0

1

VI me unaroni nau no-stru ni skup Informacione Tehnologije za e-Obrazovanje

ITeO

ZBORNIK RADOVA PROCEEDINGS

UREDNICI: GORDANA Radi

ZORAN �. Avramovi

POKROVITELJI KONFERENCIJE: AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI REPUBLIKE SRPSKE,

MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLIKE SRPSKE I MINISTARSTVO NAUKE I TEHNOLOGIJE

REPUBLIKE SRPSKE

26 � 27. septembar 2014. Banja Luka

2

VI me unarodni nau no-stru ni skup Informacione Tehnologije za e-Obrazovanje

ZBORNIK RADOVA

Urednici: Prof. dr GORDANA Radi

Prof. dr ZORAN �. Avramovi

Izdava : Panevropski univerzitet "APEIRON", Banja Luka, godina 2014.

Odgovorno lice izdava a:

DARKO Uremovi

Glavni i odgovorni urednik izdava a: Dr ALEKSANDRA Vidovi

Tehni ki urednik: SRETKO Boji

�tampa:

CD izdanje

Tira�: 200 primjeraka

EDICIJA:

Informacione tehnologije - Information technologies Knjiga br. 17

ISBN 978-99955-91-41-0

Radove ili dijelove radova objavljene u �tampanom izdanju nije dozvoljeno pre�tampavati, bez izri ite saglasnosti Uredni�tva. Ocjene iznesene u radovima i dijelovima radova li ni su

stavovi autora i ne izra�avaju stavove Uredni�tva ili Izdava a.

3

PO ASNI ODBOR: Akademik prof. dr Rajko Kuzmanovi

Doc. dr Goran Mutabd�ija, ministar prosvjete i kulture RS Prof. dr Jasmin Komi , ministar nauke i tehnologije RS

Prof. dr Esad Jakupovi , rektor Panevropskog univerziteta APEIRON Mr Sini�a Aleksi , direktor Panevropskog univerziteta APEIRON

Darko Uremovi , predsjednik Upravnog odbora Panevropskog univerziteta APEIRON

NAU NI ODBOR: Prof. dr Du�an Star evi , dopisni lan Akademije in�enjerskih nauka Srbije, predsjednik

Prof. dr Zoran �. Avramovi , potpredsjednik, Akademik Ruske akademije transportnih nauka, Akademik Ruske akademije prirodnih nauka, Akademik Ruske akademije elektrotehni kih nau-

ka, Redovni lan In�enjerske akademije Srbije Prof. dr Emil Jovanov, University of Alabama in Huntsville, USA

Prof. dr Leonid Avramovi Baranov, MGU � MIIT, Moskva, Rusija Prof. dr Dragica Radosav, Te hni ki fakultet, Zrenjanin, Srbija

Prof. dr Gordana Radi , Paneuropean University Banja Luka, BiH Prof. dr Branko Latinovi , Paneuropean University Banja Luka, BiH

Prof. dr Zdenka Babi , University of Banja Luka, BiH Prof. dr Vojislav Mi�i , Ryerson University, Toronto, Canada

Prof. dr Patricio Buli , Univerzitet u Ljubljani, Slovenija Prof. dr Valery Timofeevi Domansky, Harkov, Ukrajina

Prof. dr Lazo Rolji , Paneuropean University Banja Luka, BiH

RECEZENTSKI ODBOR: Prof. dr Du�an Star evi , predsjednik

Prof. dr Zoran �. Avramovi Prof. dr Dragica Radosav Prof. dr Gordana Radi

ORGANIZACIONI ODBOR: Gordana Radi , predsjednik

Lana Vuk evi , Sini�a Kljaji , Mom ilo uki , Dra�en Marinkovi , Marijana Petkovi , Sretko Boji , Sini�a Tomi , Radovan Vu enovi

4

5

SADR�AJ:

................................................................... 7 . ., . ., . .

THE PROBLEM OF DISTANCE LEARNING IN THE FIELD OF HIGHER TECHNICAL EDUCATION .... 10

IOT I PAMETNE SENZORSKE MRE�E BUDU NOSTI: MOGU NOSTI I IZAZOVI ....... 13Goran ukanovi , Dragan Vasiljevi

ANALYSIS OF ALGORITHMS FOR BINARY CLASSIFICATION OF TEXT DOCUMENTS .......................................................................................................... 28

Malysh V.N., Kurbatov A. L.

- ,

- ......................................... 35 . ., . . ., . .,

. . . . ., . .

................................ 41 . ., . ., . .

E-LEARNING OF FOREIGN STUDENTS .............................................................................. 44Shinkevich S.V.

. ................................................................................................................... 46

. ., . .

: .............................................................................................................................. 53

. ., . ., . .

......................................................... 56

ULOGA STANDARDA U BEZBEDNOSTI BIOMETRIJSKIH PODATAKA ....................... 62Milorad MilinkoviTHE ROLE OF STANDARDS IN BIOMETRIC DATA SECURITY

PREGLED TEHNIKA ZA EKSTRAKCIJU KARAKTERISTIKA UHA ................................ 67Aleksandar Komarica, Uro� �o�evi , Du�an Star eviOVERVIEW OF HUMAN EAR FEATURE EXTRACTION TECHNIQUES

PREGLED PERFORMANSI I BEZBEDNOSTI LTE MRE�A ................................................ 73Ivan Milenkovi , Du�an Star eviAN OVERVIEW OF LTE NETWORKS PERFORMANCE AND SECURITY

RAZVOJ E-KNJIGE U REPUBLICI SRBIJI ............................................................................ 78�eljko Stankovi , Ljiljana Te�manovi

ERP- ............................................................................ 83 . ., . .

128

PRIMJENA PRINCIPA EVROPSKOG OKVIRA INTEROPERA-BILNOSTI U JAVNOJ UPRAVI BOSNE I HERCEGOVINE

Dalibor Drlja a Univerzitet u Isto nom Sarajevu, drljacad@gmail.com

Branko Latinovi Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka, branko.l@apeiron-uni.eu

Apstrakt: Uspje�nost prelaska na elektronsku javnu upravu zasniva se na postepenom prelasku s pru�anja usluga konvencionalnim putevima (�alter, pisarnica, po�ta�) na elektronsko pru�a-nje usluga (portali, elektronska po�ta, razmjena podataka, mobilni ure aji�). Implementacija principa i nivoa interoperabilnosti, definisanih Evropskim okvirom interoperabilnosti, omogu-ava kvalitetnu razmjenu podataka i informacija u G2G modelu saradnje javnih uprava razli i-

tog nivoa u BiH. Iako zapo et, proces implementacije interoperabilnosti nije u potpunosti posti-gnut.

Klju ne rije i: interoperabilnost, XML, elektronska uprava, Evropski okvir interoperabilnosti

IMPLEMENTATION OF EUROPEAN INTEROPERABILITY FRAMEWORK PRINCIPLES IN PUBLIC ADMINISTRATION OF BOSNIA AND HERZEGO-

VINA

Abstract: The success of the transition to electronic public administration is based on the gra-dual transition from conventional ways of providing services (desk, administrative offices, post ...) to the electronic provision of services (portals, e-mail, data exchange, mobile devices ...). The implementation of the principles and the levels of interoperability, as defined by the Euro-pean Interoperability Framework, assure quality exchange of data and information in the G2G model of cooperation between public authorities at different governance levels in BiH. Although it started, the process of implementation of interoperability is not completely achieved.

Keywords:interoperability, XML, e-government, European Interoperability Framework

UVOD

U smislu procesa evropskih integracija, proces reforme javne uprave po eo je sa inja-vanjem Strategije za reformu javne uprave u BiH [1] koja daje odgovore na pitanja reforme. Strategija predstavlja uslov Evropske unije za napredak shodno Sporazumu o stabilizaciji i pridru�ivanju BiH. Svrha strategije jeste da se jasno utvrde napredak i put u reformi javne uprave, ali i da omogu i svim nivoima vlasti informaciju o obave-zama koje proizilaze iz navedene reforme.

129

Strategija daje okvir za reformu javne uprave i fokusirana je na unapre enje op�tih upravnih kapaciteta, na in organizovanja dr�avne uprave, kreiranje politike, sa inja-vanje i izvr�avanje bud�eta, zapo�ljavanje i obu avanje kadrova.

Prate i dokument Strategije za reformu javne uprave u BiH je Akcioni plan 1[2], koji sadr�i akcije predvi ene za �est klju nih oblasti reforme koje treba provesti kako bi se pove ali op�ti kapaciteti javne uprave. �esta oblast reforme se odnosi na �Informacio-ne tehnologije� i njihovu upotrebu, unutar koje je realizovan projekat �Izrada i uspos-tavljanje Okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka�

Iako ne postoji precizno definisan pojam interoperabilnosti, ovaj pojam je veoma est u informati koj praksi. U doslovnom smislu rije i, ovaj pojam defini�e standarde organizacije i implementacije sistema sa aspekta mogu eg povezivanja i komunikacije podataka sa drugim sistemom.

Sredi�nji dr�avni ured za e-Hrvatsku daje sljede u definiciju interoperabilnosti [3]:

�Za uspje�nu reformu klju ni preduvjet je uskla ena suradnja dionika, automatizacija razmjene informacija i djelotvorna integracija procesa izme u tijela javne uprave na sredi�njoj i lokalnoj razini, s ciljem izgradnje korisni ki usmjerenog sustava usluga za sve korisnike � umre�ene uprave. To se posti�e uspostavom interoperabilnosti, odnos-no sustavnom izgradnjom sposobnosti razli itih organizacija da uskla eno djeluju u smjeru zajedni kih ciljeva. Pri tome, uskla eno djelovanje se odnosi na pitanja razm-jene podataka, informacija i znanja kroz uskla ene poslovne procese i uz podr�ku informacijsko-komunikacijskih tehnologija.�

Najbolji primjer tehni ke interoperabilnosti je upravo Internet. To je otvorena arhitek-tura koja pru�a interoperabilnost ure aja i aplikacija milijardama korisnika �irom svi-jeta. Ali za iskori� avanje IKT interoperabilnosti izme u ure aja, aplikacija, repozito-rijuma podataka, usluga i mre�a mora postojati dalje unapre enje, i tehni ko i zakono-davno.

EVROPSKI OKVIR INTEROPERABILNOSTI

Evropski okvir interoperabilnosti (EIF v2.0) [4] predstavlja dio Evropske Digitalne agende (DAE) [5] koja je, opet, jedna od inicijativa strategije EUROPE2020 [6] za pametan, odr�iv i inkluzivan ekonomski rast. Sam naziv komunikacije Evropske komisije, iji je EIF aneks, se zove �Towards interoperability for European publicSer-vices� i ima za cilj da ustanovi generalni pristup efektivnoj interoperabilnosti izme u javnih administracija zemalja lanica. EIF se sastoji od 25 preporuka javnoj adminis-traciji s ciljem: Promovisanja i pru�anja podr�ke pru�anju javnih servisa ja anjem prekograni ne i

me u-sektorske interoperabilnosti, Usmjeravanja javne administracije u njenom nastojanju da pru�i usluge privrednim

subjektima i gra anima, i Komplementiranje i povezivanje nacionalnih okvira interoperabilnosti na evrops-

kom nivou.

130

EIF defini�e interoperabilnost kao sposobnost razli itih organizacija za interakciju u skladu sa zajedni kim i usagla�enim ciljevima. Ova sposobnost organizacija uklju uje razmjenu podataka, informacija i znanja, povezivanje poslovnih procesa i kori� enje informaciono-komunikacijske tehnologije (IKT). Okvir interoperabilnosti predstavlja usagla�eni pristup interoperabilnosti izme u institucija javne uprave, koje �ele zajed-ni ki raditi na pru�anju usluga javne uprave korisnicima. Okvir sadr�i specifikaciju usagla�enih elemenata interoperabilnosti poput rje nika, koncepata, principa, zajedni-kih politika i smjernica.

EIF-om su definisani: 12 principa i 4 nivoa interoperabilnosti, koncept sporazuma o interoperabilnosti, koncept upravljanja sa interoperabilnosti i konceptualni model javnih servisa.

Slika 1. Nivoi interoperabilnosti prema EIF

PRIMJENA EVROPSKOG OKVIRA INTEROPERABILNOSTI U BIH

Projekat �Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka� je jedan od deset projekata u reformi javne uprave BiH, ali i najva�niji projekat uspostavljanja elektronske uprave. Op�ti cilj projekta je stvaranje i usvajanje okvira interoperabilnosti za javnu upravu u BiH i na svim nivoima, a projektom su razvijeni[7]: dokument �Okvir interoperabilnosti u BiH� (OIBiH),koji je uskla en s EIF. OIBiH

defini�e aspekte operativne, semanti ke i tehni ke interoperabilnosti, kao i zajed-ni ke i otvorene standarde za razmjenu podataka i definiciju metapodataka bazira-no na XML-u (engl. Xtended Markup Language),

zajedni ki standardi arhitekture i razvoja aplikacija u javnoj upravi, i strategija izrade javnih registara i razvoja registara.

Dokument �Okvir interoperabilnosti u BiH� [8] sa injen je 2012.godine. Dokument utvr uje osnovne principe, strukturu, nivoe, organizaciju i upravljanje implementaci-jom. Primjenu principa interoperabilnosti u BiH provode sve institucije javne uprave u okviru svojih ustavnih nadle�nosti na svim upravnim nivoima. Koordinacija izme u

131

upravnih nivoa provodi se putem Radne grupe za interoperabilnost u radu koje u es-tvuju imenovani predstavnici svih upravnih nivoa.

Zajedni ka infrastruktura na pojedinom administrativnom nivou, nu�an je preduslov uspje�ne implementacije interoperabilnosti. Centralni elementi zajedni ke infrastruktu-re su: Zajedni ki rje nik i repozitorijum XML shema; Zajedni ki repozitorijum poslovnih procesa; Servisna sabirnica; i Tehnolo�ki standardi

Registre izvornih podataka, u skladu sa ustavnim nadle�nostima, vode institucije javne uprave i bi e dostupni drugim institucijama na istom ili drugim administrativnim nivo-ima u skladu sa definisanim pravnim okvirom. Institucije javne uprave istovremeno e implementirati pristupne i kontrolne mehanizme kako bi se osigurala sigurnost i priva-tnost u skladu sa va�e im zakonskim propisima.

Ra unarski pristup uslugama omogu en je upotrebom UDDI registra (engl. Universal Description, Discovery and Integration) koji sadr�i WSDL opise servisa (engl. Web Service Definition Language). Specifikacije interfejsa koji uva�avaju pravne, proces-ne, tehni ke i semanti ke specifikacije (uklju uju i XML sheme bazirane na jezgrenim komponentama objavljenima u zajedni kom rje niku). Servisi podr�avaju pristup preko servisno orijentirane arhitekture (engl. Service Oriented Architecture), a elek-tronski dokumenti podr�avaju razmjenu strukturiranih podataka tehnologijama seman-ti kog weba (kao �to su RDF, RDF/A, SKOS i OWL) raid lak�eg povezivanje i generi-sanja dodatne vrijednosti iz podataka.

Zajedni ki rje nik podataka i repozitorij XML shema sadr�i referentne komponente semanti ke interoperabilnosti: pojmove, definiciju pojmova, te zna enje pojedina nih pojmova u razmjeni podataka. Ovaj repozitorijum pored rje nika iz Okvira interopera-bilnosti sadr�i i definicije globalnih standarda na kojima su rje nici zasnovani (npr. GEFEG Dynamic Collaboration Framework, XMLSpy, ili sli ni). Zajedni ki rje nik podataka i repozitorij XML shema osigurava da je to nost zna enja jednog podatka razumljiva i odr�ana tokom svih procesa razmjena u koje je uklju en.

Poslovni procesi u institucijama javne uprave ure eni su zakonskim okvirima pa je modelovanje poslovnih procesa preduslov je za poravnavanje poslovnih procesa razli-itih institucija ime se omogu ava organizacijska interoperabilnosti. Zajedni ki repo-

zitorijum poslovnih procesa treba da defini�e referentne (generi ke) poslovne procese, a vodi se pomo u profesionalnih alata za modelovanje poslovnih procesa (npr. Software AG - ARIS, Casewise ili sli ni).

132

Slika 2. Op�ta arhitektura e-uprave jednog nivoa (preuzeto iz [8] )

Servisna sabirnica javne uprave (engl. Government Service Bus - GSB) predstavlja jezgro standardizacije komunikacijske infrastrukture javne uprave i omogu ava slu�-benu razmjenu elektronskih dokumenata me u institucijama javne uprave, pru�atelji-ma usluga i ostalim korisnicima. Sabirnica obavlja prijem poruka/dokumenta, kreira-nje i serversko potpisivanje poruka, odre ivanje primaoca, i dostavu poruka primaocu. Nakon slanja, sabirnica prihvata potvrde prijema od drugih sistema i a�urira statuse slanja poruka u izvornoj aplikaciji. Na prijemnoj strani, sabirnica prihvata dolazne poruke, validuje njihov sadr�aj, provjerava poslovna pravila i dostavlja ih ciljanoj aplikaciji uz vra anje potvrde o statusu (potvrdu uspje�nog prijema ili eventualne poruke o gre�kama) po�iljaocu.

U BiH postoji niz zakona koji defini�u upotrebu elektronskog potpisa. U svrhu me u-sobnog priznavanja elektronskih potpisa izdatih od razli itih ovjerilaca, nu�no je, uspostaviti sistem akreditacije ovjerilaca i omogu iti pravno djelovanje elektronskog potpisa na teritoriji cijele BiH, a sve u skladu sa ustavnim nadle�nostima.

Tehni ki aspekti, poput specifikacija interfejsa, servisa za povezivanje podataka, ser-visa za interkonekciju, prezentaciju podataka i sli no, u svom sadr�aju nisu specifi ni isklju ivo za javnu upravu. Dokument �Vodilje i standardi za arhitekturu sustava i razvoj aplikacija� [9] sadr�i popis preporu enih tehni kih standarda te metodologiju za procjenu i odabir specifikacija. U podru jima u kojima nije preporu en standard, poti e se uporaba sektorskih standarda i specifikacija kad god je to mogu e.

133

ZAKLJU AK

Pitanje interoperabilnosti je od klju ne va�nosti za uspje�nu implementaciju elektron-skog poslovanja javne uprave (engl. e-government) zbog horizontalnog i vertikalnog povezivanja institucija razli itih nivoa vlasti u BiH.

Slijede i pozitivne primjene i prakse Evropske unije, tokom procesa reforme javne uprave u BiH provoden je projekat �Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka� kojim su uspostavljena na ela, principi, nivoi i na in upravljanja u vezi sa postizanjem interoperabilnosti javne uprave. Projektom je definisan Okvir interoperabilnosti u BiH, sa aspektima operativne, semanti ke i tehni-ke interoperabilnosti. Definisana je upotreba zajedni kih i otvorenih standarda za

razmjenu podataka i definiciju metapodataka bazirano na XML-u, a uspostavljeni su zajedni ki standardi arhitekture i razvoja aplikacija u javnoj upravi i strategija izrade javnih registara i razvoja registara.

Pored problema vezanih za edukaciju i infrastrukturu uspostavljanja Okvira interope-rabilnosti, poseban problem predstavlja pravna interoperabilnost posebno po pitanju elektronskog potpisa. Potrebno je uspostaviti sistem akreditacije ovjerilaca i omogu iti pravno djelovanje elektronskog potpisa na teritoriji cijele BiH, a sve u skladu sa usta-vnim nadle�nostima.

REFERENCE [1] Kancelarija koordinatora za reformu javne uprave BiH, Strategija reforme javne uprave u BiH, dostu-

pno 10.9.14 na http://parco.gov.ba/latn/?page=110 [2] Kancelarija koordinatora za reformu javne uprave BiH , Akcioni plan 1, dostupno 10.9.14 na

http://parco.gov.ba/latn/?page=111 [3] Sredi�nji dr�avni ured za eHrvatsku,�Odrednice Hrvatskog okvira za interoperabilnost (HROI) v1.0,

24.lipnja 2010.�,strana 3., Zagreb, 2010. (http://www.e-hrvatska.hr/hr/e-Uprava/Interoperabilnost/Odrednice-Hrvatskog-okvira-za-interoperabilnost-HROI/%28parent_node%29/716/%28link_anchor%29/file-box-757#document-preview)

[4] European Commission, European Interoperability Framework 2.0, dostupno 10.9.14 na http://ec.europa.eu/isa/documents/isa_annex_ii_eif_en.pdf

[5] European Commisson, European Digital Agenda, dostupno 10.9.14 na http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52010DC0245&from=EN

[6] European Commission, EUROPE 2020 in a nutshell, dostupno 10.9.14 na http://ec.europa.eu/europe2020/europe-2020-in-a-nutshell/index_en.htm

[7] Kancelarija koordinatora za reformu javne uprave BiH, Projekat �Izrada i uspostavljanje okvira intero-perabilnosti i standarda za razmjenu podataka�, dostupno 10.9.14. na http://parco.gov.ba/latn/?page=448

[8] Savjet ministara BiH, �Okvir interoperabilnosti u BiH�, dostupno 10.9.14. na http://interoperabilnost.vijeceministara.gov.ba/interoperabilnost/Isporuka%20K1.3%20Okvir%20interoperabilnosti%20BiH%20v1-2.pdf

[9] Savjet ministara BiH, �Vodilje i standardi za arhitekturu sustava i razvoj aplikacija�, dostupno 10.9.14. na http://interoperabilnost.vijeceministara.gov.ba/interoperabilnost/Vodilje_standardi_arhitekture.pdf