Post on 22-Jan-2023
18
umjetnosti, pa i etnografije. Ovo mišljenje se može djelomično prihvatiti uz
konstataciju da je u cilju njihovog cjelovitog proučavanja stećke neophodno
posmatrati sa više aspekata. Tako će u ovom radu najviše pažnje biti poklonjeno
prezentiranju stavova koji su nastali u okviru historijske nauke, te njoj najbližih –
arheologije i historije umjetnosti.
Najčešća pitanja koja se postavljaju vezano za stećke su pitanje porijekla i
pripadnosti. Vrlo često se dešavalo da mišljenja nisu bila usaglašena, jer su autori
kretali sa različitih polazišta u svojim istraživanjima. Izučavanje porijekla i
pripadnosti stećaka često je povlačilo za sobom i pitanje konfesionalne slike
srednjovjekovne Bosne, što se ogleda u stavovima mnogih autora koji su se bavili
ovom problematikom, a koji su zastupali različita mišljenja.
DEJAN ZADRO
Društvo za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije, Zagreb
FELIX VON LUSCHAN (1854–1924)
PRVI ZNANSTVENI ISTRAŽIVAČ
SREDNJOVJEKOVNIH NEKROPOLA I STEĆAKA U BOSNI
Felix von Luschan bio je dugo jedva poznat istraživač bosanskog
srednjovjekovlja tijekom 19. stoljeća. Na njegovu djelatnost u Bosni 1879–1880.
godine opširno je upozorila tek Marian Wenzel. Ona je iznijela tezu prema kojoj je
slučajno otkriće groba bosanskog kralja Tvrtka I. Kotromanića († 1391.) iskopanog
1909. godine u Arnautovićima kod Visokog bilo tobože zataškano austrougarskim
manipulacijama bosanskom poviješću. S istim je ciljem, domišljala se Wenzel
19
također, upravo Felix von Luschan jednim kasnijim tekstom iz 1924. godine
navodno pokušao odvratiti pozornost od tog groba lažiranjem dokaza o njemu u
nekropoli koju je još 1879. godine arheološki istražio u selu Ravna Trešnja kod
Tuzle.
Nasuprot tako izrazito negativnim ocjenama, na ovom mjestu htio bih
prezentirati potpuno drugačije rezultate vlastitih istraživanja o tom svestranom
znanstveniku čiji je rad zapravo predstavljao prvi ozbiljan doprinos proučavanju
bosanskih srednjovjekovnih nekropola i stećaka. Stoga ću nakon kratke biografije
Felixa von Luschana sa upućivanjem na relevantnu literaturu, iscrpno prikazati
njegove aktivnosti u Bosni i tekstove koje je o tome napisao. Ujedno želim pokazati
i to da je ga Wenzel na temelju cijelog niza nesporazuma i neozbiljnih domišljanja
sasvim neopravdano optužila za manipulacije s nalazima iz Ravne Trešnje i
Arnautovića. Sve to upućivalo bi na zaključak da je ona tu bila prvenstveno vođena
željom za senzacijama, a ne znanstveno korektnom utvrđivanju povijesnih činjenica.
DŽENAN DAUTOVIĆ
Društvo za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije, Travnik
STEĆCI U NAUČNOM OPUSU VIDA VULETIĆA VUKASOVIĆA
Prva generacija istraživača srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika –
stećaka, imala je pred sobom pravi pionirski poduhvat. Nakon višestoljetnog
izbivanja stećaka, ne samo iz naučno-kulturnog života, nego i iz svijesti običnog
naroda, nije postojalo nikakvo kritičko znanje na koje bi mogli postaviti vlastita
izučavanja ovih ostataka bosanskog srednjovjekovlja. Koliko god je to bio
Međunarodni naučni skup: Šefik Bešlagić i stećci Filozofski fakultet u Sarajevu petak-subota, 9-10. maja 2014. godine Raspored rada i sažeci izlaganja
Organizacioni odbor Dubravko Lovrenović
Esad Kurtović Emir O. Filipović
Međunarodni naučni skup Šefik Bešlagić i stećci
potpomognut je sredstvima Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo Grada Sarajeva
Društvo za proučavanje
srednjovjekovne bosanske historije -
Stanak
Međunarodni naučni skup “Šefik Bešlagić i stećci”
RASPORED RADA I SAŽECI IZLAGANJA
Filozofski fakultet u Sarajevu, Mali amfiteatar 9-10. maj 2014. godine
1
R A S P O R E D R A D A
Petak, 9. maj 2014. Filozofski fakultet u Sarajevu, Veliki amfiteatar
9.00 – 10.00
Svečano otvaranje
Međunarodnog naučnog skupa “Šefik Bešlagić i stećci”
Pozdravni govor dekana Filozofskog fakulteta u Sarajevu
Riječ organizatora
Uvodno izlaganje akademika DUBRAVKA LOVRENOVIĆA:
Pravci budućih istraživanja stećaka
MIRELA MULALIĆ-HANDAN – MIRZAH FOČO Serijska nominacija “Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici”
za upis na Listu svjetske baštine UNESCO Projekcija filma “Stećci – okamenjeni svjedoci vremena” autora Ferida Sokolovića
(produkcija U.K.N. ART-SEF Visoko)
Kraća pauza
2
10.15 – 11.45
Šefik Bešlagić: Lik i djelo
10.15 – 10.30 EDIN ŠAKOVIĆ Gračanička epizoda u životu Šefika Bešlagića (1931.-1935.) 10.30 – 10.45 IRMA SKENDER Djelatnost Šefika Bešlagića u Zavodu za zaštitu spomenika SR BiH 10.45 – 11.00 AMAR KARAPUŠ Suradnja Šefika Bešlagića i Marian Wenzel 11.00 – 11.15 ELDIN BALJEVIĆ Šefik Bešlagić – Kameni nišani XV i XVI vijeka u Bosni i Hercegovini 11.15 – 11.30 GORAN KOMAR Šefik Bešlagić nad ćiriličnim natpisima istočne Hercegovine
11.30 – 11.45
PAUZA
11.45 – 13.15
Historiografija o stećcima
11.45 – 12.00 NARCISA SEMIĆ Historiografija o stećcima (1878-1991)
3
12.00 – 12.15 DEJAN ZADRO Felix von Luschan (1854–1924) – Prvi znanstveni istraživač srednjovjekovnih nekropola i stećaka u Bosni 12.15 – 12.30 DŽENAN DAUTOVIĆ Stećci u naučnom opusu Vida Vuletića Vukasovića 12.30 – 12.45 ENES DEDIĆ “Naše starine” i stećci
12.45 – 13.00
DISKUSIJA
13.00 – 14.00
RUČAK
14.00 – 15.15
Kontekstualizacija stećaka
14.00 – 14.15 ESAD KURTOVIĆ Historijska kontekstualizacija stećaka 14.15 – 14.30 IVAN ALDUK Stećci u kontekstu srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika: primjeri iz Vrgorca 14.30 – 14.45 NEDIM RABIĆ Prvi popis stećaka
4
14.45 – 15.00 HARIZ HALILOVIĆ Mramorna sjećanja: Stećci u zavičajnom kontekstu poslijeratnog Podrinja
15.00 – 15.15
PAUZA
15.15 – 16.30
Nove spoznaje o stećcima
15.15 – 15.30 RUSMIR DJEDOVIĆ – EDIN MUTAPČIĆ Novootkriveni stećci sjeveroistočne Bosne, sa kartografskim prikazom 15.30 – 15.45 MIDHAT SPAHIĆ – EKREM SAKIĆ Stećci na području Kikača i okoline (općina Kalesija) 15.45 – 16.00 BOJAN TURANJANIN Novootkriveno mramorje bančićke površi 16.00 – 16.15 DOMAGOJ PERKIĆ Stećci na području Dubrovačkog primorja – Nove spoznaje
16.15 – 16.30
DISKUSIJA
5
Subota, 10. maj 2014.
9.00 – 10.15
Ukrasni motivi na stećcima
9.00 – 9.15 EMA MAZRAK Iluminirani rukopisi srednjovjekovne Bosne – likovni poticaji i osobenost sačuvanog korpusa 9.15 – 9.30 EMIR O. FILIPOVIĆ Viteški motivi na stećcima 9.30 – 9.45 MIROSLAV PALAMETA Predstave kola na kasnosrednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima 9.45 – 10.00 IRFAN TESKEREDŽIĆ Motiv lova na stećcima
10.00 – 10.15
PAUZA
10.15 – 11.15
Nekropole stećaka
10.15 – 10.30 ZIJAD HALILOVIĆ Nekropole sa stećcima i nišanima na lokalitetima Bor, Borjanice – Marevska kosa i
Crljanke, općina Foča
6
10.30 – 10.45 EDIN BUJAK Stećci Jajca i Zenice: novi rezultati proučavanja/evidentiranja nekropola stećaka 10.45 – 11.00 MARJAN DRMAČ Stećci sa područja srednjovjekovne župe Lepenice 11.00 – 11.15 DERVIŠ JASIKA Stećci općine Hadžići
11.15 – 11.30
PAUZA
11.30 – 13.00
Natpisi na stećcima
11.30 – 11.45 LEJLA NAKAŠ Pismo natpisa stećaka 11.45 – 12.00 AMIRA TURBIĆ-HADŽAGIĆ – BERNES ALJUKIĆ Staroslavenizmi i starobosnizmi bosansko-humskih natpisa od 12. do 15. stoljeća 12.00 – 12.15 ARANĐEL SMILJANIĆ Ispravke i dopune u datiranju tri natpisa na stećcima iz ranijih izdanja 12.15 – 12.30 SAMRA TERZIĆ Neki aspekti “personalizacije stećaka”
7
12.30 – 13.00
DISKUSIJA
13.00 – 14.00
RUČAK
14.00 – 15.15
Arheologija i umjetnost stećaka
14.00 – 14.15 LIDIJA FEKEŽA MARTINOVIĆ Nova iskopavanja i nalazi srednjovjekovnih grobova u okolini Travnika i Kaknja 14.15 – 14.30 MIDHAT DIZDAREVIĆ Pregled arheoloških istraživanja srednjovjekovnih porodičnih nekropola na prostoru današnje Bosne i Hercegovine 14.30 – 14.45 GORČIN DIZDAR Nekoliko teza o umjetnosti stećaka 14.45 – 15.00 ADIS FEJZIĆ Umjetnost stećaka kao bezvremeni potencijal kamene skulpture
15.00 – 15.15
PAUZA