Post on 13-Mar-2018
levan berZeniSvili
ra moutana antikurobam Tanamedrove samyaros?
erTi SexedviT, pasuxi ioli da mravalmxrivia: pirovnebis dabadeba (Zv.w. VII s.),
didi literatura, pirveli evropuli eposi, pirveli lirika, melika, Teatri, tra
gedia, komedia, drama, filosofia, istoriografia, fantastikuri arqiteqtura,
taZrebi, qandakebebi, stadionebi, sportis saxeobebi, olimpiuri TamaSebi, piTago
ras Teorema, oqros kveTi, evropuli enebis anbanTa sistemebi (berZnulis safuZ
velze Seqmnili laTinuri, qarTuli, somxuri, slavuri anbani; laTinuris safuZ
velze Seqmnili evropuli enebis anbanebi) da kidev uamravi ram...
da politikis sferoSi?
pasuxi kidev ufro martivia: demokratia da samarTali. ufro zustad da ufro
konkretulad rom vTqvaT, berZnuli demokratia da romauli samarTali.
antikuri s a C u q a r i
civilizacia
56
berZnuli demokratia
Tanamedrove warmodgeniT, demokratia aris mmarTvelobis forma, romelsac
oTxi mTavari niSani aqvs:
1. moqalaqeebi irCeven da cvlian xelisuflebas Tavisufali da samarTliani
arCevnebiT;
2. moqalaqeebi aqtiurad monawileoben politikasa da samoqalaqo cxovrebaSi;
3. daculia yvela moqalaqis adamianis uflebebi da
4. saxezea kanonis uzenaesoba, romlis mixedviTac kanonebi da procedurebi yve
la moqalaqes Tanabrad exeba. moqalaqeebs SeuZliaT: a) xma miscen an ar miscen
kanonebs an kenWi iyaron ama Tu im poziciaze, b) Sevidnen politikur partieb
Si, monawileoba miiRon ama Tu im komitetSi; gaakritikon, gamoxaton protes
ti, g) igrZnon, rom maTi uflebebi daculia da d) isargeblon samarTliani
sasamarTlos uflebiT, rodesac brali edebaT qveynis kanonebis darRvevaSi.
am niSnebidan pirvel ors safuZveli Caeyara antikurobaSi. rac Seexeba danarCen
ors, isini sul sxva epoqis damsaxurebaa. Sesabamisad, rodesac vambobT, rom saberZ
neTma gvaCuqa demokratia, igulisxmeba TviTon es sityva, igulisxmeba samarTliani
da Tavisufali arCevnebis praqtika da igulisxmeba moqalaqeTa aqtiuri monawile
oba saxelmwifosa da sazogadoebis cxovrebaSi, magram, bunebrivia, ar igulisxmeba
„mTeli“ demokratia adamianis uflebebiTa da kanonis uzenaesobiT.
termini „demokratia“ (berZnuli δημοκρατία) Seicavs or nawils: demos (δημος, „xalxi“) da kratos (κράτος, „Zala“, „Zalaufleba“) da aRniSnavs „xalxis Zalaufle
bas“. es termini pirvelad gaCnda berZnul politikur da filosofiur naazrevSi,
qalaqsaxelmwifo aTenSi, klasikuri antikurobis xanaSi. kleisTenesis (klisTenes)
meTaurobiT aTenelebma Camoayalibes pirveli demokratia Zv.w. 508507 wlebSi.
Sesa bamisad, kleisTenesi moixsenieba, rogorc „aTenuri demokratiis mama“.
aTeni ar iyo erTaderTi polisi (qalaqsaxelmwifo) Zvel
saberZneTSi, sadac iyo demokratiuli mmarTveloba. aris
totele mraval sxva qalaqsac asaxelebs, Tumca, ZiriTadad,
demokratia swored aTenSi Camoyalibda. am sistemis Camoya
libebamde aTens marTavdnen arCeuli arqontebi, anu uzena
esi xelisufalni da areopagosi – yofil arqontTa sabWo.
am institutebis wevrebi ZiriTadad iyvnen aristokrate
bi, warCinebuli gvarebis warmomadgenlebi, romlebic qa
laqsaxelmwifos marTavdnen Tavisi interesebis gaTvalis
winebiT. Zv.w. 621 wels drakonma mogvca saqveynod cnobili
sastiki kanonebi („drakonis kanonebi“), romlebSic mkafio
iyo aristokratiis Zalaufleba yvelaferze. am kanonebs
xeli ar SeuSlia warCinebuli ojaxebisTvis, ebrZolaT
kidev ufro meti Zalauflebis mosapoveblad. sabolood
antikuri saCuqari
kleisTenesi – „aTenuri demokratiis mama“
57
aristokratiam finansurad gasrisa sxva fenebi da gaWirvebulma xalxma pirvel ar
qontad aTenSi soloni airCia, rom mdidrebsa da Raribebs Soris samoqalaqo omamde
misuli dapirispireba moegvarebina. solonma mospo valis vergadaxdisTvis monad
qcevis instituti, gamoricxa aTenelTa monoba, Caatara qonebis cenzi, romlis
mixedviTac oTx klasad dahyo mosaxleoba da TiToeul klass Tavisi politiku
ri SesaZleblobebi ganusazRvra, Camoayaliba 400 kaciani sabWo da, rac mTavaria,
yvela moqalaqes misca axaldaarsebul saerTosaxalxo krebaze daswrebis, monawi
leobisa da xmis micemis ufleba. areopagosi darCa, magram mis funqciad mxolod
kanonebis aRsrulebis kontroli ganisazRvra.
sul cota xanSi axaldabadebuli demokratia daamxo tiranma peisistratosma,
mag ram igi kvlav aRdga 510 wels peisistratoris Zis gaZevebis Semdeg. kleisTenesis
reformebma daasrula aristokratiuli ojaxebis mmarTveloba da qalaqis marTvis
sadaveebi xelSi Caugdo yvela aTenels. reformaTa mesame
talRa modis efialtesze (462/1 ww.), romelmac daarwmuna
saxalxo kreba, rom unda SeemcirebinaT areopagosis Za
laufleba.
aTenuri demokratia iyo pirdapiri demokratia, ro
melsac ori urTierTgansxvavebuli elementi Seadgenda:
Cveulebrivi moqalaqeebis wilisyriT SerCeva (SemTxvevi
Ti SerCeva) arsebuli saxelmwifo, administraciuli da
iuridiuli samsaxurebisTvis da sakanonmdeblo saxalxo
kreba, romelSic monawileobda aTenis yvela moqalaqe.
yvela moqalaqes ufleba hqonda elaparaka da xma mieca
saxalxo krebaze, romelic qalaqsaxelmwifos kanonebs
adgenda. aTenel moqalaqeebSi ar igulisxmebodnen qale
bi, monebi, ucxoelebi (ucxoqalaqelebi), e.w. metoikosebi,
umiwoebi da Tvramet wlamde Wabukebi. aTenis mosaxleoba
orasidan oTxasamde aTas kacs Seadgenda; amaTgan mxolod
ocdaaTidan samoc aTasamde iyo moqalaqe. mosaxleobis
didi nawilisTvis moqalaqeobis uflebis arminiWeba ukav
Sirdeboda moqalaqeobis Zvel gagebas. antikurobis Tval
civilizacia
soloni (daaxl. Zv. w. 640-559)
58
sazrisiT, moqalaqeobis sikeTe mWidrod iyo dakavSirebu
li saomar kampaniebSi aucilebel monawileobasTan.
aTenis demokratia pirdapiri iyo ara mxolod im gage
biT, rom masSi monawileobda erTad Tavmoyrili xalxi,
aramed imiTac, rom saxalxo krebis, sabWosa da sasamarT
loebis meSveobiT mosaxleobis didi nawili mudmivad
CarTuli iyo sazogado saqmeebSi da akontrolebda mTel
politikur process. miuxedavad imisa, rom individuu
mis uflebebi ar iyo daculi aTenis konstituciiT, Ta
namedrove gagebiT (Zvel berZnebs arc hqondaT sityva
„ufleba“), aTenelebi sargeblobdnen samoqalaqo Tavi
suflebiT, ar emorCilebodnen sxvis Zalauflebas da ar
warmoadgendnen romelime pirovnebis marTvis obieqtebs.
sxva qalaqsaxelmwifoebSic iyo demokratiuli gamoc
dileba. magaliTad, ranJirebuli xmis micema spartaSi
jer kidev Zv.w. 700 wlisTvis SemoiRes. „apela“ iyo yvela
moqalaqis kreba, rac TveSi erTxel imarTeboda, romel
Sic 30 wels miRweul yvela mamakacs SeeZlo monawileo
ba mieRo. apelaze spartelebi irCevdnen liderebs da
xmas aZlevdnen kenWisyriTa da daZaxebiT. aristotele
amas „bavSvurs“ uwodebs, roca adarebs aTenelTa kenWebiT
arCevnebs, sakuTriv „kenWisyras“. spartelebs ki Tavisi sistema moswondaT, radgan
is, maTi azriT, gamoricxavda gayalbebas, mosyidvas, maqinaciebs adreul demokra
tiul arCevnebSi. samwuxarod, spartaSi demokratiuli cxovreba sul sxva mimar
TulebiT ganviTarda da sabolood gadagvarda. demokratiis qvakuTxedad ki isev
aTeni rCeboda.
aTenurma demokratiam Tavis mwvervals miaRwia Zv.w. V saukuneSi, araformalu
ri lideris, perikles, epoqaSi. perikle iyo udidesi politikuri moRvawe, aTenis
demokratiuli partiis warmomadgeneli, cnobili oratori da sardali. Zv. w. 444
wels, Tukidides damxobis Semdeg, ganagebda qveyanas. Zv. w. 445 wels daimorCila
antikuri saCuqari
perikle (daaxl. Zv. w. 494-429)
59
kunZuli evbeia, xolo 440 wels — samosi. periklem Tavis garSemo Semoikriba sa
berZneTis wamyvani kulturis moRvaweni da araerT did saqmes daadga Tavi, swored
misi mmarTvelobis xanaSi miaRwia aTenma ekonomikuri da kulturuli ganviTarebis
piks (perikles xana).
perikle miekuTvneboda alkmeonidTa aristokratiul gvars, magram izrdeboda
demokratTa garemocvaSi. miiRo didebuli ganaTleba. Tavisi aTleturi aRnago
bis, aristokratobisa da mSvidi, gawonasworebuli xasiaTis gamo perikles „olim
piels“ uwodebdnen. igi 15 weli (Zv. w. 444429 ww.) ucvlelad iyo aTenis strategosi,
marTav da principiT: „Cven vqmniT drois mcire monakveTSi, magram ara drois mcire
monakveTisaTvis“.
perikles saxelTan aris dakavSirebuli mravali reforma, romlebmac xeli
Seuwyo aTenis saxelmwifos wyobilebis demokratizacias. gaauqma qonebrivi cen
zi saxelmwifo samsaxurisTvis, daawesa jamagiri (dieta) da amiT saxelmwifo
marTvagamgeobaSi uRaribesi fenebic Caaba. gaafarTova saxelmwifo krebis (ekle
sia) umaRlesi sakanonmdeblo uflebani. manamde arsebuli Ria xmis micemis para
lelurad saarCevno formad SemoiRo kenWisyra. Teatralur sanaxaobebze dasas
wrebad RaribTaTvis daawesa saxelmwifo xazinidan fulis gacema (Teorikoni).
sanaxaobebisa da misteri ebis xarjebi daakisra mdidar moqalaqeebs (litur
gia). umiwawylo glexobas asaxlebda sagangebod gamoyofil miwebze (kleruqia).
perikles drois aTens uwodebdnen „saberZneTs saberZneTSi“. xelaxla aSenda ak
ropolisi, parTenoni, navsadgurebi pireosi da faleroni. aTeni da pireosi mTlia
nad gaerTianda. perikles ukanaskneli sityvebi iyo: arc erT aTenels Cemi mizeziT
samgloviaro Talxi ar Caucvamso.
civilizacia
60
moqalaqeoba aTenSi
aTenis moqalaqe SeiZleba yofiliyo mamrobiTi sqesis
pirovneba, romelic, rogorc efebosi (1718 wlisa), mzad
iyo moexada samxedro valdebuleba. saxelmwifos marTva
Si CarTuli moqalaqeebi saerTo mosaxleobis 10dan 20
procents Seadgendnen, rac icvleboda Zv.w. VIV sauku
neebSi. mosaxleobis didi nawili – monebi, gaTavisufle
buli (gaazatebuli) monebi, qalebi, metoikosebi (aTenSi
mcxov rebi ucxoqalaqelebi anu ucxoelebi) – am saqmeebSi
ver monawileobda. qalebis uflebebi da privilegiebi me
tad SezRuduli iyo, maTi moqalaqeebad CaTvla Zneli iyo,
Tumca, ra Tqma unda, monebTan maTi Sedareba ar SeiZle
boda. sajaro sferoSi isini Zlier SezRuduli iyvnen da
sakmaod iyvnen gamijnuli kacebisgan. xmis micemis ufle
ba aseve SezRuduli an CamorTmeuli hqondaT calkeul
pirebs, maga liTad, saxelmwifo valis gadauxdelobis
gamo. zogierTi aTenelisaTvis amas mohyveboda samudamo diskvalifikacia. Tumca,
sxva qalaqebis oligarqiisa da aristokratiisagan gansxvavebiT, aTensa da radi
kaluri demokratiis ramdenime sxva qalaqsaxelmwifoSi mdgomareoba bevrad ufro
ukeTesi iyo. calkeuli moqalaqeebi aTenSi ufro aqtiurebi iyvnen, vidre sxvebi,
magram saxelmwifo da sazogado saqmeebSi CarTulebis ricxvi ufro maRali iyo,
vidre dRevandel demokratiebSia. aTenis moqalaqeebi moqalaqeTa STamomavlebi
unda yofiliyvnen, periklesa da kimonis reformebis Sedegad, romelic Zv.w. 450 w.
ganxorcielda, maT orive mSobeli aTeneli unda hyolodaT. miuxedavad imisa, rom
am kanons ukuqceviTi Zala ar hqonda da kanonis miRebamde ukve moqalaqed aRiare
buli pirebi am statuss inarCunebdnen, rodesac egviptis faraonisgan saCuqrad
marcvleuli miiRes, „mravali ukanonoba gamovlinda“ da bevri moqalaqe amoweres
samoqalaqo reestridan. moqalaqeobis miniWeba SeeZlo saxalxo krebas da xandaxan
igi didi jgufebis Tvis miuniWebiaT, magaliTad, plateelebs – Zv.w. 427
wels da samoselebs – 405 wels, magram Zv.w. IV saukunidan igi mxo
lod individualurad eniWeboda da saWiro iyo 6000kaciani
kvorumi; ase rom, moqalaqeoba axla eniWeboda asobiT da
ara aTasobiT pretendents.
antikuri saCuqari
Tormeti dafis kanonTa krebuli
fidiasis (Zv. w. V s.) qandakeba parTenonis frontonidan
61
romauli samarTali
pirveli miniSnebebi damkvidrebuli romauli
samarTlis Sesaxeb SeiZleba moviZioT sasamarTlo
saqmeTa im gadawyvetilebebSi, romlebmac Cvenam
de moaRwia. rac Seexeba romauli samarTlis weri
lobiT wyaroebs — es romael mefeTa kanonebia.
erTerTi yvelaze ufro mniSvnelovania Tormeti
dafis kanonTa krebuli (laT. Leges duodecim tabu-larum), romelmac gaiTvaliswina solonis kanonebis
bevri debuleba da miekuTvneba Zv.w. V saukunes. Zv.w.
III saukunisTvis romauli samarTali ukve mkveTrad
iyo gamijnuli religiuri normebisgan.
Zv.w. 367 wels civilius ceqsusis (romaelebis
wakiTxviT, kivilius keqsusis) kanoniT SemoiRes
pretoris Tanamdeboba. pretorobis kandidate
bi iyvnen pretoris ediqtebi. arCevnebis dros
aucileblad iTvaliswinebdnen maT damokidebule
bas samarTlis gamoyenebasTan da misi principebis
civilizacia
iustinianusi, mozaika ravenis wm. vitalis bazilikidan (527528)
62
gagebasTan. pretors, aucileblobis SemTxvevaSi, SeeZ
lo samarTlis safuZvlebSi arsebuli xarvezis Sevseba;
aseve mas ufleba hqonda Zveli kanonebi axali realiebi
saTvis Seufereblad mieCnia da gaeuqmebina. pretoris
samarTalma didi wvlili Seitana romauli samarTlis
sistemis ganviTarebaSi.
Zveli romauli samarTlis samecniero sistemis er
TaderT Zeglad iTvleba gaiusis instituciebi (Zv.w. II
s.). mogvianebiT, ax.w. 426 w., imperatorma valentinianus
mesamem es Zegli papinianusis, ulpianusis, modestinu
sisa da pavles mosazrebebTan erTad miiCnia samarTlis
wyaroebad, romliTac unda esargeblaT mosamarTleebs
ganaCenis gamotanisas.
didi xnis ganmavlobaSi iustinianusis digestebi
iTv leboda romauli samarTlis ZiriTad werilobiT
wyarod. samarTlis instituti sakmaod konservatiuli
aRmoCnda, masSi cvlilebebis Setana Zalian Zneli iyo;
swored amis gamo romis imperiis periodSi ganviTarda
kargad gaazrebuli iuridiuli teqnika, moxda samarT
lis wyaroebis dawvrilebiTi sistematizacia, ramac dadebiTi gavlena moaxdina
samarTlis mecnierebis ganviTarebaze. SemdgomSi moxda romis kerZo samarTlis ga
datana romanulgermanul samyaroSi da ase Camoyalibda evropuli samarTali.
antikuri saCuqari
ulpianusi(170-228)
63
romauli samarTlis ZiriTadi principia mtkicebuleba, rom saxelmwifo aris
saxelmwifos moqalaqeebs Soris molaparakebis Sedegi da misi mizania yvela
samarTlebrivi sakiTxis gadawyveta yvelas mier saerTo konsensusiT winaswar
miRebuli wesebis mixedviT. romauli samarTlis es principi safuZvlad daedo xe
lisuflebis iseT formas, rogoricaa respublika, romelic dRes mTel msoflio
Si xelisuflebis yvelaze gavrcelebuli formaa.
romaul TviTSegnebas samarTlianoba gamohyavs Tanasworobidan, rogorc
samarTlis realizaciis ZiriTadi principi. “Ius est ars boni et aequi” — ambobs cel
sus (kelsus) umcrosis gamonaTqvami da igi iTargmneba, rogorc „samarTali aris
keTilisa da Tanasworis xelovneba“. mniSvnelovania, rom aq gamoyenebulia ter
mini „Tanaswori“ (aequus) da ara „samarTliani“. romauli samarTali efuZneba sa
samarTlo xelisuflebis uzenaesi rolis gaazrebas; „maqvs sarCeli: ese igi, maqvs
ufleba“, — ase asaxavs mdgomareobas erTerTi cnobili romauli iuridiuli ga
monaTqvami. utilitarizms uwodeben sargeblis (utilitas) ganxilvas samarTlis az
rad, romelic axasiaTebs romaul damokidebulebas samarTlis mimarT: „sargebeli
— keTilisa da samarTlianis dedaa“.
erTmaneTisgan gansxvavdeba kerZo (ius privatum) da sajaro samarTali (ius publi-cum). am gansxvavebas pirvelad xazi gausva iuristma ulpianusma: „sajaro samarTa
li aris samarTali, romelic miekuTvneba romauli saxelmwifos sargebels, xolo
kerZo samarTali miekuTvneba calkeul pirTa sargebels“.
romauli sajaro samarTali
Ius publicum – sajaro samarTali samarTlis normebia, romelic icavs mTeli
sazogadoebis interesebs, gansazRvravs saxelmwifosa da misi organoebis samarT
lebriv mdgomareobas. mas axasiaTebs principi, rom romauli sajaro samarTlis
normebi ar SeiZleba Seicvalos kerZo pirebis SeTanxmebiT, amitom sajaro samarT
lis normebi imperatiulia (savaldebuloa).
romaul sajaro samarTals sami ganyofileba hqonda: 1. moxeleTa uflebebi da
movaleobebi, 2. qurumebisa da sxva religiuri Tanamdebobis pirebis uflebamova
leobebi da 3. sisxlis samarTali. kerZo samarTlisgan gansxvavebiT, romaul sa
jaro samarTals dasavleT evropis samarTlebrivi sistemis Camoyalibebaze didi
gavlena ar mouxdenia. romis imperiis dacemis Semdeg swrafad daiviwyes misi sa
jaro samarTali, xolo kerZo samarTali isesxes sxva saxelmwifoebma. am sesxebis
process tradiciulad gadaRebas, anu „recefcias~ uwodeben.
civilizacia
64
gaiusis instituciebis erTerTi uZvelesi xelnaweri papirusi
romauli kerZo samarTali
Ius privatum – kerZo samarTali efuZneba kerZo sakuTrebis
ur TierTobebs. evropelma libertaristebma romauli damo ki
debuleba sakuTrebisadmi aRiares, rogorc pirovnebis Ta vis
uflebisa da pativiscemis mniSvnelovani niSani.
romaulma kerZo samarTalma Tavisi sabazo institutebi da principebi aTaswlo
van istoriaSi gamoatara da sabolood gaxda Tanamedrove kerZo samarTlis safuZ
veli. es didad ganapiroba imanac, rom Corpus Iuris Civilis (kerZo samarTlis korpusi)
iswavleboda evropis universitetebSi. romis kerZo samarTals dResac udidesi
roli aqvs samarTlis mecnierebaSi da igi warmoadgens Tanamedrove saxelmwifoe
bis samoqalaqosamarTlebrivi dargebis Seswavlis ConCxs.
amrigad, miuxedavad imisa, rom Zveli saberZneTisa da romis imperiis zeobidan
Zalian didi dro gavida, antikuri saCuqari Tavis mniSvnelobas ar kargavs. bevri
saCuqrisgan gansxvavebiT, igi aRmoCnda universaluri da kargi sasmeliviT, Rvino
iqneba es, koniaki Tu viski, rac ufro Zveldeba, miT ufro Zvirfasi xdeba.
antikuri saCuqari
65