sigurnost, dugogodišnji opstanak poslovanja i brz po-vrat ulaganja, od franšiznog poslovanja korist imaju i davatelji franšize jer im ona omogućuje relativno jef-tin način širenja vlastitih proizvoda ili usluga na nova tržišta. Upravo zbog dobrog balansa između interesa obiju strana, franšizno poslovanje se sve brže razvija i postaje jedna od najprivlačnijih strategija širenja po-slovanja. Franšizne tvrtke su u pravilu visoko profita-bilne i brzo rastu, a budući da se troškovi poslovanja, marketinga i sl. dijele na veliki broj jedinica, ostvaruju se dodatne prednosti u odnosu na konkurenciju. Na ovaj način franšize potpuno koriste učinak sinergije

pa nije ni čudo da danas postoji nekoliko tisuća da-vatelja franšiza u gotovo svim sektorima poslovanja.

pRIje NegO šTO KReNeTe

Iako franšizno poslovanje ima niz prednosti, to ne znači da će vam bilo koja franšiza osigurati stopostot-ni uspjeh, jer ono što je uspješno na jednom tržištu ne mora biti uspješno na drugom. Tržišta se razlikuju s obzirom na navike potrošača, njihovu kupovnu moć, prisutnu konkurenciju itd. Stoga prije nego se odlučite za franšizni pothvat - istražite vlastito tržište, provjerite postoji li realna potražnja za proizvodom ili uslugom koju planirate prodavati, te provjerite i samog davate-lja franšize. Provjerite je li riječ o zdravom poslovanju, postoje li u mreži davatelja franšize primjeri uspješnih korisnika ili je možda bilo više slučajeva poslovnih neuspjeha i promašaja.

U Hrvatskoj je trenutno prisutno naj manje 150 franšiznih brandova, no sa mo je 26% domaćih. Razlog tako ma le zastupljenosti domaćih brandova je pr venstveno u tome što naše tvrtke još uvijek nisu ozbiljno shvatile ovaj vrlo mo ćan način širenja poslovanja. Ne dostatna informiranost i znanje o to me što je i kako funkcionira franšiz-no poslovanje, ali i nezainteresiranost odvjetnika, banaka i drugih institucija, samo su neki od problema s kojima se susreću primatelji i davatelji franšize.

No, unatoč tome, broj tvrtki koje se okre ću franšiznom poslovanju raste iz da na u dan. Zanimljivo je da su se za fran šizno poslovanje sada zainteresirali i neki venture capital fondovi i banke, što je do prije godinu dana bilo skoro ne zamislivo. Hrvatska udruga za fran-

šizno poslovanje ima odličnu suradnju s nekim domaćim bankama, pa će se uskoro na tržištu naći proizvod namije-njen fi nan ciranju poduzetnika koji žele kupi ti franšizu. To će puno pomoći ma-lim po duzetnicima početnicima koji u mo ru ponuda nisu u stanju razlikovati kva li tetnu franšizu od one ’sklepane na br zi nu’, bez čvrstih temelja.

Svim tvrtkama kojima je franšiz no po slovanje zanimljivo za širenje, pre -poručujem da se obrate Centru za fran-šize Pro maturo (www.promaturo.hr), Cen tru za franšize Centra za poduzet-ništvo Osijek (www.fransiza.hr) ili našoj Udruzi za franšizno poslovanje (www.fip.com.hr), gdje ćemo ih rado uputiti na osobe koje im mogu ponuditi kon-kretnu pomoć.

kako do franšize u hrvatskoj?

Ljiljana Kukec, direktorica Centra za franšize Pro maturo i predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje

Koliko je zahtjevan bio razvoj adriatica.neta i kako ste rješavali izazove koji se javljaju kad ’mala tvrtka’ prerasta u ’veliku grupu’?

- Put je bio prilično zahtjevan, budući da smo krenuli praktički ’iz ničega’. No početna ideja je bila dobra. Krenuli smo sa svojevrsnom sistematizacijom privatnog smještaja na Jadranu u ponudi dostupnoj preko interneta, što se pokazalo dobrim početkom. Izazove smo rješavali korak po korak, uvijek s visoko postavljenim ciljevima, i svaki smo poslovni potez i svaku akviziciju, od prve, koja je bila 2004. (Atlas Airtours), činili s jasnom namjerom i očekivanjima.

adriatica.net Grupa ima više od 1000 zaposleni­ka, svoje poslovnice u nekoliko država, a sura­đuje i s mnogim inozemnim agencijama. Oda­kle crpite energiju i motivaciju za vođenje jedne tako velike organizacije?

- Grupa je brzo narasla, i od kraja 2006., cijelu 2007. i cijelu ovu godinu smo u procesu konsolida-cije koja će agencije pozicionirati na način da im osi-gura rast i pravilno daljnje usmjeravanje. Sve to za-htijeva ulaganje energije i maksimalnu posvećenost

poslu, no da ne volim svoj posao, i da ne smatram da je moguće ’iz ničega stvoriti nešto’, ne bih se bavio ovime. Uz mene je i menadžerski tim koji vodi ljude i kojem vjerujem.

Jedna od vaših strategija rasta temeljila se i na akvizicijama. Koje su prednosti akvizicije u od­nosu na neke druge modele i planirate li još neke akvizicije u ovoj godini?

- Prilike za rast su uvijek prisutne, i mi smo uvijek spremni za suradnju s agencijama koje se žele priklju-čiti Grupi. Prednost akvizicije je relativno ’bezbolan’ prijelaz, jer tvrtka, odnosno njezin način poslovanja, ljudski potencijali i sve ostalo manje-više nastavlja s poslovanjem na način koji se primjenjivao i prije.

Osim jačanja tržišne pozicije u Europi, cilj vam je proširiti i poslovanje na Daleki istok, u Kinu i Japan. Koja su vaša očekivanja od ovih tržišta?

- Velika su očekivanja, jer to su tržišta koja gene-riraju velik broj gostiju. Otvorili smo urede u Šangaju i Pekingu, u tijeku su poslovi oko Japana. No za ove goste treba se maksimalno dobro pripremiti jer su nji-

adriatica.net počela je kao mala online agencija da bi se u svega nekoliko go-dina transformirala u turističkog lidera u regiji. O velikom uspjehu adriatica.net Grupe, budućim planovima, kao i o potencijalima hrvatskog turizma, razgovarali smo s g. Markom Vojkovićem, predsjednikom Uprave adriatica.net Grupe.

10 bizz frontal / Marko Vojković, predsjednik Uprave adriatica.net Grupe

putovanje u uspješno poslovanje

Dragutin Drk, direktor Vindije / bizz frontal 11

hova očekivanja visoka. Svojevrstan test smo odradili ljetos s čarterima iz Tokija prema Dubrovniku i Zagre-bu, koji su dali dobre rezultate.

Koliko je Hrvatska kao turistička destinacija kon­kurentna u globalnim razmjerima? I koje su na­še najznačajnije prednosti na kojima se može iz­graditi snažan i prepoznatljiv imidž Hrvatske kao turističke destinacije?

- Hrvati vole vjerovati da smo globalno konku-rentna destinacija, no u usporedbi s ostalim medite-ranskim zemljama, vidi se da to i nije tako. Današnji putnici imaju daleko veća očekivanja od pukog leža-nja na plaži i ne zadržavaju se na istom mjestu više od dva dana. Nedostaje dodatnih sadržaja, a ni cjenov-no nismo konkurentni, osobito kad se usporedimo sa zemljama kao što su Tunis ili Turska, koje nude vrlo dobre pakete s čarterima za znatno manje novca, uz obilje dodatnih sadržaja na destinaciji.

Koliko nove tehnologije i komunikacijska rješe­nja olakšavaju vaše poslovanje?

- Nove tehnologije su nam omogućile dobar po-

četak - krenuli smo kao online agencija, i dalje na-stavljamo u tom smjeru. Internet poslovanje je buduć-nost. Sami razvijamo aplikacijske sustave i koristimo najnovija informatička rješenja kako bismo korisnici-ma osigurali što bolju uslugu.

Gdje vidite adriatica.net Grupu za 5 godina? - Teško je predvidjeti što će se dogoditi za pet

godina agenciji koja postoji osam godina. No, ako govorimo o nekakvoj malo daljoj budućnosti, vidim je kao vodećeg igrača na ovom tržištu, s profiliranim segmentima poslovanja.

I za kraj, koje stvari u životu (još) niste učinili, a voljeli biste?

- Ne razmišljam na taj način. Donosim odluke i nakon toga ih pokušavam u maksimalnoj mjeri pro-vesti u djelo. Eventualne greške koje činim smatram dijelom cjelokupne ’velike slike’. Greške su korisne i poučne. A ako već govorimo o stvarima koje bih volio činiti, ali ne stižem u dovoljnoj mjeri, to je onda definitivno provođenje više slobodnog, kvalitetnog vremena sa suprugom i djecom.

putovanje u uspješno poslovanje

12 bizzosfera / zaštita intelektualnog vlasništva

Imovinu nije uvijek lako zaštititi - ponekad je potrebno ugraditi alarme, skrivati je, pohraniti u sef... no to nije rješenje za sve vrste imovine. Postoji imovina koju zaštitari ne mogu učinkovito sačuvati - a to je nematerijalna imovina odnosno intelektualno vlasništvo.

štitite i nematerijalno :: piše: Josip Marohnić

zaštita intelektualnog vlasništva / bizzosfera 13

Intelektualnim vlasništvom može se obuhvatiti ve -ć ina komercijalno upotrebljivih umotvorina, u što se mogu ub rojiti i umjetnička djela. Kako bismo bili upo-znati s mogućnostima zaštite vlastite i načinima upo-rabe tu đe umotvorine, dobro je znati neke osnovne stvari o pra vima intelektualnog vlasništva. Kao prvi korak važno je identificirati o kakvoj se vrsti djela od-nosno prava radi, kako bi ga se znalo na odgovara-jući način zaštititi, publicirati, te koristiti na siguran i dopušten način.

Pravno se izraz ’prava intelektualnog vlasništva’ koristi za autorska i srodna prava (engl. copyright) i prava industrijskog vlasništva. Autorska djela su ’iz­ražena originalna umna ostvarenja s područja znano­sti, književnosti i umjetnosti’. Tu spadaju najrazličitija djela, od književnih, likovnih i glazbenih preko arhi - te k tonskih, a prava autora koja iz njih proizlaze na-staju po zakonu samim stvaranjem djela, bez potrebe za is punjenjem kakvih formalnosti. Spomenuta prava au tora su gospodarske prirode; autor njima određuje načine eksploatacije svog djela ili neotuđiva moralna autorska prava (u koja spada i pravo opoziva svog djela).

IndustrIjsko vlasnIštvo

Industrijsko vlasništvo obuhvaća skup instrume-nata kojima se komercijalni proizvodi štite od nega-tivne konkurencije. Tko bi ulagao vrijeme i sredstva za neko novo rješenje, kad bi rezultat tog ulaganja mogao preuzeti bilo tko u trenutku kad rješenje po-stane javno? U pravilu zaštita industrijskog vlasništva vrijedi na nacionalnom području, dok se za širi broj zemalja zaštita provodi po zemljama pojedinačno ili po skupinama zemalja kroz zajedničke međunarodne sustave, a zaštićena prava se mogu ustupiti drugima u potpunosti ili putem licence.

Prava industrijskog vlasništva obuhvaćaju zaštitu patenata, zaštitnih znakova (žigova, engl. trademark), industrijskog dizajna, oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti i topografije poluvodičkih proizvo-da. Kada određeni izum dovodi do novog tehničkog rješenja određenog problema može ga se zaštiti kao

patent, čime se stječu prava na isključivo komercijal-no iskorištavanje tog izuma. Razliku svih nabrojanih prava industrijskog vlasništva od autorskog djela naj-bolje je dočarati usporedbom s patentom. Za zaštitu patenta potrebno je prijaviti izum i proći ocjenjivanje njegove inovativnosti i uporabljivosti, nakon čega je izum otkriven javnosti, ali izumitelj kroz određeno vri-jeme (10 ili 20 godina, ovisno o vrsti) ima posebnu pravnu zaštitu koja mu omogućuje ekskluzivna prava iskorištavanja izuma.

Žig je jedinstveno ime ili grafičko rješenje koje određeni proizvod razlikuje od drugih i koje identifici-ra porijeklo proizvoda ili usluge, a budući da je jedan od najprepoznatljivijih aspekata branda, očita je važ-nost njegove regulacije i zaštite. Kod žigova se dakle radi o razlikovnom obilježju koje se štiti na razdoblje od 10 godina uz mogućnost produženja une dogled.

Pojam industrijskog dizajna jasan je sam po sebi, a preduvjeti zaštite su da je nov, vidljiv i prepoznatljiv. Zaštita dizajna traje 5 godina, uz produživanja do ukupno 25 godina (nakon tog vremena vri jeme je za redizajn!). Potrošači vjeruju emocijama koje vezuju uz izgled ili ime proizvoda, zato su važan element zaštite industrijskog vlasništva i oznaka zemljopisnog podri-jetla i oznaka izvrsnosti. Paški sir teško bi održao svoju reputaciju kad bi se mogao proizvoditi i u Krapini ili Plavac Mali s Postupa - u Koprivnici.

ZaštIta - važnIja od Ideje same?

Očito je da se neki proizvodi mogu štiti kombina-cijom navedenih prava. No, ono što je većini prava in-telektualnog vlasništva zajedničko, jest da zahtijevaju od svojih inicijatora (autora, izumitelja, proizvođača) određenu svijest njihove vrijednosti i svijest potrebe za zaštitom. Korak dalje jest upravljanje portfoliom pra-va, na način da se od zaštićenih prava stvori vrijed-nost i time generira dodana vrijednost u poslovanju. Ako ste prepoznali potrebu zaštite vlastite umotvorine ili želju za korištenjem tuđe, potražite besplatan savjet u hrvatskom Državnom zavodu za intelektualno vla-sništvo. Naposljetku, zaštititi se ne može bilo što, zato valja konzultirati stručnjake.

:: piše: Josip Marohnić

14 vip usluge / nove poslovne tarife

Odabirom novih poslovnih tarifa, već od 50 kn mjesečno, znatno ćete smanjiti svoje troškove i opti­mizirati svoje poslovanje jer vam one donose brojne pogodnosti.

Cijeli iznos minimalne mjesečne potrošnje možete u potpunosti iskoristiti za pozive prema svim mobilnim i fiksnim mrežama u Hrvatskoj, a neiskorišteni iznos se prenosi u sljedeći mjesec.

Uz povoljniju i jedinstvenu cijenu poziva prema svim mrežama u Hrvatskoj tu su i potpuno besplatni razgovori unutar vaše tvrtke, pri čemu vam se ne naplaćuje naknada za uspostavu poziva, te besplatni

razgovori prema Vip friends broju izvan vaše tvrtke s kojim također pričate za 0 kn/min.

Uz nove pogodnosti nove poslovne tarife vam do­no se i sve postojeće VPN pogodnosti kao što su: po­zivanje putem kućnih brojeva, razdvajanje poslovnih i pri vatnih troškova mobilnog telefoniranja na zasebne račune itd., a VPN po godnosti su dostupne već i za tvrtke sa samo dvoje zaposlenih.

Osim smanjenja troškova uz nove poslovne tarife ostvarujete i maksimalnu fleksibilnost poslovanja jer svakom zaposleniku, ovisno o njegovim konkretnim potrebama, možete dodijeliti različitu tarifu.

U vrijeme općeg rasta cijena i porasta troškova dobro je znati da postoji način na koji ih možete smanjiti. Odaberite nove poslovne tarife i uz potpuno besplatne razgovore unutar tvrtke i jedinstvenu cijenu za sve pozive izvan tvrtke dugoročno smanjite svoje troškove.

kako isplivati iz mora troškova?

Business 50

50 kn

0 kn

2 kn

Business 100

100 kn

0 kn

1,50 kn

Business 200

200 kn

0 kn

1 kn

Minimalna mjesečna potrošnja

Pozivi unutar VPN­a ili prema Vip friends broju

Pozivi unutar Hrvatske

Ure\aji za UklaNjaNje troškoVa

Uz nove poslovne tarife Vip vam nudi i jedinstvenu po nudu mobilnih telefona! Predstavljamo najatraktiv­nije modele iz promotivne ponude:

Vodafone BlackBerry® Pearl™ 8100

ve} od 591 kn

Sony Ericsson K550i

ve} od 0,91 kn

Nokia 3110 classic

ve} od 0,91 kn

Vodafone live!Samsung SGH-J700V

ve} od 0,91 kn

Gavin Wallbridge, istaknuti je stručnjak na području poslovnog upravljanja i jedan od najcjenjenijih osobnih trenera svjetskih gospodarskih lidera. Posje-ćuje Hrvatsku već četiri godine kao predavač na Executive MBA programu u Cotrugli Business School. S ležernošću, koju je začinio zrncem britanskog humora, podijelio je s nama u Opatiji svoj model suvremenog lidera...

lider je distributer vizije

Rađa li se ili razvija pravi vođa? Postoje li osobe koje imaju urođene predispozicije za vođenje?

- Ne mogu reći da je liderstvo moguće bez raz-vi janja sposobnosti. Urođene sposobnosti pojedinca koji se ističe kao vođa lako je prepoznati i još lakše ra zviti, ali to je tako mali broj ljudi da bismo na kraju imali jako malo lidera. Kao i kod svakog znanja, i ov-dje postoje udžbenički ’trikovi’ koji mogu od svakog učenika napraviti što je potrebno.

Moj posao sastoji se u tome da razvijem liderski potencijal u ljudi koji ga imaju, ali i u tome da na-pravim dobre lidere i od onih ljudi koji niti sami sebe smatraju liderima niti ih okolina tako doživljava. No, na kraju ste lider tek kad vas netko počne slijediti.

Što smatrate svojim najvećim uspjehom u poslu kojim se bavite?

- Ponekad ono što ja smatram uspjehom, pojedi-nac ili njegova tvrtka u tom trenutku možda i ne perci-piraju, osobito ako je rezultat bio spoznaja o potrebi

promjene posla ili čak zanimanja. Pojedinac mora pro naći sebe i svoj put - to je dio veće slike i najveći je uspjeh kad osobi pomognem vidjeti tu veću sliku, njezino mjesto u organizaciji ili u društvu.

Koje su karakteristike dobrog lidera i kako ga one razlikuju od dobrog menadžera?

- Osjećaj motivacije za obavljanje posla je klju-čan i lideru i menadžeru, jer iz njega proizlazi zado-voljstvo. Razlika je u širini povezivanja s vizijom. Us-poredio bih to s razlikom strojara i kapetana - samo kapetan vidi ku da brod ide. Dobar lider nadahnjuje svoje kolege za posao, a motivaciju pronalazi sam. Voditelj koji učini posao smislenim i željenim, napravit će dobar po sao i biti zadovoljan sobom i uspjehom - pa će i kod svojih podređenih pobuditi isti osjećaj.

Vjerujem da većina ljudi želi osjetiti da rade nešto bitno, i da je pravi uspjeh razviti kod svojih kolega u bilo kojem poslu upravo taj osjećaj. Ljudi koji vlasti-ti posao smatraju besmislenim, trebali bi se zapitati

:: piše: Josip Marohnić :: foto: Renata Kapicl

16 bizz intervju / Gavin Wallbridge, stručnjak za leadership

Gavin Wallbridge, stručnjak za leadership / bizz intervju 17

kako žele provesti svoj život, a odgovor sa smislom im treba dati njihov vođa, dijeleći s njima svoju viziju.

Viziju ne treba smišljati, kod dobrih tvrtki ona je jasno artikulirana, tako da u takvim tvrtkama za vođenje ljudi i nije potreban neki poseban kreativni napor.

Je li dobar lider uvijek dobar lider, može li mi-jenjati industrije i grane i biti dobar u poslu o kojem ne zna gotovo ništa?

- Moguće je. Zanimljivo je da postoje lideri koji vode temeljem sadržaja, znanja, dok neki lideri uop-će nisu najbolji u onome čime se tvrtka bavi. Zapravo vjerujem da dobar vođa pod sobom mora imati ljude koji su bolji od njega - u protivnom ima loš tim. Do-bar lider nije onaj tko uvijek ima odgovor na sve, već onaj tko se savjetuje sa svojim timom i crpi od njega njegovo znanje. On možda ne zna odgovor, ali točno zna gdje ga naći i kako ga dobiti. Upravo zato istinski lider lako može promijeniti industriju.

Mogu li veliki lideri djelovati zajednički u timu? - Vjerujem da je to moguće, ali nije preporučlji vo

imati tim odlučnih ljudi ako im se ne da viša svrha. Kao u sportu, možete sastaviti ’dream team’ od naj-boljih, ali za pobjedu u reprezentaciji mora ih pove-zati neka viša svrha, inače će njihov individualni ka-rakter usporavati rad i borit će se protiv svojih kolega umjesto protiv druge strane.

Budući da je vođenje više od posla, što je pravim vođama plaća?

- Kao osobni trener upoznao sam različite ljude koje su motivirale razne stvari, no to je rijetko kad bila primarno plaća. Nekima uspjeh znači steći samopo-uzdanje u intenzivnom okružju, i u njemu zadržati svoj integritet, neki žele biti najbolji u onome što rade i biti prepoznati kao takvi. To me i najviše veseli u mom poslu - otkrivanje što motivira ljude. Plaća je poprat-na pojava tog uspjeha, ali ne treba težiti prvenstveno materijalnom bogatstvu.

Zamislite tvrtku u kojoj na posao dolazite, a i s njega odlazite, kad sami procijenite da je pravo vri-jeme za to. Tvrtku u kojoj o svojoj plaći pregovarate na temelju kvalitete posla koji ste obavili. I tvrtku u kojoj zaposlenici sami biraju menadžere i njihov rad ocjenjuju svakih šest mjeseci... Znanstveno-fantasti č-na priča?

Ne, riječ je o brazilskoj projektantsko-konzultant-skoj tvrtki SEMCO, obiteljskom biznisu koji vodi vi-zionarski nastrojen Ricardo Semler, a o čijem vrlo posebnom stilu upravljanja možete čitati čak i na Wi-kipediji! Boreći se s galopirajućom brazilskom infla-cijom, unutarnjim dugovima i organizacijskim pro-blemima, Semler je već početkom devedesetih počeo primjenjivati inovativne obrasce vođenja svoje tvrtke. Shvatio je da u frazi ’ljudi su naše najveće bogatstvo’ doista leži budućnost njegove tvrtke.

Dati zaposlenicima razlog da svakog jutra rado dolaze na posao i budu odani tom poslu, postala je njegova osobna vizija. Uspješno je provodeći, poveo je SEMCO od uloge gubitnika do uloge pobjedni-ka, a sebi osigurao poziciju međunarodno priznatog ’menadžment gurua’ o čijim je inovacijama u uprav-ljanju pisao čak i ’Time’.

za vjernost je potrebno dvoje

Mnoge se tvrtke danas, i u svijetu i kod nas, bore s visokom fluktuacijom zaposlenika. Pravi je izazov postao zadržati dobre ljude i dati im priliku da us-pje šno ’povuku’ naprijed i tvrtku i svoje karijere. Zna-mo i sami da je ovo, barem kod nas, relativno no-va pojava. Generacije prije imale su prilično jasno od re đen poslovni put - zaposlenje poslije završenog školovanja , malo napredovanja ili malo nazadova-nja, ali sa što manje dramatičnih promjena. Traženje novog po sla ili neizvjesno napuštanje staroga bili su krajnje neuobičajeni postupci.

Danas je svatko CEO svoje vlastite karijere i na vjernost poslu gleda se sasvim drukčije. I zadovoljni zaposlenici nerijetko se informiraju o novim radnim mje stima, spremni su isprobati nešto novo, prepustiti se izazovu, pa čak i vratiti se u staru tvrtku nakon određenog razdoblja traženja. Sve su opcije otvorene i o svemu se razmišlja. Poslodavac također nikome vi še ne jamči bezuvjetnu sigurnost radnoga mjesta. Tržišna je utrka nesmiljena, reorganizacije nužne, re-za nje troškova gruba realnost. U takvim prilikama i jedna i druga strana, i poslodavac i posloprimac, go tovo svakodnevno propituju svoje poimanje pojma

Visoka fluktuacija zaposlenika danas je problem s kojim se susreće većina tvrtki i kod nas i u svijetu. Zadržati najbolje ljude postao je izazov broj jedan u upravljanju ljudskim potencijalima, osobito stoga što je danas svatko CEO svoje vlastite karijere, u stalnoj potrazi za boljim mjestom pod suncem...

18 bizzosfera / lojalnost zaposlenika

lojalnost i kako je steći

lojalnost zaposlenika / bizzosfera 19

vjernosti poslu koji netko obavlja. I jedni i drugi teže zadovoljavanju svojih interesa, a idealna situacija u kojoj se ti interesi skladno nadopunjuju, naravno - vrlo je rijetka.

’zaguglaj’ mi vjernost

Postoje, naravno, zanimljivi i inspirativni primjeri koji nam pokazuju da vjernost poslu i u novim, izmi-jenjenim uvjetima ima svoju važnost. Možda ju shva-ćamo drukčije nego naši roditelji, ali zanemariti ju ne možemo. Vjernost poslu danas više nije ili-ili pozicija, ni za poslodavca ni za zaposlenika.

Iako mnogi među njima doslovno vrijede milijune, zaposlenici Googlea ne žele napustiti svoj posao, a kao razloge svoje vjernosti ovom informatičkom divu navode sve - od motiviranosti poslom do besplatne hra ne i kemijskog čišćenja odjeće. Osjećaj važnosti, pa čak i ’slave’ koju u svojim zajednicama imaju kao

Googleovi ljudi, također je jedan od važnijih razloga vjernosti tvrtki.

Scott Brooks iz istraživačke tvrtke Gantz Wiley Re-search kratko je i jezgrovito definirao samu bit tur-bu lentnog odnosa zaposlenika i poslodavca kad je re kao kako je ’najbolja vrsta lojalnosti ona u kojoj obje strane vide mogućnost profitiranja’. Povezati svo-je vlastite ciljeve s onima tvrtke u kojoj radite doista je dobitna kombinacija. Poslodavac koji zna upravljati karijerama svojih djelatnika, može biti prilično sigu-ran da će zauzvrat dobiti lojalnost tako ne ophodnu da bi se posao kretao naprijed.

Naj us pješnije tvrtke očito znaju kako osobne us-pjehe svojih zaposlenika kanalizirati za opće dobro. Ponekad je riječ o besplatnom kemijskom čišćenju od- jeće, a naj češće ipak o nekim dubljim i daleko zna-čajnijim potezima.

20 bizzosfera / certifikat poslodavac partner

Koje su hrvatske tvrtke najpoželjniji poslodavci i koje mogu poslužiti kao primjer drugima? Odgovor na ovo pitanje još od 2005. daje projekt Certifikat Po­slodavac Partner. O projektu, njegovim ciljevima i ko­ ristima za tvrtke razgovarali smo s Ivanom Zekić, vo­diteljicom projekta Certifikat Poslodavac Partner.

Kako se rodila ideja o pokretanju ovog projekta i koji su njegovi osnovni ciljevi?

­ Dobar odabir zaposlenika i kvalitetno upravlja­nje ljudskim potencijalima danas su ključni za uspjeh svake organizacije. Borba za talente se sve više inten­zivira pa njihovo prepoznavanje i privlačenje više nije samo pitanje ’upravljanja ljudskim potencijalima’, već je i pitanje cjelokupne organizacije poslovanja i vri­jednosti koje organizacija zagovara. Kako bi naglasi­la upravo tu činjenicu, Grupa SELECTIO, uz podršku partnera i portala MojPosao, pokrenula je projekt Cer tifikat Poslodavac Partner. Projektom želimo senzi­bilizirati širu gospodarstvenu javnost o važnosti kvali­tetnog upravljanja ljudskim potencijalima, te istaknuti i promovirati one poslodavce koji, bez obzira na ve­ličinu i eksponiranost, imaju kvalitetno postavljene procese upravljanja ljudskim potencijalima i za koje se može reći da se prema zaposlenicima odnose pre­ma visokim, stručno postavljenim standardima.

Što se mjeri Certifikatom? ­ Kroz proces certificiranja procjenjuje se pet os­

novnih područja: regrutiranje i selekcija, usavršava­nje i razvoj, motivacija i nagrađivanje, procjena rad ­ nog učinka, komunikacija sa zaposlenicima, te anali­za strateške uloge odjela upravljanja ljudskim poten­

cijalima u poslovanju i upravljanju tvrtkom. Unutar ovih područja obuhvaćeno je 40­ak osnovnih proce­sa, a dobitnici Certifikata moraju imati najmanje 75% svih mogućih bodova, ali i barem 70% mogućih bo­dova u pojedinom području.

Koje koristi tvrtke imaju od ovog Certifikata?­ Koristi su višestruke. Velik broj tvrtki ulazi u pro­

jekt kako bi dobile stručnu analizu stanja, usporedile svoje re zultate s drugima, te dobile stručne savjete ka ko unaprijediti postojeće procese. Osim unapređi­vanja procesa upravljanja ljudskim potencijalima, po­slodavcima Certifikat može poslužiti i kao izvrsna pri­lika za promociju na tržištu rada kako bi i tako privukli najbolje kandidate. Osim poslodavaca, koristi mogu imati i posloprimci, jer kad vide logotip ’Poslodavac Partner’ mogu biti sigurni da upravljanje ljudskim po­tencijalima u toj tvrtki zadovoljava visoke standarde. I na kraju, Certifikat donosi dobit i za voditelje odjela ljudskih potencijala, jer im se daje prilika da angaži­raju menadžment za poboljšanje procesa i da dobiju priznanje za svoj rad.

Koliko je tvrtki do sada dobilo ovaj Certifikat?­ U Hrvatskoj je trenutno 28 organizacija koje

posjeduju Certifikat Poslodavac Partner. Od svih do sada certificiranih tvrtki neke se posebno ističu kvali­tetom svojih procesa i praksama koje su usvojile, pa možemo reći da one djeluju kao orijentir za standar­de samog Certifikata. Jedna od tih tvrtki je i Vipnet, koji svojim procesima prati najsuvremenije trendove u području upravljanja ljudskim potencijalima.

hrvatske tvrtke par exellence

certifikat poslodavac partner / bizzosfera 21

22 vip usluge / opcije Europa

opcije Europa / vip usluge 23

Ukoliko vaše poslovanje zahtijeva čestu komuni­kaciju s partnerima iz Europe, tada su opcije Europa 30, 60 i 90 kao skrojene za vas.

Uz povoljnije cijene razgovora s vašim europskim partnerima i besplatne minute uključene u mjesečnu naknadu, ove vam opcije nude i popust na standar­dnu cijenu poziva za neograničen broj minuta.

Opcija Europa 30 u mjesečnu naknadu od 30 kn uključuje 15 besplatnih minuta razgovora prema ne­

koj od europskih mreža, a nakon što potrošite uključe­ne minute, na standardnu cijenu poziva dobivate po­pust od 10%.

Opcija Europa 60 u mjesečnu naknadu od 60 kn uključuje 30 besplatnih minuta, te popust od 20% na standardnu cijenu.

Opcija Europa 90 u mjesečnu naknadu od 90 kn uključuje 60 besplatnih minuta i popust od 30%.

savršene europske mjere su 30­60­90

Koliko ste se puta izgubili u nepoznatom gradu i uzrujali jer niste znali doći do svog odredišta? Ili se naživcirali jer niste mogli pronaći pravu ulicu? Takve situacije od sada su prošlost jer vas Vip Navigator powered by Garmin vodi točno tamo gdje želite.

Aplikaciju, koja se sastoji od mape i glasovnog na - vođenja, možete skinuti slanjem SMS poruke sadrža-ja Navi na broj 333. Pretplata za korištenje usluge

iznosi 14,91 kn za dan ili 49,91 kn za mjesec, dok je download besplatan.

Vip Navigator powered by Garmin možete koris titi na svojoj Nokiji N95, Nokiji N95 8GB, Nokiji 6110 Navigator, Vodafone BlackBerry® Pearl™ 8800, Vo-dafone BlackBerry® Pearl™ 8310, te najnovijem na tržištu - Vodafone BlackBerry® Pearl™ 8110.

Dok ste na poslovnom putu, snalaženje u nepoznatom gradu bit će puno jednostavnije ukoliko svoj mobilni telefon ’pretvorite’ u osobnog vodiča. Pi tate se kako? Jednostavno skinite Vip Naviga tor powered by Garmin na svoj mobil ni te le fon i prepustite se mobil-noj GPS navigaciji.

24 vip usluge / mobilna navigacija

Vip Navigator, vaš mobilni vodič

nova europska poduzetnička mreža

poduzetnička mreža / info 25

Europska komisija osnovala je Europsku poduzet-ničku mrežu (EEN) s ciljem pružanja pomoći malim i srednjim europskim tvrtkama u njihovom razvoju. Osni vanjem EEN-a poduzetnicima se pruža moguć-nost da sve odgovore dobiju na jednom mjestu, za razliku od dosadašnje prakse kad su poduzetnici, ukoliko su imali potrebu za savjetima o nekoliko pita-nja, te savjete morali tražiti na više različitih mjesta.

Pomoć Europske poduzetničke mreže poduzetnici-ma će biti dostupna na više od 500 lokacija u zemlja-ma članicama Europskog gospodarskog prostora, te zemljama kandidatima i trećim zemljama, uključujući i Hrvatsku. Riječ je o najvećoj mreži ovakve vrste u svi je tu koja će europskim poduzetnicima pomagati

da se povežu kako bi povećali svoju konkurent nost, te ostvarili brži rast i razvoj. U EU posluje više od 23 milijuna malih i srednjih poduzetnika, a prema nekim podacima tek 1 od 10 ma lih ili srednjih europskih tvrtki posluje izvan granica svoje zemlje, pa je jedan od ciljeva EEN-a pomoći im u pronalaženju tržišta i izvan granica matičnih država, te tako potaknuti šire-nje njihovog poslovanja.

Zadaci EEN-a također će obuhvaćati i pružanje po moći poduzetnicima u pitanjima intelektualnih pra - va, europskog zakonodavstva i standarda, te pruža-nje savjeta o korištenju izvora financiranja koje im pruža EU. Sve navedene usluge bit će besplatne za korisnike, a plaćat će se iz europskih fondova.

Vip Navigator, vaš mobilni vodič

želje su veće od potrebaSeth Godin jedan je od najpriznatijih mar ketinških stručnjaka današnjice i au­tor broj nih bestsellera iz područja marke­tinga (Plava krava, Svi marketinški struč­njaci su lažljivci, Permission Marketing...). Njegovi briljantni uvi di, inspirativne ideje i sposob nost da svoja razmišljanja prenese s humorom i zaraznom energijom samo su neki od razloga zbog kojih o njemu pi­šu The Wall Street Journal, Forbes, Fortu­ne, Bussines Week... Časopis Successful Me etings Magazine uvrstio ga je među 21 govornika za 21. stoljeće, a Ad Age je nje­gov blog (www.sethgodin.com) progla sio marketinškim blogom br. 1. Zašto su želje važnije od potreba, kako pronaći ’kihače’ i za što je malo ’in’, a veliko ’out’ pitali smo go s podina Godina...

:: foto: Audrey Bernstein

:: piše: Kornela Bilopavlović

26 bizz intervju / Seth Godin, marketinški stučnjak

Seth Godin, marketinški stučnjak / bizz intervju 27

Nova ekonomija je sa ’zadovoljavanja potreba’ pre{la na ’zadovoljavanje `elja’. Kako tvrtke mo-gu prepoznati dovoljno veliku `elju da bi im se isplatilo zadovoljiti je? Ili ako `elje nema mogu li ne{to u~initi kako bi je stvorili?

­ @elje su oduvijek bile veće od potreba. Sve što ’trebamo’ je krov nad glavom, kruh i voda, ali želimo više od toga. Vjerujem da je potencijal u tome, ne da stvaramo nove želje, već da se usmjerimo na one još neotkrivene.

’Kiha~i’ postaju sve va`niji kanali ’ogla{avanja’. Kako ih prona}i i ’zaraziti’ da bi oni nastavili {iriti na{u pri~u dalje?

­ To je jednostavno: napravite nešto o čemu će ljudi htjeti govoriti. No, to i nije baš tako jednostavno postići. Ali ako prestanete proizvoditi prosječne stvari za prosječne ljude bit ćete uspješniji.

U svojoj najnovijoj knjizi isti~ete da je malo ’in’, a veliko ’out’. Za{to je ’malo’ bolje?

­ Nije riječ o malom u smislu veličine, već o ma­lom u smislu stava. Malo u smislu vaše sposobnosti da donosite brze odluke i sposobnosti da budete bli­ski svojim kupcima. Tretirati ljude ljudski je lakše ako ste ’mali’.

Kako velike tvrtke mogu postati ’male’? I kako male, brzo rastu}e tvrtke mogu izbje}i zamku da postanu ’velike’?

­ Nemojte da vam veličina i proces posluže kao mjesto za skrivanje. Biti malen znači nemati mjesto za skrivanje od onoga što znate da je ispravno.

U ~emu je tajna doista uspje{nih brandova? [to to oni rade druk~ije?

­ Brand je spoj emocija, sjećanja i očekivanja koja imamo o proizvodima ili uslugama. Ako možete ove tri stvari učiniti jedinstvenima ­ vi ste pobjednik.

U svojoj knjizi ’Svi marketin{ki stru~njaci su la`-ljivci’ ka`ete da je marketing previ{e va`an da bi se prepustio samo jednom odjelu. Mo`ete li nam malo detaljnije objasniti taj Va{ stav?

­ To je jedna od najvažnijih ideja koje mogu po­nuditi ljudima. Smisao marketinga nije u smišljanju oglasa ili logotipa za nešto što je već napravljeno. Marketing dolazi na početku. On treba određivati što ćete uopće proizvoditi.

Kakav }e prema Va{em mi{ljenju biti marketing budu}nosti?

­ Mislim da smo svi u modnoj industriji. Pogledaj­te samo nevjerojatni primjer modne industrije u kojoj se koriste usluge vanjskih suradnika, gdje roba brzo stiže na tržište... To je smjer u kojem idemo.

I za kraj, {to je Va{a sljede}a ’velika’ stvar?­ Provjerite na www.squidoo.com.

Nova knjiga Setha Godina nastavlja poticati ljude da izađu iz kolotečine, prilagode se novim pravilima i priključe pobjednicima. Veličina više nije prednost, kupci su važniji nego ikada prije, a pokazivanje poštovanja prema njima ključ je uspjeha. @elite li znati zašto je malo bolje, kako vam pretvaranje da ste mali može pomoći da po­stanete veliki, zašto ste u slijepoj ulici i što učiniti u vezi s tim tada obavezno pročitajte ovu knjigu.

Malo je IN, veliko je OUTSeth GodinNakladnik: Naklada Ljevak

zašto je malo bolje?

MultiSIM / vip usluge 29

Suvremene tehnologije na raspolaganje su nam sta vile razne uređaje za mobilnu komunikaciju - mo-bilne telefone, BlackBerryje, PDA uređaje... No, pone-kad korištenje većeg broja uređaja i njihovo nošenje postaje previše komplicirano.

Ukoliko je i vama do sta stalnog ’žongliranja’ s ra-zličitim uređajima, tu je jedinstveno rješenje za jedno-stavniju komunikaciju - MultiSIM usluga.

MultiSIM usluga omogućuje vam korištenje do tri mobilna uređaja uz jedan jedinstveni broj, jedan ra-čun i jedan ugovor. Aktivacijom MultiSIM usluge, uz

vašu postojeću dobit ćete i dvije dodatne SIM kartice koje vam daju mogućnost da za sve pozive, SMS i MMS poruke koristite isti broj bez obzira koji uređaj imate sa sobom.

Sve što trebate učiniti, jest umetnuti dodatne SIM kartice u uređaje koje želite koristiti i usluga je sprem-na za korištenje.

MultiSIM rješenje poštedjet će vas komplikacija i omogućiti vam jednostavniju komunikaciju, a dostup-no je svim Vip pretplatnicima.

više uređaja, jedan broj

30 bizzosfera / internet u hrvatskoj

Iako bi naziv konferencije FutureAd sugerirao ka­ko će se tamo govoriti o novim oglašivačkim kanali­ma, pravom marketingu 21. stoljeća, sudeći po postu koji je napisao bloger Futuria (www.futuria.hr) koji je

konferenciju pohodio, to se nije dogodilo. ’Predava­nja su ipak više bila orijentirana prema klasičnim, kako ih ja volim nazivati old school marketingašima, planerima i zakupcima medija koji se eto, kao, žele

Iako je internet, kad je riječ o korištenju ovog medija u marketinške svrhe, kod nas još uvijek u povojima, brojne akvizicije u posljednje dvije godine ipak pokazuju da se i na domaćem internetskom terenu događa lagani boom. U takvoj situaciji neće profitirati samo veliki i jaki igrači, već i mali poduzetnici koji ponude kreativne servise.

hr web boom?:: piše: Boris Ličina Borja

internet u hrvatskoj / bizzosfera 31

malo informirati o mogućnostima online marketinga, pa ih sad treba uvjeriti kako ne bi bilo loše na web prebaciti dio budžeta’, napisao je. Na Forum.hr­u, u jednoj drugoj raspravi, anonimni je član komentirao budućnost oglašavanja rekavši: ’Najveća zapreka ve­ćem razvoju tog medija (misli se na internet, op.a.) jest needuciranost klijenata koji ne razumiju taj medij. Većina njih je najsretnija s reklamom prije Dnevnika i to pali i to razumiju. Drugi problem je i mjerenje. Iako je kod interneta mjerenje najpreciznije, klijenti jedno­stavno ne razumiju što je CPC, leaderboard banner i slično’.

I jedan i drugi komentar zapravo otkrivaju pravu istinu ­ internet u Hrvata je, što se marketinga tiče, još u povojima. Naravno, ima ga, neki žive isključivo od toga, no to još nije na razini na kojoj bi trebalo biti, a mnogi misle da ni neće u sljedećih nekoliko godina. Na needuciranost se mnogi pripadnici te in­dustrije žale, a da ima istine u tome, potvrđuje i sama FutureAd konferencija. Svi koji su imali prilike vidjeti slične konferencije u inozemstvu ili pogledati makar na internetu predavanja s njih, znaju dobro kolike su razlike između nas i njih. Edukacija je jednostavno nužna jer ako je potrebno objašnjavati pripadnicima industrije temelje, ne možemo očekivati od klijenata da budu informirani.

POVEĆANO ULAGANJE

Prošla je godina (a i ona prije nje) ipak upalila svjetlo na kraju tunela ­ evidentno je da se na doma­ćem internetu događa boom, a to je vidljivo po akvi­zicijama koje su se dogodile, odnosno po ulaganjima u internet.

Jedna od najznačajnijih akvizicija svakako je ona Blog.hr servisa, koji je Nova TV kupila za 700 tisuća dolara, kao i ulazak stranih investitora na to tržište. Tako je Moj Posao kupio DailyMail, tvrtka Tra­derMedia East preko Oglasnika je kupila Posao.hr,

prodana je i Tulumarka, a i mnogi su drugi, po cijeloj regiji, u potrazi za web odredištima kojima bi mogli proširiti svoje internetsko carstvo. Iz takvog razvoja događaja postaje jasno da veliki igrači jako dobro razumiju budući tijek oglašivačkog novca, zbog čega užurbano ulažu u razvoj kako bi sada, dok smo uvjet­no rečeno još na početku, zauzeli vodeće pozicije i samim time uzeli velik dio tog, budućeg kolača.

Kad je boom na našem webu u pitanju, njime ne­će profitirati samo veliki i jaki, već i oni mali, hrabri internetski poduzetnici koji su imali dovoljno vjere u svoj projekt, za što su još uvijek najbolji primjeri Blog.­ hr ili Croportal. Doduše, uvijek je veći broj onih dru­gih negoli uspješnih, jer je za uspjeh na domaćem webu ponekad potrebna golema količina strpljenja, rada i ne tako malo uloženog novca. To vjerojatno najbolje zna Željko Anderlon, osnivač Monitor.hr­a (i Blog.hr­a), najdugovječnijeg domaćeg portala koji je preživio sve uspone i padove domaće web scene i koji i danas drži jednu od vodećih pozicija po Gemi­us ljestvici, kojom se mjeri posjećenost. Ta je ljestvica također dobar pokazatelj i tko bi mogao uskoro biti kupljen, jer ukoliko se stranica nalazi na nekom od pr vih dvadesetak mjesta, dobre su šanse da će je net­ko poželjeti.

Iako će iz internetskog okrupnjavanja najviše pro­fitirati veliki igrači koji će imati čitav set internetskih stranica na raspolaganju, ni onim manjima ne bi trebalo biti loše, osobito ako pokrenu servis kakav je nužno potreban domaćoj sceni a koji nije uvijek ko pija nekog inozemnog (čemu uglavnom mladi web poduzetnici teže).

Tome u prilog ide i relativno nova mogućnost po­stavljanja Google oglasa na stranicu, zbog koje manji portali ne ovise o domaćim oglašivačima i imaju šan­se za kakav­takav profit. Daljnji rast broja korisnika širokopojasnog pristupa internetu trebao bi taj boom ubrzati i pojačati interes poduzetnika za web.

Internet telefonija u posljednje se vrijeme sve više nameće kao ozbiljna konkurencija konvencionalnoj telefoniji. Potvrđuje to i istraživanje analitičke tvrtke Analyses Research, prema kojem će se do 2015. go-dine čak 42% svih mobilnih i fiksnih minuta razgovo-ra u zapadnoj Europi ostvarivati putem VoIP-a. Isto istraživanje također otkriva kako će 3G mreže imati ključnu ulogu u razvoju bežičnog VoIP-a zbog svepri-sutnosti mobilnih usluga i velikog broja korisnika mo-bilnih uređaja, te da će daljnji razvoj 3G podatkovnih usluga unaprijediti tehničku i komercijalnu uporabu mobilnih VoIP usluga.

KAKO FUNKCIONIRA VOIP?

Princip rada VoIP tehnologije relativno je jednosta-van. Za razliku od većine klasičnih telefonskih mre ža koje koriste tehnologiju komutacije kanala, što znači da svakom pojedinačnom razgovoru dodjeljuju pre-dodređeni govorni kanal, VoIP tehnologija govorni signal digitalizira, komprimira i paketizira, a takva kom primirana digitalna poruka ne zahtijeva govorni ka nal već može biti poslana preko podatkovnih linija koje se koriste za internet. Na prijamnom kanalu ti IP paketi se ponovno pretvaraju u audio signal, čime se omogućuje razgovor između korisnika.

Za hvaljujući razvoju mreža velikih kapaciteta i no vih rje šenja, danas je kvaliteta internet telefonije

gotovo jednaka kao kod klasične telefonije, a sve što vam tre ba za razgovor putem VoIP-a je računalo spojeno na internet, te slušalice i mikrofon za lakšu komunikaciju. Softverski paketi za VoIP također daju i mogućnost video veze pa se preko web kamere mogu obavljati i video pozivi, te video konferencije.

KORISTI ZA PODUZETNIKE

Iako je internet telefonija u Hrvatskoj još uvijek u početnoj fazi, polako se i kod nas javljaju tvrtke za sa-vjetovanje, instalaciju i integraciju softvera i hardvera za VoIP telefoniju, a u ponudi je i sve više telefona koji su VoIP učinili doista praktičnim. No, VoIP nije zanimljiv samo privatnim korisnicima, već daleko više tvrtkama i poduzetnicima koji u velikoj mjeri već imaju potreb-nu infrastrukturu širokopojasnog pristupa internetu i koji korištenjem VoIP-a mogu ostvariti znatne uštede jer su pozivi s računala na računalo putem VoIP-a be-splatni (plaća se samo internet promet) dok su pozivi s računala na mobilne ili fiksne telefone, osobito kod me đunarodnih poziva, znatno jeftiniji nego putem kla - sične telefonske linije.

VoIP tehnologija lako se može integrirati u veći-nu postojećih sustava, a budući da posjeduje tehnič-ke preduvjete za razvijanje novih poslovnih rješenja mnogi je smatraju sljedećom stepenicom u poslovnoj komunikaciji bez koje se uskoro neće moći.

Klasične telefonske mreže danas sve više migriraju prema VoIP-u. VoIP (Voice over Internet Protocol) je tehnologija koja omogućuje prijenos glasa putem interneta,

a mnogi je smatraju tehnologijom budućnosti jer posjeduje tehničke preduvjete za razvoj novih poslovnih rješenja.

32 tehnologije / internet telefonija

VoIP tehnologija

VoIP / tehnologije 33

Mogućnost komunikacije putem internet protokola svojim je korisnicima ponudio i Vipnet, uključivši se tako u komunikacijski trend koji je zavladao svijetom. No-va usluga Vip over IP na inovativan način spaja svijet mobilnih komunikacija s internetom, a dostupna je svim Vip korisnicima.

Da biste koristili Vip over IP potrebno je da se re gi s- tri rate putem web stranice http://voip.vip.hr, te down-loada te klijenta za VoIP i usluga je spremna za korište-nje. Vip over IP vam omogućava da preko svog računa-la, dok ste spojeni na internet, besplatno razgovarate s

drugim Vip over IP korisnicima i da im šaljete besplatne Instant Messaging poruke. Osim što Vip over IP možete koristiti za neograničene i besplatne pozive s računala na ra čunalo, ova vam usluga omogućava i pozive s računala na mobilne i fiksne telefone unutar Hrvat-ske, te slanje SMS poruka.

Posebnost Vipnetove usluge, u odnosu na neke dru -ge VoIP usluge je u tome što korisnici Vip over IP us lu ge prilikom pozivanja mobilne ili fiksne mreže s oso b nog računala, zadržavaju svoj mobilni identitet, tj. njihov 091 broj se prikazuje osobi koju su nazvali.

Vipnet uveo Vip over IP uslugu

34 vip promo

Kakve god bile vaše komunikacijske potrebe (fiks­ne, mobilne ili podatkovne), možete biti sigurni da Vip ima najbolje rješenje za vas. A kako biste se u to uvjerili i sami, Vip vam nudi mogućnost da besplatno isprobate rješenja za poslovne korisnike i tek potom donesete odluku. No, to nije sve. Postanete li korisni­kom jedne od novih poslovnih tarifa u promotivnom razdoblju do 30. lipnja možete uživati godinu dana u besplatnom internetu, e­mailu i razgovorima unutar Vip mreže!

12 MJESECI BEZ MJESEČNE NAKNADE

Iskoristite ovu jedinstvenu ponudu i aktivirajte Op­ciju Vip 0 u promotivnom razdoblju, jer uz 0 kn/min za sve pozive prema Vip mreži ostvarujete pravo i na posebnu pogodnost ­ do 12 mjeseci bez mjesečne naknade na Opciji Vip 0.

Osim ove, Vip vam nudi pogodnost i u podatkov­noj ponudi ­ do 12 mjeseci bez mjesečne nakna-de na Mobile Broadband ili BlackBerry tarifnim modelima. Kako biste ostvarili pravo na ove pogod­nosti, potrebno je postati korisnikom jedne od novih poslovnih tarifa do 30. lipnja, uz aktivaciju ili produ­ljenje ugovora na 24 mjeseca. Broj mjeseci bez mje­sečne naknade na Opciji Vip 0, Mobile Broadband ili BlackBerry tarifnim modelima ovisi o odabranom tarifnom modelu.

Odabirom Vipa ne samo da dobivate najinovativ­nija i najpovoljnija komunikacijska rješenja, već do­bivate i pouzdanog partnera koji doista brine o vašim potrebama. Stoga brigu o svojim komunikacijama prepustite Vipovim stručnjacima, a vi se usredotočite na svoj posao.

Uvjeti promocije dostupni su na www.vipnet.hr ili na broj 091 77 22.

godinu dana besplatnog interneta, e­maila i razgovora unutar Vip mreže

Business 50

6 mjeseci

Business 100

9 mjeseci

Business 200

12 mjeseci Bez mjesečne naknade na Opciji Vip 0

Mobile Broadband 512

6 mjeseci

Mobile Broadband 1GB

9 mjeseci

My BlackBerry BlackBerry Corporate

Mobile Broadband 3GB

12 mjeseci Bez mjesečne naknade

xxxxxxxxx / vip promo 35

Želite li imati pristup internetu gdje god se nalazili i svoj posao obavljati još uči n kovitije uz brzi mobilni internet ­ tada je Vodafone Mobile Connect Modem pravo rješenje za vas.

Vodafone Mobile Connect Modem omogu ća ­va vam jednostavno bežično surfanje brzinama do 7,2 Mbps i mobilni pristup internetu kad god to po želite. Korištenje ovog modema je izrazito jed­no stavno, a budući da se s računalom spaja pu­tem USB sučelja, možete ga spojiti s gotovo sva­kim prijenosnim ili stolnim računalom. Uređaj je dostupan u Vip ponudi po cijeni već od 0,91 kn.

najbrži modem za mobilni internet

36 tehnoclick

Tipke s mikročipovima. Svaka tipka na ovom tehnološkom čudu sadrži mikro-čip i OLED zaslon razlučivosti 48x48 pikse-la te je u stanju prikazati proizvoljan znak, broj, ikonu što je jedinstvena karakteristika ove netipične tipkovnice. Time je korisnici-ma omogućeno da u trenutku u potpunosti prilagode način tipkanja vlastitim afiniteti-ma - ne samo po pitanju rasporeda slova, već i jezika, trenutno aktivnog programa i slično. Tipkovnica zahtijeva vanjsko napa-janje, nudi dva dodatna USB 2.0 priključka te utor za SD memorijske kartice namijenje-ne pohrani vlastitih rasporeda tipki.

tehno novotarije

Pet plus jedan. Želite li svoje ra čunalo opremiti vrhunskim zvučni m sustavom s kristalno čis tim zvukom, tada se Logite-chov sustav Z-5500 jednostavno nameće kao izbor kojemu je teško konkurirati. Ovi zvu čnici se sastoje od šest komponenti te reproduciraju zvuk prema takozvanoj 5.1 konfiguraciji koja de finitivno pobjeđuje kad je u pi tanju akus tični doživljaj. Pogod-ni su stoga ka ko za igranje sofisticiranih ra čunal nih igara, tako i za gledanje filmo-va te slušanje glazbe.

Stilizirano klikanje. Nova verzi ja po najboljeg Iriverovog prijenos nog mul ti-medijalnog playera, Clix2, dolazi s ugra-đenom memorijom od 2, 4 ili 8 GB, a tu je i njegova najupe čat ljivija ka rakteristika - upravljanje op cijama pritiskanjem rubo-va uređaja dok se ne začuje ’klik’. Uređaj ima ekran s dijagonalom od čak 5,5 cm (2,2 inča), a osim što je u mogućnosti re-producirati glazbu i video, poslužit će i kao simplificirana igraća kon zola te kao budilica. S Iriverovim se playerom isporu-čuje i zgodan ’docking’ u kojemu može ležati dok ga ne koristite ili dok gledate duži video.

Mogu reći da prilično ovisim o tehnologiji, kao i svi uostalom, mož-da čak i više zbog svog načina života. Budući da sam svaki tjedan na putovanjima, uz razna tehnološka pomagala ostajem povezan s pri-jateljima kao da sam na drugom kraju grada, a ne na drugom kraju svijeta. Najčešće su to SMS poruke i pozivi bliskim prijateljima, dok e-mail koristim uglavnom za poslovne potrebe. Zato nikako ne bih mogao bez mobilnog telefona i pristupa internetu; teško bi više bilo zamisliti život bez toga. Koristim Vipnetov My BlackBerry, a za mobilno surfanje internetom tu je Mobile Broadband.

Nije bilo tako davno kada smo koristili kovanice u telefonskim go-vor nicama. Zna se dogoditi da se na putovanjima u Africi ili u Japanu po novno vratim tom iskustvu i tad postajem još više svjestan blagodati k o je nam suvremena sredstva komunikacije pružaju. Vidjet ćemo što nam još budućnost donosi.

povezan i na drugom kraju svijeta

Ivan Ljubičić, tenisač

Besprijekorni inči. Eizov 24-inčni model HD2441W uz stan-dard ne DVI i VGA ulaze umjesto starih kompozitnih, S-Video i komponentnih ulaza nudi čak dva HDMI konektora, dva USB upstream i downstream kanala, te vrhunsku kvalitetu ekranskog prikaza. Monitor ima rezoluciju od 1920 x 1200 točaka, osvjet-ljenje od 450 cd/m2, kon trast ni omjer 3000:1 te vrijeme odaziva od 6 ms, pa je u prikazu slike zajamčen vrhunski užitak bilo pri gledanju filmova, igranju raču nalnih igara ili, jednostavno, sva-kodnevnom radu na računalu.

Stabilizirano snažan. Novi i trenutačno najmoćni-ji Olympu sov digitalni SLR fotoaparat nudi mogućnost mijenjanja objektiva i donosi sve što možete tražiti od profesionalnog fotoaparata, no načinom korištenja pri-la gođen je manje zahtjevnim korisnicima. Tu je rezo lu-cija od 10 megapiksela, opcija Live View koja omogu-ćuje da na pozadinskom LCD ekranu pregledavate ka dar prije okidanja, što je prilično nova karakteristika u svijetu digitalnih SLR aparata. Uređaj je opremljen i sustavom stabilizacije slike, osobito korisnim u situacija-ma kad se koriste objektivi s jakim zoomom.

Najekstremniji prijenosnik. Ako vas ne zanimaju ’obični’ prijenosnici, već oni čije performanse nadmašu-ju i najmodernija stolna računala, razmislite o Alienwa-reovom modelu Area-51 m9750. Prijenosna računala s potpisom ove tvrtke podložna su proizvoljnoj konfigura-ciji od strane korisnika, a ako ste u potrazi za najekstrem-nijim među ekstremnima, sugeriramo baš ovaj model. U njega su ugrađeni 17-inčni monitor s rezolucijom od 1920 x 1200 točaka, Intelov Core 2 Duo TZ600 proce-sor s taktom od 2,33 GHza, čak dvije Nvidia GeForce 8700M grafičke kartice, 4 GB memorije, 64 GB SSD disk plus 200 GB SATA disk te Blu-ray snimač.

tehnoclick 39

Još bolji BlackBerry Pearl. Novi Vodafone BlackBerry® Pearl™ 8110 donosi niz novih funkcionalnosti: unaprijeđenu SureType tip-kovnicu, ugrađeni GPS modul s podrškom za Vip Navigator powe-red by Garmin, 2 Mpx kameru, ugrađeni handsfree speakerphone, te glasovno pozivanje. Izuzetno elegantan, malen i težak svega 91 gram, ovaj će uređaj ispuniti sva vaša očekivanja. Osim što ga mo-žete koristiti za pregledavanje e-mailova s prilozima, surfanje inter-netom, te pozivanje i slanje SMS, MMS ili Instant Messaging poruka, novi BlackBerry Pearl 8110 dobro će vam doći i u trenucima opušta-nja za slušanje glazbe, gledanje videa ili igranje igrica. Budući da je riječ o quad band uređaju, koristiti ga možete bilo gdje u svijetu, a osim što podržava sve GSM mreže, ovaj BlackBerry donosi i podršku za GPRS, EDGE i Bluetooth. Pored ugrađenih 64 MB memorije, uz uređaj dobivate i 1 GB microSD karticu.

Poslovna navigacija. Nokia je nastavila slijediti trend ugradnje GPS modula u mobilne telefone s modelom 6110 Na vigator, kojeg podržava Vip Navigator powered by Gar-min. Riječ je o kliznom mobilnom telefonu koji uz GPS navi-ga ciju koja olakšava snalaženje u prostoru i pronalaženje pra vog puta, donosi i podršku za HSDPA, mogućnost repro-dukcije MP3 glazbe, pozadinsku kameru s rezolucijom od 2 megapiksela, 40 MB interne memorije te još dodatnih 512 MB na microSD memorijskoj kartici.

40 bizzosfera / marketing

U svijetu, već je dobro poznato, tvrtke sele dio mar ketinških budžeta na internet, što je i logično jer je njihova publika tamo, a osobito su orijentirani prema društvenim mrežama. Pokazuju to i podaci eMarkete-ra, po kojima je oglašavanje na društvenim mrežama protekle godine poraslo za 155%, na 1,2 milijarde dolara, dok se ove godine očekuje rast od 75%, od-nosno na 2,1 milijardu dolara. Problem s reklama-ma na takvim lokacijama jest, utvrdili su, što na njih korisnici ne reagiraju, barem ne u onoj mjeri koliko to oglašivači očekuju. Sve se to, dakako, odnosi na Sjevernu Ameriku i Europu, a pitanje je i koliko bi ima lo smisla oglasiti se bannerom na npr. Facebooku za neku domaću tvrtku.

Ono što tvrtke ipak mogu, jest osnovati grupu ili otvoriti stranicu na ovoj društvenoj mreži. Otvaranje grupe traje nekoliko sekundi, potrebno je nekoliko klikova, a kao kanal za komunikaciju s korisnicima je izvrsno rješenje. Osobito je dobro za male tvrtke koje nemaju milijunske budžete za reklamu prije središnje

informativne emisije i one koji imaju dovoljno ’jak’ pro izvod o kojem se ima što pričati.

TAMO GDJE JE PUBLIKA

Čak nije nužno da sama tvrtka otvori grupu po-svećenu proizvodu - još je i bolje ako se fanovi sami okupe. Takav je slučaj, barem koliko je nama pozna-to, grupa Čokolino Appreciation Society, koja bro-ji 4377 članova, a gdje se razgovara o tome koju zdjelicu odabrati za Čokolino, odnosno je li bolji Čo kolino ili Čokolešnik. Grupu za magazin Plan B otvorio je autor ovih redaka bez neke marketinške pozadine - tek smo htjeli vidjeti kako se otvara grupa na Facebooku. Danas ona broji oko 270 članova i služi za gotovo svakodnevnu komunikaciju s čitatelji-ma jer je publika tamo, kao i na dosta drugih druš-tveno mrežnih lokacija. Gdje se obratiti publici ovisi, naravno, o samom proizvodu. Neke domaće marke-tinške agencije svoje uratke postavljaju na YouTube gdje potencijalni klijenti (ali i svi drugi) mogu vidjeti

Sve više tvrtki svoju marketinšku gerilu usmje-rava prema društvenim mrežama. Potvrđuju to i podaci prema kojima je oglašavanje na društvenim mrežama samo prošle godine poraslo za 155%!

marketing idruštvene mreže

:: piše: Boris Ličina Borja

marketing / bizzosfera 41

što i kako rade. Za diskografske kuće ili glazbenike logičan su izbor Last.fm ili MySpace, a za one koji su vezani uz hranu, tu je Coolinarika, jedna od na-ših najvećih online zajednica. Na samom Facebooku moguće je otvoriti i stranicu, koja je bolja od grupe jer daje i nekakve statistike, pa će onaj koji ju je otvo-rio znati točno koliki je posjet, raste li ili pada, a od ostalih mogućnosti većina ih je kao i na grupi. Stra-nicu je tako otvorila ekipa Hartera festivala koji će se održati u lipnju, dok svoje grupe ima većina domaćih filmskih festivala.

ZagrebDox je iskoristio Facebook da najavi sam događaj, jer Facebook ima i tu mogućnost, a tu su i saznali da će oko osam stotina članova ove društve-ne mreže posjetiti Festival. Njih su ujedno obavijesti-li ovim putem i o programu, You TubeDoxu i sličnim aktivnostima. Na MySpaceu su, pak, postavili trailere za dvadesetak filmova, a koji su opet, naravno, bili na YouTubeu. Kako na Facebook možete postaviti i svoju aplikaciju, ponovno je riječ o još jednom do-

brom oglašivačkom kanalu, u što su se u Sjedinjenim Državama mnogi već uvjerili, dok kod nas taj trend tek treba zaživjeti.

LAŽNI FANOVI

Do kraja godine društvene mreže će sigurno igrati važnu ulogu u promociji i među našim web korisni-cima. Ono na što se treba pripremiti kod otvaranja gru pe ili stranice, jest i kritika, koje vjerojatno neće nedostajati. Valja pripaziti i na otvaranje fanovskih gru pa ili stranica od strane proizvođača koje se pred-stavljaju kao prave fanovske, tj. kao one koje nemaju veze s proizvođačem. To definitivno nije dobar put jer jednom kad korisnici ’provale’ laž, u smislu percepci-je branda stvari mogu postati samo gore. Takvih smo se primjera već dovoljno puta nagledali pa bi bilo čud no da se kardinalna greška poput ove ponovi. Pla ćanje korisnika da neki proizvod hvale, a da se ne zna da su plaćeni, jednako je loš način reklamiranja i, dugoročno, katastrofalna strategija.

Istraživanjem koje je provela analitička kuća TNS Media Intelligence utvrđeno je kako 50% marke-tin gaša (u SAD-u) smatra da će društvene mreže i mediji igrati značajnu ulogu u korporativnim komu-ni kacijama, dok 95% njih vjeruje da će ovakvim od-redištima u sljedećih pet godina porasti značaj.

Za sada, najviše se koriste kao novi marketinški kanal (viralni video i slične kampanje), no i za osluš-kivanje blogera i ostalih utjecajnih internetskih kori-snika, odnosno za dobivanje povratne informacije o pojedinom proizvodu. Zaključeno je i kako blogovi igraju vrlo značajnu ulogu prilikom predstavljanja pojedinog proizvoda, te kako su menadžeri koji ne razumiju nove medije prepreka bržem razvoju u tom segmentu.

velika vjera u društvene mreže

42 bizz profil / Mark Zuckerberg, Facebook

faca iza facebooka

’Novi Bill Gates’, ’Čo vjek ko ji je osmislio no vi inter net’, ’2.0 ge ni­ja lac’... To su sa mo neki od epiteta ko je mediji i IT zajednica dodjelju­ju ’de č ku koji je odbio mi li jardu dolara’.

Mark Zuckerberg, Facebook / bizz profil 43

Mark Zuckerberg, osnivač i vlasnik naj popularnije društve ne mreže ­ Facebo ok, svoju je poduzetničku karijeru započeo prije samo 4 go dine iz svoje student­ske sobe, a danas se nalazi među najbogatijim ljudi­ma na svijetu.

Gotovo da nema poslovnog časopisa koji ni je objavio priču o njegovom uspjehu, oso bito nakon što je, na veliko čuđenje čitavog pos lov nog svijeta, od ­bio milijardu dolara koje mu je za vlasništvo nad Fa­cebookom ponudio Yahoo. - Ne želimo prodati tvrtku i ne razmišljamo o skorom IPO-u. Vjerujemo da ra -zvojem dobrog proizvoda možemo dodati određenu vrijednost ljudskim životima i sto ga nismo fokusirani na ’izlazak’ iz posla, već na ’izgradnju’, objasnio je Mark svoju odluku da Facebook ostane neovisan.

’propali’ student pa Ceo

Kao i većina priča o uspjehu (koje uglavnom po­činju u nekoj garaži ili studentskoj sobici), tako je i priča o Facebooku počela na Harvardu kada je Mark prvo pokrenuo projekt Coursematch, koji je omogu­ćavao studentima da vide koje predmete s kim poha­đaju, a ubrzo zatim i projekt Facemash.com na kojem su se mogle ocjenjivati slike studenata. No čelni ljudi Har varda nisu bili ’oduševljeni’ ovim projektom pa su onemogućili pristup ovom site­u, a Marka optužili za haking i kršenje internet privatnosti. U veljači 2004. Mark je lansirao Facebook, tijekom ljetnih praznika oti šao na ljetovanje u Palo Alto i tamo ostao napus­tiv ši zauvijek studij na Harvardu.

Iako se priča da je kod za svoju web stranicu ra­zvio za manje od 2 tje d na, par njegovih bivših kolega s Harvarda tužilo ga je da je kod i ideju ukrao od njih dok je radio na njihovoj web stranici ConnectU.

Bilo to istina ili ne Mark je danas uspješan poduzetnik (vrijednost tvrtke procjenjuje se na oko 15 milijardi do lara), a njegov Facebook je društvena mreža s naj­višom stopom rasta. Svakih 6 mjeseci broj korisnika se udvostruči, a oko 250.000 novih korisnika regis­trira se svakog dana. Ukupan broj Facebook korisni­ka iznosi 62 milijuna, a više od polovine njih logiraju se svaki dan. Zanimljivo je spomenuti i to da je u 2007. godini riječ ’facebook’ zauzela 2. mjesto na listi Merriam­Web sterovih riječi godine.

Mark smatra da je osnovni razlog tolike popular­nosti Facebooka njegova autentičnost. Za razliku od drugih sličnih mreža u kojima korisnici izmišljaju svoj iden ti tet, Fa cebook se temelji na stvarnim profilima i po vezuje ljude koji se već poznaju u stvarnom ži vo­tu. - Ljudi imaju stvarne veze i prijatelje, a mi im na-sto jimo pružiti aplikacije koje će komunikaciju među njima učiniti jedno stavnom i učinkovitom, ističe Mark.

bosonogi milijunaš

No unatoč slavi i novcu Mark je ostao ’dečko iz susjedstva’. Ne posjeduje privatni avion, niti basno­slovno skupi automobil, kaže da čak nema ni budi­licu. Na posao ide pješice ili biciklom, radije oblači traperice nego poslovna odijela zvučnih imena, a ljet­ne natikače (i bose noge) postale su njegov ’zaštitni znak’. Priča se i da je prije nego što im je prodao 1,6% udjela tvrtke za oko 240 milijuna dolara, Mark par puta otkazao jutarnje sastanke s ’facama’ iz Mi­crosofta jer mu se nije dalo ustajati ’tako rano’.

Na pitanje kako se nosi s pritiscima koje donosi vođenje brzorastuće tvrtke Mark odgovara: - Mi jako, jako volimo to što radimo i da ne uživamo u tome bilo bi besmisleno trošiti toliko vremena na posao.

Informatičari su postali poput, primjerice, banka-ra, pa će se puno radije pojavljivati na specijalizira-nim konferencijama, skupovima i kongresima - makar to značilo da će biti privoljeni cijelo vrijeme nositi odi-jelo i kravatu - nego na potrošačkim sajmovima gdje pristup ima i običan puk i gdje istovremeno nastupaju i svi njihovi konkurenti.

Danas više ne postoji značajnija IT tvrtka koja ne-ma svoj vlastiti, sad već tradicionalni skup, kongres, konferenciju… Mnoge od ovih tvrtki odustale su od nastupa na ’običnim’ sajmovima informatičke opre-me, pa tako, primjerice, CeBIT, najveći informatički sajam na svijetu, posljednje tri-četiri godine bilježi izniman pad broja izlagača - i to onih ključnih - a su-kla dno tome i broja posjetitelja.

NOVA LICA KONFERENCIJA

Dok s jedne strane specijalizirane konferencije, poput Mobile World Congressa u Barceloni, iz godi-ne u godinu rastu i postaju još većim hitom no što su bile godinu dana ranije, najveći IT sajam američkog

kontinenta, Comdex, s druge strane, jednostavno je ukinut.

Specijalizirane konferencije, ipak, kao okosnicu okupljanja imaju standardnu sajmišnu izložbu na či-jim se štandovima izlaže više-manje isto ono što bi bilo izlagano i na klasičnom sajmu. Razlika je u tome što ovakvi konferencijski sajmovi imaju kudikamo ma-nje paviljona, ali i posjetitelja, pa su prostraniji, ugod-niji i mirniji. Ovdje se posjetitelj neće morati boriti s hostesom da dođe do informacije o izlagaču, već će odmah moći dogovoriti razgovor s likovima u odijeli-ma koji će za ’jedan-na-jedan’ tip razgovora izdvojiti i po sat vremena.

Stvar je u tome što se za svakoga tko dolazi na ova kav ’sajam’ zna da je ozbiljan poslovni čovjek jer ni je platio ulaznicu od tridesetak eura kao za CeBIT, već od dvije-tri tisuće eura, koliko iznosi kotizacija za tipičnu specijaliziranu konferenciju. Toliki novac ne daje se, dakako, samo za posjet sajmu, već i za dru gi važan segment ovakvih konferencija - stručna pre davanja. Tijekom cijelog trajanja konferencije uz

Otkad je informatička industrija prerasla iz potrošačkih sfera u strogo poslovne vode, odnosno otkad ona više i nije ’industrija’, nego ’biznis’, okupljanja glavnih aktera cijele priče također su počela poprimati formu koja je, makar izvana, kudikamo ozbiljnija, pa čak i glamuroznija.

44 kolumna

geekovi s kravatom?:: piše: Dragan Petric, izvršni urednik Buga

:: foto: Mladen Šarić

sa jam se paralelno odvija i po nekoliko ’trackova’ pre-davanja, koja održavaju razni stručnjaci iz razvikanih kompanija koje su sudionici ili čak organizatori konfe-rencije ili kongresa. Među konferencijskim predavači-ma ima, kako to obično biva, lošijih i boljih, pa su se neki od njih kroz godine etablirali i kao pravi kongre-sni celebrityji. Što više takvih slavnih predavača uspije pridobiti organizator konferencije, veća će joj biti i po-sjećenost. Sve je to pokazatelj kako su pružanje uslu-ga, konzultantski servisi, trgovina znanjem i slični neo-pipljivi proizvodi kojima je namjena dugoročna dobit ili ušteda prerasli u najveći komad financijskog kolača kojeg pojedine IT tvrtke izdvajaju za svoje poslovanje, ali jednako tako predstavljaju i ponajveći segment na listi prihoda koje ostvaruju. Kupnja i prodaja softvera i hardvera - proizvoda koji su tradicionalno najveće marketinške uspjehe postizali upravo zahvaljujući na-stupima na potrošačkim sajmovima - u informatičkom je biznisu sve beznačajnija stavka, na koju se, kao pri-marni izvor prihoda, ne oslanja više gotovo nitko.

Među informatičkim geekovima je, očigledno, po-sljednjih godina u trendu intimizacija grupnog poslov-nog susretanja, bez obzira što ugodnost koju ona pru-ža donosi i odgovarajuću cijenu. Ta cijena nije samo financijske prirode, već i one s kojom se geekovi puno teže nose - jedan novi, za njih donedavno posve neti-pičan dress-code.

potraživanja / info 45

Veliki broj malih i srednjih tvrtki vrlo često se susre-će s problemom naplate potraživanja. Nemogućnost da naplate dugovanja za mnoge tvrtke može pred-stavljati veliki teret za likvidnost i znatno otežavati nor-malno poslovanje tvrtke. Jedna od opcija rješavanja ovog problema je pokretanje sudskog spora, no pri samoj pomisli na to kako će se spor razvlačiti godina-ma zbog sporosti naših sudova, većina poduzetnika od ove opcije odustaje već u startu. Pa kako onda naplatiti potraživanja?

Jedan od načina je angažirati neku od agencija za naplatu potraživanja. Ove agencije na sebe preu-zimaju mukotrpna pregovaranja s dužnikom, prikup-ljanje podataka o njegovoj imovini i pronalaženje na-čina kako naplatiti dug, a u slučaju uspješne naplate vama će naplatiti određeni postotak od naplaćenog iznosa.

U slučaju da ste iscrpili sve mogućnosti a niste uspjeli naplatiti svoja potraživanja, kao rješenje vam ostaje faktoring, tj. prodaja potraživanja nekoj spe-cijaliziranoj financijskoj instituciji. U Hrvatskoj postoji nekoliko tvrtki koje se bave otkupom potraživanja, a uslugu faktoringa nude i mnoge banke.

kako naplatiti potraživanja?

Britanci se rado osjećaju pozvanima kritizirati su-vremene automobile, i može se reći da su njihove no vine i emisije s tog područja među najzanimljivi-jima, zbog njihova britkog humora i nesuspregnute kritike. Nerijetko se znaju našaliti i s vlastitom sudbi-nom nekadašnje auto-velesile, koja se danas nalazi u rukama Rusa, Kineza i Nijemaca. No, budući da su odrasli uz tvornice nekada najboljih automobila na svijetu, nekako im to i dajemo za pravo. Novi vlasnici onoga što je ostalo od britanske automobilske indu-strije uglavnom eksploatiraju nekadašnju slavu imena (npr. BMW s Minijima), no veći na ih je ipak zanema-rena. Prema nekim podacima, ugaslih engleskih au-tomobilskih brandova je više od 200, a Triumph je svakako jedno od zvučnijih imena s tog popisa.

OD BICIKLA DO AUTOMOBILA

Legenda o Triumphu počinje s dvojicom britan-skih Nijemaca, Bettmanom i Schulteom, koji su se

davne 1887. godine udružili kako bi proizvodili bici-kle ko ji su doživljavali nevjerojatnu popularnost. Ime Tri umph odabrano je još u prvim danima kao naziv ko ji je trebao biti univerzalno razumljiv Europljani-ma. Logičan slijed razvoja nakon dužeg nagovaranja konzervativnog Bettmana od strane Schultea doveo je do monti ranja motora na bicikle, pa se iz tvornice bicikala razgranao posao s motociklima, a kasnije i s automobilima.

Prvi izlet u proizvodnju automobila omogućen je kup njom posrnule tvornice automobila Dawson, koja je bila među ponudama za kupnju pored Morris Mo-torsa (možemo samo nagađati što bi se dogodilo da se legendarni Morris tih ranih dana udružio s Trium-phom). Prvi prototip Triumphovog automobila koji je ugledao svjetlo dana ranih dvadesetih godina prošlog stoljeća nazvan je 10/30, imao je tendenciju k luksu-zu, ali je bio skuplji i slabije opremljen od konkuren-cije. Tek pojavom modela Super Seven 1927. otkrili

Nekoliko automobilskih imena zaslužno je za to da danas cjelokupna automobilska industrija osjeća kako puno toga duguje Britancima, iako oni trenutno nemaju nijednu svoju marku automobila vrijednu spomena. No, jedno ime zaslužuje posebno mjesto zbog svog imidža koji utjelovljuje cijelo jedno razdoblje slave britanske autoindustrije - Triumph. Na spomen njegova imena i danas mnogima mašta odluta u zlatna vremena sportskih automobila šezdesetih...

46 brandovi / Triumph automobili

mirisi šezdesetih

Triumph automobil / brandovi 47

su svoje pravo mjesto na tržištu - izrada malih povolj-nih automobila sportskog duha za masovno tržište. U sljedećoj dekadi dolazi do prvog zlatnog doba imena razvijenog do predratne legende, no tvrtka je u velikoj gospodarskoj krizi zapala u hibernaciju do pred kraj drugog svjetskog rata.

ZLATNE GODINE

Pod čvrstom rukom Sir Johna Blacka tvrtka izba-cuje nekoliko modela za srednji dio tržišta: Saloon, Mayflower, Renown i sportski Roadster. Pedesetih gra-naju ponudu na male obiteljske modele serije Herald i legendarne sportske TR-ove koji su i proslavili ime. Nastanak TR-ova veže se uz priču o tome kako je Sir Black na krilima uspjeha obiteljskih automobila po-želio dio kolača Jaguara i MG-a koji su preplavljivali američko tržište malim sportskim automobilima. Tako je nastao Triumph TR2, koji je utjelovio duh i izgled britanskog sportskog automobila i generacijama os-tao pojmom svoje klase. Prepoznatljiv izgled istaknu-tih branika i duboko spuštenih vrata nastavljen je na modelu TR3 i TR3A, a formula je zbog prigovora o zastarjelom, čak predratnom dizajnu doživjela svoje promjene tek ranih šezdesetih s modelom TR4. Od vremena Triumpha TR4 pa sve do zadnjeg TR6, koji je iz tvornice izašao kasnih sedamdesetih, dobitna kom-binacija nije se puno mijenjala - sirovi sportski auto-

mobil pitomog klasičnog izgleda i danas je pojam britanske elegancije šezdesetih i imitiran kao pojam roadstera.

Veliki uspjeh postigli su i mali povoljni roadsteri linije Spitfire, koji su dvostruko nadmašili prodaju TR modela - do 1980. napravljeno je čak 300.000 Spit-firea. Često nazivani malim TR-ovima, Spitfire modeli prenosili su slavu imena na sve kontinente i u sve dije-love svijeta. Danas su gotovo jednako cijenjeni zbog svoje okretnosti i lake upravljivosti, koja ne treba sna-žan motor za dobar užitak u vožnji.

Početak kraja bio je kad je Triumph potpao pod kapu British Leyland automobila koji su sa sobom u velikoj naftnoj krizi sedamdesetih potopili mnoge asi-milirane legende engleskih automobila. TR7 model bio je sjena elegancije svojih prethodnika, a sredinom osamdesetih pojavio se posljednji Triumph - Accla-im, koji je kao licencirana Honda dvojben posljednji predstavnik imena.

Unatoč brojnim špekulacijama, ime Triumph da-nas u vlasništvu BMW-a nije doživjelo svoje oživlja-vanje. Možda je tako i bolje - sjećati se neiskvarene legende koja je važna kockica naših sjećanja i po-vijesti autoindustrije. Legende koja nastavlja živjeti radom entuzijasta na restauraciji i očuvanju klasičnih modela.

Što se filmskog svijeta tiče, prošla je godina bila u znaku dva ’mala’ tinejdžerska filma - ’Superbad’ i ’Juno’. Mala - jer su produkcijski, u odnosu na veli-ke blockbustere, stajala znatno manje. Procjenjuje se kako je za ’Superbad’ izdvojeno oko 20 miliju-na dolara, dok je ’Juno’ stajao tek 7,5 milijuna, što je doista malo - no ne toliko malo koliko su koštali ’Trgovci’ Kevina Smitha. Oni su, kad je podvučena postprodukcijska crta, stajali tek 250 tisuća dolara. ’Superbad’ i ’Juno’ već su davno premašili početna ulaganja i sada ’teže’ oko 120 milijuna dolara, što će, naravno, i dalje rasti. Iako ćemo se svi složiti kako je za film najvažnija njegova kvaliteta a ne zarađe-ni novac, kad su mali filmovi poput ovih u pitanju, razgovor o novcu je teško izbjeći. Ne samo jer je au-torima taj uspjeh neophodan da nastave rad u Ho-llywoodu, gdje se sve mjeri novcem, već i stoga što dokazuju kako je za uspjeh dovoljna i dobra priča.

’SUPERBAD’ I ’JUNO’

U filmu ’Superbad’ pratimo avanture dvojice srednjoškolaca u njihovoj posljednjoj srednjoškol-skoj godini, odnosno njihov pokušaj da na najvažniju srednjoškolsku zabavu svih vremena donesu piće, a sve, naravno, kako bi impresionirali djevojke koje im

se sviđaju. No, ispod tih naizgled površnih zbivanja krije se priča o prijateljstvu i raskršću na kojem se mladi ljudi po završetku škole nađu. Na poznatoj in-ternetskoj stranici na kojoj se ’skupljaju’ kritike sa svih strana, Rotten Tomatoes, kritičari ’Superbad’ ocjenju-ju s 86%, a tamošnja zajednica korisnika s 91% na njihovom Tomatometru.

’Juno’ je nešto drukčiji - topliji film u kojem glav-na junakinja Juno (Ellen Page), kojoj je tek šesnaest, ostane trudna sa zbunjenim Paulijem Bleekerom (tu-mači ga Michael Cera, kojeg gledamo i u filmu ’Su-perbad’). I tu kreće njezina priča koju je Akademija nagradila s četiri nominacije za Oscara (režija, film godine, najbolja glavna glumica i najbolji original-ni scenarij). Oscar je otišao scenaristici umjetničkog imena Diablo Cody, čija je priča jednako filmska koli-ko i priča njezine junakinje Juno. Spisateljsku karijeru počela je na blogu. U prvom, Red Secretary, opisivala je doživljaje sekretarice u Bjelorusiji, dok od 2007. piše onaj nazvan ’Pussy Ranch’. Objavila je i jednu knjigu, ’Candy Girl: A Year in The Life of an Unli-kely Stripper’, o svojim doživljajima u striptiz klubu Skyway Lounge, gdje je i radila. Agent koji je trenutno zastu pa, otkrio ju je na blogu. Ubrzo je napisala prvi scenarij po kojem je snimljen film, što je, ustvrdit će

Imate li dobar proizvod, uspjeti možete i bez astronom-skih budžeta i velikih reklama. To u svijetu filmske indu-strije dokazuju dva ’mala’ filma - ’Superbad’ i ’Juno’. No, bi li ovi filmovi ostvarili toliki uspjeh da nije bilo in terneta - to je već drugo pitanje...

48 kolumna

vrijeme malih filmova

:: piše: Boris Ličina Borja

njezin agent, prava rijetkost, a još je veća rijetkost da za taj isti scenarij dobije Oscara. Dojam ipak malo kvare tvrdnje da je američki ’Juno’ kopija korejskog filma ’Jenny Juno’, što Cody opovrgava na svom blo-gu, tvrdeći kako film nije gledala, odnosno kako bi korejski film posudila samo kad bi se zvao ’Broken Lizard’s Juno Jenny’.

HVALA INTERNETU

Oba filma dobar dio svoje popularnosti mogu za-hvaliti internetu. Kako to već ide kad su dobre stvari u pitanju, ljudi počnu pričati i vijest se brzo proširi svije-tom. U slučaju ’Superbada’ za to su najzaslužniji video servisi YouTube i FunnyOrDie (ovaj potonji je po krenuo glumac Will Ferrell), gdje je u samo nekoli ko dana te video zapise pogledalo 1,5 milijuna koris nika. Nakon trailera, slijedili su najzabavniji isječci iz filma, čime je stekao dodatnu popularnost. ’Juno’ nije pratio 2.0 buzz kao ’Superbad’, ali zato priče po forumima nije ne dostajalo. Bi li bez interneta ova dva filma među pu blikom doživjela takav uspjeh, teško je reći. Sigurno je ipak da je ovaj medij i više nego pridonio njihovoj popularnosti, kao i da su filmske kuće sve svjesnije sna ge kojom internet može film gurnuti prema vrhu ili ba citi ravno na dno.

online obračun putnih naloga / info 49

Evidencija i obračun putnih naloga jedan je od onih poslova koji za većinu malih i srednjih tvrtki pred-stavlja popriličan teret. Unos putnih naloga, obračun putnih troškova, satnica, dnevnica, ažuriranje poda-taka, praćenje važećih zakonskih propisa... Ponekad su potrebni sati da bi se sve to obavilo, osobito u tvrt kama čije poslovanje zahtijeva česta poslovna pu-tovanja zaposlenika.

Kako ne biste više nepotrebno trošili svoje vrije-me na ovakve poslove, tvrtka Internet Softver, jedna od vodećih tvrtki u Hrvatskoj za razvoj web aplikacija i baza podataka, pokrenula je projekt Putni.biz, koji vas rješava ovakvih problema. Riječ je o internetskoj usluzi koja je izrazito jednostavna za korištenje i koja ne zahtijeva nikakva dodatna ulaganja u instaliranje posebnih softvera, a uz to je i potpuno besplatna za sve korisnike. Uslugu jednostavno koristite putem web preglednika s bilo kojeg računala koje ima pristup internetu. Osim unosa putnih naloga i automatskog obračunavanja putnih troškova, usluga vam nudi i dodatne alate poput predložaka, pregleda statistike, mogućnosti unosa različitih dnevnica i prijevoznih sred stava i slično. Više o ovoj usluzi pogledajte na stra nici: www.putni.biz

www.putni.biz

50 lifestyle / tokyoflash satovi

Geomesh Shinshoku

Za poslovnog je čovjeka ručni sat od posebnog zna-čaja. Jedinstven simbol moći i uspjeha - pravi ručni sat u poslovnom svijetu mora biti i precizan i pouzdan, dizaj-nerski dotjeran i izdržljiv, drukčiji od svih i nenametljivo su perioran. Doista zahtjevna zadaća za napravu koja prvenstveno mjeri protok vremena. Ali, u sofisticiranom svijetu ništa nije jednostavno.

Poslovni ljudi danas drukčiji su od onih jučer. Sve se oko njih mijenja pa tako i ručni sat na njegovoj ili njezinoj ruci! Rolex je možda bio statusni simbol pohlep-nih osamdesetih, ali novo je tisućljeće doba novog po-slovnog okruženja, korporativne odgovornosti, ekološke svijesti, tehnoloških inovacija... Ako još niste čuli za njih,

onda je vrijeme da vam predstavimo TokyoFlash kolek-ciju najotkačenijih, najneobičnijih, najinovativnijih ruč-nih satova, stvorenih baš za novu, futurističku generaciju pot puno netipičnih poslovnjaka! I baš oni doslovno su po ludjeli za TokyoFlash dizajnerskim postignućima.

KOLIKO JE SATI?

TokyoFlash nam, kako im i ime kaže, stižu iz samog središta tehnoloških novotarija. A riječ je o doista potpu-no novom konceptu predstavljanja vremenskih jedinica. Čitati vrijeme na jednom TokyoFlash ručnom satu mora-te naučiti, ali oni koji su u tome uspjeli, kažu da sustav postoji i da je zabavan.

mjerači novog vremena

tokyoflash satovi / lifestyle 51

Vrijeme Rolexa je prošlo. Poslovnjaci 21. stoljeća na svojim zapešćima nose futurističke,

otkačene, sofisticirane i originalne satove. Baš poput ovih iz tvrtke TokyoFlash...

Pleasure Seeker

Uzmimo, na primjer, TokyoFlash Shinshoku. Kad ga vidite na nečijem zapešću, zapitat ćete se je li riječ o funky umjetničkom djelu, dječjoj igrački, dizajnerskoj narukvici ili o svemu tome istovremeno. Shinshoku bi mo gao biti sve to, a možda i nešto drugo - ali znate li ga ’čitati’, moći će vam poslužiti i kao ručni sat.

E sad, što napraviti kad vas kao ponosnog vlasnika novog TokyoFlash Shinshokua netko na ulici pita koliko je sati? Vaš futuristički ljubimac naime nema ni klasič-ni digitalni displej, ni kazaljke, ni brojeve. Sastoji se od niza rupica s LED displejima koji blješte crveno, zeleno i žuto, poput mističnih točkica. Kad jednom shvatite prin-cip brojanja tih blještećih kružića, lako ćete izračunati

koliko je sati. U početku može biti i pogrešaka, ali u sva kom slučaju ćete privući pozornost.

Ili, uzmimo Geomesh ručni sat, jedan od najnovi-jih TokyoFlash uradaka. Vrlo SF dizajn sastoji se od čak 27 LED komadića koji vam svojim svjetlima i njihovim okomito-vodoravnim kombinacijama daju naznaku vre-mena. I ovaj put postoji mogućnost da ne shvatite isprve koliko je sati. Sigurno je ipak da će vam vaš Geomesh svojim turbo-futurističkim izgledom barem pomoći za-početi razgovor sa svima koji ga opaze na vašoj ruci. A to bi opet mogao biti sasvim dobar način da sklopite i neki novi posao! Više informacija o ovim futurističkim satovima potražite na www.tokyoflash.com.

52 um+tijelo+duh / squash

Squash razvija snagu, izdržljivost i gotovo sve mi-šiće tijela, a budući da se igranjem squasha potroši i do 1000 kalorija na sat (što je dvostruko više od npr. igranja tenisa), on je i odličan izbor za brzo dovođenje u formu i žena i muškaraca. Zbog svoje intenzivnosti i eksplozivnosti, squash doista ne ostavlja nimalo pro-stora za stres ili razmišljanje o problemima na poslu, a budući da ima svega nekoliko jednostavnih pravila, naučiti igrati squash nije nimalo komplicirano.

Potez počinje tako da igrač koji servira ispuca lopticu preko servisne linije i uputi je prema protiv-nikovom četverokutu, a protivnik je vraća bilo gdje između aut linija prednjeg zida, prije nego ona padne na pod više od jedanput. Uzimajući u obzir kretnje protivnika i mogućnosti odbijanja od bočnih zidova, pa i o stražnji zid - mogućih putanja loptice je bez-broj, tako da unatoč malom terenu treba uvijek biti spreman promijeniti smjer, vratiti se do kraja zida po kratku loptu ili se rastegnuti za visoku koja vas poku-šava preletjeti. Osim ekstremnog umora, iako rijet-ke, najčešće su ozljede uganuća zglobova, iščašenja ramena kod pogrešnog igranja ili udarci o zidove i, iznimno rijetko, protivnika. Pogodak loptice ne boli više od pogotka paintball lopticom, ali ostavlja nez-godnu masnicu, a preporučuje se i nošenje zaštitnih naočala za oči.

OD ZATVORA DO SLOBODE

Squash je navodno nastao kao zabava osuđenika u londonskim zatvorima početkom 19. stoljeća, da

bi se sredinom stoljeća usuglasila njegova pravila i izgradili prvi tereni u londonskim internatima. Ono-vremena loptica bila je mekana i prošarana rupica-ma kako bi se sporije kretala - otuda je poteklo i ime ovog sporta. Iz internata i sveučilišta, sport je postao zabava muških klubova, a profesionalno ustrojavanje svjetskih organizacija početkom dvadesetog stoljeća označilo je formalni početak života ovog sporta van okvira hobija i zabave. Posljednja preostala stepenica u životu jednog sporta je priznanje za olimpijski sport, koje se očekuje u 2012. godini.

SQUASH U HRVATSKOJ

Kao tipičan sport Commonwealtha, kod nas squ-ash nije privlačio pažnju kritične mase dovoljne da sport postane komercijalna rekreacija. Do prije ne-koliko godina u Hrvatskoj je tek u nekoliko gradova postojao po jedan squash teren i bilo je gotovo ne-moguće kupiti lopticu ili reket, no u zadnjih nekoliko godina intenzivno su otvarani novi tereni.

Danas u Zagrebu ima desetak terena i još ih je to-liko diljem Hrvatske. To je još daleko ispod europskog prosjeka, no ukoliko zaželite ispitati svoje reflekse i kondiciju, zasigurno vam neće biti problem pronaći slobodan termin. Termin traje od pola do punog sata, a cijene mu se kreću od 20 kuna nadalje (do čak 130 kuna za sat). Cijene reketa kreću se od 100 kuna, loptice su od 20 kuna, a osim njih potrebna vam je samo još obuća za dvoranu i partner željan dobrog ispucavanja.

Iako se squash u svijetu igra već više od stotinu godina, u Hrvatskoj ovaj sport doživ-ljava afirmaciju tek s procvatom poduzetništva u posljednjem desetljeću. Često ga se povezuje s poslovnim svijetom, što ide do toga da ga se naziva menadžerskim sportom ili aktivnom borbom protiv stresa.

ispucajte stres

squash / um+tijelo+duh 53

Squash je sport prilično sličan tenisu, s tim da se oba igrača nalaze na istoj strani te rena, na suprot zidu. Cilj igre je odbijanjem loptice u prednji zid protivniku zadati udarac kojeg neće bi ti u mogućnosti vratiti. Dopušteno je da loptica padne na tlo samo jednom, a može se uzvratiti i prije nego padne.

Prednji zid podijeljen je gornjom i donjom aut linijom. Donja aut linija zamjenjuje mrežicu i nalazi se na visini od 48 cm. Prednji je zid ta-kođer podijeljen, na visini od 183 cm, servisnom li nijom koja mora biti prebačena samo prilikom ser visiranja. Pod terena je slovom ’T’ podijeljen na polovicu i dvije čet vrtine prema strani od zida, koje oz na čavaju početne pozicije igrača kod ser-visa. Na kon servisa, oznake na podu tijekom igre više nemaju nikakvu ulogu.

Reketi su nešto manjih glava od te niskih re-keta, a izrađeni su od lakih materijala tako da u pravilu ne prelaze težinu od 180 grama (dakle ’teški’ su poput prosječnog mobilnog telefona).

Squash se igra s matiranim crnim gume nim lopticama različitih karakteristika koje su označe-ne točkicama različitih boja s obzi rom na tromost lopte - od plave (koja najviše odskače), preko cr-vene, do žute, ili dvije žu te točkice označene na loptici. Početnicima će biti lakše igrati s lopticama označenim pla vom točkom, budući da se takve loptice može lakše sustići, a nisu ni potrebni jaki udar ci da ih se vrati do suprotnog zida. Oni željni pravog umora, prilično brzo će htjeti pri jeći na zahtjevnije loptice.

osnove squasha

FASCINANTNA MONGOLIJA

Nekome tko je putnik po pozivu, što je titula koju rado pripisujem sebi, uvijek smišljajući poslovne izgo-vore za putovanja, teško je izdvojiti jednu zemlju kao omiljenu. Ali, neka to ovaj put bude jedno neobično mjesto na koje me posao odveo - Mongolija. Bio sam svojevremeno kao teatrolog pozvan na prvi Shakespe-areov festival u Ulan Bator i, premda Shakespeare i Mongolija nemaju baš nikakve veze, bila je to prilika koja se ne propušta.

Ne volim turističke destinacije, izbjegavam sva mje-sta koja vrve od ljudi s kamerama, a srce centralne Azije mjesto je koje posjećuju tek rijetki putnici namjer-nici. Mongolija je fascinantna zemlja, uglavnom ne-dotaknuta tehničkim dostignućima suvremene civiliza-cije, destinacija na kojoj ljudi još imaju vremena jedni za druge. Ono najuzbudljivije u Mongoliji nalazi se u njezinim prostranim stepama, izvan gradova. Prostra-na zemlja šokantne ljepote u kojoj je često jedini trag

života tek obris deve ili konjanika na horizontu jedan je od posljednjih rajeva na zemlji. Ovdje se ništa nije pro-mijenilo milenijima: konj je i dalje glavno prijevozno sredstvo, šator mjesto stanovanja, a pokret ili misao na premještanje osnovni motiv koji se stalno ponavlja. Mongoli su savršeni konjanici; pravi je šok promatrati glumicu koju ste još sinoć krhku gledali u Shakespea-reovoj tragediji kako se u trenutku preobražava u vra-tolomnu jahačicu na eksplozivnom mongolskom konju kopita čijih predaka još pamti kolektivna svijest zapad-nog svijeta. U Mongoliji djeca nauče jahati kad proho-daju, a veći dio života u širokim stepama ljudi provedu na konjima. Ta je slika Mongolije nekako dojmljivija nego ona urbana i sasvim mi je blizak san gotovo svih mongolskih uspješnih poslovnih ljudi o povratku u ste-pu, u šator i na konja. Današnji su Mongoli pitom, ljubazan i beskrajno gostoljubiv narod, i jedino što mi je teško palo za mog boravka tamo bila je činjenica da zemlju moram napustiti. U jedno sam siguran: s poslom ili bez njega, u Mongoliju ću se vratiti!

54 putokazi / poslovna putovanja

kamo me posao odveo?

piše: Jasen Boko, teatrolog, novinar, autor knjige putopisa ’Peta strana svijeta’

KAD ^UDA POSTANU STVARNOST

’Sretna si što ćeš moći sada, usred zime, uživati dva tjedna u terapiji sunca i svjetla, među kulturnim ljudima s očima punim sunca’ - ta rečenica me (nakon mojih broj nih upita o klimi, cjepivima, znamenitostima, broju stanovnika, običajima, vizi i sl.) dočekala na forumu tri dana prije puta. Niti približno ne mogoh zamisliti ko-liko je istinita bila.

Sudjelovanje na konferenciji o edukaciji menadž-menta bilo je izravan povod odlasku u Indiju, a u Ban-galoreu nas je dočekao zrak s mirisom ljutog curryja i štrajk taksista. Dobro je, međutim, što se uvijek nađe netko tko će nove posjetitelje Indije upoznati s njiho-vom starom mudrošću: ’In India anything can happen at any time’! Odmah po prihvaćanju te jednostavne filozofije situacija se počinje usmjeravati ka dobrom za vas, za sve.

Za vrijeme druženja s indijskim MBA-ovcima misli

su mi skakutale lijanama mozga, kao majmunčići indij-skim palmama: koliko je nji hova educiranost u nesraz-mjeru sa životnim standardom; kako minimalna su im očekivanja, a svako dne vna sreća maksimalna. Kakva mudrost i zrelost i u mladih ljudi. Smislenost.

Indija je obilje obreda, simbola, skrivenih običaja i rituala, božanstava i šarenila. Nedokučivost, skro-mnost, a iznad svega religioznost. Nepregledne plaže Goe i najimpresivnije palmino lišće ikad. Ritual Gane-shi za otklanjanje prepreka u Puttaparthiu. Sai Baba. Ostadoh još koji dan i sama, bez dojma o kruženju hrvatskih kazaljki. S ljudima koji se smiju najglasnije na svijetu i borave u Indiji nekoliko mjeseci svake godine. S dijarejom, ali u sariju. Gladna, ali nepokolebljiva.

Posao me odveo do glasne djece najvećih i najve-selijih očiju na svijetu. Vratila sam se s entuzijazmom, energijom, vjerom. I kuharicom. Jednom Indija, uvijek Indija. Sretan put!

Ponekad svi mi, kad pritisak i stres nemaju milosti, zna-mo progunđati - kamo me to posao odveo? Ta rečenica poslužila nam je kao inspiracija da upitamo neke daleke putnike kamo ih je njihov posao odveo? Ali doslovno, kilometarski, i u svakom slučaju i više nego pozitivno...

piše: Ana Jergović, marketing & PR menadžerica, Cotrugli Business School

56 putokazi / poslovna putovanja

TAJLAND I KAMBODŽA

Jugoistočna Azija je komad zemaljske kugle koji spada među najljepša i najegzotičnija područja. Moj posao je vezan uz znanstvena istraživanja u području astronomije i imao sam sreću otputovati na konferen-ciju u Tajland, nakon čega sam krenuo u privatno istra-živanje te prelijepe zemlje.

Doživjeti Bang kok, prijestolnicu Tajlanda (u prijevo-du: Zemlja slobodnih ljudi), posebna je avantura. Na ulicama ovog velegrada jedan je od najvećih promet-nih kaosa na svijetu. Stoga, nakon što se pogleda Kra-ljevska palača, isproba vožnja rijekom Chao Phraya u tradicionalnom čamcu i posjeti golemi ležeći Buddha, preporučljivo je što prije pobjeći u mirnije krajeve, npr. na jug. Tamo se, na obalama Indijskog oceana, nalazi nacionalni park Krabi - jedna od top turističkih desti-nacija. Taj tropski raj, s otocima visokih litica s čijih se vr ho va sige obrasle gustom šumom spuštaju dodiruju-ći more, prepun špilja i egzotičnih životinja, svakako treba posjetiti. Nekih 200 kilometara dalje, u Južnom kineskom moru, ljubitelji ronjenja mogu posjetiti tri

ča robna otoka: Koh Samui, Koh Phangan i Koh Tao, ispred čijih se obala nalaze golemi koraljni grebeni. Roneći među koraljima, osjećate se kao da ste u akva-riju prepunom riba iz Disneyjevog crtića ’U potrazi za Nemom’. Želite li osjetiti tradicionalni život Tajlanda, potrebno je otputovati 1000 kilometara na sjever, do pokrajina Chiang Mai i Chiang Rai. Predstava slonova u kampu Maesa, gdje slonovi igraju nogomet, sviraju i slikaju, nešto je najfascinantnije što sam tamo doživio. Čari boravka u Tajlandu svakako pridonosi i fenome-nalna gastronomska ponuda, jeftini restorani u kojima možete uživati u bezbroj različitih egzotičnih okusa.

Put me dalje odveo u Kambodžu. Od tajlandske granice do prvog većeg grada Siemreab čekalo nas je 200 kilometara neasfaltirane ceste prepune rupa. Vožnja je trajala 8 sati i izgledala je kao da cijelo vrije-me skačete na trampolinu, ali se isplatilo. U blizini Si-emreaba nalaze se hramovi stare kmerske prijestolnice od kojih je najfascinantniji hram Angkor Wat. Vjerujte, svatko tko vidi taj hram ostane bez daha, zadivljen tim graditeljskim čudom i kulturom starih Kmera.

piše: Darije Maričić, fizičar, Zvjezdarnica Zagreb

Hram Rongkun Wat, Chiang Rai, Tajland

roaming / vip usluge 57

Nova roaming tarifna opcija Eurocall Platinum namijenjena je Vip korisnicima koji često putuju u inozemstvo, a donosi jedinstvenu i najpovoljniju cije-nu razgovora iz 28 europskih zemalja. Aktivacijom ove tarife svi će vaši razgovori iz mreža Eurocall part-nera iznositi samo 4,91 kn/min. Mjesečna pretplata za ovu tarifnu opciju iznosi 50 kn, a detaljan popis svih 28 europskih zemalja i mreža Eurocall partnera možete provjeriti na www.vipnet.hr.

Uz najpovoljnije razgovore Vip vam nudi i najpo-volj niji prijenos podataka u inozemstvu po cijeni već od 3,64 kn/MB. Novost u ponudi predstavljaju dnev ni roaming data paketi koji vam omogućuju prijenos 25 MB podataka unutar 24 h po cijeni od 91 kn. Za aktivaciju dnevnog roaming data paketa dovoljno je uoči odlaska na put poslati SMS poruku bilo kojeg sadržaja na broj 790.

Putujete li često u inozemstvo preporučujemo vam mjesečne pakete - Roaming data 10, 25, 50 i 100 MB s uključenim MB-a u mjesečnu naknadu.

putujte bezbrižnoUz najnižu jedinstvenu cijenu poziva iz inozemstva od samo 4,91 kn/min, Vip vam nudi i najpovoljniju cijenu prijenosa podataka u roamingu.

Roaming data 25

191 kn

25 MB

Roaming data 10

91 kn

10 MB

Roaming data 50

291 kn

50 MB

Roaming data 100

391 kn

100 MB

Mjesečna naknada

MB uključeni u mjesečnu naknadu

58 edukon / literatura

burza, globalizacija...

Autor knjige govori o tome kako je burza ne­predvidiva i ćudljiva i da

za uspjeh, osim predvi|anja rezultata, trebate pogoditi i reakciju burzovne publike. Morate biti vrstan psiholog jer burzovna cirkulacija novca je kaotičan proces. Ova knjiga vas uči reakciji u pravom trenutku kako biste u stvarima koje se tiču burze i kapitala postupili pametnije od drugih. André Kostolany, profesionalac na bur­zi, proniknuo je u psihologiju burze i burzovnih špekulanata i svoj život posvetio burzi i novcu. U knjizi je iznio tajne zanata.

Sonyjev čitač digitalnih knjiga donosi sasvim novo iskustvo čitanja. Ovaj kompaktni ure|aj, tanak svega 8 mm, koristi naprednu E Ink tehnologiju koja donosi visoku rezoluciju, te odličnu vidljivost i pri jakom sunčevom svjetlu, pa čitanje s njegovog ekrana izgleda kao da čitate s papira. Uz to Sonyjev čitač posjeduje memoriju velikog kapaciteta koja može primiti oko 160 knjiga, podršku za memorijske kartice (na koje možete spremiti još stotine dodatnih knjiga), te izdržljivu bateriju koja će biti dostatna za čitanje i do 7500 stranica. Tu je i USB kabel koji služi za snimanje e­knjiga na čitač i za punjenje baterije. Osim e­knjiga, na ovom ure|aju možete čitati PDF, TXT i Word dokumente, pregledavati slike, pa čak i slušati MP3 glazbu. Više o ovom ure|aju saznajte na www.sonystyle.com

e­knjige na dlanu

Svijet kao ravna pločaThomas FriedmanNakladnik: Algoritam

Bestseller dobitnika tri Pulitzerove nagrade, Tho­masa Friedmana, analizi­ra proces globalizacije s

naglaskom na ovo stoljeće, što nam sugerira i podnaslov knjige ­ Kratka povijest 21. stoljeća. Pričajući o putovanju u Bangalore u Indiji, autor dolazi do saznanja da je globalizacija promije­nila osnovne ekonomske pojmove. Na temelju toga, on pretpostavlja da je svijet ’ravan’ jer je globalizacija izravnala uvjete natjecanja izme|u industrijskog tržišta i onih koja tek dolaze. Kao primjer navodi tvrtke u Kini i Indiji koje nude ad­ministrativne usluge.

ipak ravna ploča?

Psihologija burzeAndré KostolanyNakladnici: Poslovni dnevnik i Masmedia

burza je top tema

Savršeni neredEric Abrahamson i David H. FreedmanNakladnik: Algoritam

Gomile papira na va­šem radnom stolu vama su dobro poznata enig­

ma, no ostali taj stol smatraju neurednim? Uko­ liko vaš ra dni stol odgovara tom opisu ­ na putu ste prema većoj produktivnosti, kreativnosti i sreći. Barem tako smatraju autori ove knjige. Ako je nered tako grozan, zašto onda ljudi koji imaju vrlo uredan stol potroše u prosjeku 36% više vremena tražeći stvari na poslu nego ljudi s relativno neurednim stolom? ’Savršeni nered’ pomoći će vam prepoznati pravu količinu nere­da u odre|enoj situaciji.

kreativni nered

Obogatite se na vlastiti načinBrian TracyNakladnik: V.B.Z.

- Oni koji postižu veliki uspjeh, ljudi su koji stvari ’jednostavno učine’ ­ kaže

Brian Tracy u uvodu ove sažete i jezgrovite knji­ge koja vas neće naučiti kako na brzinu zaraditi novac ili kako na burzi dobiti milijune dolara, već podučava metodama za postizanje financij­ske neovisnosti. Knjiga govori o pričama uspješ­nih ljudi koji su počeli ’od ničega’, a ostvarili su svoje poduzetničke snove. Obiluje kreativnim idejama i načinima. Uči razvijanju pobjedničkog stava i radnih navika ­ onoga što je zajedničko svim uspješnim ljudima bilo koje profesije.

na vašnačin

Mara Bratoš, fotografkinja

Za ovogodišnji ro|endan dobila sam prekrasan poklon od svog dragog prija­telja, velikog zaljubljenika u fotografiju, Nenada Korkuta ­ monografiju fotografa Boba Richardsona. Knjiga me otprve oduševila fascinantnim fotografijama i pričom o netipičnom životu velikog fotografa koji je svojim radom izvršio veliki utjecaj na modnu fotografiju. Djelovao je najviše 60­ih godina. U modnu fotografiju uveo je estetiku ulice, a njegov je utjecaj u modnim publikacijama vidljiv i dan­danas. Svi|a mi se njegova rubna kompozicija i stil fotografiranja, koji je bio ispred svog vremena. Objavljivao je u časopisima kao što su ’Harper’s Bazaar’ i ’Vogue’, a pratila ga je reputacija čovjeka s kojim je teško raditi jer je uvodio svoj ’žestoki’ ži vot u svoju umjetnost. Nikad se nije uklapao u mainstream modne fotografije. Uz modnu fotografiju, poznati su i njegovi fotografski portreti Angelice Huston s kojom je dugo godina bio u vezi. Njegov sin Thierry, danas i sam poznati modni fotograf koji radi kampanje za Sisley i Gucci te fotografije za ’Vogue’ i francuski ’Numero’, potaknuo je iz da vanje ove monografije. Knjigu preporučujem svima, a osobito lju­biteljima dobre fotografije.

za ljubitelje dobre fotografije

:: fo

to: D

omag

oj K

unić