plan navodnjavanja varaždinske županije

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA Franjevački trg 7, 42000 VARAŽDIN

Studija - Projekt više struka

PLAN NAVODNJAVANJA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

Knjiga 1:

TEKSTUALNI DIO

Y1-O34.00.01-G01.1

2018

PLAN NAVODNJAVANJA

VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

Oznaka projekta-knjige-priloga Revizija: 00

Y1-O34.00.01-G01.1-001 List: 2/11

POPIS PROJEKATA/KNJIGA/MAPA:

R.br.mape

Oznaka projekta/knjige Naziv projekta/knjige

1 Y1-O34.00.01-G01.1 PLAN NAVODNJAVANJA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE TEKSTUALNI DIO

2 Y1-O34.00.01-G01.2 PLAN NAVODNJAVANJA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE PRILOZI

PLAN NAVODNJAVANJA



Y1-O34.00.01-G01.1-001 List: 3/11

SADRŽAJ PROJEKTNE KNJIGE/MAPE

Oznaka priloga

1 OPĆI DIO Y1-O34.00.01-G01.1-001 1.01 Naslovno potpisni list 1.02 Popis projekata/knjiga/mapa 1.03 Sadržaj projektne knjige/mape 1.04 Izvadak iz sudskog registra 1.05 Rješenje Voditelj posla 1.06 Rješenja Projektanti 1.07 Popis suradnika projektne knjige/mape 2 PROJEKTNI ZADATAK Y1-O34.00.01-G01.1-002

3 PLAN NAVODNJAVANJA Y1-O34.00.01-G01.1-003

PLAN NAVODNJAVANJA



Y1-O34.00.01-G01.1-001 List: 4/11

PLAN NAVODNJAVANJA


© Elektroprojekt d.d. pridržava sva neprenesena prava Oznaka projekta-knjige-priloga Revizija: 00

Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–002 List: 1/1

Naručitelj : VARAŽDINSKA ŽUPANIJA Franjevački trg 7, 42000 VARAŽDIN

Zahvat u prostoru : NAVODNJAVANJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

Dio građevine :

Lokacija građevine : Varaždinska županija

Vrsta dokumentacije : Studija

Vrsta projekta : Projekt više struka

Projekt/Posao : PLAN NAVODNJAVANJA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

Knjiga/mapa : TEKSTUALNI DIO

Prilog 002 : PROJEKTNI ZADATAK

(17 listova)

Plan navodnjavanja Varaždinske županije Projektni zadatak

1

PROJEKTNI ZADATAK

ZA IZRADU PLANA NAVODNJAVANJA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

NAZIV PROJEKTA: PLAN NAVODNJAVANJA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE NARUČITELJ: VARAŽDINSKA ŽUPANIJA CILJ: Osigurati jedinstveni dinamički Plan kao osnovu za razvoj

navodnjavanja Županije

U Varaždinu, siječanj 2018.


2

VODNOGOSPODARSKI PLAN NAVODNJAVANJA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

I. UVOD

Poboljšanje prirodnog režima vlaženja navodnjavanjem, odnosno kontroliranim dodavanjem vode u trenutku podobnom za pravilan razvoj biljke omogućava podizanje proizvodnje ratarskih kultura i u godinama koje se mogu okarakterizirati kao sušne. Navodnjavanjem se do određene mjere kompenziraju i negativni učinci koji nastaju pri smanjenju upotrebe kemijskih sredstava, čime se omogućava proizvodnja "zdrave hrane". Budući da je intenzivna proizvodnja hrane strateški interes Republike Hrvatske, navodnjavanje ima važno mjesto i u gospodarskom razvitku Varaždinske županije. Uvođenje navodnjavanja u poljoprivredi mora biti plansko i usklađeno s drugim gospodarskim aktivnostima s kojima je u uskoj vezi, kao npr. turizam i stočarstvo. Ono zahtijeva spremnost na pravovremeno rješavanje svih poteškoća koje proizlaze iz složenosti ove aktivnosti, kao i zbog nedostatka iskustva u njenom provođenju. Potrebno je uzeti u obzir činjenicu da je izgradnja sustava navodnjavanja relativno skupo, te je svakako potrebna financijska potpora države, odnosno raspoloživi fondovi EU (Program ruralnog razvoja). Također, potrebna je stalna edukacija kadrova i razvoj novog odnosa korisnika prema zemljištu – od stalne brige o stanju zemljišta (vlaga, očuvanje plodnosti, sprečavanje zagađenja), produženja radnog vremena u ratarstvu (dnevnog i godišnjeg) do upoznavanja i sprječavanja novih, navodnjavanjem uzrokovanih, bolesti i nametnika na biljkama.

II. OPIS I SVRHA PLANA

Stanje poljoprivrede u Varaždinskoj županiji karakterizira usitnjenost poljoprivrednih parcela, neizgrađenost melioracijskih sustava i sustava za navodnjavanje te zanemarivo korištenje vodnog potencijala. Područje Varaždinske županije ima preduvjete za razvoj intenzivne poljoprivredne proizvodnje, a kako te proizvodnje nema bez osiguranog vlaženja tijekom vegetacijskog razdoblja, potrebno je uvesti sustav navodnjavanja na način da se planski i stručno osmisli, pravilno primjenjuje i održava, te ekonomski opravda. Zemljopisne značajke Površina županije 1261 km2. Broj stanovnika 176 046; gustoća stanovništva 139,6 st/km2 22 općine, 6 gradova, 301 naselje Sastoji se od dva dijela: većeg, koji pripada dravskom porječju i manjeg koji pripada savskom porječju. Međusobno su odvojeni gorskim nizom Ivančice i Kalničkog gorja. Sjevernije od tog niza nalazi se prostraniji podravski dio koji je pretežito nizinski s brežuljcima na jugu i zapadu. Južni dio je manji, većinom brežuljkast i izdužen od sjevera prema jugu uz rijeku Lonju koja otječe prema rijeci Savi. Geologija Prostor Varaždinske županije karakterizira složena geološka građa. a) U zagorskom sektoru ističu se planinski masivi Ravne gore, Ivančice i Kalnika. Planine se u obliku uskih i izduženih nizova protežu od istočne Slovenije prema Podravini. Centralno mjesto zauzima Ivančica (1059 m), najviša planina sjeverozapadne Hrvatske. Planine su izgrađene od različitih paleozojskih, mezozojskih i u manjoj mjeri tercijarnih stijena. Morfološki izraženi dijelovi reljefa pretežno se sastoje od trijaskih, rjeđe tercijarnih


3

karbonatnih stijena - različitih tipova vapnenaca i dolomita. Prigorja obuhvaćaju pobrđa navedenih planina. Najveći dio predstavljaju brežuljci čija nadmorska visina ne prelazi 400 m. U litološkom sastavu dominiraju različiti tercijarni ili kvartarni klastiti (lapori, pijesci, pješčenjaci, les i dr.). Morfološki izraženiji oblici izgrađeni su od gornjobadenskih vapnenačkih stijena. Nizine se nalaze u dolinama Bednje, Lonje i Plitvice, koje su maksimalne širine 2-3 km. Ispunjene sukvartarnim nevezanim klastičnim sedimentima. Nadmorske visine nizinskih područja uglavnom ne prelaze 200 m. b) Podravski sektor obuhvaća uzdužni pojas zemljišta južno od rijeke Drave. Geološki predstavlja Varaždinsku depresiju zapunjenu šljunkovito-pjeskovitim sedimentima pleistocensko-holocenske starosti. Debljina šljunkovito-pjeskovitih sedimenata raste od zapada (Otok Virje 8 m) prema istoku (Ludbreg, prelazi 120 m). Debljina se smanjuje prema brežuljkastom području gdje se pojavljuju deluvijalno-proluvijalne naslage. Reljef Na prostoru Županije tri su osnovne vrste reljefa: Naplavne ravni, brežuljci, gore. Naplavne ravni i brežuljkasti krajevi najrašireniji su elementi reljefa. Najveća naplavna ravan je prostrano varaždinsko polje. Stvorena je radom rijeke Drave koja kao tekućica alpskih obilježja brzo pritječe iz viših krajeva i prije hidroenergetskih zahvata donosila je mnogo naplavnog materijala osobito šljunka. Karakteristika ravni je da ima šljunkovitu podlogu velike debljine. Mijenjajući svoj položaj Drava je stvorila naplavnu ravan velike debljine, osobito u središnjem dijelu. Brežuljci su nastali na podlozi tercijarnih sedimenata oblikovanih egzogenim procesima tijekom kvartara, a čine ih: a) podgorja na prisojnim (južnim) stranama gora, b) podgorja na osojnim (sjevernim) stranama gora c) pobrđa koja se ne vežu uz gorske masive. Gore čine najmanju površinu, a ističu se visinom. To su gorski masivi: Ivančica (1059 m n.m.), Kalničko gorje (642 m n.m.) i Ravna gora (686 m n.m.). Klima Osnovna klimatska obilježja Varaždinske županije obrađena su u studiji "Meteorološka podloga za potrebe prostornog planiranja Županije varaždinske", izrađenoj u Državnom hidrometeorološkom zavodu u prosincu 1995. godine. Klima čitave Županije je umjerena toplo-kišna klima, a općenite karakteristike te klime (tzv. grupacija - klasa Cfwbx klima) su topla ljeta (srednja temperatura najtoplijeg mjeseca ne prelazi 22°C). Temperatura najhladnijeg mjeseca takve klase klima kreće se općenito između - 3°C i 18°C, a više od četiri mjeseca u godini imaju srednju temperaturu višu od 10°C. Godišnji hod količine oborine je kontinentalnog tipa s maksimumom u toplom dijelu godine i sekundarnim maksimumom u kasnu jesen. Ispitivanje vremena na području Županije je rezultat analize relevantnih meteoroloških veličina za klimatsko razdoblje 1961-1990, a korišteni podaci su sa meteoroloških postaja od kojih su glavne: Varaždin, Lepoglava, Ludbreg i Novi Marof. Temperatura zraka Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko 10°C. Topli dio godine u kojem je srednja temperatura viša od godišnjeg prosjeka traje od sredine travnja do sredine listopada i poklapa se s vegetacijskim razdobljem. Najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom oko 19°C, a najhladniji siječanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od -1°C i jedini je mjesec u godini čija je srednja temperatura niža od 0°C. Oborine Ukupne godišnje količine oborine rastu od nizinskih područja u dolini Drave prema gorskim dijelovima Hrvatskog zagorja i kreću se od 880 mm u Varaždinu do 1.162 mm u Klenovniku. Od ukupne godišnje količine oborine 55-60% padne u toplom dijelu godine (travanj do rujan), a 40-45% u hladnom dijelu godine (listopad do ožujak). Učestalost oborinskih dana s različitim količinama oborine je 30-40% dana u godini (115-140 dana). Veće dnevne količine oborine su rjeđe. Od svih oborinskih dana u samo 8-12% dana dnevne količine oborine su 20


4

mm ili više (11-12 puta godišnje i to u lipnju i srpnju). Tijekom zime snježni pokrivač se javlja između 45 i 50 dana. U prosjeku se može očekivati 10 ili više dana sa snježnim pokrivačem visine 1cm i više (od prosinca do veljače s maksimumom u prosincu: 16-17 dana). Vlaga zraka Područje Varaždinske županije je relativno bogato vlagom tijekom cijele godine. Prosječne mjesečne vrijednosti relativne vlage zraka su iznad 70%. U godišnjem hodu minimum se javlja u travnju (69-74%), a maksimum u studenom ili prosincu (85-86%). Tlo Kvalitetno plodno tlo, odnosno obradive poljoprivredne površine također predstavljaju značajan prirodni resurs Županije. Cilj pedoekološke obrade prostora je, između ostalog, i taj da se već u postupku planiranja spriječi neracionalno ili neodgovarajuće korištenje najvrednijeg poljoprivrednog tla u druge svrhe. Geomorfološke grupe tala, odnosno lito-geološke, reljefne i hidrološke osobine tla, uz prisutne klimatske uvjete bitno utječu i na rasprostiranje vegetacije, te način iskorištavanja zemljišta. Stoga je pojedine površine potrebno iskorištavati, odnosno na njima uzgajati one kulture koje imaju predispozicije za odgovarajuća tla: 1. Najniži zaravnjeni položaji uz Dravu pripadaju recentnom aluviju, a na njih se nadovezuje nešto povišena starija aluvijalna terasa. Na ta dva područja podzemna voda ima značajan utjecaj na genezu i svojstva tla. Proizvodnost aluvijalnih tala kreće se u širokim granicama, a u najužoj je vezi s mehaničkim sastavom i utjecajem čovjeka (hidrotehnički zahvati i gnojidba). Tla su pretežito 1. i 2. razreda i pogodna za uzgoj povrtlarskih kultura. 2. Na dolinskim aluvijalnim i postaluvijalnim zamočvarenim ilovačama i glinama odvodnja vode je otežana zbog prekomjernog vlaženja i nepovoljnih fizikalnih svojstva tih tala. Ukoliko se odvodnja izvrši, tla 4., 5., 6. i 7. razreda prelaze u 2., 3. i 4. razred. Manje površine nalaze se pod oranicama, a veći dio su meliorirani travnjaci i šume. 3. Tla brežuljkasto-brdovitog reljefa (diluvijalne i neoplicenske ilovače, ponegdje pijesci) 3. su razreda, a površinski su vrlo malo zastupljena. Na tim se tlima nalaze oranice, šume, voćnjaci, a na povoljnim položajima i vinogradi. 4. Područje tala na lesu zauzima zaravnjene terase dravske nizine (eutrična smeđa ilimerizirana tla). Zastupljena tla visokog su razreda, vodopropusna su i dobrih hidropedoloških osobina, te predstavljaju značajnije resurse za intenzivan i svestran način iskorištavanja zemljišta za poljoprivredu. Na tim područjima treba druge interese za korištenje zemljišta svesti na najmanju moguću mjeru (šumarstvo, infrastruktura i dr.). 5. Područje tala brežuljkasto-brdovitog reljefa na vapnenim laporima, flišu i pliocenskim ilovačama, glinama i polutvrdim vapnencima površinski je najzastupljenije. Tla su 5., a ponegdje 3. i 4. razreda, a nalaze se pod vinogradima, voćnjacima i oranicama koje se otežano obrađuju zbog nepovoljnih reljefnih uvjeta (uglavnom za krmno bilje i kukuruz). Iz tog je razloga potrebno uvoditi konturnu obradu tla zasijavanjem travnih smjesa i leguminoza, a strmije padine pošumljavati. Stoga je u svrhu boljeg iskorištavanja zemljišta potrebno provesti intenzivne mjere konzervacije tla. 6. Dio Hrvatskog zagorja (Ivančica, Ravna gora, istočni obronci Strahinčice) spada u područje tala krša na tvrdim vapnencima, dolomitima (koluvijalnim i reliktnim). Tla su zbog strmih padina obrasla šumama. Kvalitetnim plodnim tlom treba gospodariti racionalno, a neobrađeno plodno zemljište potrebno je privesti svrsi i namijeniti ga za proizvodnju hrane.


5

Hidrografija i hidrologija Podzemne vode S obzirom na hidrogeološke osobine prostora Županije razlikujemo: a) temeljna gorja, b) tercijarni sedimentni kompleks i c) zone kvartarnih naslaga. a) Temeljna gorja Ivančica, Kalnik i Ravna gora, izgrađena su od pretežno mezozojskih karbonatnih stijena sekundarne poroznosti s podzemnim vodama na različitim dubinama. Veće akumulacije vode ne postoje, već se javlja veći broj izvora manjeg kapaciteta. b) Tercijarni sedimentni kompleks prevladava u brežuljkastim pobrđima. Ima stijene primarne poroznosti. Na takvim stijenama su izvorišta Bednje i Plitvice. c) Zone kvartarnih naslaga u dubinskim razmacima akumuliraju najveće količine podzemne vode. Šljunkovito-pjeskovite naslage u ravnici Drave predstavljaju vodonosnik pogodan za vodoopskrbu šireg područja. Zbog visoke urbanizacije, neriješene odvodnje i intenzivne poljoprivrede, vodonosnik je podložan onečišćenju. Dolinske ravni oko gornje i srednje Bednje i gornjeg toka Lonje nosioci su manje izdašnih vodonosnih slojeva, a i zbog plitke temeljnice skloniji su zagađivanju. Tekućice Varaždinska županija ima dobro razvijenu riječnu mrežu i značajnije je hidrografsko čvorište u Hrvatskoj. Glavni vodotok predstavlja rijeka Drava, koja odvodnjava najveći dio prostora. S desne strane Dravi pritječu Plitvica i Bednja. Pravac otjecanja rijeke Drave zapad - istok odredio je longitudinalno usmjerenje čitave riječne mreže. Južni dio prostora odvodnjava rijeka Lonja, lijeva pritoka Save. Drava ima nivalni režim (maksimum vode u lipnju, a minimum u prosincu). Srednji protok Drave na ulazu u Hrvatsku je 315 m3/s. Bednja, Plitvica i Lonja imaju pluvijalni (kišni) režim, s maksimalnim protocima u proljeće (ožujak-travanj) te nemaju tako povoljne hidrološke karakteristike. Srednji protok Bednje je oko 6 m3/s (postaja Ludbreg). Rijeka Lonja izvire u istočnoj Ivančici podno V. Lubenjaka, a sliv rijeke Lonje zahvaća samo južni dio područja Županije. Dužina od izvorišta do Bisaga iznosi oko 25 km. Jezerske površine Najmanja i najstarija akumulacija je Trakošćansko jezero (0,2 km2), u izvorišnom dijelu rijeke Bednje, nastalo polovicom 19. st. za vrijeme jedne od rekonstrukcija dvorca, dok su ostale jezerske površine akumulacijska jezera stvorena za potrebe hidroenergetskog iskorištavanja rijeke Drave. Akumulacija HE Varaždin ima volumen od 8 mil. m3, kotu normalnog uspora 191 m n.m., akumulacija HE Čakovec ima volumen 51 mil. m3 i kotu uspaora 168 m n.m., a akumulacija HE Dubrava ima volumen 93,5 mil. m3, kotu uspora 149,6 m n.m.


6

Slika 1. Vodne površine i vodni resursi Varaždinske županije

Slika 2. Zone zaštite izvorišta Varaždinske županije („Službeni vjesnik VŽ“ broj 6/2014, 60/2016, 7/2017) Poljoprivreda Poljoprivredne površine u Županiji obuhvaćaju 56,7%, a obradive površine oko 52,9% ukupnog teritorija Županije. Ukupna poljoprivredna površina uglavnom se ne mijenja, a od ukupno oko 715 km2 poljoprivrednog zemljišta oko 668 km2 je u privatnom vlasništvu. Hidromelioracijom, zaštitom od poplava, odvodnjom i navodnjavanjem kao i kompleksnim


7

uređenjem zemljišta bilo bi moguće još nešto povećati kapacitete za intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju, ali bi svakako trebalo provesti detaljniju analizu isplativosti takvih zahvata. Prema iskazanim podacima 93,58% ukupnih poljoprivrednih površina, odnosno 94,9% obradivih površina je u individualnom vlasništvu. Od ukupnih obradivih površina oranice su zastupljene sa 67,89%, voćnjaci i vinogradi s 9,15%, a livade s 22,96%.

Slika 3. Poljoprivredno zemljište (PPUO/G Varaždinske županije)

(Pojašnjenje: podaci o poljoprivrednom zemljištu iz prostornih planova prema kategorijama propisanim za izradu prostornih planova, a stvarni podaci o zemljištu i kvaliteti nisu dobiveni

od nadležnog Ministarstva ili Agencije) Osnovno obilježje je rascjepkanost - usitnjenost posjeda. U porječju rijeke Drave je zbog hidroenergetskih zahvata došlo do određenih promjena, pa bi bilo svrhovito izučiti pedološke karakteristike tala i preporučiti mjere za poboljšanje. Prema geološkoj karti šireg područja Varaždina, poljoprivredna tla u nizinskom dijelu protežu se na riječnim nanosima - šljuncima i pijescima s primjesama gline (holocen), te riječnim terasama - šljuncima s pijeskom te lećama i proslojcima prašine i gline (pleistocen). Na prijelazu prema pobrđima tla su praporasta s malo pjeskovite gline, ilovačom i pijescima (pleistocen) ili s naslagama gline, odnosno glinovitih i pjeskovitih lapora. Klimatske prilike i drugi ekološki uvjeti nisu posebno ograničavajući čimbenici za poljoprivrednu proizvodnju, ali treba daleko više pozornosti posvetiti uporabi gnojiva i pesticida radi zaštite vodonosnika (II. Akcijski program zaštite voda

od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (NN 60/2017). U strukturi sjetve na području Županije veliko učešće imaju žitarice (68,8%), dok je manje zastupljeno industrijsko i stočno krmno bilje. Odnos između grupa kultura u duljem vremenskom razdoblju se bitno ne mijenja. Stočarstvu u dosadašnjoj planskoj dokumentaciji nisu davani značajniji naglasci, mada je 80-ih godina bilježen relativno visok broj matičnih grla, odnosno broj osnovnog stada u odnosu prema raspoloživim površinama, ali je već bilježio stagnaciju. Uz stočni fond i razvoj stočarstva vezani su i klaonički i prerađivački kapaciteti prehrambene industrije. Razvoj i ekspanziju doživjelo je peradarstvo, koje je imalo vodeću ulogu u stočarstvu ovog područja.


8

Kapaciteti za uzgoj vezani su uz tadašnje površine u društvenom vlasništvu, tako da ih danas nalazimo razmještene po prostoru cijele Županije. Neke od tih kapaciteta koji su na vodonosniku (vodocrpilišna područja) valjalo bi podići na višu ekološku razinu proizvodnje i uporabe prostora u cilju zaštite resursa podzemne pitke vode. U postupcima izrade dosadašnje prostorno-planske dokumentacije analizirani su globalni podaci o poljoprivrednom zemljištu i njegovoj mogućnosti korištenja za pojedine namjene, pa se to zemljište može razvrstati u tri osnovne skupine: a) zemljište pogodno za poljoprivredu, b) zemljište ograničeno pogodno za poljoprivredu, c)zemljište mješovite namjene - mozaik poljoprivrednog i degradiranog šumskog zemljišta isprepletenog s područjima za razvoj naselja. Prema podacima iz Izvješća o radu Ureda za katastarsko-geodetske poslove Varaždinske županije za 1995. godinu ukupan broj katastarskih parcela u Varaždinskoj županiji iznosio je oko 812.950 sa 100.050 posjednika (u prosjeku 8 parcela na jednog posjednika), odnosno 81.700 domaćinstava koja posjeduju zemlju (u prosjeku jedno domaćinstvo posjeduje gotovo 10 parcela). Područje Županije podijeljeno je na 108 katastarskih općina. S 31.12.1997. g. broj parcela iznosio je 830.830 (podaci Ureda za katastarsko-geodetske poslove), što je povećanje za 17.880 novih parcela. (PP Varaždinske županije 2000.) Navodnjavanje i odvodnja Do danas još nema javnih sustava za navodnjavanje. Javni sustavi navodnjavanja će eventualno doći u obzir u skladu sa specifičnim potrebama pojedinih zemljišta, najvjerojatnije za uzgoj povrća, voća i cvijeća. Potrebne količine osigurat će se iz otvorenih vodotoka ili iz akumulacija građenih za više namjena, a gdje je to moguće i podzemnih voda. Osnovni preduvjet za izgradnju sistema za navodnjavanje je uređenje potencijalnih recipijenata i osiguranje prostora za izgradnju kanalskog sustava. Prema "Studiji uređenja zemljišta i otvorenih vodotoka za gornji dio vodnog područja rijeke Drave" (izrađena od VRO "Drava-Dunav" Osijek, OOUR "Vodogradnja" Varaždin iz 1989. godine) natapanje se predviđa iz Ormoškog i Varaždinskog akumulacijskog jezera putem glavnih natapnih kanala VAR1, VAR2 i ČAK1, te jezera Dubrava putem kanala DUB1. Duž toka rijeke Drave postoje izvedeni obrambeni nasipi hidroelektrana i vodoprivredni nasipi, a na području uzvodno od Svibovca obrambeni nasip je u izgradnji. Uz akumulaciju hidroelektrana izvedeni su drenažni kanali, koji kao otvoreni vodotoci prihvaćaju ili mogu prihvatiti sadašnje i buduće melioracijske kanale. Kod planiranja raspodjele vodnih količina hidroelektrana na Dravi, osigurane su vodoprivrednim suglasnostima vode za potrebe navodnjavanja u potrebnim količinama. Za rijeku Bednju je prema Studiji predviđena izgradnja niza brdskih retencija koje bi se koristile za natapanje površina ispod retencija, odnosno nizvodno. Glavni recipijenti ovog područja (Plitvica i Bednja) sistematski se uređuju, no efekti u slivu Bednje su nezadovoljavajući, prvenstveno zbog nerješene zaštite od erozije. Detaljno uređenje zemljišta (u dijelu odvodnje) provedeno je do sada samo uz Plitvicu u sklopu provođenja komasacije na kompleksima Šemovca i Kelemena (ukupno 3.811 ha), te na površinama Zbelšćak i Brezje (ukupno 210 ha). Aktivnosti usmjerene na provođenje predviđenih komasacija, koje su nužne u postupku osiguranja potrebnog prostora za izvedbu građevina odvodnje (kanali i dr.), sada su u zastoju. Zaštita od štetnog djelovanja voda u nizinskim djelovima Županije koji se pretežito koriste za poljoprivredu, ali i u brežuljkastim i brdskim predjelima, unaprijeđena je posljednjih godina, ali


9

u zadnjih nekoliko godina zbog ekstremnih oborina došlo je do izlijevanja rijeke Bednja, rijeke Plitvica i rijeke Lonja, koje je izazvalo znatne štete u pojedinim dijelovima Županije. Osnove za razvoj navodnjavanja na području županije:

potrebe tržišta za određenim proizvodima

kapaciteti i karakteristike zemljišta i radne snage

raspoloživi vodni resursi

primjena razvijene tehnologije

tradicija u proizvodnji hrane

mogućnost postrne sjetve

Razlozi za navodnjavanje područja:

stabilizacija proizvodnje u sušnim razdobljima i promjena strukture sjetve

orijentacija tržišnoj ekonomiji i visokoprofitabilnim kulturama uz znatno reduciranje uvoza

smanjena ponuda povrća domaćih proizvođača

globalne klimatske promjene – nestašica vode

povećane potrebe za korištenjem voda – vodoopskrba, industrija,....

povećanje zapošljavanja

smanjenje raspoloživog prostora za proizvodnju hrane

Potreba i cilj izrade Plana Plan navodnjavanja treba odrediti ciljeve koji će se postići primjenom navodnjavanja i definirati smjernice, kriterije i ograničenja za planski razvoj navodnjavanja. Plan će biti temeljna podloga za usmjeravanje daljnjih aktivnosti i poduzimanje konkretnih akcija na razvoju navodnjavanja i poljoprivredne proizvodnje u županiji. Plan navodnjavanja Varaždinske županije mora biti usklađen s postavkama Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj.


10

III. PROJEKTNI ZADATAK

Planom navodnjavanja Varaždinske županije potrebno je uspostaviti vezu između planirane proizvodnje i karakteristika područja, naročito klime, tla i mogućnosti opskrbe vodom. Plan mora utvrditi da li je i gdje je navodnjavanje tehnički izvedivo, ekonomski prihvatljivo, pogonski rentabilno, a proizvodnja stabilna, te da li je to mjera kojom se štete od suše mogu smanjiti, a negdje i potpuno izbjeći. Potrebno je obraditi agroekološke karakteristike županije u pogledu pedoloških, hidropedoloških, klimatskih, hidroloških, hidrogeoloških, poljoprivredno-proizvodnih i agroekonomskih uvjeta. Strukturu plana navodnjavanja potrebno je naći u sljedećem:

Raspoloživi vodni resursi, resursi tla, te površine županije pogodne za navodnjavanje obuhvatit će bilancu voda kao osnovu za razvoj navodnjavanja u županiji. Raspoloživi vodni resursi najvećim će dijelom diktirati taj razvoj, uvažavajući postojeću hidrografiju terena, te karakteristike i uređenost zemljišta.

Potrebe vode za navodnjavanje definirat će očekivane količine u bilanci voda koje su potrebne da bi se ostvarilo navodnjavanje pogodnih površina županije.

Ograničenja u razvoju navodnjavanja sadrže u sebi ograničenja u realizaciji navodnjavanja pojedinih lokacija u odnosu na raspoloživost voda, mogućnosti njene distribucije, karakteristike i uvjete zemljišta, prostore zaštićene zbog drugih namjena kao što su zaštitne zone izvorišta vode za piće, infrastrukturna ograničenja, zaštićena područja prirodne i kulturne baštine i drugo.

Ekološka zaštita i održivo korištenje voda u navodnjavanju neizostavan je faktor u očuvanja voda, tla i ekoloških proizvoda na tlu. Narušavanje ekoloških čimbenika uslijed navodnjavanja ne smije se dopustiti, a u prvom redu potrebno je osigurati zaštitu podzemnih i površinskih voda.

Analiza dosadašnjih planova i projekata sadrži u sebi pregledni i kritički osvrt na dosadašnje planove razvoja navodnjavanja područja uvažavajući trenutne prioritete i globalne planove Županije koji mogu imati utjecaja na realizaciju navodnjavanja.

Prijedlog plana navodnjavanja rezultat je naprijed navedenih čimbenika i treba osigurati faznu plansku osnovu za razvoj navodnjavanja Županije. Ujedno, treba predstavljati osnovu za financijsku realizaciju navodnjavanja. Plan navodnjavanja treba odrediti i potrebne građevine i njihove lokacije, a vezano uz područja koja će se utvrditi kao pogodna za navodnjavanje.

Prema predloženoj strukturi, Planom navodnjavanja potrebno je obraditi sljedeće elemente:

1. POLOŽAJ I PROSTOR ŽUPANIJE

Opisati položaj Varaždinske županije. Plan je potrebno obraditi i prikazati na istim podlogama kao što je Prostorni plan Varaždinske županije odnosno u mjerilima 1:50000. U ovom dijelu potrebno je uvažiti sva moguća ograničenja razvoja navodnjavanja koja proizlaze iz PP Varaždinske županije tako i nižih prostornih planova jedinica lokalne samouprave.


11

Na karti prikazati granice Županije s granicama gradova i općina. Prikazati poljoprivredne površine u hektarima i njihovu uređenost s naznakom njihovih potencijala, kako bi se što kvalitetnije obradile ovim Planom.

2. POSTOJEĆE STANJE

Postojeće stanje poljoprivredne proizvodnje Prikazati stanje stočarske i biljne proizvodnje s postojećom tradicijom te mogućnostima razvoja u uvjetima navodnjavanja s osvrtom na klimatske prilike. Postojeće stanje navodnjavanja Analizirati dosadašnju primjenu navodnjavanja na području Županije. Struktura uzgajanih poljoprivrednih kultura Prikazati i opisati strukturu uzgajanih poljoprivrednih kultura pogotovo na postojećim poljoprivrednim površinama u gradovima i općinama u sastavu Županije. Posljedice suša i uloga navodnjavanja u sprječavanju šteta Napraviti osvrt na posljedice uzrokovane sušom na poljoprivrednim kulturama koje su se događale u prošlosti te s tim povezati i prednosti koje se ostvaruju navodnjavanjem. Postojeće stanje vodnog potencijala Napraviti osvrt na postojeće stanje vodnog potencijala i to s podacima o: vodotocima, podzemnim vodama, oborinskim vodama, jezerima, akumulacijama, kakvoći i količini voda s hidrološkim karakteristikama i zaštiti od štetnog djelovanja voda.

3. POTREBE NAVODNJAVANJA

Bilanca vode u tlu Temeljem postojećih klimatskih podataka (za najmanje dvadeset-godišnje razdoblje) odrediti bilancu vode koja će poslužiti kao osnova za razvoj navodnjavanja za lokacije na kojima se nalaze meteorološke stanice, kako bi se dobila norma navodnjavanja ili deficit vode potrebne tijekom vegetacije na površinama pogodnim za navodnjavanje. Potrebe poljoprivrednih kultura za vodom Odrediti potrebe poljoprivrednih kultura za vodom ili potrebu navodnjavanja za svaku kulturu koja se preporuča uzgajati na području Varaždinske županije.

4. ZEMLJIŠNI RESURSI U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI

Značajke tla na poljoprivrednom zemljištu Izraditi pedološku kartu za poljoprivredno zemljište u mjerilu 1:50000 te utvrditi osnovne značajke tala. Za razgraničenja poljoprivrednih površina od površina pod šumama koristiti kartu načina korištenja zemljišta Republike Hrvatske mjerila 1:50000. Pogodnost tla za navodnjavanje Na temelju međunarodno priznate metode procijeniti pogodnost tla za navodnjavanje te izraditi kartu melioracijskih jedinica u mjerilu 1:50000. Procjenu izvršiti na način da se utvrdi sadašnja i potencijalna pogodnost. Izvršiti inventarizaciju površina s obzirom na melioracijske jedinice i pod-jedinice.


12

Mjere popravke tala i uređenje poljoprivrednih površina - agrotehnika Prilikom ocjenjivanja pogodnosti tala za navodnjavanje uzeti u obzir postojeća ograničenja i mogućnost njihovog otklanjanja melioracijskim zahvatima. Potrebno je detaljno definirati ograničenja i razraditi u vidu preporuka mjere kojima se one mogu otkloniti. Okrupnjavanje poljoprivrednih površina Zbog usitnjenosti poljoprivrednih parcela na području Županije u Planu je potrebno navesti mogućnosti i načine okrupnjavanja parcela. 5. VODNI RESURSI ZA NAVODNJAVANJE Izvori vode Izvršiti analizu vodnog režima izvora vode za navodnjavanje, analizu oscilacija vodostaja postojećih akumulacija, te mogućnost izgradnje akumulacija vode za navodnjavanje. Količina vode Potrebe poljoprivrednih kultura za vodom usporediti s količinom vode u postojećim izvorima na pojedinim lokacijama. Ako postojeće količine vode ne zadovoljavaju predložiti odgovarajuće rješenje. Kakvoća voda Potrebno je vodu iz svakog izvora koja će se koristiti za navodnjavanje poljoprivrednih kultura ocijeniti i prikazati njezine kemijske i fizikalne značajke.

6. POLJOPRIVREDNE KULTURE

Osim postojeće strukture uzgajanih poljoprivrednih kultura, potrebno je utvrditi da li uvjeti navodnjavanja omogućavaju raznoliku biljnu proizvodnju odnosno predložiti strukturu biljne proizvodnje u uvjetima navodnjavanja.

7. ZAŠTITA PRIRODE

Izraditi poseban osvrt na činjenicu da su neke površine nalaze u zaštićenim područjima. Kako ne bi došlo do suprotstavljanja s obzirom na zaštitu prirode, nužno je isključiti područja u kojima nisu mogući zahvati navodnjavanja ako se ista nalaze u zaštićenim područjima prirode.

8. VODOZAŠTITNA PODRUČJA

Izraditi poseban osvrt na činjenicu da se neke površine nalaze u vodozaštitnim područjima. Kako ne bi došlo do suprotstavljanja s obzirom na zaštitu voda, sukladno Odlukama Varaždinske županije o zaštiti izvorišta (zona Varaždin, Bartolovec i Vinokovščak, te zona Belski dol), nužno je uskladiti područja pogodna za navodnjavanje s uvjetima poljoprivredne proizvodnje u vodozaštitnim područjima.


13

9. MOGUĆNOSTI NAVODNJAVANJA

Integrirati podatke o raspoloživosti poljoprivrednih površina s pogodnim tlima za navodnjavanje te raspoloživost vode za navodnjavanje, uvažavajući vodozaštitna područja, zaštićena područja i minirana područja.

10. PRIJEDLOG PRIORITETNIH POVRŠINA ZA NAVODNJAVANJE

Na temelju karte površina pogodnih za navodnjavanje, potencijalnih vodnih resursa i potreba vode predložiti prioritetne površine uz obrazloženje. Također odrediti i potrebne građevine i njihove lokacije, a vezano uz područja koja će se utvrditi kao pogodna za navodnjavanje.

11. IZBOR METODA, NAČINA I SUSTAVA NAVODNJAVANJA

Potrebno je za prioritetne lokacije u Županiji odrediti metode navodnjavanja s obzirom na vrste izvora vode i njihovog položaja u odnosu na poljoprivredne površine, količine i kakvoće vode kao i veličine obradive parcele, konfiguraciju tla te planirani uzgoj poljoprivrednih kultura.

12. TRŽIŠTE POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA

Prikazati mogućnosti plasmana poljoprivrednih proizvoda te se osvrnuti na razvoj turizma i njegovu povezanost s poljoprivrednom proizvodnjom na prostoru Varaždinske županije.

13. PRIJEDLOG PILOT PROJEKTA NAVODNJAVANJA

Na temelju prioritetnih lokacija iz točke 10, navesti lokaciju za uspostavu i realizaciju pilot projekta na području Županije s obrazloženjem. Plan navodnjavanja potrebno je izraditi na koncepcijskom nivou (idejna rješenja) s prostornim i tehničkim definiranjem lokacija i primjenjivih načina zahvaćanja i distribucije vode. Planom će se utvrditi prioriteti te predložiti i pilot projekt koji će se sufinancirati putem Programa ruralnog razvoja, a detaljna projektna dokumentacija (što nije predmet ovog Plana) za mikrolokacije koje ovaj Plan predloži, naknadno će se izrađivati. Plan navodnjavanja potrebno je obraditi i prikazati na istim podlogama u mjerilu 1:50000 (pregledna karta) i mjerila 1:25000 (izdvojene površine pogodne za navodnjavanje). Izradu ovog Plana treba bazirati samo na raspoloživim podacima i projektima kojima raspolaže Županija, Hrvatske vode i drugi subjekti te se, osim obilaska terena, ne predviđaju zasebna terenska istraživanja.


14

IV PRIJEDLOG SADRŽAJA ELABORATA Elaborat treba sadržavati slijedeće dijelove ili priloge: 1. UVOD 2. OPĆI ELEMENTI PLANA 2.1. Razlozi navodnjavanja područja 2.2. Karakteristike područja 2.3. Ekonomske osnove realizacije projekta 2.4. Ranije studije i istražni radovi na uređenju zemljišta i navodnjavanju – ocjena 2.5. Područje Plana 2.6. Društvene osnove Plana 2.7. Zaključak 3. OPĆE KARAKTERISTIKE PODRUČJA 3.1. Uvod 3.2. Agroekološki uvjeti proizvodnje – klima, hidrologija, hidrografija, pedologija, kvaliteta

vode 3.3. Poljoprivredno gospodarstveni uvjeti proizvodnje

- Korištenje poljoprivrednog zemljišta, Struktura sjetve i prinosi pojedinih kultura - Stočarska proizvodnja - Traktori, strojevi i uređaji, postojeći sustavi navodnjavanja, poljoprivredni

proizvođači i zadruge, resursi po gradovima i općinama 3.4. Infrastruktura i institucije od važnosti za Plan 3.5. Dosadašnji razvojni programi i uklapanje u projekte šireg područja i prostorne

planove 4. TEHNOLOŠKA I POGONSKA OSNOVA ZA PLANIRANJE NAVODNJAVANJA 4.1. Uvod 4.2. Ocjena sadašnjeg stanja poljoprivredne proizvodnje 4.3. Organizacija prostora za navodnjavanje 4.4. Očekivane potrebe za vodom za razvoj poljoprivredne proizvodnje

4.4.1. za postojeće stanje 4.4.2. za projekciju mogućnosti širenja poljoprivredne proizvodnje

4.5. Primjenjivi sustavi za navodnjavanje 4.6. Ocjena raspoloživih voda za navodnjavanje – bilanca voda 4.7. Analiza rizika primjenom navodnjavanja 4.8. Gospodarski efekti (ne)primjene navodnjavanja 5. PROJEKTNA OSNOVA 5.1. Projektna osnova realizacije navodnjavanja 5.2. Distribucija vode do korisnika – alternative 5.3. Koncepcija Plana 5.4. Priprema zemljišta u svrhu korištenja za navodnjavanje 5.5. Ostala infrastruktura 5.6. Orijentacijski troškovi realizacije projekta 6. ODRŽAVANJE I UPRAVLJANJE 6.1. Organizacijska osnova upravljanja i održavanja sustava za distribuciju vode 6.2. Tehnička osnova i obuka 6.3. Organizacija monitoringa i kontrole stanja vode i tla uvođenjem navodnjavanja 7. PRIJEDLOG DALJNJIH AKTIVNOSTI NA REALIZACIJI PLANA 7.1. Prijedlog pilot projekata navodnjavanja 7.2. Prijedlog potrebnih istražnih radova


15

7.3. Pregled prioriteta u realizaciji navodnjavanja 8. KORISTI I ODRŽIVO KORIŠTENJE 8.1. Subjekti za realizaciju Plana 8.2. Očekivane koristi i ekonomski pokazatelji realizacije Plana 8.3. Održivo korištenje prirodnih resursa. 9. LITERATURA 10. GRAFIČKI PRILOZI

- Pregledna karta županije s općim i vodoprivrednim podacima, vodomjerne postaje, hidrografija, postojeće i potencijalne akumulacije 1:100000

- Hidrogeološka karta, zone zaštite - Pedološka karta, namjenska pedološka karta M 1:50000 - Karta ograničenja sa zaštićenim područjima prirode i zaštitnim zonama

vodocrpilišta - Karta pogodnosti za navodnjavanje 1:50000 - Pregledna karta poljoprivrednih površina i odabranih površina za navodnjavanje,

M 1:100000 - Planirani pilot projekti navodnjavanja M 1:25000, M 1:50000


16

V. OSTALO

Prilikom izrade predmetne planske dokumentacije važno je koristiti se svim dostupnim elaboratima, izvješćima i podacima, a navedeno se posebno donosi na:

- Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj

- Prostorno planske dokumente županije i jedinica lokalne samouprave - Vodnogospodarsku osnovu Hrvatske - Plan upravljanja vodnim područjima - Regionalni operativni program Varaždinske županije - Postojeće podatke iz ARKOD-a - Projektnu dokumentaciju postojećih regulacijskih, hidromeliorativnih i ostalih

vodnogospodarskih objekata i aktivnosti - Projektnu dokumentaciju postojećih i planiranih akumulacija retencija - Dostupne meteorološke, hidrološke, hidrogeološke i druge podatke i parametre - Postojeće topografske, orto-foto karte i katastarske karte i planove - Vodoopskrbni plan Varaždinske županije - Strategija razvoja Varaždinske županije (ŽRS) - Planove gospodarstvenika vezane uz strukturu sjetve i iskorištavanja

poljoprivrednog zemljišta - Ostala izvješća, analize, elaborate i rezultate - II. Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima

poljoprivrednog podrijetl - Odluka o zaštiti izvorišta Varaždin Bartolovec i Vinokovščak - Odluku o zaštiti izvorišta Belski dol - Izvješće o stanju u prostoru Varaždinske županije za razdoblje 2010. – 2015.

godine - Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša za

Varaždinsku županiju Navedene studije, elaborati i izvješća nalaze se u fondu stručnih dokumenata ministarstava, Varaždinske županije, jedinica lokalne samouprave (gradovi, općine), Hrvatskih voda, kao i pojedinih gospodarstvenika. Po potrebi, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave koristiti i prostorne planove gradova i općina koji su u nacrtu kao i druge postojeće elaborate te programe (planovi, studije, programi, izvješća, karte, ROP, statistički ljetopis, gospodarsko-šumske osnove i sl). Jedinice lokalne samouprave bit će izvještene o izradi Plana navodnjavanja županije te o potrebi suradnje s izrađivačem. Plan navodnjavanja Varaždinske županije usvaja Županijska skupština tako da za potrebe materijala za sjednicu treba izraditi sažetak plana od cca 20 stranica. Izradu Plana navodnjavanja prati Povjerenstvo za koordinaciju izrade Plana navodnjavanja Varaždinske županije. Županija ugovara i aktivnu reviziju izrade. Plan navodnjavanja potrebno je izraditi u digitalnom i tiskanom obliku kako bi kartografske informacije u svezi zahvata vode i ostalih relevantnih podataka za navodnjavanje poljoprivrednih površina bile lako dostupne svim zainteresiranima. Broj primjeraka: Radne verzije Plana - pet primjeraka po pojedinoj radnoj verziji Plana. Konačna verzija Plana:

- 10 primjeraka cjelovitog Plana od kojih jedna ostaje izrađivaču studije - 25 primjeraka sažetka Plana - 5 primjeraka na CD-u u PDF obliku (tekst i prilozi).


17

- 2 primjerka na CD-u; izrađeni i sistematizirani točkasti, linijski, poligonski slojevi kartografskih prikaza u obliku ESRI (SHP, GDB), ili Autodesk (DWG) formatu u stvarnim koordinatama u odgovarajućoj zoni, s pripadnim bazama podataka u Accessu, korištene tablice u Excelu

Projektant je dužan respektirati i postupiti po primjedbama Hrvatskih voda i Naručitelja. Sve elemente iz ovog projektnog zadatka projektant je dužan riješiti u smislu važećih standarda, normi i propisa i pravila struke u suradnji sa jedinicama lokalne uprave i samouprave. Prije predaje konačne verzije Plana, projektant je dužan izvršiti prezentaciju Plana svim zainteresiranim subjektima. Ugovor će se smatrati izvršenim kada projektant preda konačnu verziju Plana dopunjenog u skladu s primjedbama svih sudionika u projektu u ugovorenom broju primjeraka. Sve eventualne promjene i nadopune koje nisu obuhvaćene projektnim zadatkom, a mogu se pojaviti tokom izrade projektne dokumentacije, utvrdit će se zapisnički između Projektanta i Naručitelja uz suglasnost Hrvatskih voda i postati sastavnim dijelom ovog projektnog zadatka.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 1/259

Investitor : VARAŽDINSKA ŽUPANIJA Varaždin, Franjevački trg 7

Građevina : NAVODNJAVANJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

Dio građevine :

Lokacija građevine : Varaždinska županija

Vrsta dokumentacije : Studija

Vrsta projekta : Projekt više struka

Projekt/Posao : PLAN NAVODNJAVANJA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

Knjiga/mapa : TEKSTUALNI DIO

Prilog 003 : PLAN NAVODNJAVANJA

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 2/259

SADRŽAJ str.

KNJIGA 1: Tekstualni dio

1. ........... UVOD .................................................................................................................14 1.1 ......... Ugovor i suradnja .............................................................................................14 1.2 ......... Cilj Plana ...........................................................................................................14 1.3 ......... Sadržaj Plana ....................................................................................................14

2. ........... OPĆI ELEMENTI PLANA ..................................................................................15 2.1 ......... Razlozi navodnjavanja područja .....................................................................15 2.2 ......... Karakteristike područja ....................................................................................16 2.2.1 ...... Položaj ............................................................................................................................... 16 2.2.2 ...... Političko teritorijalni ustroj .................................................................................................. 17 2.2.3 ...... Korištenje zemljišta ............................................................................................................ 18 2.2.4 ...... Navodnjavanje i odvodnja ................................................................................................. 19 2.3 ......... Ekonomske osnove realizacije projekta .........................................................25 2.4 ......... Ranije studije i istražni radovi na uređenju zemljišta i navodnjavanju –

ocjena ................................................................................................................26 2.5 ......... Područje Plana .................................................................................................27 2.6 ......... Društvene osnove Plana ..................................................................................28 2.6.1 ...... Stanovništvo i naselja ........................................................................................................ 28 2.6.2 ...... Gospodarstvo .................................................................................................................... 30 2.7 ......... Zaključak ...........................................................................................................33

3. ........... OPĆE KARAKTERISTIKE PODRUČJA ............................................................34 3.1 ......... Uvod ..................................................................................................................34 3.2 ......... Klima .................................................................................................................34 3.2.1 ...... Uvod .................................................................................................................................. 34 3.2.2 ...... Temperatura zraka ............................................................................................................ 35 3.2.3 ...... Sijanje sunca ..................................................................................................................... 36 3.2.4 ...... Relativna vlažnost.............................................................................................................. 37 3.2.5 ...... Vjetar ................................................................................................................................. 38 3.2.6 ...... Oborine .............................................................................................................................. 40 3.2.7 ...... Prostorna raspodjela oborine ............................................................................................ 45 3.2.8 ...... Klimatske značajke područja ............................................................................................. 47 3.2.9 ...... Analiza klimatskih trendova ............................................................................................... 48 3.3 ......... Hidrologija ........................................................................................................50 3.3.1 ...... Površinske vode ................................................................................................................ 50 3.3.2 ...... Podzemne vode ................................................................................................................. 72 3.4 ......... Hidrografija .......................................................................................................76 3.4.1 ...... Rijeke ................................................................................................................................. 76 3.4.2 ...... Akumulacijska jezera ......................................................................................................... 79 3.5 ......... Pedologija .........................................................................................................82 3.5.1 ...... Značajke reljefa Varaždinske županije .............................................................................. 82 3.5.2 ...... Zemljišni resursi na području poljoprivrednog zemljišta Varaždinske županije ................ 83 3.5.2.1 ... Značajke sistematskih jedinica tla ..................................................................................... 89 3.5.2.2 ... Značajke kartiranih jedinica tla .......................................................................................... 96 3.5.3 ...... Pogodnost tala poljoprivrednog zemljišta za navodnjavanje ........................................... 104 3.5.3.1 ... Koncepcija i kriteriji procjene ........................................................................................... 104 3.5.3.2 ... Sadašnja i potencijalna pogodnost poljoprivrednog zemljišta za navodnjavanje ............ 105 3.5.3.3 ... Prioriteti za navodnjavanje, uređenje i zaštitu poljoprivrednog zemljišta ........................ 112 3.6 ......... Kvaliteta vode ................................................................................................. 114 3.6.1 ...... Kriteriji kvalitete vode ....................................................................................................... 114 3.6.1.1 ... Fizikalne značajke vode za navodnjavanje ..................................................................... 117 3.6.1.2 ... Kemijske značajke vode za navodnjavanje ..................................................................... 118 3.6.1.3 ... Zakonska regulativa i stanje voda vodotoka Drava, Plitvica, Bednja i Lonja na području

Varaždinske županije ...................................................................................................... 122

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 3/259

3.6.2 ...... Zakonska regulativa i stanje podzemnih voda na području Varaždinske županije ......... 132 3.7 ......... Zaštićena područja ......................................................................................... 134 3.7.1 ...... Zaštićena područja prema zakonu o zaštiti prirode ......................................................... 134 3.7.2 ...... Zaštićena područja prema zakonu o vodama ................................................................. 137 3.7.3 ...... Zaštićena područja na međudržavnoj razini .................................................................... 146 3.7.4 ...... Područja ekološke mreže Natura 2000 ........................................................................... 149 3.7.5 ...... Zaključak za zaštićena područja...................................................................................... 153 3.8 ......... Poljoprivredno gospodarstveni uvjeti proizvodnje ...................................... 155 3.8.1 ...... Korištenje poljoprivrednog zemljišta ................................................................................ 155 3.8.1.1 ... Popis poljoprivrede 2003. godine .................................................................................... 155 3.8.1.2 ... Poljoprivredno zemljište upisano u ARKOD .................................................................... 158 3.8.1.3 ... Poljoprivredno zemljište prema novo izrađenoj karti ....................................................... 162 3.8.2 ...... Struktura sjetve i prinosi pojedinih kultura ....................................................................... 163 3.8.3 ...... Stočarska proizvodnja ..................................................................................................... 167 3.8.4 ...... Traktori, strojevi i uređaji ................................................................................................. 167 3.9 ......... Infrastruktura i institucije od važnosti za Plan ............................................. 168 3.9.1 ...... Infrastruktura .................................................................................................................... 168 3.9.2 ...... Institucije .......................................................................................................................... 170 3.10 ....... Dosadašnji razvojni programi i uklapanje u projekte razvoja šireg područja i

prostorne planove .......................................................................................... 172

4. ........... TEHNOLOŠKA I POGONSKA OSNOVA ZA PLANIRANJE NAVODNJAVANJA174 4.1 ......... Uvod ................................................................................................................ 174 4.2 ......... Ocjena sadašnjeg stanja poljoprivredne proizvodnje ................................. 174 4.3 ......... Organizacija prostora za navodnjavanje ...................................................... 174 4.3.1 ...... Promjena proizvodnje u uvjetima navodnjavanja ............................................................ 174 4.3.2 ...... Sustavi biljne proizvodnje, izbor kultura, varijante plodoreda ......................................... 175 4.4 ......... Očekivane potrebe za vodom za razvoj poljoprivredne proizvodnje .......... 179 4.4.1 ...... Uvod ................................................................................................................................ 179 4.4.2 ...... Referentna evapotranspiracija ......................................................................................... 179 4.4.3 ...... Efektivne oborine ............................................................................................................. 180 4.4.4 ...... Evapotranspiracija kultura i potrebe za navodnjavanjem ................................................ 181 4.4.5 ...... Obrok navodnjavanja ....................................................................................................... 185 4.4.6 ...... Hidromodul navodnjavanja .............................................................................................. 186 4.4.7 ...... Redukcija prinosa ............................................................................................................ 188 4.5 ......... Primjenjivi sustavi za navodnjavanje ............................................................ 190 4.5.1 ...... Uvod ................................................................................................................................ 190 4.5.2 ...... Samohodna sektorska prskalica – „tifon-sustav“ ............................................................. 190 4.5.3 ...... Navodnjavanje samohodnim automatiziranim uređajima ................................................ 191 4.5.4 ...... Navodnjavanje rasprskivačima ........................................................................................ 193 4.5.5 ...... Navodnjavanje minirasprskivačima ................................................................................. 194 4.5.6 ...... Navodnjavanje kapanjem ................................................................................................ 195 4.5.7 ...... Izbor načina navodnjavanja prema planiranim kulturama ............................................... 197 4.6 ......... Ocjena raspoloživih voda za navodnjavanje ................................................ 198 4.6.1 ...... Zahvaćanje vode za navodnjavanje izravno iz površinskih vodotoka ............................. 198 4.6.2 ...... Zahvaćanje vode za navodnjavanje iz akumulacija ........................................................ 205 4.6.3 ...... Zahvaćanje vode za navodnjavanje iz akumulacija višenamjenskih objekata na Dravi . 208 4.6.4 ...... Zahvaćanje vode za navodnjavanje iz tijela podzemne vode ......................................... 210 4.6.5 ...... Zaključno ......................................................................................................................... 210 4.7 ......... Analiza rizika primjenom navodnjavanja ...................................................... 211 4.7.1 ...... Utjecaj na vodnu bilancu ................................................................................................. 211 4.7.2 ...... Utjecaji na kvalitetu voda ................................................................................................. 212 4.7.3 ...... Utjecaj na tlo (pedosferu) ................................................................................................ 212 4.7.4 ...... Utjecaj na živi svijet (biosferu) ......................................................................................... 212

5. ........... PROJEKTNA OSNOVA ................................................................................... 213 5.1 ......... Projektna osnova realizacije navodnjavanja ................................................ 213 5.2 ......... Odabir površina za navodnjavanje s obzirom na pogodnost tla za

navodnjavanje ................................................................................................ 214

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 4/259

5.3 ......... Predloženo rješenje navodnjavanja .............................................................. 216 5.3.1 ...... Općenito .......................................................................................................................... 216 5.3.2 ...... Uklapanje područja navodnjavanja u prostorno plansku dokumentaciju ........................ 216 5.3.3 ...... Veličina izgradnje ključnih objekata ................................................................................. 221 5.3.4 ...... Zahvatna građevina ......................................................................................................... 222 5.3.5 ...... Dovod vode ...................................................................................................................... 223 5.3.6 ...... Crpne stanice i tlačna razvodna mreža ........................................................................... 224 5.4 ......... Priprema zemljišta u svrhu korištenja za navodnjavanje ............................ 225 5.4.1 ...... Priprema poljoprivrednog zemljišta ................................................................................. 225 5.4.2 ...... Zaštita poljoprivrednog zemljišta ..................................................................................... 225 5.5 ......... Orijentacijski troškovi realizacije projekta ................................................... 226

6. ........... ODRŽAVANJE I UPRAVLJANJE .................................................................... 229 6.1 ......... Općenito.......................................................................................................... 229 6.2 ......... Organizacijska osnova upravljanja i održavanja sustava navodnjavanja .. 229 6.3 ......... Projektni tim u fazi korištenja sustava .......................................................... 232 6.4 ......... Tehnička osnova i obuka ............................................................................... 233 6.4.1 ...... Razlozi i potreba edukacije .............................................................................................. 233 6.4.2 ...... Edukacija kadrova za zahvaćanje i distribuciju vode ...................................................... 233 6.4.3 ...... Edukacija kadrova za praćenje i provedbu kontrole navodnjavanja ............................... 234 6.4.4 ...... Edukacija vlasnika i korisnika zemljišta – obiteljskih i ostalih poljoprivrednih

gospodarstava ................................................................................................................. 234 6.5 ......... Organizacija monitoringa i kontrole stanja vode i tla uvođenjem

navodnjavanja ................................................................................................ 235 6.5.1 ...... Voda ................................................................................................................................ 235 6.5.2 ...... Tlo .................................................................................................................................... 235

7. ........... PRIJEDLOG DALJNJIH AKTIVNOSTI NA REALIZACIJI PLANA .................. 236 7.1 ......... Prijedlog pilot projekata navodnjavanja ....................................................... 236 7.1.1 ...... Ciljevi i koristi od pilot-projekta navodnjavanja ................................................................ 236 7.1.2 ...... Odabir pilot projekta navodnjavanja ................................................................................ 236 7.2 ......... Prijedlog potrebnih istražnih radova ............................................................ 237 7.3 ......... Pregled prioriteta u realizaciji navodnjavanja .............................................. 238 7.4 ......... Mogućnost financiranja projekta navodnjavanja fondom EU ..................... 239 7.5 ......... Organizacija pripreme projekata navodnjavanja .......................................... 242

8. ........... KORISTI I ODRŽIVO KORIŠTENJE ................................................................ 244 8.1 ......... Očekivane koristi i ekonomski pokazatelji realizacije Plana ....................... 244 8.1.1 ...... Općenito .......................................................................................................................... 244 8.1.2 ...... Očekivane gospodarske koristi od realizacije plana navodnjavanja ............................... 244 8.1.3 ...... Očekivane društvene koristi od realizacije plana navodnjavanja .................................... 245 8.1.4 ...... Očekivane ekološke koristi od realizacije plana navodnjavanja ...................................... 245 8.2 ......... Gospodarski efekti (ne)primjene navodnjavanja ......................................... 247 8.3 ......... Održivo korištenje prirodnih resursa. ........................................................... 258

9. ........... LITERATURA .................................................................................................. 259

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 5/259

KNJIGA 2: Prilozi A .......... Prikaz stanja vodnih tijela površinskih voda B .......... Grafički prilozi: 100....... Prostorni plan Varaždinske županije – Korištenje i namjena prostora, 1:100000 101....... Poljoprivredne površine Varaždinske županije, 1:100000 102....... Poljoprivredne površine Varaždinske županije u ARKOD-u, 1:100000 103....... Hidrografska karta Varaždinske županije, 1:100000 104....... Karta ograničenja sa zaštićenim područjima prirode i zaštitnim zonama

vodocrpilišta, 1:100000 105....... Pedološka karta, 1:50000 106....... Karta pogodnosti za navodnjavanje, 1:50000 107....... Planirani projekti navodnjavanja, Sustav navodnjavanja Varaždin zapad, 1:50000 108....... Planirani projekti navodnjavanja, Sustav navodnjavanja Varaždin istok, 1:50000 109....... Planirani projekti navodnjavanja, Sustav navodnjavanja Ludbreg, 1:50000

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 6/259

POPIS SLIKA str.

sl. 2.1 ......... Položaj Varaždinske županije u Republici Hrvatskoj ......................................17 sl. 2.2 ......... Teritorijalna podjela Varaždinske županije .....................................................18 sl. 2.3 ......... Legalizirani zdenci i koncesije za navodnjavanje na području Varaždinske

županije .........................................................................................................20 sl. 2.4 ......... Karta opasnosti od poplava Varaždinske županije prema vjerojatnosti

pojavljivanja ...................................................................................................23 sl. 2.5 ......... Karta opasnosti od poplava Varaždinske županije za malu vjerojatnost

pojavljivanja ...................................................................................................24 sl. 2.6 ......... Karta opasnosti od poplava Varaždinske županije za srednju vjerojatnost

pojavljivanja ...................................................................................................24 sl. 2.7 ......... Karta opasnosti od poplava Varaždinske županije za veliku vjerojatnost

pojavljivanja ...................................................................................................25 sl. 2.8 ......... Kretanje broja stanovnika od 1948. do 2011. u VŽ .........................................28 sl. 2.9 ......... Prirodno kretanje stanovništva VŽ .................................................................29 sl. 2.10 ...... Dobna struktura stanovnika VŽ u 2011. .........................................................29 sl. 2.11 ...... Vanjska migracija stanovništva VŽ .................................................................30 sl. 2.12 ...... Unutarnja migracija stanovništva VŽ ..............................................................30 sl. 2.13 ...... Kretanje BDP-a RH, statističke regije kontinentalna Hrvatska i VŽ.................31 sl. 2.14 ...... Broj nezaposlenih u VŽ ..................................................................................32 sl. 2.15 ...... Broj zaposlenih u poljoprivredi u pravnim osobama, obrtima i slobodnim

zanimanjima u VŽ ..........................................................................................33 sl. 3.1 ......... Meteorološke postaje na području Varaždinske županije ...............................34 sl. 3.2 ......... Srednje mjesečne temperature zraka na GMP Varaždin (1998. – 2017.) .......35 sl. 3.3 ......... Srednja mjesečna suma sijanja sunca na GMP Varaždin (1998. – 2017.) .....36 sl. 3.4 ......... Srednja mjesečna relativna vlažnost zraka na MP Varaždin (1998. – 2017.) .38 sl. 3.5 ......... Srednja mjesečna jačina vjetra na MP Varaždin (1998. – 2017.) ...................39 sl. 3.6 ......... Raspodjela oborina po mjesecima na GMP Varaždin (1998. – 2017.) ...........41 sl. 3.7 ......... Raspodjela godišnjih oborina po godinama i vegetacijskom razdoblju na

GMP Varaždin (1970. – 2017.) ......................................................................41 sl. 3.8 ......... Raspodjela oborina po mjesecima u karakterističnim godinama na GMP

Varaždin (1998. – 2017.) ...............................................................................42 sl. 3.9 ......... Raspodjela oborina po mjesecima, KP Ludbreg, 1998. – 2017. .....................43 sl. 3.10 ...... Raspodjela oborina po mjesecima, KP Novi Marof, 1998. – 2017. .................44 sl. 3.11 ...... Raspodjela oborina po mjesecima, KP Bednja, 2007. – 2017. .......................45 sl. 3.12 ...... Srednje mjesečne količine oborina za razdoblje od 1998. – 2017.g. ..............46 sl. 3.13 ...... Srednje mjesečne količine oborina za razdoblje od 2007. – 2017.g. ..............46 sl. 3.14 ...... Karta izohijeta Varaždinske županije .............................................................47 sl. 3.15 ...... Walterov klimadijagram za GMP Varaždin (1998. – 2017.) ............................47 sl. 3.16 ...... Trend kretanja godišnje oborine na GMP Varaždin (1998. – 2017.) ...............48 sl. 3.17 ...... Trend kretanja srednje godišnje temperature zraka na GMP Varaždin

(1998. – 2017.) ..............................................................................................48 sl. 3.18 ...... Trend kretanja srednje godišnje relativne vlažnosti zraka na GMP Varaždin

(1998. – 2017.) ..............................................................................................49 sl. 3.19 ...... Trend kretanja srednje godišnje trajanje sijanja sunca na GMP Varaždin

(1998. – 2017.) ..............................................................................................49 sl. 3.20 ...... Karta vodomjernih postaja na području Varaždinske županije .......................50 sl. 3.21 ...... Srednji godišnji protoci rijeke Drave na VP Donja Dubrava (1990.-2010.) ......52 sl. 3.22 ...... Srednji mjesečni protoci rijeke Drave na VP Donja Dubrava (1990.-2010.) ....52 sl. 3.23 ...... Minimalni mjesečni protoci rijeke Drave na VP Donja Dubrava (1990.-

2010.) ............................................................................................................53

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 7/259

sl. 3.24 ...... Srednji godišnji protoci Bednje na VP Ludbreg (1988. – 2017.) .....................55 sl. 3.25 ...... Srednji mjesečni protoci Bednje na VP Ludbreg (1988. – 2017.) ...................55 sl. 3.26 ...... Minimalni mjesečni protoci rijeke Bednje na VP Ludbreg (1988.-2017.) .........56 sl. 3.27 ...... Srednji godišnji protoci Bednja na VP Tuhovec (1988. – 2017.) .....................58 sl. 3.28 ...... Mjesečni protoci Bednje na VP Tuhovec (1988. – 2017.) ...............................58 sl. 3.29 ...... Minimalni mjesečni protoci rijeke Bednje na VP Tuhovec (1988.-2017.) ........59 sl. 3.30 ...... Srednji godišnji protoci Bednje na VP Ključ (1988. – 2017.) ...........................61 sl. 3.31 ...... Srednji mjesečni protoci Bednje na VP Ključ (1988. – 2017.) .........................61 sl. 3.32 ...... Minimalni mjesečni protoci rijeke Bednje na VP Ključ (1988.-2017.) ..............62 sl. 3.33 ...... Srednji godišnji protoci Bednje na VP Željeznica (1988.-2017.) .....................64 sl. 3.34 ...... Srednji mjesečni protoci Bednje na VP Željeznica (1988.-2017.) ...................64 sl. 3.35 ...... Minimalni mjesečni protoci rijeke Bednje na VP Željeznica (1988.-2017.) ......65 sl. 3.36 ...... Srednji godišnji protoci Bednje na VP Lepoglava (1988.-2017.) .....................67 sl. 3.37 ...... Srednji mjesečni protoci Bednje na VP Lepoglava (1988.-2017.) ...................67 sl. 3.38 ...... Minimalni mjesečni protoci rijeke Bednje na VP Lepoglava (1988.-2017.) ......68 sl. 3.39 ...... Srednji godišnji protoci Plitvice na VP Vidovićev Mlin (2003.–2017.) ..............70 sl. 3.40 ...... Srednji mjesečni protoci Plitvice na VP Vidovićev Mlin (2003.–2017.) ............70 sl. 3.41 ...... Minimalni mjesečni protoci rijeke Plitvice na VP Vidovićev mlin (2003.–

2017.) ............................................................................................................71 sl. 3.42 ...... Karta analiziranih piezometara .......................................................................73 sl. 3.43 ...... Srednje mjesečne razine podzemne vode za profil 1 .....................................73 sl. 3.44 ...... Srednje mjesečne razine podzemne vode za profil 2 .....................................74 sl. 3.45 ...... Srednje mjesečne razine podzemne vode za profil 3 .....................................74 sl. 3.46 ...... Srednje mjesečne razine podzemne vode za profil 4 .....................................75 sl. 3.47 ...... Srednje mjesečne razine podzemne vode za profil 5 .....................................75 sl. 3.48 ...... Hidrografska mreža Varaždinske županije .....................................................76 sl. 3.49 ...... Rijeke u Varaždinskoj županiji prema PPVŽ ..................................................79 sl. 3.50 ...... Poprečni presjek obodnih nasipa HE Čakovec ..............................................80 sl. 3.51 ...... Poprečni presjek dovodnog kanala HE Čakovec ............................................81 sl. 3.52 ...... Slikovni prikaz karte nadmorske visine terena ...............................................82 sl. 3.53 ...... Slikovni prikaz karte nagiba terena ................................................................83 sl. 3.54 ...... Pedološka karta Varaždinske županije ..........................................................84 sl. 3.55 ...... Karta pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za navodnjavanje ..................... 111 sl. 3.56 ...... Stanje vodnih tijela kopnenih površinskih voda na području Varaždinske

županije ....................................................................................................... 125 sl. 3.57 ...... Zaštićena područja prema Zakonu o Zaštiti prirode na području

Varaždinske županije ................................................................................... 136 sl. 3.58 ...... Zaštićena područja prema Zakonu o vodama (područja A, B i D)................. 139 sl. 3.59 ...... Zaštićena područja prema Zakonu o vodama (područje E) .......................... 140 sl. 3.60 ...... Zone zaštite izvorišta na području Varaždinske županije ............................. 142 sl. 3.61 ...... Odnos Varaždinske županije prema prekograničnom rezervatu biosfere

Mura-Drava-Dunav ...................................................................................... 148 sl. 3.62 ...... Područja ekološke mreže Natura 2000 na području Varaždinske županije .. 150 sl. 3.63 ...... Vrsta uporabe poljoprivrednog zemljišta prema ARKOD-u (2017. g.) ........... 160 sl. 3.64 ...... Vrsta uporabe poljoprivrednog zemljišta ...................................................... 162 sl. 3.65 ...... Infrastrukturni sustavi - Elektroopskrba i Plinoopskrba ................................. 169 sl. 4.1 ......... Planirana struktura sjetve ratarsko-krmno-povrćarskihih kultura .................. 177 sl. 4.2 ......... Manjak vode u karakterističnim godinama za ratarsko-krmno-povrćarsku

strukturu sjetve na 1000 ha. ......................................................................... 187 sl. 4.3 ......... Manjak vode u karakterističnim godinama za intenzivnu povrćarsku

strukturu sjetve na 100 ha. ........................................................................... 188 sl. 4.4 ......... Tifon-sustav s rasprskivačem ....................................................................... 191 sl. 4.5 ......... Tifon-sustav s kišnim krilom ......................................................................... 191 sl. 4.6 ......... Navodnjavanje Pivot-sustavom .................................................................... 192

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 8/259

sl. 4.7 ......... Navodnjavanje linearom sa zahvatom vode iz hidranta ................................ 193 sl. 4.8 ......... Navodnjavanje rasprskivačima .................................................................... 194 sl. 4.9 ......... Navodnjavanje krumpira minirasprskivačima ............................................... 194 sl. 4.10 ...... Minirasprskivači u zaštićenom prostoru........................................................ 195 sl. 4.11 ...... Shema navodnjavanja “kap po kap” ............................................................. 196 sl. 4.12 ...... Detalj razvoda sustava “kap po kap” za povrćarske kulture ......................... 196 sl. 4.13 ...... Krivulja trajanja protoka rijeke Drave na VP Donja Dubrava (1990.-2010.) .. 199 sl. 4.14 ...... Krivulja trajanja protoka rijeke Bednje na VP Ludbreg (1988.-2017.) ........... 199 sl. 4.15 ...... Krivulja trajanja protoka rijeke Bednje na VP Tuhovec (1988.-2017.) ........... 200 sl. 4.16 ...... Krivulja trajanja protoka rijeke Bednje na VP Ključ (1988.-2017.) ................. 200 sl. 4.17 ...... Krivulja trajanja protoka rijeke Bednje na VP Željeznica (1988.-2017.) ........ 201 sl. 4.18 ...... Krivulja trajanja protoka rijeke Bednje na VP Lepoglava (1988.-2017.) ........ 201 sl. 4.19 ...... Krivulja trajanja protoka rijeke Plitvice na VP Vidovićev mlin (1988.-2017.) .. 202 sl. 4.20 ...... Poprečni presjek korita rijeke Bednje na VP Ludbreg................................... 203 sl. 4.21 ...... Međuovisnost protoka i vodostaja rijeke Bednje na VP Ludbreg temeljena

na podacima opažanja od 1988. do 2017. Godine ....................................... 203 sl. 4.22 ...... Poprečni presjek korita rijeke Plitvice na VP Vidovićev mlin ......................... 204 sl. 4.23 ...... Međuovisnost protoka i vodostaja rijeke Plitvice na VP Vidovićev mlin

temeljena na podacima opažanja od 2003. do 2017. godine ........................ 204 sl. 4.24 ...... Prikaz retencija i površina za natapanje planiranih Idejnim rješenjem

vodnog sistema slivova Bednje i Plitvice („IR1989“) te onih retencija planiranih prostorno-planskom dokumentacijom .......................................... 207

sl. 4.25 ...... Gornja voda brane HE Varaždin (od 2010. do 2017.)................................... 208 sl. 4.26 ...... Gornja voda brane HE Čakovec (od 2010. do 2017.) ................................... 209 sl. 4.27 ...... Gornja voda brane HE Dubrava (od 2010. do 2017.) ................................... 210 sl. 5.1 ......... Položaj pogodnog tla za planiranje navodnjavanja ....................................... 215 sl. 5.2 ......... Predloženi sustavi navodnjavanja ................................................................ 217 sl. 5.3 ......... Podsustav Varaždin zapad – uklapanje u PP dokumentaciju ....................... 218 sl. 5.4 ......... Podsustav Varaždin istok – uklapanje u PP dokumentaciju ......................... 219 sl. 5.5 ......... Podsustav Ludbreg – uklapanje u PP dokumentaciju .................................. 220 sl. 5.6 ......... Zahvat vode nategom .................................................................................. 223 sl. 5.7 ......... Dovod vode otvorenim kanalom ................................................................... 224 sl. 6.1 ......... Projektni tim u fazi korištenja sustava navodnjavanja ................................... 233 sl. 7.1 ......... Projektni tim u fazi pripreme projekta ........................................................... 243 sl. 8.1 ......... Udio troškova poljoprivredne proizvodnje u prihodu u prosječnoj godini ...... 255 sl. 8.2 ......... Udio troškova poljoprivredne proizvodnje u prihodu u sušnoj godini ............ 256 sl. 8.3 ......... Razlika koristi i troškova (K-T) u prosječnoj godini ....................................... 257 sl. 8.4 ......... Razlika koristi i troškova (K-T) u sušnoj godini ............................................. 257

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 9/259

POPIS TABLICA str.

tab. 2.1 ...... Navodnjavanje u RH i Varaždinskoj županiji, prema popisu poljoprivrede iz 2003. g...........................................................................................................19

tab. 2.2 ...... Legalizirani zdenci za navodnjavanje na području Varaždinske županije .......20 tab. 2.3 ...... Koncesije za navodnjavanje na području Varaždinske županije .....................20 tab. 2.4 ...... Pregled izrađenih elaborata ...........................................................................27 tab. 2.5 ...... Struktura zaposlenih u VŽ ..............................................................................32 tab. 2.6 ...... Prosječne neto plaće na razini države i VŽ ....................................................33 tab. 3.1 ...... Karakteristične vrijednosti srednjih mjesečnih i godišnjih temperatura zraka

(°C), GMP Varaždin, u razdoblju 1998. – 2017. .............................................35 tab. 3.2 ...... Karakteristične vrijednosti mjesečne sume sijanja sunca (sati), GMP

Varaždin, u razdoblju 1998. – 2017 ................................................................36 tab. 3.3 ...... Karakteristične vrijednosti srednje mjesečne relativne vlažnosti zraka (%),

GMP Varaždin, u razdoblju 1998. – 2017. ......................................................37 tab. 3.4 ...... Karakteristične vrijednosti srednje mjesečne jačine vjetra (Bf), GMP

Varaždin, u razdoblju 1998. – 2017. ...............................................................39 tab. 3.5 ...... Karakteristične vrijednosti mjesečnih i godišnjih oborina (mm), GMP

Varaždin, u razdoblju 1998. – 2017. ...............................................................40 tab. 3.6 ...... Određivanje količina oborina u „sušnoj“ i „vlažnoj“ godini za GMP Varaždin

(1998. – 2017.) ..............................................................................................42 tab. 3.7 ...... Karakteristične vrijednosti mjesečnih i godišnjih oborina (mm) na KP

Ludbreg (1998. – 2017.) ................................................................................43 tab. 3.8 ...... Karakteristične vrijednosti mjesečnih i godišnjih oborina (mm) na KP Novi

Marof (1998. – 2017.) ....................................................................................44 tab. 3.9 ...... Karakteristične vrijednosti mjesečnih i godišnjih oborina (mm) na KP

Bednja (2007. – 2017.) ..................................................................................45 tab. 3.10 .... Srednje godišnje količine oborina na klimatološkim postajama u VŽ (mm) .....46 tab. 3.11 .... Vodomjerne postaje na području Varaždinske županije .................................50 tab. 3.12 .... Srednji mjesečni protoci (m3/s) rijeke Drave na VP Donja Dubrava (1990.-

2010.) ............................................................................................................51 tab. 3.13 .... Minimalni mjesečni protoci (m3/s) rijeke Drave na VP Donja Dubrava

(1990.-2010.) .................................................................................................53 tab. 3.14 .... Srednji mjesečni i godišnji protoci (m3/s) rijeke Bednja na VP Ludbreg

(1988. – 2017.) ..............................................................................................54 tab. 3.15 .... Minimalni mjesečni protoci (m3/s) rijeke Bednje na VP Ludbreg (1988.-

2017.) ............................................................................................................56 tab. 3.16 .... Srednji mjesečni i godišnji protoci (m3/s) rijeke Bednja na VP Tuhovec

(1988. – 2017.) ..............................................................................................57 tab. 3.17 .... Minimalni mjesečni i godišnji protoci (m3/s) rijeke Bednja na VP Tuhovec

(1988. – 2017.) ..............................................................................................59 tab. 3.18 .... Srednji mjesečni i godišnji protoci (m3/s) rijeke Bednja na VP Ključ (1988. –

2017.) ............................................................................................................60 tab. 3.19 .... Minimalni mjesečni i godišnji protoci (m3/s) rijeke Bednja na VP Ključ (1988.

– 2017.) .........................................................................................................62 tab. 3.20 .... Srednji mjesečni i godišnji protoci (m3/s) rijeke Bednja na VP Željeznica

(1988.-2017.) .................................................................................................63 tab. 3.21 .... Minimalni mjesečni i godišnji protoci (m3/s) rijeke Bednja na VP Željeznica

(1988.-2017.) .................................................................................................65 tab. 3.22 .... Srednji mjesečni i godišnji protoci (m3/s) rijeke Bednja na VP Lepoglava

(1988. – 2017.) ..............................................................................................66

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 10/259

tab. 3.23 .... Minimalni mjesečni i godišnji protoci (m3/s) rijeke Bednja na VP Lepoglava (1988. – 2017.) ..............................................................................................68

tab. 3.24 .... Srednji mjesečni i godišnji protoci (m3/s) rijeke Plitvice na VP Vidovićev Mlin (2003.–2017.) ................................................................................................69

tab. 3.25 .... Minimalni mjesečni i godišnji protoci (m3/s) rijeke Plitvice na VP Vidovićev Mlin (2003.–2017.) .........................................................................................71

tab. 3.26 .... Srednji mjesečni i godišnji protoci (m3/s) rijeke Lonje na VP Tomaševec (2008. – 2013.) ..............................................................................................72

tab. 3.27 .... Analizirani piezometri na području Varaždinske županije ...............................72 tab. 3.28 .... Površina klasa nadmorske visine terena ........................................................82 tab. 3.29 .... Površina klasa nagiba terena .........................................................................83 tab. 3.30 .... Površina klasa načina korištenja zemljišta .....................................................84 tab. 3.31 .... Legenda pedološke karte Varaždinske županije za poljoprivredno zemljište ..85 tab. 3.32 .... Popis sistematskih jedinica tla na području poljoprivrednog zemljišta

Varaždinske županije .....................................................................................88 tab. 3.33 .... Dominantne značajke kartiranih jedinica tla na području poljoprivrednog

zemljišta Varaždinske županije ......................................................................97 tab. 3.34 .... Pogodnost sistematskih/kartiranih jedinica tla na području poljoprivrednog

zemljišta varaždinske županije ..................................................................... 106 tab. 3.35 .... Površina klasa pogodnosti tla za navodnjavanje .......................................... 111 tab. 3.36 .... Melioracijske jedinice prioriteta za navodnjavanje i uređenje tla na

poljoprivrednom zemljištu Varaždinske županije .......................................... 113 tab.3.37 ..... Vodič za tumačenje kvalitete vode za navodnjavanje................................... 115 tab.3.38 ..... Kemijski parametri za procjenu kvalitete vode za navodnjavanje ................. 116 tab. 3.39 .... Preporuka najveće dopustive koncentracije mikroelemenata u vodi za

navodnjavanje.............................................................................................. 117 tab. 3.40 .... Glavni lužnati i kiseli ioni sadržani u vodi za navodnjavanje ......................... 118 tab. 3.41 .... Relativna otpornost poljoprivrednih kultura na salinitet ................................. 120 tab. 3.42 .... Relativna otpornost nekih kultura na zamjenjivi natrij ................................... 121 tab. 3.43 .... Relativna otpornost na bor za neke poljoprivredne kulture ........................... 122 tab. 3.44 .... Klasifikacija voda prema Uredbi o standardu kakvoće voda ......................... 123 tab. 3.45 .... Granične vrijednosti kategorija ekološkog stanja površinskih voda za

osnovne fizikalno -kemijske pokazatelje-vrijednost 50-tog percentila ........... 126 tab. 3.46 .... Prikaz stanja vodnih tijela ............................................................................ 127 tab. 3.47 .... Prikaz stanja vodnih tijela prema elementima bitnim za navodnjavanje ....... 128 tab. 3.48 .... Prikaz fizikalno-kemijskih kriterija za vode namijenjene navodnjavanju i

dobrom stanju voda ..................................................................................... 129 tab. 3.49 .... Ocjena stanja vode vodnih tijela Drave tijekom 2016. godine ....................... 131 tab. 3.50 .... Ocjena stanja vode vodnih tijela Drave tijekom 2017. godine ....................... 131 tab. 3.51 .... Standardi kakvoće onečišćujućih tvari podzemnih voda ............................... 133 tab. 3.52 .... Stanje grupiranog vodnog tijela CDGI_19 - Varaždinsko područje ............... 133 tab. 3.53 .... Stanje grupiranog vodnog tijela CDGI_20 - Sliv Bednje ............................... 133 tab. 3.54 .... Popis zaštićenih područja prema Zakonu o zaštiti prirode na području VŽ ... 135 tab. 3.55 .... Popis zaštićenih područja prema Zakonu o vodama na području VŽ ........... 138 tab. 3.56 .... Popis ciljnih i drugih vrsta riba u vodotocima Dravi i Bednji .......................... 143 tab. 3.57 .... Kratki opis područja ekološke mreže koja se nalaze na području VŽ ........... 151 tab. 3.58 .... Pregled odnosa zaštićenih područja prema potencijalnim izvorima vode za

navodnjavanje u Varaždinskoj županiji ........................................................ 154 tab. 3.59 .... Korišteno poljoprivredno zemljište u vlasništvu poljoprivrednih kućanstava i

poslovnih subjekata na području Varaždinske županije ............................... 155 tab. 3.60 .... Poljoprivredna kućanstva prema ukupno raspoloživom poljoprivrednom

zemljištu, površina korištenog poljoprivrednog i ostalog zemljišta te broj parcela u Varaždinskoj županiji i općinama .................................................. 156

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 11/259

tab. 3.61 .... Poslovni subjekti prema ukupno raspoloživom poljoprivrednom zemljištu, površina korištenog poljoprivrednog i ostalog zemljišta te broj parcela u Varaždinskoj županiji ................................................................................... 156

tab. 3.62 .... Površina korištenoga poljoprivrednog i ostalog zemljišta po kategorijama u Varaždinskoj županiji ................................................................................... 157

tab. 3.63 .... Površina korištenih oranica i vrtova u Varaždinskoj županiji......................... 157 tab. 3.64 .... Površine međuusjeva, podusjeva i naknadnih usjeva, navodnjavane

površine te upotreba gnojiva ....................................................................... 158 tab. 3.65 .... Površina (ha) plantažnih voćnjaka poljoprivrednih kućanstava i poslovnih

subjekata na području Varaždinske županije .............................................. 158 tab. 3.66 .... Površina (ha) vinograda poljoprivrednih kućanstava i poslovnih subjekata

na području Varaždinske županije .............................................................. 158 tab. 3.67 .... Vrsta uporabe poljoprivrednog zemljišta prema ARKOD-u (2012.-2017.g.),

površina (ha) ................................................................................................ 159 tab. 3.68 .... Vrsta uporabe poljoprivrednog zemljišta prema ARKOD-u (2012.-2017.g.),

broj parcela .................................................................................................. 159 tab. 3.69 .... Vrsta uporabe poljoprivrednog zemljišta prema ARKOD-u (2012.-2017.g.),

prosječna površina parcela (ha) ................................................................... 160 tab. 3.70 .... Vrsta uporabe poljoprivrednog zemljišta po gradovima/općinama prema

ARKOD-u (2017. g.)..................................................................................... 161 tab. 3.71 .... Vrsta uporabe poljoprivrednog zemljišta županije po općinama/gradovima

(ha) .............................................................................................................. 163 tab. 3.72 .... Struktura sjetve po općinama (2014. g.)....................................................... 164 tab. 3.73 .... Prosječni prinosi žitarica u Varaždinskoj županiji ......................................... 165 tab. 3.74 .... Prosječni prinosi industrijskog bilja u Varaždinskoj županiji.......................... 165 tab. 3.75 .... Prosječni prinosi krmnog bilja u Varaždinskoj županiji ................................. 165 tab. 3.76 .... Prosječni prinosi povrća u Varaždinskoj županiji .......................................... 166 tab. 3.77 .... Prosječni prinosi voća u Varaždinskoj županiji ............................................. 166 tab. 3.78 .... Broj stoke, peradi i ostalih životinja poljoprivrednih kućanstava i poslovnih

subjekata na području Varaždinske županije .............................................. 167 tab. 3.79 .... Broj poljoprivrednih strojeva i opreme poljoprivrednih kućanstava i

poslovnih subjekata na području Varaždinske županije ............................... 168 tab. 4.1 ...... Primjer ratarsko-krmno-povrćarskog plodoreda ........................................... 176 tab. 4.2 ...... Primjer plodoreda u povrćarstvu .................................................................. 176 tab. 4.3 ...... Planirana struktura sjetve ratarsko-krmno-povrćarskihih kultura na 1000 ha 178 tab. 4.4 ...... Planirana struktura u intenzivnom povrćarskom plodoredu na 100 ha ......... 179 tab. 4.5 ...... Referentna evapotranspiracija – GMP Varaždin (1998.-2017.) .................... 180 tab. 4.6 ...... Količine oborina i efektivne oborine u vlažnoj godini .................................... 180 tab. 4.7 ...... Količine oborina i efektivne oborine u prosječnoj godini ............................... 181 tab. 4.8 ...... Količine oborina i efektivne oborine u sušnoj godini ..................................... 181 tab. 4.9 ...... Prosječna razdoblja određenih stadija razvoja pojedinih kultura .................. 182 tab. 4.10 .... Koeficijenti kultura (kc) ................................................................................. 182 tab. 4.11 .... Potreba uzgajanih kultura u sušnoj godini .................................................... 183 tab. 4.12 .... Potreba uzgajanih kultura u prosječnoj godini .............................................. 184 tab. 4.13 .... Potreba uzgajanih kultura u vlažnoj godini ................................................... 184 tab. 4.14 .... Obrok navodnjavanja (mm) .......................................................................... 186 tab. 4.15 .... Hidromodul navodnjavanja za ratarsko-krmno-povrćarsku strukturu sjetve .. 187 tab. 4.16 .... Hidromodul navodnjavanja za intenzivnu povrćarskoj strukturi sjetve .......... 188 tab. 4.17 .... Redukcija prinosa pri oborinama različite vjerojatnosti pojave ...................... 189 tab. 4.18 .... Pregled retencija / akumulacija planiranih za navodnjavanje „Idejnim

rješenjem vodnog sistema slivova Bednje i Plitvice“ .................................... 206 tab. 5.1 ...... Veličina izgradnje ključnih objekata sustava navodnjavanja i potrebna

količina vode u sušnoj godini – za obuhvat 100% predloženih površina (scenario 1) .................................................................................................. 221

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 12/259

tab. 5.2 ...... Veličina izgradnje ključnih objekata sustava navodnjavanja i potrebna količina vode u sušnoj godini – za obuhvat 75% predloženih površina (scenario 2) .................................................................................................. 222

tab. 5.3 ...... Veličina izgradnje ključnih objekata sustava navodnjavanja i potrebna količina vode u sušnoj godini – za obuhvat 50% predloženih površina (scenario 3) .................................................................................................. 222

tab. 5.4 ...... Orijentacijski troškovi realizacije projekta – za obuhvat 100% predloženih površina (scenario 1) ................................................................................... 227



tab. 6.1 ...... Visina naknade za korištenje voda ............................................................... 231 tab. 6.2 ...... Najmanji broj i stručnost zaposlenika koje mora imati pravna osoba za

obavljanje djelatnosti upravljanja vodnim građevinama za navodnjavanje ... 232 tab. 6.3 ...... Najmanji broj i vrsta opreme s najmanje utvrđenim svojstvima koje mora

imati pravna osoba za obavljanje djelatnosti upravljanja vodnim građevinama za navodnjavanje ................................................................... 232

tab. 8.1 ...... Kalkulacija financijske isplativosti navodnjavanja žitarica ............................. 248 tab. 8.2 ...... Kalkulacija financijske isplativosti navodnjavanja industrijskih kultura .......... 250 tab. 8.3 ...... Kalkulacija financijske isplativosti navodnjavanja krmnih kultura .................. 251 tab. 8.4 ...... Kalkulacija financijske isplativosti navodnjavanja povrća ............................. 252 tab. 8.5 ...... Kalkulacija financijske isplativosti navodnjavanja drvenastih kultura ............ 254 tab. 8.6 ...... Financijska isplativost navodnjavanja u prosječnoj godini ............................ 255 tab. 8.7 ...... Financijska isplativost navodnjavanja u sušnoj godini .................................. 256

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 13/259

POPIS KRATICA

APPRRR Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ARKOD Nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela, odnosno evidencija

uporabe poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj ARPA Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije CBA “Cost-benefit Analysis” (Analiza troškova i koristi) CS crpna stanica DZS Državni zavod za statistiku EAFRD Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj EIRR “Expected Internal Rate of Return” (Očekivana interna stopa profitabilnosti) ENPV ekonomska neto sadašnja vrijednost ERR ekonomska stopa povrata ESI Europski strukturni i investicijski fondovi EU Europska unija EUR Euro FAO “Food and Agriculture Organization” (Organizacija za hranu i poljoprivredu) FNPV financijska neto sadašnja vrijednost FRR financijska stopa povrata FS studija izvodivosti GMP glavna meteorološka postaja HRK Hrvatske kune HV Hrvatske vode HZZ Hrvatski zavod za zapošljavanje HZMO Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje HZPS Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu JLS jedinica lokalne samouprave JP(R)S jedinica područne (regionalne) samouprave KKPP Katalog kalkulacije poljoprivredne proizvodnje k. o. katastarska općina KP klimatološka postaja MCA “Multiple-Criteria Analysis” (Višekriterijska analiza) MF Ministarstvo financija MGIPU Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja MP Ministarstvo poljoprivrede MRRFEU Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije MZOIP Ministarstvo zaštite okoliša i prirode NAPNAV Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim

zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj NPV neto sadašnja vrijednost PDV porez na dodanu vrijednost PNVŽ Plan navodnjavanja Varaždinske županije PP prostorni plan PPUO/G prostorni plan uređenja općine/grada PRR Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske RH Republika Hrvatska SN sustav navodnjavanja SUO studija o utjecaju zahvata na okoliš SWOT analiza situacije kroz sagledavanje snaga, slabosti, prilika i prijetnji za

Projekt VP vodomjerna postaja VŽ Varaždinska županija

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 14/259

1. UVOD

1.1 Ugovor i suradnja

Varaždinska županija, Franjevački trg 7, Varaždin, kao Naručitelj sklopio je Ugovor o izradi Plana navodnjavanja Varaždinske županije (PNVŽ) s Elektroprojektom d.d., Alexandera von Humboldta 4, Zagreb kao Izrađivačem.

Kao podizvoditelji na izradi PNVŽ angažirana je tvrtka Hidroing d.o.o., Osijek na izradi dijela klimatskih, hidroloških i hidrografskih podloga, a za izradu poljoprivrednog dijela PNVŽ angažirani su stručnjaci poljoprivredne struke kao vanjski suradnici prof. dr. sc. Domagoj Rastija, dipl. ing. polj. i prof. dr. sc. Stjepan Husnjak, dipl. ing. agr.

U Dokumentaciji za nadmetanje Naručitelj je priložio Projektni zadatak za izradu Plana navodnjavanja Varaždinske županije. PNVŽ je izrađen sukladno navedenom Projektnom zadatku i primjedbama i uputama Naručitelja.

1.2 Cilj Plana

Temeljem Nacionalnog projekta navodnjavanja, gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama, PNVŽ ima za cilj definirati smjernice, kriterije i ograničenja za planski razvoj navodnjavanja pojedinih područja, prijedlog njegove fazne realizacije, izvore financiranja, kao i upravljanje te gospodarenje vodnim resursima u svrhu navodnjavanja. PNVŽ čini osnovu za razvoj sustava navodnjavanja na području Županije u segmentu planiranja, projektiranja i koordinacije izvođenja s efektima promjene strukture biljne poljoprivredne proizvodnje orijentirane tržištu koristeći komparativne prednosti tla i klime.

1.3 Sadržaj Plana

U skladu s NAPNAV-om i Projektnim zadatkom, PNVŽ je ključni planski dokument kojim se definiraju mogućnosti i potrebe za navodnjavanje poljoprivredne proizvodnje VŽ.

Na temelju klimatskih, hidroloških, pedoloških i agroekonomskih osnova, PNVŽ analizira pogodnost zemljišnih resursa za navodnjavanje, potrebe za vodom za navodnjavanje, izvore vode za navodnjavanje i potencijalne načine navodnjavanja.

PNVŽ zaključno predlaže prioritetne površine za navodnjavanje u skladu sa pogodnostima, mogućnostima i potrebama.

PNVŽ je organiziran u skladu sa sadržajem propisanim u Projektnom zadatku.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 15/259

2. OPĆI ELEMENTI PLANA

2.1 Razlozi navodnjavanja područja

Plan navodnjavanja Varaždinske županije ulazi u razred strateških županijskih dokumenata, koji moraju dati kvalitetnu osnovu za operativne projekte i programe. Stručne podloge i rezultati sveobuhvatnih analiza tla, klime, izvora voda i postojeće poljoprivrede daju mogućnost za određivanje mogućnosti i prioriteta navodnjavanja radi razvitka postojeće ili uvođenja nove poljoprivredne proizvodnje. Potrebe za navodnjavanjem i izradom plana navodnjavanja proizlaze iz više razloga.

Na pojedinim područjima u Županiji postoje primjeri tehnološki napredne i dohodovno isplative poljoprivredne proizvodnje. No, tu se u pravilu radi o pojedinačnim proizvođačima ili malim skupinama proizvođača na ograničenom prostoru, prije svega na području općine Vidovec. Njihov daljnji napredak, kao i napredak potencijalnih novih proizvođača potaknutih uspješnim primjerima, ograničen je zbog nedostatka proizvodne infrastrukture, u kojoj je osiguranje vode jedna od temeljnih karika. Sustavi zahvata vode i distribucije vode za navodnjavanje izuzetno su skupi. Mali poljoprivredni proizvođači ne raspolažu niti znanjem niti sredstvima za izgradnju ovakvih sustava, pa je potpora države ili lokalne samouprave u tim slučajevima uobičajena u razvijenim zemljama. Djelotvorni sustavi za navodnjavanje osiguravaju cjenovno prihvatljivu vodu, a tehnologije poljoprivredne proizvodnje uz navodnjavanje omogućuju uzgoj dohodovno isplativih kultura, odnosno isplativu poljoprivredu.

Poljoprivredni proizvođači, koji primjenjuju suvremenu tehnologiju i proizvode dohodovno izdašne kulture već su uveli navodnjavanje na svojim površinama. No takvih proizvođača u Varaždinskoj županiji još uvijek nije dovoljno s obzirom na prirodni potencijal. Zbog nedostatka infrastrukture za navodnjavanje proizvođači se na različite načine snalaze u osiguranju vode za navodnjavanje. Prije svega koristi se podzemna vode kao jedini izvor vode za navodnjavanje. Kvalitetno rješavanje problematike infrastrukture za navodnjavanje omogućiti će racionalno gospodarenje vodnim resursima, što pozitivno utječe na namjensko korištenje izvorišta pitke vode i smanjenje cijene vode za navodnjavanje, odnosno troškova poljoprivredne proizvodnje.

Do izrade Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama, u Hrvatskoj nije zabilježena intenzivnija aktivnost države na razvitku i potpori sustavima navodnjavanja. Za poljoprivredu s izuzetno malim površinama po gospodarstvu (1,90 ha po proizvođaču u županiji, odnosno 2,59 ha u državi) to je izuzetno poražavajuće. Naime, za osiguranje zadovoljavajućeg dohotka s malih površina, nužno je proizvoditi radno i kapitalno intenzivne kulture koje u pravilu zahtijevaju navodnjavanje. Stoga je izrada plana navodnjavanja županije, kao logičnog i nužnog koraka u provedbi nacionalnog projekta, doprinos naporima državne i lokalne uprave u stvaranju suvremene i konkurentne poljoprivrede u postojećim prirodnim i društvenim okolnostima

Uz odgovarajuće prateće aktivnosti, kvalitetna izrada i uspješna provedba Plana utjecati će na više trendova, od kojih se izdvajaju slijedeći:

podizanje kvalitete odlučivanja na razini lokalne uprave temeljem kvalitetnog planskog dokumenta,

razvitak tehnologije poljoprivredne proizvodnje i promjena strukture sjetve prema dohodovnijim kulturama,

poboljšanje nadzora nad izvorima i racionalnije korištenje vodnih resursa,

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 16/259

povećanje atraktivnosti poljoprivredne proizvodnje na područjima pogodnim za navodnjavanje.

2.2 Karakteristike područja

2.2.1 Položaj

Varaždinska županija nalazi se u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske. Sa zapadne strane graniči s Republikom Slovenijom, a granični karakter daje joj i blizina susjednih zemalja: Austrije i Mađarske. Susjedne županije su joj: Međimurska, Koprivničko-križevačka, Zagrebačka i Krapinsko-zagorska. Pripada prostoru središnje Hrvatske. Jedna je od manjih županija površinom. Površina Županije je 1.261,29 km2 što je 2,22% površine Republike Hrvatske. Položaj VŽ u Republici Hrvatskoj prikazan je na sl. 2.1.

Broj stanovnika na tom prostoru prema Popisu iz 2011. godine iznosi 175.951, gustoća naseljenosti je 139,5 st/km2, te je time Varaždinska županija jedna od najgušće naseljenih županija u Republici Hrvatskoj.

U geografskom pogledu sastoji se od dva dijela: većeg, koji pripada dravskom porječju i manjeg koji pripada savskom porječju. Međusobno su odvojeni gorskim nizom Ivančice i Kalničkog gorja. Sjevernije od tog niza nalazi se prostraniji podravski dio koji je pretežito nizinski s brežuljcima na jugu i zapadu. Južni dio je manji, većinom brežuljkast i izdužen od sjevera prema jugu uz rijeku Lonju koja otječe prema rijeci Savi.

Županija ima veliko prometno značenje jer se u ovom prostoru križaju dva važna prometna koridora: transverzalni primarnog značenja, koji je najkraća i prometno najpogodnija veza srednjeg Podunavlja i sjevernog Jadrana (preko tzv. "hrvatskog praga") i longitudinalni sekundarnog značenja, koji slijedi tok rijeke Drave i povezuje Republiku Hrvatsku sa zapadnim i istočnim susjedima.

Vrednovanje geostrateških, geopolitičkih, položajnih, prirodnih i drugih vrijednosti i prednosti, ističe Hrvatsku u širem europskom prostoru kroz značenje u prometnom povezivanju Zapadne i Srednje Europe s Jugoistočnom Europom i Bliskim Istokom, te u prirodnoj, gospodarskoj i prometnoj usmjerenosti zemalja Srednjeg Podunavlja prema Jadranu, Mediteranu i izlazu na svjetska mora.

Upravo položaj Varaždinske županije u hrvatskom prostoru naglašenu važnost i prednost daje geoprometnom značenju područja, pa iskorištenje te prednosti, uz aktiviranje prostornih i demografskih potencijala i tradicionalnih gospodarskih veza s užim i širim okruženjem, predstavlja temeljna polazišta budućeg razvitka.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 17/259

sl. 2.1 Položaj Varaždinske županije u Republici Hrvatskoj

2.2.2 Političko teritorijalni ustroj

U sastavu VŽ, prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 86/06, 125/06, 16/07), nalazi se 6 gradova, a to su: Ivanec, Lepoglava, Ludbreg, Novi Marof, Varaždin i Varaždinske Toplice i 22 općine, a to su: Bednja, Breznica, Breznički Hum, Beretinec, Cestica, Donja Voća, Donji Martijanec, Gornji Kneginec, Jalžabet, Klenovnik, Ljubešćica, Mali Bukovec, Maruševec, Petrijanec, Sračinec, Sveti Đurđ, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Veliki Bukovec, Vidovec, Vinica i Visoko.

Sjedište Varaždinske županije je grad Varaždin. Na sl. 2.2 prikazana je teritorijalna podjela Varaždinske županije.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 18/259

sl. 2.2 Teritorijalna podjela Varaždinske županije

2.2.3 Korištenje zemljišta

Varaždinska županija je površinom jedna od manjih županija u Republici Hrvatskoj (samo 2,2% od ukupne površine RH). Podatak o površini Županije nije jednoznačno određen, pa se za pojedine potrebe koriste različiti podaci o površini Županije (ovisno o njihovim izvorima). U Prostornom planu Varaždinske županije (iz 2000. god.) se koristio podatak o površini Županije od 1.261,29 km2.

Prostornim planom Varaždinske županije struktura korištenja i namjena površina je definirana načelno i usmjeravajućeg je karaktera s obzirom na mjerilo grafičkih prikaza tog plana (1:100.000), dok je PPUO/G-ovima ta struktura definirana konkretnije, u mjerilu 1:25.000, a građevinska područja definirana su u još detaljnijem mjerilu (1:5.000) na katastarskim planovima. Načelna struktura tih površina u PPVŽ-u datira iz 2000. godine, dok je u PPUO/G-ovima ista u pravilu novijeg datuma s obzirom da su svi PPUO/G-ovi bili izrađeni nakon PPŽ-a, te su često mijenjani i dopunjavani tijekom godina, pa su podaci iz tih planova mjerodavniji za analizu.

Osnovne sastavnice u korištenju i namjeni površina su podijeljene na prostore/površine namijenjene za razvoj i uređenje naselja (obuhvaćaju građevinska područja naselja) i prostore/površine namijenjene za razvoj i uređenje izvan naselja (obuhvaćaju izdvojena građevinska područja izvan naselja i druge strukture (poglavito infrastrukturu), koje mogu biti izgrađene izvan naselja, te neizgrađene strukture kao što su poljoprivredne i šumske površine, mješavina tih površina, te vodne i ostale površine).

Analizirajući strukturu korištenja i namjene površina iz PPU/G-ova na području Varaždinske županije vidljivo je da se prostor koristi, odnosno planira koristiti na slijedeći način:

Najveći udio u korištenju površina zauzimaju šumske površine (33,7% ili cca 42.568 ha),

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 19/259

zatim poljoprivredne površine (cca 26,7% ili 33.790 ha),

ostale poljoprivredne i šumske površine (cca 17% ili 21.501 ha),

građevinska područja (cca 17,6% ili 22.221 ha), od čega građevinska područja naselja cca 15,6% ili 19.692 ha,

izdvojena građevinska područja izvan naselja (cca 2% ili 2.529 ha),

vodne površine (cca 2% ili 2.542 ha) i

ostale površine koje obuhvaćaju uglavnom infrastrukturne koridore i druge izgrađene strukture izvan naselja (cca 3% ili 3.772 ha).

2.2.4 Navodnjavanje i odvodnja

Navodnjavanje

Sustavima navodnjavanja kao mjerama povećanja i unapređenja poljoprivredne proizvodnje, danas je pokriven vrlo mali dio poljoprivrednih površina, a mogućnosti su vrlo velike s obzirom na velike vodne kapacitete ovog područja. Na području Županije postoje samo manji sustavi za navodnjavanje koji se napajaju podzemnom vodom. Prema podacima iz NAPNAV-a, u Republici Hrvatskoj se 2004. navodnjavalo svega 0,86% obradivih površina, dok se u VŽ od ukupno 38.512,56 ha korištene poljoprivredne površine navodnjavalo 538,26 ha, većim dijelom u vlasništvu obiteljskih gospodarstava, što čini 1,40% od ukupnih obradivih površina.

tab. 2.1 Navodnjavanje u RH i Varaždinskoj županiji, prema popisu poljoprivrede iz 2003. g.

Republika Hrvatska Varaždinska županija

Navodnjavane površine (ha) 9.264,75 538,26

Poljoprivredna kućanstva 4.989,75 427,26

Poslovni subjekti 4.275,00 111,00

Korištena površina (ha) 1.077.403,17 38.512,56

Udio (%) 0,86 1,40

Tijekom 2014. godine Republika Hrvatska je omogućila legalizaciju bunara uz ishođenje vodopravne dozvole. Zakonom o vodama, definirana je granica od 5 ha odnosno 10 ha za ishođenje vodopravne dozvole, ovisno o tome da li se želi koristiti podzemna ili površinska voda. Na području Varaždinske županije u 2018. godini ukupno je 709 zdenaca za navodnjavanje koji su legalizirani. Najveći broj zdenaca je u općini Vidovec (447), zatim u općini Maruševec (123), općini Petrijanec (42) i Gradu Varaždinu (34). U ostalim općinama i gradovima broj zdenaca za navodnjavanje je zanemariv. Ukupno se iz tih zdenaca navodnjava 438,36 ha. Osim legaliziranih zdenaca za navodnjavanje dva subjekta imaju koncesiju za korištenje podzemne vode za navodnjavanje kojima se navodnjava još dodatnih 16,74 ha. Dakle ukupna površina navodnjavanja na području Varaždinske županije prema tim službenim podacima iznosi 455,10 ha.

Uzimajući u obzir ove legalizirane zdence i pripadajuće navodnjavane površine može se pretpostaviti da realno postoji i veći broj zdenaca koji se koriste za navodnjavanje, ali nisu legalizirani. Naime, prilikom legalizacije zdenaca još 328 zahtjeva (što je još 46% u odnosu na zdence koji su legalizirani) su odbijena zbog određenih manjkavosti prilikom podnošenja zahtjeva. Najčešći razlog bio je neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Budući da ne postoje podaci o površinama navodnjavanja iz tih nelegaliziranih zdenaca može se pretpostaviti da je površina navodnjavanja koja uključuje i te zdence za koje su zahtjevi za legalizacijom odbijeni 46% veća, pa se ona procjenjuje na 665 ha.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 20/259

tab. 2.2 Legalizirani zdenci za navodnjavanje na području Varaždinske županije

Općina/grad Broj zdenaca Ukupni kapacitet

[l/s] Površina navodnjavanja

[ha]

Cestica 1 3,00 0,22

Donji Martijanec 8 34,60 10,42

Gornji Kneginec 5 33,00 4,49

Ivanec 1 0,40 0,54

Jalžabet 8 37,80 9,19

Ludbreg 15 88,71 8,21

Maruševec 123 896,78 84,26

Novi Marof 1 1,00 0,16

Petrijanec 42 293,00 34,30

Sračinec 9 62,00 15,26

Sveti Đurđ 2 9,00 1,40

Sveti Ilija 2 2,66 5,56

Trnovec Bartolovečki 9 37,65 10,19

Varaždin 34 201,50 14,17

Vidovec 447 2702,68 237,22

Vinica 2 16,00 2,77

UKUPNO 709 4419,78 438,36

tab. 2.3 Koncesije za navodnjavanje na području Varaždinske županije

Općina/grad Broj koncesija Ukupni kapacitet

[l/s]

Površina navodnjavanja

[ha]

Varaždin 1 3,00 7,16

Maruševec 1 5,00 9,58

UKUPNO 2 8,00 16,74

sl. 2.3 Legalizirani zdenci i koncesije za navodnjavanje na području Varaždinske županije

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 21/259

Odvodnja

Sliv Bednje

Na slivnom području Bednje, velike vode bujičnih tokova naglo se slijevaju sa strmih terena, donose znatne količine nanosa u nizinske dijelove vodotoka čija se korita tako zapunjuju. Voda se razlijeva ostavljajući nataložen nanos po oranicama i livadama u dolinama koje se postupno zamočvaruju. Uske i vlažne doline većine bujičnih tokova se iz tih razloga ne koriste za poljoprivrednu proizvodnju. Poplave na slivu javljaju se ponekad i više puta godišnje. Osim erozije, nerijetko se pojavljuju i klizišta. Od bujičnih poplava ugrožena su naselja (Novi Marof, Bednja, Željeznica, Drenovec, Očura, Muričevec) i infrastrukturni objekti na tom području: ceste državnog, županijskog (Varaždin-Trakošćan, Ivanec-Višnjica i Lepoglava-Golubovec-Zlatar) i brojne brdske ceste lokalnog značaja, željezničke pruge (Varaždin-Golubovec) s propustima i mostovima na njima, kao i neki manji gospodarski pogoni (pilane, kamenolomi, ribnjaci i sl.).

U postojećem stanju uređenosti sustava zaštite od brdskih voda, ugrožena područja su nedovoljno zaštićena. Izgradnjom stepenica i pregrada nastojalo se urediti bujična korita i ublažiti negativno djelovanje toka na okolna područja. Zbog slabog održavanja regulirane dionice su obrasle vegetacijom, zapunjene su nanosom i ne mogu primiti velike vode. Zaštitni nasipi uz korito vodotoka nisu građeni na slivu Bednje. Izgrađen je samo usporni nasip kod ušća Bednje u Dravu (po 4.5 km na obje obale), a i taj nasip nije u zadovoljavajućem stanju.

Postoji svega nekoliko manjih akumulacija-retencija (ribnjaka) u brdskom dijelu sliva Bednje. Izgrađen je relativno velik broj vodoprivrednih objekata za zaštitu od bujica (bujičarskih pregrada i stepenica) radi smanjenja produkcije nanosa. Najviše napora i sredstava do sada se ulagalo u uređivanje korita rijeke Bednje i pritoka, ali rezultati ovih uređivanja su nedostatni zbog, još uvijek velike, produkcije nanosa. Zaštita od štetnog djelovanja voda u nizinskim dijelovima Varaždinske županije koji se pretežito koriste za poljoprivredu, ali i u brežuljkastim i brdskim predjelima, unaprijeđena je u posljednjih trideset i pet godina, ali u zadnjih nekoliko godina nije bilo značajnijih aktivnosti u tom dijelu, pa čak ni u održavanju postojećih objekata. Nakon poplave iz kolovoza 2014. godine pristupilo se sanacijskim radovima i nekim građevinskim zahvatima koji bi ubuduće trebali smanjiti opseg poplava na određenim lokacijama.

Na području brdskog dijela sliva Bednje studijom ''Idejno rješenje vodnog sistema slivova Bednje i Plitvice'' izrađenom 1989. godine, bila je predviđena izgradnja 32 retencije za zaštitu od velikih voda. Do danas nije izvedena niti jedna od predviđenih retencija. Na području dijela planiranih retencija danas su naseljena područja ili područja budućih prometnih koridora pa su neizvedive, jedan dio se nalazi na samim vrhovima slivova, čime bi se kontrolirale male slivne površine i time bi njihov učinak bio ograničen. Zato je 2007. izrađena studija ''Idejno rješenje uređenja brdskog dijela sliva Bednje s hidrološko-hidrauličkom analizom'' koju je izradio Hidroing d.o.o. iz Osijeka u kojemu je kao rezultat provedenih analiza predloženo 12 retencija i jedna akumulacija za zaštitu od velikih voda. Sve retencije u brdskom dijelu sliva Bednje planirane navedenim projektom, (koje su tim projektom navedene kao objekti) uvrštene su u “Višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije 2013 - 2017“.

Prema nacrtu dokumenta “Višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije 2013 - 2017“ iz srpnja 2013., na području sliva rijeke Bednje planira se izgradnja 18 retencija, 1 akumulacija, ukupno 7,2 km novih zaštitnih nasipa na 5 različitih lokacija, rekonstrukcija 5,6 km nasipa, rekonstrukcija pregradnog profila i kaskadnog brzotoka na jezeru Trakoščan, zacjevljenje potoka Matačina (u međuvremenu je izvedeno), te radovi na čišćenju i uređenju potoka.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 22/259

Današnje stanje uređenosti vodotoka i izgrađenost sustava za obranu od poplava na slivu Bednje može se ocijeniti kao nedostatno. Stanje vodnih građevina se još uvijek može opisati zadovoljavajućim, iako se stalno pogoršava zbog premalih ulaganja u održavanje.

Sliv Plitvice

Rijeka Plitvica je pretežno nizinski vodotok formiran u šljunčanim aluvijalnim nanosima malog uzdužnog pada. Zbog toga je u prošlosti često dolazilo do plavljenja zaobalja, pa je 50-tih godina prošlog stoljeća izrađen projekt regulacije. Kasnijom dokumentacijom (Idejno rješenje vodnog sistema slivova Bednje i Plitvice) predviđene su lokacije retencija na značajnijim pritocima, čime bi se smanjili maksimalni dotoci s brdskog područja.

Plavljenje područja u blizini rijeke Plitvice posljedica je slabije propusnosti korita uslijed zaraslog korita, sve većeg broja direktne odvodnje s krovnih površina poslovnih objekata, cesta, zaobilaznica i parkirališta.

Uzvodni dio rijeke Plitvice reguliran je 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća u svrhu bolje odvodnje melioracijskih površina za poljoprivrednu proizvodnju.

Usporni nasipi na lijevoj i desnoj obali, rkm 0+000 – 3+030, izvedeni su neposredno uz korito rijeke Plitvice po visokoj obali od ušća u rijeku Dravu do cestovnog mosta u Velikom Bukovcu. Nasipi štite poljoprivredne površine i dio naselja Veliki Bukovec od uspornih voda rijeke Drave. Nasip je izveden od zemljanog materijala. Obzirom da su nasipi erodirani, a izvedeni su prije 30-ak i više godina, ne zadovoljavaju gabaritima visinom te ih je potrebno rekonstruirati.

Nasip na desnoj obali, stacionaža. rkm 19+400 - rkm 20+300, je izveden neposredno uz korito rijeke Plitvice, po visokoj obali. Nasip štiti od plavljenja poljoprivredne površine. Nasip je izveden od zemljanog materijala. Nasip je izveden prije izgradnje HE Dubrava, stoga visinski ne zadovoljava sadašnjim uvjetima.

Za obranu okolnih naselja od štetnog djelovanja voda izgrađena je 1 obaloutvrda, 3 km nasipa i 242 mosta i propusta.

Navedena obaloutvrda se nalazi na samom ušću Plitvice u rijeku Dravu, te se može reći da se radi o Dravskoj obaloutvrdi. Najznačajnija građevina za zaštitu od štetnog djelovanja rijeke Plitvice je odušni kanal, odnosno pregrada i ustava koji se nalaze na glavnom koritu rijeke Plitvice neposredno nizvodno od odušnog kanal. Dvije cijevi ustave promjera 800 mm prolaze kroz tijelo pregrade. Cijevi ustave svojim kapacitetom osiguravaju propuštanje samo manjeg dijela voda rijeke Plitvice u njeno nizvodno korito.

Do 1990. godine rijeka Plitvica se održava košenjem i izmuljenjem, dok se 1994. usvaja Zakon o zaštiti prirode te 2007. Uredba o proglašenju ekološke mreže čime se onemogućuje tehničko čišćenje rijeke Plitvice.

Prema „Višegodišnjem programu gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije za razdoblje 2013. - 2017.“ na području sliva rijeke Plitvice planira se izvedba sljedećih projekata zaštite od štetnog djelovanja voda:

Vinica - rekonstrukcija brane akumulacije,

Plitvica - sanacija lijevoobalnog nasipa (33+760-35+514) s čepom na ušću kanala Potok,

Rekonstrukcija uspornog nasipa (lijeva obala) i desnoobalnog odušnog kanala rijeke Plitvice od stac. 0+000 do 3+500,

Rekonstrukcija uspornog nasipa lijeve i desne obale rijeke Plitvice od stac. 0+000 do 3+030,

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 23/259

Grabušnica - izgradnja retencije na rijeci Plitvici,

Izgradnja retencije na potoku Tužno.

Sadašnje stanje sustava obrane od poplava na slivu Plitvice ne možemo smatrati dostatnim i zadovoljavajućim, iako su postojeće građevine u solidnom stanju i održavane su.

Zaključak

Kao što se može vidjeti na kartama opasnosti od poplava danim u nastavku (sl. 2.4 do sl. 2.7), na predmetnom području slivova rijeka Bednje i Plitvica postoji velika vjerojatnost pojavljivanja poplavnog događaja. Uzevši u obzir tu opasnost i stanje infrastrukture koje nije zadovoljavajuće, može se zaključiti da je potrebno pristupiti daljnjim radnjama na poboljšanju sustava obrane od poplava na predmetnom području; što uključuje održavanje postojećih objekata ali i izgradnju novih.

sl. 2.4 Karta opasnosti od poplava Varaždinske županije prema vjerojatnosti pojavljivanja (Izvor: Plan upravljanja rizicima od poplava kao sastavni dio Plana upravljanja vodnim

područjima 2016. – 2021. (NN 66/16))

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 24/259

sl. 2.5 Karta opasnosti od poplava Varaždinske županije za malu vjerojatnost pojavljivanja (Izvor: Plan upravljanja rizicima od poplava kao sastavni dio Plana upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. (NN 66/16))

sl. 2.6 Karta opasnosti od poplava Varaždinske županije za srednju vjerojatnost pojavljivanja (Izvor: Plan upravljanja rizicima od poplava kao sastavni dio Plana upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. (NN 66/16))

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 25/259

sl. 2.7 Karta opasnosti od poplava Varaždinske županije za veliku vjerojatnost pojavljivanja (Izvor: Plan upravljanja rizicima od poplava kao sastavni dio Plana upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. (NN 66/16))

2.3 Ekonomske osnove realizacije projekta

U cijeloj Hrvatskoj, pa tako i u Varaždinskoj županiji, sve su češće godine kad nedostatak vode postaje glavna prepreka za ostvarenje optimalne proizvodnosti u biljnoj proizvodnji. Pri tome pod optimalnom proizvodnosti razumijevamo razinu proizvodnje pri kojem se ostvaruje najbolji omjer koristi i troškova u proizvodnji. Unatoč raspoloživosti ostalih resursa, nedostatak vode ograničava njihovu djelotvornost, pa se učinkovitost ukupnih resursa spušta ispod razine ekonomske isplativosti ili troškovne konkurentnosti. Zbog toga je potrebno uvođenje navodnjavanja koje omogućava uklanjanje velike prepreke za višu učinkovitost ukupnih proizvodnih resursa.

Zbog složenosti projekata navodnjavanja koji obuhvaćaju zahvat vode, dovod i razvod vode, te sustave za navodnjavanje na parceli troškovi izgradnje takvih sustava izuzetno su visoki. Stoga se sustavi za navodnjavanje grade i planiraju podrobno, kako bi visoka ulaganja polučila dovoljne ekonomske koristi za njihovo pokriće. Pri ocjeni njihove isplativosti potrebno je uzeti u obzir ne samo ekonomske koristi i troškove, već i njihov učinak na ekološki sustav, društvenu zajednicu, kao i uklapanje u šire razvojne strategije.

Ekonomske osnove za realizaciju plana navodnjavanja razmatraju se u prvom redu u kontekstu postojeće poljoprivredne proizvodnje, razvojnih programa, ali i u kontekstu raspoloživih prirodnih resursa i gospodarskih resursa županije.

Plan navodnjavanja Varaždinske županije je strateški razvojni dokument, čijom se provedbom doprinosi sveukupnom razvitku poljoprivredne proizvodnje. Temeljna je svrha navodnjavanja ukloniti ograničenje nedostatka vode u razdoblju vegetacije radi ostvarenja optimalnog razvitka biljnih poljoprivrednih proizvoda. Navodnjavanjem se utječe na

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 26/259

poboljšanje uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju, što će utjecati na pozitivni pomak ekonomskih rezultata poljoprivredne proizvodnje.

Pozitivni pomaci izravno se ogledaju u stvaranju uvjeta za uvođenje djelotvornijih proizvodnih tehnologija i novih proizvoda u postojećem sustavu poljoprivredne proizvodnje. Konačni je cilj troškovno konkurentna proizvodnja onih proizvoda koje tržište traži, a za koje su uvođenjem kvalitetnih sustava navodnjavanja stvoreni optimalni proizvodni uvjeti.

Poljoprivreda je jedan od najvažnijih sektora za prostor, društvo i gospodarstvo Županije. Suvremeni programi razvitka pojedinih sektora se moraju temeljiti na promišljanju sveukupnog razvitka područja, što posebice vrijedi za poljoprivredu. Zbog toga je značaj poljoprivrede nezaobilazan radi njena utjecaja na različite segmente prostora i društva, uključujući:

zaustavljanje trenda gubitka najvrjednijeg poljoprivrednog zemljišta,

zaustavljanje procesa depopulacije neurbanih područja Županije,

poticanje formiranja i razvoja obiteljskih gospodarstava,

očuvanje tradicijskih djelatnosti i vrijednosti pojedinih prostornih cjelina,

očuvanje prirodnih resursa promicanjem održive, poglavito ekološke poljoprivrede i oblikovanje okoliša,

osiguranje sirovina za dio prerađivačke ili uslužne industrije u regiji.

Posebice treba istaknuti potrebu za uvažavanjem posebnosti pojedinih dijelova Županije u kojima je poljoprivreda od velike važnosti za lokalnu zajednicu. To znači da poljoprivreda na pojedinim područjima može biti presudni izvor dohotka i zaposlenosti stanovništva. U tom slučaju ona postaje razlog zadržavanja stanovništva na tim područjima. Na takvim područjima, ukoliko postoje prirodni uvjeti, potrebno je osigurati i društveno-ekonomske uvjete za uspostavu učinkovitog sustava poljoprivredne proizvodnje.

Zaključno se može istaći da bi očekivani efekti navodnjavanja trebali učvrstiti poljoprivrednu djelatnost i povoljno se odraziti na ostale gospodarske djelatnosti i strateške ciljeve Županije.

2.4 Ranije studije i istražni radovi na uređenju zemljišta i navodnjavanju – ocjena

Ranije studije

Godine 1989. Vodoprivredna radna organizacija za vodno područje „Drava – Dunav“ Osijek, OOUR „Vodogradnja Varaždin“ izradila je „Idejno rješenje vodnog sistema slivova Bednje i Plitvice“. Ovo je idejno rješenje elaborirano je u deset knjiga:

Knjiga 1. – Tehnički izvještaj Poglavlje 1. – Uvod Poglavlje 2. – Podloge Poglavlje 3. (osim 3.3) – Opći opis i karakteristike rijeke i porječja

Knjiga 2. – Tehnički izvještaj Poglavlje 3.3 – Hidrološke karakteristike

Knjiga 3. – Tehnički izvještaj Poglavlje 4. – Sadašnje stanje korištenja voda i zemljišta Poglavlje 5. – Vodoprivredna bilanca voda

Knjiga 4. – Tehnički izvještaj Poglavlje 6. (osim 6.1.3 i 6.1.4) – Prikaz idejnog rješenja

Knjiga 5. – Tehnički izvještaj Poglavlje 6.1.3 – Odvodnja u nizinskom području

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 27/259

Poglavlje 6.1.4 – Navodnjavanje

Knjiga 6. – Tehnički izvještaj Poglavlje 7. – Ekonomske analize Poglavlje 8. – Program realizacije Poglavlje 9. – Zaključci

Knjige 7., 8., 9. i 10 – Nacrti

Dano vodoprivredno rješenje uključuje rješenja obrane od štetnog djelovanja brdskih voda i poplava u nizinskom području, zaštite od zagađivanja, vodoopskrbe, poljoprivrede i šumarske proizvodnje u novim uvjetima te mogućnost razvoja ribarstva na zatvorenim i otvorenim vodotocima. Također su dane mogućnosti energetskog korištenja te pregled utjecaja ovakvog rješenja na okoliš.

Raniji istražni radovi

Dosadašnja istraživanja tala na području Varaždinske županije dana u vidu studija ili elaborata, odnosila su se prije svega na inventarizaciju tala te na utvrđivanje stanja plodnosti tla i ograničenja, najčešće s ciljem agro i hidromelioracijskog uređenja zemljišta te pogodnosti tla za razvoj poljoprivredne proizvodnje. Premda se u nekim elaboratima ukazuje i na potrebu navodnjavanja, značajnijih istraživanja i projekata vezanih uz navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta na području ove županije nije bilo. U tab. 2.4 navedeni su postojeći istražni radovi.

tab. 2.4 Pregled izrađenih elaborata

Godina Naziv elaborata Elaborat izradio

1954. Tla Kotara Varaždin Zavod za agroekologiju Varaždin

1971. Agropedološko-melioracijska studija šireg područja srednjeg toka rijeke Plitvice

Institut za pedologiju i tehnologiju tla, Zagreb

1981. Studija o racionalnom korištenju poljoprivrednog zemljišta općine Ivanec

Fakultet poljoprivrednih znanosti – institut za agroekologiju, Zagreb

1987. Studija uređenja zemljišta i otvorenih vodotoka za gornji dio vodnog područja slivova Drave i Dunava na području ZO Varaždin

Fakultet poljoprivrednih znanosti – institut za agroekologiju, Zagreb

2.5 Područje Plana

Varaždinska županija se prostire na 1.261,29 km2. Područje Županije, prema svojim topografskim, pedološkim i klimatskim karakteristikama ima dobre preduvjete za razvoj poljoprivrede. Plan navodnjavanja obuhvaća prostor namijenjen poljoprivrednoj aktivnosti sukladno Prostornom planu VŽ.

Kako poljoprivredna proizvodnja iziskuje povećani utrošak mineralnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja, na područjima koja su zaštićena odlukama o zaštiti izvorišta pitke vode nije dozvoljeno navodnjavanje da bi se smanjili rizici onečišćenja podzemnih voda od teško razgradivih kemijskih tvari. Ograničenje prostora za potrebe navodnjavanja na području VŽ predstavljaju i posebno vrijedna prirodna zaštićena područja koja su također definirana Prostornim planom Županije i posebnim odlukama.

Plan navodnjavanja VŽ usklađuje se s prostorno-planskom dokumentacijom i respektira iskazane prioritete i potrebe poljoprivrednih proizvođača.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 28/259

2.6 Društvene osnove Plana

2.6.1 Stanovništvo i naselja

Na području Varaždinske županije živi 175.951 stanovnika (prema popisu iz 2011. godine), što iznosi 4,1 % od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske (4.284.889 stanovnika). Od ukupnog broja stanovništva Varaždinske županije, 85.645 su muškarci, a 90.306 žene. Ukupan broj kućanstava je 55.483, a prosječna veličina kućanstva je 3,12 članova.

Prema broju stanovnika, najveći grad u županiji je Varaždin (46.946), a najveća općina je Trnovec Bartolovečki (6.884). Najmanji grad su Varaždinske Toplice (6.364), a najmanja općina, prema istom kriteriju, je Breznički Hum (633). Prosječna gustoća naseljenosti je bila 139,4 st/km2, što je vrlo visoka gustoća u odnosu na republički prosjek koji iznosi 75,7 st/km2. Najgušće je naseljen grad Varaždin (790 st/km2), a među općinama najrjeđe je naseljena Općina Ljubešćica (52,16 st/km2 ). Indeks starenja populacije (prema popisu stanovnika iz 2011. godine) u Varaždinskoj županiji iznosi 107,3 te je ispod državnog prosjeka koji iznosi 115.

Sjedište Varaždinske županije je grad Varaždin. U Varaždinskoj županiji samo jedna JLS (grad Varaždin) ima više od 45.000 stanovnika što čini cca 26,7% od ukupnog broja stanovnika na području Varaždinske županije, 2 JLS (gradovi Ivanec i Novi Marof) imaju između 10.000 i 15.000 stanovnika što čini cca 15,3%, 8 JLS (gradovi Ludbreg i Lepoglava, općine Trnovec Bartolovečki, Maruševec, Varaždinske Toplice, Cestica, Vidovec i Kneginec) imaju između 5000 i 10000 stanovnika što čini cca 30,1%, dok 17 JLS (općine Bednja, Bretinec, Breznica, Breznički Hum, Donja Voća, Jalžabet, Klenovnik, Ljubešćica, Mali Bukovec, Martijanec, Petrijanec, Sračinec, Sveti Đurđ, Sveti Ilija, Veliki Bukovac, Vinica i Visoko) ima manje od 5000 stanovnika što čini cca 27,9% od ukupnog broja stanovnika.

Demografska obilježja

Promatrajući kretanje ukupnog broja stanovnika županije od 1948. do 2011. primjećuje se pozitivan demografski trend do 1991. godine, a zatim dolazi do poremećaja demografskih tokova uslijed ratnih migracija stanovništva koje zbog nastalih socijalnih i gospodarskih promjena traju i danas, pa je u razdoblju od 1991. do 2011. godine broj stanovnika u Županiji smanjen za 11902 (sl. 2.8).

1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011

Stanovnika 174.682 177.352 179.905 184.380 187.495 187.853 184.769 175.951

165

170

175

180

185

190

Tis

uća

stan

ovni

ka

sl. 2.8 Kretanje broja stanovnika od 1948. do 2011. u VŽ (Izvor: DZS Zagreb, Naselja i stanovništvo RH 1857. – 2011., Popis stanovništva 2011.)

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 29/259

U razdoblju od 2005. do 2017. godine u Županiji se ostvaruje prirodna populacija tj. pad stope umrlih ispod stope živorođenih (sl. 2.9) , što je u skladu s općim negativnim trendom depopulacije Hrvatske.

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

Živorođeni 1.834 1.764 1.721 1.727 1.780 1.733 1.594 1.643 1.519 1.459 1.455 1.502 1.400

Umrli 2.199 2.125 2.316 2.354 2.280 2.294 2.187 2.251 2.154 2.094 2.366 2.183 2.254

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500Ž

ivor

ođen

i / u

mrli

sl. 2.9 Prirodno kretanje stanovništva VŽ (Izvor: DZS, Prirodno kretanje stanovništva)

Stanovništvo Županije ima obilježja mladog stanovništva Republike Hrvatske s prosječnom dobi od 40,7 godina, što je nešto ispod prosjeka RH koji iznosi 41,7 godina. Indeks starosti iznosi 76,53%, tj. udio dobne skupine „65+“ iznosi 16,84%, a dobne skupine „0-19“ 21,23% (sl. 2.10).

0%

2%

4%

6%

8%

Udi

o do

bne

skup

ine

u uk

upno

m

stan

ovni

štvu

žup

anije

Dobna skupina

sl. 2.10 Dobna struktura stanovnika VŽ u 2011. (Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. godina)

U razdoblju od 2005. do 2017. godine Županija ima negativni trend vanjske i unutarnje migracije stanovništva. Vanjska migracija stanovništva ima bilancu 2.101 doseljenih i 4.757 iseljenih osoba (sl. 2.11). Za cijelo promatrano razdoblje 2005-2017 može se reći da je broj doseljenih osoba ujednačen izuzev 2017. godine kada su se 343 osobe doselile. Broj odseljenih osoba bio je ujednačen od 2005. do 2012. godine, dok se od 2013. do 2017. bilježi konstantno povećanje odseljenih stanovnika, od 290 stanovnika 2013. godine do 1346 stanovnika 2017. godine.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 30/259

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

Doseljeni 175 183 172 175 134 67 140 71 123 120 203 195 343

Odseljeni 74 177 101 83 77 64 98 115 290 511 800 1.021 1.346

0

200

400

600

800

1.000

1.200

1.400

1.600

Sta

nov

nika

sl. 2.11 Vanjska migracija stanovništva VŽ (Izvor: DZS, Migracija stanovništva Republike Hrvatske)

U razdoblju od 2005. do 2017. godine unutarnja migracija stanovništva Županije ima bilancu 8.609 doseljenih i 9.111 iseljenih osoba (sl. 2.12).

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

Doseljeni 587 594 712 627 596 529 649 555 624 762 918 790 666

Odseljeni 686 635 644 585 597 559 625 635 702 935 865 798 845

0

200

400

600

800

1.000

Sta

nov

nika

sl. 2.12 Unutarnja migracija stanovništva VŽ (Izvor: DZS, Migracija stanovništva Republike Hrvatske)

2.6.2 Gospodarstvo

S obzirom da je gospodarstvo osnovni pokretač ekonomije Županije, prostornim planovima svih razina planirani su prostorno-planski preduvjeti za razvoj gospodarskih djelatnosti (proizvodnih, poslovnih, ugostiteljsko-turističkih, za iskorištavanje mineralnih sirovina, poljoprivredu, šumarstvo i dr.).

PPVŽ, kao usmjeravajućim dokumentom definirani su optimalni preduvjeti i planska osnova za realizaciju gospodarskih projekata, dok su se PPUO/G-ovima ti uvjeti detaljnije razrađivali.

Prema važećim PPUO/G-ovima na području Županije planirano je ukupno 2.987,21 ha površine za zone gospodarske namjene (bilo proizvodne, poslovne, ugostiteljsko-turističke i dr.), što je 13,44 % od ukupne površine građevinskih područja, odnosno 2,37% od ukupne površine Županije.

Ove zone su planirane dijelom unutar građevinskog područja naselja i to cca 1.825,06 ha ili 61,1% od ukupne površine zona gospodarskih namjena i kao izdvojena građevinska područja izvan naselja 1.162,15 ha ili 38,9% od ukupne površine zona gospodarskih namjena.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 31/259

Varaždinska županija se prema indeksu razvijenosti nalazi na NUTS II razini među najrazvijenijim županijama Hrvatske, s indeksom razvijenosti od 86,34%, a prema broju zaposlenih, ostvarenom prihodu, dobiti i neto financijskom rezultatu u gornjem dijelu u odnosu na druge županije. Profil konkurentnosti Varaždinske županije je na visokom 2. mjestu odmah iza grada Zagreba - razvijenost poduzetništva, kvaliteta javnog sektora, osnovna infrastruktura bolji su od državnog prosjeka, no zaostaje po ekonomskim rezultatima.

Vrlo dobra geostrateška pozicija i izvrsna infrastrukturna povezanost stavljaju Varaždinsku županiju na domak velikog broja europskih metropola i gospodarskih središta unutar 600 km na sjecištu međunarodnih prometnih tokova u smjeru prema Mađarskoj i Sloveniji.

Prevladavaju mala poduzeća s 97% i ostvaruju veći udio u dobiti nego srednja i velika poduzeća, koja su više izvozno orijentirana, iako ih je brojčano manje, te ostvaruju manju dobit u odnosu na manja poduzeća. Prerađivačka industrija je vodeća grana industrije. Obrtništvo ima tendenciju pada zbog smanjenja broja obrtnika i zaposlenih u obrtništvu, osobito u sektoru turizma i ugostiteljstva.

Srednjoškolski obrazovni sustav s tehničkim i industrijskim obrtničkim školama usmjeren je potrebama gospodarstva. Udio visokoobrazovanih u radno sposobnoj populaciji Županije niži je od presjeka Republike Hrvatske. Kvaliteta radne snage je vrlo visoka, što se očituje zadovoljstvom prisutnih ulagača.

Gospodarski pokazatelji

U strukturi gospodarstva na osnovi podataka DZS-a za razdoblje 2004. – 2015. najveću važnost zauzimaju prerađivačka industrija (s rudarstvom, vađenjem i ostalim industrijama) i trgovina koje zajedno čine 39,8 % BDP-a županije. Sektor poljoprivrede sa šumarstvom i ribarstvom u prosjeku ima udjel BDP-a Županije u iznos od 6,8% za promatrano razdoblje 2004. -2015., ali uz tendenciju pada od 2008. do 2015. godine pa je tako 2008. godine udjel BDP-a (poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo) iznosio 10,0% da bi se uz konstantan pad do 2015. godine udjel smanjio na 3,2% BDP-a Županije.

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015

RH 250.873 270.191 294.437 322.310 347.685 330.966 328.943 333.326 330.925 331.374 331.266 338.975

Kontinentalna 169.430 183.706 201.317 217.898 236.496 226.022 224.070 227.990 225.747 225.872 225.327 230.743

VŽ 8.743 9.136 9.874 10.690 11.916 11.443 10.726 10.904 10.931 11.190 11.280 11.614

0

50

100

150

200

250

300

350

400

mili

jard

i kn

sl. 2.13 Kretanje BDP-a RH, statističke regije kontinentalna Hrvatska i VŽ (Izvor: DZS, Bruto domaći proizvod za Republiku Hrvatsku, prostorne jedinice za statistiku 2. razine i županije)

Na sl. 2.13 prikazano je kretanje BDP-a za razdoblje od 2004. do 2015. godine za Republiku Hrvatsku, kontinentalnu Hrvatsku i VŽ. Vidljivo je da su sve tri statističke jedinice ostvarile svoj vrhunac 2008. godine, otkada slijedi pad BDP-a i stagnacija gospodarstva do 2011. kada se bilježi blagi oporavak. Ipak unatoč krizi koja je 2008. godine utjecala na kompletno gospodarstvo BDP je nakon krize ostao iznad razina u odnosu na godine koje su prethodile gospodarskom vrhuncu (2004. – 2007.).

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 32/259

Kontinentalna Hrvatska čini prosječno 68%, dok MŽ čini 3,4% udjela u ukupnom BDP-u Hrvatske.

U tab. 2.5 prikazana je evidencija Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na dan 30. lipnja 2018. godine za osiguranike prema različitim osnovama, a koji se može povezati s brojem zaposlenih. Ukupno je bilo zaposleno 63.840 osoba što predstavlja 4,8% od ukupnog broja zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Najveći udio zaposlenih je bio u pravnim osobama s 85,89%, slijede fizičke osobe sa 3,34%, a poljoprivrednika ima 1,35%.

tab. 2.5 Struktura zaposlenih u VŽ (Izvor: HZMO, Statističke informacije)

Pra

vne

osobe

Fiz

ičke

osobe

Obrt

nic

i

Poljo

privre

-

dnic

i

Sam

osta

lne

dje

latn

osti

Zaposle

nic

i

iz m

eđ

un.

org

an

izacija

Pro

duže

no

osig

ura

nje

Ukupno

54.831 5.412 2.137 862 447 1 150 63.840

85,89% 8,48% 3,34% 1,35% 0,70% 0,002% 2,35 100,00%

Nezaposlenost na razini Republike Hrvatske i VŽ jedan minimum je dosegnula u 2008. godini, kada je 6.822 osoba bilo prijavljeno na HZZ-u Županiji, odnosno u godini u kojoj je zabilježen najveći gospodarski rast. Drugi minimum nezaposlenosti zabilježen je u 2017. godini i povezan je u najvećoj mjeri sa migracijom stanovništva iz VŽ odnosno odjavom osiguranika sa burze rada. Vrhunac nezaposlenosti dosegnut je u 2013. godini kada je na HZZ-u bilo prijavljeno 11.035 osoba. (sl. 2.14).

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

Nezaposleni 10.271 9.218 7.927 6.822 8.137 9.716 9.863 10.447 11.035 9.554 7.441 5.771 4.135

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

Oso

ba

sl. 2.14 Broj nezaposlenih u VŽ (Izvor: HZZ, statistika)

Na sl. 2.15 prikazano je kretanje broja zaposlenih u poljoprivredi u pravnim osobama, obrtima i slobodnim zanimanjima u VŽ za razdoblje od 2005. do 2016. godine. Može se uočiti blagi trend povećanja broja zaposlenih u pravnim osobama od 2013. do 2016. godine i konstantan trend smanjenja zaposlenih u obrtima i slobodnim zanimanjima.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 33/259

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016

Pr. osobe 47.076 48.870 51.185 52.904 50.866 49.192 48.832 49.366 48.523 49.148 50.431 52.284

Obrti, sl.zan. 10.206 10.371 10.593 10.593 10.105 9.093 8.753 8.354 8.104 7.853 7.790 7.892

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

Zapo

slen

i

sl. 2.15 Broj zaposlenih u poljoprivredi u pravnim osobama, obrtima i slobodnim zanimanjima u VŽ (Izvor: DZS, Zaposlenost i plaće)

Prosječne mjesečne isplaćene neto plaće prikazane su u tab. 2.6. Vidljivo je da prosječne plaće u Županiji iznose približno 80% prosjeka države te da od 2008. godine konstantno rastu tj. prate trend rasta prosječne neto plaće na razini RH.

tab. 2.6 Prosječne neto plaće na razini države i VŽ (Izvor: DZS, Zaposlenost i plaće)

Godina Republika Hrvatska Varaždinska županija % od prosjeka plaće u RH

2008. 5.161 4.292 83,2

2009. 5.271 4.318 81,9

2010. 5.329 4.345 81,5

2011. 5.429 4.423 81,5

2012. 5.469 4.374 80,0

2013. 5.507 4.429 80,4

2014. 5.529 4.440 80,3

2015. 5.650 4.540 80,4

2.7 Zaključak

Plan navodnjavanja Varaždinske županije ulazi u razred strateških županijskih dokumenata, onih koji daju kvalitetnu osnovu za operativne projekte i programe. Stručne podloge i rezultati sveobuhvatnih analiza tla, klime, izvora voda i postojeće poljoprivrede daju osnovu za određivanje mogućnosti i prioriteta navodnjavanja radi razvitka postojeće ili uvođenja nove poljoprivredne proizvodnje. Uz odgovarajuće prateće aktivnosti, kvalitetna izrada i uspješna provedba Plana utjecati će na više trendova, od kojih izdvajamo slijedeće:

podizanje kvalitete odlučivanja na razini lokalne uprave temeljem kvalitetnog planskog dokumenta,

razvitak tehnologije poljoprivredne proizvodnje i promjena strukture sjetve prema dohodovnijim kulturama,

poboljšanje nadzora nad izvorima i racionalnije korištenje vodnih resursa,

povećanje atraktivnosti poljoprivredne proizvodnje na područjima pogodnim za navodnjavanje.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 34/259

3. OPĆE KARAKTERISTIKE PODRUČJA

3.1 Uvod

U ovom poglavlju su detaljno prezentirane opće karakteristike područja i podaci na kojima se temelji izrada ovoga plana navodnjavanja. Poglavlja od 3.2 do 3.6 obrađuju agroekološke uvjete proizvodnje (klimu, hidrologiju, hidrografiju, pedologiju i kvalitetu vode). Poglavlje 3.7 obrađuje zaštićena područja na prostoru Varaždinske županije, poglavlje 3.8 poljoprivredno-gospodarstvene uvjete proizvodnje, poglavlje 3.9 infrastrukturu i institucije važne za ovaj Plan, a poglavlje 3.10 obrađuje dosadašnje razvojne programe i uklapanje u projekte razvoja šireg područja i prostorne planove.

3.2 Klima

3.2.1 Uvod

Za potrebe izrade ovog Plana analizirane su četiri meteorološke postaje na području Varaždinske županije (sl. 3.1). To su glavna meteorološka postaja (GMP) Varaždin i klimatološke postaje (KP) Ludbreg, Novi Marof i Bednja. Lokacije meteoroloških postaja prikazane su na sl. 3.1.

sl. 3.1 Meteorološke postaje na području Varaždinske županije

Temperatura zraka, trajanje sijanja sunca, relativna vlažnost zraka i jačina vjetra analizirani su za GMP Varaždin, za razdoblje od 1988. do 2017. godine. Oborine su analizirane za postaje Varaždin, Ludbreg, Novi Marof i Bednja za razdoblje od 1998. do 2017. godine.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 35/259

3.2.2 Temperatura zraka

Srednja godišnja temperatura na GMP Varaždin u promatranom 30-godišnjem razdoblju iznosi 11,5°C. Najniža srednja godišnja temperatura iznosi 10,4°C, a najviša 12,4°C (tab. 3.1 i sl. 3.2).

tab. 3.1 Karakteristične vrijednosti srednjih mjesečnih i godišnjih temperatura zraka (°C), GMP Varaždin, u razdoblju 1998. – 2017.

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. God. Veg.

1998. 2,9 5,2 4,6 11,9 15,1 19,5 20,4 20,1 15,2 11,5 2,9 2,7 11,0 17,0

1999. 0,3 1,1 7,9 11,7 16,2 19,2 21,2 19,5 17,6 11,0 3,1 0,8 10,8 17,6

2000. 1,8 4,8 7,3 13,9 17,0 20,8 20,0 22,3 16,0 12,7 9,1 3,5 12,4 18,3

2001. 2,5 4,2 9,2 10,1 17,4 18,0 21,3 21,9 14,1 13,8 3,3 2,5 11,5 17,1

2002. 1,1 6,1 8,3 10,2 17,8 21,0 21,9 20,2 14,6 11,1 9,5 1,4 11,9 17,6

2003. 2,4 3,8 6,5 10,3 18,7 23,8 22,5 24,5 15,1 8,9 7,9 1,6 12,2 19,2

2004. 0,6 2,4 4,8 11,0 14,1 18,4 20,3 20,5 15,4 12,8 6,0 1,2 10,6 16,6

2005. 0,1 2,2 4,4 11,2 16,3 19,2 20,7 18,6 16,2 10,8 4,3 0,9 10,4 17,0

2006. 3,4 0,5 4,8 11,9 15,4 19,6 22,8 18,3 16,9 12,9 8,3 3,5 11,5 17,5

2007. 5,8 6,1 7,6 13,1 17,5 21,6 22,4 20,5 13,8 9,3 4,7 0,3 11,9 18,2

2008. 2,7 4,8 6,8 11,6 17,1 20,4 21,1 20,6 15,1 11,8 6,8 2,8 11,8 17,7

2009. 1,3 2,5 6,8 14,0 17,2 18,7 21,3 20,7 16,9 10,8 7,7 2,6 11,7 18,1

2010. 1,7 1,6 6,1 11,2 15,7 19,5 22,1 19,7 14,0 8,1 8,1 0,2 10,7 17,0

2011. 1,5 0,4 6,4 12,7 16,2 20,5 21,0 21,4 18,4 9,6 2,4 3,5 11,2 18,4

2012. 2,0 2,4 8,5 12,2 16,3 21,4 22,5 22,0 17,2 11,2 8,6 1,2 12,1 18,6

2013. 0,8 0,9 3,5 12,3 15,7 19,4 22,4 21,1 15,1 13,1 6,9 2,6 11,2 17,7

2014. 4,3 4,9 9,3 12,7 15,0 19,3 21,1 19,2 15,8 13,3 8,6 3,8 12,3 17,2

2015. 3,2 1,7 6,8 11,4 16,4 19,8 23,0 21,9 16,4 10,2 7,3 2,2 11,7 18,2

2016. 0,7 6,6 6,9 12,3 15,3 19,8 22,1 19,4 17,7 9,7 6,6 0,5 11,5 17,8

2017. 4,8 4,4 9,2 11,2 16,6 21,7 22,7 22,1 14,4 11,3 6,6 3,5 12,4 18,1

Prosj. 2,2 3,3 6,8 11,8 16,4 20,1 21,6 20,7 15,8 11,2 6,4 2,1 11,5 17,7

SD 1,5 1,9 1,7 1,1 1,1 1,3 0,9 1,4 1,3 1,5 2,2 1,2 0,6 0,6

CV 0,68 0,58 0,25 0,09 0,07 0,06 0,04 0,07 0,08 0,13 0,34 0,57 0,05 0,03

MIN 0,1 0,4 3,5 10,1 14,1 18,0 20,0 18,3 13,8 8,1 2,4 0,2 10,4 16,6

Q1 1,0 1,7 5,8 11,2 15,6 19,3 21,1 19,7 15,0 10,1 4,6 1,1 11,2 17,2

Medijan 1,9 3,2 6,8 11,8 16,3 19,7 21,6 20,6 15,6 11,2 6,9 2,4 11,6 17,7

Q3 3,0 4,8 8,0 12,4 17,1 20,9 22,4 21,9 16,9 12,7 8,2 3,0 12,0 18,2

MAX 5,8 6,6 9,3 14,0 18,7 23,8 23,0 24,5 18,4 13,8 9,5 3,8 12,4 19,2

sl. 3.2 Srednje mjesečne temperature zraka na GMP Varaždin (1998. – 2017.)

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 36/259

3.2.3 Sijanje sunca

Trajanje sijanja sunca u najužoj je vezi s naoblakom. Oblaci, naime, onemogućuju pritjecanje direktnih sunčevih zraka, pa samim time smanjuju trajanje sijanja sunca. Vrijednosti srednjih mjesečnih i godišnjih suma sati trajanja sijanja sunca za promatrano razdoblje prikazane su u tab. 3.2 i na sl. 3.3.

tab. 3.2 Karakteristične vrijednosti mjesečne sume sijanja sunca (sati), GMP Varaždin, u razdoblju 1998. – 2017


1998. 106,2 191,0 188,2 218,2 270,1 259,0 274,8 291,0 160,3 124,8 96,8 54,5 2234,9 1473,4

1999. 77,9 118,8 163,3 188,5 245,7 263,4 275,8 234,0 203,9 154,7 71,9 92,3 2090,2 1411,3

2000. 109,7 175,9 170,1 224,8 302,6 347,0 272,3 325,9 217,5 142,6 115,1 63,9 2467,4 1690,1

2001. 52,2 121,2 148,7 199,7 291,5 265,4 262,5 310,3 129,5 190,7 106,5 77,5 2155,7 1458,9

2002. 113,3 110,4 204,7 158,5 269,9 318,9 312,5 211,4 168,6 157,1 74,0 30,4 2129,7 1439,8

2003. 77,1 110,8 195,7 204,8 283,8 313,1 312,5 313,3 234,8 155,9 103,8 114,3 2419,9 1662,3

2004. 95,9 91,3 135,6 138,5 263,8 219,6 263,0 291,7 187,2 126,6 85,8 60,1 1959,1 1363,8

2005. 118,5 72,0 204,2 210,2 284,0 274,8 262,6 208,6 201,0 181,5 50,1 89,4 2156,9 1441,2

2006. 67,8 81,2 135,0 189,8 269,3 288,7 349,4 197,5 251,3 221,4 108,6 81,6 2241,6 1546,0

2007. 141,2 111,1 159,7 306,6 268,6 294,7 337,3 266,4 217,2 120,0 105,9 28,2 2356,9 1690,8

2008. 80,5 168,3 129,7 213,7 295,1 243,0 279,2 322,7 166,0 175,8 100,4 41,4 2215,8 1519,7

2009. 65,7 97,9 121,6 220,5 261,5 229,4 319,2 294,5 202,7 160,1 95,2 49,7 2118,0 1527,8

2010. 33,6 82,7 139,4 200,2 179,5 239,6 286,7 251,9 133,7 109,2 97,8 66,1 1820,4 1291,6

2011. 59,5 91,3 180,0 219,4 305,6 264,1 242,0 313,4 237,6 143,1 57,2 73,5 2186,7 1582,1

2012. 123,6 100,9 212,7 185,6 259,7 279,3 292,9 320,3 173,6 133,6 50,2 70,3 2202,7 1511,4

2013. 49,5 34,0 116,3 203,2 201,5 259,9 349,5 261,6 142,7 167,6 49,7 70,5 1906,0 1418,4

2014. 45,7 61,4 166,5 145,4 238,3 259,1 243,7 212,7 106,2 120,1 76,6 82,2 1757,9 1205,4

2015. 69,5 73,4 154,9 221,7 206,0 285,1 300,5 282,9 160,4 87,4 128,6 84,6 2055,0 1456,6

2016. 96,4 70,3 115,4 190,4 237,0 262,4 282,9 277,7 227,8 111,6 104,7 84,0 2060,6 1478,2

2017. 74,9 92,5 205,8 186,1 284,0 302,4 339,5 326,8 117,8 185,2 69,8 94,7 2279,5 1556,6

Prosj. 82,9 102,8 162,4 201,3 260,9 273,4 292,9 275,7 182,0 148,5 87,4 70,5 2140,7 1486,3

SD 28,4 37,9 31,2 34,0 33,3 30,5 32,5 42,2 41,5 32,0 23,0 21,4 178,3 119,1

CV 0,34 0,37 0,19 0,17 0,13 0,11 0,11 0,15 0,23 0,22 0,26 0,30 0,08 0,08

MIN 33,6 34,0 115,4 138,5 179,5 219,6 242,0 197,5 106,2 87,4 49,7 28,2 1757,9 1205,4

Q1 64,2 79,3 135,5 187,9 243,9 259,1 270,0 247,4 155,9 123,6 71,4 58,7 2059,2 1434,5

Medijan 77,5 95,2 161,5 201,7 269,0 264,8 284,8 287,0 180,4 148,9 96,0 72,0 2156,3 1475,8

Q3 107,1 113,0 190,1 218,5 284,0 290,2 314,2 313,3 217,3 169,7 105,0 84,2 2236,6 1548,7

MAX 141,2 191,0 212,7 306,6 305,6 347,0 349,5 326,8 251,3 221,4 128,6 114,3 2467,4 1690,8

sl. 3.3 Srednja mjesečna suma sijanja sunca na GMP Varaždin (1998. – 2017.)

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 37/259

Prosječno godišnje sijanje sunca za područje Varaždina iznosilo je 2140,7 sati. Najveći broj sati sijanja sunca u razmatranom razdoblju u prosjeku je imao mjesec srpanj (292,9 sati), dok je mjesec s najmanje sati trajanja sijanja sunca bio prosinac (70,5 sati). Ukupno godišnje sijanje sunca varira od godine do godine, pri čemu razlika može biti i do 710 sati (min. 1757,9 h u 2014. godini, maks. 2467,4 h u 2000. godini).

3.2.4 Relativna vlažnost

Relativna vlažnost predstavlja zasićenost zraka vodenom parom. Relativna vlažnost zraka je vrlo važan bioklimatski čimbenik budući da zajedno s temperaturom zraka i vjetrom ima veliki ekološki značaj u životu terestričkih organizama. S bioklimatskog stajališta, smatra se da je zrak vrlo suh ako je relativna vlažnost zraka manja od 55%. Ako se relativna vlažnost zraka kreće od 55 do 74 %, zrak je suh. Kreće li se, pak, u rasponu 75 do 90%, zrak je umjereno vlažan (tab. 3.3 i sl. 3.4).

tab. 3.3 Karakteristične vrijednosti srednje mjesečne relativne vlažnosti zraka (%), GMP Varaždin, u razdoblju 1998. – 2017.


1998. 81 67 68 72 71 78 78 75 83 82 87 92 78 76

1999. 89 74 70 75 77 72 72 77 82 82 89 85 79 76

2000. 84 71 69 68 67 61 67 60 76 82 83 89 73 67

2001. 87 71 76 73 66 69 70 66 81 82 83 81 75 71

2002. 79 74 64 71 68 65 68 79 77 77 78 86 74 71

2003. 86 80 64 59 59 60 61 56 73 77 83 78 70 61

2004. 75 74 74 77 68 74 71 73 75 85 78 83 76 73

2005. 75 77 68 62 66 64 75 78 81 80 87 80 74 71

2006. 85 77 69 68 72 70 68 78 80 78 79 86 76 73

2007. 75 77 73 61 69 67 61 73 77 83 78 86 73 68

2008. 81 67 70 67 63 73 71 72 72 78 83 85 74 70

2009. 84 74 68 67 70 72 72 75 78 76 84 85 75 72

2010. 85 79 71 72 73 71 70 80 85 84 85 83 78 75

2011. 82 78 68 65 64 67 65 70 71 79 91 83 74 67

2012. 73 69 62 61 66 68 65 60 73 83 85 83 71 66

2013. 86 83 78 68 71 69 63 68 80 77 85 84 76 70

2014. 85 84 68 73 69 68 74 77 85 81 86 80 78 74

2015. 80 81 66 58 70 67 71 74 72 86 76 90 74 69

2016. 80 76 73 64 74 74 70 74 73 81 78 83 75 72

2017. 80 76 64 63 66 63 60 66 80 76 78 78 71 66

Prosj. 82 75 69 67 68 69 69 72 78 80 83 84 75 70

SD 4 5 4 5 4 4 5 7 4 3 4 4 2 4

CV 0,05 0,07 0,06 0,07 0,06 0,06 0,07 0,10 0,05 0,04 0,05 0,05 0,03 0,06

MIN 73 67 62 58 59 60 60 56 71 76 76 78 70 61

Q1 80 73 68 63 66 67 65 68 73 78 78 83 74 68

Medijan 82 76 69 68 69 69 70 74 78 81 83 84 75 71

Q3 85 78 72 72 71 72 71 77 81 82 85 86 76 73

MAX 89 84 78 77 77 78 78 80 85 86 91 92 79 76

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 38/259

sl. 3.4 Srednja mjesečna relativna vlažnost zraka na MP Varaždin (1998. – 2017.)

Prema prosječnoj godišnjoj vrijednosti relativne vlažnosti zraka od 75%, predmetno područje pripada kategoriji umjereno vlažnog područja. Međutim prema prosječnim mjesečnim vrijednostima razdoblje ožujak – kolovoz je suho.

3.2.5 Vjetar

Vjetar predstavlja vrtložno i turbulentno strujanje zraka. Vjetar je moguće definirati smjerom, brzinom i jačinom. Smjer vjetra nam govori od kuda vjetar puše i općenito se može reći da je vjetar usmjeren od polja višeg k nižem tlaku zraka. Brzina vjetra također ovisi o polju tlaka zraka tako da su područja na kojima su te razlike na maloj udaljenosti uvelike izloženi jakim i olujnim vjetrovima.

Jačina vjetra se ocjenjuje po Beauforovoj skali koja ima raspon od 0 do 12. Tako je primjerice 0 – tišina, 1 – lahor, 2 – povjetarac, 3 – slab vjetar itd. do 12 – orkan. Brzina vjetra se može odrediti izravno samo pomoću anemometra. Prema podacima stanice Varaždin (1988.-2017.) promatrano područje ima prosječnu brzinu vjetra od samo 1,9 Bf što ga svrstava u područja u kojima prevladavaju lahor i povjetarac (tab. 3.4 i sl. 3.5).

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 39/259

tab. 3.4 Karakteristične vrijednosti srednje mjesečne jačine vjetra (Bf), GMP Varaždin, u razdoblju 1998. – 2017.


1998. 2,5 2,2 2,7 2,7 2,3 2,0 1,9 1,8 2,2 2,3 2,2 1,9 2,2 2,2

1999. 2,4 2,6 3,0 2,5 2,4 2,4 2,1 1,3 1,4 1,6 1,6 2,1 2,1 2,0

2000. 1,5 1,8 2,3 2,1 1,7 1,5 1,9 1,7 1,5 1,7 2,3 1,6 1,8 1,7

2001. 2,1 2,2 2,3 2,0 1,8 1,9 1,6 1,7 2,0 1,8 1,8 1,9 1,9 1,8

2002. 1,9 2,1 2,2 2,0 1,9 1,7 1,7 1,5 1,6 1,9 2,2 2,1 1,9 1,7

2003. 1,7 1,6 1,8 2,4 1,8 1,6 1,7 1,5 1,4 2,0 1,6 1,9 1,8 1,7

2004. 1,9 2,0 2,0 1,8 2,0 1,6 1,7 1,7 1,7 1,6 2,0 1,6 1,8 1,8

2005. 1,8 1,7 1,8 2,1 1,9 2,1 1,6 1,5 1,5 1,5 1,6 1,7 1,7 1,8

2006. 1,4 1,6 2,4 2,0 1,8 1,6 1,4 1,5 1,2 1,8 2,0 1,7 1,7 1,6

2007. 2,1 1,9 1,8 1,6 2,1 2,0 2,0 1,8 1,8 1,8 2,1 1,9 1,9 1,9

2008. 1,9 2,1 2,4 2,3 2,0 1,7 1,8 1,7 2,2 1,7 1,8 2,1 2,0 2,0

2009. 1,7 2,0 2,3 1,9 1,9 2,1 1,7 1,5 1,5 1,9 1,9 2,1 1,9 1,8

2010. 1,5 2,1 2,3 1,9 2,3 2,1 1,7 1,5 1,3 1,7 1,9 2,0 1,9 1,8

2011. 2,3 1,8 2,2 1,9 2,0 2,0 2,0 1,6 1,6 1,8 1,5 2,1 1,9 1,9

2012. 2,2 2,3 2,0 2,6 2,3 2,0 1,8 1,5 2,0 1,8 1,8 2,1 2,0 2,0

2013. 1,8 1,9 2,0 2,1 2,2 1,8 1,8 1,7 1,6 1,9 2,3 1,7 1,9 1,9

2014. 2,0 2,0 2,1 2,0 2,7 1,9 1,9 1,7 1,7 2,0 2,1 2,2 2,0 2,0

2015. 2,4 1,9 2,5 2,6 2,2 1,9 1,5 1,6 2,2 1,7 1,8 1,4 2,0 2,0

2016. 1,9 2,3 2,5 2,6 2,2 1,9 1,8 1,6 1,7 1,7 2,2 1,6 2,0 2,0

2017. 1,8 2,2 2,1 2,2 2,0 2,2 1,9 2,0 2,0 2,3 2,6 2,5 2,2 2,1

Prosj. 1,9 2,0 2,2 2,2 2,1 1,9 1,8 1,6 1,7 1,8 2,0 1,9 1,9 1,9

SD 0,3 0,2 0,3 0,3 0,2 0,2 0,2 0,2 0,3 0,2 0,3 0,3 0,1 0,1

CV 0,16 0,10 0,14 0,14 0,10 0,11 0,11 0,13 0,18 0,11 0,15 0,16 0,05 0,05

MIN 1,4 1,6 1,8 1,6 1,7 1,5 1,4 1,3 1,2 1,5 1,5 1,4 1,7 1,6

Q1 1,8 1,9 2,0 2,0 1,9 1,7 1,7 1,5 1,5 1,7 1,8 1,7 1,9 1,8

Medijan 1,9 2,0 2,3 2,1 2,0 1,9 1,8 1,6 1,7 1,8 2,0 1,9 1,9 1,9

Q3 2,1 2,2 2,4 2,4 2,2 2,0 1,9 1,7 2,0 1,9 2,2 2,1 2,0 2,0

MAX 2,5 2,6 3,0 2,7 2,7 2,4 2,1 2,0 2,2 2,3 2,6 2,5 2,2 2,2

sl. 3.5 Srednja mjesečna jačina vjetra na MP Varaždin (1998. – 2017.)

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 40/259

3.2.6 Oborine

Oborine su klimatski element s najvećim utjecajem na poljoprivrednu proizvodnju. One su glavni izvor vode u tlu te kao takve imaju velik utjecaj na vodni režim tla. Za planiranje poljoprivredne proizvodnje stoga je nužno poznavati količinu i godišnji raspored oborina.

U nastavku su dane karakteristične vrijednosti mjesečnih i godišnjih oborina zabilježenih na obrađenim meteorološkim postajama Varaždin, Ludbreg, Novi Marof i Bednja.

GMP Varaždin

tab. 3.5 Karakteristične vrijednosti mjesečnih i godišnjih oborina (mm), GMP Varaždin, u razdoblju 1998. – 2017.


1998. 8,3 1,2 55,9 63,5 76,6 85,6 132,1 81,5 169,7 139,5 105,0 31,7 950,6 609,0

1999. 24,8 60,3 37,7 61,7 110,5 77,1 99,9 111,8 34,1 69,9 44,0 76,4 808,2 495,1

2000. 6,8 29,3 34,6 30,6 50,1 51,3 72,7 7,7 76,4 63,3 86,8 77,2 586,8 288,8

2001. 54,1 0,3 94,8 81,6 27,9 126,4 45,8 14,8 181,5 22,3 44,0 31,9 725,4 478,0

2002. 10,1 27,5 34,5 120,6 40,1 59,7 70,2 100,6 84,6 97,6 36,0 44,3 725,8 475,8

2003. 38,0 37,3 2,1 23,7 23,8 32,1 54,3 24,3 131,5 112,2 50,9 29,5 559,7 289,7

2004. 42,6 38,1 85,2 121,3 35,9 145,9 32,2 67,2 68,7 182,0 47,4 33,0 899,5 471,2

2005. 14,3 43,3 53,1 98,0 59,9 46,9 183,7 139,9 92,1 3,8 67,9 88,0 890,9 620,5

2006. 39,6 34,3 40,5 99,0 132,6 63,7 48,0 130,8 70,3 35,0 41,7 26,7 762,2 544,4

2007. 40,2 58,8 100,6 4,9 74,5 50,9 105,5 98,0 180,9 96,9 43,2 49,5 903,9 514,7

2008. 6,0 8,0 86,6 29,4 29,4 141,5 107,0 54,2 73,9 66,4 37,8 82,9 723,1 435,4

2009. 105,3 49,0 59,3 35,2 74,4 101,5 94,9 64,3 25,6 40,0 75,1 79,4 804,0 395,9

2010. 72,7 66,8 40,8 71,3 106,9 131,7 67,7 211,7 186,1 61,4 115,8 67,4 1200,3 775,4

2011. 10,5 11,9 15,3 29,4 41,1 48,6 101,6 24,7 36,0 83,7 0,6 77,8 481,2 281,4

2012. 22,2 20,6 1,4 41,8 127,6 80,4 81,1 9,8 94,5 108,9 108,1 54,2 750,6 435,2

2013. 121,7 128,2 113,4 62,0 95,5 60,4 33,9 103,2 139,4 22,0 214,8 7,4 1101,9 494,4

2014. 48,5 138,6 10,1 105,3 108,5 117,9 133,5 153,1 290,7 96,7 46,5 62,8 1312,2 909,0

2015. 76,1 95,0 15,7 20,7 164,6 78,8 97,5 90,3 102,0 188,4 35,1 1,2 965,4 553,9

2016. 58,2 125,3 68,3 46,1 101,3 106,9 48,9 94,6 34,3 88,0 105,6 8,5 886,0 432,1

2017. 32,4 56,0 20,1 32,5 66,7 84,5 54,0 42,2 242,1 69,0 104,9 88,0 892,4 522,0

Prosj. 41,6 51,5 48,5 58,9 77,4 84,6 83,2 81,2 115,7 82,4 70,6 50,9 846,5 501,1

SD 31,8 40,4 33,1 34,3 38,9 33,4 37,5 52,2 71,2 47,7 45,3 27,7 198,9 147,9

CV 0,76 0,78 0,68 0,58 0,50 0,39 0,45 0,64 0,62 0,58 0,64 0,54 0,23 0,30

MIN 6,0 0,3 1,4 4,9 23,8 32,1 32,2 7,7 25,6 3,8 0,6 1,2 481,2 281,4

Q1 13,4 25,8 19,0 30,3 40,9 57,6 52,7 37,8 69,9 56,1 42,8 31,2 725,7 434,4

Medijan 38,8 40,7 40,7 53,9 74,5 79,6 76,9 85,9 93,3 76,8 49,2 51,9 847,1 486,2

Q3 55,1 61,9 72,5 85,7 107,3 109,7 102,6 105,4 172,5 100,4 104,9 77,4 915,6 546,8

MAX 121,7 138,6 113,4 121,3 164,6 145,9 183,7 211,7 290,7 188,4 214,8 88,0 1312,2 909,0

Godišnja količina oborina varira od 481,2 do 1312,2 mm, pri čemu prosječna godišnja količina iznosi 846,5 mm. U prosjeku najmanje su oborine u siječnju (41,6 mm), a najveće u rujnu (115,7 mm).

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 41/259

sl. 3.6 Raspodjela oborina po mjesecima na GMP Varaždin (1998. – 2017.)

sl. 3.7 Raspodjela godišnjih oborina po godinama i vegetacijskom razdoblju na GMP Varaždin (1970. – 2017.)

Sustavi navodnjavanja dimenzioniraju se prema proračunu potrebe vode za razmatrane biljne kulture za sušnu godinu koja je definirana kao ona u kojoj je vjerojatnost pojave količina oborina većih ili jednakih od mjerodavne vrijednosti (vrijednosti količina oborina u sušnoj godini) prema Hazenu jednaka pHazen = 75%. Vlažna godina definirana je, prema ovom načelu, kao ona u kojoj je vjerojatnost pojave količina oborina većih ili jednakih od mjerodavne vrijednosti (vrijednosti količina oborina u vlažnoj godini) prema Hazenu jednaka pHazen = 25%.

Vjerojatnost pojave određene količine oborina izračunata je prema Hazenovom izrazu (1930.) za empirijsku odnosno kompromisnu vjerojatnost:

100,2n

12mpHazen

gdje su: pHazen [%] vjerojatnost pojave količine oborina veće ili jednake od mjerodavne prema

Hazenu,

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 42/259

m [1] godina u kojoj se pojavljuje oborina za koju se računa vjerojatnost pojavljivanja [1]; ovdje: od 1 do 20,

n [1] ukupan broj godina motrenja [1]; ovdje: 20.

Iz podataka danih u tab. 3.6 slijedi da je godišnja količina oborina u sušnoj godini 458,8 mm, a u vlažnoj godini 1178,7 mm.

tab. 3.6 Određivanje količina oborina u „sušnoj“ i „vlažnoj“ godini za GMP Varaždin (1998. – 2017.)

m Količina oborina [mm] pHazen

[%] I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. God. Veg.

1 121,7 138,6 113,4 121,3 164,6 145,9 183,7 211,7 290,7 188,4 214,8 88,0 1982,8 1117,9 2,5%

2 105,3 128,2 100,6 120,6 132,6 141,5 133,5 153,1 242,1 182,0 115,8 88,0 1643,3 923,4 7,5%

3 76,1 125,3 94,8 105,3 127,6 131,7 132,1 139,9 186,1 139,5 108,1 82,9 1449,4 822,7 12,5%

4 72,7 95,0 86,6 99,0 110,5 126,4 107,0 130,8 181,5 112,2 105,6 79,4 1306,7 755,2 17,5%

5 58,2 66,8 85,2 98,0 108,5 117,9 105,5 111,8 180,9 108,9 105,0 77,8 1224,5 722,6 22,5%

6 54,1 60,3 68,3 81,6 106,9 106,9 101,6 103,2 169,7 97,6 104,9 77,2 1132,3 669,9 27,5%

7 48,5 58,8 59,3 71,3 101,3 101,5 99,9 100,6 139,4 96,9 86,8 76,4 1040,7 614,0 32,5%

8 42,6 56,0 55,9 63,5 95,5 85,6 97,5 98,0 131,5 96,7 75,1 67,4 965,3 571,6 37,5%

9 40,2 49,0 53,1 62,0 76,6 84,5 94,9 94,6 102,0 88,0 67,9 62,8 875,6 514,6 42,5%

10 39,6 43,3 40,8 61,7 74,5 80,4 81,1 90,3 94,5 83,7 50,9 54,2 795,0 482,5 47,5%

11 38,0 38,1 40,5 46,1 74,4 78,8 72,7 81,5 92,1 69,9 47,4 49,5 729,0 445,6 52,5%

12 32,4 37,3 37,7 41,8 66,7 77,1 70,2 67,2 84,6 69,0 46,5 44,3 674,8 407,6 57,5%

13 24,8 34,3 34,6 35,2 59,9 63,7 67,7 64,3 76,4 66,4 44,0 33,0 604,3 367,2 62,5%

14 22,2 29,3 34,5 32,5 50,1 60,4 54,3 54,2 73,9 63,3 44,0 31,9 550,6 325,4 67,5%

15 14,3 27,5 20,1 30,6 41,1 59,7 54,0 42,2 70,3 61,4 43,2 31,7 496,1 297,9 72,5%

16 10,5 20,6 15,7 29,4 40,1 51,3 48,9 24,7 68,7 40,0 41,7 29,5 421,1 263,1 77,5%

17 10,1 11,9 15,3 29,4 35,9 50,9 48,0 24,3 36,0 35,0 37,8 26,7 361,3 224,5 82,5%

18 8,3 8,0 10,1 23,7 29,4 48,6 45,8 14,8 34,3 22,3 36,0 8,5 289,8 196,6 87,5%

19 6,8 1,2 2,1 20,7 27,9 46,9 33,9 9,8 34,1 22,0 35,1 7,4 247,9 173,3 92,5%

n=20 6,0 0,3 1,4 4,9 23,8 32,1 32,2 7,7 25,6 3,8 0,6 1,2 139,6 126,3 97,5%

suš. 12,4 24,1 17,9 30,0 40,6 55,5 51,5 33,5 69,5 50,7 42,5 30,6 458,8 280,6 75,0%

pros. 41,6 51,5 48,5 58,9 77,4 84,6 83,2 81,2 115,7 82,4 70,6 50,9 846,5 501,1

vlaž. 56,2 63,6 76,8 89,8 107,7 112,4 103,6 107,5 175,3 103,3 105,0 77,5 1178,7 696,3 25,0%

0

50

100

150

200

250

300

350

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.

Količ

ina o

borina [

mm

]

Mjesec

MAX (Ruk. mj.)

„vlažna“ (Ruk. mj.)

Prosj. (Ruk. mj.)

„sušna“ (Ruk. mj.)

MIN (Ruk. mj.)

sl. 3.8 Raspodjela oborina po mjesecima u karakterističnim godinama na GMP Varaždin (1998. – 2017.)

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 43/259

KP Ludbreg

tab. 3.7 Karakteristične vrijednosti mjesečnih i godišnjih oborina (mm) na KP Ludbreg (1998. – 2017.)


1998. 19,6 1,2 54,4 58,9 100,4 151,6 175,4 104,6 149,3 154,4 118,4 53,9 1142,1 740,2

1999. 26,8 89,9 31,4 64,1 94,7 80,9 115,2 105,3 41,5 62,5 93,0 98,5 903,8 501,7

2000. 13,6 25,3 31,3 31,5 59,2 76,2 70,6 0,6 75,3 86,4 87,5 79,8 637,3 313,4

2001. 77,2 1,5 105,0 72,3 27,0 116,2 58,3 13,4 199,3 20,8 65,3 48,3 804,6 486,5

2002. 10,8 32,2 28,4 118,2 44,4 45,5 79,5 128,0 78,7 95,2 40,4 63,6 764,9 494,3

2003. 77,6 61,3 4,0 31,8 16,0 53,6 79,0 18,9 138,8 134,9 62,4 29,7 708,0 338,1

2004. 53,9 60,8 112,2 113,5 29,8 117,8 47,8 68,7 45,8 186,6 50,5 43,0 930,4 423,4

2005. 32,7 59,9 86,7 94,8 58,1 79,5 164,0 153,2 80,0 2,0 67,9 123,1 1001,9 629,6

2006. 51,1 50,6 56,0 111,4 138,2 92,9 30,6 134,1 93,4 52,0 48,2 33,5 892,0 600,6

2007. 44,2 66,4 109,3 15,3 82,4 52,2 72,9 94,5 178,7 93,1 54,0 63,6 926,6 496,0

2008. 4,5 7,9 96,6 23,3 25,1 157,0 86,1 73,1 91,3 56,6 45,1 104,6 771,2 455,9

2009. 113,5 45,3 57,2 30,5 65,9 96,3 67,3 82,9 21,2 72,1 71,1 105,9 829,2 364,1

2010. 80,9 83,7 56,9 76,0 103,4 193,5 77,8 140,4 188,9 65,0 103,5 94,2 1264,2 780,0

2011. 13,8 15,3 15,8 39,9 33,7 33,6 75,6 25,0 45,3 78,8 1,5 94,2 472,5 253,1

2012. 25,3 38,6 2,1 38,7 109,2 77,1 43,2 6,5 86,1 98,6 103,4 88,1 716,9 360,8

2013. 123,2 148,6 146,2 64,0 68,5 78,4 39,4 133,2 156,1 24,5 209,5 5,2 1196,8 539,6

2014. 60,6 164,8 9,7 71,9 109,8 88,9 131,1 152,9 358,7 112,4 44,3 71,3 1376,4 913,3

2015. 94,4 118,1 25,0 18,0 150,9 60,6 67,4 80,5 91,0 180,6 34,8 3,1 924,4 468,4

2016. 66,5 129,9 82,3 50,5 99,6 122,3 52,1 76,2 29,6 95,1 111,5 7,3 922,9 430,3

2017. 37,6 56,7 25,5 31,4 70,2 70,8 70,1 42,6 214,0 69,4 108,5 101,9 898,7 499,1

Prosj. 51,4 62,9 56,8 57,8 74,3 92,2 80,2 81,7 118,2 87,1 76,0 65,6 904,2 504,4

SD 33,9 46,2 40,6 31,6 37,6 39,5 37,7 49,1 79,6 47,9 42,8 35,7 211,0 159,5

CV 0,66 0,73 0,71 0,55 0,51 0,43 0,47 0,60 0,67 0,55 0,56 0,54 0,23 0,32

MIN 4,5 1,2 2,1 15,3 16,0 33,6 30,6 0,6 21,2 2,0 1,5 3,1 472,5 253,1

Q1 23,9 30,5 25,4 31,5 41,7 68,3 56,8 38,2 67,9 61,0 47,4 40,6 769,6 408,6

Medijan 47,7 58,3 55,2 54,7 69,4 80,2 71,8 81,7 91,2 82,6 66,6 67,5 901,3 490,4

Q3 77,3 85,3 89,2 73,2 101,2 116,6 81,2 129,3 161,8 102,1 103,4 95,3 948,3 554,9

MAX 123,2 164,8 146,2 118,2 150,9 193,5 175,4 153,2 358,7 186,6 209,5 123,1 1376,4 913,3


sl. 3.9 Raspodjela oborina po mjesecima, KP Ludbreg, 1998. – 2017.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 44/259

KP Novi Marof

tab. 3.8 Karakteristične vrijednosti mjesečnih i godišnjih oborina (mm) na KP Novi Marof (1998. – 2017.)


1998. 0,0 0,0 64,4 63,7 133,6 123,5 118,1 103,8 165,0 142,4 98,4 36,3 1049,2 707,7

1999. 37,3 98,6 45,2 91,8 109,6 87,2 64,6 79,3 57,4 61,7 101,2 89,9 923,8 489,9

2000. 9,7 24,7 36,6 37,4 57,8 56,3 79,6 8,2 80,8 99,7 100,9 98,6 690,3 320,1

2001. 106,6 6,3 148,3 100,8 51,9 168,6 60,6 20,7 179,2 18,4 79,8 54,4 995,6 581,8

2002. 13,6 36,0 40,7 137,9 49,3 82,8 78,7 177,4 76,9 105,5 52,5 0,0 851,3 603,0

2003. 0,0 0,0 3,0 22,0 12,8 21,0 69,2 31,9 127,5 122,4 64,4 25,5 499,7 284,4

2004. 62,2 49,8 104,0 127,3 47,2 102,8 75,9 71,5 56,9 224,6 63,6 55,8 1041,6 481,6

2005. 38,2 74,5 58,5 86,4 56,0 61,6 118,2 125,4 72,2 4,6 65,8 99,7 861,1 519,8

2006. 39,5 43,2 53,3 95,3 144,9 43,2 30,4 130,9 25,9 38,2 51,9 32,1 728,8 470,6

2007. 39,9 60,8 89,5 7,8 117,3 35,6 46,7 74,1 153,1 79,8 56,3 80,0 840,9 434,6

2008. 7,0 5,6 121,9 40,4 26,8 160,3 69,9 62,7 54,3 50,2 46,7 96,3 742,1 414,4

2009. 105,1 50,3 45,3 32,4 79,9 87,9 35,3 58,6 28,9 57,5 69,2 104,1 754,5 323,0

2010. 96,4 90,9 47,3 85,2 129,3 159,7 62,0 138,0 214,5 62,8 112,5 65,8 1264,4 788,7

2011. 14,1 12,4 17,0 74,7 38,3 68,3 112,8 14,7 36,5 96,4 0,3 89,0 574,5 345,3

2012. 22,5 35,3 0,0 52,9 98,2 68,2 26,7 10,4 79,6 68,1 85,0 78,4 625,3 336,0

2013. 123,8 141,7 142,2 42,6 102,4 30,8 39,0 102,6 131,6 18,8 215,6 6,2 1097,3 449,0

2014. 51,1 142,3 9,3 94,4 145,6 115,3 112,5 121,3 180,4 125,7 49,3 58,0 1205,2 769,5

2015. 73,7 85,4 26,0 21,5 114,0 64,2 51,6 71,7 65,5 171,3 24,9 1,6 771,4 388,5

2016. 65,9 125,9 57,8 28,7 120,1 129,8 37,8 55,0 52,6 96,9 119,5 4,2 894,2 424,0

2017. 33,3 58,0 28,6 31,3 58,5 59,2 93,9 30,5 250,3 65,5 117,4 92,6 919,1 523,7

Prosj. 47,0 57,1 56,9 63,7 84,7 86,3 69,2 74,4 104,5 85,5 78,8 58,4 866,5 482,8

SD 36,9 44,2 42,4 36,4 40,4 43,1 28,9 46,8 64,3 52,6 43,6 35,7 197,5 142,5

CV 0,79 0,77 0,75 0,57 0,48 0,50 0,42 0,63 0,62 0,62 0,55 0,61 0,23 0,30

MIN 0,0 0,0 0,0 7,8 12,8 21,0 26,7 8,2 25,9 4,6 0,3 0,0 499,7 284,4

Q1 14,0 21,6 28,0 32,1 51,3 58,5 44,8 31,6 56,3 55,7 52,4 30,5 738,8 377,7

Medijan 38,9 50,1 46,3 58,3 89,1 75,6 66,9 71,6 78,3 74,0 67,5 61,9 856,2 459,8

Q3 67,9 86,8 70,7 92,5 118,0 117,4 83,2 108,2 156,1 109,7 101,0 90,6 1007,1 538,2

MAX 123,8 142,3 148,3 137,9 145,6 168,6 118,2 177,4 250,3 224,6 215,6 104,1 1264,4 788,7


sl. 3.10 Raspodjela oborina po mjesecima, KP Novi Marof, 1998. – 2017.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 45/259

KP Bednja

tab. 3.9 Karakteristične vrijednosti mjesečnih i godišnjih oborina (mm) na KP Bednja (2007. – 2017.)


2007. 52,8 54,2 120,3 2,2 74,3 71,6 99,5 169,8 204,4 113,2 55,0 68,8 1086,1 621,8

2008. 4,7 17,4 132,1 53,8 57,4 197,9 115,7 105,1 88,9 69,0 80,8 118,2 1041,0 618,8

2009. 136,3 55,5 76,5 49,2 75,2 108,5 78,7 124,4 46,7 44,7 77,0 101,8 974,5 482,7

2010. 72,8 78,4 49,3 84,7 130,4 129,2 85,7 106,9 217,6 44,8 135,6 86,9 1222,3 754,5

2011. 15,1 17,0 24,9 60,3 69,2 78,9 97,0 13,6 48,6 110,6 0,5 82,8 618,5 367,6

2012. 17,8 41,0 1,1 59,6 108,0 93,1 116,4 19,9 159,8 158,1 110,1 66,8 951,7 556,8

2013. 116,3 147,2 143,2 61,0 96,5 66,7 17,5 102,9 163,7 13,0 263,4 20,7 1212,1 508,3

2014. 72,1 132,4 4,8 97,5 135,0 109,6 118,3 187,5 196,3 133,7 58,9 80,0 1326,1 844,2

2015. 99,2 83,7 23,4 21,7 165,8 74,4 77,7 74,7 102,7 226,6 44,8 1,0 995,7 517,0

2016. 64,2 149,8 80,0 40,0 132,3 138,7 64,7 91,5 49,5 94,1 145,5 4,3 1054,6 516,7

2017. 34,8 56,2 22,1 49,8 67,4 122,3 70,8 74,1 279,5 71,3 150,9 94,6 1093,8 663,9

Prosj. 62,4 75,7 61,6 52,7 101,0 108,3 85,6 97,3 141,6 98,1 102,0 66,0 1052,4 586,6

SD 40,8 45,9 49,6 25,0 34,0 36,8 28,0 50,8 75,7 57,4 67,6 37,9 175,8 127,3

CV 0,65 0,61 0,81 0,47 0,34 0,34 0,33 0,52 0,53 0,59 0,66 0,57 0,17 0,22

MIN 4,7 17,0 1,1 2,2 57,4 66,7 17,5 13,6 46,7 13,0 0,5 1,0 618,5 367,6

Q1 26,3 47,6 22,8 44,6 71,8 76,7 74,3 74,4 69,2 56,9 57,0 43,8 985,1 512,5

Medijan 64,2 56,2 49,3 53,8 96,5 108,5 85,7 102,9 159,8 94,1 80,8 80,0 1054,6 556,8

Q3 86,0 108,1 100,2 60,7 131,4 125,8 107,6 115,7 200,4 123,5 140,6 90,8 1153,0 642,9

MAX 136,3 149,8 143,2 97,5 165,8 197,9 118,3 187,5 279,5 226,6 263,4 118,2 1326,1 844,2

Godišnja količina oborina varira od 618,5 do 1326,1 mm, pri čemu prosječna godišnja količina iznosi 1052,4 mm. U prosjeku najmanje su oborine u travnju (52,7 mm), a najveće u rujnu (141,6 mm).

sl. 3.11 Raspodjela oborina po mjesecima, KP Bednja, 2007. – 2017.

3.2.7 Prostorna raspodjela oborine

Analizom ukupnih godišnjih oborina postaja na širem području Varaždinske županije izrađena je karta izohijeta područja Županije, sl. 3.14. Karta je izrađena Kriging metodom geostatističke interpolacije podataka o srednjoj godišnjoj oborini s obrađenih meteoroloških postaja.

Ukupne godišnje količine oborina najniže su na području doline rijeke Drave (ispod 800 mm godišnje). Količina ukupnih godišnjih oborina raste s nadmorskom visinom, te

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 46/259

odmicanjem s istoka prema zapadu. Najveće godišnje oborine ima najzapadniji (Maceljsko gorje) i južni (Ivančica) dio Županije, prosječno između 1000 i 1100 mm. U tab. 3.10 dan je prikaz srednjih godišnjih količina oborina za klimatološke postaje na području Varaždinske županije.

tab. 3.10 Srednje godišnje količine oborina na klimatološkim postajama u VŽ (mm)

Postaja

Za razdoblje od 1998. do 2017. (20 godina)

Za razdoblje od 2007. do 2017. (11 godina)

Ukupno (I-XII) vegetacijsko

razdoblje (IV-IX) Ukupno (I-XII)

vegetacijsko razdoblje (IV-IX)

Varaždin 846,5 501,1 911,0 522,7

Novi Marof 866,5 482,8 880,8 472,4

Ludbreg 904,2 504,4 936,3 505,5

Bednja - - 1052,4 586,6

0

20

40

60

80

100

120

140

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Količin

a o

morine (m

m)

Mjesec

VŽ

LU

NM

sl. 3.12 Srednje mjesečne količine oborina za razdoblje od 1998. – 2017.g.

0

20

40

60

80

100

120

140

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Količin

a o

morine (m

m)

Mjesec

VŽ

LU

NM

BE

sl. 3.13 Srednje mjesečne količine oborina za razdoblje od 2007. – 2017.g.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 47/259

sl. 3.14 Karta izohijeta Varaždinske županije

3.2.8 Klimatske značajke područja

Varaždinska Županija prema Koppenovoj klasifikaciji pripada području umjereno tople kišne klime (klasa Cfbwx klima) s toplim ljetima. Ovaj tip klime karakterizira srednja mjesečna temperatura najtoplijeg mjeseca koja ne prelazi 22 °C, dok se temperatura u najhladnijem mjesecu kreće između -3 i 18 °C, a više od četiri mjeseca imaju temperaturu višu od 10 °C. Sušnih razdoblja nema, godišnji hod oborina je kontinentalnog tipa s maksimumima u ljeto i ranu jesen. Konkretno, za klimatološku postaju Varaždin temperatura najtoplijeg mjeseca (srpanj) iznosi 21.4 °C, a temperatura najhladnijeg mjeseca (prosinac) iznosi 1.8 °C.

sl. 3.15 Walterov klimadijagram za GMP Varaždin (1998. – 2017.)

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 48/259

3.2.9 Analiza klimatskih trendova

U nastavku su analizirani trendovi srednje godišnje oborine, srednje godišnje temperature zraka, srednje godišnje relativne vlažnosti zraka i trajanja sijanja sunca izmjerene na GMP Varaždin. Rezultati su prikazani grafički.

O = 13,491 � G - 26236R² = 0,153

0

200

400

600

800

1000

1200

14001

99

8.

199

9.

200

0.

200

1.

200

2.

200

3.

200

4.

200

5.

200

6.

200

7.

200

8.

200

9.

201

0.

201

1.

201

2.

201

3.

201

4.

201

5.

201

6.

201

7.

Ob

ori

na

(O

[m

m])

Godina (G)

sl. 3.16 Trend kretanja godišnje oborine na GMP Varaždin (1998. – 2017.)

T = 0,0271 � G - 42,798R² = 0,0682

10,0

10,5

11,0

11,5

12,0

12,5

199

8.

199

9.

200

0.

200

1.

200

2.

200

3.

200

4.

200

5.

200

6.

200

7.

200

8.

200

9.

201

0.

201

1.

201

2.

201

3.

201

4.

201

5.

201

6.

201

7.

Te

mp

era

tura

(T

[ C

])

Godina (G)

sl. 3.17 Trend kretanja srednje godišnje temperature zraka na GMP Varaždin (1998. – 2017.)

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 49/259

V = -0,0842 � G + 243,75R² = 0,0413

69

70

71

72

73

74

75

76

77

78

79

80

199

8.

199

9.

200

0.

200

1.

200

2.

200

3.

200

4.

200

5.

200

6.

200

7.

200

8.

200

9.

201

0.

201

1.

201

2.

201

3.

201

4.

201

5.

201

6.

201

7.

Rela

tivna vla

žnost z

raka (V [%])

Godina (G)

sl. 3.18 Trend kretanja srednje godišnje relativne vlažnosti zraka na GMP Varaždin (1998. – 2017.)

SS = -12,053 � G + 26336R² = 0,1519

1500

1700

1900

2100

2300

2500

2700

199

8.

199

9.

200

0.

200

1.

200

2.

200

3.

200

4.

200

5.

200

6.

200

7.

200

8.

200

9.

201

0.

201

1.

201

2.

201

3.

201

4.

201

5.

201

6.

201

7.

Sij

an

je S

un

ca

(h

)

Godina (G)

sl. 3.19 Trend kretanja srednje godišnje trajanje sijanja sunca na GMP Varaždin (1998. – 2017.)

U promatranom nizu godina, od 1998.-2017., vidljivo je da je trend u početnim godinama niza (kraj 90-ih i početka 2000-ih godina) bio u blagoj stagnaciji, s ukupnim godišnjim oborinama nižim od dvadesetogodišnjeg prosjeka. Potom slijedi značajan rast ukupnih godišnjih količina oborina. Tri najekstremnije godine u pogledu ukupne godišnje oborine dogodile su se u drugom dijelu promatranog razdoblja (2010., 2012. i 2014. godina).

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 50/259

Trend prosječne godišnje temperature zraka za GMP Varaždin je u porastu, dok su trendovi srednje godišnje relativne vlažnosti zraka i trajanja sijanja sunca u opadanju.

3.3 Hidrologija

3.3.1 Površinske vode

Za potrebe ovog Plana izrađena je hidrološka analiza vodomjernih postaja na vodotocima Dravi, Bednji, Plitvici i Lonji. U nastavku se nalazi situacijski prikaz obrađenih vodomjernih postaja kao i tablični prikaz na kojem se vidi ime postaje, vodotok na kojem se nalazi, (tab. 3.11 i sl. 3.20).

sl. 3.20 Karta vodomjernih postaja na području Varaždinske županije

tab. 3.11 Vodomjerne postaje na području Varaždinske županije

Vodomjerna postaja

Vodotok Površina sliva

[km2]

Mjerenje protoka Mjerenje

vodostaja

Donja Dubrava Drava DA DA

Ludbreg Bednja 546,98 DA DA

Tuhovec Bednja 469,54 DA DA

Ključ Bednja 415,67 DA DA

Željeznica Bednja 307,95 DA DA

Lepoglava Bednja 89,80 DA DA

Vidovićev mlin Plitvica DA DA

Kneginec Donji Plitvica 126,49 NE DA

Tomaševac Lonja 123,95 DA DA

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 51/259

U nastavku je dana obrada podataka s vodomjernih postaja (od tab. 3.12 do tab. 3.26 i od sl. 3.21 do sl. 3.40).

VP Donja Dubrava

Vodomjerna postaja Donja Dubrava nalazi se neposredno uzvodno od mosta na državnoj cesti DC20, na rkm 242+000 Drave. Opremljena je limnigrafom i daljinskom dojavom. Kota „0“ je 129,70 m n. m.

tab. 3.12 Srednji mjesečni protoci (m3/s) rijeke Drave na VP Donja Dubrava (1990.-2010.)

Vodotok: Drava Postaja: Donja Dubrava

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. God.

1990. 151,223 153,011 148,806 254,667 271,710 359,823 431,645 204,916 151,067 194,016 439,600 290,665 254,579

1991. 208,129 169,429 291,581 286,600 472,065 581,433 558,935 359,742 198,067 242,645 408,400 198,935 332,252

1992. 189,903 193,862 236,806 298,233 444,161 369,767 263,742 193,581 184,700 339,774 359,733 360,548 286,555

1993. 181,355 172,893 165,935 168,733 212,677 229,933 277,065 220,645 198,767 714,968 442,767 384,839 281,997

1994. 354,032 233,071 229,000 390,633 317,484 341,000 228,884 206,516 337,400 243,516 268,600 191,484 278,228

1995. 198,003 176,411 297,606 190,997 231,097 438,300 394,000 255,581 390,200 209,532 160,167 230,806 264,780

1996. 253,032 148,862 169,361 354,700 393,968 316,767 413,903 265,968 250,467 499,355 492,633 256,323 318,479

1997. 233,935 230,893 192,000 152,233 246,710 410,400 354,452 285,548 214,800 128,103 203,153 295,258 245,750

1998. 178,871 136,893 132,013 160,497 198,097 328,700 422,806 231,061 444,067 606,258 468,533 247,097 296,957

1999. 188,000 208,500 236,742 233,933 477,129 443,133 410,935 423,484 397,233 347,290 251,433 235,097 321,888

2000. 155,871 158,931 157,419 252,200 374,742 291,300 258,839 258,548 157,900 446,323 729,500 380,419 302,003

2001. 371,968 213,571 240,548 309,033 467,548 430,500 332,484 151,687 189,140 140,613 110,310

2002. 82,257 115,784 163,393 286,677 324,667 200,410 235,065 199,397 267,406 395,433 377,548

2003. 226,484 165,707 162,165 163,097 267,581 297,567 172,297 155,426 195,100 200,742 314,833 218,232 211,639

2004. 158,519 120,710 268,645 370,833 342,677 505,433 502,194 278,355 231,033 283,561 362,100 173,348 300,024

2005. 173,194 156,714 223,387 306,667 289,742 247,933 396,194 412,839 342,433 475,000 223,667 246,677 292,430

2006. 189,387 203,389 311,903 398,333 495,935 407,833 287,968 295,774 211,603 159,113 178,613 165,016 275,738

2007. 155,903 185,464 286,097 294,300 267,581 244,667 301,645 170,300 313,700 296,161 226,200 218,839 246,990

2008. 162,710 159,862 220,065 244,833 350,194 493,467 391,387 364,548 234,833 218,710 324,133 379,710 295,795

2009. 290,258 352,857 302,871 514,833 565,968 502,967 464,097 384,097 401,367 223,194 196,033 311,065 375,682

2010. 272,613 239,536 232,032 231,000 416,065 428,967 276,387 285,903 426,133 331,935 506,367 446,935 341,367

Prosj. 214,670 183,944 220,037 273,321 351,896 380,693 349,537 268,552 269,972 312,772 336,296 280,442 290,691

SD 64,238 54,593 59,842 95,332 105,765 95,653 101,736 81,196 96,237 155,497 148,144 82,699 38,132

CV 0,30 0,30 0,27 0,35 0,30 0,25 0,29 0,30 0,36 0,50 0,44 0,29 0,13

CS 1,35 1,26 -0,08 0,73 0,36 0,24 0,15 0,50 0,60 1,21 0,77 0,46 0,15

MIN 151,223 82,257 115,784 152,233 198,097 229,933 172,297 151,687 151,067 128,103 110,310 165,016 211,639

Q1 165,331 154,863 164,050 179,865 267,581 307,167 270,065 205,716 196,583 205,137 213,410 218,384 264,780

Medijan 189,645 172,893 229,000 254,667 342,677 369,767 354,452 258,548 231,033 267,406 324,133 251,710 292,430

Q3 248,258 211,036 277,371 331,867 455,855 440,717 418,355 327,758 366,317 396,806 441,183 373,298 318,479

MAX 371,968 352,857 311,903 514,833 565,968 581,433 558,935 423,484 444,067 714,968 729,500 446,935 375,682

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 52/259

0,0

50,0

100,0

150,0

200,0

250,0

300,0

350,0

400,0

19

90

.

19

91

.

19

92

.

19

93

.

19

94

.

19

95

.

19

96

.

19

97

.

19

98

.

19

99

.

20

00

.

20

01

.

20

02

.

20

03

.

20

04

.

20

05

.

20

06

.

20

07

.

20

08

.

20

09

.

20

10

.

Pro

tok [

m3/s

]

Srednji godišnji protok Minimalni godišnji protok

sl. 3.21 Srednji godišnji protoci rijeke Drave na VP Donja Dubrava (1990.-2010.)

0,0

100,0

200,0

300,0

400,0

500,0

600,0

700,0

800,0

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Pro

tok [

m3/s

]

prosjek minimum maksimum

sl. 3.22 Srednji mjesečni protoci rijeke Drave na VP Donja Dubrava (1990.-2010.)

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 53/259

tab. 3.13 Minimalni mjesečni protoci (m3/s) rijeke Drave na VP Donja Dubrava (1990.-2010.)

Vodotok: Drava Postaja: Donja Dubrava

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. God.

1990. 95,90 69,00 63,90 121,00 124,00 95,70 267,00 78,40 60,60 68,50 132,00 82,60 60,60

1991. 138,00 116,00 166,00 184,00 191,00 222,00 427,00 220,00 119,00 139,00 154,00 130,00 116,00

1992. 131,00 155,00 159,00 160,00 277,00 236,00 176,00 134,00 127,00 136,00 218,00 201,00 127,00

1993. 140,00 131,00 115,00 109,00 123,00 114,00 112,00 118,00 114,00 276,00 279,00 131,00 109,00

1994. 159,00 162,00 154,00 159,00 173,00 212,00 93,40 105,00 171,00 152,00 163,00 118,00 93,40

1995. 77,40 69,50 91,80 76,90 121,00 277,00 276,00 152,00 150,00 88,50 105,00 139,00 69,50

1996. 114,00 111,00 99,20 173,00 188,00 148,00 136,00 146,00 112,00 218,00 209,00 132,00 99,20

1997. 153,00 157,00 129,00 104,00 121,00 185,00 198,00 181,00 118,00 97,20 96,40 132,00 96,40

1998. 126,00 110,00 94,10 89,90 113,00 156,00 193,00 83,00 160,00 275,00 318,00 182,00 83,00

1999. 150,00 151,00 155,00 155,00 254,00 287,00 203,00 196,00 213,00 199,00 183,00 140,00 140,00

2000. 114,00 129,00 135,00 118,00 273,00 174,00 158,00 134,00 90,00 203,00 440,00 145,00 90,00

2001. 174,00 150,00 153,00 224,00 290,00 242,00 214,00 92,30 98,20 93,30 73,50 73,50

2002. 51,10 56,60 41,50 113,00 203,00 60,30 30,40 90,90 90,60 107,00 158,00 30,40

2003. 163,00 96,80 78,60 58,90 196,00 162,00 94,60 94,80 102,00 117,00 124,00 95,20 58,90

2004. 97,10 81,70 87,00 154,00 213,00 276,00 267,00 175,00 109,00 86,40 166,00 60,80 60,80

2005. 119,00 116,00 139,00 205,00 197,00 154,00 187,00 185,00 250,00 197,00 132,00 134,00 116,00

2006. 101,00 86,30 146,00 295,00 349,00 267,00 185,00 197,00 81,80 75,00 98,40 86,10 75,00

2007. 102,00 108,00 160,00 177,00 134,00 149,00 148,00 99,30 130,00 146,00 146,00 117,00 99,30

2008. 105,00 114,00 115,00 166,00 172,00 391,00 304,00 266,00 144,00 124,00 159,00 246,00 105,00

2009. 199,00 206,00 231,00 433,00 440,00 387,00 276,00 269,00 200,00 158,00 150,00 133,00 133,00

2010. 177,00 163,00 174,00 189,00 273,00 298,00 169,00 158,00 167,00 258,00 353,00 293,00 158,00

Prosj. 131,770 120,638 128,676 161,581 206,429 220,748 197,348 148,295 133,690 152,262 181,252 142,785 94,952

SD 32,264 38,138 42,205 85,411 87,221 80,452 84,621 61,686 46,802 65,914 93,803 54,392 30,977

CV 0,24 0,32 0,33 0,53 0,42 0,36 0,43 0,42 0,35 0,43 0,52 0,38 0,33

CS 0,35 0,19 0,27 1,64 1,06 0,62 0,83 0,30 0,90 0,63 1,48 1,33 0,04

MIN 77,40 51,10 56,60 41,50 113,00 95,70 60,30 30,40 60,60 68,50 73,50 60,80 30,40

Q1 102,75 91,55 92,95 106,50 123,50 155,00 142,00 97,05 100,10 91,95 115,50 117,25 71,50

Medijan 128,50 116,00 135,00 159,00 191,00 212,00 187,00 146,00 119,00 139,00 154,00 132,50 96,40

Q3 157,50 153,00 157,00 186,50 273,00 276,50 267,00 190,50 163,50 201,00 213,50 154,75 116,00

MAX 199,00 206,00 231,00 433,00 440,00 391,00 427,00 269,00 250,00 276,00 440,00 293,00 158,00

0,0

50,0

100,0

150,0

200,0

250,0

300,0

350,0

400,0

450,0

500,0

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Pro

tok [

m3/s

]


sl. 3.23 Minimalni mjesečni protoci rijeke Drave na VP Donja Dubrava (1990.-2010.)

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 54/259

VP Ludbreg

Vodomjerna postaja Ludbreg nalazi se na lijevoj obali, neposredno uzvodno od mosta na državnoj cesti DC2, na rkm 12+475 Bednje. Opremljena je limnigrafom i daljinskom dojavom. Kota „0“ je na 147,35 m n. m.

tab. 3.14 Srednji mjesečni i godišnji protoci (m3/s) rijeke Bednja na VP Ludbreg (1988. – 2017.)

Vodotok: Bednja Postaja: Ludbreg

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. God.

1988. 5,778 14,207 20,983 6,764 3,989 5,178 2,099 2,276 4,603 9,036 3,659 6,416 7,066

1989. 2,146 2,548 6,592 4,565 21,328 5,007 5,697 8,471 8,831 9,549 2,267 2,941 6,712

1990. 3,151 3,706 4,740 7,723 2,281 3,562 0,998 0,589 1,111 2,595 7,303 6,543 3,678

1991. 6,629 4,023 4,463 6,376 12,440 3,117 2,991 3,203 2,541 8,590 29,398 4,252 7,329

1992. 2,834 5,575 8,121 4,907 2,044 3,599 1,155 0,595 0,474 2,790 11,812 13,980 4,816

1993. 3,272 1,623 2,343 4,716 1,515 0,960 0,932 0,574 0,831 4,909 7,052 29,772 4,918

1994. 20,958 7,126 5,710 22,721 2,793 6,038 2,146 2,940 2,083 9,591 6,665 8,875 8,132

1995. 19,178 12,708 24,873 4,677 3,287 6,238 3,473 4,920 13,474 2,264 1,899 13,801 9,233

1996. 13,958 7,162 5,399 17,259 6,087 1,423 2,734 2,326 10,126 6,160 8,021 8,273 7,392

1997. 5,424 11,283 4,867 3,779 2,690 6,242 3,293 2,222 1,943 1,297 5,908 16,978 5,458

1998. 3,706 2,243 4,615 4,496 5,348 3,712 7,399 2,469 13,279 14,672 18,415 7,667 7,348

1999. 6,911 12,261 8,364 8,582 10,294 7,738 5,733 4,712 3,676 4,271 4,085 14,647 7,585

2000. 3,420 4,990 3,459 2,783 1,677 1,245 1,202 0,822 0,985 1,698 4,328 4,787 2,606

2001. 10,253 4,839 9,648 12,464 3,987 3,959 3,204 1,840 6,574 2,029 3,179 2,048 5,326

2002. 2,828 2,950 3,759 7,828 3,047 2,603 2,241 3,754 2,907 5,251 3,564 8,405 4,103

2003. 6,414 4,186 7,159 1,708 1,532 1,961 2,125 1,589 1,677 2,888 3,323 2,139 3,059

2004. 4,032 2,411 16,803 16,428 3,268 3,648 3,421 2,879 2,498 10,386 5,162 3,188 6,189

2005. 2,758 4,631 12,754 13,351 4,236 2,015 7,572 4,378 6,085 3,437 3,069 12,253 6,395

2006. 7,467 11,589 15,968 8,414 14,075 12,846 2,363 3,331 4,169 2,962 2,780 2,898 7,375

2007. 3,561 6,382 13,597 3,456 2,683 2,334 1,548 1,534 7,175 10,899 8,735 11,088 6,087

2008. 4,323 3,253 13,552 5,792 2,382 10,511 3,342 2,585 2,354 2,635 4,083 12,156 5,592

2009. 10,142 21,635 8,390 6,248 3,065 3,290 4,159 2,581 1,523 1,255 2,328 5,786 5,765

2010. 5,261 12,084 7,510 9,315 6,765 9,261 1,989 2,949 15,530 6,519 8,755 20,705 8,841

2011. 4,575 3,080 2,719 2,801 2,083 2,255 2,021 1,365 1,050 1,454 1,252 2,799 2,286

2012. 2,256 2,912 1,987 1,754 2,453 2,626 1,479 1,127 1,610 3,459 7,357 9,611 3,220

2013. 8,530 17,941 30,084 22,150 3,908 2,224 1,494 1,755 2,916 2,426 22,729 3,983 9,919

2014. 4,034 31,757 5,765 4,471 8,665 3,224 4,886 11,135 34,160 15,016 8,971 10,553 11,714

2015. 16,580 23,377 7,955 4,068 11,355 3,591 2,090 2,391 2,328 17,150 4,419 2,847 8,104

2016. 7,796 17,612 15,558 3,709 7,665 4,852 2,098 1,670 1,370 1,991 9,332 2,218 6,277

2017. 1,637 8,392 4,486 2,106 2,729 1,580 1,375 1,064 13,000 4,190 10,346 15,235 5,474

Prosj. 6,660 8,950 9,407 7,514 5,322 4,228 2,909 2,801 5,696 5,712 7,340 8,895 6,267

SD 5,029 7,410 6,895 5,686 4,570 2,822 1,777 2,257 6,919 4,468 6,297 6,418 2,195

CV 0,76 0,83 0,73 0,76 0,86 0,67 0,61 0,81 1,21 0,78 0,86 0,72 0,35

CS 1,64 1,44 1,46 1,51 1,97 1,52 1,35 2,32 2,71 1,15 2,17 1,36 0,23

MIN 1,637 1,623 1,987 1,708 1,515 0,960 0,932 0,574 0,474 1,255 1,252 2,048 2,286

Q1 3,241 3,210 4,583 3,762 2,435 2,248 1,535 1,492 1,588 2,385 3,287 3,126 4,892

Medijan 4,918 5,978 7,335 5,350 3,278 3,576 2,193 2,358 2,724 3,825 5,535 7,970 6,233

Q3 7,979 12,372 13,563 8,765 6,990 5,393 3,434 3,235 7,589 9,164 8,809 12,640 7,441

MAX 20,958 31,757 30,084 22,721 21,328 12,846 7,572 11,135 34,160 17,150 29,398 29,772 11,714

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 55/259

0,0

2,0

4,0

6,0

8,0

10,0

12,0

14,0

19

88

.

19

89

.

19

90

.

19

91

.

19

92

.

19

93

.

19

94

.

19

95

.

19

96

.

19

97

.

19

98

.

19

99

.

20

00

.

20

01

.

20

02

.

20

03

.

20

04

.

20

05

.

20

06

.

20

07

.

20

08

.

20

09

.

20

10

.

20

11

.

20

12

.

20

13

.

20

14

.

20

15

.

20

16

.

20

17

.

Pro

tok [

m3/s

]


sl. 3.24 Srednji godišnji protoci Bednje na VP Ludbreg (1988. – 2017.)

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

35,0

40,0

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Pro

tok [

m3/s

]


sl. 3.25 Srednji mjesečni protoci Bednje na VP Ludbreg (1988. – 2017.)

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 56/259

tab. 3.15 Minimalni mjesečni protoci (m3/s) rijeke Bednje na VP Ludbreg (1988.-2017.)

Vodotok: Bednja Postaja: Ludbreg

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. God.

1988. 3,78 6,26 9,69 3,78 3,06 2,09 0,80 0,80 0,54 0,80 2,19 2,83 0,54

1989. 0,68 0,52 3,39 2,42 3,39 2,84 1,44 0,68 2,32 2,23 1,60 0,93 0,52

1990. 1,60 2,63 1,86 3,87 1,52 1,21 0,38 0,38 0,42 0,42 1,52 2,32 0,38

1991. 2,32 1,60 2,32 3,05 3,16 1,60 0,80 0,99 0,74 1,21 2,94 2,23 0,74

1992. 2,04 2,94 1,69 2,13 1,23 0,43 0,51 0,43 0,36 0,33 2,42 2,32 0,33

1993. 1,69 0,86 0,80 1,95 0,36 0,51 0,43 0,39 0,43 0,39 1,77 3,87 0,36

1994. 3,54 2,62 3,32 4,25 1,77 1,56 1,11 0,75 0,84 1,05 2,43 2,01 0,75

1995. 2,42 3,89 7,21 2,32 1,69 2,13 1,53 0,79 1,86 1,16 1,30 1,53 0,79

1996. 4,04 2,53 3,50 3,77 2,88 0,89 0,89 0,96 2,53 3,12 2,31 4,47 0,89

1997. 3,95 4,34 3,47 2,48 1,25 1,91 1,82 1,03 0,96 0,96 1,10 4,74 0,96

1998. 2,48 1,82 2,19 2,19 2,38 2,00 2,28 1,25 1,91 2,79 5,87 4,74 1,25

1999. 3,83 3,83 4,21 4,21 3,71 3,24 2,58 2,38 2,19 2,00 1,82 5,15 1,82

2000. 1,61 2,99 2,39 1,85 1,30 0,90 0,79 0,43 0,84 0,73 1,61 1,45 0,43

2001. 3,06 2,20 2,25 4,35 2,26 2,33 2,21 1,53 1,66 1,51 1,43 1,44 1,43

2002. 1,59 1,77 1,80 1,35 2,01 2,19 1,77 2,09 1,90 2,13 2,32 2,42 1,35

2003. 3,34 2,50 1,83 1,36 1,07 1,31 1,63 0,98 1,16 1,15 1,55 1,25 0,98

2004. 1,56 1,50 3,05 4,73 2,21 2,11 2,51 2,28 1,26 1,47 2,01 1,27 1,26

2005. 1,75 1,59 2,76 3,56 2,08 1,60 1,97 1,85 1,48 1,27 1,24 2,51 1,24

2006. 3,16 2,27 4,04 3,10 3,38 1,88 1,21 1,60 1,72 1,83 1,59 1,54 1,21

2007. 2,09 2,66 3,76 2,02 1,87 1,52 1,05 0,98 1,38 1,89 4,79 4,35 0,98

2008. 2,99 2,70 2,95 3,05 1,60 1,59 1,93 1,68 1,53 1,68 2,41 3,85 1,53

2009. 2,09 6,17 3,90 3,57 2,19 1,70 1,64 1,41 1,07 1,05 1,12 1,56 1,05

2010. 1,94 1,96 4,23 2,63 1,78 1,84 1,40 1,38 1,48 3,59 4,03 6,70 1,38

2011. 3,31 2,52 2,26 2,01 1,48 1,65 1,22 0,99 0,93 0,99 1,16 1,38 0,93

2012. 1,52 1,43 1,45 0,91 1,26 1,73 1,25 0,98 1,05 1,21 2,41 3,75 0,91

2013. 2,18 5,71 10,40 3,53 2,16 1,25 1,19 1,10 1,22 1,23 1,23 2,96 1,10

2014. 3,11 5,93 2,68 2,41 3,47 2,19 2,19 2,25 6,77 3,18 6,02 5,63 2,19

2015. 5,23 9,86 4,62 3,23 2,42 2,57 1,39 1,42 1,45 1,87 2,72 2,45 1,39

2016. 2,42 3,42 4,75 2,76 2,88 2,22 1,47 1,22 1,14 1,12 1,62 1,88 1,12

2017. 1,38 1,62 1,56 1,56 1,50 0,99 1,01 0,93 0,93 1,77 2,64 5,90 0,93

Prosj. 2,557 3,088 3,478 2,813 2,111 1,733 1,413 1,198 1,469 1,538 2,306 2,981 1,024

SD 1,019 1,988 2,198 1,000 0,829 0,636 0,598 0,564 1,148 0,822 1,292 1,603 0,433

CV 0,40 0,64 0,63 0,36 0,39 0,37 0,42 0,47 0,78 0,53 0,56 0,54 0,42

CS 0,58 1,70 1,96 0,08 0,24 0,02 0,20 0,60 3,55 0,88 1,81 0,72 0,47

MIN 0,68 0,52 0,80 0,91 0,36 0,43 0,38 0,38 0,36 0,33 1,10 0,93 0,33Q1 1,67 1,73 2,11 2,02 1,50 1,30 0,98 0,80 0,91 1,03 1,50 1,54 0,74

Medijan 2,37 2,58 3,00 2,70 2,05 1,72 1,40 1,01 1,24 1,25 1,92 2,44 0,98Q3 3,32 3,85 4,08 3,62 2,88 2,15 1,85 1,55 1,76 1,92 2,48 4,38 1,28

MAX 5,23 9,86 10,40 4,73 3,71 3,24 2,58 2,38 6,77 3,59 6,02 6,70 2,19

0,0

1,0

2,0

3,0

4,0

5,0

6,0

7,0

8,0

9,0

10,0

11,0

12,0

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Pro

tok [

m3/s

]


sl. 3.26 Minimalni mjesečni protoci rijeke Bednje na VP Ludbreg (1988.-2017.)

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 57/259

VP Tuhovec

Vodomjerna postaja Tuhovec nalazi se na uzvodno od mosta na cesti Tuhovec-Svibovec, na rkm 31+355 Bednje. Opremljena je limnigrafom i automatskom dojavom. Kota „0“ je na 162,85 m n. m.

tab. 3.16 Srednji mjesečni i godišnji protoci (m3/s) rijeke Bednja na VP Tuhovec (1988. – 2017.)

Vodotok: Bednja Postaja: Tuhovec

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. God.

1988. 4,371 11,372 16,684 4,799 2,815 4,258 1,592 1,688 3,664 7,261 3,338 4,864 5,544

1989. 1,943 2,431 5,004 4,010 19,095 4,062 4,775 7,512 8,644 8,067 1,217 2,267 5,793

1990. 3,387 3,981 4,089 6,582 2,210 2,744 1,016 0,855 0,973 2,535 6,256 5,625 3,341

1991. 5,897 3,819 3,473 5,664 10,924 2,299 2,820 2,580 2,041 8,561 25,607 3,464 6,423

1992. 2,496 5,388 6,538 4,559 1,933 3,078 1,050 0,501 0,450 3,327 9,850 11,995 4,255

1993. 2,833 1,231 1,833 4,053 1,147 0,982 0,777 0,491 0,737 4,219 6,033 25,224 4,167

1994. 17,567 4,773 5,366 19,385 1,786 4,646 1,393 2,471 1,670 7,873 5,254 6,897 6,592

1995. 16,315 11,516 18,747 3,453 3,077 5,063 2,526 4,499 11,883 2,152 1,329 12,238 7,727

1996. 12,177 6,440 4,677 15,161 5,264 1,282 2,428 2,494 8,775 5,405 7,034 7,416 6,530

1997. 3,667 10,825 3,466 2,824 2,284 5,389 2,409 2,079 2,297 1,270 5,198 13,814 4,583

1998. 2,487 1,776 3,572 3,280 5,053 2,358 5,254 1,589 11,380 14,644 16,022 4,604 6,012

1999. 5,349 9,767 7,179 6,687 8,033 5,992 4,415 3,619 2,608 3,635 3,138 11,503 5,978

2000. 2,868 4,847 3,360 2,574 1,201 0,759 0,857 0,651 0,673 1,658 3,522 4,085 2,245

2001. 10,065 4,353 9,362 10,834 2,887 2,296 1,429 0,682 4,472 1,264 3,214 1,757 4,376

2002. 2,725 2,469 3,129 7,781 1,838 0,940 0,888 2,307 1,250 3,246 2,276 7,610 3,042

2003. 4,346 3,202 5,380 1,062 0,865 1,050 1,070 0,913 1,223 2,575 2,865 1,996 2,211

2004. 1,934 1,463 1,525 10,913 5,940 3,823

2005. 2,640 3,988 10,774 11,299 3,769 1,654 6,050 3,746 5,742 3,512 3,540 12,183 5,758

2006. 3,058 2,086 2,558 2,508

2007. 3,044 5,481 12,351 2,784 2,071 1,716 1,430 1,646 7,358 11,468 5,765 8,314 5,294

2008. 3,066 2,296 10,644 3,192 2,085 10,333 2,653 1,955 1,767 2,158 3,458 11,662 4,617

2009. 10,051 22,636 6,698 4,048 2,375 2,927 3,523 2,246 1,477 1,435 2,263 5,494 5,320

2010. 5,113 12,814 7,095 9,262 7,155 8,018 1,541 2,221 13,930 4,646 7,442 18,882 8,122

2011. 3,107 2,386 2,245 2,306 1,866 1,839 1,694 1,451 1,326 1,526 1,240 2,016 1,916

2012. 1,406 2,339 1,735 1,367 1,852 1,752 1,081 1,125 1,400 3,569 7,158 7,712 2,708

2013. 8,286 17,052 26,987 16,131 4,283 2,351 1,585 1,575 2,799 2,396 19,736 3,056 8,770

2014. 3,285 24,977 4,041 3,545 6,946 2,436 3,760 9,238 28,259 12,027 6,814 8,367 9,338

2015. 13,881 19,406 6,409 2,969 9,765 2,968 2,080 2,461 2,662 16,592 4,020 2,580 7,092

2016. 6,808 15,288 13,118 3,198 6,846 4,432 2,138 1,800 1,374 2,076 9,203 1,894 5,641

2017. 1,572 7,846 3,992 1,980 2,552 1,724 1,581 1,416 12,629 3,793 9,493 12,857 5,083

Prosj. 5,741 8,025 7,427 5,885 4,356 3,191 2,267 2,320 4,935 5,196 6,360 7,557 5,303

SD 4,526 6,638 5,802 4,711 3,953 2,233 1,403 1,944 5,949 4,226 5,496 5,563 1,941

CV 0,79 0,83 0,78 0,80 0,91 0,70 0,62 0,84 1,21 0,81 0,86 0,74 0,37

CS 1,44 1,21 1,86 1,57 2,26 1,62 1,29 2,37 2,43 1,32 2,16 1,36 0,10

MIN 1,406 1,231 1,735 1,062 0,865 0,759 0,777 0,491 0,450 1,264 1,217 1,757 1,916

Q1 2,752 2,652 3,498 2,860 1,883 1,718 1,237 1,271 1,362 2,135 3,070 2,937 4,189

Medijan 3,527 5,118 5,373 4,029 2,683 2,397 1,694 1,800 2,452 3,540 5,226 6,261 5,432

Q3 7,917 11,480 10,323 7,507 6,451 4,389 2,737 2,482 7,679 7,921 7,229 11,745 6,503

MAX 17,567 24,977 26,987 19,385 19,095 10,333 6,050 9,238 28,259 16,592 25,607 25,224 9,338

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 58/259

0,0

1,0

2,0

3,0

4,0

5,0

6,0

7,0

8,0

9,0

10,0

19

88

.

19

89

.

19

90

.

19

91

.

19

92

.

19

93

.

19

94

.

19

95

.

19

96

.

19

97

.

19

98

.

19

99

.

20

00

.

20

01

.

20

02

.

20

03

.

20

04

.

20

05

.

20

06

.

20

07

.

20

08

.

20

09

.

20

10

.

20

11

.

20

12

.

20

13

.

20

14

.

20

15

.

20

16

.

20

17

.

Pro

tok [

m3/s

]


sl. 3.27 Srednji godišnji protoci Bednja na VP Tuhovec (1988. – 2017.)

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Pro

tok [

m3/s

]


sl. 3.28 Mjesečni protoci Bednje na VP Tuhovec (1988. – 2017.)

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 59/259

tab. 3.17 Minimalni mjesečni i godišnji protoci (m3/s) rijeke Bednja na VP Tuhovec (1988. – 2017.)

Vodotok: Bednja Postaja: Tuhovec

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. God.

1988. 2,38 4,27 7,42 3,53 1,86 1,70 0,69 0,69 0,52 0,69 1,70 2,03 0,52

1989. 1,46 1,78 2,20 1,70 2,93 2,93 1,70 1,94 2,38 1,70 0,95 1,16 0,95

1990. 1,09 2,20 1,62 2,74 0,95 0,95 0,82 0,75 0,57 0,46 1,31 2,03 0,46

1991. 1,06 0,84 1,83 2,40 2,25 1,18 0,63 0,89 0,73 1,37 2,33 2,25 0,63

1992. 1,97 2,71 1,43 1,69 1,31 0,95 0,49 0,31 0,31 0,35 2,04 2,11 0,31

1993. 1,76 1,02 1,02 1,69 0,97 0,78 0,38 0,32 0,38 0,32 1,55 3,34 0,32

1994. 2,48 1,91 2,22 2,56 1,24 1,30 0,83 0,66 0,87 0,83 1,69 1,02 0,66

1995. 1,59 3,24 5,32 1,96 1,04 1,24 0,50 0,50 1,59 1,66 0,98 0,73 0,50

1996. 3,47 2,18 3,02 3,24 2,38 0,78 0,78 0,91 2,18 2,18 1,99 4,21 0,78

1997. 2,48 2,20 2,25 1,87 1,09 2,48 1,46 0,76 0,96 0,96 1,98 2,20 0,76

1998. 1,66 1,41 1,56 1,46 1,18 1,23 1,46 0,80 1,56 1,87 4,02 3,15 0,80

1999. 3,09 2,94 2,38 3,24 2,80 2,45 2,05 1,81 1,20 1,30 1,35 3,96 1,20

2000. 0,59 2,58 2,01 1,30 0,71 0,64 0,68 0,57 0,57 0,57 1,10 1,14 0,57

2001. 2,27 1,27 1,34 3,23 1,01 0,89 0,71 0,55 0,68 0,89 0,89 1,07 0,55

2002. 1,27 1,07 1,07 1,01 0,89 0,68 0,78 0,78 0,68 0,78 1,27 1,20 0,68

2003. 2,12 1,94 1,30 0,82 0,58 1,00 0,93 0,87 0,92 1,20 1,57 1,29 0,58

2004. 1,24 1,16 1,19 1,54 2,52 1,85

2005. 1,59 1,51 2,24 3,30 1,77 1,32 1,80 1,64 1,31 1,48 1,71 2,75 1,31

2006. 1,53 1,56 1,56 1,79

2007. 2,03 2,46 3,07 1,85 1,42 1,35 1,22 1,27 1,50 1,69 2,68 2,72 1,22

2008. 2,28 1,89 1,92 2,27 1,63 1,61 1,61 1,37 1,20 1,37 2,02 3,31 1,20

2009. 2,02 3,91 2,56 2,43 1,70 1,59 1,44 1,42 1,36 1,27 1,38 1,81 1,27

2010. 2,36 2,12 3,78 2,65 2,19 2,02 1,05 1,05 1,34 2,60 2,93 5,51 1,05

2011. 2,48 2,14 1,98 1,79 1,47 1,37 1,24 1,31 1,18 1,14 1,18 1,13 1,13

2012. 1,18 1,28 1,32 1,08 1,07 1,15 0,82 0,98 0,96 1,07 1,69 2,19 0,82

2013. 2,94 6,26 10,30 3,46 2,08 1,60 1,37 1,27 1,38 1,47 1,47 2,20 1,27

2014. 2,34 5,80 2,45 2,22 2,35 1,74 1,89 1,99 5,20 2,74 4,20 4,09 1,74

2015. 3,84 7,72 4,02 2,25 1,91 2,14 1,68 1,69 1,91 2,33 2,47 2,29 1,68

2016. 1,73 3,09 3,96 2,29 2,46 1,73 1,55 1,22 1,11 1,07 1,50 1,32 1,07

2017. 1,47 1,50 1,90 1,70 1,54 1,47 1,33 1,29 1,39 1,64 2,27 5,05 1,29

Prosj. 2,036 2,616 2,768 2,204 1,599 1,438 1,142 1,061 1,289 1,337 1,877 2,363 0,904

SD 0,743 1,649 2,026 0,769 0,642 0,571 0,468 0,465 0,891 0,616 0,801 1,236 0,387

CV 0,36 0,63 0,73 0,35 0,40 0,40 0,41 0,44 0,69 0,46 0,43 0,52 0,43

CS 0,45 1,74 2,50 0,14 0,42 0,87 0,17 0,38 3,05 0,44 1,47 0,97 0,41

MIN 0,59 0,84 1,02 0,82 0,58 0,64 0,38 0,31 0,31 0,32 0,89 0,73 0,31Q1 1,50 1,50 1,58 1,69 1,05 0,96 0,74 0,72 0,72 0,88 1,34 1,27 0,57

Medijan 2,03 2,16 2,21 2,24 1,51 1,34 1,22 0,98 1,20 1,34 1,69 2,15 0,81Q3 2,46 3,05 3,06 2,72 2,16 1,72 1,51 1,34 1,51 1,67 2,29 3,19 1,22

MAX 3,84 7,72 10,30 3,53 2,93 2,93 2,05 1,99 5,20 2,74 4,20 5,51 1,74

0,0

1,0

2,0

3,0

4,0

5,0

6,0

7,0

8,0

9,0

10,0

11,0

12,0

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Pro

tok [

m3/s

]


sl. 3.29 Minimalni mjesečni protoci rijeke Bednje na VP Tuhovec (1988.-2017.)

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 60/259

VP Ključ

Vodomjerna postaja Ključ nalazi se na rkm 42+680 Bednje, kod mosta na cesti Ljubeščica – Orehovec. Opremljena je limnigrafom i vodomjernom letvom. Kota „0“ je na 173,09 m n. m. Postajom upravlja DHMZ.

tab. 3.18 Srednji mjesečni i godišnji protoci (m3/s) rijeke Bednja na VP Ključ (1988. – 2017.)

Vodotok: Bednja Postaja: Ključ

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. God.

1988. 4,053 10,800 15,235 4,380 2,612 3,751 1,327 1,163 3,504 6,777 2,451 4,015 4,990

1989. 1,863 2,226 4,805 4,361 16,348 4,192 5,099 6,541 8,760 6,442 1,566 2,263 5,405

1990. 3,437 3,138 5,234 6,390 1,492 2,896 0,949 0,763 1,055 2,782 6,343 5,511 3,325

1991. 4,651 3,377 3,610 4,918 11,665 1,803 2,609 2,247 1,800 8,294 20,352 3,320 5,723

1992. 2,417 4,471 6,493 2,944 1,461 1,872 0,909 0,395 0,445 3,430 9,779 11,456 3,837

1993. 2,095 1,205 1,591 3,685 1,217 0,765 0,702 0,437 0,756 3,834 6,014 21,401 3,671

1994. 14,396 3,954 4,520 14,930 1,833 4,126 1,344 1,438 1,592 5,310 4,454 6,203 5,343

1995. 14,416 11,681 15,681 2,865 2,739 4,483 2,687 4,049 11,102 1,345 1,052 11,382 6,941

1996. 10,776 5,682 4,441 13,441 5,136 1,251 2,295 2,379 7,759 4,875 6,227 6,575 5,890

1997. 3,844 10,208 3,707 2,715 2,256 5,146 2,665 1,634 2,149 1,333 5,717 14,510 4,619

1998. 2,265 1,435 3,500 3,435 4,963 1,699 4,565 1,442 10,756 10,776 13,198 4,731 5,239

1999. 4,695 8,613 5,472 5,916 7,115 5,314 3,924 3,221 2,500 2,911 2,768 10,183 5,204

2000. 2,626 4,284 2,961 2,343 1,117 0,558 0,775 0,482 0,512 1,463 3,122 3,597 1,978

2001. 9,379 3,865 10,104 10,350 2,838 2,031 1,256 0,583 4,828 1,139 2,912 1,673 4,241

2002. 2,218 0,965 0,831 1,844 1,434 4,056 2,756 7,550

2003. 4,762 3,323 5,969 1,995 1,355 1,116

2004. 1,008 1,119 10,238 5,353 3,406

2005. 2,340 3,708 9,130 9,755 3,035 1,232 5,644 3,683 5,215 3,431 3,329 11,559 5,187

2006. 6,048 8,769 13,086 8,161 11,733 9,487 1,721 2,408 2,462 1,618 2,036 2,042 5,776

2007. 2,568 4,814 10,873 2,352 1,737 1,466 1,309 1,472 6,772 10,290 5,871 7,999 4,801

2008. 3,042 2,214 9,170 3,151 2,010 8,828 2,446 1,860 1,754 2,042 3,327 9,796 4,146

2009. 9,381 18,699 6,717 4,080 2,036 2,755 3,623 2,368 1,475 1,452 1,977 5,251 4,898

2010. 4,651 11,050 6,578 8,213 6,156 6,341 1,737 2,800 12,887 4,437 6,844 16,794 7,331

2011. 3,761 2,664 2,471 2,551 1,921 1,863 1,619 1,168 1,053 1,528 1,265 2,622 2,039

2012. 1,847 2,411 1,804 1,621 2,059 1,802 1,003 0,765 1,279 3,535 7,318 8,261 2,809

2013. 8,832 17,181 28,140 17,485 3,382 1,920 1,168 1,116 2,382 2,098 19,820 2,611 8,759

2014. 2,748 24,895 3,675 3,186 6,698 2,270 3,307 8,569 24,845 11,253 7,645 8,833 8,858

2015. 11,803 16,750 6,156 3,278 8,997 2,477 1,598 1,715 1,687 14,296 3,287 2,195 6,138

2016. 5,679 14,485 12,425 2,645 5,997 3,809 1,529 1,294 0,967 1,237 7,427 1,417 4,870

2017. 0,971 5,964 2,827 1,257 1,572 0,925 0,818 0,761 11,269 3,078 8,301 10,681 4,004

Prosj. 5,334 7,567 7,370 5,443 4,266 3,005 2,124 2,055 4,625 4,665 5,949 7,167 5,038

SD 3,853 6,130 5,670 4,234 3,787 2,275 1,377 1,814 5,412 3,643 4,818 4,938 1,675

CV 0,72 0,81 0,77 0,78 0,89 0,76 0,65 0,88 1,17 0,78 0,81 0,69 0,33

CS 1,21 1,25 2,07 1,56 1,76 1,50 1,19 2,28 2,20 1,18 1,88 1,07 0,45

MIN 0,971 1,205 1,591 1,257 1,117 0,558 0,702 0,395 0,445 1,139 1,052 1,417 1,978

Q1 2,455 3,184 3,626 2,662 1,785 1,358 1,044 0,887 1,199 1,573 2,762 2,971 4,004

Medijan 3,949 4,642 5,720 3,560 2,612 2,031 1,609 1,472 2,149 3,431 5,353 6,203 4,990

Q3 8,136 10,987 9,870 7,719 6,077 4,159 2,682 2,393 7,266 6,610 7,373 10,432 5,776

MAX 14,416 24,895 28,140 17,485 16,348 9,487 5,644 8,569 24,845 14,296 20,352 21,401 8,858

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 61/259

0,0

1,0

2,0

3,0

4,0

5,0

6,0

7,0

8,0

9,0

10,0

19

88

.

19

89

.

19

90

.

19

91

.

19

92

.

19

93

.

19

94

.

19

95

.

19

96

.

19

97

.

19

98

.

19

99

.

20

00

.

20

01

.

20

02

.

20

03

.

20

04

.

20

05

.

20

06

.

20

07

.

20

08

.

20

09

.

20

10

.

20

11

.

20

12

.

20

13

.

20

14

.

20

15

.

20

16

.

20

17

.

Pro

tok [

m3/s

]


sl. 3.30 Srednji godišnji protoci Bednje na VP Ključ (1988. – 2017.)

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Pro

tok [

m3/s

]


sl. 3.31 Srednji mjesečni protoci Bednje na VP Ključ (1988. – 2017.)

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 62/259

tab. 3.19 Minimalni mjesečni i godišnji protoci (m3/s) rijeke Bednja na VP Ključ (1988. – 2017.)

Vodotok: Bednja Postaja: Ključ

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. God.

1988. 2,76 4,52 5,40 3,01 1,76 1,52 1,02 0,85 1,21 1,11 1,64 2,01 0,85

1989. 1,76 1,64 2,01 1,76 3,14 2,01 2,64 1,31 1,76 1,64 1,11 1,11 1,11

1990. 1,46 1,84 2,04 2,27 0,94 1,22 0,76 0,70 0,70 1,14 1,94 2,89 0,70

1991. 1,36 1,36 1,36 2,64 2,36 1,19 0,82 0,64 0,89 1,56 2,36 2,23 0,64

1992. 2,01 2,50 2,01 1,53 0,84 0,84 0,47 0,36 0,28 0,28 2,50 2,14 0,28

1993. 1,03 0,93 1,32 1,42 0,27 0,40 0,40 0,31 0,35 0,31 1,32 3,67 0,27

1994. 2,74 1,78 2,26 3,42 1,23 0,99 0,78 0,60 1,23 1,23 1,31 1,31 0,60

1995. 0,67 3,22 5,36 1,56 0,89 2,65 0,60 0,48 1,46 0,67 0,60 0,67 0,48

1996. 3,08 1,94 2,65 2,80 3,08 0,60 0,83 0,83 1,94 1,65 1,80 3,79 0,60

1997. 2,21 3,69 1,34 1,88 1,23 0,71 1,34 0,91 0,91 0,71 0,71 3,34 0,71

1998. 1,45 1,23 1,45 1,77 1,23 1,02 1,34 0,60 1,02 1,34 3,69 3,34 0,60

1999. 3,00 2,55 1,99 2,88 2,55 2,21 1,77 1,55 1,45 1,34 1,23 3,46 1,23

2000. 0,81 2,32 1,77 0,54 0,71 0,48 0,33 0,33 0,37 0,48 1,23 1,02 0,33

2001. 1,99 1,66 1,23 2,88 1,23 0,60 0,48 0,43 0,43 0,81 0,81 1,13 0,43

2002. 1,24 0,71 0,62 0,84 0,85 1,13 1,74 1,79

2003. 2,51 2,27 1,74 1,65 1,17 0,95

2004. 0,65 0,89 1,07 2,27 1,63

2005. 1,55 1,50 2,18 2,82 1,38 0,98 1,75 1,51 0,91 1,76 1,66 2,75 0,91

2006. 3,25 2,03 3,90 2,71 2,81 1,51 1,00 1,00 1,08 1,06 1,08 1,33 1,00

2007. 1,52 1,92 2,78 1,34 1,16 1,00 1,01 1,05 1,30 1,92 3,22 3,45 1,00

2008. 2,22 1,63 1,66 2,27 1,50 1,44 1,46 1,19 1,11 1,27 1,87 2,98 1,11

2009. 2,04 4,77 2,55 2,18 1,25 1,15 1,40 1,41 1,26 1,19 1,12 1,40 1,12

2010. 1,79 1,69 3,45 2,30 1,59 1,32 1,18 1,61 2,10 2,51 2,76 5,21 1,18

2011. 2,79 2,33 2,10 1,83 1,32 1,16 0,96 0,96 0,88 0,91 1,19 1,23 0,88

2012. 1,34 1,19 1,28 1,19 1,08 0,99 0,78 0,70 0,67 0,91 1,85 3,23 0,67

2013. 2,94 5,55 9,06 2,78 1,83 1,14 0,84 0,78 0,85 1,19 1,21 1,95 0,78

2014. 2,05 4,20 2,31 2,09 2,36 1,48 1,56 2,05 4,28 2,60 5,40 5,05 1,48

2015. 2,87 5,87 4,22 2,50 1,90 1,79 1,24 1,19 1,18 1,36 1,96 1,99 1,18

2016. 1,47 1,99 3,27 2,16 2,11 1,70 1,24 1,08 0,86 0,84 1,03 1,21 0,84

2017. 0,88 0,89 1,34 0,99 0,88 0,77 0,70 0,68 0,70 1,09 1,48 2,83 0,68

Prosj. 1,984 2,465 2,644 2,113 1,553 1,190 1,047 0,917 1,135 1,210 1,796 2,419 0,801

SD 0,748 1,367 1,703 0,691 0,723 0,524 0,504 0,427 0,749 0,545 1,004 1,194 0,313

CV 0,38 0,55 0,64 0,33 0,47 0,44 0,48 0,47 0,66 0,45 0,56 0,49 0,39

CS 0,03 1,26 2,36 -0,27 0,76 0,94 1,17 0,75 2,79 0,77 1,96 0,64 0,11

MIN 0,67 0,89 1,23 0,54 0,27 0,40 0,33 0,31 0,28 0,28 0,60 0,67 0,27Q1 1,45 1,63 1,50 1,58 1,12 0,80 0,71 0,62 0,78 0,88 1,16 1,32 0,60

Medijan 2,00 1,97 2,07 2,17 1,25 1,14 0,98 0,84 0,91 1,14 1,64 2,14 0,78Q3 2,76 3,05 3,15 2,76 2,01 1,50 1,34 1,19 1,28 1,46 2,12 3,34 1,11

MAX 3,25 5,87 9,06 3,42 3,14 2,65 2,64 2,05 4,28 2,60 5,40 5,21 1,48

0,0

1,0

2,0

3,0

4,0

5,0

6,0

7,0

8,0

9,0

10,0

11,0

12,0

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Pro

tok [

m3/s

]


sl. 3.32 Minimalni mjesečni protoci rijeke Bednje na VP Ključ (1988.-2017.)

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 63/259

VP Željeznica

Vodomjerna postaja Željeznica nalazi se na rkm 70+370 Bednje. Opremljena je limnigrafom s daljinskom dojavom. Kota „0“ je na 196,828 m n. m.

tab. 3.20 Srednji mjesečni i godišnji protoci (m3/s) rijeke Bednja na VP Željeznica (1988.-2017.)

Vodotok: Bednja Postaja: Željeznica

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. God.

1988. 3,684 8,733 12,028 3,613 1,799 3,498 0,885 0,768 2,664 5,591 1,600 2,687 3,949

1989. 0,800 1,161 4,085 2,366 9,821 3,022 5,889 5,614 4,327 2,774 1,503 2,215 3,661

1990. 2,576 2,524 3,837 5,856 1,129 2,487 0,628 0,556 0,857 2,154 4,722 4,143 2,614

1991. 3,803 2,636 2,670 3,477 4,643 1,444 1,832 1,579 1,304 3,463 10,377 2,420 3,300

1992. 2,312 3,398 3,918 2,394 1,220 1,373 0,672 0,294 0,348 2,075 4,574 5,351 2,323

1993. 2,045 0,857 1,328 2,535 0,963 0,424 0,335 0,313 0,662 2,638 3,888 9,147 2,107

1994. 9,340 4,389 3,253 10,224 1,197 2,725 1,195 1,446 0,981 4,173 3,438 4,408 3,889

1995. 10,518 8,276 11,314 2,195 2,009 3,330 1,542 3,022 7,626 0,975 0,808 7,753 4,936

1996. 8,232 3,769 3,502 10,060 3,280 0,965 1,798 1,463 5,539 3,633 4,676 4,521 4,278

1997. 3,488 6,216 2,993 2,851 2,182 4,265 2,063 1,436 1,044 0,921 1,783 10,087 3,262

1998. 1,965 0,946 2,585 2,805 2,267 1,442 3,442 1,142 8,222 8,065 10,415 4,240 3,967

1999. 3,682 6,724 4,298 4,315 5,250 3,915 2,874 2,449 2,097 2,455 2,266 8,390 4,048

2000. 2,138 2,650 1,947 1,550 0,727 0,432 0,495 0,370 0,490 1,056 2,306 2,614 1,393

2001. 5,898 2,703 5,237 7,413 2,072 1,438 0,892 0,490 3,407 0,847 1,789 1,561 2,806

2002. 2,387 1,782 2,465 4,925 1,318 0,484 0,367 1,142 0,793 2,537 1,686 5,280 2,101

2003. 3,640 2,610 3,986 1,130 0,716 0,477 0,676 0,256 0,382 1,273 1,783 1,298 1,516

2004. 3,129 1,912 11,028 9,387 1,513 1,737 1,141 0,624 0,749 7,742 3,668 2,518 3,771

2005. 1,887 2,786 7,030 7,603 2,632 0,711 3,731 2,290 4,979 2,262 2,153 7,750 3,826

2006. 3,602 6,213 10,869 6,956 9,610 5,625 1,332 1,992 2,241 1,494 1,871 1,913 4,466

2007. 2,305 3,807 8,229 1,734 1,049 0,833 0,571 0,790 4,906 6,593 3,798 4,909 3,295

2008. 1,969 1,513 7,389 2,299 1,212 7,309 1,615 1,219 1,101 1,205 2,035 5,239 2,846

2009. 4,765 9,431 3,640 2,404 1,224 1,406 1,722 1,191 0,715 0,683 1,187 2,949 2,567

2010. 3,184 7,233 4,601 5,351 3,796 3,528 1,132 1,244 7,382 2,535 4,455 10,324 4,535

2011. 2,202 1,590 1,583 1,547 1,209 1,262 1,086 0,732 0,733 0,876 0,708 1,411 1,244

2012. 0,738 1,314 0,906 0,873 1,211 0,980 0,577 0,301 0,481 2,376 5,216 5,384 1,696

2013. 5,849 11,508 19,241 11,096 2,659 1,245 0,569 0,472 1,431 0,871 13,384 1,791 5,786

2014. 2,224 14,894 2,464 2,176 3,901 1,260 2,076 6,872 17,155 6,829 4,063 5,308 5,689

2015. 8,903 11,649 3,458 1,700 6,732 1,603 0,849 0,970 0,996 10,636 2,132 1,147 4,199

2016. 4,087 11,065 8,665 1,537 4,574 2,695 0,885 0,773 0,619 1,088 6,034 0,918 3,547

2017. 0,721 4,639 2,110 0,982 1,405 0,656 0,457 0,383 10,148 2,069 6,863 8,581 3,224

Prosj. 3,736 4,964 5,355 4,112 2,777 2,086 1,444 1,406 3,146 3,063 3,839 4,542 3,361

SD 2,553 3,811 4,132 3,064 2,405 1,646 1,207 1,493 3,803 2,561 3,035 2,832 1,181

CV 0,68 0,77 0,77 0,75 0,87 0,79 0,84 1,06 1,21 0,84 0,79 0,62 0,35

CS 1,36 1,02 1,67 1,06 1,84 1,50 2,15 2,58 2,14 1,49 1,73 0,63 0,04

MIN 0,721 0,857 0,906 0,873 0,716 0,424 0,335 0,256 0,348 0,683 0,708 0,918 1,244

Q1 2,115 1,880 2,555 1,725 1,210 0,932 0,615 0,486 0,729 1,080 1,783 2,140 2,506

Medijan 3,157 3,584 3,877 2,670 1,904 1,440 1,109 1,056 1,203 2,319 2,872 4,324 3,424

Q3 4,256 7,494 7,599 6,131 3,822 3,099 1,807 1,492 4,925 3,768 4,688 5,975 4,086

MAX 10,518 14,894 19,241 11,096 9,821 7,309 5,889 6,872 17,155 10,636 13,384 10,324 5,786

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 64/259

0,0

1,0

2,0

3,0

4,0

5,0

6,0

7,0

19

88

.

19

89

.

19

90

.

19

91

.

19

92

.

19

93

.

19

94

.

19

95

.

19

96

.

19

97

.

19

98

.

19

99

.

20

00

.

20

01

.

20

02

.

20

03

.

20

04

.

20

05

.

20

06

.

20

07

.

20

08

.

20

09

.

20

10

.

20

11

.

20

12

.

20

13

.

20

14

.

20

15

.

20

16

.

20

17

.

Pro

tok [

m3/s

]


sl. 3.33 Srednji godišnji protoci Bednje na VP Željeznica (1988.-2017.)

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Pro

tok [

m3/s

]


sl. 3.34 Srednji mjesečni protoci Bednje na VP Željeznica (1988.-2017.)

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 65/259

tab. 3.21 Minimalni mjesečni i godišnji protoci (m3/s) rijeke Bednja na VP Željeznica (1988.-2017.)

Vodotok: Bednja Postaja: Željeznica

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. God.

1988. 1,86 3,43 4,36 1,76 0,93 0,88 0,61 0,44 0,61 0,61 0,78 0,88 0,44

1989. 0,69 0,69 0,99 0,88 2,32 1,17 1,23 0,69 0,88 1,39 1,05 0,74 0,69

1990. 0,99 1,48 0,99 2,32 0,69 0,69 0,54 0,51 0,54 0,69 1,30 2,23 0,51

1991. 1,30 0,88 1,39 1,30 1,48 0,74 0,61 0,57 0,57 0,83 1,48 1,67 0,57

1992. 1,96 2,41 1,78 1,42 0,77 0,57 0,34 0,26 0,29 0,31 1,87 1,60 0,26

1993. 1,12 0,70 0,85 1,22 0,42 0,29 0,24 0,22 0,29 0,42 1,60 3,23 0,22

1994. 2,34 2,08 1,95 1,84 0,67 0,57 0,57 0,53 0,57 0,73 1,14 1,06 0,53

1995. 1,34 2,13 3,53 1,25 0,70 1,00 0,33 0,39 1,08 0,63 0,57 0,50 0,33

1996. 2,38 1,49 2,18 2,28 1,31 0,60 0,53 0,53 1,23 1,87 1,59 2,82 0,53

1997. 2,38 2,49 2,07 1,87 1,14 1,31 1,23 0,60 0,60 0,60 0,98 3,38 0,60

1998. 1,17 0,20 1,32 1,32 1,17 0,76 0,96 0,54 0,82 1,32 3,20 2,75 0,20

1999. 1,84 1,74 1,84 2,12 1,84 1,57 1,24 1,17 0,89 0,89 0,76 2,75 0,76

2000. 1,00 1,54 1,17 0,85 0,44 0,28 0,23 0,33 0,38 0,44 0,85 0,77 0,23

2001. 1,46 1,07 1,16 2,37 0,73 0,61 0,44 0,41 0,42 0,63 0,57 0,82 0,41

2002. 1,48 0,82 0,80 0,61 0,64 0,32 0,26 0,39 0,39 0,56 0,90 0,97 0,26

2003. 1,62 1,58 1,14 0,92 0,52 0,28 0,25 0,22 0,21 0,41 0,71 0,51 0,21

2004. 1,23 1,21 2,28 2,22 0,86 0,71 0,55 0,40 0,44 0,68 1,47 0,85 0,40

2005. 1,24 0,98 1,49 2,02 0,91 0,45 0,54 0,53 0,63 0,84 0,80 1,46 0,45

2006. 1,72 1,20 3,01 2,00 2,37 1,14 0,65 0,65 0,77 0,91 0,98 1,24 0,65

2007. 1,30 1,72 2,11 0,98 0,65 0,48 0,43 0,47 0,62 1,06 1,86 1,86 0,43

2008. 1,39 1,17 1,20 1,43 0,74 0,71 0,77 0,71 0,71 0,65 1,00 1,71 0,65

2009. 1,16 2,29 1,46 1,31 0,89 0,86 0,89 0,80 0,62 0,60 0,68 0,88 0,60

2010. 1,44 1,37 2,40 1,72 1,23 1,08 0,92 0,92 0,93 1,39 1,63 2,75 0,92

2011. 1,66 1,37 1,27 1,09 0,92 0,92 0,72 0,72 0,72 0,72 0,62 0,61 0,61

2012. 0,43 0,44 0,60 0,54 0,54 0,54 0,51 0,28 0,28 0,27 1,08 2,18 0,27

2013. 1,72 4,17 6,57 1,97 1,15 0,60 0,39 0,35 0,39 0,44 0,60 1,16 0,35

2014. 1,68 3,21 1,48 1,34 1,43 0,76 0,84 0,88 2,91 1,58 2,50 2,41 0,76

2015. 2,47 4,39 2,10 1,07 0,95 0,95 0,52 0,51 0,52 0,66 1,04 0,94 0,51

2016. 0,79 1,43 2,09 1,13 1,18 0,86 0,65 0,53 0,53 0,53 0,73 0,73 0,53

2017. 0,63 0,63 0,93 0,68 0,52 0,36 0,31 0,28 0,33 0,60 1,03 2,80 0,28

Prosj. 1,460 1,677 1,883 1,461 1,003 0,734 0,610 0,528 0,673 0,775 1,178 1,609 0,472

SD 0,524 1,033 1,213 0,544 0,495 0,318 0,292 0,221 0,488 0,385 0,600 0,899 0,189

CV 0,36 0,62 0,64 0,37 0,49 0,43 0,48 0,42 0,73 0,50 0,51 0,56 0,40

CS 0,21 1,19 2,38 0,12 1,43 0,61 0,82 0,95 3,50 1,32 1,73 0,54 0,32

MIN 0,43 0,20 0,60 0,54 0,42 0,28 0,23 0,22 0,21 0,27 0,57 0,50 0,20Q1 1,15 0,96 1,16 1,05 0,66 0,52 0,38 0,38 0,39 0,55 0,75 0,85 0,28

Medijan 1,42 1,46 1,49 1,33 0,90 0,71 0,55 0,52 0,59 0,65 1,02 1,35 0,48Q3 1,75 2,17 2,13 1,98 1,19 0,93 0,79 0,66 0,79 0,89 1,51 2,50 0,61

MAX 2,47 4,39 6,57 2,37 2,37 1,57 1,24 1,17 2,91 1,87 3,20 3,38 0,92

0,0

1,0

2,0

3,0

4,0

5,0

6,0

7,0

8,0

9,0

10,0

11,0

12,0

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Pro

tok [

m3/s

]


sl. 3.35 Minimalni mjesečni protoci rijeke Bednje na VP Željeznica (1988.-2017.)

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 66/259

VP Lepoglava

Vodomjerna postaja Lepoglava nalazi se na desnoj obali, uzvodno od mosta u Trakošćanskoj ulici, na rkm 88+590 Bednje. Opremljena je limnigrafom i daljinskom dojavom. Kota „0“ je na 219,31 m n. m.

tab. 3.22 Srednji mjesečni i godišnji protoci (m3/s) rijeke Bednja na VP Lepoglava (1988. – 2017.)

Vodotok: Bednja Postaja: Lepoglava

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. God.

1988. 1,058 2,381 3,831 1,123 0,418 0,912 0,281 0,263 0,803 2,348 1,261 1,642 1,358

1989. 0,301 0,334 1,057 0,735 2,915 0,706 2,619 2,343 2,102 0,695 0,403 0,801 1,261

1990. 0,611 0,775 1,201 2,476 0,271 0,593 0,106 0,110 0,126 0,591 1,422 0,852 0,757

1991. 1,152 0,731 0,739 0,954 2,370 0,435 0,513 0,663 0,400 1,759 4,849 0,955 1,294

1992. 0,744 1,330 1,511 0,874 0,303 0,459 0,291 0,059 0,067 0,973 1,957 2,181 0,894

1993. 0,725 0,293 0,453 0,964 0,343 0,125 0,073 0,067 0,196 1,583 1,276 5,023 0,935

1994. 3,852 1,425 1,212 5,025 0,498 1,001 0,473 0,493 0,371 2,287 1,187 2,977 1,734

1995. 3,272 3,902 4,605 1,011 1,091 1,538 0,584 1,089 3,831 0,492 0,440 4,749 2,209

1996. 3,806 1,690 1,401 6,470 1,949 0,415 0,952 0,760 2,769 1,391 1,875 1,997 2,117

1997. 1,209 3,609 1,158 1,200 0,788 2,839 0,489 0,230 0,549 0,250 1,521 6,760 1,703

1998. 0,511 0,229 2,308 1,141 1,133 0,682 3,652 1,031 6,670 7,197 8,165 3,077 2,993

1999. 1,072 2,093 1,383 2,106 2,509 1,782 0,995 0,976 0,589 0,678 0,635 2,637 1,451

2000. 0,620 0,722 0,506 0,417 0,223 0,150 0,123 0,042 0,063 0,232 0,583 0,699 0,364

2001. 0,665 0,253 1,359 2,733 0,932 0,475 0,209 0,162 1,453 0,348 0,739 0,462 0,815

2002. 0,857 0,747 1,080 1,917 0,451 0,214 0,247 1,037 0,421 1,582 0,689 1,839 0,926

2003. 1,425 1,086 2,108 0,710 0,269 0,201 0,319 0,218 0,269 0,591 0,712 0,642 0,712

2004. 1,176 0,714 3,678 3,147 0,657 0,631 0,416 0,258 0,321 3,483 1,746 1,218 1,458

2005. 0,874 1,026 2,497 2,957 1,200 0,270 1,887 1,019 1,400 0,683 0,904 2,960 1,478

2006. 1,338 1,897 3,895 2,453 3,990 1,913 0,304 0,520 0,628 0,397 0,447 0,409 1,514

2007. 0,577 1,090 2,678 0,477 0,235 0,288 0,125 0,221 1,652 2,591 1,427 2,016 1,117

2008. 0,720 0,581 3,154 0,898 0,492 3,235 0,724 0,426 0,445 0,613 1,311 3,497 1,344

2009. 2,827 5,470 1,973 0,921 0,395 0,561 0,609 0,436 0,112 0,103 0,430 1,242 1,230

2010. 0,940 3,375 1,633 1,972 1,532 1,022 0,277 0,101 1,929 0,572 1,382 3,173 1,476

2011. 0,689 0,471 0,483 0,455 0,323 0,420 0,315 0,139 0,119 0,246 0,171 0,478 0,359

2012. 0,172 0,316 0,219 0,287 0,371 0,395 0,170 0,076 0,267 1,281 2,008 1,743 0,609

2013. 2,033 4,021 6,665 3,269 0,804 0,390 0,185 0,177 0,558 0,310 5,071 0,647 1,991

2014. 0,767 5,199 0,735 0,750 1,422 0,398 0,620 3,020 5,831 2,716 1,337 1,571 2,004

2015. 3,675 4,242 1,590 0,843 2,598 0,773 0,360 0,414 0,391 3,995 1,042 0,615 1,701

2016. 1,778 4,182 3,167 0,723 2,042 1,093 0,317 0,303 0,166 0,444 2,975 0,454 1,458

2017. 0,198 1,627 0,792 0,370 0,407 0,275 0,147 0,079 3,592 0,727 2,437 2,772 1,108

Prosj. 1,321 1,860 1,969 1,646 1,098 0,806 0,613 0,558 1,270 1,372 1,680 2,003 1,346

SD 1,078 1,603 1,461 1,435 0,976 0,759 0,786 0,674 1,697 1,500 1,679 1,547 0,575

CV 0,82 0,86 0,74 0,87 0,89 0,94 1,28 1,21 1,34 1,09 1,00 0,77 0,43

CS 1,43 0,94 1,42 1,84 1,35 1,98 2,83 2,42 2,03 2,38 2,56 1,34 0,60

MIN 0,172 0,229 0,219 0,287 0,223 0,125 0,073 0,042 0,063 0,103 0,171 0,409 0,359

Q1 0,653 0,681 0,991 0,732 0,364 0,364 0,203 0,132 0,249 0,432 0,675 0,686 0,918

Medijan 0,907 1,210 1,456 0,988 0,722 0,518 0,318 0,283 0,497 0,689 1,293 1,692 1,351

Q3 1,513 3,433 2,797 2,459 1,636 1,006 0,612 0,814 1,721 1,891 1,896 2,964 1,702

MAX 3,852 5,470 6,665 6,470 3,990 3,235 3,652 3,020 6,670 7,197 8,165 6,760 2,993

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 67/259

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

19

88

.

19

89

.

19

90

.

19

91

.

19

92

.

19

93

.

19

94

.

19

95

.

19

96

.

19

97

.

19

98

.

19

99

.

20

00

.

20

01

.

20

02

.

20

03

.

20

04

.

20

05

.

20

06

.

20

07

.

20

08

.

20

09

.

20

10

.

20

11

.

20

12

.

20

13

.

20

14

.

20

15

.

20

16

.

20

17

.

Pro

tok [

m3/s

]


sl. 3.36 Srednji godišnji protoci Bednje na VP Lepoglava (1988.-2017.)

0,0

1,0

2,0

3,0

4,0

5,0

6,0

7,0

8,0

9,0

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Pro

tok [

m3/s

]


sl. 3.37 Srednji mjesečni protoci Bednje na VP Lepoglava (1988.-2017.)

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 68/259

tab. 3.23 Minimalni mjesečni i godišnji protoci (m3/s) rijeke Bednja na VP Lepoglava (1988. – 2017.)

Vodotok: Bednja Postaja: Lepoglava

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. God.

1988. 0,39 0,76 1,25 0,60 0,18 0,18 0,10 0,07 0,23 0,23 0,85 0,33 0,07

1989. 0,19 0,19 0,40 0,29 0,32 0,32 0,40 0,36 0,45 0,32 0,29 0,22 0,19

1990. 0,11 0,45 0,25 1,12 0,17 0,15 0,07 0,07 0,06 0,07 0,19 0,19 0,06

1991. 0,37 0,34 0,34 0,41 0,55 0,17 0,14 0,20 0,14 0,17 0,37 0,55 0,14

1992. 0,52 0,86 0,44 0,37 0,19 0,15 0,08 0,04 0,04 0,07 0,48 0,40 0,04

1993. 0,37 0,22 0,27 0,40 0,11 0,07 0,04 0,03 0,05 0,15 0,33 1,04 0,03

1994. 0,70 0,60 0,70 0,80 0,30 0,20 0,20 0,17 0,20 0,23 0,55 0,55 0,17

1995. 0,44 0,81 1,59 0,65 0,37 0,44 0,22 0,15 0,65 0,37 0,30 0,37 0,15

1996. 0,80 0,75 0,86 0,98 0,55 0,20 0,17 0,20 0,34 0,64 0,50 1,04 0,17

1997. 0,64 0,69 0,69 0,59 0,24 0,30 0,19 0,10 0,12 0,14 0,19 0,80 0,10

1998. 0,23 0,10 0,32 0,38 0,28 0,18 0,23 0,10 0,02 0,13 0,89 1,19 0,02

1999. 0,64 0,64 0,64 0,81 0,64 0,40 0,33 0,30 0,30 0,24 0,24 0,93 0,24

2000. 0,36 0,40 0,26 0,18 0,16 0,10 0,07 0,03 0,03 0,07 0,21 0,16 0,03

2001. 0,16 0,16 0,17 1,28 0,23 0,21 0,13 0,10 0,13 0,27 0,24 0,25 0,10

2002. 0,23 0,33 0,36 0,29 0,21 0,14 0,10 0,23 0,26 0,21 0,36 0,36 0,10

2003. 0,56 0,16 0,87 0,31 0,21 0,13 0,20 0,15 0,20 0,16 0,26 0,21 0,13

2004. 0,40 0,38 0,81 0,97 0,33 0,29 0,21 0,14 0,17 0,33 0,79 0,46 0,14

2005. 0,54 0,44 0,50 0,73 0,32 0,16 0,24 0,21 0,28 0,40 0,33 0,62 0,16

2006. 0,54 0,40 0,87 0,52 0,56 0,31 0,10 0,14 0,18 0,18 0,16 0,21 0,10

2007. 0,24 0,39 0,50 0,21 0,10 0,09 0,08 0,08 0,12 0,26 0,62 0,63 0,08

2008. 0,51 0,44 0,53 0,61 0,24 0,26 0,34 0,21 0,18 0,25 0,50 0,80 0,18

2009. 0,52 0,86 0,44 0,44 0,18 0,15 0,10 0,08 0,07 0,07 0,10 0,26 0,07

2010. 0,35 0,29 0,67 0,48 0,26 0,28 0,21 0,05 0,05 0,30 0,36 0,79 0,05

2011. 0,49 0,40 0,33 0,26 0,19 0,21 0,15 0,09 0,10 0,10 0,16 0,16 0,09

2012. 0,09 0,09 0,12 0,13 0,12 0,13 0,12 0,06 0,07 0,12 0,39 0,76 0,06

2013. 0,86 1,58 2,05 0,64 0,34 0,20 0,15 0,15 0,15 0,19 0,19 0,46 0,15

2014. 0,59 1,07 0,40 0,37 0,40 0,21 0,21 0,22 0,95 0,51 0,74 0,71 0,21

2015. 1,24 1,95 1,02 0,57 0,37 0,47 0,20 0,20 0,20 0,31 0,59 0,50 0,20

2016. 0,47 0,79 0,96 0,47 0,54 0,34 0,16 0,10 0,09 0,06 0,31 0,36 0,06

2017. 0,17 0,18 0,38 0,23 0,16 0,09 0,07 0,05 0,06 0,17 0,29 0,93 0,05

Prosj. 0,457 0,556 0,633 0,536 0,294 0,217 0,167 0,136 0,196 0,223 0,392 0,541 0,112

SD 0,247 0,421 0,427 0,286 0,148 0,104 0,086 0,081 0,197 0,135 0,215 0,299 0,060

CV 0,54 0,76 0,68 0,53 0,50 0,48 0,51 0,59 1,00 0,61 0,55 0,55 0,54

CS 1,02 1,73 1,68 0,90 0,89 0,83 0,94 0,86 2,51 1,27 0,94 0,51 0,27

MIN 0,09 0,09 0,12 0,13 0,10 0,07 0,04 0,03 0,02 0,06 0,10 0,16 0,02Q1 0,23 0,27 0,33 0,30 0,18 0,14 0,10 0,07 0,07 0,13 0,23 0,26 0,06

Medijan 0,46 0,42 0,50 0,48 0,25 0,20 0,16 0,12 0,15 0,20 0,33 0,48 0,10Q3 0,57 0,77 0,86 0,67 0,37 0,29 0,21 0,20 0,23 0,30 0,51 0,79 0,16

MAX 1,24 1,95 2,05 1,28 0,64 0,47 0,40 0,36 0,95 0,64 0,89 1,19 0,24

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Pro

tok [

m3/s

]


sl. 3.38 Minimalni mjesečni protoci rijeke Bednje na VP Lepoglava (1988.-2017.)

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 69/259

VP Vidovićev Mlin

Vodomjerna postaja Vidovićev mlin nalazi se na rkm 30+385 Plitvice, nizvodno od mosta na cesti između naselja Zbelava i Kelemen. Opremljena je limnigrafom i automatskom dojavom. Kota „0“ je na 159,105 m n. m.

tab. 3.24 Srednji mjesečni i godišnji protoci (m3/s) rijeke Plitvice na VP Vidovićev Mlin (2003.–2017.)

Vodotok: Plitvica Postaja: Vidovićev mlin

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. God.

2003. 1,645 1,324 1,769 0,910 1,052 1,597 1,722 1,286 1,516 1,462 1,326 1,014 1,386

2004. 1,062 0,917 3,684 4,002 1,953 2,694 2,909 1,952 1,581 3,452 2,107 1,145 2,292

2005. 1,575 1,605 2,737 3,010 1,445 1,042 2,355 2,013 2,461 2,129 1,509 3,848 2,150

2006. 2,439 3,261 4,087 2,716 3,968 3,585 2,061 2,121 2,479 2,154 2,091 1,945 2,738

2007. 2,085 2,288 3,820 2,309 2,570 2,525 2,597 2,400 2,719 3,035 2,463 2,478 2,611

2008. 1,307 0,953 2,132 1,351 1,221 3,386 2,209 1,748 1,281 1,014 0,896 2,654 1,683

2009. 2,817 5,176 1,906 1,622 1,250 1,339 2,217 1,227 0,957 0,924 1,010 1,565 1,813

2010. 2,286 3,402 2,581 2,777 3,088 4,956 2,678 2,633 6,472 3,622 2,836 8,578 3,824

2011. 1,683 1,044 0,950 0,906 0,794 0,913 0,978 1,011 0,695 0,693 0,764 0,786 0,935

2012. 0,745 0,734 0,697 0,749 0,996 0,981 0,813 0,824 0,878 1,074 1,612 2,367 1,041

2013. 2,886 6,571 9,806 6,809 1,960 2,373 2,418 1,232 1,412 1,492 8,272 1,781 3,887

2014. 0,972 7,655 1,538 1,286 2,144 1,424 2,800 5,517 13,763 4,234 2,338 2,445 3,802

2015. 3,779 6,464 2,533 1,501 3,670 2,643 2,665 2,476 1,584 3,696 1,540 1,170 2,791

2016. 1,926 3,245 2,925 1,407 1,527 1,326 1,130 1,029 1,110 1,168 1,882 1,298 1,658

2017. 0,887 1,791 1,224 0,840 0,819 0,659 0,690 0,889 3,576 1,469 2,398 3,990 1,598

Prosj. 1,873 3,095 2,826 2,146 1,897 2,096 2,016 1,891 2,832 2,108 2,203 2,471 2,281

SD 0,858 2,323 2,186 1,604 1,018 1,215 0,762 1,174 3,356 1,188 1,787 1,944 0,980

CV 0,46 0,75 0,77 0,75 0,54 0,58 0,38 0,62 1,19 0,56 0,81 0,79 0,43

CS 0,68 0,86 2,51 1,96 0,92 0,96 -0,72 2,25 2,86 0,58 3,11 2,45 0,50

MIN 0,745 0,734 0,697 0,749 0,794 0,659 0,690 0,824 0,695 0,693 0,764 0,786 0,935

Q1 1,062 1,044 1,538 0,910 1,052 1,042 1,130 1,029 1,110 1,074 1,326 1,170 1,598

Medijan 1,683 2,288 2,533 1,501 1,527 1,597 2,217 1,748 1,581 1,492 1,882 1,945 2,150

Q3 2,439 5,176 3,684 2,777 2,570 2,694 2,665 2,400 2,719 3,452 2,398 2,654 2,791

MAX 3,779 7,655 9,806 6,809 3,968 4,956 2,909 5,517 13,763 4,234 8,272 8,578 3,887

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 70/259

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

20

03.

20

04.

20

05.

20

06.

20

07.

20

08.

20

09.

20

10.

20

11.

20

12.

20

13.

20

14.

20

15.

20

16.

20

17.

Pro

tok [

m3/s

]


sl. 3.39 Srednji godišnji protoci Plitvice na VP Vidovićev Mlin (2003.–2017.)

0,0

2,0

4,0

6,0

8,0

10,0

12,0

14,0

16,0

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Pro

tok [

m3/s

]

Srednji mjesečni protok


sl. 3.40 Srednji mjesečni protoci Plitvice na VP Vidovićev Mlin (2003.–2017.)

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 71/259

tab. 3.25 Minimalni mjesečni i godišnji protoci (m3/s) rijeke Plitvice na VP Vidovićev Mlin (2003.–2017.)

Vodotok: Plitvica Postaja: Vidovićev mlin

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. God.

2003. 1,210 1,040 0,961 0,877 0,923 1,330 1,530 1,080 1,280 1,210 1,100 0,948 0,877

2004. 0,898 0,851 1,100 1,760 1,820 2,170 2,420 1,640 1,440 1,560 1,210 0,948 0,851

2005. 1,380 1,510 1,270 1,550 1,140 0,925 1,260 1,280 1,450 1,440 1,200 1,650 0,925

2006. 1,510 1,320 1,840 1,780 2,360 2,000 1,770 1,790 2,040 1,990 1,830 1,710 1,320

2007. 1,700 1,680 1,970 2,180 2,320 2,330 2,240 2,140 1,720 1,440 1,840 1,640 1,440

2008. 1,060 0,844 0,877 1,270 1,090 1,100 1,740 1,500 0,982 0,828 0,717 0,732 0,717

2009. 0,939 1,580 1,000 1,270 1,130 1,060 1,340 1,000 0,939 0,880 0,939 1,000 0,880

2010. 1,200 1,000 1,750 1,660 1,660 2,990 1,830 1,660 1,340 1,750 1,580 2,640 1,000

2011. 1,420 1,000 0,880 0,769 0,769 0,769 0,717 0,769 0,529 0,488 0,717 0,717 0,488

2012. 0,717 0,667 0,667 0,717 0,717 0,796 0,657 0,754 0,667 0,863 0,708 0,939 0,657

2013. 1,030 2,550 5,480 1,830 1,620 1,770 1,810 0,924 0,769 0,939 1,000 1,120 0,769

2014. 0,808 1,420 1,080 1,020 1,280 1,170 1,730 1,760 3,200 1,450 1,500 1,310 0,808

2015. 1,720 3,020 1,810 1,290 1,180 2,180 2,340 1,670 1,260 1,370 1,260 1,040 1,040

2016. 1,130 1,410 1,660 1,220 1,130 1,010 0,995 0,962 0,998 0,948 1,030 1,260 0,948

2017. 0,799 0,885 0,976 0,677 0,706 0,574 0,623 0,591 1,080 1,040 1,190 1,970 0,574

Prosj. 1,168 1,385 1,555 1,325 1,323 1,478 1,533 1,301 1,313 1,213 1,188 1,308 0,886

SD 0,321 0,651 1,165 0,459 0,529 0,711 0,592 0,467 0,656 0,403 0,368 0,527 0,253

CV 0,27 0,47 0,75 0,35 0,40 0,48 0,39 0,36 0,50 0,33 0,31 0,40 0,29

CS 0,40 1,50 3,05 0,16 0,87 0,70 -0,20 0,11 1,79 0,18 0,47 1,24 0,73

MIN 0,717 0,667 0,667 0,677 0,706 0,574 0,623 0,591 0,529 0,488 0,708 0,717 0,488

Q1 0,898 0,885 0,961 0,877 0,923 0,925 0,995 0,924 0,939 0,880 0,939 0,948 0,717

Medijan 1,130 1,320 1,100 1,270 1,140 1,170 1,730 1,280 1,260 1,210 1,190 1,120 0,877

Q3 1,420 1,580 1,810 1,760 1,660 2,170 1,830 1,670 1,450 1,450 1,500 1,650 1,000

MAX 1,720 3,020 5,480 2,180 2,360 2,990 2,420 2,140 3,200 1,990 1,840 2,640 1,440

0,0

1,0

2,0

3,0

4,0

5,0

6,0

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Pro

tok [

m3/s

]


sl. 3.41 Minimalni mjesečni protoci rijeke Plitvice na VP Vidovićev mlin (2003.–2017.)

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 72/259

VP Tomaševec

Vodomjerna postaja Tomaševec nalazi se na vodotoku Lonja. Opremljena je limnigrafom i vodomjernom letvom. Kota „0“ je na 126,024 m n. m. Razdoblje opažanja navedene postaje je vrlo kratko pa nisu izračunati karakteristične vrijednosti protoka.

tab. 3.26 Srednji mjesečni i godišnji protoci (m3/s) rijeke Lonje na VP Tomaševec (2008. – 2013.)

Vodotok: Lonja Postaja: Tomaševec

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. God.

2008. 0,333 0,246 1,235 0,294 0,215 1,432 0,173 0,202

2009. 0,355 0,291 0,335 0,387 0,781

2010. 1,175 1,836 1,122 1,542 1,147 1,377 0,344 0,672 2,429 0,456 1,336 2,120 1,288

2011. 0,377 0,285 0,250 0,344 0,221 0,207 0,229 0,149 0,192 0,175 0,210 0,318 0,246

2012.

2013. 1,643 3,473 4,179 2,184 0,904 0,648 0,204 0,224 0,649 0,378 3,597 0,556 1,535

3.3.2 Podzemne vode

Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) provodi mjerenja i obrađuje podatke na piezometarskoj mreži sliva rijeke Drave. Mjerenje razine podzemne vode provodi se u piezometarima. Za potrebe ovog plana analizirano je 5 profila, okvirno postavljenih okomito na tok rijeke Drave. Profili predstavljaju spojnice niza piezometara, lociranih od ruba nizinskog dijela sliva do rijeke Drave. U tab. 3.27 dan je popis analiziranih piezometara i profila, a u nastavku je na sl. 3.42 prikazana njihova lokacija.

tab. 3.27 Analizirani piezometri na području Varaždinske županije

Br Oznaka piezometra Šifra piezometra Profil

1 P-06 1561 Profil 1

2 P-12 1527

3 DP-1 4038

Profil 2 4 PO-6 1569

5 V-6 1581

6 N-45 2179

Profil 3 7 N-41 2174

8 N-40 2173

9 B-7 1006

Profil 4 10 DP-6 4043

11 N-62 2196

12 N-61 2195

13 S-4 2526

Profil 5 14 S-4A 2508

15 S-4B 2509

16 DND-14 2364

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 73/259

sl. 3.42 Karta analiziranih piezometara

U nastavku su dane srednje mjesečne razine podzemne vode za profile 1-5 za razdoblje od 1998. do 2017.

sl. 3.43 Srednje mjesečne razine podzemne vode za profil 1

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 74/259



PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 75/259



PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 76/259

3.4 Hidrografija

3.4.1 Rijeke

Varaždinska županija ima dobro razvijenu hidrografsku mrežu. Glavni vodotok je rijeka Drava koja odvodnjava najveći dio prostora. Desni su joj pritoci Plitvica i Bednja. Pravac otjecanja rijeke Drave zapad – istok odredio je longitudinalno usmjerenje čitave riječne mreže.

Južni dio prostora Županije odvodnjava rijeka Lonja, lijeva pritoka Save. Rijeka Lonja izvire u istočnoj Ivančici podno Velikog Lubenjaka.

Drava ima nivalni režim (maksimum vode u lipnju, a minimum u prosincu). Bednja, Plitvica i Lonja imaju pluvijalni (kišni) režim, s maksimalnim protocima u proljeće (ožujak, travanj) te nemaju tako povoljne hidrološke karakteristike.

Hidrografska mreža Varaždinske županije prikazana je na sl. 3.48.

sl. 3.48 Hidrografska mreža Varaždinske županije

Rijeka Drava

Rijeka Drava izvire u južnom Tirolu u Italiji. U svom gornjem toku teče kroz Austriju, zapadno od Dravograda ulazi u Sloveniju i nakon 144,4 km dugog toka kod Središća na Dravi ulazi u Hrvatsku gdje je na svom toku duljine 350 km granični vodotok s Mađarskom u duljini od 135 km. Na 250-tom kilometru Drava prima svoju najveću pritoku Muru. Ukupna duljina riječnog toka je 776 km sa slivnom površinom od 41238 km2. Srednji

Lonja

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 77/259

godišnji protok Drave uzvodno od ušća Mure je 335 m3/s, a s Murom 534 m3/s. Velika voda 100-godišnjeg povratnog razdoblja uzvodno od ušća Mure je 2600 m3/s, a s Murom 3079 m3/s.

Srednja Drava svojim tokom kroz široku aluvijalnu dolinu od Maribora do ušća Mure, dugim oko 125 km, ima relativni pad oko 0,1%, a srednji joj se godišnji protoci kreću od 297 m3/s kod Maribora do 335 m3/s kod ušća Mure. Vodni režim je kišno-ledenjački (fluvio-glacijalni) s najmanjim protocima u siječnju i veljači, a najvišim u svibnju i lipnju.

Drava se po svom kišno-ledenjačkom režimu razlikuje od gotovo svih rijeka u Hrvatskoj. Naime, tom je režimu svojstveno:

mala vodnost zimi, a najveća u drugoj polovici proljeća i čitavo ljeto – velike vode javljaju se na Dravi od travnja do studenoga,

prilična uravnoteženost protoka tijekom godine,

najbolja uravnoteženost srednjih godišnjih protoka među svim velikim rijekama u Hrvatskoj.

Maloj varijaciji srednjih godišnjih protoka najviše pridonose alpski ledenjaci koji se u sušnim godinama više tope nego u kišnim. Tako se može reći da ledenjaci imaju svojstvo akumulacija sa djelomičnim sezonskim i višegodišnjim izravnanjem.

Drava kod Varaždina pronosi prosječno milijun tona lebdećeg nanosa godišnje i sa specifičnim ispiranjem od 65 t/km2 sliva godišnje spada u vrlo bistre vodne tokove. Procjenjuje se da Drava kod Ormoža pronosi prosječno godišnje 150000 m3 vučenoga nanosa čiji je srednji promjer zrna 23 mm.

Znatni relativni pad srednje Drave s koritom u šljunkovitom terenu te veliki protoci u prošlosti su uzrokovali mnoge meandre i promjene toka. Erozija obala, sprudovi, otoci i rukavci redovita su pojava na ovom dijelu Drave, tako da se njeno korito u duljem razdoblju mjestimično značajnije premješta. Zbog promjena riječnog korita nekada je dolazilo do poplava koje su uništavale poljoprivredne kulture i ugrožavale obližnja naselja i stanovništvo.

Zbog postojećih karakteristika vodnog režima Drava je povoljan vodotok za hidroenergetsko korištenje. Energetsko korištenje Drave otpočelo je tek u XX stoljeću. Do danas su na čitavom toku Drave izgrađene ukupno 23 vodne stepenice, a u Hrvatskoj su na području Varaždinske županije izgrađene tri (HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava).

Rijeka Bednja

Bednja je, nakon Drave, najveći vodotok u Varaždinskoj županiji. Izvire u zapadnom dijelu Županije ispod Brezove gore te nakon protjecanja kroz Trakošćansko jezero teče općenitim smjerom zapad – istok i utječe u rijeku Dravu kod sela Mali Bukovec.

Površina slivnog područja rijeke Bednje iznosi cca 65100 ha, od čega na poplavno područje otpada 12500 ha. Duljina vodotoka iznosi oko 106 km.

Slivno područje je lepezasto prošireno u gornjem dijelu s nepovoljnom raspodjelom oborina (najveće su oborine upravo na lepezasto proširenom dijelu sliva) i nepovoljnim uvjetima otjecanja (naglo slijevanje palih oborina u korito s obronaka Ivančice, Ravne gore i Kalničkog gorja) glavne su karakteristike vodnog režima rijeke Bednje.

Naglo formiranje velikih vodnih valova prouzrokuje vrlo učestale poplave, veliko razaranje korita, a s time u vezi i prijenos i taloženje krupnog nanosa.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 78/259

Rijeka Plitvica

Plitvica izvire u sjeveroistočnim brežuljcima Maceljskog gorja, podno Viničkih gorica, koje samo malo prelaze visinu 300 m n. m.

Na početku svoga toka Plitvica teče prema jugoistoku između brežuljaka s kojih prima mnogobrojne pritoke, a kod sela Greda mijenja smjer i protječe ravnicom prema istoku gotovo usporedno s rijekom Dravom vrlo krivudavim tokom. Nakon cca 65 km vodotoka ulijeva se u rukavac Drave nedaleko Velikog Bukovca.

Osim potočića u goricama, Plitvica u svom nizinskom toku prima većinom južne pritoke sa sjevernih obronaka Topličke gore (Varaždin Breg), ali i sa sjeverne strane nekoliko nizinskih potočića kojima hrbat dravske obale sprečava otjecanje u Dravu.

Slivno područje Plitvice iznosi cca 144 km2. Njegova tromeđa je zapadno od mjesta Vinice na obroncima Maceljskog gorja. Na sjeveru i sjeverozapadu je neposredno slivno područje Drave, a na jugu i jugozapadu područje rijeke Bednje. Južna granica prema Bednji je uska i ide grebenom Varaždinsko-topličkog gorja sve do Ludbrega, gdje i Plitvica i Bednja teku u ravnici pa je vododjelnicu prilično teško odrediti. No i vododjelnica Plitvice i Drave je dosta nejasna.

Desnoobalni pritoci Plitvice su pretežno brdski vodotoci, tek manjim dijelom su nizinski potoci, a svi lijevoobalni su izrazito nizinski, mjestimično s vrlo malim uzdužnim padom pa se i zamočvaruju.

Gotovo cijela dolina Plitvice sastavljena je od dravskog nanosa (šljunka i pijeska) koji prekriva razmjerno tanak sloj humusa. To što ova podzemna komunikacija s Dravom nije u takvim prilikama veća ima uzrok u tome da je razina Plitvice viša od niskih razina Drave, što potvrđuje i pretpostavku da je tim područjem nekad tekla matica Drave i tek se s vremenom povukla više na sjever u niži i manje otporan teren sadašnje matice. Tek visoka voda Drave na jednom dijelu nadvisuje veliku vodu Plitvice.

Mali pad Plitvice dodatno je smanjen mlinskim ustavama, a krivudavo korito (ne osobito izražajno), još je više zamuljeno i obraslo. Vodotok na dijelu od odušnog kanala do ušća u Dravu ne presuši, a već više srednje oborine izazivaju poplave.

Dužina toka Plitvice, koja je bila predviđena za uređenje, ukupno iznosi u svom nizinskom dijelu nizvodno od ceste Varaždin – Lepoglava 51,67 km. Uzvodni dio tog poteza od km 26,7 do km 51,67 je već uređen, a dijelom, je uređen i nizvodni dio (cca 1 km kod ceste Varaždin – Ludbreg i cca 8 km kod ušća Plitvice u Dravu).

Na km 31 Plitvica je spojena pomoću rasteretnog kanala sa Dravom tako, da se velike vode Plitvice uzvodno od km 31 rasteretnim kanalom odvode direktno u Dravu i s time odterećuje nizvodni dio toka. U nizvodni dio toka propušta se protok od cca 2 m3/s.

Rijeka Lonja

Sliv rijeke Lonje zahvaća samo južni dio područja Županije (novomarofsko područje). Proteže se do vododjelnice na Kalničkom gorju koju sačinjavaju Lonjica i Gorjanska šuma.

Korito rijeke Lonje na području Varaždinske županije još nije uređivano. U pripremi je izrada studije koja bi dala rješenje obrane od poplava.

Dužina dijela Lonje u Varaždinskoj županiji je cca 25 km. Ona je danas kao i njeni pritoci na ovom području bujičnog karaktera. U gornjim tokovima nastaju erozije, a u nižim poplave polja i livada.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 79/259

Pritoke na ovom području relativno su male, a nisu još mjerene niti računate. Na ovom području Lonja ima niz pritoka. Lijevi pritoci Kračevec, Visoka i Sudovec su uglavnom uređeni, kao i desni pritok Breznica s Manjevcem, te Trstenik. Svi ostali potoci nisu još uređeni, te treba pristupiti njihovom uređenju s obzirom na štete koje prouzrokuju. Oni ne protiču direktno kroz naselja, pa ima štete uglavnom samo na poljoprivrednim kulturama.

sl. 3.49 Rijeke u Varaždinskoj županiji prema PPVŽ

Rijeka

Duljina [km]

Površina sliva [km

2] Recipi-

jent Ukupno U Županiji U Hrvatskoj Ukupno U Hrvatskoj

Drava 707 71 505 40150 6038 Dunav

Bednja 106 106 106 651 651 Drava

Plitvica 65 65 65 144 144 Drava

Lonja 133 25 133 5944 5944 Sava

3.4.2 Akumulacijska jezera

Od 1918. do 1989. godine na Dravi su izgrađena 23 hidrotehnička sustava. Pored toga u alpskom dijelu sliva u Republici Austriji izgrađen je niz brdskih akumulacija i retencija za zaštitu od štetnog djelovanja voda i za energetsko korištenje na visokotlačnim sustavima. Pored velike izgradnje naselja i gradova sa sustavima za brzu evakuaciju oborinskih i komunalnih voda, uređenje poljoprivrednog zemljišta sa smanjenjem retencijskih prostora, osobito u susjednim državama, te regulacija brdskih bujica i pritoka Drave i Mure sudjeluju u ukupnim procesima i trendovima zabilježenima u prošlosti.

U Republici Hrvatskoj izgrađena su tri višenamjenska hidrotehnička sustava:

Varaždin 1975. godine,

Čakovec 1982. godine i

Dubrava 1989. godine.

Akumulacijsko jezero HE Varaždin (Ormoško jezero)

HE Varaždin derivacijska je hidroelektrana smještena je na rijeci Dravi kraj grada Varaždina. Višenamjenska je to hidroelektrana koja koristi vodne snage rijeke Drave na dionici dugoj 28,5 km, brani zemljište i naselja od poplava i erozivnog djelovanja rijeke, opskrbljuje vodom (šećeranu Ormož u Sloveniji), odvodnjava prekomjerno vlažno zemljište, stvara uvjete za gravitacijsku odvodnju doline i gravitacijsko natapanje zemljišta te uvjete za razvoj turizma.

Zahtjev da se gornjih 1 m jezerskog prostora koristi za dnevnu regulaciju protoka bitno je utjecao na oblik jezera. Širina jezera mijenja se od 240 m do 1200 m. Najveći dio jezera širok je i plitak, pretežno oko 3 m.

Nasipi akumulacije i dovodnog kanala su potrebni zbog niskih obala. Kruna nasipa nadvisuje normalni uspor za oko 1,5 m, a 1000-godišnju veliku vodu za barem 0,7 m.

Nasipi su izgrađeni od šljunka. Budući da je debljina naslaga šljunka 12 m na početku kanala, a 30 m kod strojarnice, nasipi su izgrađeni s asfalt-betonskom oblogom u dnu i na pokosima. Razina vode u dovodnom kanalu je 6 m do 11,5 m iznad tla.

Odvodni kanal se nalazi u naslagama šljunka. On je neobložen pa je najveća brzina vode u njemu ograničena na 1,25 m/s.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 80/259

Akumulacijsko jezero HE Čakovec

Derivacijska HE Čakovec smještena je na rijeci Dravi u blizini gradova Varaždina i Čakovca. Višenamjensko je to postrojenje koje koristi vodne snage rijeke Drave, brani zemljište od poplava i erozije, poboljšava odvodnja, vodoopskrba, promet te stvara uvjete za razvoj turizma.

Posebno je značajna mogućnost unaprjeđenja poljoprivrede zahvaljujući odvodnji prekomjerno vlažnog zemljišta, poboljšanju uvjeta odvodnje šire okolice postrojenja, pouzdanoj obrani od poplava i stvaranju uvjeta za gravitacijsko natapanje zemljišta.

Prilikom planiranja HE Čakovec zaključeno je da je najpovoljnije urediti i koristiti dionicu Drave od Varaždina do ušća Mure s dvije derivacijske višenamjenske hidroelektrane podjednakog pada. Morfološka i druga svojstva rijeke na dionici uređenja takva su da se veći dio pada postiže usporavanjem, a manji deriviranjem. Zato je brana HE Čakovec znatno viša od brane HE Varaždin, a derivacijski je kanal kraći. Akumulacija je znatno veća od uzvodne (četvrta je po veličini u Hrvatskoj) čime je stvorena mogućnost ne samo potpunog dnevnog izravnanja protoka nego i djelomično tjednog.

Hidroelektrana je smještena u dolini izgrađenoj od kvartarnih naslaga koje na području akumulacije dosežu debljinu od oko 150 m. Kvartarne se naslage sastoje od vrlo propusnog šljunka koji je na području elektrane podijeljen od 1 m do 3 m debelim slojem jezerskog taloga na dubini od 50 m do 60 m. Podzemna je voda visoka, u prosjeku je na dubini od 1 m do 3 m.

Slično uzvodnoj hidroelektrani Varaždin, i ova se hidroelektrana sastoji od sljedećih glavnih dijelova: obodnih nasipa, pokretnog i nasutog dijela brane, dovodnog kanala s ulaznom građevinom, strojarnice i odvodnog kanala. Obodni nasipi akumulacije duljine 17,8 km i nasipi dovodnog kanala duljine 4 km izgrađeni su od šljunka i obloženi s vodne stane slabo propusnom asfalt-betonskom oblogom. Strojarnica dijeli derivacijski kanal na dovodni duljine 2 km (u nasipima) te odvodni duljine 6,5 km (iskopan u šljunku i neobložen, osim početnog dijela koji je slapište strojarnice).

sl. 3.50 Poprečni presjek obodnih nasipa HE Čakovec (izvor: Hidroelektrane u Hrvatskoj, Elektroprojekt d. d., Zagreb, Hrvatska elektroprivreda d. d., Zagreb, 2000.)

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 81/259

sl. 3.51 Poprečni presjek dovodnog kanala HE Čakovec (izvor: Hidroelektrane u Hrvatskoj, Elektroprojekt d. d., Zagreb, Hrvatska elektroprivreda d. d., Zagreb, 2000.)

Akumulacijsko jezero HE Dubrava

HE Dubrava zadnja je u lancu triju hidroelektrana kojima se uređuje i koristi rijeka Drava u Hrvatskoj do ušća Mure. Slično uzvodnim hidroelektranama, osim korištenja vodnih snaga rijeke Drave, i ovom se hidroelektranom brani zemljište od poplava i odnošenja plodnog zemljišta, poboljšava se odvodnja, opskrba vodom, promet i uvjeti za razvoj turizma.

I ovdje je posebno značajna mogućnost unaprjeđenja poljoprivrede zahvaljujući odvodnji prekomjerno vlažnog zemljišta, poboljšanju uvjeta odvodnje šire okolice postrojenja, pouzdanoj obrani od poplava i stvaranju uvjeta za gravitacijsko natapanje zemljišta.

Hidroelektrana se, jednako kao i uzvodne, nalazi u prostranoj aluvijalnoj dolini sastavljenoj od debelih kvartarnih šljunkovitih naslaga vodoravno podijeljenih jezerskim talogom na dva dijela s vrlo plitkom podzemnom vodom. Morfološka i druga svojstva rijeke na dionici korištenja uvjetovala su da se na ovoj elektrani najveći dio pada postiže usporavanjem. Posljedica toga je da je brana HE Dubrava u odnosu na prethodno opisane dvije najviša, akumulacija najveća (treće umjetno akumulacijsko jezero po veličini u Hrvatskoj), a derivacijski kanal najkraći.

I ova se hidroelektrana sastoji od istih glavnih dijelova kao i uzvodne hidroelektrane: obodnih nasipa, pokretnog i nasutog dijela brane, dovodnog kanala, strojarnice i odvodnog kanala. Obodni nasipi duljine 22,8 km i nasipi dovodnog kanala duljine 4 km izgrađeni su od šljunka i s vodne strane obloženi slabo propusnom asfalt-betonskom oblogom. Strojarnica dijeli derivacijski kanal na dovodni duljine 2 km (u nasipima) te odvodni duljine 4,8 km (iskopan u šljunku i neobložen, osim početnog dijela koji je slapište strojarnice).

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 82/259

3.5 Pedologija

3.5.1 Značajke reljefa Varaždinske županije

Nadmorska visina terena

Karta nadmorske visine terena prikazana je na sl. 3.52. Analizom karte utvrđeno je da nadmorska visina terena varira od oko 150 do 1.060 m. S obzirom na prostornu rasprostranjenost, dominira klasa nizinskog i brežuljkastog (49,1 %) te klasa brdovitog reljefa (48,4 %), tab. 3.28.Najveći dio intenzivnije korištenih poljoprivrednih površina nalazi se upravo na području nizinskog i brežuljkastog reljefa, a tek manji dio na području brdovitog reljefa.

sl. 3.52 Slikovni prikaz karte nadmorske visine terena

tab. 3.28 Površina klasa nadmorske visine terena

Klasa Naziv reljefa Nadmorska visina

[m]

Površina

ha %

1 Nizinski i brežuljkasti < 200 61.836,3 49,1

2 Brdoviti 200-500 62.260,5 49,4

3 Gorski 500-1.000 1.933,7 1,5

4 Nisko planinski > 1.000 9,5 0,0

Ukupna površina 126.040 100,0

Karta nagiba terena

Osnovni element reljefa su padine sa svojim nagibom. Iz toga razloga, određivanje nagiba jedan je od bitnih elemenata analize reljefa. Karta nagiba terena prikazana je na sl. 3.53.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 83/259

Njezinom analizom, utvrđeno je da na području županije dominiraju ravni do blago nagnuti tereni a potom tereni s blagim nagibom (tab. 3.29). Naime, od pojedinih klasa nagiba terena, najveću površinu zauzima klasa s ravnicama odnosno s terenima sa nagibom manjim od 5%, koja zauzima 56,6 % županije. Po zastupljenosti zatim slijedi klasa s blago nagnutim terenima koja zauzima 32,4 %, potom klasa s strmim terenima koja zauzima 9,0% te klasa s jako strmim terenima koja zauzima 2,3% područja županije (tab. 3.29).

sl. 3.53 Slikovni prikaz karte nagiba terena

tab. 3.29 Površina klasa nagiba terena

Klasa Opis nagiba Nagib terena Površina

ha %

1 Ravno do blagi nagib < 5 71.295,1 56,6

2 Blagi nagib 5-15 40.795,3 32,4

3 Strmi nagib 15-30 11.351,6 9,0

4 Vrlo strmi nagib > 30 2.598,0 2,1

Ukupna površina 126.040,0 100,0

3.5.2 Zemljišni resursi na području poljoprivrednog zemljišta Varaždinske županije

Na području Varaždinske županije tlo je temeljno prirodno bogatstvo te predstavlja njezin najznačajniji prirodni resurs. Stoga je nužno o tome voditi računa kako bi ga se iskorištavalo na trajno održivi način i time doprinosilo gospodarskom razvoju ovog područja.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 84/259

U okviru utvrđivanja značajki tla na poljoprivrednom zemljištu ove županije, izrađena je pedološka karta za poljoprivredno zemljište u mjerilu 1:50.000 prikazan na prilogu 105 (Knjiga 2: Prilozi) i na sl. 3.54.

sl. 3.54 Pedološka karta Varaždinske županije

Izrada pedološke karte temeljena je na podacima Osnovne pedološke karte mjerila 1:50.000. Pri pri izradi karte poljoprivrednih površina u Varaždinskoj županiji za podlogu je korištena Karta kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske 2016 (Haop.hr), Visoko rezolucijski slojevi šuma (Haop.hr) te slojevi prometnica iz Open Street Map-a (Geofabrik.de). kao osnovna podloga korištena je Karta kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske 2016 zbog dobro digitaliziranih prijelaza između kategorija korištenja zemljišta. Iz navedene podloge izbačene su kategorije: izgrađene površine, prometnice, vodne površine, močvarne površine i šumske površine. Iz zapuštenih/zaraslih površina uklonjene su šume pomoću visokorezolucijskih slojeva šuma. Prometnice su uklonjene pomoću sloja prometnica.

tab. 3.30 Površina klasa načina korištenja zemljišta

Načini korištenja zemljišta Površina

[ha]

Livade i pašnjaci 10461

Mozaici kultiviranih površina 39422

Obraslo grmolikom vegetacijom 1556

Vinogradi 3089

Voćnjaci / okućnice 733

Zapuštene poljoprivredne površine 5331

Ukupna površina 60592

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 85/259

Na pedološkoj karti izdvojeno je ukupno 58 kartiranih jedinica tla. Nazivi kartiranih jedinica tla, postotna zastupljenost sistematskih jedinica, te površina na poljoprivrednom zemljištu, daju se u tab. 3.31.

tab. 3.31 Legenda pedološke karte Varaždinske županije za poljoprivredno zemljište

Broj Kartirana jedinica tla Zastupljenost [%] Pov. [ha]

1 Sirozem silikatno karbonatni na laporu Rendzina karbonatna na laporu Lesivirano tlo na lesu, tipično

40 30 30

270,1

2 Koluvij karbonatni oglejen i neoglejen Močvarno glejno karbonatno, pretežno hipoglejno

60 40

1474,9

3 Koluvij distrični skeletoidni Koluvij eutrični oglejeni, ilovasti Močvarno glejno, mineralno, pretežno hipoglejno

40 20 40

229,2

4 Koluvij aluvijalno-koluvijalni karbonatni i nekarbonatni, oglejen i neoglejen Semiglej aluvijalni i pseudoglejni Močvarno glejno hipoglejno i amfiglejno

60

30 10

420,6

5 Koluvij nekarbonatni oglejen i neoglejen Koluvij aluvijalno koluvijalni Močvarno glejno nekarbonatno, pretežno hipoglejno

60 20 20

53,2

6 Rendzina karbonatna i izlužena Smeđe na dolomitu i vapnencu Crnica dolomitna organomineralna

80 10 10

130,0

7 Rendzina na laporu i vapnencu, djelomično antropogenizirana Sirozem na laporu Lesivirano na laporu i lesu Eutrično smeđe na laporu vertično Distrično smeđe na pješćenjaku

60 10 10 10 10

1245,9

8 Rendzina na laporu i vapnencu, djelomično antropogenizirana Eutrično smeđe na laporu vertično Lesivirano na laporu

50 30 20

342,5

9 Rendzina na miocenskom vapnencu, laporu i glinama Smeđe na vapnencu Lesivirano na lesu tipično

55 30 15

644,7

10 Rendzina na miocenskim vapnencima i laporu, antropogenizirana Eutrično smeđe na laporu vertično Rigolana tla vinograda

60 20 20

1995,1

11 Rendzina na laporu i laporovitom vapnencu Sirozem silikatno-karbonatni Lesivirano tipićno i erodirano na lesu

40 30 30

651,1

12 Ranker na aluvijalni nanosima, antropogenizirani Distrično smeđe antropogenizirano Lesivirano antropogenizirano

50 30 20

1368,6

13 Crnica vapnenačko dolomitna Smeđe na vapnencu i dolomitu Rendzina na mekim vapnencima Lesivirano na vapnencu i dolomitu, tipično

40 40 10 10

9,6

14 Smeđe na vapnencu Rendzina na vapnencu i laporu Antropogena tla njiva i vinograda

60 30 10

56,1

15 Smeđe na vapnencu Rendzina na vapnencu i laporu Crnica organomineralna

50 40 10

262,6

16 Distrično smeđe antropogenizirano Rnker antropogenizirani Lesivirano antropogenizirano

40 30 30

3632,0

17 Distrično smeđe na pješćenjaku, škriljevcima i pijescima Ranker distrični regolitični Lesivirano tipično i pseudoglejno Rendzina na laporu

60 20 10 10

204,9

18 Distrično smeđe na pješćenjaku Lesivirano tlo tipično Ranker distrični regolitični Rendzina na laporu

50 30 10 10

121,2

19 Distrično smeđe na pješćenjaku Eutrično smeđe vertično Lesivirano na pijesku Rendzina na laporovitoj glini Smeđe na vapnencu

40 30 10 10 10

117,1

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 86/259


20 Distrično smeđe lesivirano i podzolirano Smeđe tlo na vapnencu Rendzina na laporu i vapnencu Eutrično smeđe na filitu

70 10 10 10

36,6

21 Distrično smeđe Eutrično smeđe Ranker distrični regolitični i litični Lesivirano tipično na pijesku i ilovači

40 30 20 10

6,3

22 Distrično smeđe tipično i humusno Ranker eutrični i distrični Lesivirano tipično i pseudoglejno

40 30 30

3,5

23 Distrično smeđe tipično i lesivirano Lesivirano na pijesku tipično Pseudoglej obronačni Eutrično smeđe na laporu

30 20 30 20

354,3

24 Eutrično smeđe Ranker eutrični regolitični Semiglej aluvijalni

80 10 10

763,2

25 Eutrično smeđe vertično, dijelom antropogenizirano Rendzina antropogenizirana, vertična Lesivirano na laporu antropogenizirano

40 40 20

61,1

26 Eutrično smeđe Smeđe na vapnencu Rendzina antropogenizirana karbonatna erodirana

60 20 20

183,9

27 Lesivirano na lesu tipično i pseudoglejno Lesivirano na pijesku Pseudoglej obronačni i na zaravni

65 20 15

1524,3

28 Lesivirano na lesu tipično i pseudoglejno Pseudoglej obronačni Eutrično smeđe na laporu, antopogenizirano Rendzina na laporu antropogenizirana Distrično smeđe na pijesku

40 20 15 15 10

1564,5

29 Lesivirano na laporu i pijesku, antropogenizi. Pseudoglej obronačni antropogeniziran Rendzina antropogenizirana Eutrično smeđe vertično antropogenizirano

50 20 20 10

972,0

30 Lesivirano tipično, antropogenizirano Distrično smeđe antropogenizirano Ranker antropogenizirani

60 30 10

1931,2

31 Lesivirano na lesu, tipično i pseudoglejno, dijelom antropogenizirano Pseudoglej obronačni antropogenizirani

70 30

2280,0

32 Lesivirano na laporu Lesivirano na škriljevcima i pješćenjacima Distrično smeđe na pješćenjaku Rendzina antropogenizirana Eutrično smeđe na laporu vertično

35 20 20 15 10

1085,1

33 Lesivirano tipično i pseudoglejno na lesu Rendzina na laporu Rigolana tla vinograda Eutrično smeđe

55 20 15 10

2959,3

34 Lesivirano na vapnencu i.škriljavim glinama Smeđe na vapnencu i dolomitu Rendzina karbonatna i izlužena Vapnenačka crnica, organomineralna

50 30 10 10

1,2

35 Rigolana tla vinograda Sirozem silikatno karbonatni Rendzina na laporu i mekim vapnencima Koluvij oglejen i neoglejen

60 15 15 10

1838,0

36 Rigolana tla vinograda Regosol silikatno karbonatni Rendzina na pjeskovitom laporu

60 30 10

1291,6

37 Rigolana tla vinograda Lesivirana na lesu antropogenizirano i erodirano

80 20

444,2

38 Vrtno tlo Distrično smeđe antropogenizirano Lesivirano antropogenizirano

60 20 20

547,8

39 Pseudoglej obronačni Lesivirano tipično i pseudoglejno Rendzina antropogenizirana

60 25 15

1026,4

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 87/259


40 Pseudoglej obronačni Pseudoglej na zaravni Lesivirano na lesu pseudooglejeno

55 35 10

1356,7

41 Aluvijalno tlo (recentno)

100 15,5

42 Aluvijalno karbonatno pjeskovito i šljunkovito Aluvijalno nekarbonatno skeletoidno Semiglej aluvijalni

50 30 20

2828,0

43 Aluvijalno karbonatno oglejeno Aluvijalno karbonatno neoglejeno

70 30

454,9

44 Aluvijalno karbonatno oglejeno i neoglejeno Hipoglej mineralni Tresetno glejno

70 20 10

445,8

45 Semiglej aluvijalni nekarbonatni i karbonatni Hipoglej mineralni i humozni Rendzina na aluvijanim nanosima

60 25 15

5230,5

46 Semiglej pseudoglejni Pseudoglej-glej Lesivirano pseudoglejno

50 30 20

561,4

47 Semiglej pseudoglejni Lesivirano na lesu i pijesku Pseudoglej na zaravni

70 20 10

699,1

48 Semiglej pseudoglejni Pseudoglej na zaravni Hipoglej mineralni

60 25 15

1275,1

49 Hipoglej mineralni nekarbonatni Koluvij oglejeni Amfiglej mineralni nekarbonatni

55 35 10

620,8

50 Hipoglej mineralni nekarbonatni Amfiglej mineralni nekarbonatni Tresetno glejno Niski treset

40 30 20 10

857,5

51 Hipoglej mineralni nekarbonatni Amfiglej mineralni nekarbonatni Epiglej mineralni nekarbonatni

60 30 10

226,6

52 Hipoglej mineralni nekarbonatni Aluvijalno karbonatno oglejeno i antropogenizirano

60 40

39,8

53 Hipoglej mineralni nekarbonatni i karbonatni Semiglej pseudoglejni

75 25

1608,5

54 Hipoglej minaralni nekarbonatni i karbonatni Amfiglej mineralni karbonatni Semiglej aluvijalni i pseudoglejni Pseudoglej-glej

50 20 20 10

3367,4

55 Močvarno glejno mineralno karbonatno, pretežno epiglejno Močvarno glejno humozno, pretežno epiglejno Aluvijalno karbonatno oglejeno ilovasto

60 30 10

15,3

56 Močvarno glejno mineralno Koluvij oglejeni i neoglejeni

55 45

1174,2

57 Amfiglej mineralni nekarbonatni vertični Hipoglej mineralni nekarbonatni Amfiglej mineralni nekarbonatni

60 30 10

426,9

58 Amfiglej mineralni karbonatni Hipoglj mineralni karbonatni Semiglej aluvijalni i pseudoglejni Koluvij nekarbonatni

40 30 20 10

7284,1

Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta 60.592,0

Daljnjom analizom i obradom pedološke karte utvrđeno je javljanje 17 tipova tala i 57 njihovih nižih jedinica na razini podtipova, varijeteta ili formi, a čiji se popis prema prikazuje u tab. 3.32. Na temelju podataka o postotnoj zastupljenosti pojedinih sistematskih jedinica tla, odnosno stupnju heterogenosti i ukupnoj površini za pojedine kartirane jedinice tla, utvrđena je površina za sve sistematske jedinice tla kao i ukupna površina pojedinih tipova tala.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 88/259

tab. 3.32 Popis sistematskih jedinica tla na području poljoprivrednog zemljišta Varaždinske županije

Broj Tip tla Niža sistematska jedinica tla Površina, ha

sis. jed. ukupno Automorfna tla

1 Koluvij neoglejeni 31.91

2975.22 2 oglejeni 2451.65 3 distrični skeletooidni 91.66 4 aluvijalno koluvijalni, neoglejeni 183,00 5 aluvijalno koluvijalni, oglejeni 217,00 6 Sirozem (regosol) silikatno karbonatni na laporu 1091.14 1091.14

7 Crnica vapne. i dolomitna

organomineralna 43.22 43.22

8 Ranker na pješćenjaku i škriljevcima 54.15

2098.75 9 na aluvijalnim nanosima 953.74 10 na aluvijalnom šljunku 1089.6 11 na eruptivima 1.26 12 Rendzina na mekom vapnencu 1552.61

5675.16

13 na dolomitu karbonatna 104,00 14 na dolomitu izlužena 15 na aluvijalnim nanosima 784.58 16 na laporu tipična i vertična 2780.37 17 na ilovačama 190.74 18 na vapnencu 121.99 19 na laporovitoj glini 11.71 20 na pjeskovitom laporu 129.16 21 Smeđe tlo na

dolomitu i vapnencu tipično 423.88

427.72 22 lesivirano 3.84 23 Eutrično smeđe na lesu i ilovačama tipično 868.87

2071,61 24 na laporu vertično 1197.18 25 na eruptivima 1.89 26 na filitu 3.66

27 Distrično smeđe na pješćenjaku i škriljevcima tipično i

lesivirano 601.53

3416,77 28 na aluvijalnom nanosu 2522.30 29 na eruptivima 32,10 30 na pijesku 262.74 31 Lesivirano tlo na lesu i ilovačama tipično 2884.4

10313.7

32 na lesu i ilovačama psudoglejno 2866.36 33 na lesu erodirano 195.33 34 na vapnencu i dolomitu tipično 1.56 35 na aluvijalnom nanosu 2611.60

36 na pješćenjaku i škriljevcima tipično i pseudoglejno

274.92

37 na pijesku 388.06 38 na laporu 1071.10 39 na pijesku i ilovači 20,40 40 Rigolana tla njiva 5.61

3229.61 41 vinograda 3224,00 42 Vrtno tlo na aluvijalnim nanosima 328.68 328.68

Hidromorfna tla 43 Pseudoglej obronačni 2888.26

3751.79 44 na zaravni 863.53

45 Pseudoglej-glej distrični i eutrični

505.16 505.16

46 Aluvijalno tlo pjeskovito i šljunkovito 1429.50 3062.34 47 pjeskovito ilovasto 784.41

48 skeletoidno 848.40 49 Semiglej pseudoglejni 1937.26

7973.96 50 aluvijalni 6036.72 51 Močvarno glejno hipoglejno mineralno 9018.32

13541.63

52 amfiglejno mineralno 4025.30 53 amfiglejno mineralno vertično 256.14 54 epiglejno, mineralno vertično 31,20 55 epiglejno, humozno vertično 4.59 56 tresetno glejno 216.08 57 Niski treset tipičan 85.75 85.75

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 89/259

Od ukupno 17 tipova tala, jedanaest tipova pripada automorfnom odijelu a šest hidromorfnom odijelu tala. Treba istaći da se unutar kartiranih jedinica pojedini tipovi tala ili niže sistematske jedinice ne javljaju zasebno, nego zajedno s drugim tipovima i nižim jedinicama tvore zemljišne kombinacije, ovisno o matičnom supstratu, vegetaciji, nadmorskoj visini i nagibu terena, reljefu, hidrologiji, načinu korištenja, i drugome.

Osnovne značajke pojedinih tipova tala detaljno su prikazane u postojećoj literaturi (Škorić 1986, Husnjak 2014), tako da se ovom prilikom daje samo kraći opis s naglaskom na utvrđene pojedine bitne opće karakteristike vezane prije svega uz specifičnosti područja istraživanja.

3.5.2.1 Značajke sistematskih jedinica tla

U nastavku se prikazuju osnovne značajke pojedinih tipova tala ili nižih sistematskih jedinica.

Automorfna tla

Automorfna tla obilježava prije svega vlaženje isključivo oborinskom vodom. U slučaju pojave većih količina oborina suvišna oborinska voda slobodno perkolira kroz solum tla.

Koluvij

Koluvijalna tla (koluvij) su dublja tla koja se akumuliraju u podnožju padina brežuljaka, brda i gora, kao rezultat premještanja zemljišnog materijala niz padine uslijed erozije vodom. Spiranje različitog materijala uvjetuje i vrlo varijabilna svojstva ovih tala. U svakom slučaju, gornji i jače nagnuti pristranci su pliće ekološke dubine, a donji i blaže nagnuti imaju više sitnice pa se mogu koristiti kao dobra oranična tla. Ovaj tip tla s obzirom na reljef koji izrazito pogoduje nastanku koluvijalnih tala na jugozapadnom području Varaždinske županije, zauzima površinu od čak 2.975,2 ha. Kao dominantna sistematske jedinica tla javlja se u kartiranim jedinicama broj 2 do 5, dok se u jedinicama broj 35, 49, 56 i 58, javlja kao sporedni član zemljišne kombinacije. Izdvojen je u pet nižih jedinica tla i to kao koluvij:

neoglejeni

oglejeni

distrični skeletooidni

aluvijalno koluvijalni, neoglejeni

aluvijalno koluvijalni, oglejeni

Koluvijana tla su tla pretežno povoljne plodnosti, koja se uglavnom sva koriste u poljoprivredi. Najpovoljniji su neoglejeni koluviji dok su skeletoidni manje povoljni zbog skeletoidnosti, a oglejeni zbog povremeno viših razina podzemnih voda uglavnom samo u donjem dijelu pedološkog profilu.

Sirozem

Sirozem na rastresitom supstratu (regosol) pojavljuje se na području ove županije uglavnom samo u zoni erodibilnih lapora. To su pretežno predjeli padina na kojima je vrlo izražena erozija tla vodom, sa kojih se odnosi sitnica (tlo) te nastaju sirozemi. Prema pogodnosti, to su manje plodna tla u odnosu na koluvije i rendzine s kojima najčešće dolazi ovo tlo u nizovima, kao tipu građe zemljišne kombinacije. Ovaj tip tla zauzima površinu od 1.091,1 ha. Kao dominantna sistematska jedinica tla javlja se u kartiranoj jedinici broj 1. Kao sporedni član zemljišne kombinacije javlja se u kartiranim jedinicama broj 7, 11, 35 i 36.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 90/259

Izdvojene je samo jedna niža jedinica ovog tipa tla i to sirozem silikatno karbonatni na laporu. Sirozemi su ograničeno pogodna tla za poljoprivredu a osnovna ograničenja predstavljaju nagib terena i plitka ekološka dubina tla. Velikim dijelom se nalaze pod šumom a manjim dijelom i u poljoprivredi.

Ranker

Ranker (humusno silikatno tlo) je tlo A-C ili R stadija razvoja tla. Zauzima dijelom brdska i gorska područja znatnih nagiba gdje dolazi na pješćenjaku, škriljevcima i eruptivnim sedimentima, gdje su često su skeletna, a mogu imati litični i regolitični kontakt s matičnom stijenom. Pored toga nalazimo ga i na aluvijalnim nanosima (šljuncima) na zaravnjenijim dijelovima terena. Ukupno zauzima površinu od svega 2098,8 ha. Kao dominantni tip tla javlja se u kartiranoj jedinici broj 12, a kao sporedni član zemljišne kombinacije javlja se u kartiranim jedinicama broj 16, 17, 18, 21, 22, 24 i 30. Izdvojen je u četiri niže jedinice rankera i to kao ranker:

na pješćenjaku i škriljevcima

na aluvijalnim nanosima

na aluvijalnom šljunku

na eruptivima

Na brdovitom i gorskom području, to su dakle vrlo plitka tla, nepogodna za poljoprivredu, a na njima nalazimo samo travnjake. U nizinskom području na aluvijalnim nanosima koriste se u intenzivnoj poljoprivredi jer im je pogodnost puno povoljnija.

Crnica vapnenačko dolomitna

Kalkomelanosol u prostoru dolazi zajedno sa smeđim tlom na vapnencu i dolomitu, najčešće kao organomineralni podtip. Crnica vapnenačko dolomitna (kalkomelanosol) je plitko tlo, do 20-ak centimetara humusnog horizonta koji direktno ili preko regolita leži na vapnencu ili dolomitu. Sporo trošenje podloge i propadanje (sufozija) stvorene sitnice kroz pukotine uvjetuje postanak pretežno plitkih tala. Ponešto ekcesivna dreniranost, dobra propusnost i mali kapacitet tla za vodu, uvjetuju da su ova tla vrlo suha do suha.

Kao dominantni član zemljišne kombinacije javlja se jedino u kartiranoj jedinici broj 13, dok se kao sporedni član zemljišne kombinacije javlja u kartiranim jedinicama broj 6, 15 i 34. Crnica vapnenačko dolomitna je trajno nepogodno tlo za poljoprivredu zbog velikog nagiba, plitke dubine i dr., zbog čega je pretežni pokriven šumom a vrlo mali dio koji je u poljoprivredi koristi se za travnjake. Ovaj tip tla zbog navedenog zauzima samo 43,2 ha.

Rendzina

Rendzina je humusno akumulativno tlo A-C tipa građe profila koje je na ovome području razvijeno na različitim supstratima kao što su lapori i meki vapnenci, te les, ilovače, aluvijalni nanosi, i drugima. Ovaj tip tla na području poljoprivrednog zemljišta ove županije zauzima površinu od 5.675,2 ha. Kao dominantni član zemljišne kombinacije javlja se u kartiranim jedinicama broj 6 - 11, a kao sporedni član u kartiranim jedinicama 1, 13-15, 17-20, 25, 26, 28, 29, 32, 33-36, 39 i 45. Izdvojeno je devet nižih sistematskih jedinica ovog tla, i to:

na mekom vapnencu

na dolomitu karbonatna

na dolomitu izlužena

na aluvijalnim nanosima

na laporu tipična i vertična

na ilovačama i lesu

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 91/259

na vapnencu

na laporovitoj glini

na pjeskovitom laporu

Rendzina na mekim vapnencima i dolomitu, uglavnom je nepogodno tlo za poljoprivredu, dok je rendzina na laporu ograničeno pogodno prije svega zbog velikog nagiba terena i pliće dubine tla. Rendzine razvijene na aluvijalnim nanosima, ilovačama i lesu su vrlo pogodne za intenzivnu poljoprivredu.

Smeđe tlo na dolomitu i vapnencu

Smeđe tlo na dolomitu (kalkokambisol) razvijeno je pretežno na dolomitima a manjim dijelom i na vapnencima, zbog čega ovo tlo obilježava i znatna stjenovitost. Stadij razvoja odnosno građa profila je A-(B)rz-/R. To su općenito vrlo heterogena tla po dubini i po skeletnosti. Na ovom području se javljaju na višim nadmorskim visinama i većim nagibima, gdje prevladavaju plitka do srednje duboka tla produbljena pukotinama koje se isprepliću do znatne dubine. Intenzitet okršenosti dolomita utječe na postotak skeleta (kamena) u tlu. Kamenitost kod ovih tala smanjuje im ekološku dubinu tla, pa bez obzira na ukupnu dubinu, ova tla su većim dijelom plitke fiziološki aktivne dubine. Zauzimaju ukupnu površinu od samo 427,7 ha, s obzirom da su ova tla najvećim dijelom pod šumom. Javljaju se u okviru kartiranih jedinica broj 14 i 15 i to kao dominantni članovi zemljišnih kombinacija, dok se u kartiranim jedinicama broj 6, 9, 13, 19, 20, 26 i 34, javljaju kao sporedni članovi zemljišnih kombinacija. S obzirom na dubinu i pedogenetske procese, izdvojene su dvije niže jedinica ovog tla prema slijedećem:

tipično, plitko do srednje duboko

lesivirano, plitko do srednje duboko

Smeđe tlo na vapnencu je zbog nagiba terena i uglavnom plitke dubine nepogodno za poljoprivredu. Zbog toga je ovo tlo uglavnom pod šumom a vrlo mali dio koji nalazimo u poljoprivredi koristi se za travnjake ili voćnjake-vinograde, a znatan dio čini zapušteno zemljište.

Distrično smeđe tlo

Distrično smeđe tlo (distrični kambisol) je tlo koje se na području ove županije javlja na pješćenjaku i škriljevcima, na aluvijalnom nanosu, na eruptivima te na pijesku. Stoga je plodnost i pogodnost ovog tla vrlo heterogena, a ovisi o dubini, nadmorskoj visini, nagibu terena i dr. Tla na eruptivima, pješćenjacima i škriljevcima su pretežno pod šumama. Tla na aluvijalnim nanosima se intenzivno koriste u poljoprivredi. Ta tla se nalaze na povoljnijim zaravnjenim reljefnim pozicijama, dublja su i teksturno pogodnija za poljoprivrednu proizvodnju. Ovaj tip tla zauzima površinu od 3.416,8 ha. Kao dominantna jedinica javlja se u kartiranim jedinicama broj 16 - 23, dok se u jedinicama broj 7, 12, 28, 30, 32 i 38, javlja kao sporedni član zemljišne kombinacije.

Izdvojene su četiri niže jedinice ovog tla prema slijedećem:

na pješćenjaku i škriljevcima tipično i lesivirano

na aluvijalnom nanosu

na eruptivima

na pijesku

Tla na metamorfitima i eruptivima su vrlo plitka tla, na većim nagibima terena, te stoga nepogodna za poljoprivredu. Tla na aluvijalnim nanosima su dublja te na povoljnijim zaravnjenim položajima, stoga se koriste i u poljoprivredi. Pogodnost im je dijelom ograničena zbog kisele reakcije tla.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 92/259

Eutrično smeđe tlo

Eutrično smeđe tlo (eutrični kambisol) je tlo koje se na ovome području javlja pretežno na lesu, te na laporu. To je vrlo pogodno tlo za poljoprivredu proizvodnju. Zauzima površinu od 2.071,6 ha. Kao dominantna jedinica javlja se u kartiranim jedinicama broj 24-26, a kao sporedni član zemljišne kombinacije u kartiranim jedinicama 7, 8, 10, 19, 20, 23, 28, 29, 32 i 33. Nedostatak vode je osnovni ograničavajući faktor ovih tala. S obzirom da ga nalazimo na lesu i pleistocenskim ilovačama, laporu, eruptivima i filitu, izdvojene su četiri niže jedinice i to kao eutrično smeđe:

na lesu i ilovačama tipično

na laporu vertično

na eruptivima

na filitu

Eutrično smeđa tla razvijena na lesu i ilovačama su vrlo plodna tla, imaju povoljna pedofizikalna i večim dijelom kemijska svojstva, dobro drže vodu i duboka su s obzirom na ekološku dubinu. Stoga su vrlo pogodna za poljoprivredu. Tla razvijena na većim nagibima manje su pogodna s obzirom na ograničenja koja se javljaju u vidu opasnosti od erozije i ponešto ekscesivne dreniranosti. Umjereno do ograničeno pogodna su eutrično smeđa tla razvijena na laporu, dok su tla na eruptivima i filitu uglavnom nepogodna.

Lesivirano tlo

Lesivirano tlo spada u klasu eluvijalno-iluvijalnih tala koju karakterizira građa profila s A-E-B-C horizontima. To je jako diferencirano tlo po pedofizikalnim svojstvima u kojima se izdvaja gornji dio, rahli, propusni, nestabilni, sitno mrvičaste do praškaste strukture i praškasto ilovaste teksture. Donji argiluvični dio čini teže propusni, glinasto ilovasti do ilovasto glinasti horizont, koji je nastao ispiranjem gline iz gornjih horizonata. U početnom stadiju pseudooglejavanja ovo tlo ograničeno je nepropusnošću tla za vodu, koje uzrokuje slabiji intenzitet hidromorfizma što je ograničavajuće svojstvo za uzgoj poljoprivrednih kultura. Ovo tlo zauzima površinu od 10.313,7 ha. Kao dominantna jedinica javlja se u kartiranim jedinicama broj 27-34, dok se u kartiranim jedinicama broj 1, 7-9, 11-13, 16-19, 21-23, 25, 37-40, 46 i 47, javlja kao sporedni član zemljišne kombinacije. S obzirom da ga nalazimo na različitim supstratima, izdvojene su devet nižih jedinica i to kao lesivirano tlo na:

na lesu i ilovačama tipično

na lesu i ilovačama psudoglejno

na lesu erodirano

na vapnencu i dolomitu tipično

na aluvijalnom nanosu

na pješćenjaku i škriljevcima tipično i pseudoglejno

na pijesku

na laporu

na pijesku i ilovači

Lesivirana tla na dolomitu i vapnencu, te na pješćenjaku i škriljevcima, su plića tla, na velikim nagiboma zbog čega su pretežno nepogodna za poljoprivrednu proizvodnju, te se uglavnom nalaze pod šumom. Za dio koji je van šume koriste se ova tla za travnjake ili eventualno za vinogradarstvo i voćarstvo. Tla na lesu i ilovačama, te na aluvijalnom nanosu su pogodna za poljoprivredu. Ograničeno do umjereno pogodna su uglavnom tla na laporu, prije svega zbog izraženog nagiba terena i više nadmorske visine.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 93/259

Rigolano (antropogeno) tlo (Rigosol)

Rigosoli su tla u kojima je došlo uslijed duboke obrade do miješanja gornjih horizonata na način da je uslijed toga kao i uslijed nerijetkog unošenja dodatnih tvari (organska i mineralna gnojidba) stvoreni novi antropogeni horizont (P horizont). Zbog navedenog danas su to vrlo pogodna tla za biljnu proizvodnju. Zauzimaju površinu od 3229,6 ha. Kao dominantna jedinica javlja se u kartiranim jedinicama broj 35-37, dok se u kartiranim jedinicama broj 10, 14 i 33, javlja kao sporedni član zemljišne kombinacije. S obzirom da ova tla dominantno nalazimo na lesu i laporu, izdvojene su dvije niže jedinice ovoga tla prema načinu korištenja zemljišta:

njiva

vinograda

Rigolana tla su općenito vrlo pogodna kako za ratarsku tako i za vinogradarsku i voćarsku proizvodnju. Rigolana tla na laporu su tla razvijena na području s nešto većim nagibima terena i pliće ekološke dubine u odnosu na tla njiva koja su razvijena na zaravnjenijim dijelovima terena.

Vrtno tlo

Vrtno tlo također se svrstava u antropogena tla. Najveći dio ovih tala koristi se kao vrtovi uz okućnice. Ova tla su razvijena na aluvijalnim nanosima. Intenzivnim melioracijama (organska i mineralna gnojidba, i drugo), podignuta je razina plodnosti ovih tala te su danas uglavnom izrazito pogodna za poljoprivredu i navodnjavanje. Nažalost, površina tih tala je mala i iznosi samo 328,7 ha. Ovo tlo se javlja kao dominantni član kartirane jedinice 38.

Hidromorfna tla

Hidromorfna tla obilježava prekomjerno vlaženje suvišnom vodom koja po porijeklu može biti visoka podzemna voda, te stagnirajuća oborinska voda, kojoj se u specifičnim geomorfološkim uvjetima pridodaje i slivena voda s viših terena.

Pseudoglej

Pseudoglej je dosta rasprostranjeno tlo na području ove županije, te je važan tip tla za razvoj poljoprivrede, iako ima velika ogrančenja u pedofizikalnom i pedokemijskom kompleksu. Pseudoglej je u ovim uvjetima prvenstveno sekundarni stadij luvisola iz kojeg je nastao, pa su mu svojstva u smislu diferencijacije sklopa profila slična. Pseudoglej karakterizira izmjena suhog i vlažnog perioda u kojima se odvijaju procesi redukcije odnosno oksidacije. Sklop profila ovog tla je Ag-Eg-Btg-C. Pseudoglej na dubini 30-70 cm ima položen nepropusni ili teže propusni pseudoglejni (g) horizont na kojem stagnira voda. Iako je taj horizont praškasto glinasto ilovaste teksture, ponekad i lakši, on je jako zbijen, gusto pakovanih čestica i praktički vrlo slabo propusan za vodu. Ležanje vode na tlu uzrokuje „gušenje“ korijena kulturnih biljaka pa otuda i glavno ograničenje ovih tala. Uz to, ova tla su većinom jako kisela do kisela s osrednjim potencijalnim aciditetom, koji uzrokuje i inaktivaciju stvorenih ili dodanih hranjiva u tlo, prvenstveno fosfornih. S obzirom na formu reljefa na kojoj se javlja, utvrđene su dvije niže jedinice pseuodgleja koje se javljaju kao pseudoglej:

na zaravni

obronačni

Pseudoglej nalazimo ukupno na 3.151,8 ha. Kao dominantan tip tla javlja se u kartiranim jedinicama broj 39 i 40, a kao sporedni član zemljišne kombinacije u kartiranim jedinicama broj 23, 27-29, 31, 47 i 48. Pseudoglej je ograničeno pogodno tlo za poljoprivredu, pri

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 94/259

čemu su glavna ograničenja pojava stagnirajuče oborinske vode u profilu te nepovoljna reakcija tla.

Pseudoglej-glej

Pseudoglej-glej je manje rasprostranjeno tlo na području ove županije. Uglavnom se nalazi na prijelazu iz holocenskih prema pleistocenskim terasama. Pojednostavljeno rečeno, kombinacija je pseudogleja i hipogleja, s tipom građe profila A-Eg-Btg/Gso-Gr, a kombinacija vlaženja odvija se već unutar 1 m od površine. Obično je povoljne ilovaste do praškasto glinasto ilovaste teksture, ali ima teže propusni horizont kao i pseudoglej na dubini od cca 30-70 cm. Kao dominantni član zemljišne kombinacije se ne javlja, a kao sporedni član se javlja kod kartiranih jedinica broj 46 i 54. S obzirom na postojeće podatke, izdvojena je samo jedna niža jedinica ovog tla i to:

pseudoglej-glej eutrični i distrični

Ukupna površina ovoga tla iznosi 505,2 ha. Pseudoglej-glej je slično kao i pseudoglej pogodno tlo za poljoprivredu ali s ozbiljnim ograničenjima koja ugrožavaju rentabilnost poljoprivredne proizvodnje.

Aluvijalno tlo (Fluvisol)

Fluvisol (aluvijalno tlo) je recentni riječni nanos koji ima slojeve, izuzev slabo razvijenog inicijalno humusno akumulativnog horizonta-(A). Dakle, sklop profila očituje se u (A)-I-II-III… izrazu. Tlo se formira uz riječni poloj koji je u ranijem razdoblju bio permanentno plavljen poplavnim vodama donoseći pri tome novi materijal koji se je taložio na postojeći. Veliki dio ovih tala je danas obranjen od poplava rijeke Drave, ali im stadij razvoja nije odmakao od početne faze. Znatan dio tala aluvijalnih «greda» obranjen je od poplava i prešao je u humofluvisole. To su tla vrlo varijabilnih teksturnih svojstava i dubine, neizražene strukture, pretežito karbonatna i neutralne do slabo alkalne reakcije. Ukupna površina ovoga tla iznosi 3.062,3 ha. Kao dominantna sistematska jedinica tla dolazi kod kartiranih jedinica tla broj 41-44. Kod kartiranih jedinica tla broj 52 i 55, javlja se kao sporedni član zemljišne kombinacije. Temeljem podataka o teksturi i skeletu, izdvojene su tri niže jedinice ovog tla pa se dakle aluvijalno tlo javlja kao:

pjeskovito i šljunkovito

pjeskovito ilovasto

skeletoidno

Pogodnost aluvijalnog tla varira od vrlo pogodnih do ograničeno pogodnih tala, kao i do privremeno nepogodnih, u ovisnosti od dubine podzemne vode, teksture i skeletnosti, te ekološke dubine tla.

Aluvijalno livadno tlo (Humofluvisol)

Humofluvisol (aluvijalno livadno tlo) ima sklop profila A-C-G. Dakle, to je tlo koje ima dosta kolebajuću podzemnu vodu, koja se rijetko diže u gornjih 1 m dubine tla. Ta su tla nastala iz fluvisola, obranom od poplava i ako su ilovaste teksture, duboka s moćnijim humusno akumulativnim horizontom i zavidnom razinom hraniva, onda su to vrlo povoljna tla za poljoprivredu. Glejni horizont ovih tala je prvenstveno oksidacijski u kojima se podzemna voda malo zadržava. Ova tla karakterizira dakle semiglejni način vlaženja, gdje je podzemna voda ispod 1 m od površine i varira prosječno unutar 1-3 m dubine. Ovaj tip tla javlja se kod kartiranih jedinica broj 45-48 kao dominantan tip, dok se kao sporedni član zemljišne kombinacije javlja u kartiranim jedinicama broj 4, 24, 42, 53, 54 i 58.. Ukupna površina ovoga tla iznosi 7.973,9 ha. S obzirom na pojavu pedogenetskih procesa, izdvojene su dvije niže jedinice, pa se dakle ovo tlo javlja kao:

pseudoglejni

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 95/259

aluvijalni

S obzirom na značajke ovog tla, kao i na postojeća fizikalna i kemijska svojstva, ovo je tlo vrlo povoljno za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju.

Močvarno glejno tlo (Euglej)

Močvarno glejno tlo (euglej) karakterizirano je prekomjernim vlaženjem unutar 1 m dubine tla prvenstveno podzemnim i dugotrajno stagnirajućim površinskim vodama, te mjestimično poplavnim i slivenim vodama koje pothranjuju podzemne vode. Ograničena su nepovoljnim vodnozračnim režimom, a dio njih često i teškom teksturom, visokom plastičnošću, koherentnom strukturom i općenito nepovoljnim konzistentnim osobinama (koherencija, zbijenost u mokrom stadiju, plastičnost i ljepljivost). Na ovome području močvarno glejna tla nalazimo na najnižim reljefnim položajima. Ovaj tip tla je podijeljen prema izvornim podacima, s obzirom na porijeklo suvišne vode te teksturni sastav u slijedeće niže jedinice, odnosno kao močvarno glejno tlo:

hipoglejno mineralno

amfiglejno mineralno

amfiglejno mineralno vertično

epiglejno, mineralno vertično

epiglejno, humozno vertično

tresetno glejno

Močvarno glejno tlo zauzima ukupnu površinu od 13.541,6 ha. U kartiranim jedinicama broj 49-58 javlja se kao dominantna jedinica, a kao sporedni član zemljišne kombinacije dolazi u kartiranim jedinicama broj 2-5, 44, 45 i 48. Hipoglejna tla su tla znatno povoljnijih fizikalna svojstva u odnosu na amfiglejna tla, koja su često ljepljiva i plastična, s malim kapacitetom tla za zrak. Stoga im je pogodnost za poljoprivrednu proizvodnju znatno povoljnija u odnosu na amfiglejna i epiglejna tla, a ograničena je prije svega povremenim ili čestim prisustvom podzemne vodu unutar profila tla ili unutar dubine od 1,0 m. Amfiglejna tla karakterizira pored prisustva podzemne vode i česta pojava stagnirajuće oborinske ili poplavne vode u gornjem dijelu profila zbog čega im je pogodnost znatno nepovoljnija u odnosu na hipoglejna tla. Posebno su nepovoljna epiglejna tla koja su vertična, kao i amfiglejna vertična tla koja obilježavaju iznimno nepovoljni vodozračni odnosi.

Niski treset

Tresetna tla, T-G tipa građe profila, na prostoru ove županije javljaju se u užim depresijama. Zauzimaju najniže dolinske položaje, starih meandri i jezera odnosno konkretno na ovome području samo uže depresije. Niski treset zauzima ukupnu površinu od 85,8 ha. Javlja se jedino kao sporedni član zemljišne kombinacije samo u kartiranoj jedinici broj 50. S obzirom na malu površinu izdvojena je samo jedna niža sistematska jedinica niskog treseta koja se izdvaja kao tipičan niski treset. Za ovo tlo je karakterističan vrlo veliki sadržaj humusa (>30%) s dubinom tresetnog horizonta >30 cm. S obzirom na pogodnost, to su privremeno nepogodna tla za biljnu proizvodnju.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 96/259

3.5.2.2 Značajke kartiranih jedinica tla

Treba istaknuti da su kartirane jedinice većinom složene zemljišne kombinacije koje se sastoje od 2-4 sistematske jedinice, osim nekih homogenih jedinica rigolanih, pseudoglejnih, aluvijalnih i močvarno glejnih tala. U tab. 3.33, prikazane su osnovne značajke kartiranih jedinica tla koje se odnose na matični supstrat, stjenovitost, nagib terena, dreniranost tla, teksturu površinskog horizonta, ekološku dubinu i dominantni način vlaženja.

U tab. 3.33 su navedene samo interpretacije spomenutih značajki kartiranih jedinica tla. Kako je jedan dio tih značajki (nagib terena, stjenovitost, tekstura tla, dreniranost, ekološka dubina) korišten kao ograničenje u okviru procjene pogodnosti zemljišta za navodnjavanje, korištene granične vrijednosti za te značajke navedene su u okviru poglavlja procjene pogodnosti tla za navodnjavanje. Za ostale značajke (matični supstrat i način vlaženja), granične vrijednosti nisu navedene budući da te značajke same po sebi ne predstavljaju ograničenja za biljnu proizvodnju već jedino potpunije karakteriziraju pojedine sistematske i kartirane jedinice tla.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 97/259

tab. 3.33 Dominantne značajke kartiranih jedinica tla na području poljoprivrednog zemljišta Varaždinske županije

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 98/259

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 99/259

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 100/259

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 101/259

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 102/259

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 103/259

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 104/259

3.5.3 Pogodnost tala poljoprivrednog zemljišta za navodnjavanje

3.5.3.1 Koncepcija i kriteriji procjene

Pedosistematske jedinice Varaždinske županije, koje su navedene u prethodnom procijenjene su prema sadašnjoj i potencijalnoj pogodnosti za navodnjavanje, prema metodologiji FAO (FAO 1976., FAO 1985). U okviru procjene pogodnosti tla se svrstavaju u redove, klase i podklase pogodnosti sukladno utvrđenim ograničenjima prema slijedećem:

Red pogodno (P) uključuje tla na kojima navodnjavanje daje prema stupnju pogodnosti dobit i opravdava ulaganja bez štetnih posljedica.

Red nepogodno (N) uključuje tla koja su privremeno ili trajno nepogodna za primjenu održivog navodnjavanja.

Klasa P-1: pogodna tla bez značajnih ograničenja za navodnjavanje ili s ograničenjima koja neće značajno utjecati na produktivnost, dobit i primjenu navodnjavanja

Klasa P-2: umjereno pogodna tla, s ograničenjima koja umjereno ugrožavaju produktivnost, dobit i primjenu navodnjavanja.

Klasa P-3: ograničeno pogodna tla, s ograničenjima koja znatno ugrožavaju produktivnost, dobit i primjenu navodnjavanja.

Klasa N-1: privremeno nepogodna tla, s ograničenjima koja u postojećem stanju isključuju tehnološki i/ili ekonomski opravdanu primjenu navodnjavanja.

Klasa N-2: trajno nepogodna tla, s ograničenjima koja isključuju bilo kakvu mogućnost tehnološki i/ili ekonomski opravdanu primjenu navodnjavanja.

Potklase pogodnosti ili nepogodnosti određene su prema vrstama trenutačnih i/ili trajnih ograničenja, kako slijedi:

Vertičnost (vt): >40% gline;

Nagib terena (n): n1 = 15-30%, n2 >30%;

Višak podzemne vode (V); V1-unutar 0,5-1,0 m, V2- unutar 0,5 m;

Višak površinske (stagnirajuće) vode (v);

Kiselost (k) <5,7 pH u vodi;

Hranjiva (h) slaba opskrbljenost <10 mg/100 g tla; D

reniranost (dr): dro vrlo slaba; dr1 slaba, dr2 ekscesivna;

Ekološka dubina tla (ed): ed1 <30 cm, ed2 <60 cm,

Skeletnost (sk): sk1 <50% skeleta, sk2 >50% skeleta;

Stjenovitost (st); Kapacitet tla za vodu (kv): <25% vol.;

Kapacitet tla za zrak (kz): kz1<4 %, kz2<%;

Humus (hu) hu1<1%, hu2<2%;

Zbijenost tla (z);

Veliki rizik od erozije tla vodom (e);

Uže depresije (ud);

Troškovi održavanja plodnosti tla i hidromelioracijskih sustava odvodnje (t).

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 105/259

3.5.3.2 Sadašnja i potencijalna pogodnost poljoprivrednog zemljišta za navodnjavanje

Uvažavajući gore navedene kriterije vrednovanja pogodnosti tla za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta, utvrđena je sadašnja i potencijalna pogodnost poljoprivrednog zemljišnog fonda Varaždinske županije za navodnjavanje poljoprivrednih kultura. Uvažavajući ranije prikazane značajke pojedinih tipova tla i njihovih nižih jedinica, potom fizikalna i kemijska svojstva tla prikazana po pedološkim profilima korištenih listova osnovne pedološke karte mjerila 1:50.000 kao i u drugim dostupnim podacima, te ranije prikazane značajke kartiranih jedinica tla, izvršena je procjena pogodnosti sistematskih i kartiranih jedinica tla za navodnjavanje, koja se prikazuje u prilogu 106 (Knjiga 2: Prilozi) i u tab. 3.34.

Potencijalna i sadašnja/aktualna pogodnost automorfnih i hidromorfnih tala Varaždinske županije, određena je pojedinačnim i/ili kombiniranim trenutačnim i/ili trajnim vrstama ograničenja.

Prikazana procjena pogodnosti zemljišta u tab. 3.34, predstavlja ujedno i legendu pedološke karte pogodnosti tla za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta Varaždinske županije mjerila 1:50.000.

Prostorni raspored sistematskih jedinica tla, uključujući i ocjenu njihove pogodnosti za navodnjavanje, prikazuje se na sl. 3.55. Ovdje se napominje da je pogodnost zemljišta prikazana na temelju samo dominantne klase pogodnosti unutar kartiranih jedinica tla.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 106/259

tab. 3.34 Pogodnost sistematskih/kartiranih jedinica tla na području poljoprivrednog zemljišta varaždinske županije

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 107/259

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 108/259

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 109/259

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 110/259

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 111/259

sl. 3.55 Karta pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za navodnjavanje

Inventarizacija površina klasa pogodnosti prema procijenjenoj klasi pogodnosti sistematskih jedinica tla prikazanoj u tab. 3.34, daje se u tab. 3.35.

tab. 3.35 Površina klasa pogodnosti tla za navodnjavanje

Klasa pogodnosti

Opis klase Površina

ha %

P-1 Pogodna tla 9.834,2 16,2

P-2 Umjereno pogodna tla 13.162,0 21,7

P-3 Ograničeno pogodna tla 21.699,7 35,8

N-1 Privremeno nepogodna tla 13.371,2 22,1

N-2 Trajno nepogodna tla 2.524,9 4,2

Ukupno 60.592,0 100,0

Pogodna tla P-1 klase pogodnosti obilježavaju neznatna ograničenja kao što su nedostatak hraniva i organske tvari, a koja se mogu otkloniti agromelioracijskim mjerama. Ova tla nalaze se na oko 16 % poljoprivrednog zemljišta.

Umjereno pogodna tla P-2 klase pogodnosti obilježavaju ograničenja koja se javljaju u vidu izraženijeg nagiba terena, kiselosti tla, povećane zbijenosti, manjeg udjela skeleta, i drugo. Ova tla zauzimaju oko 22 % ukupne površine poljoprivrednog zemljišta.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 112/259

Ograničeno pogodna tla P-3 klase pogodnosti obilježavaju vrlo važna ograničenja kao što su izraženi nagib terena, stagniranje oborinske vode, nepovoljni vodozračni odnosi, vertični procesi, plića ekološka dubina, i drugo. Ta tla zauzimaju najveću površinu, odnosno oko 36 % tala na istraživanom području poljoprivrednog zemljišta.

Privremeno nepogodna tla obilježavaju prije svega nepovoljni vodozračni odnosi, odnosno javljanje prekomjernog vlaženja uslijed visoke podzemne vode ili/i dugotrajnog stagniranja oborinske vodom. Zauzimaju oko 22% istraživanih tala.

Trajno nepogodna tla zauzimaju samo oko 4% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta.

3.5.3.3 Prioriteti za navodnjavanje, uređenje i zaštitu poljoprivrednog zemljišta

Analizom i namjenskom interpretacijom pedoloških i hidropedoloških podataka te vrednovanjem sadašnje pogodnosti poljoprivrednog zemljišta Varaždinske županije iz tab. 3.34, utvrđene su melioracijske jedinice prioriteta za navodnjavanje i uređenje tla – poljoprivrednog zemljišta, tab. 3.35, s prostornim rasporedom melioracijskih jedinica koje se prikazuju na karti pogodnosti mjerila 1:50.000 danoj na prilogu 106 (Knjiga 2: Prilozi).

U I. Prioritet za navodnjavanje uključena su pogodna, umjereno pogodna i ograničeno pogodna automorfna tla. Ta tla zahtijevaju samo primjenu agromelioracijskih mjera u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji, kako bi se otklonila ograničenja prikazana u tab. 3.34. Ukupna površina tih tala iznosi 38.022,2 ha što predstavlja oko 63 % ukupne površine poljoprivrednog zemljišta Varaždinske županije.

U II. Prioritet za navodnjavanje uključena su umjereno pogodna i ograničeno pogodna automorfna tla. Ta tla zahtijevaju uz primjenu agromelioracijskih mjera i primjenu manjeg intenziteta hidromelioracijskih mjera u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji, kako bi se otklonila ograničenja prikazana u tab. 3.34. Ukupna površina tih tala iznosi samo 5.477,2 ha što predstavlja svega 9,0% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta Varaždinske županije.

U III. Prioritet svrstana su privremeno nepogodna tla koja zahtijevaju izvođenje hidromelioracijskih mjera odvodnje u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji i primjeni navodnjavanja. Zauzimaju ukupnu površinu od 15.194,3 ha što predstavlja 25% ukupnog poljoprivrednog zemljišta.

U IV. prioritet svrstana su trajno nepogodna tla, kojih ima malo, odnosno svega 1.898,2 ha, te koja zauzimaju samo 3% površine poljoprivrednog zemljišta Varaždinske županije.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 113/259

tab. 3.36 Melioracijske jedinice prioriteta za navodnjavanje i uređenje tla na poljoprivrednom zemljištu Varaždinske županije

Naziv

priorite

taK

lasa

pog

odnosti

Opis

kla

se p

og

odnosti

Dom

inantn

a

zastu

plje

nost

u

kart

iranim

jedin

icam

a

tla

Površ

ina (

ha)

P-1

Po

go

dn

a t

la b

ez z

načajn

ih o

gra

nič

enja

za n

avodnja

vanje

ili

s

ogra

nič

enjim

a k

oja

neće z

načajn

o u

tjecati n

a p

roduktivnost,

dobit i

prim

jenu

na

vodnja

vanja

24,

38,

45,

46,

47,

48

9.0

77,0

0

P-2

Um

jere

no

po

go

dn

a tla

s o

gra

nič

enjim

a k

oja

um

jere

no u

gro

žavaju

pro

du

ktivnost, d

obit i p

rim

jenu n

avodnja

vanja

12,

16,

26,

27,

30,

42

11.4

68,0

0

P-3

Ogra

nič

eno p

ogodna

tla

s o

gra

nič

enjim

a k

oja

znatn

o u

gro

žavaju

pro

duktivn

ost, d

obit i p

rim

jenu n

avodnja

vanja

1,

7,

8,

10,

11,

18,

23,

25,

28,

29,

31,

32,

33,

34,

35,

36,

37

17.4

77,2

0

P-2

Um

jere

no

po

go

dn

a t

la s

ogra

nič

enjim

a k

oja

um

jere

no u

gro

žavaju

pro

duktivn

ost, d

obit i p

rim

jenu n

avodnja

vanja

43,

44

900,7

0

P-3

Ogra

nič

eno p

ogodna

tla

s o

gra

nič

enjim

a k

oja

znatn

o u

gro

žavaju

pro

duktivn

ost, d

obit i p

rim

jenu n

avodnja

vanja

2,

3,

4,

5,

39,

40,

41

4.5

76,6

0

Priorite

t za

navodnja

vanje

s

hid

rom

elio

racija

ma

N-1

Pri

vre

me

no

nep

og

od

na t

la, s o

gra

nič

enjim

a k

oja

u p

osto

jećem

sta

nju

isklju

čuju

te

hn

olo

ški i/ili

ekonom

ski opra

vdanu p

rim

jenu n

avodnja

vanja

49,

50,

51,

52,

53,

54,

55,

56,

58

15.1

94,3

0

Tra

jno n

epog

odna

tla z

a

navio

dnja

vanje

N-2

Tra

jno

ne

po

go

dn

a t

la z

a n

av

od

nja

van

je s

ogra

nič

enjim

a k

oja

isklju

čuju

bilo

kakvu m

ogućnost

tehnolo

ški i/ili

ekonom

ski opra

vdanu

prim

jenu n

avo

dn

javanja

.

6,

9,

13,

14,

15,

17,

19,

20,

21,

22,

57

1.8

98,2

0

60.5

92,0

0Ukupna p

ovrš

ina

Priorite

t za

navodnja

vanje

s

ag

rom

elio

racija

ma

Priorite

t za

navodnja

vanje

s

ag

ro i

hid

rom

elio

racija

ma

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 114/259

3.6 Kvaliteta vode

3.6.1 Kriteriji kvalitete vode

Značajna uloga vode za sve životne procese u tijeku vegetacije biljaka i nastojanje osuvremenjivanja poljoprivrede navodnjavanjem, opravdava značaj i potrebu određivanja i praćenja kakvoće vode. Određivanje izdašnosti izvorišta u cilju definiranja raspoložive količine vode na vodozahvatu, bitna je veličina koja utječe na tijek projektiranja sustava. Istovremeno, iste ako ne i veće važnosti, u tijeku projektiranja sustava navodnjavanja je i ocjena kakvoće vode. Izvorišta vode za potrebe navodnjavanja mogu imati vodu različite kakvoće u kemijskom, fizikalno-kemijskom i mikrobiološkom pogledu.

U vodi se uvijek nalaze određene količine otopljenih i suspendiranih tvari organskog i anorganskog porijekla. Upotrebom vode loše kvalitete moguće su određene negativne posljedice koje će se očitovati kako na biljci tako i na tlu, pa i na elementima sustava navodnjavanja, a u tome posebno: zaslanjivanje i alkalizacija tla, pogoršanje pedofizikalnih svojstava tla, toksičnost za biljke, kao i kombinacija navedenih posljedica.

Agencija FAO u svojoj publikaciji o klasifikaciji i uputi za ocjenu kvalitete vode za primjenu u poljoprivredi (1985.) podijelila je problem kvalitete voda za navodnjavanje u dvije skupine, i to kvalitetu uobičajenih izvorišta voda i, u nešto suženom opsegu, problem korištenja otpadnih voda. Analiziranje kvalitete vode za konvencionalna izvorišta može se grupirati u pet osnovnih skupina parametara, i to: fizikalne značajke vode za navodnjavanje, slanost, brzina infiltracije vode (vodopropusnost), toksičnost specifičnih iona i ostali problemi. Na temelju višegodišnjih istraživanja utjecaja različite kvalitete vode utvrđene su kategorije ograničenja upotrebljivosti vode s obzirom na utjecaj na urod biljaka i promjene u tlu.

S obzirom na veći broj klasifikacija ocjene kvalitete vode, najčešće korišteni kriteriji povezani su s problemima zaslanjivanja, alkaliteta i toksičnosti pojedinih iona. Preporuke o procjeni mogućnosti primjene vode za navodnjavanje, koje se temelje na gore spomenutim parametrima, sadržane su u FAO publikaciji (Ayers and Westcot 1985.) i prikazane su u tab.3.37. Kako nemamo vlastitu klasifikaciju, u hrvatskoj agronomskoj praksi ovo je uobičajeni način određivanja upotrebljivosti vode za navodnjavanje.

Prema navedenim kriterijima (tab.3.37) voda za navodnjavanje svrstava se u jednu od tri kategorije, odnosno: bez ograničenja, slabo do umjereno te strogo ograničena za primjenu. Pri upotrebi prve kategorije, uz uobičajeni način gospodarenja, nema nikakve opasnosti od pojave bilo kakvih problema u tlu i usjevima. Ako se želi navodnjavati vodama druge kategorije, može se postići uspjeh uroda jedino uz uvjet brižljivog izbora kultura i primjenom posebnih mjera u gospodarenju uroda. Korištenje voda treće kategorije izazvati će ozbiljne probleme u tlu i znatno smanjenje uroda.

Navedene vrijednosti za ocjeni kvalitete vode iz tab.3.37 temelje se na uvjetu da navodnjavani usjev da svoj puni potencijal, da je tlo dobre interne dreniranosti, da je teksturni sastav tla praškasta ilovača (PrI) do praškasta glina (PrG), da je način navodnjavanja prilagođen potrebama usjeva i da se količina fiziološki aktivne vode (FAv) neće spustiti ispod 50 % vrijednosti poljskog vodnog kapaciteta (PVK).

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 115/259

tab.3.37 Vodič za tumačenje kvalitete vode za navodnjavanje (Izvor: Ayers and Westcot – FAO 1985.)

Kvaliteta vode za

navodnjavanje

Jedinica

mjere

Kategorija ograničenja upotrebljivosti vode

Bez

ograničenja

I. kat.

Slabo do

umjereno

II. kat.

Izrazito

ograničena

III. kat.

Zaslanjivanje (utječe na raspoloživost vode bilju)

Elektrovodljivost (ECw) dS/m < 0,7 0,7 - 3,0 > 3,0

Ukupno otopljene soli (OSU) mg/l < 450 450 - 2000 > 2000

Infiltracija (ocjena brzine infiltracije zajedničkim korištenjem vrijednosti SAR i ECw

SAR = 0 - 3 i ECw =

SAR = 3 - 6 i ECw =

SAR = 6 - 12 i ECw =

SAR = 12 - 20 i ECw =

SAR = 20 - 40 i ECw =

> 0,7

> 1,2

> 1,9

> 2,9

0,7 - 0,2

1,2 - 0,3

1,9 - 0,5

2,9 - 1,3

< 0,2

< 0,3

< 0,5

< 1,3

> 5,0 5,0 - 2,9 < 2,9

Toksičnost pojedinih iona

Natrij (Na)

Površinsko navodnjavanje

Navodnjavanje iz zraka

SAR

me/l

< 3

< 3

3 - 9

> 3

>9

-

Klor (Cl)

Površinsko navodnjavanje

Navodnjavanje iz zraka

me/l

me/l

< 4

< 3

4 - 10

> 3

> 10

-

Bor (B) me/l < 0,7 0,7 - 3,0 > 3,0

Ostalo

Dušik (NO3-N)

Bikarbonati (HCO3) – samo

pri kišenju iznad krošnje

mg/l

mg/l

< 5,0

< 1,5

5,0 – 30,0

1,5 – 8,5

> 30,0

> 8,5

pH Uobičajena vrijednost 6,5 – 8,4

LEGENDA: ECw – električna vodljivost (mjera saliniteta vode) izražena u dS/m pri 25

0C ili u mmho/cm.

OSU – ukupno otopljene soli, izražene u mg/l SAR – sodium adsorption ratio, predstavlja odnos adsorpcije natrija NO3 – nitrati, izraženi u kemijski ekvivalentnom dušiku (N)

Vrijednosti pojedinih ograničenja navedenih u tablici treba shvatiti kao pomagalo radi boljeg shvaćanja utjecaja kvalitete vode na tlo i planirane, odnosno očekivane prinose poljoprivrednih usjeva. Za svaki značajniji zahvat navodnjavanja treba izraditi potrebne analize i preporučena ograničenja provjeriti na pokusnim poljima ili potvrditi praksom.

Laboratorijske analize nužne za procjenu kvalitete vode za navodnjavanje date su u tab.3.38 (Ayers and Westcot, FAO, 1985.) i smatra se da rezultati zadovoljavaju ako ne

odstupaju više od 5%.

Laboratorijske analize vode za navodnjavanje nužno je provesti kako bi se predvidjeli i spriječili mogući problemi, a prema dobivenoj kvaliteti određuju se potrebne i moguće mjere gospodarenja.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 116/259

tab.3.38 Kemijski parametri za procjenu kvalitete vode za navodnjavanje (Izvor: Ayers and Westcot – FAO, 1985.)

Simbol Jedinica mjere Uobičajena vrijednost

u vodi za navodnjavanje

Salinitet

Sadržaj soli

električna vodljivost EVV dS/m 0 – 3 dS/m

ili

otopljene soli ukupno OSU mg/l 0 – 2000 mg/l

Kationi i anioni

kalcij Ca++ me/l 0 – 20 me/l

magnezij Mg++ me/l 0 – 5 me/l

natrij Na++ me/l 0 – 40 me/l

karbonati CO3 - - me/l 0 – 0,1 me/l

bikarbonati HCO3 - me/l 0 – 10 me/l

kloridi Cl - me/l 0 – 30 me/l

sulfati SO4 - - me/l 0 – 20 me/l

Hranjiva 2

nitrati – dušik NO3-N mg/l 0 – 10 mg/l

amonijak – dušik NH4-N mg/l 0 – 5 mg/l

fosfat – fosfor PO4-P mg/l 0 – 2 mg/l

kalij K+ mg/l 0 – 2 mg/l

Ostalo

bor B mg/l 0 – 2 mg/l

reakcija pH - 6,0 – 8,5 mg/l

natrij SAR3 me/l 0 – 15 .g/l

LEGENDA: dS/m=decisimens po metru (ekvivalentan je 1 mmho/cm); mg/l=miligram po litri; me/l=miliekvivalent po litri SAR se računa pomoću vrijednosti Na, Ca i Mg (izraženi u me/l)

Vode koje se koriste za navodnjavanje mogu sadržavati i mikroelemente, što za slučaj da ih biljka apsorbira u količini većoj od njene metaboličke potrebe, može predstavljati opasnost i za životinje i za ljude. U tab. 3.39 dane su preporuke najveće dozvoljenih koncentracija mikroelemenata u vodi za navodnjavanje, po preporuci FAO (Water quality for agriculture, FAO Irrigation and drainage paper 29 Rev. 1, FAO Rome 1985.).

Navedene vrijednosti maksimalnih koncentracija se temelje na dugoročnom navodnjavanju visokih normi (10.000 m3 /ha/godišnje). U slučaju da norma bitno odstupa od navedene, dopustivu koncentraciju treba adekvatno povisiti, odnosno sniziti.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 117/259

tab. 3.39 Preporuka najveće dopustive koncentracije mikroelemenata u vodi za navodnjavanje

Element Najveća preporuče, koncentracija

(mg/l)

Opaska

Al 5,0 Može izazvati neplodnost kiselih tala (pH <5,5), ali i znatno alkalnih tala pH >7, istaložit će se ion i emitirati toksičnost

3As 0,10 Toksičnost za bilje znatno varira, od 12 mg/l za Sudan-travu, do ispod 0,05 mg/l za rižu

Be 0,10 Toksičnost za bilje znatno varira, od 5 mg/l za kelj do ispod 0,5 mg/l za grah

Cd 0,01 Toksičnost za grah, repu i korabu u koncentraciji od 0,1 mg/l u hranjivom rastvoru. Preporučene su strožije granice zbog mogućnosti akumulacije u tlu i bilju u koncentraciji koja može biti štetna za ljude

Co 0,05 Toksičan biljkama rajčice u koncentraciji od 0,1 mg/l u ratarstvu. Teži neaktivnosti u neutralnom i alkalnom tlu

Cr 0,10 Općenito nije priznat kao element razvoja. Preporučene su stroge granice jer nije poznat njegov toksični utjecaj na bilje

Cu 0,20 Toksičan je stanovitom broju biljaka u koncentraciji od 0,1 do 1,0 mg/l u hranjivom rastvoru

F 1,0 Nije aktivan u alkalnom i neutralnom tlu

Fe 5,0

Nije toksičan za bilje u prozračnim tlima, a može pridonijeti zakiseljavanju tala i gubitka potrebne količine fosfora i molibdena. Kišenje iznad krošnje može izazvati ružne taložine na bilju, opremi i zgradama

Li 2,5 Podnošljiv za većinu usjeva sve do 1 mg/l; pokretljiv je u tlu. Toksičan za agrume u niskoj koncentraciji (<0,075 mg/l). djeluje slično kao bor

Mn 0,20 Toksičan jednom broju usjeva pri nekoliko desetinki do nekoliko mg/l, ali obično samo u kiselim tlima

Mo 0,01 Nije toksičan za bilje pri normalnoj koncentraciji u tlu i vodi. Može biti toksičan za stoku ako se krma uzgaja na tlima s visokom koncentracijom raspoloživog molibdena

Ni 0,20 Toksičan je jednom broju biljaka pri 0,5 do 1,0 mg/l; toksičnost se smanjuje kod neutralnih i bazičnih tala

Pb 5,0 Može spriječiti rast biljnih stanica pri jako visokoj koncentraciji

Se 0,02 Toksičan za bilje već pri koncentraciji od samo 0,025 mg/l i otrovan za stoku ako je krma uzgajana na tlima s relativno visokim % dodanog selena. Element bitan za razvoj životinja, međutim u niskoj koncentraciji

Ti Biljke ga praktično ne upotrebljavaju; djelovanje nepoznato

W

V 0,10 Toksičan za većinu biljaka pri niskoj koncentraciji

Zn 2,0 Toksičan za većinu biljaka u širokom rasponu koncentraciji; toksičnost se smanjuje pri pH > 6,0 i u tlima sitne teksture ili organskog sastava

3.6.1.1 Fizikalne značajke vode za navodnjavanje

Jedna od važnijih fizikalnih značajki vode za navodnjavanje je temperatura vode. Kako hladna tako i topla voda može izazvati temperaturne šokove biljke, pogotovo na mlađem bilju. Niska temperatura utječe na nepovoljan razvoj biljaka, kao i na mikrobiološke procese u tlu i na hranidbu biljaka (Tomić, F., 1988.).

Općenito se smatra da je za većinu usjeva u vegetacijskom razdoblju najpovoljnija temperatura vode za navodnjavanje oko 25OC. Pored same temperature vode vrlo je važan i odnos topline biljke i topline vode. Smatra se da razlika ne bi smjela biti veća od 10°C. Osjetljivost na temperaturu ovisi i o navodnjavanoj kulturi, stadiju razvoja i načinu navodnjavanja. Površinske vode u pravilu su uvijek pogodnije (toplije) od podzemnih, koje se moraju temperirati prije kontakta s biljkom.

Ljeti su najhladnije podzemne vode, a najtoplije površinske, a zimi je obrnuto. Temperatura se ljeti može podignuti uskladištenjem u bazenima i akumulacijama, te dužinom protjecanja u kanalima.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 118/259

Drugi bitan fizikalni parametar vode je količina suspendiranih čestica, posebice sa aspekta utjecaja suspendirane tvari (pijesak, prah i mulj) na crpne stanice i uređaje za navodnjavanje, a nema direktnog utjecaja na rast usjeva i na tlo. To se posebno odnosi na vodu koja se koristi za sustave navodnjavanja umjetnim kišenjem, gdje prekomjerna količina čestica dovodi do oštećenja i začepljenja pojedinih dijelova sustava. Nepoželjne su čestice od 0,10 do 0,15 mm jer se lako talože u elementima sustava navodnjavanja. Zbog čestih začepljenja na kapaljkama sustava „kap po kap“, količina suspendiranih čestica utječe na nemogućnost korištenja ovog sustava navodnjavanje. U praksi navodnjavanja uobičajeni je način uklanjanja suspendirane tvari taloženjem, a kad to nije dovoljno (sustav kapanja) koriste se razni filtri.

Pojava mutnoće vode uglavnom je primjerena površinskim vodnim tokovima. Na mutnoću u nekom vodotoku najviše utječu karakteristike korita, godišnje doba, vrsta i tip oborina. Štetne posljedice mogu se pokazati u taloženju mulja na livadama (degradira sijeno), u povišenju kote terena i zatrpavanju kanalske mreže. Korisni učinci pokazuju se poboljšanjem pedoloških značajki tla, kao i u doprinosu hranjivih materija bilju.

3.6.1.2 Kemijske značajke vode za navodnjavanje

Analizom kemijskih značajki vode za navodnjavanje izbjegavamo moguće posljedice na tlo i biljku koje mogu uslijediti nakon dodavanja vode loše kvalitete. U svjetskim razmjerima koristi se velik broj klasifikacija, bilo za ocjenu kvalitete vode za navodnjavanje, ili za primjenu u poljoprivredi općenito. Budući da nemamo vlastitu klasifikaciju, u hrvatskoj agronomskoj praksi se za tumačenje ovog problema najčešće koristiti klasifikacija publicirana od FAO, (Ayers and Westcot, 1985.). U tab.3.38 navedeni su najčešći kemijski parametri za procjenu kvalitete voda za navodnjavanje i njihove uobičajene granične vrijednosti.

Različiti problemi tla i usjeva povećavaju se s porastom ukupnog sadržaja soli (salinitet). Povećanjem koncentracije soli u tlu dolazi do otežanog usvajanja potrebne vode od strane biljke. Biljka ima otežan rast i uslijed nedostatka vode daje manji urod. Ukoliko vode sadrže veće količine otopljenih soli, navodnjavanje takvim vodama može izazvati negativne posljedice ne samo za biljku, nego i za tlo, vode i okolinu. Uobičajeni sastav soli koji je važan sa stajališta mogućnosti upotrebe vode za navodnjavanje su 4 bazična i 5 kiselih iona . U tab. 3.40 prikazane su njihove kemijske značajke.

tab. 3.40 Glavni lužnati i kiseli ioni sadržani u vodi za navodnjavanje

Ostali sastojci koji mogu biti prisutni u vodi za navodnjavanje uključuju aluminij, bor, fluor, željezo, selen,silicij i još neke druge elemente posebice u vodama iz specifičnih izvorišta.

Pri određivanju kvalitete vode za navodnjavanje najveću pozornost treba obratiti ovim pokazateljima: ukupnoj koncentraciji topivih soli, relativnom odnosu Natrija prema ostalim kationima, koncentraciji Bora ili drugih elemenata koji mogu biti toksični, te u stanovitim uvjetima koncentraciji bikarbonata u odnosu prema koncentraciji Ca +Mg.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 119/259

Ukupna koncentracija soli može se adekvatno izraziti pomoću električne vodljivosti, koja je vrlo koristan parametar, jer može biti brzo, lako i točno određena.

Relativan odnos Natrija prema ostalim kationima, ili kako se to često označuje SAR (Sodium-Adsorption-Ratio), empirijska je veličina i obično se izražava odnosom:

SAR predstavlja odnos adsorpcije Natrija i zajedno sa električnom vodljivošću predstavlja parametre koji ograničavaju upotrebu vode za navodnjavanje.

Poznato je da se količina soli u tlu povećava proporcionalno dodavanjem vode za navodnjavanje. Najveći se dio dodane vode troši evapotranspiracijom tako da se koncentracija soli u tlu neprekidno povećava Za smanjenje povećane koncentracije soli nužno je ukloniti višak soli iz tla. Opće prihvaćena metoda u čitavom svijetu jest ispiranje viška soli dodavanjem veće količine vode za navodnjavanje nego što je potrebno za evapotranspiraciju, pa će se nakon većeg broja natapanja akumulacija soli u tlu postupno uravnotežiti.

Osim ispiranja, koristi se i izmjena plodoreda sa otpornijim usjevima, jer svi usjevi nisu podjednako osjetljivi na salinitet. Neki usjevi mogu dati zadovoljavajuće prinose pri znatno većem salinitetu nego druge. Odnos podnošljivosti saliniteta između najosjetljivijeg i najotpornijeg usjeva je 8 do 10 puta.

Na temelju analize utjecaja saliniteta na rast bilja dokazano je da je smanjenje rasta bilja linearno proporcionalno sa porastom saliniteta.

Vrijednost ukupnog saliniteta može se izraziti kao koncentracija iona (pozitivnih i negativnih), kao težina otopljenih soli u jednoj litri vode ili u jedinicama vodljivosti. Vode niskog saliniteta mogu se upotrijebiti za većinu usjeva i na većini tala. Potrebno je nešto malo ispiranja, ali to se ionako zbiva uobičajenim procesom (ispod 160 mg/l soli).

Vode srednjeg saliniteta mogu se normalno upotrebljavati samo ako se tlo povremeno ispire. Srednje otporni usjevi mogu se uzgajati bez naročitih postupaka za kontrolu saliniteta. Te vode sadrže 160 do 480 mg/l soli.

Vode visokog saliniteta nisu prikladne za navodnjavanje u normalnim okolnostima, ali se ponekad mogu upotrijebiti u posebnim uvjetima. Tlo mora biti jako propusno, a odvodnja besprijekorna. Uzgajati se mogu samo posebno otporni usjevi. Te vode sadrže od 480 do 3200 mg/l soli. Relativna otpornost poljoprivrednih bilja na salinitet navedena je u tab. 3.41.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 120/259

tab. 3.41 Relativna otpornost poljoprivrednih kultura na salinitet (Izvor: Wastewater treatment and use in agriculture – FAO Irrigation and drainage paper 47, 1992.)

Usjev Otporni Umjereno otporni Umjereno

tolerantni Umjereno osjetljivi

Osjetljivi

Žitarice i industrijsko

bilje

ječam, šećerna repa

raž, zob, sirak, soja, pšenična raž, pšenica

kukuruz, bob, suncokret

grah

Trave i krmno bilje

zubača obična, pirika, divlja raž altajska, divlja ruža ruska

ječam (silažni) vlasulja, repa, proso, ljulj talijanski, sirak sudanski, pšenica (silažna), pirika sibirska

pirika američka, divlja raž kanadska

lucerna; djetelina: hibridna, aleksandrijska, bijela, crvena, livadna; silažni: kukuruz, zob, raž; mačji repak, grahorica uskolisna

Razno povrće

šparoga brokoli, kelj pupčar, kupus, cvjetača, celer, kukuruz šećerac, kelj, krastavci, patliđan, repa, koraba, salata, paprika, dinja, krumpir, dinja, rotkvica, špinat, rajčica

cikla, tikve

grah, mrkva, luk, pastrnjak

Razno voće

palma (datulje)

vinova loza smokva, maslina, šipak

badem, jabuka, kajsija, kupina, trešnja, višnja, ribiz, limun, breskva, kruška, šljiva, jagoda

S druge strane, problem toksičnosti (otrovnosti) iona razlikuje se od saliniteta po tome što se proces zbiva u samoj biljci i nije vezan za pomanjkanje vode, a nastaje kada se stanoviti ioni usišu zajedno s vodom i zbog transpiracije akumuliraju u lišću izazivajući oštećenje biljke. Većina oštećenja ovisi o trajanju, koncentraciji, osjetljivosti kulture i potrošnji vode i može izazvati smanjenje uroda. Uobičajeni otrovni ioni u vodi za navodnjavanje su klor, natrij i bor.

Klor je najučestaliji uzročnik toksičnosti natapne vode. Biljka ga usisava zajedno s otopinom pa se akumulira u lišću i procesu transpiracije. Oštećenja koja nastaju uslijed toksičnosti iona najčešće se manifestiraju kao oštećenja na listovima biljke.

Nadalje, problem alkaliteta, djelovanjem suvišne koncentracije iona natrija u tlu na strukturu, također je važna veličina. Utvrđuje se na temelju relativnog i apsolutnog sadržaja kationa natrija, kalcija i magnezija. S većim udjelom natrija, raste i opasnost od alkaliteta tla i suprotno, ako je sadržaj kalcija i magnezija visok, onda je i opasnost od alkaliteta mala. Veliki sadržaj natrija ne samo da je toksičan za veliki broj biljaka, nego ima nepovoljan utjecaj na tlo. Alkalitet utječe i na infiltracijsku sposobnost i propusnost navodnjavanog tla. Pored navedenih, pozornost treba obratiti i na utjecaj toksičnog djelovanja pojedinih iona iz tla ili vode koji se akumuliraju u biljci do koncentracije koja uzrokuje oštećenje biljke i smanjenje prinosa.

Otrovnost natrija nije tako jednostavno dijagnosticirati kao kod klora. Simptomi su slični, samo se spaljenost lišća najprije pojavljuje na vanjskim rubovima, i to po pravilu na starijim listovima. Otrovno djelovanje natrija smanjuje se znatno ili čak potpuno uklanja ako u tlu ima dovoljno kalcija. Sa sigurnošću je utvrđeno da pomanjkanje kalcija može imati jednake simptome i izazvati jednake štete kao koncentracija natrija. U tom slučaju treba tlu dodavati gnojiva na bazi kalcija, npr. kalcijev nitrat i gips.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 121/259

U priloženoj tab. 3.42 dana je relativna otpornost na natrij za nekoliko karakterističnih kultura (Izvor: Wastewater treatment and use in agriculture – FAO Irrigation and drainage paper 47, 1992.).

tab. 3.42 Relativna otpornost nekih kultura na zamjenjivi natrij

Osjetljive Poluosjetljive Otporne

koštuničasto voće orasi grah pamuk (pri nicanju) kukuruz grašak breskva leća slanutak

mrkva djetelina bijela salata djetelina aleksandr. repa zob kapula (luk) rotkvice raž ljulj talijanski sirak špinat rajčica grahorica pšenica

lucerna ječam blitva šećerna repa zubača obična pirika obična

Dušik je element koji stimulira rast bilja, a usjevi ga dobivaju iz tla, iz gnojiva ili iz natapne vode. U većim koncentracijama, dušik prekomjerno stimulira rast bilja, produžava zriobu i smanjuje kvalitetu ploda. U vodi za navodnjavanje dušik se javlja u obliku spojeva nitrata i amonijaka. Uobičajene vrijednosti dušika u vodi za navodnjavanje su: 0 – 10 mg/l za nitrate, 0 – 5 mg/l za amonijak, gdje su vrijednosti izražene u kemijski ekvivalentnom dušiku. Osjetljivost na povećane koncentracije dušika se mijenja u ovisnosti o kojoj se biljnoj kulturi radi. Neke biljke reagiraju na koncentraciju dušika od 5 mg/l, dok druge, bez štetnih posljedica podnose koncentracije od 30 mg/l.

Bor je za razliku od natrija nužan element za razvoj bilja. Biljka se njime koristi u vrlo malim količinama, a ako se koncentracija poveća, postaje otrovan. Površinske vode obično ne sadrže bor u štetnoj koncentraciji, ali ga često imaju podzemne vode, naročito u području termalnih izvora i aktivnih rasjeda. Bor može biti otrovan skoro za sve kulture, ali pritom je raspored otpornosti širok (tab. 3.43).

Vrlo opširni pokusi o osjetljivosti pojedinih usjeva na bor provedeni su u SAD-u. početkom 40-ih godina prošlog stoljeća. Nakon toga u većem broju lokaliteta širom svijeta provedena su opširna istraživanja. Na temelju svih tih rezultata Maas je 1984. godine sastavio tablicu koja pokazuje najnovije rezultate u tom području (tab. 3.43).

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 122/259

tab. 3.43 Relativna otpornost na bor za neke poljoprivredne kulture (Izvor: Water quality for agriculture, FAO Irrigation and drainage paper 29 Rev. 1, FAO Rome 1985.)

Jako osjetljive

( 0,5 mg/l)

kupina limun

Jače osjetljive (0,5-0,75 mg/l)

kajsija breskva trešnja šljiva smokva vinova loza lješnjak luk

Osjetljive (0,75-1,0 mg/l)

češnjak krumpir slatki pšenica ječam suncokret jagoda grah

Umjereno osjetljive (1,0-2,0 mg/l)

paprika grašak mrkva rotkvice krumpir krastavac

Umjereno otporne (2,0-4,0 mg/l)

salata kupus celer repa zob kukuruz duhan tikvice dinja

Otporne (4,0-6,0 mg/l)

sirak rajčica lucerna peršin cikla šećerna repa crvena repa Vrlo otporne kulture (6,0-15,0 mg/l)

šparoga

Navedeni podaci ne temelje se na simptomima toksičnosti, nego na značajnom smanjenju prinosa ako se navedene granice prekorače. Treba naglasiti da tolerancija bilja na bor ovisi i o klimi, karakteristikama tla i sorti usjeva.

Reakcija (pH vrijednost) pokazatelj je kiselosti ili lužnatosti neke sredine, bilo vode za navodnjavanje ili tekuće komponente tla. Vrijednosti pH vode za navodnjavanje kreću se u granicama od 6,5 – 8,5 i vrijednosti izvan ovog ranga upozoravaju da voda nije dobre kvalitete. To može biti slučaj povećanja toksičkih iona ili povećani sadržaj dušika u vodi.

3.6.1.3 Zakonska regulativa i stanje voda vodotoka Drava, Plitvica, Bednja i Lonja na području Varaždinske županije

U pravcu zaštite voda, te pravilnom gospodarenju raspoloživim i stvaranju novih vodnih resursa, provodi se kontrola stanja vodnih resursa u Hrvatskoj. Kontrola se kontinuirano obavlja od početka sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Na temelju navedenih kontrola izrađen je Program nacionalnog monitoringa kakvoće voda, koji je obuhvatio ispitivanja kakvoće voda na mjernim postajama na površinskim vodama, podzemnim vodama grada Zagreba, te mjernim postajama obalnog mora koje je pod utjecajem zagađenja s kopna.

Ocjena stanja površinskih voda za Plan upravljanja vodnim područjem RH za razdoblje 2016. – 2021 (NN 66/16). određena je na te melju ekološkog stanja i kemijskog stanja vodnih tijela (VT) prema Uredbi o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14, 78/15, 61/16, 80/18).

Prema Planu upravljanja vodnim područjem (NN 66/16) vodna tijela su najmanje jedinice za upravljanje vodama izdvojene za:

opisivanje stanja voda,

definiranje ciljeva zaštite vodnoga okoliša,

identifikaciju problema i utvrđivanje mjera za ostvarenje postavljenih ciljeva

definiranje programa monitoringa,

praćenje i izvještavanje o rezultatima provedbe mjera.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 123/259

Ekološko stanje površinskih voda ocjenjuje se u odnosu na biološke elemente kakvoće voda, osnovnih fizikalno-kemijske i kemijske elemente koji prate biološke elemente kakvoće voda, a koji uključuju: pH vrijednost, režim kisika (BPK5 i KPK), amonij, nitrate, ukupni dušik, ortofosfate i ukupni fosfor, specifičnih onečišćujućih tvari (teških kovina, adsorbiranih organskih halogena i polikloriranih bifenila) te hidromorfoloških elemenata.

Postojećim Planom upravljanja za razdoblje 2016.-2021., nije bilo moguće dati ocjenu kompletnog ekološkog stanja rijeka i jezera, jer nije bilo podataka o biološkim elementima kakvoće ključnih za klasifikaciju ekološkog stanja. Stoga je izvršena procjena stanja rijeka i jezera koja objedinjuje procjenu općeg hidromorfološkog i općeg fizikalno-kemijskog stanja.

Ocjena kemijskog stanja za Plan upravljanja vodnim područjem za razdoblje 2016.-2021. provedena je na temelju kemijskih elemenata vode u odnosu na listu specifičnih (prioritetnih) tvari (kompleksni organski spojevi) prema prilogu 3A i na listu drugih onečišćujućih tvari iz priloga 4 Uredbe o standardu kakvoće vode.

Za ocjenu ekološkog stanja površinskih voda za Plan upravljanja vodnim područjem za razdoblje 2016.-2021. na pojedinim vodnim tijelima utvrđeno je na temelju bioloških elemenata kakvoće primjenom omjera kakvoće (OEK) svakog pojedinog elementa. Omjer kakvoće je prosječna vrijednost omjera ekološke kakvoće pojedinačnih pokazatelja/indeksa navedenih u prilogu 2.B Uredbe o standardu kakvoće voda i članku 12. Omjer ekološke kakvoće pokazatelja/indeksa je omjer između izmjerenih vrijednosti i referentnih vrijednosti pokazatelja/indeksa za određeni tip površinskih voda.

Tijela površinskih voda sukladno ODV-u prikazuju se na kartama koje sadrže prikaz stanja svakog vodnog tijela površinske vode odgovarajućom bojom (tab. 3.44).

tab. 3.44 Klasifikacija voda prema Uredbi o standardu kakvoće voda

Stanje voda

vrlo dobro

Dobro

umjereno

Loše

vrlo loše

Odnos i stanje vodnih tijela kopnenih površinskih voda, prema poljoprivrednim površinama na području Varaždinske županije predviđenim za navodnjavanje prikazan je na sl. 3.56.

Kod ocjene kemijskog stanja postoje dvije ocjene, postignuto dobro stanje i nije postignuto dobro stanje. Dobro stanje se označava plavom bojom, a loše stanje crvenom bojom.

Sukladno ODV-a u svakom riječnom slivu treba težiti postizanju najmanje dobrog stanja voda, odnosno dobrog ekološkog potencijala kod jako izmijenjenih vodnih tijela. Stanje je dobro ako je postignuto najmanje dobro ekološko stanje i dobro kemijsko stanje.

Prema Planu upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016. – 2021. na promatranom području se nalaze četiri vodne cjeline površinskih voda koje bi se mogle koristiti za navodnjavanje poljoprivrednih površina na području Varaždinske županije to su:

vodna cjelina rijeka Drava

vodna cjelina rijeka Plitvica

vodna cjelina rijeka Bednja

vodna cjelina rijeka Lonja

Vodna tijela rijeke Drave iz kojih bi se mogla uzimati voda za navodnjavanje su: Vodno tijelo CDRI0002_020, Drava,

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 124/259

Vodno tijelo CDRI0002_017, Drava,

Vodno tijelo CDRI0002_015, Drava.

Navedena vodna tijela pripadaju tipu nizinskih vrlo velikih tekućica - donji tok Mure i srednji tok Drave i Save (5B)

Vodna tijela rijeke Plitvice iz kojih bi se mogla uzimati voda za navodnjavanje su: Vodno tijelo CDRN0038_003, Plitvica,

Vodno tijelo CDRN0038_002, Plitvica,

Vodno tijelo CDRN0038_001, Plitvica.

Vodna tijela CDRN0038_003 i CDRN0038_002 pripadaju tipu nizinske male tekućice s šljunkovito-valutičastom podlogom (2B), dok vodno tijelo CDRN0038_001, pripada nizinskim srednje velikim tekućicama (4).

Vodna tijela rijeke Bednje iz kojih bi se mogla uzimati voda za navodnjavanje su: Vodno tijelo CDRN0017_006, Bednja,

Vodno tijelo CDRN0017_005, Bednja,




Vodno tijelo CDRN0017_001, Bednja.

Vodna tijela CDRN0017_006 i CDRN0017_005 pripadaju tipu gorskih i prigorskih malih i srednje velikih tekućica (1), a vodna tijela CDRN0017_004 CDRN0017_003 CDRN0017_002 i CDRN0017_001 tipu nizinskih srednje velikih i velikih tekućica (4).

Vodna tijela rijeke Lonje na području Varaždinske županije iz kojih bi se mogla uzimati voda za navodnjavanje su:

Vodno tijelo CSRN0046_004, Lonja,

Vodno tijelo CSRN0046_003, Lonja,

Vodno tijelo CSRN0046_002, Lonja.

Vodno tijelo CSRN0046_003 pripada tipu gorskih i prigorskih malih i srednje velikih tekućica (1), dok vodno tijelo CSRN0046_002 pripada tipu nizinskih malih tekućica s šljunkovito-valutičastom podlogom (2B), a vodno tijelo CSRN0046_002, pripada nizinskim srednje velikim tekućicama (4).

Kao što se vidi na slici 1.1.1 na dionicama navedenih vodnih tijela rijeke Drave su: Akumulacija HE Varaždin (akumulacija Ormož)- VT CDRI0002_020,

Akumulacija HE Čakovec (akumulacija Varaždin)- VT CDRI0002_017,

Akumulacija HE Dubrava (akumulacija Dubrava)- VT CDRI0002_015.

Vodna tijela rijeke Plitvice zauzimaju dionice vodotoka od: Izvora do Gornjeg Kneginca- VT CDRN0038_003,

Gornjeg Kneginca do Trnovca Bartolovečkog- VT CDRN0038_002,

Trnovca Bartolovečkog do ušća u staro korito Drave –VT CDRN0038_001.

Vodna tijela rijeke Bednje zauzimaju dionice vodotoka od: Izvora do Jerovca- VT CDRN0017_006,

Jerovca do Gačice- VT CDRN0017_005,

Gačice do Svetog Ilije-VT CDRN0017_004,

Svetog Ilije do Tuhovca- VT CDRN0017_003,

Tuhovca do nizvodno od Ludbrega- VT CDRN0017_002,

Nizvodno od Ludbrega do ušća u staro korito Dravue VT CDRN0017_001.

Vodna tijela rijeke Lonje zauzimaju dionice vodotoka od: Izvora do Brezničkog Huma- VT CSRN0046_004,

Brezničkog Huma do Borenca-VT CSRN0046_003,

Borenca do granice županije- VT CSRN0046_002.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 125/259

sl. 3.56 Stanje vodnih tijela kopnenih površinskih voda na području Varaždinske županije

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 126/259

Prema Uredbi o standardu kakvoće voda (NN 61/16) granične vrijednosti ekološkog stanja na temelju osnovnih fizikalno-kemijskih, specifično onečišćujući tvari te listu specifičnih (prioritetnih) tvari za tipove voda kojima pripadaju vodne cjeline iz kojih bi se uzimala voda za navodnjavanje poljoprivrednih površina Varaždinske županije vide se na tab. 3.45.

tab. 3.45 Granične vrijednosti kategorija ekološkog stanja površinskih voda za osnovne fizikalno -kemijske pokazatelje-vrijednost 50-tog percentila

Oznaka tipa

Ekološko stanje

P o k a z a t e lj

Zakiselj. Režim kisika Hranjive tvari

pH BPK5 KPK-Mn

Amonij Nitrati Ukupni dušik

Ortofos fati

Ukupni fosfor

mgO2/l mgO2/l mg N/l mg N/l mg N/l mg P/l mg P/l HR-R_1* V. dobro 7,4-8,5 1,5 2 0,04 0,5 1 0,02 0,05

dobro 7,0-7,4 8,5-9,0

4 6 0,16 1,5 2 0,07 0,2

HR-R_2B** V. dobro 7,4-8,5 1,2 2,0 0,04 0,5 1,0 0,03 0,05

dobro 7,0-7,4 8,5-9,0

3,3 6,0 0,16 1,5 2 0,1 0,2

HR-R_4*** V. dobro 7,4-8,5 1,2 1,8 0,07 0,7 1,1 0,03 0,05

dobro 7,0-7,4 8,5-9,0

3,3 5,5 0,2 1,3 2 0,1 0,2

HR-R_5B**** V. dobro 7,4-8,5 1,5 2,5 0,02 0,8 1,2 0,03 0,05

dobro 7,0-7,4 8,5-9,0

3,5 5,5 0,2 1,8 2,5 0,1 0,2

LEGENDA: Pripadnost vodnih tijela tipu: * Izvorišni dio Bednje i Lonje; ** Izvorišni dio Plitvice i središnji

dio Lonje; ***Nizinski dio Plitvice, Bednje i Lonje; **** Drava akumulacije

Vrijednosti prioritetnih tvari i drugih onečišćujuće tvari za površinske vode na temelju kojih se definira kemijsko stanje površinskih i ostalih voda prikazane su u prilogu 2B Uredbe o standardu kakvoće voda dok su vrijednosti za specifično onečišćujuće tvari nalaze u prilogu 2C iste uredbe.

Podaci o stanju voda na promatranom području na temelju službenog zahtjeva dobiveni su od Hrvatskih voda.

Na temelju dobivenih podataka napravljena je pregledna tablica iz koje se vidi stanje pojedinog vodnog tijela na rijeci Dravi, Plitvici i Bednji na području Varaždinske županije. Ocijenjena stanja je napravljena na temelju svih dostupnih relevantnih elemenata (tab. 3.46).

Kao što se vidi na tab. 3.46 vodna tijela površinskih voda (CDRI0002_020 i CDRI0002_017) Drava), odnosno akumulacija Ormož i akumulacija Varaždin, prema podacima dobivenih od Hrvatskih voda u sadašnjim uvjetima izgrađenosti ne zadovoljavaju kriterije dobrog stanja, već su u vrlo lošem stanju i to zbog bioloških elemenata kakvoće i hidromorfoloških elemenata koji nisu bitni za vode namijenjene za navodnjavanje. Kriterije dobrog stanja ne zadovoljava niti vodno tijelo CDRI0002_015 Drava (akumulacijska Dubrava), i to prema hidromorfološkim elementima kakvoće, dok prema biološkim elementima kakvoće ocjena nije napravljena. Prema planu upravljanja vodnim područjima ova vodna tijela i nakon 2021 godine neće biti u dobrom stanju, odnosno ne postižu ciljeve okoliša. Važno za navodnjavanje je da voda ovih vodnih tijela prema osnovnim fizikalno-kemijskim pokazateljima i specifično onečišćujućim tvarima zadovoljava kriterije vrlo dobrog stanja te da je prema kemijskim parametrima u dobrom stanju.

Vodna tijela rijeke Plitvica CDRN0038_003, CDRN0038_002 i CDRN0038_001 prema podacima dobivenih od Hrvatskih voda u sadašnjim uvjetima izgrađenosti ne zadovoljavaju kriterije dobrog stanja, već su u vrlo lošem stanju i to zbog vrijednosti

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 127/259

ukupnog dušika, dok su prema ostalim ekološkim elementima (specifično onečišćujuće tvari i hidromorfološki elementi) u vrlo dobrom stanju s tim da prema biološkim elementima procjena nije napravljena za vodno tijelo CDRN0038_003, dok su vodna tijela CDRN0038_002 CDRN0038_001 prema ovim elementima umjereno. Kemijsko stanje ovih vodnih tijela je dobro.

tab. 3.46 Prikaz stanja vodnih tijela

Naziv vodnog tijela

Šifra vodnog tijela

Ekološko stanje

Kemij. stanje

Ukupno stanje

Biol. el. kakvo

Fizi-kem. el. kakvo

Spec. oneč tvari

Hidrom el.

kakvo

Rijeka Drava

Akumulacija HE Varaždin CDRI0002_020 Loše Vrlo dobro Vrlo dobro Vrlo loše Dobro Vrlo loše

Akumulacija HE Čakovec CDRI0002_017 Loše Vrlo dobro Vrlo dobro Vrlo loše Dobro Vrlo loše

akumulacija HE Dubrava CDRI0002_015 Nema ocj. Vrlo dobro Vrlo dobro Vrlo loše Dobro Vrlo loše

Rijeka Plitvica

Od zvora do G. Kneginca CDRN0038_003 Nema ocj. Vrlo loše Vrlo dobro Vrlo dobro Dobro Vrlo loše

Od G. K. do. T. Bartoloveč CDRN0038_002 Umjereno Vrlo loše Vrlo dobro Vrlo dobro Dobro Vrlo loše

Od T. Bartol. do ušća CDRN0038_001 Loše Vrlo loše Vrlo dobro Vrlo dobro Dobro Vrlo loše

Rijeka Bednja

Od izvora do Jerovca CDRN0017_006 Umjereno Dobro Vrlo dobro Dobro Dobro Umjereno

Od Jerovca do Gačice CDRN0017_005 Loše Umjereno Vrlo dobro Dobro Dobro Loše

Od Gačice do sv. Ilije CDRN0017_004 Umjereno Umjereno Vrlo dobro Dobro Dobro Umjereno

Od sv.Ilije do Tuhovca CDRN0017_003 Loše Umjereno Vrlo dobro Dobro Dobro Loše

Od Tuh. do nizv od Ludb. CDRN0017_002 Nema ocj. Dobro Vrlo dobro Dobro Dobro Dobro

Pd Ludbrega do ušća CDRN0017_001 Umjereno Umjereno Vrlo dobro Dobro Dobro Umjereno

Rijeka Lonja

Od izvora do Brez. Huma CSRN0046_004 Nema ocj. Umjereno Vrlo dobro Vrlo dobro Dobro Umjereno

Od Brez.. Huma do Boren. CSRN0046_003 Nema ocj. Dobro Vrlo dobro Vrlo dobro Dobro Dobro

Od Borenca do gran. Žup. CSRN0046_002 Nema ocj. Umjereno Vrlo dobro Vrlo dobro Dobro Umjereno

Prema planu upravljanja vodnim područjima vodna tijela rijeke Plitvice i nakon 2021 godine neće biti u dobrom stanju, odnosno ne postižu ciljeve okoliša. Međutim, treba napomenuti da su kriteriji za dobro stanje voda prema navedenim fizikalno-kemijskim parametrima, odnosno hranjivim solima znatno stroži od kriterija za vode namijenjene navodnjavanju, te da zbog toga nije isključena mogućnost korištenja ovih voda za navodnjavanje (tab. 3.48).

Sva vodna tijela rijeke Bednje osim vodnog tijela CDRN0017_002 prema podacima dobivenim od hrvatskih voda ne zadovoljavaju kriterije dobrog ekološkog stanja. Vodna tijela CDRN0017_005 i CDRN0017_003 su u lošem stanju zbog bioloških elemenata kakvoće. Ova vodna tijela nisu u dobrom stanju niti zbog fizikalno-kemijskih elemenata, odnosno hranjivih soli, već prema ovim parametrima su umjerena. Vodna tijela CDRN0017_006, CDRN0017_004 i CDRN0017_001 su umjerena i to vodno tijelo CDRN0017_006 zbog bioloških elemenata kakvoće, vodno tijelo CDRN0017_001, osim bioloških i zbog fizikalno –kemijskih elemenata kakvoće, a vodno tijelo CDRN0017_004 zbog fizikalno –kemijskih elemenata kakvoće. U dobrom stanju je samo vodno tijelo CDRN0017_002 s tim da procjena ovog vodnog tijela nije napravljena na temelju fizikalno –kemijskih elemenata kakvoće, Prema specifično onečišćujućim tvarima sva vodna tijela rijeke Bednje su u vrlo dobrom stanju, dok su prema hidromorfološkim elementima u dobrom stanju. Kemijsko stanje ovih vodnih tijela je dobro. Prema planu upravljanja vodnim područjima vodna tijela CDRN0017_006, CDRN0017_003, CDRN0017_002 i

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 128/259

vodno tijelo CDRN0017_001 nakon 2021. godine će biti u dobrom stanju, dok će vodna tijela CDRN0017_005 i CDRN0017_004 biti umjerena. U planu upravljanja je navedeno da ove procijene nisu pouzdane. Međutim, kao što je navedeno kriteriji za dobro stanje voda prema navedenim fizikalno-kemijskim parametrima, odnosno hranjivim solima znatno stroži od kriterija za vode namijenjene navodnjavanju, te da zbog toga nije isključena mogućnost korištenja i ovih voda za navodnjavanje.

Vodna tijela Rijeke Lonje CSRN0046_004, i CSRN0046_002 ne zadovoljavaju kriterije dobrog stanja već su umjerena i to zbog fizikalno kemijskih pokazatelja, konkretnije hranjivih soli ukupnog dušika i ukupnog fosfora. Kriterije dobrog stanja zadovoljava vodno tijelo CSRN0046_003. Zbog nedostatka podataka ova VT nisu ocijenjena prema biološkim elementima kakvoće. Kemijsko stanje ovih vodnih tijela ocijenjeno je kao dobro. Prema planu upravljanja vodnim područjima vodna tijela CSRN0046_004, i CSRN0046_002 nakon 2021. godine će biti u dobrom stanju, dok će vodna

I nakon 2021. godine neće biti u dobrom stanju, dok za vodno tijelo CSRN0046_003 procjena nije pouzdana. Međutim, kao što je navedeno i kod ostalih vodnih cjelina kriteriji za dobro stanje voda prema navedenim fizikalno-kemijskim parametrima, odnosno hranjivim solima znatno su stroži od kriterija za vode namijenjene navodnjavanju, te da zbog toga nije isključena mogućnost korištenja i ovih voda za navodnjavanje.

tab. 3.47 Prikaz stanja vodnih tijela prema elementima bitnim za navodnjavanje

Naziv vodnog tijela Šifra vodnog

tijela

Ekološko stanje prema

Kemijsko stanje

Ukupno stanje

Fizikalno-kemijskim

pokazateljima

Specifično onečišćujućim

tvarima

Rijeka Drava

Akumulacija HE Varaždin CDRI0002_020 Vrlo dobro Vrlo dobro Dobro Dobro

Akumulacija HE Čakovec CDRI0002_017 Vrlo dobro Vrlo dobro Dobro Dobro

Akumulacija HE Dubrava CDRI0002_015 Vrlo dobro Vrlo dobro Dobro Dobro

Rijeka Plitvica

Od zvora do G. Kneginca CDRN0038_003 Vrlo loše Vrlo dobro Dobro Vrlo loše

Od G. K. do. T. Bartoloveč CDRN0038_002 Vrlo loše Vrlo dobro Dobro V.loše

Od T. Bartol. do ušća CDRN0038_001 Vrlo loše Vrlo dobro Dobro Vrlo loše

Rijeka Bednja

Od izvora do Jerovca CDRN0017_006 Dobro Vrlo dobro Dobro Dobro

Od Jerovca do Gačice CDRN0017_005 Umjere Vrlo dobro Dobro Umjere

Od Gačice do sv. Ilije CDRN0017_004 Umjere Vrlo dobro Dobro Umjere

Od sv. Ilije do Tuhovca CDRN0017_003 Umjere Vrlo dobro Dobro Umjere

Od Tuhovca do nizv. od Ludb. CDRN0017_002 Dobro Vrlo dobro Dobro Dobro

Od Ludbrega do ušća CDRN0017_001 Umjere Vrlo dobro Dobro Umjere

Rijeka Lonja

Od izvora do Brez.Huma CSRN0046_004, Umjereno Vrlo dobro Dobro Umjer

Od Brezni. Huma do Borenca CSRN0046_003 Dobro Vrlo dobro Dobro Dobro

Od Borenca do granice žup. CSRN0046_002, Umjereno Vrlo dobro Dobro Dobro

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 129/259

tab. 3.48 Prikaz fizikalno-kemijskih kriterija za vode namijenjene navodnjavanju i dobrom stanju voda

Parametar Simbol Jedinica

mjere

Uobičajena vrijednost u vodi za navodnjava.

(Izvor: Ayers and Westcot – FAO, 1985.)

Kriterij za dobro ekološko stanje

(NN 61/16)

Salinitet

Sadržaj soli

električna vodljivost EVV dS/m 0 – 3 dS/m

ili

otopljene soli ukupno OSU mg/l 0 – 2000 mg/l

Kationi i anioni

kalcij Ca++ me/l 0 – 20 me/l

magnezij Mg++ me/l 0 – 5 me/l

natrij Na++ me/l 0 – 40 me/l

karbonati CO3 - - me/l 0 – 0,1 me/l

bikarbonati HCO3 - me/l 0 – 10 me/l

kloridi Cl - me/l 0 – 30 me/l

sulfati SO4 - - me/l 0 – 20 me/l

Hranjiva 2

nitrati – dušik NO3-N mg/l 0 – 10 mg/l 1,50* i **; 1,3***; 1,8****

amonijak – dušik NH4-N mg/l 0 – 5 mg/l 0,16* i **; 0,2*** i ****

fosfat – fosfor PO4-P mg/l 0 – 2 mg/l 0,07*: 0,1**, *** i ****

kalij K+ mg/l 0 – 2 mg/l

Ostalo

bor B mg/l 0 – 2 mg/l

reakcija pH - 6,0 – 8,5 mg/l 7,0 - 7.4; 8,5 - 9,0

natrij SAR3 me/l 0 – 15 .g/l

LEGENDA: Pripadnost vodnih tijela tipu * Tip HR-R_1-Izvorišni dio Bednje ** Tip HR-R_2B-Izvorišni dio Plitvice *** Tip HR-R_4-Nizinski dio Plitvice i Bednje **** Tip HR-R_5B-Drava akumulacije

Osim navedenih podataka o stanju voda samo na vodnim tijelima rijeke Drave, odnosno u akumulacijskim jezerima u sklopu tehničkih promatranja redovito se analizira fizikalno-kemijsko stanje voda ovih vodnih tijela. Analize provodi Bioinstitut Čakovec, Voda se analizira četiri puta godišnje na dvije postaje, rep akumulacije i akumulacija uzvodno od brane. Uzvodno od brane ovisno o dubini uzorci vode se analiziraju iz površinskog, središnjeg i pridnenog sloja vode.

Od fizikalno–kemijskih pokazatelja kakvoće vode analizom su obuhvaćeni slijedeći parametri:

Fizikalno–kemijski pokazatelji: temperatura vode °C temperatura zraka °C pH vrijednost prozirnost u m (samo u jezerima) alkalitet, mg CaCO3/l električna vodljivost*, µS/cm suspendirana tvar*, mg/l

Pokazatelji režima kisika: otopljeni kisik mgO2/l zasićenost kisikom u % KMnO4 mgO2/l

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 130/259

KPK-Cr mgO2/l BPK5 mgO2/l

Hranjive tvari: amonijak mgN/l nitriti mgN/l nitrati mgN/l ukupni dušik mgN/l ukupni fosfati mgPO4/l ortofosfati mg P/l

Organski spojevi: fenoli mg/l organoklorirani pesticidi*, mg/l ugljikovodici (mineralna ulja ) mg/l

Metali: ukupni krom mg/l

Od navedenih parametara pored temperature vode bitni za procjenu pogodnosti vode za navodnjavanje prema tab.3.38 su:

reakcija vode, pH vrijednost

elektrovodljivost

nitrati

amonijak

ortofostati

Ocjena stanja voda na temelju dobivenih vrijednosti analiziranih fizikalno-kemijskih i specifičnih parametara bitnih za procjenu ekološkog stanja te prioritetnih tvari bitnih za procjenu kemijskog stanja izložena je u tab. 3.49 i tab. 3.50.

Kao što se vidi na izloženim tablicama voda akumulacijskih jezera na linearnim hidroenergetskim sustavima Drave HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava prema analiziranim fizikalno-kemijskim i specifičnim parametrima zadovoljava kriterije dobrog ekološkog stanja na svim postajama i u svim slojevima vode na vodenom stupcu neposredno uzvodno od brana. Također, voda ovih vodnih tijela zadovoljava i kriterije dobrog kemijskog stanja na svim postajama i svim slojevima vode

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 131/259

tab. 3.49 Ocjena stanja vode vodnih tijela Drave tijekom 2016. godine

Naziv vodnog tijela

Šifra vodnog tijela

Postaja Sloj vode

Stanje prema Ukupno stanje

Fizi-kemij i spec nečišću

tvarima

Kemijsko stanje

Akumulacija HE Varaždin

CDRI0002_020

1V pov. dobro dobro dobro

2V pov. v. dobro dobro dobro

dno dobro dobro dobro

Akumulacija HE Čakovec

CDRI0002_017

1Č pov. v. dobro dobro dobro

2Č

pov. v. dobro dobro dobro

sred. v. dobro dobro dobro


akumulacija HE Dubrava

CDRI0002_015

1D pov. v. dobro dobro dobro

2D

pov. v. dobro dobro dobro

sred. v. dobro dobro dobro


Legenda: 1V,1Č i 1D rep akumulacije 2V, 2Č i 2D akumulacija uzvodno od brane

tab. 3.50 Ocjena stanja vode vodnih tijela Drave tijekom 2017. godine

Naziv vodnog tijela Šifra vodnog

tijela Postaja

Sloj vode

Stanje prema Ukupno stanje

Fizi-kemij i spec nečišću

tvarima

Kemijsko stanje

Akumulacija HE Varaždin

CDRI0002_020




Akumulacija HE Čakovec

CDRI0002_017

1Č pov. dobro dobro dobro

2Č

pov. dobro dobro dobro

sred. dobro dobro dobro


akumulacija HE Dubrava

CDRI0002_015

1D pov. v. dobro dobro dobro

2D

pov. dobro dobro dobro

sred. dobro dobro dobro


Legenda: 1V,1Č i 1D rep akumulacije 2V, 2Č i 2D akumulacija uzvodno od brane

Izvadak iz registra o stanju vodnih tijela promatranih vodnih cjelina površinskih voda na području Varaždinske županije dobivenih od Hrvatskih voda dani su u Prilogu A (Knjiga 2: Prilozi). U prilogu su dane i tablice rezultata praćenja fizikalno-kemijskih parametara vode akumulacijskih jezera što se provode u sklopu tehničkog promatranja ovih hidroenergetskih sustava.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 132/259

3.6.2 Zakonska regulativa i stanje podzemnih voda na području Varaždinske županije

Prema Zakonu o vodama NN 153/9, 130/11, 56/13, 14/14 i 46/18), podzemne se vode definiraju kao sve vode uključujući mineralne i geotermalne ispod površine tla u zoni zasićenja i u izravnom dodiru s površinom tla ili podzemnim slojem. Opisuju se svojim kemijskim i količinskim stanjem.

Osnova za izdvajanje cjelina podzemnih voda je analiza sljedećih elemenata:

geološka građa terena,

poroznost,

geokemijski sastav,

hidrogeološke karakteristike

geomorfološke pojave,

smjerovi i brzine toka podzemnih voda,

napajanje podzemnih voda odnos s površinskim tokovima položaj cjelina podzemnih voda unutar riječnih slivova.

Prema Planu upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016. – 2021. (NN 66/16), koji je napravljen sukladno Okvirnoj direktivi o vodama (ODV), na promatranom području se nalaze dva vodna tijela podzemne vode. To su:

VT CDGI_19-Varaždinsko područje

VT CDGI_20- Sliv Bednje

Ocjena stanja podzemnih voda za Plan upravljanja vodnim područjem RH za razdoblje 2016. – 2021. određena je na temelju Uredbe o standardu kakvoće voda (NN 73/13,151/14, 78/15, 61/16 i 80/18).

Kriteriji su količinsko i kemijsko stanje tijela podzemnih voda, a ukupna se ocjena daje na temelju lošijeg stanja od gore dva navedena. Stanje podzemnih voda može biti dobro i loše.

Prema Uredbi o standardu kakvoće voda elementi za ocjenu količinskog i kemijskog stanja tijela podzemnih voda su:

za količinsko stanje: razina podzemne vode, izdašnost,

za kemijsko stanje: općenito (električna vodljivost, otopljeni kisik, pH vrijednost), onečišćujuće tvari (nitrati, pesticidi, specifične onečišćujuće tvari).

Stanje tijela podzemnih voda prikazuje se na karti odgovarajućom bojom:

dobro stanje; zelenom,

loše stanje; crvenom.

Sukladno Uredbi o standardu kakvoće voda dobro stanje razina podzemnih voda je takva da se raspoloživi resurs ne smanjuje uz dugoročnu godišnju količinu crpljenja, a razina podzemne vode nije pod utjecajem antropogenih aktivnosti koje bi mogle dovesti do nepostizanja ciljeva zaštite vodnog okoliša, značajnog pogoršanja stanja tih voda te bilo kakve štete po kopnene ekosustave ovisne o podzemnoj vodi.

Granične vrijednosti onečišćujućih i specijalno onečišćujućih tvari za ocjenu kemijskog stanja podzemnih voda navedene u tablici 2 prilog 6 Uredbe o standardu kakvoće voda, a vide se na tab. 3.51.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 133/259

tab. 3.51 Standardi kakvoće onečišćujućih tvari podzemnih voda

Pokazatelj Mjerna jedinica Standard kakvoće

Nitrati (NO3) Mg/l 50

Aktivne tvari u pesticidima µg/l

0,1 pojedinačno

0,5 ukupno***

Koji se može pojaviti prirodno ili kao rezultat ljudske djelatno:

Arsen (As) µg/l 10

Kadmij (Cd) µg/l 5

Olovo(Pb) µg/l 10

Živa (Hg) µg/l 1

Amonij (NH4) mg/l 0,5

Kloridi (Cl) mg/l 250

Sulfati (SO4) mg/l 250

Ortofosfati (PO4) mg/l 0,2

Nitriti (NO2) mg/l 0,5

Ukuoan fosfor (P) mg/l 0.35

Umjetne sintetičke tvari:

Suma trikloretilena i tetrakloretilena µg/l 10

Koje upućuju na prodore slane vode ili druge prodore:

Vodljivost µS/cm 2 500

Sukladno Planu upravljanja vodnim područjem za razdoblje 2016. – 2021. grupirano vodno tijelo podzemnih voda CDGI_19 - Varaždinsko područje ne zadovoljava kriterije dobrog stanja već je zbog kemijskog stanja loše, dok je drugo vodno tijelo ovog područja CDGI_20- Sliv Bednje u dobrom stanju.

Kao što je navedeno u elaboratu ''Ocjena stanja podzemnih voda na područjima koja su u direktnoj vezi s površinskim vodama i kopnenim ekosustavima ovisnim o podzemnim vodama'' koji je izradio

Prema zavodu za hidrogeologiju i inženjersku geologiju Hrvatskog geološkog Instituta Zagreb procjena stanja podzemnih vodnih tijela sukladno s Nitratnom direktivom (91/676/EEC je napravljena na temelju rizika od nepostizanja dobrog kemijskog stanja podzemnih voda u cjelinama podzemnih voda (CPV) s obzirom na povezanost podzemnih i površinskih voda, a prema studiji ''„Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u Republici Hrvatskoj“ koju je izradio D. Romić sa suradnicima, 2014.

tab. 3.52 Stanje grupiranog vodnog tijela CDGI_19 - Varaždinsko područje

Stanje Procjena stanja

Kemijsko stanje loše

Količinsko stanje dobro

Ukupno stanje dobro

tab. 3.53 Stanje grupiranog vodnog tijela CDGI_20 - Sliv Bednje

Stanje Procjena stanja

Kemijsko stanje dobro

Količinsko stanje dobro

Ukupno stanje dobro

Zaključak:

Obzirom na nedostatak ključnih podataka za potrebe procjene kakvoće vode za navodnjavanje, prije svega koncentracija natrija, kalcija i magnezija u promatranim površinskim i podzemnim vodama te potencijalno toksičnih elemenata (bor, klor), procjena

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 134/259

kvalitete vode za navodnjavanje na području Varaždinske županije dana je na temelju raspoloživih podataka.

Prema dostupnim podacima o kakvoći vode analiziranih vodnih tijela vodnih cjelina Drave, Plitvice, Bednje i Lonje, vidi se da nema podataka o svim parametrima bitnim za ocjenu pogodnosti vode analiziranih vodnih tijela za navodnjavanje.

Važno za navodnjavanje je da voda rijeke Drave, odnosno akumulacijskih jezera prema osnovnim fizikalno-kemijskim pokazateljima i specifično onečišćujućim tvarima na temelju kojih je ocjenjeno stanje voda u Planu upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016 – 2021. te na temelju praćenja u sklopu tehničkih promatranja zadovoljava kriterije vrlo dobrog, odnosno dobrog stanja te da je prema kemijskim parametrima u dobrom stanju, dok vodna tijela Plitvice, zatim vodna tijela Bednje osim vodnih tijela CDRN0017_006 i CDRN0017_002, te vode Lonje osim vodnog tijela CSRN0046_003 prema podacima dobivenim od Hrvatskih voda ne zadovoljavaju kriterije dobrog stanja. Međutim kao što je navedeno kriteriji za dobro stanje voda prema navedenim fizikalno-kemijskim parametrima, odnosno hranjivim solima je znatno stroži od kriterija za vode namijenjene navodnjavanju te da zbog vrijednosti ovih parametara na temelju kojih je procijenjeno stanje vodnih tijela za potrebe Plana upravljanja vodnim područjima nije isključena mogućnost korištenja i ovih voda za navodnjavanje.

Vezano za grupirana vodna tijela podzemnih voda na području Varaždinske županije vodno tijelo CDGI_19- Varaždinsko područje ne zadovoljava kriterije dobrog stanja već je zbog kemijskog stanja procijenjeno kao loše, dok je drugo vodno tijelo ovog područja CDGI_20- Sliv Bednje u dobrom stanju.

Na temelju izloženog predlaže se uspostaviti prošireni opsega monitoringa kakvoće vode glavnih vodotoka na području Županije i podzemne vode, prema kojem bi se uz dosada praćene pokazatelje kakvoće vode ispitivale i koncentracije osnovnih parametara bitnih za ocjenu kakvoće vode za navodnjavanje kao što su elementi bitni za procjenu vrijednosti SAR-a (natrij, kalcij i magnezij) te toksičnih elemenata (bor i klor). Generalno, ocijenjeno je da su potencijalni izvori vode iz površinskih tokova na području Županije odgovarajuće kakvoće te se ne očekuju problemi vezani za kakvoću vode za navodnjavanje. Vezano za podzemne vode, posebice za grupirano vodno tijelo CDGI_19 pored navedenih elemenata bitno je utvrditi i vrijednosti hranjivih soli. Osim kakvoće bitan parametar je i količina vode u vodotocima tijekom vegetacijskog razdoblja

3.7 Zaštićena područja

3.7.1 Zaštićena područja prema zakonu o zaštiti prirode

Na području Varaždinske županije ukupno se temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18) štiti 26 vrijednih prirodnih područja, odnosno lokaliteta ukupne površine oko 11.652,04 ha (prema podacima Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Varaždinske županije danim za izradu Županijske razvojne strategije) tab. 3.54.

Prema podacima Hrvatske agencije za okoliš i prirodu koji se nalaze i na mrežnim stranicama tog tijela ukupna površina zaštićenih područja u Varaždinskoj županiji iznosi 11.652,04 ha, dok prema HAOPU površina tih područja je 11.757,60 (tab. 3.54). Napominje se da su neki od lokaliteta točkasti te nemaju udjela u navedenoj površini, za 1 područje je zakonski postupak zaštite u pripremi (park prirode ili regionalni park »Hrvatsko zagorje«), a postoji i veliki broj evidentiranih vrijednih dijelova prirode za koje zakonski postupak zaštite još nije proveden.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 135/259

Za zaštićena područja na području županije primjenjuju se Zakonom propisane mjere, mjere zaštite propisane u PPUO/G-ovima i provedbene odredbe kojima se regulira način korištenja površina, s ciljem da se ne naruše prirodne osobine prostora zbog kojih je područje proglašeno zaštićenim. U tab. 3.54 u nastavku dan je popis zaštićenih područja prema Zakonu o zaštiti prirode na području Varaždinske županije po kategorijama

tab. 3.54 Popis zaštićenih područja prema Zakonu o zaštiti prirode na području VŽ

Kategorija Naziv područja Površina

prema HAOP-u (ha)*

Površina prema JU

(ha)**

Park šuma Trakošćan 487,20 cca 450,00

Dravska šuma 85,74 cca 87,00

Regionalni park Mura - drava 9.800,26 cca 9.800,00

Spomenik parkovne arhitekture

Jalkovec - park kraj dvorca 2,68 cca 2,68

Bajnski dvori - park 10,63 cca 4,50

Križovljangrad - park uz dvorac 22,97 cca 32,00

Varaždinsko groblje 6,19 cca 5,40

Arboretum opeka 50,43 cca 50,00

Martijanec - park oko dvorca 6,27 cca 8,50

Novi marof - bolnički park 12,65 cca 13,70

Vidovec - park oko dvorca 1,46 1,46

Šaulovec - park oko dvorca 5,74 cca 5,80

Varaždinske Toplice - lječilišni park 15,33 cca 15,07

Veliki bukovec - park uz dvorac 11,58 11,70

Klenovnik - park oko dvorca 11,34 cca 16,08

Jalžabet - platana - -

Bednja - dvije lipe - -

Varaždin - platana - -

Čalinec - tisa - -

Varaždinske Toplice - lipe - -

Spomenik prirode - Paleontološki

Vindija 1,14 cca 0,57

Mačkova pećina - - Spomenik prirode - Geološki

Gaveznica - kameni vrh 5,79 cca 5,78

Spomenik prirode - Botanički

Topole u dravskoj šumi 1,51 cca 1,80

Spomenik prirode - Rijetki primjerak drveća

Belina lipa - -

Značajni krajobraz Kalnik 1.218,69 cca 1.140,00

Ukupna površina zaštićenih dijelova prirode 11.757,60 cca 11.652,04

Na sl. 3.57 dan je prikaz zaštićenih područja preuzet s Bioportala, odnosno portala Hrvatske agencije za okoliš i prirodu.

Neka od potencijalnih područja korištenja voda za navodnjavanje Varaždinske županije (rijeke Bednja, Plitvica i Lonja te akumulacije hidroelektrana na Dravi) nalaze se na zaštićenim područjima prema Zakonu o zaštiti prirode.

Rijeka Bednja se na dijelu toka od M. Bukovca do ušća u Dravu nalazi na području Regionalnog parka Mura – Drava te na gornjem dijelu toka (duljine oko 2,3 km) na području Park-šume Trakošćan

Rijeka Plitvica se na dijelu toka od V. Bukovca do ušća nalazi na području Regionalnog parka Mura – Drava

Dio Ormoškog jezera koji se nalazi unutar granice republike Hrvatske, južni dio akumulacije Varaždin te južni dio akumulacije Dubrava se nalazi na području Regionalnog parka Mura – Drava.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 136/259

sl. 3.57 Zaštićena područja prema Zakonu o Zaštiti prirode na području Varaždinske

županije (preuzeto s Bioportala, odnosno portala Hrvatske agencije za okoliš i prirodu)

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 137/259

Prema Zakona o zaštiti prirode:

Park-šuma je prirodna ili sađena šuma, veće bioraznolikosti i/ili krajobrazne vrijednosti, a koja je namijenjena i odmoru i rekreaciji. U park-šumi dopušteni su zahvati i djelatnosti koje ne narušavaju obilježja zbog kojih je proglašena.

Spomenik parkovne arhitekture je umjetno oblikovani prostor (perivoj, botanički vrt, arboretum, gradski park) koji ima estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu i odgojno-obrazovnu vrijednost. Na spomeniku parkovne arhitekture dopušteni su zahvati i djelatnosti kojima se ne narušavaju vrijednosti zbog kojih je zaštićen.

Spomenik prirode je pojedinačni neizmijenjeni dio prirode koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost. Na spomeniku prirode dopušteni su zahvati i djelatnosti kojima se ne ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti.

Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i bioraznolikosti i/ili georaznolikosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje. U značajnom krajobrazu dopušteni su zahvati i djelatnosti koje ne narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.

Regionalni park je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima i krajobraznim vrijednostima karakterističnim za područje na kojem se nalazi. U regionalnom parku dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i zahvati kojima se ne ugrožavaju njegova bitna obilježja i uloga.

Prema Uredbi o proglašenju regionalnoga parka Mura – Drava:

U Regionalnom parku dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i radnje korisnika prostora kojima se upravlja i gospodari u skladu s posebnim propisima.

Zaključak

Na području Varaždinske županije nalazi se 26 zaštićenih područja prema zakonu o zaštiti prirode. U spomenutim zaštićenim područjima prema Zakonu o zaštiti prirode koja se nalaze na području Varaždinske županije dopušteni su zahvati i djelatnosti kojima se ne ugrožavaju njegova obilježja, vrijednosti i ulogu.

3.7.2 Zaštićena područja prema zakonu o vodama

Zaštićena područja - područja posebne zaštite vode su ona područja gdje je radi zaštite voda i vodnoga okoliša potrebno provesti dodatne mjere zaštite, određuju se na temelju Zakona o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11 i 56/13, 14/14, 46/18) i posebnih propisa. U tab. 3.55 navedena su zaštićena područja sukladno Zakonu o vodama prema kategorijama zaštite.

Na sl. 3.58 prikazana su zaštićena područja iz slijedećih kategorija: A. Područja zaštite vode namijenjene za ljudsku potrošnju, B. Područja pogodna za zaštitu gospodarski značajnih vodenih organizama i D. Područja podložna eutrofikaciji i područja ranjiva na nitrate, dok su na sl. 3.59 prikazana područja kategorije E. Područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 138/259

tab. 3.55 Popis zaštićenih područja prema Zakonu o vodama na području VŽ

ŠIFRA RZP NAZIV PODRUČJA KATEGORIJA

A. Područja zaštite vode namijenjene za ljudsku potrošnju

14000001 Nedelišće, Prelog, Sv.Marija

područja podzemnih voda

14000002 Bartolovec, Varaždin, Vinokovščak *

14000008 Ivanščak

14000091 Vratno

14000097 Ravna Gora_Sutinska *

14000098 Izvorista Ivanca *

14000099 Belski Dol*

14000109 Lobor

12330020 Sveta Marija II zona sanitarne zaštite izvorišta

12323930 Prelog i Sveta Marija III zona sanitarne zaštite izvorišta

12335920 Izvorista Ivanca* II zona sanitarne zaštite izvorišta

12335930 Izvorista Ivanca * III zona sanitarne zaštite izvorišta

12336220 Ravna Gora * II zona sanitarne zaštite izvorišta

12336320 Sutinska * II zona sanitarne zaštite izvorišta

12336230 Ravna Gora_Sutinska * III zona sanitarne zaštite izvorišta

12352630 Vratno III zona sanitarne zaštite izvorišta

12354520 Lobor II zona sanitarne zaštite izvorišta

12354530 Lobor III zona sanitarne zaštite izvorišta

12354540 Lobor IV zona sanitarne zaštite izvorišta

12385020 Belski Dol * II zona sanitarne zaštite izvorišta

12385030 Belski Dol * III zona sanitarne zaštite izvorišta

12323830 Nedelišće III zona sanitarne zaštite izvorišta

12384920 Bartolovec * II zona sanitarne zaštite izvorišta

12335620 Varazdin * II zona sanitarne zaštite izvorišta

12303120 Vinokovscak * II zona sanitarne zaštite izvorišta

12389430 Bartolovec, Varazdin, Vinokovscak * III zona sanitarne zaštite izvorišta

B. Područja pogodna za zaštitu gospodarski značajnih vodenih organizama

53010002 C2_Drava pogodno za život slatkovodnih riba - ciprinidne vode 53010003 C3_Bednja

D. Područja podložna eutrofikaciji i područja ranjiva na nitrate

41033000 Dunavski sliv sliv osjetljivog područja

42010007 Plitvica 2 područja ranjiva na nitrate poljoprivrednog porijekla 42010012 Plitvica 1

E. Područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta

521000008 Bilogora i Kalničko gorje Ekološka mreža (NATURA 2000) - područja očuvanja značajna za ptice

521000013 Dravske akumulacije

521000014 Gornji tok Drave (od D. Dubrave do Terez. polja)

522000369 Vršni dio Ravne gore

Ekološka mreža (NATURA 2000) - područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove

522000371 Vršni dio Ivančice

522001191 Cerjanska špilja

522001192 Zdenec pri Ciglaru

522001195 Špilja pod Špicom

522001307 Drava - akumulacije

522001405 Lonja

522001408 Livade uz Bednju I

522001409 Livade uz Bednju II

522001410 Livade uz Bednju III

522001411 Livade uz Bednju IV

522001412 Livade uz Bednju V

525000014 Gornji tok Drave (od D. Dubrave do Terez. polja)

51393049 Mura - Drava Zaštićene prirodne vrijednosti – regionalni park

51378053 Topole u Dravskoj šumi Zaštićene prirodne vrijednosti –spomenik prirode

51377864 Dravska šuma Zaštićene prirodne vrijednosti –park šuma

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 139/259

sl. 3.58 Zaštićena područja prema Zakonu o vodama (područja A, B i D)

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 140/259

sl. 3.59 Zaštićena područja prema Zakonu o vodama (područje E)

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 141/259

U nastavku je dan opis zaštićenih područja navedenih u tab. 3.55

A. područja zaštite vode namijenjene za ljudsku potrošnju ili rezervirane za te namjene u budućnosti

Zaštićena područja podzemnih voda namijenjenih za ljudsku potrošnju ili rezerviranih za te namjene u budućnosti određena su Planom upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (NN 66/16).

Zone sanitarne zaštite izvorišta uspostavljaju se radi zaštite područja izvorišta ili drugog ležišta vode koja se koristi ili je rezervirana za javnu vodoopskrbu. Zone se utvrđuju prema uvjetima propisanima u Pravilniku o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11 i 47/13).

Na području Varaždinske županije nalazi se 10 izvorišta (Izvorišta Ivanca (Žgano vino, Bistrica, Beli zdenci i Šumi), Ravna Gora, Sutinska, Belski Dol, Bartolovec, Varaždin i Vinokovščak) te zone sanitarne zaštite izvorišta Vratno, Lobor, Ivanščak, Prelog, Nedelišće i Sv. Marija dok se sama izvorišta nalaze izvan granica Varaždinske županije. Većinom su to izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s međuzrnskom poroznosti (koja imaju proglašenu I., II. i III. zonu sanitarne zaštite), dok jedno izvorište (Lobor) ima proglašene četiri zone sanitarne zaštite (I., II., III. i IV. zonu) što odgovara izvorištima sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti.

Niti jedno od potencijalnih područja korištenja voda za navodnjavanje na području županije ne nalaze se na području zaštite vode namijenjene za ljudsku potrošnju ili rezervirane za te namjene u budućnosti. Područja podzemnih voda i III zona sanitarne zaštite „Bartolovec, Varaždin, Vinokovščak“ smješten je uz rub srednjeg dijela toka Plitvice.

U nastavku je dan popis aktivnosti koje je zabranjeno izvoditi na području pojedine zone sanitarne zaštite (kako za vodonosnike s međuzrnskom poroznosti, tako i za vodonosnike s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti) prema Pravilniku o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, 47/13), a koje su vezane uz navodnjavanje.

U I. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s međuzrnskom poroznosti te vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti zabranjuju se sve aktivnosti osim onih koje su vezane uz zahvaćanje, kondicioniranje i transport vode u vodoopskrbni sustav.

U II. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s međuzrnskom poroznosti te onog s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti primjenjuju se zabrane navedene za III. zone sanitarne zaštite, a dodatno se zabranjuje i:

– poljoprivredna proizvodnja, osim ekološke proizvodnje uz primjenu dozvoljenih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja prema posebnom propisu,

U III. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s međuzrnskom poroznosti zabranjuje se:

U poljoprivrednoj proizvodnji poljoprivredna gospodarstva dužna su provoditi mjere propisane odgovarajućim programom zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i pridržavati se načela dobre poljoprivredne prakse.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 142/259

U III. sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti primjenjuju se zabrane navedene za IV. zone sanitarne zaštite, a dodatno se zabranjuje i:

U poljoprivrednoj proizvodnji uključujući i stočarsku proizvodnju, poljoprivredna gospodarstva su dužna osigurati uvjete i provoditi mjere iz članka 1. stavka 3. ovoga Pravilnika. („građenje kemijskih industrijskih postrojenja opasnih i onečišćujućih tvari za vode i vodni okoliš“).

sl. 3.60 Zone zaštite izvorišta na području Varaždinske županije

(izvor: Izvješće o stanju u prostoru Varaždinske županije za razdoblje 2010. - 2015. godine)

B. područja pogodna za zaštitu gospodarski značajnih vodenih organizama

Zaštićena područja voda pogodnih za život slatkovodnih riba proglašena su na dijelovima kopnenih površinskih voda Odlukom o određivanju područja voda pogodnih za život slatkovodnih riba (NN 33/11).

Na području Varaždinske županije rijeke Bednja i Drava s akumulacijama pogodne su za ciprinidne vrste. Ciljne i druge ciprinidne vrste riba koje pripadaju području rijeke Drave i Bednje dane su u tab. 3.56.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 143/259

tab. 3.56 Popis ciljnih i drugih vrsta riba u vodotocima Dravi i Bednji

sukladno Odluci o određivanju područja voda pogodnih za život slatkovodnih riba (NN 33/11) pripadaju vodama pogodnima za ciprinidne vrste.

Ciljne vrste riba Zaštita Druge vrste riba Zaštita

Drava od: granice sa Slovenijom (Zavrč) do utoka u Dunav

kosalj Abramis ballerus Z dvoprugasta uklija

Alburnoides bipunctatus

Z

crnooka deverika Abramis sapa Z brkica Barbatula barbatula

kečiga Acipenser ruthenus H, Z podust Chondrostoma nasus

dunavska haringa Alosa immacullata N, H, SZ velika ozimica Coregonus lavaretus

H, SZ

bolen Aspius aspius N, H, Z peš Cottus gobio H, SZ

mrena Barbus barbus H, Z mladica Hucho hucho H, Z

vijun Cobitis elongatoides N, H, SZ klenić Leuciscus leuciscus

šaran Cyprinus carpio Z manjić Lota lota Z

dunavska paklara Eudontomyzon danfordi

N, H, SZ zlatni vijun Sabanejewia balcanica

N, H, SZ

bijelopera(jna) krkuša

Gobio albipinnatus N, H, SZ crnka Umbra krameri N, H, SZ

krkuša Gobio gobio Z

balonijev balavac Gymnocephalus baloni

N, H, SZ

prugasti balavac Gymnocephalus schraetser

N, H, SZ

jez Leuciscus idus Z

piškur Misgurnus fossilis N, H, SZ

sabljarka Pelecus cultratus N, SZ

mramorasti glavoč Proterorhinus marmoratus

Z

gavčica Rhodeus amarus N, H, SZ

plotica Rutilus pigus H, Z

smuđ Sander lucioperca

crvenperka Scardinius erythrophthalmus

som Silurus glanis Z

linjak Tinca tinca

nosara Vimba vimba Z

mali vretenac Zingel streber N, H, SZ

veliki vretenac Zingel zingel H, SZ

Bednja od: Ivanca do utoka u Dravu

mrena Barbus barbus H, Z dvoprugasta uklija

Alburnoides bipunctatus

Z

vijun Cobitis elongatoides N, H, SZ podust Chondrostoma nasus

dunavska paklara Eudontomyzon danfordi

N, H, SZ

gavčica Rhodeus amarus N, H, SZ

plotica Rutilus pigus H, Z

crvenperka Scardinius erythrophthalmus

som Silurus glanis Z

nosara Vimba vimba Z

LEGENDA: N – Natura 2000 – vrsta prema prijedlogu Državnog zavoda za zaštitu prirode; H – Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (92/43/EEC), dodatak 2 i/ili 5 prema Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova, (NN 7/06); SZ – Strogo zaštićena divlja svojta prema Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09); Z – Zaštićena divlja svojta prema Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09)

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 144/259

D. područja podložna eutrofikaciji i područja ranjiva na nitrate

Eutrofna područja i pripadajući sliv osjetljivog područja na kojima je zbog postizanja ciljeva kakvoće voda potrebno provesti višu razinu ili viši stupanj pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, određena su prema Odluci o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10, 141/15).

Vodno područje rijeke Dunav je u cijelosti sliv osjetljivog područja te se svi potencijalni izvori vode za navodnjavanja na području županije nalaze na slivu osjetljivog područja.

Područja ranjiva na nitrate poljoprivrednog porijekla na kojima je potrebno provesti pojačane mjere zaštite voda od onečišćenja nitratima poljoprivrednog porijekla, određena su Odlukom o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (NN 130/12) sukladno kriterijima utvrđenim Uredbom o standardu kakvoće voda.

Na području Varaždinske županije nalaze se dva područja ranjiva na nitrate poljoprivrednog porijekla: Plitvica 1 i Plitvica 2 koja obuhvaćaju šire područje rijeke Plitvice te šire područje grada Varaždina i donji dio toka rijeke Bednje (kod Malog Bukovca), kao i dio toka rijeke Drave uzvodno od akumulacije Dubrava (sl. 3.58).

U Republici Hrvatskoj je 1. srpnja 2017. stupila na snagu Nitratna direktiva Europske unije čiji je cilj postići smanjenje onečišćenja voda nitratima poljoprivrednog podrijetla, zbog čega su i proglašena područja ranjiva na nitrate. Tijekom četverogodišnjeg prilagodbenog razdoblja koje je završilo 1. srpnja 2017. godine ograničenje unosa organskog dušika iznosilo je 210 kg/ha, a stupanjem na snagu Drugog akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (NN 60/17), ono je smanjeno na 170 kg/ha.

Prema spomenutom dokumentu obveznici primjene propisanih uvjeta i mjera su poljoprivredna gospodarstva s poljoprivrednim površinama i/ili objektima unutar područja proglašenih ranjivim područjima prema Odluci o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj.

Na području ranjivom na nitrate Plitvica 1 nalaze se slijedeća područja zaštite vode namijenjene za ljudsku potrošnju ili rezervirane za te namjene u budućnosti (sl. 3.58):

Područja podzemnih voda (Bartolovec, Varaždin, Vinokovščak)

I. zona sanitarne zaštite (Varaždin, Vinokovščak)

II. zona sanitarne zaštite (Varaždin, Vinokovščak, Bartolovec - dio)

III. zona sanitarne zaštite (Bartolovec, Varaždin, Vinokovščak)

Na području ranjivom na nitrate Plitvica 2 nalaze se slijedeća područja zaštite vode namijenjene za ljudsku potrošnju ili rezervirane za te namjene u budućnosti (sl. 3.58):

Područja podzemnih voda (Ivanščak – rubni dio, Nedelišće, Prelog, Sv.Marija – rubni dio)

III. zona sanitarne zaštite (Nedelišće, Prelog, Sv.Marija)

Neki od potencijalnih izvora navodnjavanja Varaždinske županije (rijeke Bednja, Plitvica, Lonja te akumulacijska jezera na Dravi) djelomično se nalaze na području ranjivom na nitrate:

dio toka Bednje između naselja Leskovac Toplički i Hrastovsko te dio toka uzvodno od Kapele podravske do M. Bukovca nalazi se na Području ranjivom na nitrate Plitvica 2

čitav tok rijeke Plitvice se nalazi na Područjima Plitvica 1 i 2

Manji dio ak. Varaždin nalazi se na područja ranjiva na nitrate Plitvica 1

Manji dio ak. Dubrava nalazi se na područja ranjiva na nitrate Plitvica 2

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 145/259

E. područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite sukladno Zakonu o vodama i/ili propisima o zaštiti prirode

Dijelovi Ekološke mreže Natura 2000 gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite izdvojeni su u suradnji s Hrvatskom agencijom za okoliš i prirodu i samo ta područja su evidentirana u Registru zaštićenih područja - područja posebne zaštite voda.

Na području županije nalaze se tri područja značajna za očuvanje ptica (POP): Bilogora i Kalničko gorje, Dravske akumulacije i Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja) te trinaest područja značajnih za očuvanje vrsta i stanišnih tipova: Vršni dio Ravne gore, Vršni dio Ivančice, Cerjanska špilja, Zdenec pri Ciglaru, Špilja pod Špicom, Drava – akumulacije, Lonja, Livade uz Bednju I, II, III, IV i V, Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja). Popis navedenih područja ekološke mreže Natura 2000 sa šiframa dana su u tab. 3.57.

Od predviđenih izvora vode za navodnjavanje na području Varaždinske županije (rijeke Bednja, Plitvica i Lonja te akumulacije hidroelektrana na Dravi) nalaze se na području ekološke mreže Natura 2000.

Gornji tok rijeke Lonje (od Brezničkog Huma do Jareka Bisaškog) proglašen je POVS područjem ekološke mreže „Lonja“.

Rijeka Bednja se nalazi unutar POP i POVS područja ekološke mreže Natura 2000 „Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja)“ na svom najnizvodnijem dijelu (od Malog Bukovca do ušća u Dravu). Dio toka Bednje kod mjesta Leskovec Toplični nalazi se na području ekološke mreže HR1000008 Bilogora i Kalničko gorje.

Iako se prema podacima (s Bioportala HAOP-a) u .shp formatu rijeka Bednja nalazi na područjima ekološke mreže: HR2001408 Livade uz Bednju I, HR2001409 Livade uz Bednju II, HR2001410 Livade uz Bednju III, HR2001411 Livade uz Bednju IV i HR2001412 Livade uz Bednju V, ciljne vrste ovih područja su leptiri kopnenih staništa, a ciljna staništa su kopneni stanišni tipovi koji su zastupljeni s obje strane korita rijeke Bednje, stoga se niti navedene vrste ni staništa ne nalazi unutar korita rijeke Bednje iako je ona dio spomenutih područja ekološke mreže.

Rijeka Plitvica se nalazi na POVS i POP području ekološke mreže Natura 2000 „Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja)“ na svom najnizvodnijem dijelu (od V. Bukovca do ušća).

Akumulacije Hidroelektrana na Dravi nalaze se na POP području ekološke mreže „Dravske akumulacije“ i POVS području ekološke mreže „Drava - akumulacije“.

Zaštićene prirodne vrijednosti kod kojih je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite izdvojena su u suradnji s Hrvatskom agencijom za okoliš i prirodu iz Zaštićenih područja RH prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18).

Osim tri zaštićena područja navedena u tab. 3.55 dobivenoj od Hrvatskih voda, na području Varaždinske županije nalaze se još 23 zaštićena područja sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18). Zaštićena područja sa kategorijama zaštite dane su u tab. 3.54.

Najnizvodniji dijelovi rijeka Bednje (od M. Bukovca do ušća) i Plitvice (od V. Bukovca do ušća) nalaze se unutar regionalnog parka Mura – Drava. Dravske akumulacije se također nalaze na području regionalnog parka Mura - Drava.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 146/259

Rijeka Bednja se na području gornjeg toka nalazi i na zaštićenom području „Park-šume Trakošćan“.

Zaključak

Na području Varaždinske županije nalaze se zaštićena područja prema zakonu o zaštiti voda iz slijedećih kategorija: A. Područja zaštite vode namijenjene za ljudsku potrošnju, B. Područja pogodna za zaštitu gospodarski značajnih vodenih organizama, D. Područja podložna eutrofikaciji i područja ranjiva na nitrate i E. Područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta.

Od područja iz kategorije A. Na području županije nalazi se 10 izvorišta (Izvorišta Ivanca (Žgano vino, Bistrica, Beli zdenci i Šumi), Ravna Gora, Sutinska, Belski Dol, Bartolovec, Varaždin i Vinokovščak) te zone sanitarne zaštite izvorišta Vratno, Lobor, Ivanščak, Prelog, Nedelišće i Sv. Marija dok se sama izvorišta nalaze izvan granica Varaždinske županije.

Od područja B. (Područja pogodna za zaštitu gospodarski značajnih vodenih organizama) na području Varaždinske županije su rijeke Bednja i Drava s akumulacijama. Navedene rijeke iz kojih se planira uzimanje vode za navodnjavanje pogodne su za ciprinidne vrste.

Na području županije nalaze se i područja iz kategorije D. Područja podložna eutrofikaciji i područja ranjiva na nitrate. Što se tiče područja podložnih eutrofikaciji, Vodno područje rijeke Dunav je u cijelosti sliv osjetljivog područja.

Na području županije nalaze se dva područja ranjiva na nitrate poljoprivrednog porijekla: Plitvica 1 i Plitvica 2 koja obuhvaćaju šire područje rijeke Plitvice te šire područje grada Varaždina i donji dio toka rijeke Bednje (kod Malog Bukovca), kao i dio toka rijeke Drave uzvodno od akumulacije Dubrava.

Od područja iz kategorije E., na području županije nalaze se tri područja značajna za očuvanje ptica (POP): Bilogora i Kalničko gorje, Dravske akumulacije i Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja) te trinaest područja značajnih za očuvanje vrsta i stanišnih tipova: Vršni dio Ravne gore, Vršni dio Ivančice, Cerjanska špilja, Zdenec pri Ciglaru, Špilja pod Špicom, Drava – akumulacije, Lonja, Livade uz Bednju I, II, III, IV i V, Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja).

Na području Varaždinske županije nalazi se ukupno 26 zaštićena područja sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18).

3.7.3 Zaštićena područja na međudržavnoj razini

Na području Varaždinske županije 2012. godine proglašen je „Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav“, koji se proteže na području ukupno šest županije u Republici Hrvatskoj (Međimurska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska, Osječko-baranjska županija i Vukovarsko-srijemska), kao i na dijelu Republike Mađarske. Površina ovog zaštićenog područja iznosi 631.603,00 ha ukupno na području Hrvatske i Mađarske), od čega se 9.794,61 ha nalazi u Varaždinskoj županiji.

Rezervat biosfere mora ispuniti tri temeljne funkcije koje se međusobno nadopunjuju:

zaštitna funkcija – doprinijeti očuvanju krajobraza, te raznolikosti ekoloških sustava, vrsta i genetskih resursa;

razvojna funkcija – poticati ekonomski i ljudski razvoj koji je socio-kulturno i ekološki održiv;

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 147/259

logistička funkcija – davati podršku istraživanju, monitoringu, obrazovanju i razmjeni podataka vezanih uz lokalne, nacionalne i globalne probleme zaštite i održivog razvoja.

Rezervati biosfere su organizirani u tri međusobno povezane zone/područja:

područje jezgre (core area) koje je zakonom zaštićeno i sadrži ekološki najvrjednija područja te je namijenjeno znanstvenim istraživanjima i praćenju stanja;

utjecajno područje (buffer zona) koje okružuje područje jezgre, štiti jezgru od nepovoljnih utjecaja te se u tom području mogu odvijati samo aktivnosti koje su usklađene s ciljevima zaštite (npr. održivi turizam, poljoprivredno i šumsko gospodarenje uz primjenu mjera zaštite);

prijelazno područje (transition area) koje čine pretežno naseljena područja u kojima se provode edukacijske aktivnosti i promiče održivi razvoj u sklopu gospodarskog razvoja.

Na sl. 3.61 označene su navedene zone na području rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Na području Varaždinske županije nalaze se sve tri zone.

Neki od potencijalnih izvora vode za navodnjavanje na području Varaždinske županije (rijeke Bednja, Plitvica i Lonja te akumulacije hidroelektrana na Dravi) nalaze se na području prekograničnog rezervata Biosfere Mura – Drava – Dunav.

Na području prekograničnog rezervata Biosfere Mura – Drava – Dunav nalazi se donji tok rijeke Bednje (od Ludbrega do ušća) i polovica toka Plitvice (izvorišni dio te dio rijeke od mjesta Jalkovec do ušća) te čitave akumulacije Varaždin i Dubrava te dio Ormoškog jezera koji se nalazi unutar granice Republike Hrvatske).

Zaključak

Od međunarodnih zaštićenih djelovah prirode na području Varaždinske županije nalazi se prekogranični rezervat Biosfere Mura – Drava – Dunav. Od vodotoka iz koji se razmatra korištenje vode za potrebe navodnjavanja na području prekograničnog rezervata biosfere nalazi se rijeke: Drava (čitav dio toka na području županije), Bednja (od Ludbrega do ušća) te Plitvica (izvorišni dio te dio rijeke od mjesta Jalkovec do ušća).

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 148/259

sl. 3.61 Odnos Varaždinske županije prema prekograničnom rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 149/259

3.7.4 Područja ekološke mreže Natura 2000

Ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i bioraznolikosti. Sukladno Direktivama Europske unije mrežu čine područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migracijskih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti (Direktive 79/409/EEZ i 2009/147/EZ) te područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju (Direktiva 92/43/EEZ i Direktiva Vijeća 2013/17/EU). Temeljem ovih direktiva zemlje članice EU obvezne su odrediti područja važna za europski ugrožene vrste i staništa koja čine dio EU ekološke mreže Natura 2000.

Prema Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13, 105/15) na području Varaždinske županije nalazi se 16 područja ekološke mreže Natura 2000 značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS) te tri područja ekološke mreže Natura 2000 značajnih za očuvanje ptica (POP).

Područja ekološke mreže Natura 2000 na području županije kratko su opisana u tab. 3.57., a njihov položaj dan je sl. 3.62.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 150/259

sl. 3.62 Područja ekološke mreže Natura 2000 na području Varaždinske županije

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 151/259

tab. 3.57 Kratki opis područja ekološke mreže koja se nalaze na području VŽ

Područje ekološke mreže Kratki opis područja ekološke mreže

POP područja ekološke mreže

HR1000013 Dravske akumulacije

Tok Drave od Dubrave Križovljanske do Donje Dubrave velikim je dijelom potopljen akumulacijskim jezerima triju hidroelektrana (Ormoško, Varaždinsko i Dubravsko jezero). Na tim akumulacijama i dijelu rijeke Drave koji ih povezuje zimi boravi više od 20.000 ptica močvarica. Na ostacima prirodnog toka Drave između akumulacija još uvijek postoji niz šljunkovitih sprudova i otoka, rukavaca, bara i šljunčara. Osim što je važno zimovalište ptica močvarica, na tom području nema kvalifikacijskih vrsta s Dodataka I. Direktive o pticama, ali je područje važno za gniježđenje dviju vrsta ugroženih na nacionalnom nivou, male prutke i brezovog zviždka.

HR1000014 Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja)

Jedini veći očuvani kompleks riječnih staništa sa šljunkovitim otocima i sprudovima u Hrvatskoj. Rijeka se na više mjesta grana na više aktivnih rukavaca, a postoji cijeli niz mrtvih ili povremeno aktivnih rukavaca, bara, šljunčara i manjih vodotoka. U područje ulazi lužnjakova šuma Repaš i cijeli niz riječnih šuma vrste i topole i šikara prošaranih livadama i poljodjelskim površinama.

HR1000008 Bilogora i Kalničko gorje

Prostrane hrastove i bukove šume na brdsko-brežuljkastom terenu zauzimaju najveći dio ovog područja. U tom šumskom kompleksu uklopljeni su mnogi travnjaci, uključujući i vlažne u dolinama potoka te poljodjelske površine. Na Kalniku se nalazi jedino sigurno recentno gnjezdilište patuljastog orla u Hrvatskoj.

POVS područja ekološke mreže

HR2001307 Drava – akumulacije

Drava je nizinska rijeka, u ovom dijelu isprepletena s brojnim pješčanim obalama i rukavcima i mnoštvom starih toka. Područje obuhvaća područje rijeke Drave od Dubrave Križovljanske do Donje Dubrave, kao i tri rezervoara za skladištenje hidroelektrana na ovom dijelu rijeke. Preostali slobodni tok rijeke čine sustav šljunčanih prudova i otoka, bare, mrtvaje i jame.


Ovo područje ekološke mreže obuhvaća gornje dio toka rijeke Drave u Hrvatskoj (od Terezina polja do Donjeg Miholjca). To je jedino područje u Hrvatskoj s dobro razvijenim šljunčanim obalama, sprudovima i riječnim otocima. Sustav rijeke obuhvaća mnoge male pritoke, mrtvice, jezerca i šljunčare. Područje se također sastoji od šume hrasta lužnjaka Repaš, riječnih šuma (vrba i topola) i poljoprivrednog zemljišta.

HR2000369 Vršni dio Ravne gore

Planina Ravna Gora najsjevernija je planina u Hrvatskom zagorju. Nalazi se na sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, i planina je s najviše krških formacija (špilje, ponikve, hridi, pukotine) na sjeverozapadu zemlje.

HR2000371 Vršni dio Ivančice Ivančica je najviša planina na sjeveru Hrvatske s najvišim vrhom na 1.061 m nadmorske visine. Geološka osnova Ivančice temelji se na vapnencu i dolomitima mezozojske starosti. Najviše krša nalazi se na njenoj zapadnoj strani, osobito u kontaktu trijaskih dolomita, vapnenaca i tercijarnih sedimenata.

HR2001318 Kalnik – Vranilac Raznolikost reljefa, njegova struktura, kao i posebna mikroklima daju ovom području specifičnu kulturno-povijesnu vrijednost, bogatstvo biljnih zajednica u osobitoj vegetaciji na karbonatnim stijenama.

HR2001191 Cerjanska špilja Krška špilja, koja je ujedno i najduža špilja Ravne gore s recentnom hidrogeološkom funkcijom. Špilja je također važna zbog ciljne vrste – šišmiš Mali potkovnjak i staništa 8310 Špilje i jame zatvorene za javnost.

HR2001192 Zdenec pri Ciglaru

Krša špilja s recentnom hidrogeološkom funkcijom. Važna zbog očuvanja ciljnog staništa 8310 Špilje i jame zatvorene za javnost.

HR2001195 Špilja pod Špicom Špilja s klastičnim i vulkanskim stijenama. Važna zbog očuvanja ciljnog staništa 8310 Špilje i jame zatvorene za javnost.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 152/259

Područje ekološke mreže Kratki opis područja ekološke mreže

HR2001405 Lonja Lonja izvire na planini Kalnik i lijevi je pritok rijeke Save. Na gornjem dijelu toka rijeke Lonja od naselja Breznički Hum do naselja Breznice dobro je razvijena riparijska vegetacija. Ovo područje ekološke mreže važno je zbog slatkovodnog školjkaša Unio crassus.

HR2001378 Livade kod Hudinčeca

Područje se nalazi jugoistočno od sela Hudinčeci. Posebno je važno za očuvanje orhideja i staništa Festuco-Brometalia. Litostratigrafske jedinice zastupljene na ovom području su oligocenski klastični sedimenti s vulkanskom stijenom. Na ovom području ekološke mreže nalaze se tokovi u kojima su prisutni fluvialni procesi, kao i brežuljkasta područja.

HR2001408 Livade uz Bednju I Rijeka Bednja i čitava dolina Bednje važan je dio ekološke mreže zbog livada i pašnjaka te pripadajućih vrsta. Radi se o nekoliko tipova staništa uključujući nizinske livade košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis), travnjake beskoljenke (Molinion caeruleae) i hidrofilne rubove visokih zeleni uz rijeke i šume (Convolvulion sepia, Filipendulion, Senecion fluviatilis).

HR2001409 Livade uz Bednju II Rijeka Bednja i čitava dolina Bednje važan je dio ekološke mreže zbog livada i pašnjaka te pripadajućih vrsta. Radi se o nekoliko tipova staništa uključujući nizinske livade košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis), travnjake beskoljenke (Molinion caeruleae) i hidrofilne rubove visokih zeleni uz rijeke i šume (Convolvulion sepia, Filipendulion, Senecion fluviatilis).

HR2001410 Livade uz Bednju III Ovo područje ekološke mreže se nalazi u blizini Novog Marofa. Rijeka Bednja i cijela dolina Bednje važan je dio ekološke mreže posebno zbog staništa livada i pašnjaka te pripadajućih vrsta. Rijeka Bednja i čitava dolina Bednje važan je dio ekološke mreže zbog livada i pašnjaka te pripadajućih vrsta. Radi se o nekoliko tipova staništa uključujući nizinske livade košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis), travnjake beskoljenke (Molinion caeruleae) i hidrofilne rubove visokih zeleni uz rijeke i šume (Convolvulion sepia, Filipendulion, Senecion fluviatilis).

HR2001411 Livade uz Bednju IV Ovo se područje ekološke mreže nalazi sjeveroistočno od grada Varaždinske Toplice. Rijeka Bednja i čitava dolina Bednje važan je dio ekološke mreže zbog livada i pašnjaka te pripadajućih vrsta. Radi se o nekoliko tipova staništa uključujući nizinske livade košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis), travnjake beskoljenke (Molinion caeruleae) i hidrofilne rubove visokih zeleni uz rijeke i šume (Convolvulion sepia, Filipendulion, Senecion fluviatilis).

HR2001412 Livade uz Bednju V Ovo se područje ekološke mreže nalazi jugozapadno od grada Ludbrega. Rijeka Bednja i čitava dolina Bednje važan je dio ekološke mreže zbog livada i pašnjaka te pripadajućih vrsta. Radi se o nekoliko tipova staništa uključujući nizinske livade košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis), travnjake beskoljenke (Molinion caeruleae) i hidrofilne rubove visokih zeleni uz rijeke i šume (Convolvulion sepia, Filipendulion, Senecion fluviatilis).

HR2001392 Ljubeščica Mjesto Ljubešćica nalazi se između Kalničke gore, Varaždinskih Toplica i Općine Ljubešćica. To je osobito važno kao stanište orhideja Himantoglossum adriaticum.

Kao što je prethodno navedeno, potencijalni izvori vode za navodnjavanje na području Varaždinske županije (rijeke Bednja, Plitvica i Lonja te akumulacije hidroelektrana na Dravi) nalaze se na području ekološke mreže Natura 2000.

Lonja:

Gornji tok rijeke Lonje (od Brezničkog Huma do Jareka Bisaškog) proglašen je POVS područjem ekološke mreže „Lonja“ HR2001405.

Bednja:

Rijeka Bednja se nalazi unutar POP i POVS područja ekološke mreže Natura 2000 „Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja)“ na svom najnizvodnijem dijelu (od

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 153/259

Malog Bukovca do ušća u Dravu). Iako se prema podacima (s Bioportala HAOP-a) u .shp formatu rijeka Bednja nalazi na područjima ekološke mreže HR2001408 Livade uz Bednju I, HR2001409 Livade uz Bednju II, HR2001410 Livade uz Bednju III, HR2001411 Livade uz Bednju IV i HR2001412 Livade uz Bednju V, ciljne vrste su leptiri kopnenih staništa, a ciljna staništa su kopneni stanišni tipovi koji su zastupljeni s obje strane korita rijeke Bednje, stoga se niti navedene vrste ni staništa ne nalazi unutar korita rijeke Bednje iako je ona dio spomenutih područja ekološke mreže.

Dio toka Bednje kod mjesta Leskovec Toplični nalazi se na području ekološke mreže HR1000008 Bilogora i Kalničko gorje čiji su ciljne vrste ptice.

Plitvica:

Rijeka Plitvica se nalazi na POVS i POP području ekološke mreže Natura 2000 „Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja)“ na svom najnizvodnijem dijelu (od V. Bukovca do ušća).

Akumulacije na Dravi:

Akumulacije Hidroelektrana na Dravi nalaze se na POP području ekološke mreže „Dravske akumulacije“ i POVS području ekološke mreže „Drava - akumulacije“.

Zaključak

Na području županije nalaze se tri područja značajna za očuvanje ptica (POP): Bilogora i Kalničko gorje, Dravske akumulacije i Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja) te trinaest područja značajnih za očuvanje vrsta i stanišnih tipova (POVS): Vršni dio Ravne gore, Vršni dio Ivančice, Cerjanska špilja, Zdenec pri Ciglaru, Špilja pod Špicom, Drava – akumulacije, Lonja, Livade uz Bednju I, II, III, IV i V, Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja).

Rijeke Bednja, Plitvica i Lonja te akumulacije hidroelektrana na Dravi, koje su potencijalni izvori vode za navodnjavanje na području Varaždinske županije nalaze se barem djelomično na području ekološke mreže Natura 2000.

3.7.5 Zaključak za zaštićena područja

Sukladno zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18), zakonu o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11 i 56/13, 14/14, 46/18), uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13, 105/15) napravljen je pregled zaštićenih područja u odnosu na potencijalne izvore vode za navodnjavanje na području Varaždinske županije (rijeke Bednja, Plitvica i Lonja te akumulacijska jezera na Dravi) (tab. 3.58).

Bitno je naglasiti kako je sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17) za zahvate iz Priloga 2 uredbe, među kojima je „Gospodarenje vodama namijenjeno poljoprivredi, uključujući navodnjavanje i odvodnju pri čemu je površina navodnjavanja 2.000 ha i veća, a u Jadranskom slivnom području 300 ha i veće“ potrebno provesti Ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, u sklopu koje se obrađuje i utjecaj na prirodu, a za koju je nadležno Ministarstvo.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 154/259

tab. 3.58 Pregled odnosa zaštićenih područja prema potencijalnim izvorima vode za navodnjavanje u Varaždinskoj županiji

Kategorije zaštićenih područja

Potencijalni izvori vode za navodnjavanje

Rijeka Bednja Rijeka Plitvica Rijeka Lonja Akumulacije HE na rijeci

Dravi

Zaštićena područja sukladno Zakonu o zaštiti prirode

Regionalni park Mura – Drava

od M. Bukovca do ušća

od V. Bukovca do ušća

-

dio Ormoškog jezera unutar granice RH, južni dio ak. Varaždin, južni dio ak. Dubrava

Park-šuma Trakošćan oko 2.3 km gornjeg toka

- - -

Zaštićena područja sukladno Zakonu o vodama

A. Područja zaštite vode namijenjene za ljudsku potrošnju

-

Područja podz. voda i III zona sanitarne zaštite Bartolovec, Varaždin, Vinokovščak

uz rub srednjeg dijela toka

- -

B. Područja pogodna za zaštitu gospodarski značajnih vodenih organizama

Ciprinidne vode

Cijeli tok - -

Ciprinidne vode

sve tri akumulacije

D. Područja podložna eutrofikaciji i područja ranjiva na nitrate

Dunavski sliv – sliv osjetljivog područja

Čitav tok

Dunavski sliv –sliv osjetljivog područja Čitav tok

Dunavski sliv –sliv osjetljivog područja Čitav tok

Dunavski sliv – sliv osjetljivog područja

dio Ormoškog jezera unutar granice RH, južni dio ak. Varaždin, južni dio ak. Dubrava

Područja ranjiva na nitrate Plitvica 2

dio toka između naselja Leskovac Toplički i Hrastovsko; dio toka uzvodno od Kapele podravske do M. Bukovca

Područja ranjiva na nitrate Plitvica 1 i 2

Čitav tok

-

Područja ranjiva na nitrate Plitvica 1

Manji dio ak. Varaždin Područja ranjiva na nitrate Plitvica 2

Manji dio ak. Dubrava

E. Područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta

Područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta jednaka su Zaštićenim područjima prema zakonu o vodama i područjima ekološke mreže Natura 2000.

Međudržavna zaštićena područja

Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav

od Ludbrega do ušća izvorišni dio; od Jalkovca do ušća

- dio Ormoškog jezera unutar granice RH, čitave ak. Varaždin i Dubrava

Ekološka mreža Natura 2000

POP područja

HR1000014 Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja) od

M. Bukovca do ušća



-

HR1000013 Dravske akumulacije

dio Ormoškog jezera unutar granice RH, čitave ak. Varaždin i Dubrava

HR1000008 Bilogora i Kalničko gorje

dio toka kod mjesta Leskovec -Toplični na području EM

POVS područja

HR5000014 Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja) od

M. Bukovca do ušća



HR2001405 Lonja

od Brezničkog Huma do Jareka Bisaškog

HR2001307 Drava – akumulacije

dio Ormoškog jezera unutar granice RH, čitave ak. Varaždin i Dubrava Livade uz Bednju I,

II, III, IV, V*

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 155/259

3.8 Poljoprivredno gospodarstveni uvjeti proizvodnje

3.8.1 Korištenje poljoprivrednog zemljišta

Prema postojećim podacima i literaturi nije poznata točna površina poljoprivrednog zemljišta Varaždinske županije. Prema Popisu poljoprivrede 2003.g. u Varaždinskoj županiji je 52.723,35 ha raspoloživog poljoprivrednog zemljišta, od čega je 38.512,66 ha korištenog poljoprivrednog zemljišta. Površina poljoprivrednog zemljišta koje je upisano u ARKOD u 2017. godini iznosila je 30.636,16 ha. To su jedini službeni podaci o površini poljoprivrednog zemljišta Varaždinske županije, ali oni predstavljaju tek dio od ukupne površine poljoprivrednog zemljišta. Prema Prostornom planu Varaždinske županiji i PPUO/G također nije moguće odrediti točnu površinu poljoprivrednog zemljišta. Zbog svega navedenog za potrebe izrade Plana navodnjavanja izrađena je karta poljoprivrednog zemljišta. Prema izrađenoj karti u Varaždinskoj županiji nalazi se 60.592 ha poljoprivrednog zemljišta. U nastavku se daju podaci o poljoprivrednom zemljištu prema Popisu poljoprivrede 2003. godine, zatim prema ARKODU-u, te prema izrađenoj karti poljoprivrednog zemljišta koja je i služila kao podloga za izradu Plana navodnjavanja.

3.8.1.1 Popis poljoprivrede 2003. godine

Na području Varaždinske županije prema popisu poljoprivrede 2003. Godine nalazi se 52.723,35 ha raspoloživog poljoprivrednog zemljišta, od čega je 38.512,56 ha korištenog poljoprivrednog zemljišta. Korišteno poljoprivredno zemljište čini jednu četvrtinu ukupne površine županije. Uglavnom dominiraju poljoprivredna kućanstva koja od ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta zauzimaju 95% površina, dok je poslovnih subjekata puno manje i registrirano ih je svega 59 (tab. 3.59)

tab. 3.59 Korišteno poljoprivredno zemljište u vlasništvu poljoprivrednih kućanstava i poslovnih subjekata na području Varaždinske županije

Broj poljoprivrednih

kućanstava

Broj poslovnih subjekata

Korišteno poljoprivredno zemljište, ha

Ukupno Poljoprivrednih

kućanstava Poslovni subjekti

33.415 59 38.512,56 36.812,56 1.700,00

Izvor: Popis poljoprivrede 2003

U tab. 3.59 i tab. 3.60 prikazana su poljoprivredna kućanstva i poslovni subjekti prema ukupno raspoloživom zemljištu, površina ukupnog, korištenog poljoprivrednog i ostalog zemljišta te broj parcela po općinama, a prema podacima Popisa poljoprivrede 2003. Najveći broj poljoprivrednih kućanstava ima grad Varaždin koji ima 3.733 kućanstava koja raspolažu s 2.510 ha poljoprivrednog zemljišta.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 156/259

tab. 3.60 Poljoprivredna kućanstva prema ukupno raspoloživom poljoprivrednom zemljištu, površina korištenog poljoprivrednog i ostalog zemljišta te broj parcela u Varaždinskoj županiji i općinama

Općina Broj

kućanstava

Raspoloživo poljoprivredno zemljište, ha


Ostalo zemljište, ha

Broj parcela

Varaždinska županija 33.415 52.723,35 36.812,56 15.910,79 156.837

Bednja 1.150 2.051,16 702,1 1.349,06 4.743

Beretinec 497 614,34 426,75 187,59 2.685

Breznica 616 1.673,17 1.028,18 644,99 3.789

Breznički Hum 407 1.143,85 616,68 527,17 2.457

Cestica 1.389 1.801,98 1.427,75 374,23 5.989

Donja Voća 691 1.386,36 730,59 655,77 3.920

Donji Martijanec 1.025 3.129,91 2.480,90 649,01 7.957

Gornji Kneginec 1.070 694,22 532,59 161,63 2.936

Ivanec 2.909 3.846,81 1.991,47 1.855,34 12.523

Jalžabet 811 1.916,80 1.603,56 313,24 4.066

Klenovnik 585 1.065,85 505,01 560,84 2.703

Lepoglava 1.791 1.777,88 920,45 857,43 9.295

Ludbreg 1.686 3.254,33 2.526,46 727,87 7.964

Ljubešćica 469 612,94 293,21 319,73 1.674

Mali Bukovec 630 2.101,24 1.790,48 310,76 5.239

Maruševec 1.604 2.814,41 2.151,62 662,79 7.881

Novi Marof 2.928 3.280,24 1.574,56 1.705,68 13.891

Petrijanec 1.032 2.384,99 2.159,58 225,41 5.565

Sračinec 872 894,54 743,19 151,35 2.700

Sveti Đurđ 953 2.803,68 2.389,89 413,79 7.188

Sveti Ilija 791 863,8 615,61 248,19 3.951

Trnovec Bartolovečki 1.442 1.581,14 1.274,01 307,13 4.399

Varaždin 3.733 2.510,77 1.835,81 674,96 8.760

Varaždinske Toplice 1.481 1.680,62 1.096,23 584,39 7.069

Veliki Bukovec 374 1.472,58 1.270,61 201,97 3.319

Vidovec 1.249 2.854,68 2.359,53 495,15 7.120

Vinica 866 1.214,02 936,23 277,79 3.568

Visoko 364 1.297,04 829,51 467,53 3.486

Izvor: Popis poljoprivrede 2003.

tab. 3.61 Poslovni subjekti prema ukupno raspoloživom poljoprivrednom zemljištu, površina korištenog poljoprivrednog i ostalog zemljišta te broj parcela u Varaždinskoj županiji

Broj poslovnih subjekata

Raspoloživo poljoprivredno zemljište, ha


Ostalo zemljište, ha

Broj parcela

59 2.283 1.700 583 614


PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 157/259

tab. 3.62 Površina korištenoga poljoprivrednog i ostalog zemljišta po kategorijama u Varaždinskoj županiji

Kategorija Površina (ha)

Ukupno 36.812,56

Oranice i vrtovi 26.177,99

Povrtnjaci 163,92

Livade 7.092,49

Pašnjaci 274,7

Voćnjaci 865,59

Vinogradi 2.204,78

Rasadnici, košaračka vrba i dr. 33,09

Neobrađeno poljoprivredno zemljište 2.517,19

Šumsko zemljište 10.150,15


Prema popisu poljoprivrede najveći dio zauzimaju oranice i vrtovi te se nalaze na 71,1 % korištenoga poljoprivrednog zemljišta. Livade zauzimaju oko 7.000 ha, a vinogradi u brdskim područjima 2.204 ha.

tab. 3.63 Površina korištenih oranica i vrtova u Varaždinskoj županiji

Kategorija Površina (ha)

Ukupno korištene oranice i vrtovi 26.177,99

Žitarice 22.200,21

Krumpir 1.111,86

Uljano sjemenje i plodovi 321,62

Šećerna repa 295,28

Mahunasto povrće za suho zrno 91,36

Krmno bilje 793,63

Predivo bilje 0,15

Duhan 3,64

Povrće na oranicama 476,95

Povrće u vrtovima 55,29

Povrće u zaštićenom prostoru 3,59

Ostalo povrće u povrtnjacima 161,06

Cvijeće i ukrasno bilje, sjemenje i sadni materijal 44,8

Ljekovito i začinsko bilje 7,21


Na površinama koje se koriste kao oranice i vrtovi dominiraju žitarice na gotovo 85% površina. Krumpir kao kultura koja se tradicionalno uzgaja u Varaždinskoj i susjednoj Međimurskoj županiji zauzima značajne površine i uzgaja se 1.112 ha.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 158/259

tab. 3.64 Površine međuusjeva, podusjeva i naknadnih usjeva, navodnjavane površine te upotreba gnojiva

Površina (ha)

Međuusjevi, podusjevi i naknadni usjevi na oranicama 1.756,00

Navodnjavane površine 427,26

Upotreba mineralnih gnojiva 22.487,05

Upotreba organskih gnojiva 10.203,53


tab. 3.65 Površina (ha) plantažnih voćnjaka poljoprivrednih kućanstava i poslovnih subjekata na području Varaždinske županije

Voćnjak Poljoprivredna kućanstva Poslovni subjekti

Jabuke 30,56 21

Kruške 5,89 -

Šljive 3,28 1

Trešnje 0,06 -

Višnje 4,42 -

Breskve i nektarine 1,95 -

Orasi 10,84 -

Lješnjaci 6,15 -


tab. 3.66 Površina (ha) vinograda poljoprivrednih kućanstava i poslovnih subjekata na području Varaždinske županije

Vinogradi Poljoprivredna kućanstva Poslovni subjekti

Ukupna površina, ha 2.204,93 82

Ukupan broj trsova, tis. 9.138 228


3.8.1.2 Poljoprivredno zemljište upisano u ARKOD

ARKOD je nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela, odnosno evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj. Cilj ARKOD-a je omogućiti poljoprivrednicima lakši i jednostavniji način podnošenja zahtjeva za potporu kao i njihovo transparentno korištenje. U ARKOD sustavu postoje slijedeće četiri osnovne vrste korištenja zemljišta: oranice, trajni travnjaci, trajni nasadi, mješovito korištenje zemljišta te ostale vrste korištenja zemljišta, za koje se ne isplaćuju potpore. Osnovne vrste imaju svoje podvrste a to su pod oranicama staklenici na oranicama, pod trajnim travnjacima livade, pašnjaci i krški pašnjaci, a trajne nasade čine vinogradi, maslinici, voćne vrste, agrumi (citrusi), orašaste drvene kulture i miješani trajni nasadi. Niti jedan poljoprivrednik ne može ostvariti pravo na potporu Europske unije za poljoprivrednu proizvodnju ukoliko nije upisan u ARKOD sustav. U ARKOD se upisuju parcele koje se obrađuju, a ne samo one koje se posjeduju, što znači da poljoprivrednici prijavljuju i parcele koje su dobili u zakup ili na korištenje.

ARKOD predstavlja grafičku evidenciju zemljišnih resursa poljoprivrednika. Uspostavom navedenog sustava, Republika Hrvatska ima na raspolaganju informacijski sustav u kojem su sadržani stvarni podaci o poljoprivrednim površinama čitave RH, te kao takvi služe ne samo u administrativne svrhe obrade zahtjeva za potpore po površini, već za izradu

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 159/259

analiza i podloga za donošenje odluka u procesu kreiranja i provedbe poljoprivredne politike i ruralnog razvoja.

U Varaždinskoj županiji je u 2017. godini bilo upisano u ARKOD 30.636,16 ha poljoprivrednog zemljišta. Grafički prikaz poljoprivrednog zemljišta Varaždinske županije upisanog u ARKOD dan je na prilogu 102 (Knjiga 2: Prilozi), a vrsta uporabe poljoprivrednog zemljišta upisanog u ARKOD po gradovima/općinama dana je u tab. 3.70.

Ukupni broj parcela koje se koriste kao oranice iznosi oko 60.000, a zauzimaju površinu od 25.000 hektara ukazuje na jako veliku rascjepkanost posjeda. Prosječna površina parcela iznosi svega 0,36 ha (tab. 3.69), što ukazuje na potrebu okrupnjavanja zemljišta radi učinkovitije realizacije budućih projekata navodnjavanja. U prosjeku pojedino poljoprivredno gospodarstvo posjeduje 9,4 parcela, te je prosječna veličina posjeda u županiji 3,4 ha. Unutar veličine posjeda do 5 ha nalazi se 45% svih evidentiranih površina, 80% OPG-a i 62% evidentiranih parcela.

Površine pod zaštićenim prostorima (plastenici i staklenici) iznose negdje oko 30 ha, što otvara mogućnosti za razvoj ovog načina uzgoja koji je najprofitabilniji.

tab. 3.67 Vrsta uporabe poljoprivrednog zemljišta prema ARKOD-u (2012.-2017.g.), površina (ha)

Vrsta zemljišta 2012 2015 2016 2017

Oranica 23.532,63 24.718,00 24.860,42 25.206,16

Staklenik 27,71 29,63 30,94 32,44

Livada 4.285,04 3.997,74 3.741,35 3.638,87

Pašnjak 212,00 185,21 206,80 209,56

Vinograd 616,27 571,29 533,34 518,79

Iskrčeni vinograd 0,26 2,13 4,02

Voćne vrste 515,00 708,69 775,03 874,49

Kulture kratkih ophodnji 3,53 4,52 47,98 46,63

Rasadnik 14,53 21,44 20,63

Mješoviti trajni nasadi 11,46 11,69 10,86 6,26

Ostalo zemljište 118,70 98,67 111,33 78,31

UKUPNO 29.322,34 30.340,23 30.341,62 30.636,16

tab. 3.68 Vrsta uporabe poljoprivrednog zemljišta prema ARKOD-u (2012.-2017.g.), broj parcela


Oranica 61.227 60.554 60.607 60.813

Staklenik 482 476 517 533

Livada 16.757 14.297 13.509 13.032

Pašnjak 208 201 231 236

Vinograd 6.306 5.842 5.435 5.237

Iskrčeni vinograd 4 16 22

Voćne vrste 3.536 3.347 3.604 3.973

Kulture kratkih ophodnji 18 17 40 35

Rasadnik 12 29 27

Mješoviti trajni nasadi 65 53 50 46

Ostalo zemljište 258 21 206 159

UKUPNO 88.857 84.824 84.244 84.113

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 160/259

tab. 3.69 Vrsta uporabe poljoprivrednog zemljišta prema ARKOD-u (2012.-2017.g.), prosječna površina parcela (ha)


Oranica 0,38 0,41 0,41 0,41

Staklenik 0,06 0,06 0,06 0,06

Livada 0,26 0,28 0,28 0,28

Pašnjak 1,02 0,92 0,90 0,89

Vinograd 0,10 0,10 0,10 0,10

Iskrčeni vinograd

0,07 0,13 0,18

Voćne vrste 0,15 0,21 0,22 0,22

Kulture kratkih ophodnji 0,20 0,27 1,20 1,33

Rasadnik

1,21 0,74 0,76

Mješoviti trajni nasadi 0,18 0,22 0,22 0,14

Ostalo zemljište 0,46 4,70 0,54 0,49

UKUPNO 0,33 0,36 0,36 0,36

Vrsta Površina

(ha) Udio (%)

Oranica 25.206,16 82,28%

Livada 3.638,87 11,88%

Pašnjak 209,56 0,68%

Vinograd 518,79 1,69%

Voćne vrste 874,49 2,85%

Ostalo 188,29 0,61%

UKUPNO 30.636,16 100%

sl. 3.63 Vrsta uporabe poljoprivrednog zemljišta prema ARKOD-u (2017. g.)

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 161/259

tab. 3.70 Vrsta uporabe poljoprivrednog zemljišta po gradovima/općinama prema ARKOD-u (2017. g.)

Općin

a / G

rad

Ora

nic

aS

takle

nik

Liv

ad

aPašnja

kV

ino

gra

dIs

krč

eni

vin

og

rad

Voćne

vrs

te

Ku

ltu

re

kra

tkih

op

ho

dn

ji

Rasad

nik

Mje

šoviti

trajn

i

nasad

i

Osta

lo

zem

ljiš

teU

KU

PN

O

BE

DN

JA

136,7

60,0

2208,7

94,8

614,1

60,0

028,2

70,0

00,0

00,0

01,1

6394,0

2

BE

RE

TIN

EC

143,7

20,1

338,2

30,0

413,9

80,0

011,1

20,0

00,2

70,8

70,6

1208,9

8

BR

EZ

NIC

A

529,1

80,2

9217,0

06,7

97,9

50,3

838,7

60,0

00,0

00,1

30,1

2800,6

2

BR

EZ

NIČ

KI H

UM

352,2

10,0

6154,3

02,4

517,2

21,1

514,5

10,0

00,0

00,0

00,6

9542,6

0

CE

ST

ICA

964,6

51,0

366,2

522,7

366,5

21,4

428,9

20,0

00,0

00,1

92,5

61154,3

0

DO

NJA

VO

ĆA

204,7

10,0

0154,6

38,6

427,4

40,0

527,2

40,0

00,0

00,0

00,1

4422,8

6

GO

RN

JI K

NE

GIN

EC

214,4

20,4

722,8

00,3

814,5

10,0

012,7

40,0

00,0

00,2

60,8

1266,4

0

IVA

NE

C

515,7

00,1

7257,3

731,4

236,3

80,1

353,0

70,0

00,0

00,2

91,5

6896,1

0

JA

LŽ

AB

ET

1424,7

20,6

3157,7

110,2

037,9

30,0

649,4

60,0

00,0

00,5

20,5

41681,7

7

KLE

NO

VN

IK

151,6

30,0

057,3

744,1

112,6

80,0

011,5

30,0

00,0

00,0

60,6

0277,9

9

LE

PO

GLA

VA

225,4

20,1

4126,1

25,8

128,4

80,0

633,8

60,0

90,0

00,7

80,2

0420,9

7

LU

DB

RE

G

2362,5

72,3

1216,7

11,6

769,7

20,0

682,6

66,2

90,2

70,7

82,1

72745,2

2

LJU

BE

ŠĆ

ICA

68,0

20,0

642,7

624,6

43,5

00,0

021,9

20,0

00,0

00,0

60,3

3161,2

8

MA

LI B

UK

OV

EC

1818,6

61,4

7112,5

00,9

10,1

90,0

09,6

614,1

33,0

70,0

87,1

91967,8

5

MA

RT

IJA

NE

C

1667,7

30,3

6156,3

12,2

624,6

80,1

261,5

90,1

10,0

00,1

30,0

01913,2

8

MA

RU

ŠE

VE

C

1551,2

31,1

2372,9

25,5

75,9

90,0

939,7

10,0

00,3

10,3

23,1

11980,3

6

NO

VI M

AR

OF

391,0

30,2

2201,1

48,3

527,6

40,0

051,8

90,0

00,0

00,0

80,2

0680,5

7

PE

TR

IJA

NE

C

2097,0

20,6

1114,5

82,7

90,1

20,0

029,7

80,0

08,7

20,3

612,0

82266,0

6

SR

AČ

INE

C

648,1

11,5

062,8

40,8

60,9

00,0

018,1

20,0

00,0

50,0

91,2

9733,7

6

SV

ET

I Đ

UR

Đ

2395,5

90,0

9120,2

13,6

10,1

50,0

039,6

425,4

50,0

00,4

40,0

02585,1

9

SV

ET

I IL

IJA

145,5

81,8

449,4

32,4

59,3

60,0

89,8

90,0

00,2

30,0

00,9

8219,8

3

TR

NO

VE

C B

AR

TO

LO

VE

ČK

I

1123,5

40,0

541,7

73,3

90,3

10,0

031,3

40,0

00,0

00,0

84,3

61204,8

4

VA

RA

ŽD

IN

1437,5

12,3

0118,3

22,1

50,1

00,0

025,7

50,0

02,5

20,5

821,7

21610,9

6

VA

RA

ŽD

INS

KE

TO

PLIC

E

350,3

70,0

9169,8

60,3

127,8

00,0

051,4

60,0

00,0

00,0

02,4

8602,3

7

VE

LIK

I B

UK

OV

EC

1244,9

45,7

252,8

30,5

40,5

40,0

013,5

70,0

00,5

90,0

00,0

01318,7

3

VID

OV

EC

1721,0

511,0

7119,4

90,3

83,6

30,0

022,5

90,5

60,0

00,0

810,9

41889,7

8

VIN

ICA

851,4

30,3

437,9

29,3

253,4

80,1

242,5

80,0

04,6

00,0

02,4

11002,1

9

VIS

OK

O

468,6

60,3

5188,7

12,9

313,4

30,2

812,8

60,0

00,0

00,0

80,0

6687,3

7

UK

UP

NO

(h

a)

25206,1

632,4

43638,8

7209,5

6518,7

94,0

2874,4

946,6

320,6

36,2

678,3

130636

UK

UP

NO

(%

)82,2

8%

0,1

1%

11,8

8%

0,6

8%

1,6

9%

0,0

1%

2,8

5%

0,1

5%

0,0

7%

0,0

2%

0,2

6%

100,0

0%

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 162/259

3.8.1.3 Poljoprivredno zemljište prema novo izrađenoj karti

Pregledom poljoprivrednog zemljišta prema prostornom planu Županije, kao i prema prostornim planovima općina i gradova ustanovilo se da prikazano poljoprivredno zemljište na kartama prostornog plana ne odgovara stvarnom stanju na terenu. Zbog navedenog pristupilo se izradi karte poljoprivrednog zemljišta koja odgovara stvarnom stanju na terenu.

Pri izradi karte poljoprivrednih površina u Varaždinskoj županiji za podlogu je korištena Karta kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske 2016 (Haop.hr), Visoko rezolucijski slojevi šuma (Haop.hr) te slojevi prometnica iz Open Street Map-a (Geofabrik.de). Za glavnu podlogu je korištena Karta kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske 2016 zbog dobro digitaliziranih prijelaza između kategorija korištenja zemljišta. Iz navedene podloge izbačene su kategorije: izgrađene površine, prometnice, vodne površine, močvarne površine, šumske površine. Iz zapuštenih/zaraslih površina uklonjene su šume pomoću visokorezolucijskih slojeva šuma. Nakon čega su prometnice uklonjene pomoću sloja prometnica i na kraju je provedena vizualna provjera i korekcija dobivenog sloja. Na prilogu 101 (Knjiga 2: Prilozi) grafički je prikazo poljoprivredno zemljište županije određeno prema prethodno navedenim postupkom, a u tab. 3.67 prikazana je vrsta uporabe poljoprivrednog zemljišta županije po općinama/gradovima. Ukupno je na području županije 60.592 ha poljoprivrednog zemljišta, od čega su 39.405,70 ha oranice, 10454,10 ha livade i pašnjaci, 3.088,00 ha vinogradi, 729,10 ha voćnjaci te 6.915,10 ha zapušteno poljoprivredno zemljišta.

Izrađena karta kojom se ustanovilo da je na području varaždinske županije 60.592 ha poljoprivrednog zemljišta koristila se u izradi Plana navodnjavanja, odnosno na temelju te karte izrađena je pedološka karta i karta pogodnosti za navodnjavanje.

Vrsta Površina

(ha) Udio (%)

Oranice 39.405,70 65,03%

Livade i paš. 10.454,10 17,25%

Vinograd 3.088,00 5,10%

Voćnjaci 729,10 1,20%

Zapušteno 6.915,10 11,41%

UKUPNO 60.592,00 100%

sl. 3.64 Vrsta uporabe poljoprivrednog zemljišta

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 163/259

tab. 3.71 Vrsta uporabe poljoprivrednog zemljišta županije po općinama/gradovima (ha)

Općina / Grad Oranice Livade i pašnjaci

Vinograd Voćnjaci Zapušteno Ukupno

BEDNJA 547,4 881,4 60,5 50,4 652,0 2191,6

BERETINEC 398,0 125,8 116,6 22,4 108,7 771,4

BREZNICA 845,5 583,5 26,1 31,6 115,2 1602,0

BREZNIČKI HUM 557,3 453,9 34,3 11,2 305,7 1362,5

CESTICA 1677,8 221,0 329,5 11,9 167,9 2408,1

DONJA VOĆA 533,7 459,9 76,6 21,9 455,1 1547,2

DONJI MARTIJANEC 2482,9 363,7 121,0 52,0 48,6 3068,2

GORNJI KNEGINEC 617,8 146,2 164,8 46,3 177,7 1152,8

IVANEC 1665,1 923,0 318,1 53,5 876,2 3835,9

JALŽABET 1922,3 223,4 197,6 7,6 64,7 2415,6

KLENOVNIK 578,2 159,6 53,0 13,4 209,2 1013,4

LEPOGLAVA 865,8 603,7 174,8 43,2 503,8 2191,3

LUDBREG 2387,4 381,9 394,1 39,2 125,5 3328,1

LJUBEŠĆICA 283,4 271,3 67,9 13,4 134,4 770,5

MALI BUKOVEC 2061,6 279,3 4,1 38,6 2383,6

MARUŠEVEC 2363,2 867,8 12,9 36,2 203,0 3483,2

NOVI MAROF 1738,6 796,5 235,3 47,2 1168,1 3985,8

PETRIJANEC 2796,7 103,2 6,6 18,8 66,2 2991,5

SRAČINEC 1218,8 77,9 5,8 128,6 1431,2

SVETI ĐURĐ 2653,2 240,2 2,1 58,3 2953,8

SVETI ILIJA 531,6 256,7 98,0 19,6 120,6 1026,5

TRNOVEC BARTOLOVEČKI 1722,6 61,6 11,3 52,4 1847,8

VARAŽDIN 2326,2 369,3 21,2 459,2 3175,9

VARAŽDINSKE TOPLICE 1089,3 545,6 287,1 106,8 288,0 2316,8

VELIKI BUKOVEC 1271,2 185,2 6,1 5,7 1468,2

VIDOVEC 2460,6 191,1 24,1 136,7 2812,5

VINICA 1217,9 144,5 243,1 16,3 147,2 1769,0

VISOKO 591,5 536,9 46,0 15,5 97,9 1287,9

Ukupno 39405,7 10454,1 3088,0 729,1 6915,1 60592,0

3.8.2 Struktura sjetve i prinosi pojedinih kultura

Prema podacima o strukturi sjetve na području Varaždinske županije za 2014 prikazanoj u tab. 3.72 u ukupnoj strukturi sjetve na području Varaždinske županije najzastupljeniji je kukuruz s 10.347 ha, kao i u cijeloj Republici Hrvatskoj. Najviše kukuruza, čak na 1.211 ha uzgaja se u općini Sveti Đurđ. Nakon kukuruza slijede trajni travnjaci, tj. livade i pašnjaci koji su najzastupljeniji na području općine Novi Marof. Od ostalih ratarskih usjeva, na drugom su mjestu ostale žitarice koje se uzgajaju na ukupno 4.290 ha, a najviše na području općina Ludbreg i Mali Bukovec.

Vinogradi su u ovoj županiji značajnije zastupljeni (2.289 ha) u odnosu na neke druge županije u Republici Hrvatskoj, kao i krumpir koji se uzgaja na 840 ha. U vinogradarskoj proizvodnji prednjače općina Ivanec te Cestica, dok je proizvodnja krumpira daleko najveća (348,9 ha) na području općine Vidovec.

Voćnjaci su zastupljeni na ukupno 564 ha županije. U svim općinama Varaždinske županije uzgajaju se uljarice, a najviše na području Donjeg Martijaneca. Također, u svim općinama uzgaja se i povrće, ali s vrlo nejednolikom zastupljenošću.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 164/259

tab. 3.72 Struktura sjetve po općinama (2014. g.)

Općin

a / G

rad

žita

rice

kuku

ruz

krm

no

bilje

šečern

a

repa

soja

ulja

rice

suncokre

tduhan

povrć

ekr

um

pir

kupus

vin

ogra

di

vočnja

ci

livade

pasnja

ci

mozaik

UK

UP

NO

UK

UP

NO

UK

UP

NO

12

34

56

78

910

11

12

13

14

15

16

1 d

o 1

61 d

o 1

31 d

o 1

5

BE

DN

JA6

,43

5,6

11

,93

,04

,37

,26

9,7

15

,07

52

,16

45

,23

88

,71

.93

91

53

1.5

50

BE

RE

TIN

EC

11

,85

2,7

2,0

2,2

1,9

4,2

0,3

72

,35

,71

85

,08

9,0

34

7,9

77

51

53

42

7

BR

EZN

ICA

69

,51

80

,13

7,2

2,4

9,2

5,4

33

,13

2,9

48

3,0

18

2,9

69

9,6

1.7

35

37

01

.03

6

BR

EZN

IČK

I H

UM

57

,48

6,8

25

,81

,53

,32

,94

2,5

8,5

45

7,8

25

7,9

48

5,5

1.4

30

22

99

45

CE

STIC

A9

7,5

39

1,2

21

,03

,03

7,9

8,0

17

,32

28

,01

7,9

20

0,1

16

1,5

1.1

76

,62

.36

08

22

1.1

83

DO

NJA

VO

ĆA

24

,07

8,3

13

,06

,23

,09

,40

,37

7,6

16

,83

40

,03

05

,14

35

,01

.30

92

29

87

4

DO

NJI

MA

RTIJ

AN

EC

36

5,3

87

9,9

49

,32

1,7

1,1

15

0,3

30

,82

0,7

1,9

81

,43

9,5

52

4,3

77

,78

73

,63

.11

81

.64

22

.24

4

GO

RN

JI K

NE

GIN

EC

13

,17

5,0

5,0

3,1

1,7

1,2

12

9,0

6,5

39

,31

10

,77

51

,61

.13

62

35

38

5

IVA

NE

C5

7,1

16

3,4

15

,49

,18

,01

3,4

0,2

28

5,9

32

,66

55

,51

.07

4,3

1.5

48

,93

.86

45

85

2.3

15

JALŽA

BE

T2

51

,98

59

,74

0,7

1,5

14

,43

5,9

12

,03

,51

18

,42

9,4

21

5,5

71

,18

75

,42

.52

91

.36

81

.65

4

KLE

NO

VN

IK2

4,0

52

,34

,33

,50

,92

,72

,03

9,0

7,8

96

,72

80

,74

08

,39

22

13

65

14

LE

PO

GLA

VA

34

,48

1,4

4,9

2,2

5,7

8,5

2,8

15

1,9

22

,45

55

,45

70

,37

02

,92

.14

33

14

1.4

40

LU

DB

RE

G4

60

,48

90

,95

7,9

44

,80

,35

3,8

15

,42

21

,36

2,3

38

5,2

10

3,0

95

5,1

3.2

50

1.8

07

2.2

95

LJU

BE

ŠĆ

ICA

10

,81

6,6

0,6

1,6

1,1

0,7

49

,61

5,0

20

1,4

15

3,6

14

7,5

59

99

64

51

MA

LI B

UK

OV

EC

44

8,5

84

5,0

50

,49

,10

,31

9,1

0,2

34

,11

0,9

1,6

0,2

4,3

33

0,2

13

8,3

65

9,5

2.5

52

1.4

24

1.8

92

MA

RU

ŠE

VE

C2

66

,25

38

,93

4,5

77

,73

8,1

91

,33

2,3

17

,32

8,9

80

8,0

21

3,7

1.3

61

,23

.50

81

.12

52

.14

7

NO

VI M

AR

OF

54

,91

18

,12

0,5

7,5

8,0

28

,42

24

,93

0,5

1.2

46

,91

.09

3,2

1.1

82

,14

.01

54

93

2.8

33

PE

TR

IJA

NE

C3

64

,49

62

,57

9,0

27

,13

,77

4,2

7,9

40

,95

8,7

33

,60

,31

3,7

13

6,1

65

,11

.23

9,5

3.1

07

1.6

66

1.8

67

SR

AČ

INE

C1

56

,62

99

,91

0,3

8,4

1,3

17

,50

,54

2,8

7,1

1,2

0,4

8,5

26

,78

3,8

87

7,5

1.5

43

55

56

65

SV

ETI Đ

UR

Đ5

17

,01

.21

1,0

84

,67

,42

0,7

27

,31

5,2

0,2

20

,22

45

,38

2,8

86

3,7

3.0

95

1.9

04

2.2

32

SV

ETI IL

IJA

17

,86

8,7

8,3

1,7

3,3

2,7

0,1

66

,96

,83

78

,11

02

,03

59

,31

.01

61

76

65

6

TR

NO

VE

C B

AR

TO

LO

VE

ČK

I1

60

,94

63

,03

2,2

29

,92

9,2

35

,17

,20

,22

4,8

39

,21

89

,59

17

,71

.92

97

82

1.0

11

VA

RA

ŽD

IN2

55

,04

51

,63

7,1

2,7

41

,93

2,0

79

,62

4,9

0,3

14

,83

84

,02

83

,71

.74

2,6

3.3

50

94

01

.60

8

VA

RA

ŽD

INS

KE

TO

PLIC

E2

6,9

10

0,3

15

,05

,21

1,5

5,8

15

4,8

33

,86

57

,16

73

,05

43

,42

.22

73

53

1.6

83

VE

LIK

I B

UK

OV

EC

22

6,5

60

3,3

10

,12

7,8

12

,61

,54

2,2

21

,50

,30

,67

,31

05

,34

3,2

43

3,4

1.5

36

95

41

.10

2

VID

OV

EC

12

3,0

32

3,9

17

,90

,26

6,5

96

,03

48

,91

87

,41

1,7

13

,02

89

,42

4,1

1.3

36

,32

.83

81

.18

91

.50

2

VIN

ICA

11

6,9

38

3,4

13

,81

3,5

33

,81

,86

,01

1,8

1,5

16

8,0

35

,11

99

,83

0,6

65

1,8

1.6

68

78

61

.01

6

VIS

OK

O7

1,6

13

3,2

72

,41

,44

,21

,84

3,1

9,8

38

4,3

90

,75

90

,01

.40

23

37

81

2

UK

UP

NO

4.2

90

10

.34

77

75

12

27

69

21

02

58

38

40

30

12

.28

95

64

10

.32

27

.19

72

2.5

55

60

.89

42

0.8

21

38

.33

9

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 165/259

Najviše površina na kojima se uzgaja povrće imaju općine Vidovec (96 ha) te Ludbreg (56,8 ha), dok je u nekim općinama zastupljenost povrća na razini od samo nekoliko hektara. Kupus se ne uzgaja na cijelom području županije, a od ukupno 301 ha, čak više od polovine površina (18,4 ha) je na području općine Vidovec pa proizlazi da ova općina županije prednjači u proizvodnji krumpira, povrća i kupusa.

Ostali usjevi – šećerna repa, soja i duhan su slabije zastupljeni u u manjem broju općina. Od ukupno 122 ha površine na kojoj se uzgaja šećerna repa, jedino na području Petrijanec i Veliki Bukovec se uzgaja na oko 27 ha.

tab. 3.73 Prosječni prinosi žitarica u Varaždinskoj županiji

ŽITARICE

kultura prinos tona/ha

heljda 2,50

ječam 4,00

kukuruz 8,00

kukuruz kokićar 4,00

kukuruz šećerac 9,01

proso 2,50

pšenica 5,00

raž 3,50

tritikale 4,00

zob 3,50

tab. 3.74 Prosječni prinosi industrijskog bilja u Varaždinskoj županiji

INDUSTRIJSKO BILJE


soja 4,00

suncokret 3,50

šećerna repa 40,00

uljana repica 3,24

tab. 3.75 Prosječni prinosi krmnog bilja u Varaždinskoj županiji

KRMNO BILJE


DTS 15,00

kukuruz zelena masa 45,00

livade-sijeno 4,50

lucerna-sijeno 13,82

pašnjaci-sijeno 2,50

stočni kelj 7,69

stočna repa 14,94

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 166/259

tab. 3.76 Prosječni prinosi povrća u Varaždinskoj županiji

POVRĆE


bijela repa 35,00

celer 21,22

cikla 35,00

cv jetača 18,33

kelj 30,39

krastavac salatni 25,00

krumpir 27,59

kupus rani 28,00

kupus kasni 35,00

luk 20,00

mrkva 25,00

paprika 10,02

patliđan 24,49

rajčica 30,77

rotkv ica 19,80

salata 20,00

tikv ice 19,22

tab. 3.77 Prosječni prinosi voća u Varaždinskoj županiji

VOĆE


dinja 22,79

jagoda 16,00

lubenica 22,79

malina 10,00

kultura prinos kg/stablo

borovnica, ogrozd 7,20

breskva 8,53

dunje 10,43

jabuka 20,00

kruška 8,01

nektarina 8,00

orah 16,89

šljiva 15,13

trešnja 20,52

v išnja 15,00

kultura prinos kg/trs

grožđe 2,50

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 167/259

3.8.3 Stočarska proizvodnja

Stočarstvo je jedna od najvažnijih grana poljoprivredne proizvodnje i danas ima vrlo važno mjesto u strukturi dohotka obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na području Županije. Prema studiji Europske asocijacije za animalnu proizvodnju (EAAP) u dugoročnom razvoju i perspektivama stočarske proizvodnje u Europi je ocjenjeno da će budući trend stočarske proizvodnje zavisiti prvenstveno o sljedećim činiteljima:

Ekološkim uvjetima

Tradiciji stočarske proizvodnje

Oblicima korištenja zemljišta

Ekonomskim činiteljima

Povoljni agroekološki uvjeti kao i tradicija koju ima ova Županija u stočarskoj proizvodnji, te promijenjeni ekonomski uvjeti, garancija su uspješnosti stočarske proizvodnje. U tab. 3.78 prikazan je broj stoke, peradi i ostalih životinja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, te u vlasništvu poslovnih subjekata.

tab. 3.78 Broj stoke, peradi i ostalih životinja poljoprivrednih kućanstava i poslovnih subjekata na području Varaždinske županije

Broj Poljoprivredna kućanstva Poslovni subjekti

Goveda 16.535 6.591

Svinja 107.752 17.379

Ovce i koze 637 -

Konji 321 2

Magarci, mazge i mule 74 -

Kunići 49.672 34

Perad 854.781 2.706.942

Pčelinje zajednice (košnice) 6.204 113 Izvor: Popis poljoprivrede 2003.

Na području Županije prema popisu poljoprivrede 2003. godine evidentirano je 854.781 komada peradi u poljoprivrednim kućanstvima, dok je značajno više komada peradi (2.706.942.) u poslovnim subjektima.

S obzirom na tako veliki broj peradi vidljivo je da na području Županije postoje razvijeni preradbeni kapaciteti, što malih OPG-ova, tako i Vindija Varaždin.

3.8.4 Traktori, strojevi i uređaji

Jedan od pokazatelja intenzivnosti poljoprivredne proizvodnje svakako je i oprema poljoprivrednih gospodarstava i poslovnih subjekata.

Prema ovim podacima u tab. 3.79 od ukupno 13.455 jednoosovinskih i dvoosovinskih traktora popisanih 2003. godine, u vlasništvu poljoprivrednih kućanstava se nalazi 13.360 dok ih je u vlasništvu poslovnih subjekata 95.

Na području Županije u vlasništvu poljoprivrednih kućanstava nalazi se 389 kombajna dok u vlasništvu poslovnih subjekata 13 kombajna. Linija za krumpir i šećernu repu je 201 na OPG-u i u vlasništvu poslovnih subjekata.

Ostalih strojeva za berbu je 973 od čega čak 962 kod poljoprivrednih kućanstava. Linija za spremanje krmnog bilja je 710 u vlasništvu kućanstava, a u vlasništvu poslovnih subjekata

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 168/259

je 8. S traktorskim prikolicama raspolaže čak 10.023 poljoprivrednih kućanstava, dok ih je u vlasništvu poslovnih subjekata 71.

Bačvi i cisterni u vlasništvu kućanstva je 197.279, dok ih je u vlasništvu poslovnih subjekata 15.412.

tab. 3.79 Broj poljoprivrednih strojeva i opreme poljoprivrednih kućanstava i poslovnih subjekata na području Varaždinske županije

Strojevi i oprema Poljoprivredna kućanstva Poslovni subjekti

Traktori 13.360 95

Kombajni 389 13

Linije za krumpir i šećernu repu 198 3

Linije za krmno bilje 710 8

Ostali strojevi za berbu 962 11

Traktorske prikolice 10.023 71

Bačve i cisterne (hl) 197.279 15.412


3.9 Infrastruktura i institucije od važnosti za Plan

3.9.1 Infrastruktura

Područje Varaždinske županije svojim prometno-zemljopisnim položajem predstavlja sastavni dio sjeverozapadnog spoja Hrvatske prema europskim prometnim sustavima. U valorizaciji pogodnosti prostora Županije jedna od najznačajnijih prednosti pridaje se prometnoj ulozi područja, pa u tom značaju prelazi okvire same Županije.

Cestovni promet

Oko 40 km autoceste u punom profilu Goričan-Varaždin-Zagreb povezuje sjeverni i južni dio Županije. Pet izlaza/ulaza na autocestu omogućava povezanost naselja koja su u koridoru od 10-15 km od autoceste.

Gotovo sve županijske ceste u dužini od 425 km su asfaltirane. Iako je oko 212 km državnih cesta uglavnom u dobrom tehničkom stanju, ne zadovoljavaju u cijelosti tu kategoriju. Najznačajnija državna cesta je Podravska magistrala (državna cesta D-2) koja prolazi uzduž Županije, od njenog najistočnijeg dijela do najzapadnijeg na graničnom prijelazu Dubrava Križovljanska.

Nerazvrstane ceste koje spajaju manja naselja i područja na teritoriju općina i gradova, te ulice i trgovi u naseljima u nadležnosti su jedinica lokalne samouprave. Željeznički promet

Željeznička infrastruktura

Na području Županije prolazi 83 km pruga, a od toga su pruga Varaždin - Koprivnica i pruga (Čakovec) - Varaždin - Zaprešić - (Zagreb) pruge 1. reda, a pruga Varaždin - Golubovec pruga 2. reda. Pruga Varaždin - Golubovec je skoro do njenog kraja u Golubovcu (Krapinsko-zagorska županija) rekonstruirana i osposobljena za promet do brzina od 60 km/h.

Stupanj korištenja željezničkog prometa za promet putnika i roba je vrlo nizak. Nužna je modernizacija i pruga i vlakova.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 169/259

Zračni promet

Nedaleko od Varaždina nalazi se jedini aerodrom u Varaždinskoj županiji. Aerodrom Varaždin je certificiran za vizualno letenje (VFR) i za međunarodni zračni promet putnika, ali ne i roba. Prema ICAO klasifikaciji, aerodrom spada u kategoriju 3 C s obzirom na dužinu piste od 1730 te širinu od 30 m.

Opskrba električnom energijom

Distributivna mreža za opskrbu električnom energijom unapređuje se sukladno usvojenim planskim dokumentima, a oni se usklađuju prema strateškim dokumentima razvoja sustava.

Na području Varaždinske županije izgrađeni su elektroopskrbni i prijenosni vodovi u ukupnoj duljini od 1416 km, od čega su najzastupljeniji 10 kV vodovi sa 1.053,9 km, zatim 110 kV vodovi sa 167 km, 35 kV sa 103,1 km te 20 kV sa 88 km, a najmanje su zastupljeni 400 kV vodovi, na koje otpada 4 km. Kroz prostorne planove JLS-a su rezervirani koridori za dva dalekovoda 110 kV (pravac Kneginec – Varaždinske Toplice i pravac Nedeljanec - Vinica u trasi postojećih dalekovoda 35 kV).

sl. 3.65 Infrastrukturni sustavi - Elektroopskrba i Plinoopskrba (Izvor: Izvješće o stanju u prostoru VZ za razdoblje 2010–2015)

Opskrba pitkom vodom

Zaštita ležišta pitke vode jedan je od prioritetnih strateških ciljeva Države i Županije te se provode aktivnosti na njenom unaprjeđenju i prostornom preoblikovanju sukladno promjeni propisa i novelaciji ulaznih parametara.

Javna vodoopskrba osigurana je iz postojećih izvorišta Varaždin, Bartolovec, Vinokoščak, Belski dol, Ivanščica i Ravna gora. Zajedno sa zonama zaštite izvorišta susjednih Županija koje dijelom zahvaćaju i prostor Varaždinske županije, zone zauzimaju ukupno

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 170/259

oko 213 km2 površine, što je gotovo 17% područja Varaždinske županije. Kvaliteta vode se svakodnevno nadzire preko nadležnog laboratorija (Laboratorij za pitke vode), a kontrola se provodi u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Za sustav vodoopskrbe Županija ima izrađen vodoopskrbni plan cijelog svojeg područja i on se provodi prema utvrđenim prioritetima, a izgrađenost sustava je vrlo visoka. Prema podacima nadležnih distributera, na području Županije izgrađena je javna vodoopskrbna mreža u ukupnoj duljini od 1.873 km (bez podataka za lokalne vodovode), a dnevna potrošnja pitke vode iznosi 182 l/stan (prosječna potrošnja vode koja uključuje oba distributivna područja bez podataka za lokalne vodovode).

Odvodnja otpadnih voda

Za područje Varaždinske županije izrađena je Studija zaštite voda (2007. god.) koja je i prihvaćena na Županijskoj skupštini Varaždinske županije kao koncepcijska osnova za sustavno provođenje zaštite voda.

Dosad je poslove odvodnje otpadnih voda na području Varaždinske županije obavljalo više poduzeća koja su se bavila odvodnjom većih sustava na području Županije, dok je za one manje sustave bila nadležna lokalna samouprava. Sukladno odredbama Zakona o vodama javni isporučitelj vode dužan je voditi brigu i o odvodnji na tom području. Slijedom navedenog, za neke od takvih kanalizacija je u tijeku dogovor o preuzimanju istih od strane distributera pitke vode, a za pojedine aglomeracije su u izradi Studije izvodljivosti, te idejni i glavni projekti.

Visoki postotak izgradnje vodoopskrbe (1.873 km) ne prati visoka izgrađenost sustava odvodnje (377 km) i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (ukupni kapacitet 106.300 ES), pa je u narednom razdoblju cilj da izgrađenost sustava odvodnje dostigne izgrađenost sustava vodoopskrbe.

Prema podacima dobivenim od nadležnih poduzeća (Varkom, Ivkom) za područja na kojima postoji sustav odvodnje, dužina izgrađenog sustava iznosi 264 km, od kojih je dio područja Aglomeracije Varaždin spojen na mehanički i biološki pročistač otpadnih voda, dok je prostor Grada Ivanca bez pročistača otpadnih voda. Prema podacima dobivenim od JLS na prostoru ostalih gradova, odvodnja je samo dijelom izgrađena (uglavnom središnje naselje) u dužini od 93 km, dok su pročistači otpadnih voda izgrađeni u Selniku Ludbreškom i Kamenici, a održavanje i proširenje mreže je u nadležnosti lokalnih komunalnih poduzeća ili same JLS.

Na području Županije izgrađeno je 6 uređaja za pročišćavanje otpadnih voda: UP Varaždin - 100.000 ES, UP Maruševec - 500 ES, dok za UP Trakošćan - nema podatka (tipski uređaj - samo za hotel), a u periodu od 2010.-2015. godine izgrađen je UP u Kamenici - 1000 ES, UP Sveti Ilija - 800 ES, UP u Poduzetničkoj zoni Općine Jalžabet - 3000 ES i UP Selnik Ludbreški - 1000 ES.

3.9.2 Institucije

Institucije od važnosti za Plan navodnjavanja Varaždinske županije su:

Vlada RH

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj, EU i međunarodnu suradnju

Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Varaždinska županija, Upravni odjel za poljoprivredu i ruralni razvoj

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 171/259

Gradovi i općine na području Županije

Hrvatske vode

Poljoprivredni i drugi gospodarski subjekti

Poljoprivredni fakulteti i instituti vezani za poljoprivredu

Krajnji korisnici

Uloge pojedinih institucija u provedbi navodnjavanja na području Republike Hrvatske te pojedinih županija definirane su Nacionalnim planom navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama (NAP - NAV-a). Vlada RH pokrenula je i donijela Nacionalni plan navodnjavanja, čija će realizacija pridonijeti učinkovitijoj poljoprivrednoj proizvodnji i održivim razvojem ruralnih područja u Hrvatskoj. Uloga Vlade RH je praćenje provedbe NAPNAV-a putem Nacionalnog povjerenstva za projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama, te osiguranje financijskih sredstava za realizaciju projekata navodnjavanja u suradnji za Županijama.

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj, EU i međunarodnu suradnju je upravljačko tijelo odgovorno za koordinaciju cjelovitog sustava upravljanja Programom ruralnog razvoja radi učinkovitog i transparentnog korištenja financijskih sredstava. Prati provedbu i evaluaciju PRR, izrađuje izvješća, koordinira rad Odbora za praćenje, izrađuje Strategiju informiranja i promidžbe te osigurava da svi dionici u provedbi, dobiju informacije o PRR.

Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije je tijelo za ovjeravanje zaduženo za reviziju aktivnosti vezanih uz APPRRR, uključujući provjeru ispunjavanja akreditacijskih kriterija te je dužna potvrditi istinitost, potpunost i točnost računa (faktura), uzimajući u obzir utvrđene sustave upravljanja i kontrole.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju je akreditirana agencija za plaćanje odgovorna za izvršenje plaćanja za potporu mjerama unutar Zajedničke poljoprivredne politike. Odobrava i izvršava plaćanja, vodi kontrolu preuzetih i izvršenih obveza te je odgovorna za upravljanje i kontrolu izdataka.

Hrvatske vode su javna tvrtka za obavljanje poslova i zadataka upravljanja državnim i lokalnim vodama, i kao takvo će imati značajnu ulogu u provedbi Plana navodnjavanja VŽ. Kako je i do sada koordinacija izrade i financiranja Plana navodnjavanja između Županije i Hrvatskih voda bila uspješna očekuje se i daljnja suradnja na implementaciji tog Plana na području Županije.

Varaždinska županija, kao jedinica regionalne uprave, ima ulogu koordinacije interesa različitih strana: na jednoj strani zainteresiranih poljoprivrednih proizvođače, a s druge strane institucija koje gospodare javnim dobrima i prirodnim resursima. U postupku provođenja Plana navodnjavanja VŽ, Županija usklađuje pojedinačne zahtjeve s Planom, te rješava niz operativnih zahtjeva vezanih za provedbu Plana. Županija predlaže godišnje i višegodišnje programe i projekte navodnjavanja na području Županije. Županija je i mjesto kontakta zainteresiranih korisnika zemljišta za navodnjavanje, centar informiranja za lokalnu upravu i samoupravu o mogućnostima provedbe navodnjavanja na njenom području, te provodi kontrolu stanja na terenu kroz Upravni odjel za poljoprivredu i ruralni razvoj. Županija je također nosilac aktivnosti za pribavljanje sredstava pristupnih fondova EU. Konačno, Županija je temeljno mjesto kontakta zainteresiranih korisnika zemljišta za navodnjavanje, centar informiranja za lokalnu upravu i samoupravu o mogućnostima provedbe navodnjavanja na području Županije te provodi kontrolu stanja na terenu.

Fakulteti i instituti vezani za poljoprivredu te ostali konzultanti imat će kao stručne ustanove bitnu savjetodavnu i edukativnu ulogu u provedbi Plana, te će sudjelovati u provedbi monitoringa Plana.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 172/259

Krajnji korisnici su obiteljska poljoprivredna gospodarstva, zadruge/udruge poljoprivrednih proizvođača, drugi poslovni subjekti, te gradovi odnosno općine te su izravno zainteresirani za provedbu Plana navodnjavanja VŽ i pokretači su izgradnje pojedinačnih sustava. Krajnji korisnici mogu djelovati samostalno ili se mogu udruživati na različite načine. Interes za provedbu navodnjavanja na svojim parcelama izražavaju Županiji.

3.10 Dosadašnji razvojni programi i uklapanje u projekte razvoja šireg područja i prostorne planove

Plan navodnjavanja Varaždinske županije svoje uporište ima u važećoj prostornoj i planskoj dokumentaciji:

Prostorni plan Varaždinske županije i PPUO/G

Strategija upravljanja vodama Republike Hrvatske

Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj (NAPNAV)

Prostorni plan Varaždinske županije i PPUO/G

Prostornim planom županije koji je izrađen još 2000. godine (osnovni plan) navodi se da na prostoru županije nema površina koje se navodnjavaju, te da u tom smislu nema planiranja u bližoj budućnosti. Ipak, napominje se kako će navodnjavanje eventualno doći u obzir u kasnijim etapama uređenja i iskorištenja vodnih resursa u skladu sa specifičnim potrebama pojedinih zemljišta, najvjerojatnije za uzgoj voća i cvijeća.

U prostornom planu se kao potencijalni izvori vode za navodnjavanja navode otvoreni vodotoci te višenamjenske akumulacije, a gdje je to moguće iz podzemnih voda. Osnovni preduvjet za izgradnju sustava za navodnjavanje je uređenje potencijalnih recipijenata i osiguranje prostora za izgradnju kanalskog sustava. Navodi se da je prema "Studiji uređenja zemljišta i otvorenih vodotoka za gornji dio vodnog područja rijeke Drave" (izrađena od VRO "Drava-Dunav" Osijek, OOUR "Vodogradnja" Varaždin iz 1989. godine) natapanje se predviđa iz Ormoškog i Varaždinskog akumulacijskog jezera putem glavnih natapnih kanala VAR1, VAR2 i ČAK1, te jezera Dubrava putem kanala DUB1.

Duž toka rijeke Drave postoje izvedeni obrambeni nasipi hidroelektrana i vodoprivredni nasipi, a na području uzvodno od Svibovca obrambeni nasip je u izgradnji. Uz akumulaciju hidroelektrana izvedeni su drenažni kanali, koji kao otvoreni vodotoci prihvaćaju ili mogu prihvatiti sadašnje i buduće melioracijske kanale. Kod planiranja raspodjele vodnih količina hidroelektrana na Dravi, osigurano je vodoprivrednim dozvolama cca 30 m3/s vode za potrebe navodnjavanja.

Za rijeku Bednju je prema Studiji predviđena izgradnja niza brdskih retencija koje bi se koristile za natapanje površina ispod retencija, odnosno nizvodno. Glavni recipijenti ovog područja (Plitvica i Bednja) sistematski se uređuju, no efekti u slivu Bednje su nezadovoljavajući, prvenstveno zbog neriješene zaštite od erozije. Detaljno uređenje zemljišta (u dijelu odvodnje) provedeno je do sada samo uz Plitvicu u sklopu provođenja komasacije na kompleksima Šemovca i Kelemena (ukupno 3.811 ha), te na površinama Zbelšćak i Brezje (ukupno 210 ha). Aktivnosti usmjerene na provođenje predviđenih komasacija, koje su nužne u postupku osiguranja potrebnog prostora za izvedbu građevina odvodnje (kanali i dr.), sada su u zastoju.

Zaštita od štetnog djelovanja voda u nizinskim dijelovima Županije koji se pretežito koriste za poljoprivredu, ali i u brežuljkastim i brdskim predjelima, unaprijeđena je u posljednjih tridesetpet godina, ali u zadnjih nekoliko godina nije bilo značajnijih aktivnosti u tom dijelu, pa čak ni u održavanju. To se očitovalo posebno u drugoj polovici 1998. godine tijekom

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 173/259

nekoliko pojačanih kišnih perioda, kad su se izlile rijeke Bednja, Plitvica i Lonja i izazvale znatne štete u pojedinim dijelovima Županije.

Prilikom izrade plana navodnjavanja potrebno je uklapanje sustava navodnjavanja u prostor uskladiti s prostornim ograničenjima danim u PP Varaždinske županije i PPUO/G. Prostorna ograničenja prema prostornim planovima dati će se u nastavku nakon definiranih površina pogodnih za navodnjavanje te će se obuhvat sustava navodnjavanja uskladiti s prostornim planovima.

Strategija upravljanja vodama Republike Hrvatske

Strateški ciljevi Republike Hrvatske vezani za konkurentnu poljoprivrednu proizvodnju zahtijevaju unapređenje stanja hidromelioracijskih sustava odvodnje i navodnjavanja.

U tom smislu, jedan od razvojnih prioriteta je zaustavljanje daljnjeg propadanja postojećih sustava i njihovo dovođenje u pogonsku spremnost, u skladu s novim uvjetima i potrebama. Tendencija je ka uspostavljanju manjih, lokalnih sustava, koji su jeftiniji. Vodno gospodarstvo će nastojati osigurati dovoljne količine voda potrebne kakvoće za navodnjavanje, kako za postojeće tako i za nove sustave.

Vodno gospodarstvo treba stvarati uvjete za navodnjavanje. Potrebno je definirati prostor, potrebe i mogućnost razvoja, gdje će navodnjavanje kao uzgojna mjera biti bazirana na ekonomskim principima.

Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj (NAPNAV)

NAPNAV je kao strategija sadašnjeg i budućeg razvoja navodnjavanja u Republici Hrvatskoj s ciljem poboljšanja gospodarenja prirodnim resursima, organizacije poljoprivredne infrastrukture i tržišne ekonomije poljoprivrednim proizvodima usvojen 2005. godine.

U NAPNAV-u se konstatira da je navodnjavanje u Hrvatskoj nedovoljno razvijeno iako su prirodne mogućnosti navodnjavanja, što podrazumijeva relativno veliku pogodnost tla za navodnjavanje i vrlo velik vodni potencijal, izvrsne. Kao uzroke lošem postojećem stanju navodnjavanja NAPNAV izdvaja: neorganiziranost sustava navodnjavanja, nedefinirana prava i obveze sudionika i korisnika sustava navodnjavanja, tranziciju poljoprivredne proizvodnje, mjesto navodnjavanja u vodnom gospodarstvu, nedefinirane planove razvoja i dr.

Ciljevi NAPNAV-a uvjetovani potrebom za sustavnim uređenjem navodnjavanja u Republici Hrvatskoj definirani u kao opći i posebni. Opći predstavljaju strateške podloge za provođenje Projekta, a među posebnima se ističu: izrada županijskih planova navodnjavanja, prilagodba zakonodavstva, izgradnja pilot-projekata navodnjavanja, razvoj daljnjih projekata na području Republike Hrvatske za provedbu navodnjavanja, definiranje i ustroj organizacija i statusa institucija za planiranje, izvođenje, korištenje, održavanje i praćenje projekata itd.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 174/259

4. TEHNOLOŠKA I POGONSKA OSNOVA ZA PLANIRANJE NAVODNJAVANJA

4.1 Uvod

U ovom poglavlju obrađena je tehnološka i pogonska osnova za planiranje navodnjavanja u Varaždinskoj županiji, koja se sastoji od ocjene sadašnjeg stanja poljoprivredne proizvodnje, organizacije prostora za navodnjavanjem (u kojem je obrađena nova struktura sjetve u uvjetima navodnjavanja), očekivane potrebe za vodom u novoj strukturi sjetve, primjenjivi sustavi za navodnjavanje.

4.2 Ocjena sadašnjeg stanja poljoprivredne proizvodnje

Podaci Popisa poljoprivrede 2003. omogućili su vrlo preciznu analizu postojeće poljoprivredne proizvodnje na području Varaždinske županije.

Svi navedeni podaci upućuju na veliki potencijal poljoprivredne proizvodnje na području Županije, iz čega se može zaključiti da postoje ekonomske pretpostavke za uspješno provođenje Nacionalnog programa navodnjavanja.

Ovi poljoprivredni potencijali će se moći iskoristiti tek nakon stvaranja temeljnih uvjeta suvremene poljoprivredne proizvodnje (okrupnjavanje površina, hidromelioracije određenih područja, povećanje plodnosti, dobro gospodarenje tlom i pravovremeno obavljanje radnih operacija –prvenstveno agrotehničke mjere) na temeljima održivog gospodarenja.

Činjenica da se na području Županije navodnjava 455,10 ha (iz legaliziranih zdenaca), odnosno 665 ha kada se uključe i površine za koje su odbijeni zahtjevi za legalizaciju zdenaca, ukazuje da je neophodno postupno uvođenje navodnjavanja uz odgovarajuću edukaciju i pripremne radnje kako bi projekti navodnjavanja uspjeli.

4.3 Organizacija prostora za navodnjavanje

4.3.1 Promjena proizvodnje u uvjetima navodnjavanja

Budući da navodnjavanje osigurava visoke i stabilne prinose, uzgoj više kultura na istoj parceli u godini, te raznovrsniju sjetvu ratarskih, povrćarskih i krmnih kultura, moguće je mijenjati postojeći plodored, odnosno uvesti širi plodored, čime se bolje koriste postojeći agroekološki uvjeti i postojeći prirodni potencijali proizvodnog područja.

Promjenom strukture sjetve, povećanjem prinosa, a time i povećanjem fizičkog obima ukupne proizvodnje, indirektno će se utjecati na povećanu snabdjevenost a time i ukupne kapacitete prerađivačke industrije, razvoj stočarske proizvodnje, te na snabdjevenost tržišta i izvozne mogućnosti.

Analizom strukture korištenja poljoprivrednog zemljišta dobiveno je da je najveći udio oranica i vrtova. Udio livada i pašnjaka još je uvijek velik. Analizom strukture biljne proizvodnje na području Županije može se zaključiti da je broj poljoprivrednih kultura relativno velik, ali samo mali broj intenzivnih kultura zauzima veće površine.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 175/259

Stoga u plodoredu dominiraju žitarice, odnosno pšenica i kukuruz. Najveći dio korištenih površina je karakteristično dvopolje tipa ozimina-jarina. Od ozimina to je u prvom redu ozima pšenica, rjeđe ozimi jecam, a od jarina najčešće kukuruz. Ostale kulture upućuju na mogućnost širenja postojećih plodoreda. Postojeća struktura sjetve na navodnjavanim površinama značajno će se promijeniti; te će kukuruz i pšenica trebati zamijenjeni intenzivnijim povrćarskim kulturama.

4.3.2 Sustavi biljne proizvodnje, izbor kultura, varijante plodoreda

U uvjetima navodnjavanja, pitanje plodoreda jedno je od ključnih pitanja koje otvara mogućnosti proizvodnje intenzivnijih kultura i povećanje njihovog udjela u plodoredu.

Izbor kultura koje će se uzgajati u plodoredu ovisi o nizu činitelja kao što su agroekološki uvjeti proizvodnje, zahtjevi tržišta, opskrbljenosti gospodarstava raspoloživom opremom i radnom snagom, preradbeni kapaciteti i razvijenost prehrambene industrije.

Agroekološki uvjeti u Varaždinskoj županiji upućuju na to kako je ovo područje idealno za biljnu, a vezano uz to i stočarsku proizvodnju. Zbog svoje prostranosti, ali i raznolikosti u njoj se mogu uzgajati gotovo sve ratarske, industrijske i krmne kulture, te sve vrste povrća i voća. Zahtjevi tržišta u tržišnoj privredi svakako su najvažniji činitelj za sve one koji proizvode za tržište. Tržišno orijentirana gospodarstva najveće površine u plodoredu zasijati će onim kulturama za kojima na tržištu postoji najveći interes. Isto tako, postupno će uvoditi ili napuštati pojedine kulture ovisno o ponudi i potražnji i razvojem preradbenih kapaciteta.

Intenziviranjem plodoreda na nekom području, gospodarstva su razvijala i određenu tehnologiju, nabavljala mehanizaciju, gradila skladištene i preradbene kapacitete što je dobar preduvjet za daljnji razvoj plodoreda.

Tradicionalni uzgoj kultura, tako važno obilježje svake tradicionalne poljoprivrede, temelj je na kome će počivati svaki plodored nekog kraja. To znaci da će na području Varaždinske županije u blizini izvora vode za navodnjavanje dominirati od povrćarskih kultura krumpir, bundeve i kupus.

Planirana struktura sjetve usklađena je prema potrebama korisnika sustava navodnjavanja, a u cilju osiguranja ekonomski opravdane proizvodne orijentacije. Uvažavajući zahtjeve i mišljenja korisnika sustava, planirana struktura trebala bi osigurati kvalitetan plodored koji neće ugroziti proizvodnju, niti biljku i samo tlo na kojemu se proizvodnja odvija.

Plodored predstavlja pravilnu proizvodnu rotaciju uzgajanih kultura na određenom prostoru. Važnost plodoreda proizlazi iz mnogobrojnih bioloških, agrotehničkih i organizacijsko-ekonomskih razloga. Pravilnim plodoredom održava se u dobrom stanju struktura i plodnost tla (razina humusa, pH), utječe se na manju zakorovljenost, izostanak bolesti i štetnika na biljkama, manje troškove proizvodnje i osigurava se održivi prinos. U nastavku slijedi primjer ratarsko-krmno-povrćarskog plodoreda (tab. 4.1).

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 176/259

tab. 4.1 Primjer ratarsko-krmno-povrćarskog plodoreda

Proizvodna površina

Proizvodna godina

1. 2. 3. 4. 5.

Tabla 1 Kukuruz

merkantilni Pšenica

Šećerna repa

Razno povrće

Kukuruz silažni

Tabla 2 Pšenica Šećerna

repa Razno povrće

Kukuruz silažni

Soja – suncokret

Tabla 3 Šećerna

repa Razno povrće

Kukuruz silažni

Soja – suncokret

Kukuruz merkantilni

Tabla 4 Razno povrće

Kukuruz silažni

Soja – suncokret

Kukuruz merkantilni

Pšenica

Tabla 5 Kukuruz silažni

Soja – suncokret

Kukuruz merkantilni

Pšenica Šećerna

repa

Kulture u tab. 4.1 su posložene u petopoljnoj shemi uvažavajući u izboru najpogodniji predusjev i vremensko ograničenje vraćanja na istu površinu. Naime, kukuruz se do pojave kukuruzne zlatice uspješno proizvodio u kraćoj ili dužoj monokulturi (odnosno, na istoj površini), no to više nije preporučljivo. Značajna ograničenja su kod šećerne repe i suncokreta koji se vraćaju na istu površinu tek nakon 4 do 5 godina.

Budući da su proizvođači i korisnici u okviru obuhvata iskazali interes za proizvodnju različitog povrća u tab. 4.2 daje se primjer planiranja plodoreda u povrćarstvu.

tab. 4.2 Primjer plodoreda u povrćarstvu

Proizvodna površina

Proizvodna godina

1. 2. 3. 4. 5.

Tabla 1 Grašak Krumpir Mrkva Kukuruz šećerac

Luk

Tabla 2 Krumpir Mrkva Kukuruz šećerac

Luk Grašak

Tabla 3 Mrkva Kukuruz šećerac

Luk Grašak Krumpir

Tabla 4 Kukuruz šećerac

Luk Grašak Krumpir Mrkva

Tabla 5 Luk Grašak Krumpir Mrkva Kukuruz šećerac

Ponajprije zbog sprječavanja različitih bolesti, i u primjeru povrćarskog plodoreda treba nastojati da se ista kultura ne vraća na istu površinu 3 do 5 godina. Također, treba obratiti pozornost i na utjecaj pretkulture, odnosno prethodno uzgajanog povrća. Pored navedenoga, u danom primjeru povrćarskog plodoreda kao i u izboru nekih drugih povrćarskih kultura, treba uvažiti određene proizvodne specifičnosti: smjenjivanje kultura plitkog, s kulturama dubokog korijena, neposredno nakon gnojidbe stajskim gnojem treba sijati i/ili saditi pogodne kulture (dinja, lubenica, krastavac, rajčica, paprika, kupusnjače,..), a izostaviti kulture kojima to ne pogoduje (mrkva, peršin, cikla, blitva, salata,..), te u smjeni kultura izostaviti one koje napadaju iste bolesti i štetnici.

Navodnjavanje će na širem području promijeniti strukturu sjetve i povećati prinos, a time će se promijeniti i ukupno stanje proizvodnje na navodnjavanom području. Ukupna proizvodnja svake pojedine kulture može se povećati bez obzira na njezin udio u sjetvenim površinama. Najmanje se mijenja proizvodnja strnih žitarica, dok se znatno može povećati proizvodnja šećerne repe i uljarica i to kako udjelom u strukturi sjetve, tako i ostvarenim prinosima. Ukupna masa svih proizvoda, izražena u tonama, bila bi na navodnjavanim površinama i do nekoliko puta veća nego danas.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 177/259

Općenito, strne žitarice (pšenica, jecam, raž i zob) imaju, prije svega, plodorednu važnost i treba ih inkorporirati u plodored zajedno s industrijskim, krmnim i povrćarskim kulturama. Oranice su i značajan izvor kvalitetne krme. Na njima se uzgajaju silažni kukuruz te višegodišnje krmne kulture, prvenstveno višegodišnje leguminoze kao što su lucerna i djetelina, a u novije vrijeme i djetelinsko-travne smjese, čije je značenje u proizvodnji kabaste krme veliko.

Bez obzira na usvojenu strukturu proizvodnje, u svim kombinacijama plodoreda u uvjetima navodnjavanja trebaju biti zastupljeni postrni usjevi za dobivanje „druge žetve“. Dokazana je višestruka korist zasnivanja postrnih usjeva, prije svega u povećanju učinkovitosti navodnjavanja. U postrnoj sjetvi moguće je, ovisno o dužini vegetacije i vremenu napuštanja površina kultura iz redovne sjetve, zasnivati raznovrsne usjeve u cilju proizvodnje zelene mase (silaža ili u zelenom stanju) za ishranu stoke i kultura za zrno kraće vegetacije; raznog povrća (mahuna, krastavac, kupus, kelj, cikla, salata, paprika, kukuruz šećerac) te uzgoj postrnih kultura za zelenu gnojidbu tla u cilju poboljšanja fizikalnih značajki tla, biološke aktivnosti i povećanja sadržaja organske tvari u tlu.

Pored najvećeg doprinosa zelene gnojidbe koji se ogleda u opskrbi tla dušikom, potrebno je navesti i ostale značajke ove mjere. Prije svega, proizvodna je površina pod usjevom gustog sklopa i spriječena je površinska erozija tla i rast korova. Nadalje, poboljšavaju se fizikalna svojstva tla (bolja retencije vode, aeracija, manja zbijenost) i povećava se biološka aktivnost tla. Postrne kulture mogu se uzgajati nakon ubiranja strnih žitarica, kukuruza šećerca i uljane repice. Pored navedenoga, na izbor kultura i određeni plodored imaju veliki utjecaj klimatska obilježja, a posebno količina i raspored oborina te temperatura zraka i tla.

Na području Varaždinske županije prema pedološkoj osnovi s obzirom na prioritetna područja za navodnjavanje, kapaciteta prerađivačke industrije, znanja i navike poljoprivrednih proizvođaća predlaže se reprezentativni plodored. Predložiti će se dva plodoreda jedan na bazi 1000 ha temeljen na izboru ratarsko-krmno-povrćarskih kultura, a drugi na bazi 100 ha temeljen na povrćarskoj proizvodnji.

U tab. 4.3 dana je struktura sjetve na bazi 1000 ha temeljena na izboru uglavnom ratarsko-krmno-povrćarskih kultura.

450; 45%140; 14%

100; 10%

270; 27%30; 3%

10; 1%

Planirana struktura sjetve (ha)

Žitarice

Industrijsko bilje

Krmno bilje

Povrće

Drvenaste kulture

Zaštićeni prostor+

sl. 4.1 Planirana struktura sjetve ratarsko-krmno-povrćarskihih kultura

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 178/259

Iz tab. 4.3 i planirane strukture uočava se da je težište buduće proizvodnje s udjelom od 45% na žitaricama (uglavnom pšenici i kukuruzu). Razno povrće ima udjel od 27%, industrijsko bilje 14% i krmno bilje (kukuruz silažni i DTS) 10% planiranog područja. Ostatak čine drvenaste kulture i zaštićeni prostori na ukupno 4% površina (sl. 4.1).

tab. 4.3 Planirana struktura sjetve ratarsko-krmno-povrćarskihih kultura na 1000 ha

Struktura proizvodnje (redovno/postrno)Vegetacijski

stadij

Učešće

usjeva (%)

Učešće

usjeva (ha)

REDOVNA SJETVA 100% 1.000

Žitarice 45% 450

Pšenica merkatilna 10. - 6. 12% 120

Ječam, zob, triticale 10. - 6. 7% 70

Kukuruz merkatilni 4. - 9. 25% 250

Kukuruz šećerac 4. - 7. 1% 10

Industrijsko bilje 14% 140

Soja 5. - 9. 3% 30

Šećerna repa 3. - 9. 2% 20

Bundeva 5. - 8. 4% 40

Uljana repica 9. - 6. 5% 50

Krmno bilje 10% 100

Kukuruz silažni 5. - 8. 5% 50

Djetelinsko travne smjese 3. - 10. 5% 50

Povrće 27% 270

Luk 4. - 8. 3% 25

Krumpir 4. - 9. 12% 120

Kupus, kelj 5. - 9. 6% 60

Mrkva 5. - 9. 2% 20

Paprika, krastavac 5. - 9. 2% 15

Rajčica, patliđan 5. - 9. 2% 15

Dinja, lubenica 5. - 8. 2% 15

Drvenaste kulture 3% 30

Voće jezgričavo - jabuka 4. - 9. 3% 30

Zaštićeni prostor 1,0% 10

Rajčica, paprika 2. - 10. 1,0% 10

POSTRNA SJETVA 10% 100

Kupus, kelj 7. - 10. 3% 30

Salata 7. - 10. 3% 30

Kukuruz - silažni 7. - 10. 4% 40

UKUPNO 110% 1.100

S obzirom na tradiciju i raspoloživost s određenom mehanizacijom dobar dio obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, pogotovo na području općine Vidovec, već se bavi intenzivnom proizvodnjom povrća. Naime na sjevernom djelu županije uz rijeku Dravu kao i u susjednoj Međimurskoj županiji tradicionalno se proizvodi krumpir i bundeva golica za proizvodnju bučinog ulja kao i tradicionalna proizvodnja „Varaždinskog kiselog zelja“.

S obzirom na područja koja se planiraju navodnjavati prikazan je i primjer intenzivne planirane strukture sjetve koja se temelji uglavnom na povrćarskim kulturama (tab. 4.4)

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 179/259

tab. 4.4 Planirana struktura u intenzivnom povrćarskom plodoredu na 100 ha

Struktura proizvodnje (redovno/postrno)Vegetacijski

stadij

Učešće

usjeva (%)

Učešće

usjeva (ha)

REDOVNA SJETVA 100% 100

Žitarice 30% 30

Pšenica merkatilna 10. - 6. 25% 25

Ječam, zob, triticale 10. - 6. 5% 5

Kukuruz sjemenski 4. - 9. 0% 0

Kukuruz merkatilni 4. - 9. 0% 0

Kukuruz šećerac 4. - 7. 0% 0

Industrijsko bilje 10% 10

Bundeva 5. - 8. 10% 10

Povrće 53% 53

Luk 4. - 8. 5% 5

Krumpir 4. - 9. 15% 15

Kupus, kelj 5. - 9. 15% 15

Mrkva 5. - 9. 10% 10

Paprika, krastavac 5. - 9. 3% 3

Rajčica, patliđan 5. - 9. 5% 5

Drvenaste kulture 5% 5

Voće jezgričavo - jabuka 4. - 9. 5% 5

Zaštićeni prostor 2,0% 2

Rajčica, paprika 2. - 10. 2,0% 2

POSTRNA SJETVA 10% 10

Kupus, kelj 7. - 10. 10% 10

UKUPNO 110% 110

4.4 Očekivane potrebe za vodom za razvoj poljoprivredne proizvodnje

4.4.1 Uvod

Potrebe za vodom u planiranoj proizvodnji određene su pomoću računalnog programa „Hidrokalk“ (Izvorna metoda Palmer W.C., 1965, korigirana i kalibrirana prema Vidaček Ž., 1981.) izračunavanjem vodne bilance tla. Računalni program zahtijeva sljedeće ulazne podatke: vodne konstante površinskog i potpovršinskog sloja tla, vrijednosti korisnih (efektivnih) oborina, referentnu evapotranspiraciju i koeficijente usjeva za pojedine razvojne stadije uzgajanih kultura.

4.4.2 Referentna evapotranspiracija

Referentna evapotranspiracija je voda koja se gubi procesima transpiracije i evaporacije s određene površine u određenom vremenu. Po definiciji, to je vrijednost evapotranspiracije 8-15 cm visokog zelenog travnog pokrivača, koji potpuno zasjenjuje površinu i ima dovoljno vode. Za izračunavanje referentne evapotranspiracije korištena je metoda Penman-Monteith. U tab. 4.5 prikazuju se ulazni klimatološki podaci i rezultati proračuna referentne evapotranspiracije po metodi Penman-Monteitha provedeni programom CROPWAT. Najveća referentna evapotranspiracija je u srpnju (136,1 mm/mjesec ili 4,39 mm/dan), a najmanja u prosincu, svega 13,9 mm/mjesec ili 0,45 mm/dan. Ukupna godišnja referentna evapotranspiracija je 792,5 mm.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 180/259

tab. 4.5 Referentna evapotranspiracija – GMP Varaždin (1998.-2017.)

Mjesec Temperatura

oC

Rel.vlažnost zraka

%

Brzina vjetra m/s

Insolacija h/dan

Eto mm/dan

Eto mm/mjesec

I 2,2 81,6 1,94 2,7 0,46 14,3

II 3,3 75,5 2,02 3,7 0,83 23,2

III 6,8 69,2 2,24 5,2 1,55 48,0

IV 11,8 67,2 2,17 6,7 2,52 75,6

V 16,4 68,5 2,08 8,4 3,51 108,8

VI 20,1 68,6 1,90 9,1 4,21 126,4

VII 21,6 68,6 1,78 9,4 4,39 136,1

VIII 20,7 71,6 1,62 8,9 3,73 115,6

IX 15,8 77,7 1,71 6,1 2,31 69,3

X 11,2 80,5 1,83 4,8 1,29 40,1

XI 6,4 82,8 1,97 2,9 0,70 21,1

XII 2,1 84,0 1,91 2,3 0,45 13,9

Prosjek 11,5 74,6 1,93 5,9 2,16 792,5

4.4.3 Efektivne oborine

Za izračunavanje potrebe biljaka za vodom, potrebni su podaci o referentnoj evapotranspiraciji i oborinama. U ovom slučaju korištene su srednje vrijednosti višegodišnjih oborina i vjerojatnost pojave oborina u sušnoj (75 %) i vlažnoj (25%) godini. Budući da izmjerene oborine nisu efektivne izračunate su efektivne oborine. Pod pojmom efektivnih oborina podrazumijeva se onaj dio oborina koje biljke koriste za transpiraciju, a nalaze se unutar područja korijena ili fiziološki aktivnog sloja tla. Efektivne oborine proračunate su izrazom koji je razvio United States Bureau of Reclamation (USBR):

tab. 4.6 Količine oborina i efektivne oborine u vlažnoj godini

Mjesec Eto mm

Oborine mm

Efektivne oborine mm

I 14,3 56,2 51,1

II 23,2 63,6 57,1

III 48,0 76,8 67,4

IV 75,6 89,8 76,9

V 108,8 107,7 89,1

VI 126,4 112,4 92,2

VII 136,1 103,6 86,4

VIII 115,6 107,5 89,0

IX 69,3 175,3 126,1

X 40,1 103,3 86,2

XI 21,1 105,0 87,4

XII 13,9 77,5 67,9

Suma 792,5 1178,7 976,8

Ukupna godišnja količina oborina u prosječno vlažnoj godini iznosi 1178,7 mm, dok je efektivna količina oborina 976,8 mm. Mjesec s najviše oborina je rujan s 126,1 mm efektivnih oborina.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 181/259

tab. 4.7 Količine oborina i efektivne oborine u prosječnoj godini

Mjesec Eto mm

Oborine mm


I 14,3 41,6 38,8

II 23,2 51,5 47,3

III 48,0 48,5 44,7

IV 75,6 58,9 53,3

V 108,8 77,4 67,8

VI 126,4 84,6 73,1

VII 136,1 83,2 72,1

VIII 115,6 81,2 70,7

IX 69,3 115,7 94,3

X 40,1 82,4 71,5

XI 21,1 70,6 62,6

XII 13,9 50,9 46,8

Suma 792,5 846,5 743,0

Ukupna prosječna godišnja količina oborina za postaju Varaždin iznosi 846,5 mm, dok je efektivna količina oborina 743 mm. Mjesec s najviše oborina je rujan s 94,3 mm efektivnih oborina. U odnosu na godišnju evapotranspiraciju evidentan je nedostatak oborina tijekom vegetacije u razdoblju od travnja do rujna.

tab. 4.8 Količine oborina i efektivne oborine u sušnoj godini

Mjesec Eto mm

Oborine mm


I 14,3 12,4 12,2

II 23,2 24,1 23,2

III 48,0 17,9 17,4

IV 75,6 30,0 28,6

V 108,8 40,6 38,0

VI 126,4 55,5 50,6

VII 136,1 51,5 47,3

VIII 115,6 33,5 31,7

IX 69,3 69,5 61,8

X 40,1 50,7 46,6

XI 21,1 42,5 39,6

XII 13,9 30,6 29,1

Suma 792,5 458,8 426,1

U prosječno sušnoj godini pri 75% vjerojatnosti ukupna godišnja količina oborina iznosi 458,8 mm, od čega su efektivne oborine 426,1 mm. U vegetaciji korisne oborine iznose 258 mm, a najmanja količina oborina je u srpnju i kolovozu kada su i najveće potrebe biljaka za vodom.

4.4.4 Evapotranspiracija kultura i potrebe za navodnjavanjem

Evapotranspiracija uzgajanih kultura (ETk ) izračunava se kao ETk=ETo x kc, gdje je ETk evapotranspiracija kulture, ETo je referentna evapotranspiracija, a kc je koeficijent kulture. Za potrebe navodnjavanja važna su četiri stadija (faze) razvoja kultura, a to su: Početni stadij razvoja kulture (usjeva) (P): započinje od nicanja usjeva i traje sve dok usjev ne pokrije oko 10% tla; Razvojni stadij (R): nastavlja se na početni stadij i traje sve do pokrivenosti tla 70% - 80%. U tom stadiju smanjuje se evaporacija, ali se znatno povećava transpiracija; Središnji stadij (S): nastavlja se na razvojni stadij i traje do početka sazrijevanja, što se obično očituje u promjeni boje lišca ili opadanju lišca. Tu je

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 182/259

najveća potrošnja vode, pa su koeficijenti kultura najveći; Kasni stadij usjeva (K): traje od kraja središnjeg stadija do završetka vegetacije, odnosno do berbe.

tab. 4.9 Prosječna razdoblja određenih stadija razvoja pojedinih kultura

Kultura Mjesečno trajanje određenog stadija (faze) kulture

Početni – P Razvojni – R Središnji – S Kasni – K

Kukuruz silaža Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz

Kukuruz zrno Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz - rujan

Pšenica Listopad-ožujak Travanj Svibanj Lipanj

Ozimi ječam Listopad-ožujak Travanj Svibanj Lipanj

Lubenica Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz

Krumpir Travanj Svibanj-lipanj Srpanj- kolovoz kolovoz

Šećerna repa Ožujak-travanj Svibanj-lipanj Srpanj Kolovoz-listopad

Uljana repica Rujan-veljača Ožujak Travanj-svibanj Lipanj

Kupus i kelj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan

Paprika i krastavci Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz

Luk Travanj Svibanj Lipanj-srpanj Kolovoz

Rajčica Svibanj Lipanj Srpanj-kolovoz Rujan

Drvenaste kulture Travanj Svibanj Lipanj-kolovoz Rujan

Mrkva Ožujak-travanj Svibanj Lipanj Srpanj

DTS Svi su stadiji u jednom mjesecu (prosjecno cetiri košnje godišnje)

tab. 4.10 Koeficijenti kultura (kc)

Kultura Koeficijenti kultura kc za razne stadije kultura

Početni – P Razvojni – R Središnji – S Kasni – K

Kukuruz silaža 0.40 0.75 1.10 0.55

Kukuruz zrno 0.40 0.75 1.10 0.55

Pšenica 0.35 0.65 1.05 0.25

Ozimi ječam 0.35 0.65 1.05 0.25

Lubenica 0.45 0.75 1.10 0.85

Krumpir 0.35 0.60 1.05 0.70

Šećerna repa 0.45 0.80 1.10 0.65

Uljana repica 0.35 0.60 1.05 0.40

Kupus i kelj 0.40 0.90 0.95 0.80

Paprika i krastavci 0.40 0.95 0.95 0.80

Luk 0.30 0.40 0.95 0.75

Rajčica 0.40 1.10 1.05 0.60

Drvenaste kulture 0.50 0.75 1.10 0.85

Mrkva 0.45 0.85 1.00 1.00

DTS 0.85 0.85 0.85 0.85

Izračunom vodne bilance tla u planiranoj proizvodnji rezultirat će potrebama za vodom. Bilanca vode u tlu izračunata je na osnovu utvrđenih vrijednosti vodnih konstanti tla u površinskom (0 - 10 cm) i podpovršinskom sloju tla (10 - 30 cm), vrijednosti efektivnih prosječnih i oborina u sušnoj godini, te referentne evapotranspiracije. Bilance vode u tlu izračunate su na temelju unesenih slijedećih prosječnih vrijednosti vodnih konstanti u sloju tla od 0 do 30 cm:

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 183/259

PKv = 118 mm

Z1 = 22 mm (zaliha vode u površinskom sloju tla 0 - 10 cm)

Z2 = 45 mm (zaliha vode u donjem sloju tla 10 - 30 cm)

Tv = 51 mm i

FAv = PKv – Tv = 118 – 51 = 67 mm.

U nastavku slijede rezultati izračuna potrebe za vodom (norme navodnjavanja) na temelju tablica bilance vode u tlu za vlažnu (25%-tnu vjerojatnost pojave oborina), prosječnu i sušnu (75 %-tnu vjerojatnost pojave oborina).

Potreba za vodom u uvjetima navodnjavanja slijedi temeljem provedenih izračuna bilance vode u tlu. Dakle, norma navodnjavanja nije ništa drugo nego iskaz izračuna bilance vode u tlu, no, prije svega zbog velikog broja tablica bilanci i lakoće praćenja rezultata izračuna u daljem tijeku projekta, navode se nedostaci vode u sušnoj godini (tab. 4.11), pri prosječnim oborinama (tab. 4.12), te pri vlažnoj godini (tab. 4.13).

tab. 4.11 Potreba uzgajanih kultura u sušnoj godini

Struktura proizvodnje

redovno/postrno1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Norma

neto (mm)

Norma

bruto (mm)

REDOVNA SJETVA

Žitarice

Pšenica merkatilna 0,0 0,0 0,0 5,5 45,8 0,0 0,0 0,0 0,0 51,3 64,2

Ječam, zob, triticale 0,0 0,0 0,0 5,5 49,3 0,0 0,0 0,0 0,0 54,9 68,6

Kukuruz merkatilni 0,0 19,4 45,1 89,7 71,2 0,0 0,0 225,3 281,6

Kukuruz šećerac 0,0 25,1 68,0 83,7 176,8 221,0

Industrijsko bilje

Soja 9,4 42,4 84,4 69,7 0,0 205,9 257,4

Šećerna repa 0,0 0,0 11,0 59,8 94,1 94,5 0,0 0,0 259,5 324,3

Bundeva 18,6 51,5 85,7 59,6 7,5 222,8 278,5

Uljana repica 0,0 0,0 1,2 31,7 30,0 10,8 0,0 0,0 0,0 0,0 73,7 92,1

Krmno bilje

Kukuruz silažni 1,1 10,8 42,8 87,8 71,0 0,0 213,4 266,8

Djetelinsko travne smjese 0,0 10,9 36,8 46,9 62,2 64,0 0,0 0,0 220,9 276,1

Povrće

Luk 1,1 32,3 55,6 87,8 59,8 236,6 295,7

Krumpir 6,0 29,7 50,4 92,8 73,7 252,7 315,9

Kupus, kelj 39,4 63,1 83,5 71,3 7,5 264,7 330,9

Mrkva 13,0 51,8 81,4 68,6 7,5 222,3 277,9

Paprika, krastavac 25,9 51,5 94,9 73,9 0,0 246,3 307,8

Rajčica, patliđan 25,9 53,7 88,9 60,0 7,5 235,9 294,9

Dinja, lubenica 32,4 55,5 94,4 54,4 236,8 296,0

Drvenaste kulture

Voće jezgričavo - jabuka 0,0 0,0 0,0 6,0 34,1 61,9 83,0 82,5 0,0 0,0 0,0 0,0 267,5 334,4

Zaštićeni prostor

Rajčica, paprika 0,0 96,3 96,4 128,4 134,4 139,1 142,9 121,4 91,5 62,5 29,5 0,0 1042,4 1303,1

POSTRNA SJETVA

Kupus, kelj 46,6 93,8 8,9 0,0 149,2 186,5

Salata 20,1 76,2 4,0 0,0 100,4 125,5

Kukuruz - silažni 30,1 78,3 5,0 0,0 113,4 141,8

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 184/259

tab. 4.12 Potreba uzgajanih kultura u prosječnoj godini


redovno/postrno1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Norma

neto (mm)

Norma

bruto (mm)

REDOVNA SJETVA

Žitarice




Kukuruz šećerac 0,0 0,0 32,4 50,4 82,8 103,5

Industrijsko bilje

Soja 0,0 10,0 45,1 27,6 0,0 82,7 103,4

Šećerna repa 0,0 0,0 0,0 32,4 61,2 52,4 0,0 0,0 145,9 182,4

Bundeva 0,0 14,7 49,2 19,1 0,0 83,1 103,8

Uljana repica 0,0 0,0 0,0 2,5 5,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 7,8 9,7

Krmno bilje

Kukuruz silažni 0,0 0,0 10,0 50,2 27,4 0,0 87,6 109,5


Povrće

Luk 0,0 0,0 27,4 53,9 19,7 101,0 126,3

Krumpir 0,0 0,0 20,1 56,2 32,3 108,5 135,7

Kupus, kelj 5,0 34,4 51,6 30,4 0,0 121,3 151,7

Mrkva 0,0 17,2 45,8 27,0 0,0 90,0 112,5



Dinja, lubenica 0,0 25,2 58,3 14,6 98,1 122,7

Drvenaste kulture

Voće jezgričavo - jabuka 0,0 0,4 31,9 50,3 40,5 0,0 123,1 153,9

Zaštićeni prostor

Rajčica, paprika 0,0 96,3 96,4 128,4 134,4 139,1 142,9 121,4 91,5 62,5 29,5 0,0 1042,4 1303,1

POSTRNA SJETVA

Kupus, kelj 20,1 50,5 0,0 0,0 70,6 88,2

Salata 6,0 30,4 0,0 0,0 36,4 45,6

Kukuruz - silažni 10,3 39,5 0,0 0,0 49,8 62,2

tab. 4.13 Potreba uzgajanih kultura u vlažnoj godini


redovno/postrno1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Norma

neto (mm)

Norma

bruto (mm)

REDOVNA SJETVA

Žitarice




Kukuruz šećerac 0,0 0,0 11,4 34,8 46,2 57,7

Industrijsko bilje

Soja 0,0 0,0 26,5 10,1 0,0 36,6 45,8

Šećerna repa 0,0 0,0 0,0 15,4 44,3 32,8 0,0 0,0 92,5 115,6

Bundeva 0,0 2,9 35,8 2,8 0,0 41,5 51,9

Uljana repica 0,0 0,0 0,0 0,0 7,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 7,5 9,4

Krmno bilje

Kukuruz silažni 0,0 0,0 0,0 35,6 10,1 45,7 57,1


Povrće

Luk 0,0 0,0 3,7 36,0 2,8 42,5 53,2

Krumpir 0,0 0,0 0,0 38,9 14,3 53,2 66,5

Kupus, kelj 0,0 13,0 34,1 12,3 0,0 59,5 74,3

Mrkva 0,0 0,0 30,5 9,9 0,0 40,4 50,5



Dinja, lubenica 0,0 2,9 40,1 0,0 43,0 53,7

Drvenaste kulture

Voće jezgričavo - jabuka 0,0 0,0 7,6 32,7 21,3 0,0 61,6 77,0

Zaštićeni prostor

Rajčica, paprika 0,0 96,3 96,4 128,4 134,4 139,1 142,9 121,4 91,5 62,5 29,5 0,0 1042,4 1303,1

POSTRNA SJETVA

Kupus, kelj 6,4 28,3 0,0 0,0 34,8 43,5

Salata 0,0 6,0 0,0 0,0 6,0 7,5

Kukuruz - silažni 0,0 10,1 0,0 0,0 10,1 12,6

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 185/259

Zbroj svih potrebnih količina vode u razdoblju navodnjavanja pojedine kulture predstavlja vrijednost neto norme navodnjavanja i pokazuje ukupnu količinu vodu koju je potrebno navodnjavanjem dodati uzgajanoj kulturi. Bruto vrijednost norme navodnjavanja predstavlja uvećani neto iznos za gubitke vode koja se gubi u dovodu do polja, na uređajima i pri eksploataciji sustava navodnjavanja. Potreba izračuna bruto norme navodnjavanja proizlazi iz činjenice da je to ona količina vode koju je potrebno zahvatiti na izvorištu vode.

Na učinkovitost sustava navodnjavanja utječu mnogobrojni činitelji, od znanja, obučenosti i iskustva korisnika prilikom navodnjavanja, navodnjavane kulture, pogodnosti tla, te veličine i oblika proizvodne površine. Kod izračunavanja bruto norme navodnjavanja relevantna je učinkovitost projektiranog sustava navodnjavanja, koja rezultira s obzirom na učinkovitost dovođenja vode do navodnjavane površine (Udv), razvođenja vode navodnjavanom površinom (Urv) i učinkovitosti razdiobe vode na navodnjavanoj površini (Urv). Prema danim indikativnim vrijednostima (Smith, 1989., cit. Stričević,R., 2000.) slijedi da je projektna učinkovitost (Up) sustava navodnjavanja kišenjem 0,76 a sustava kapanjem 0,81.

U izračunavanju bruto norme, a uvažavajući gore navedeno, te imajući u vidu udio predviđenih načina navodnjavanja usvojeni su 20%-tni gubici vode. Iz bilanci vode u tlu vidljivo je da najveće količine vode treba osigurati za zatvorene prostore. Nakon toga, bez obzira da li se radi o sušnim, prosječnim i vlažnim godinama, najviše vode nedostaje povrću, jezgričavom voću (jabuka), šećernoj repi, kukuruzu. U sušnoj godini raznom povrću nedostaje od 222 do 264 mm, a jabuci 267 mm vode.

4.4.5 Obrok navodnjavanja

Količina vode koja se dodaje biljci jednim navodnjavanjem predstavlja obrok navodnjavanja, a dio je ukupnog nedostatka vode (norme navodnjavanja). Obrokom navodnjavanja potrebno je navlažiti određenu dubinu tla u ovisnosti od svojstava tla i dubine razvijenosti glavne mase korijena navodnjavane biljke, odnosno održati optimalne količine fiziološki aktivne vlage u rizosferi.

Točno određen obrok navodnjavanja povećava učinkovitost rada, a u tome posebno štedi vodu i uloženu energiju. Za pravilno doziranje vode potrebno je poznavati dubinu korijena navodnjavanih kultura u pojedinom razvojnom stadiju. Za ovu namjenu obroci navodnjavanja izračunati su za tri skupine kultura - žitarice, industrijsko i krmno bilje te za povrtlarske i drvenaste kulture. U razmatranje su uzete dvije različite dubine. Prva dubina se odnosi na početni stadij razvoja, a druga dubina za sve ostale stadije razvoja (razvojna, središnja i kasna):

0,15 m - dubina vlaženja u početnom stadiju razvoja (žitarice, industrijsko i krmno bilje, te povrtlarske kulture),

0,25 m - dubina vlaženja u ostalim stadijima razvoja povrtlarskih kultura,

0,30 m - dubina vlaženja u ostalim stadijima razvoja (žitarice, industrijsko i krmno bilje) i

0,40 m - dubina vlaženja drvenastih kultura.

Dodanim obrokom navodnjavanja tlo se vlaži do sadržaja poljskog kapaciteta tla za vodu (PKv). Optimalnu vlažnost navodnjavanog tla pri uzgoju kultura održavamo između navedene vrijednosti PKv (0,33 bara) i lentokapilarne vlažnosti tla (LKv-6,25 bara), odnosno u granicama lakopristupačne vode. Kad se trenutačna vlažnost tla spusti do vrijednosti lentokapilarne vlažnosti, pristupa se navodnjavanju. Obrok navodnjavanja izračunat je prema izrazu:

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 186/259

On = 10 x d x (PKv - LKv) (mm), gdje je:

On – obrok navodnjavanja u (mm),

d – dubina vlaženja tla u (m),

PKv – poljski vodni kapacitet tla (do dubine vlaženja) u vol. %,

LKv – lentokapilarna vlažnost tla (do dubine vlaženja) u vol.%

U nastavku slijedi izračun obroka u naznačenim stadijima razvoja navodnjavanih kultura (tab. 4.14).

tab. 4.14 Obrok navodnjavanja (mm)

Vodne konstante tla On - Obrok navodnjavanja (mm)

prema stadiju razvoja i dubini vlaženja

PKv (% vol.)

LKv (% vol.)

Početni stadij

0,15 m

Razvojni - razno povrće

0,25 m

Razvojni - žitarice,

ind. i krmno bilje

0,30 m

Drvenaste kulture 0,40 m

39,3 25,6 20,7 34,4 41,3 55,1

4.4.6 Hidromodul navodnjavanja

Hidromodul navodnjavanja značajan je element u projektiranju sustava navodnjavanja. Razlikujemo neto, radni i projektni hidromodul. Neto hidromodul 24 h podrazumijeva 24-satno kontinuirano navodnjavanje a izračuna se iz slijedeće formule:

)//(86400*31

haslMv

H neto

Hneto – neto hidromodul (l/s/ha) Mv – manjak vode (l/ha)

U navodnjavanju poljoprivrednog zemljišta na području SN Belica radni hidromodul se izračunava za usvojeno radno vrijeme navodnjavanja od 16 sati i računa količina vode koja se tijekom 16 sati dnevno dovodi na jedinicu površine. Radni hidromodul računamo prema formuli:

)//(3600**31

haslt

MvH r

Hr – radni hidromodul (l/s/ha) t – radno vrijeme navodnjavanja (t= 16 sati)

Izračun radnog hidromodula temelji se na bilancama iskazanom manjku vode kultura redovne i postrne sjetve. U izračun se uzimaju vrijednosti 7 mjeseca kao najzahtjevnijeg mjeseca u vegetacijskom razdoblju i to: najvećih mjesečnih potreba kultura iz redovne sjetve i iskazanih potreba vode u srpnju (početni stadij) postrnih usjeva.

Navedenom metodikom izračunat je neto (24 h), radni (16 h) i bruto radni hidromodul svake navodnjavane kulture. Uvažavajući površinsku zastupljenost kultura iz planirane strukture proizvodnje i njihove pripadajuće hidromodule, ponderiranom aritmetičkom sredinom izračunat je projektni hidromodul za ratarsko-krmno-povrćarsku strukturu sjetve (tab. 4.15), te za intezivnu planiranu povrćarsku strukturu sjetve (tab. 4.16). Također je za obje strukturu sjetve dan nedostatak vode za navodnjavanje za sušnu, prosječnu i vlažnu godinu. Nedostatak vode u sušnoj godini za ratarsko-krmno-povrćarsku strukturu sjetve je 1730 m3/ha, a za intenzivno povrećarsku strukturu sjetve je 2462 m3/ha.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 187/259

tab. 4.15 Hidromodul navodnjavanja za ratarsko-krmno-povrćarsku strukturu sjetve


redovno/postrnoPov

Manjak

vode

Neto

hidromodul

24h

Korekcijski

koeficijent

površine (kr)

Neto

hidromodul

reducirani

Radni

hidromodul

16h

Bruto

hidromodul

16h, 20%

(ha) (ha) (%) (mm) (l/s/ha) (l/s/ha) (l/s/ha) (l/s/ha)

REDOVNA SJETVA

Žitarice

Pšenica merkatilna 120 0,000 1 0,000 0,000 0,000

Ječam, zob, triticale 70 0,000 1 0,000 0,000 0,000

Kukuruz merkatilni 250 0,000 1 0,000 0,000 0,000

Kukuruz šećerac 10 10 84 0,313 1 0,313 0,469 0,586

Industrijsko bilje

Šećerna repa 20 30 94 0,351 1 0,351 0,527 0,659

Uljana repica 50 0,000 1 0,000 0,000 0,000

Soja 30 30 84 0,315 1 0,315 0,473 0,591

Bundeva 40 50 86 0,320 1 0,320 0,480 0,600

Krmno bilje

Kukuruz silažni 50 50 88 0,328 1 0,328 0,492 0,615

DTS 50 50 62 0,232 1 0,232 0,348 0,435

Povrće

Luk 25 20 88 0,328 1 0,328 0,492 0,615

Krumpir 120 120 93 0,346 1 0,346 0,520 0,650

Kupus, kelj 60 60 84 0,312 1 0,312 0,468 0,585

Mrkva, celer, peršin 20 20 81 0,304 1 0,304 0,456 0,570

Paprika, krastavac 15 10 95 0,354 1 0,354 0,531 0,664

Rajčica, patliđan 15 10 89 0,332 1 0,332 0,498 0,622

Dinja, lubenica, tikvice 15 10 94 0,352 1 0,352 0,529 0,661

Drvenaste kulture

Voće jezgričavo - jabuka 30 30 83 0,310 0,6 0,186 0,279 0,349

Zaštićeni prostor

Rajčica 10 10 143 0,534 1 0,534 0,800 1,000

POSTRNA SJETVA

Kupus, kelj, … 30 30 47 0,174 1 0,174 0,261 0,326

Salata, endivija 30 30 20 0,075 1 0,075 0,113 0,141

Kukuruz silažni 40 40 30 0,112 1 0,112 0,169 0,211

UKUPNO površina obuhvata 1000 100% 0,177 0,173 0,260 0,325

UKUPNO navodnjav. površina 610 61% 0,290 0,284 0,426 0,533

Površina

navodnjavanja

(7. mj.)

sl. 4.2 Manjak vode u karakterističnim godinama za ratarsko-krmno-povrćarsku strukturu sjetve na 1000 ha.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 188/259

tab. 4.16 Hidromodul navodnjavanja za intenzivnu povrćarskoj strukturi sjetve


redovno/postrnoPov

Manjak

vode

Neto

hidromodul

24h

Korekcijski

koeficijent

površine (kr)

Neto

hidromodul

reducirani

Radni

hidromodul

16h

Bruto

hidromodul

16h, 20%

(ha) (ha) (%) (mm) (l/s/ha) (l/s/ha) (l/s/ha) (l/s/ha)

REDOVNA SJETVA

Žitarice

Pšenica merkatilna 25 0,000 1 0,000 0,000 0,000

Ječam, zob, triticale 5 0,000 1 0,000 0,000 0,000

Industrijsko bilje

Bundeva 10 10 86 0,320 1 0,320 0,480 0,600

Povrće

Luk 5 5 88 0,328 1 0,328 0,492 0,615

Krumpir 15 15 93 0,346 1 0,346 0,520 0,650

Kupus, kelj 15 15 84 0,312 1 0,312 0,468 0,585

Mrkva, celer, peršin 10 10 81 0,304 1 0,304 0,456 0,570

Paprika, krastavac 3 3 95 0,354 1 0,354 0,531 0,664

Rajčica, patliđan 5 5 89 0,332 1 0,332 0,498 0,622

Drvenaste kulture

Voće jezgričavo - jabuka 5 5 83 0,310 0,6 0,186 0,279 0,349

Zaštićeni prostor

Rajčica 2 2 143 0,534 1 0,534 0,800 1,000

POSTRNA SJETVA

Kupus, kelj, … 10 10 47 0,174 1 0,174 0,261 0,326

UKUPNO površina obuhvata 100 100% 0,248 0,242 0,363 0,454

UKUPNO navodnjav. površina 80 80% 0,310 0,303 0,454 0,567

Površina

navodnjavanja

(7. mj.)

sl. 4.3 Manjak vode u karakterističnim godinama za intenzivnu povrćarsku strukturu sjetve na 100 ha.

4.4.7 Redukcija prinosa

Reakcija usjeva na manjak vode i određeno smanjenje prinosa (kada je voda jedino ograničenje očekivane produkcije visokih i stabilnih prinosa) može se izračunati prema sljedećoj jednadžbi (Yield response to water. FAO Irrigation and Drainage paper no. 33.) :

(1-Ya

Ym ) = ky (1-

ETa

ETc), gdje je:

Ya – stvarni ili postignuti prinos,

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 189/259

Ym – maksimalno mogući prinos, ky – koeficijent reakcije prinosa, Eta – aktualna ili stvarna evapotranspiracija i Etc – evapotranspiracija kulture.

Temeljem dane jednadžbe u tab. 4.17 slijede vrijednosti reakcije usjeva na manjak vode u primjeru prosječnih i oborina u sušnoj godini, te prinosi u uvjetima navodnjavanja (bez redukcije).

tab. 4.17 Redukcija prinosa pri oborinama različite vjerojatnosti pojave

Kultura

Redukcija prinosa (%) Prinos (kg/ha)

Sušna Prosječna S nav (bez redukcije)

BEZ nav sušna

BEZ nav prosječna

REDOVNA SJETVA

Žitarice

Pšenica merkatilna 20,3 4,6 7.000 5.582 6.676

Ječam, zob, triticale 22,3 6,1 6.500 5.051 6.101

Kukuruz merkatilni 57,3 23,2 12.000 5.125 9.216

Kukuruz šećerac 58,3 27,1 15.000 6.260 10.932

Industrijsko bilje

Soja 44,9 21,7 10.000 5.512 7.834

Šećerna repa 44,5 25,0 80.000 44.380 59.972

Bundeva (ulje = l/ha) 56,5 21,8 515 224 403

Uljana repica 22,7 2,4 4.000 3.091 3.904

Krmno bilje

Kukuruz silažni 59,3 25,5 50.000 20.334 37.259

DTS 41,2 16,4 20.000 11.769 16.729

Povrće

Luk 55,0 23,5 35.000 15.735 26.774

Krumpir 56,8 24,4 40.000 17.274 30.238

Kupus, kelj 49,6 23,3 60.000 30.238 46.021

Mrkva 58,2 24,4 35.000 14.632 26.465

Paprika 54,9 26,2 45.000 20.300 33.205

Rajčica 57,1 25,4 50.000 21.437 37.289

Dinja, lubenica 59,2 24,5 40.000 16.328 30.190

Drvenaste kulture

Voće jezgričavo - jabuka 47,5 21,8 45.000 23.617 35.190

POSTRNA SJETVA

Kupus, kelj 48,4 22,9 60.000 30.987 46.277

Salata 39,5 12,0 30.000 18.162 26.409

Kukuruz - silažni 48,2 16,7 50.000 25.906 41.671

Do značajnije redukcije prinosa uzgajanih kultura dolazi u prosječnoj i posebno u sušnoj godini. Na području Varaždinske županije vrijednost srednje referentne evapotranspiracije (ETo) iznosi 792,5 mm i suma efektivnih srednjih mjesečnih oborina 743 mm, a suma efektivnih godišnjih oborina 75 % vjerojatnosti pojave 426,1 mm. Pored navedenog, loša distribucija oborina dovodi do sušnih uvjeta u vegetacijskom dijelu godine i dolazimo do zaključka da su aktivnosti koje se ulažu u osiguranje potrebnih količina vode i budući sustav navodnjavanja opravdani. U primjeru sušne godine reakcija usjeva na nedostatke vode poprima još značajnije vrijednosti. Najveću redukciju prinosa pokazuju rajčica, kukuruz šećerac, luk i krumpir. Kod povrća u redovnoj sjetvi/sadnji redukcija prinosa kreće se u rasponu od minimalno 49,6 % kod kupusa do maksimalno 59,2 % u uzgoju lubenice.

Pri nedostatku raspoložive vode u tlu biljka usporava rast i razvoj. Nedostatak vode naročito je štetan u „kritičnim razdobljima“ biljke za vodu. Ova razdoblja mogu biti dulja ili kraća, javljaju se u različitim fazama razvoja pojedinih biljaka. Kod jednogodišnjih biljaka

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 190/259

kritično je razdoblje vezano za formiranje reproduktivnih organa, dok je kod višegodišnjih biljaka kritično razdoblje u vrijeme najvećeg stvaranja biljne mase i reproduktivnoj fazi.

4.5 Primjenjivi sustavi za navodnjavanje

4.5.1 Uvod

Sustavi navodnjavanja koji bi se mogli primijeniti za navodnjavanje poljoprivrednih površina u VŽ su sljedeći:

samohodna sektorska prskalica - “Tifon-sustav”,

samohodni automatiziranim uređaji (samo na okrupnjenim površinama) za linijsko kišenje - „Linear-sustav“ za kružno kišenje - „Centar pivot-sustav“,

sustav rasprskivača,

sustav minirasprskivača

sustav kapanja.

Nastavno se daje općeniti prikaz ovih sustava navodnjavanja. Odabir sustav navodnjavanja ovisiti će o odabiru kultura za navodnjavanje te željama i mogućnostima korisnika. Projektiranje detalja sustava za navodnjavanje na parcelama nije predmet Plana navodnjavanja.

4.5.2 Samohodna sektorska prskalica – „tifon-sustav“

Prednosti Tifon-sustava se ogledaju u velikoj pokretljivost, jednostavnom rukovanju i malom angažmanu radnika te smanjenju ukupnih troškova navodnjavanja. Sustav je prilagodljiv različitim oblicima navodnjavanih površina. Ima mogućnost adaptacije uređaja korištenjem i rasprskivača i kišnog krila, a samim tim i veći izbor navodnjavanih kultura, te mogućnost daljinskog upravljanja uređajem. Za razliku drugih sustava kišenja, pri natapanju i premještanju na novu radnu poziciju kreće se po suhom tlu.

Neravnomjerno natapanje pri vjetrovitom vremenu, kao i učinak velikog intenziteta kišenja koji djeluje nepovoljno na strukturu navodnjavanog tla, umanjuje se upotrebom kišnog krila umjesto rasprskivača velikog dometa.

Ovisno o situaciji (načinu zahvata i dovoda vode, dimenziji površine) treba izabrati optimalna moguća rješenja dovoda i razvoda vode po površini koja podrazumijevaju minimum radnih zahvata. Jedna od mogućnosti u radu Tifon-sustava je da se po sredini navodnjavane površine instalira dovodni cjevovod, postavljen po površini s predviđenim priključnim mjestima(s obzirom na razmak premještanja na novu radnu poziciju) ili se uređaj spaja na podzemni cjevovod preko hidranta, a navodnjavaju se naizmjenično površine s jedne i druge strane instaliranog razvoda vode.

Nesmetani prolasci mehanizacije u svim tehnološkim radnjama čine veliku prednost u organizaciji i proizvodnji poljoprivrednih kultura. Uz sve svoje pozitivne osobine, hidrantska mreža znatno poskupljuje troškove navodnjavanja te se zato koristiti za veće površine, čiji će financijski proizvodni učinak imati svoju gospodarstvenu opravdanost.

Tifon-i po svom načinu navodnjavanja kišenjem su samohodni vučeni rasprskivači, sl. 4.4 različitih intenziteta kišenja ovisno o brzini kretanja uređaja i različitoj širini pojasa zalijevanja te predstavljaju jedan od najčešćih mehaniziranih natapanja kod nas.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 191/259

sl. 4.4 Tifon-sustav s rasprskivačem

Uređaj postiže veliki učinak u navodnjavanju i značajno smanjenje troškova i potrebu za radnom snagom. Fleksibilnost brzine kretanja uređaja u odnosu na kapacitet rasprskivača omogućuje projektiranoj opremi vrlo brzu prilagodbu različitim stanjima vlage u tlu, različitim klimatskim uvjetima i različitim fazama rasta uzgajanih kultura. Osim rasprskivača koji je smješten na tegljeniku, uređaj posjeduje savitljivo polietilensko crijevo različitih dužina (ovisno o tipu uređaja), bubnja na postolju (šasija) i tegljača s hidrauličkim motorom. Za vrijeme kišenja tegljenik je vučen preko bubnja, a na kraju kišenja tegljenik zauzima početni položaj na tegljaču i uređaj se zaustavlja. Duljina savitljive vučene cijevi kreće se od 200 do 400 metara, a promjer 60 do 140 mm.

sl. 4.5 Tifon-sustav s kišnim krilom

4.5.3 Navodnjavanje samohodnim automatiziranim uređajima

Od automatiziranih uređaja najčešće se koriste samohodni automatizirani uređaji kružnog (Pivot-sustav) i linijskog (Linear-sustav) kišenja. Te uređaje moguće je primijeniti samo na okrupnjenim površinama, na površinama 10 ha i većim. Velike su prednosti navedenih sustava, a ističe se posebno automatizacija navodnjavanja, visok stupanj točnosti doziranja vode, kontinuirani rad i danju i noću, minimalan utjecaj vjetra, te mogućnost navodnjavanja većih površina. Velike prednosti i komfor u poslu utječu na potrebna veća financijska sredstva kod nabave, za razliku od navedenih samohodnih uređaja.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 192/259

I kružni i linijski sustav se sastoje uglavnom od istih dijelova. Glavna razlika ogleda se u tome što se Linear za vrijeme navodnjavanja kreće pravocrtno, a kod Pivot-sustava cijelo kišno krilo se okreće oko središta (centra) do kojeg se podzemnim instalacijama dovede voda i električna energija, sl. 4.6

sl. 4.6 Navodnjavanje Pivot-sustavom

Kod Pivot-sustava dovod vode od crpne stanice do mjesta navodnjavanja vrši se podzemnim cijevima različitih profila. Glavni potisni cjevovod (obično u mjernom šahtu) opremljen je elektromagnetnim mjeračem protoka vode, kao i vodnim zasunom. Stroj okretanjem kišnog krila ostavlja tragove pogonskih jedinica u obliku koncentriranih krugova. Samohodni automatizirani uređaj za kružno kišenje namijenjeni su za navodnjavanje velikih površina. Radijus kruga koji se navodnjava može biti do 800 m, što označava površinu od oko 200 ha.

Kod Linear-sustava voda se dovodi na polje ukopanim cjevovodom ili otvorenim dovodnim kanalom. U slučaju dovoda vode ukopanim cjevovodom, linear se spaja savitljivim crijevom na hidrante postavljene na zahtijevanoj udaljenosti, sl. 4.7.

U slučaju opskrbe vodom iz otvorenog kanala Linear se opskrbljuje vodom za navodnjavanje na jednom kraju kišnog krila, a moguća je varijanta opskrbe vodom u sredini lineara ako se sustav sastoji od dva krila. Dovodni opskrbni kanali mogu biti uređeni (obično zatravnjeni) zemljani kanali ili kanali obloženi betonom ili folijom.

U slučaju zemljanog kanala, što je izvedba koja se ne preporučuje zbog gubitaka vode iz kanala isparavanjem i infiltracijom, potrebna minimalna širina kanala je 75 cm, a najmanja dubina vode 46 cm. Usisna košara crpnog uređaja postavljena je horizontalno na čelični potporanj koji zaštićuje košaru.

Sva kretanja lineara su koordinirana instaliranim elektronskim uređajima. Navodnjavaju se pravokutne proizvodne površine.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 193/259

sl. 4.7 Navodnjavanje linearom sa zahvatom vode iz hidranta

Prednosti lineara u odnosu na centar pivote su: pravokutno se polje u potpunosti natapa, dok se kod centar pivota ne mogu natapati kutovi parcele. S druge strane, lineari postižu veliku jednoličnost vlaženja, a utjecaj vjetra na ravnomjernost vlaženja je neznatan.

4.5.4 Navodnjavanje rasprskivačima

Raprskivačima je moguće navodnjavati prenosivim, polu stabilnim i stabilnim sustavom kišenja. Između navedenih sustava nema bitnih tehničkih razlika, no uvjeti eksploatacije, načina organiziranja posla navodnjavanja i visine ulaganja značajno se razlikuju. Na istraživanom području se planira navodnjavanje polu stabilnim ili prenosivim sustavom kišenja.

Pored izvorišta i zahvata vode, svaki navedeni sustav čini dovodni i razdjelni cjevovod i kišna krila s rasprskivačima, te neophodni dijelovi instalacije kao što su spojnice (obične, križne, S i T-spojnice, redukcije), te ventili, zasuni i manometri. U novije vrijeme, navedeni elementi sustava rade se od specijalnih materijala (na bazi poliuretana) pogodnih za izradu dijelova složene geometrije i visoke čvrstoće.

Usavršenom konstrukcijom olakšano je instaliranje na polju, međusobnog spajanja cijevi i rasprskivača, sigurnosnim brtvama spriječen je gubitak vode, a prilagodljivi su i ostalim sustavima navodnjavanja, sl. 4.8.

Ističe se ekonomičnost polu stabilnog sustava u klasičnom načinu kišenja, za razliku prenosivog i stabilnog. Prenose se kišna krila s rasprskivačima, a spajanje na dovod vode se rješava preko podzemno postavljenog glavnog cjevovoda i hidranta. Prema dometu kišenja, uglavnom se koriste rasprskivači malog dometa – do maksimalno 20 m. Zahvat i okišena površina po rasprskivaču, prilikom instaliranja na polju, definirat će i njihovu poziciju na navodnjavanoj površini.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 194/259

sl. 4.8 Navodnjavanje rasprskivačima

4.5.5 Navodnjavanje minirasprskivačima

Prednost navodnjavanja minirasprskivačima je u jednostavnom instaliranju i deinstaliranju opreme nakon razdoblja navodnjavanja. Nadalje, vidna je ušteda vode, potrebni su manji radni tlakovi, postoji mogućnost gnojidbe vodotopivim hranivima, poboljšavaju se mikroklimatski uvjeti područja navodnjavanja te se mogu koristit na otvorenom polju, sl. 4.9 kao i u zaštićenom prostoru.

sl. 4.9 Navodnjavanje krumpira minirasprskivačima

Kao nedostatak navodnjavanja minirasprskivačima treba istaknuti mogućnost oštećenja opreme i potrebu dodatnog filtriranja vode. Minirasprskivači troše više vode nego oprema za kapanje, ali su zato zbog većeg tlaka smanjene mogućnosti začepljenja sustava i postižu se veće navodnjavane površine. Minirasprskivači svojim radom utječu i na povećanje relativne vlažnosti zraka u okviru prostora koji se navodnjava, sl. 4.10.

http://grapak.hr/cache/grapak/24-dsc_0118-6414b127ecd77580

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 195/259

sl. 4.10 Minirasprskivači u zaštićenom prostoru

Općenito, minirasprskivači raspršuju vodu u obliku sitnih kapi, pod tlakom do 3,0 bara, a njihov domet se kreće od 1 do 4 m. Dijelovi sustava gotovo su identični s dijelovima opreme za kapanje. Navedeno podrazumijeva izvorište vode, pogonski motor i crpku, i u pravilu razvodnu mrežu koja je opskrbljena rasprskivačima i položena na površinu koja se natapa. Uređaji za fertirigaciju (gnojidba vodotopivim hranivima), kontrolni ventili, manometri i regulatori tlaka vode, također se ne razlikuju.

4.5.6 Navodnjavanje kapanjem

Prednosti sustava kapanja ogledaju se prvenstveno u mogućnosti navodnjavanja različitih tala i terena, bez pojave pokorice i znatno manjeg utjecaja na fizikalna svojstva tla. Sustavom kapanja štedi se voda jer se vlaži samo dio površine uz biljke, kao i uložena energija. Nadalje, kapanjem se omogućava automatizacija navodnjavanja te visoki stupanj točnosti doziranja vode. Nedostatci su moguće začepljenje kapaljki i potreba dodatnog filtriranja vode, otežano kretanje strojeva unutar proizvodne površine, oštećenja dijelova sustava, kao i veća cijena opreme i izgradnje.

Osim tehničke superiornosti, ovi sustavi imaju s agronomskog gledišta posebnu vrijednost jer se pomoću njih sadržaj vode u tlu može neprestano održavati u optimalnim granicama za biljku. To se postiže tako da se laganim i vremenski stalnim ili s prekinutim dodavanjem malih količina vode vlažnost tla održava u potrebnom iznosu od poljskog kapaciteta tla za vodu.

Lateralne cijevi s kapaljkama najčešće se postavljaju po površini tla. Osnovnu shemu razvodne mreže kapanja čini dovod vode sekundarnim polietilenskim cijevima i razvod vode s lateralnim cijevima s ugrađenim kapaljkama, smještenim između redova, sl. 4.11.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 196/259

sl. 4.11 Shema navodnjavanja “kap po kap”

S druge strane, cijevna mreža s kapaljkama može biti postavljena na armaturu koja pridržava određenje kulture, uglavnom voće, te neke vrste povrća. Uz razne pričvrsne i spojne elemente, sustav kapanja čini i regulator tlaka te filtar za vodu, zbog mogućnosti začepljenja kapaljki. Nadalje, uz dodavanje potrebnih količina vode, fertirigacijom se kapanjem dodaju i otopljena hraniva za stvaranje uvjeta optimalnog rasta biljke, kao i maksimalnog prinosa prihvatljive kvalitete.

sl. 4.12 Detalj razvoda sustava “kap po kap” za povrćarske kulture

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 197/259

4.5.7 Izbor načina navodnjavanja prema planiranim kulturama

Pri izboru načina navodnjavanja, pored navodnjavanog usjeva, treba voditi računa da odabrani način udovolji i ostalim zahtjevima i to: veličini, obliku i konfiguraciji proizvodne površine (table); količinama i načinu dobave vode; svojstvima tla, kao i potrebnim investicijama za nabavku i održavanje sustava navodnjavanja. S obzirom na opisane načine navodnjavanja u nastavku slijede preporuke izbora načina i uređaja navodnjavanja prema kulturama iz redovne i/ili postrne sjetve planirane strukture proizvodnje.

Navodnjavnje rasprskivačima i minirasprskivačima se dobro uklapaju u manje i površine nepravilnog oblika, a pogodne su u navodnjavanju luka, krumpira, mrkve, zbog manjeg udara vodenih kapi na biljku.

Samohodna sektorska prskalica („Tifon-sustav“) s rasprskivačem, se preporučuje u navodnjavanju kukuruza i soje. Također, većinu povrtlarskih kultura moguće je navodnjavati ovom opremom, posebice onih koje su manje osjetljivije na udar-energiju vodenih kapi prilikom kišenja.

Samohodna sektorska prskalica s kišnim krilom se preporučuje za navodnjavanje luka, krumpira, mrkve, zbog manjeg udara vodenih kapi na biljku i finog doziranja predviđenog obroka navodnjavanja.

Automatizirani uređaji (linijskog ili kružnog kretanja) gotovo da nemaju ograničenja u navodnjavanju poljoprivrednih kultura. Ti uređaji mogu se primijeniti samo na većim okrupnjenim površinama, 10 ha i većim. Navodnjavanje automatiziranim strojevima trenutno je najefikasniji način distribucije vode, s visokom automatikom, odnosno minimalnim udjelom radne snage i mogućnosti navodnjavanja svih predviđenih kultura. Općenito se može reći da je kod naprijed navedenih uređaja izbor tipa rasprskivača uvjetovan kulturom koja se navodnjava, karakteristikama tla, nagibom terena i energijom kojom se raspolaže. Pri tome je važno uskladiti intenzitet kišenja i trenutnu veličinu infiltracije tla, da bi se izbjegli nepotrebni gubici vode i energije. No takvi uređaji pogodnu su samo za veće površine, dok ih je na manjim površinama nemoguće primijeniti.

Navodnjavanje kapanjem prikladno je za proizvodno intenzivne kulture koje mogu „pokriti“ visoka ulaganja u sustav. Glede potrebne učinkovitosti proizvodnje, preporuča se navodnjavanje povrćarski kultura (paprika, krastavac, rajčica, patliđan, dinja i lubenica), a u okviru organizirane proizvodnje na otvorenom polju i/ili u zaštićenom prostoru plastenika ili staklenika.

Navodnjavanje rasprskivačima i minirasprskivačima ima veliku primjenu kod većine poljoprivrednih kultura. Rasprskivači se postavljaju u različitim shemama postava te različitog intenziteta kišenja. Njihov rad može biti također kontinuiran tijekom 24 h, zahtijeva malo radne snage, kao i mogućnost doziranja malih količina vode. Minirasprskivačima se preporučuje navodnjavati gotovo sve predviđene povrćarske kao i industrijske kulture: kupusnjače, luk, krumpir, soja, cikorija. Danas se minirasprskivači sve više upotrebljavaju pri natapanju voćarskih i povrćarskih kultura, u zaštićenim prostorima staklenika i plastenika, kao i u proizvodnji presadnica.

Preporuka je rabiti sve navedene uređaje i sustave navodnjavanja, naravno, vodeći računa o zahtjevima, karakteristikama i zastupljenosti pojedine kulture te mogućnostima osiguranja izvorišta i projektnim rješenjima distribucije vode za navodnjavanje. Pri tome je potrebno voditi računa o učinkovitosti sustava i troškovima ulaganja i isplativosti sustava navodnjavanja. Na kraju, potrebno je istaknuti važnost osposobljenosti korisnika sustava navodnjavanja u cilju ispravnog upravljanja opremom uz uvažavanje danih projektnih rješenja.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 198/259

4.6 Ocjena raspoloživih voda za navodnjavanje

Tri su osnovna izvora iz kojih je moguće zahvaćati vodu za navodnjavanje:

izravno iz površinskih vodotoka,

iz akumulacija (na Bednji, Plitvici, Lonji i njihovih pritoka)

iz akumulacija višenamjenskih objekata na Dravi

iz tijela podzemnih voda.

4.6.1 Zahvaćanje vode za navodnjavanje izravno iz površinskih vodotoka

Ocjena mogućnosti izravnog zahvaćanja vode iz površinskih vodotoka, dakle bez njezinog akumuliranja, treba se temeljiti na minimalnim protocima i to u onom razdoblju godine kada je potreba za vodom za navodnjavanje najveća (srpanj i kolovoz).

Pri izradi ovog Plana navodnjavanja raspolagalo se s podacima o srednjim dnevnim protocima na VP na Dravi, Bednji, Plitvici i Lonji. Razmatrani su podaci o srednjim dnevnim protocima na sljedećim vodomjernim postajama:

na Dravi: VP Donja Dubrava,

na Bednji: VP Ludbreg, VP Tuhovec, VP Ključ, VP Željeznica i VP Lepoglava,

na Plitvici: VP Vidovićev mlin,

na Lonji: VP Tomaševac kao što je to navedeno u poglavlju 3.3 Hidrologija.

U tab. 3.13 dani su minimalni mjesečni protoci na postaji Donja Dubrava na Dravi, u tab. 3.15, tab. 3.17, tab. 3.19, tab. 3.21 i tab. 3.23 dani su minimalni mjesečni protoci na Bednji, a u tab. 3.25 dani su podaci o minimalnim mjesečnim protocima na Plitvici. Za postaju na Lonji zbog kratkog niza podataka nisu računati minimalni mjesečni protoci.

Također su prema raspoloživim dnevnim protocima izrađene krivulje trajanja protoka za postaje na Dravi, Bednji i Plitvici, a prikazane su na slikama od sl. 4.13 do sl. 4.19.

Analizirajući dane podatke, između ovih rijeka izdvaja se rijeka Drava koja zbog svoga karakterističnoga fluvio-glacijalnoga režima ni u ljetnim mjesecima ne oskudijeva vodom. Naprotiv, upravo su u ljetnim mjesecima protoci Drave najveći pa čak i njihovi minimumi koji prosječno godišnje iznose i preko 90 m3/s, a minimalni srednji dnevni protok iznosio je 31. kolovoza 2002. godine 30,4 m3/s (apsolutni minimum istoga je dana iznosio 19,1 m3/s) pa se može konstatirati da je Drava vodotok iz kojega je moguće uzimati vodu za navodnjavanje poljoprivrednih površina u Varaždinskoj županiji izravnim crpljenjem u svako doba godine bez ograničenja u količini.

Ako se, s druge strane, promotri kretanje minimalnih protoka rijeka Bednje i Plitvice jasno se uočava da ono, dakako, ne prati hod Drave već su njihovi protoci najmanji u ljetnim mjesecima.

Najnizvodnija vodomjerna postaja na rijeci Bednji, VP Ludbreg, kojoj pripada oko 547 km2 (oko 90%) sliva Bednje i na kojoj se zbog toga bilježe i najveći protoci Bednje počevši od ožujka pa sve do kraja kolovoza bilježi stalan pad minimalnih mjesečnih protoka. U ljetnim mjesecima oni prosječno iznose oko 1,3 m3/s, a minimalno oko 0,3 m3/s.

Prosječni mjesečni minimalni protoci na jedinoj vodomjernoj postaji na rijeci Plitvici za koju se raspolaže s podacima o protocima u razdoblju koje se može smatrati zadovoljavajućim za hidrološku analizu i donošenje zaključaka (15 godina), VP Vidovićev mlin, a koja se nalazi na srednjem toku Plitvice, relativno su ujednačeni i iznose oko 1,3 do 1,4 m3/s. Njihovi minimumi su oko 0,5 do 0,6 m3/s.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 199/259

sl. 4.13 Krivulja trajanja protoka rijeke Drave na VP Donja Dubrava (1990.-2010.)

sl. 4.14 Krivulja trajanja protoka rijeke Bednje na VP Ludbreg (1988.-2017.)

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 200/259

sl. 4.15 Krivulja trajanja protoka rijeke Bednje na VP Tuhovec (1988.-2017.)

sl. 4.16 Krivulja trajanja protoka rijeke Bednje na VP Ključ (1988.-2017.)

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 201/259

sl. 4.17 Krivulja trajanja protoka rijeke Bednje na VP Željeznica (1988.-2017.)

sl. 4.18 Krivulja trajanja protoka rijeke Bednje na VP Lepoglava (1988.-2017.)

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 202/259

sl. 4.19 Krivulja trajanja protoka rijeke Plitvice na VP Vidovićev mlin (1988.-2017.)

Rečeno je da u ljetnim mjesecima najmanji minimalni protoci Bednje na VP Ludbreg iznose oko 0,3 m3/s, a upravo su oni mjerodavni za ocjenu mogućnosti zahvaćanja vode iz vodotoka izravnim crpljenjem. Pri tako malim protocima vodostaj Bednje na ovoj vodomjernoj postaji iznosi oko 147,02 m n. m., što je vidljivo iz sl. 4.21. Na toj je slici dan oblak točaka Q-H na temelju kojega su izračunate i ucrtane anvelopne konsumpcijske krivulje, a spomenuti vodostaj odgovara maksimalnoj anvelopnoj konsumpcijskoj krivulji koja predstavlja konsumpcijsku krivulju za 2016. godinu za koju postoji i poprečni presjek korita rijeke Bednje na VP Ludbreg dan na sl. 4.20. Uočava se da je maksimalna dubina vode na mjestu talwega pri minimalnim protocima iznosi oko 26 cm.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 203/259

sl. 4.20 Poprečni presjek korita rijeke Bednje na VP Ludbreg (izvor: http://hidro.dhz.hr; pristupljeno: rujan 2018.)

146,50

146,60

146,70

146,80

146,90

147,00

147,10

147,20

0,0 0,2 0,4 0,6 0,8 1,0 1,2 1,4 1,6 1,8 2,0

Vo

do

sta

j [m

n.

m.]

Protok [m3/s]

1995. 2016.

sl. 4.21 Međuovisnost protoka i vodostaja rijeke Bednje na VP Ludbreg temeljena na podacima opažanja od 1988. do 2017. Godine

Na isti način kako je to zaključeno za rijeku Bednju analizom mjerenih podataka na VP Ludbreg, i za rijeku Plitvicu može se na temelju mjerenih podataka na VP Vidovićev mlin reći sljedeće: pri najmanjim minimalnim protocima Plitvice koji na VP Vidovićev mlin iznose oko 0,5 m3/s vodostaj na ovoj vodomjernoj postaji iznosi oko 159,18 m n. m., što je vidljivo iz sl. 4.23 na kojoj je dan oblak točaka Q-H na temelju kojega su izračunate i ucrtane anvelopne konsumpcijske krivulje, a spomenuti vodostaj odgovara minimalnoj anvelopnoj konsumpcijskoj krivulji koja predstavlja konsumpcijsku krivulju za 2016. godinu za koju postoji i poprečni presjek korita rijeke Plitvice na VP Vidovićev mlin dan na sl.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 204/259

4.22. Uočava se da je maksimalna dubina vode na mjestu talwega pri minimalnim protocima iznosi oko 48 cm.

sl. 4.22 Poprečni presjek korita rijeke Plitvice na VP Vidovićev mlin (izvor: http://hidro.dhz.hr; pristupljeno: rujan 2018.)

159,00

159,10

159,20

159,30

159,40

159,50

159,60

159,70

0,0 0,2 0,4 0,6 0,8 1,0 1,2 1,4 1,6 1,8 2,0

Vo

do

sta

j [m

n.

m.]

Protok [m3/s]

2003. 2016.

sl. 4.23 Međuovisnost protoka i vodostaja rijeke Plitvice na VP Vidovićev mlin temeljena na podacima opažanja od 2003. do 2017. godine

Sukladno provedenim hidrološkim obradama, ukoliko se voda za navodnjavanje u Varaždinskoj županiji bude koristila iz rijeke Bednje i Plitvice, količine koje se smiju zahvaćati su do najviše 15% od minimalnih mjesečnih protoka, jer će se na taj način i dalje osigurati potrebni biotički i abiotički uvjeti za održavanje i razvoj bioloških elemenata kakvoće vode kao i ostalih prirodnih zajednica u vodotoka. Navedeni kriterij zahvaćanja

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 205/259

do najviše 15% minimalnih mjesečnih protoka je i sastavni kriterij metodologije za hidromorfološki monitoring koji je propisan od Hrvatskih voda (Hrvatske vode, 2016).

Iz svega rečenoga vidljivo je da je iz rijeke Bednje moguće zahvaćati ukupno oko 45 l/s, a iz rijeke Plitvice ukupno oko 75 l/s vode i to na njihovim srednjim i donjim dionicama. Budući da su takve količine iznimno skromne za potrebe natapanja poljoprivrednih površina, izravno zahvaćanje vode iz otvorenih vodotoka ne treba promatrati kao mogućnost pri razvoju navodnjavanja Varaždinske županije.

4.6.2 Zahvaćanje vode za navodnjavanje iz akumulacija

Za korištenje voda iz Bednje, Plitice i Lonje (i njihovih pritoka) nužna je izgradnja akumulacija koje bi omogućile korištenje srednjeg godišnjeg protoka u mjerodavnoj sušnoj godini u potpunosti. Voda iz akumulacija se može dovoditi gravitacijski do mjesta zahvaćanja koritima vodotoka, izgrađenim kanalima ili cjevovodima.

Prema dostupnim informacijama i podacima, u Varaždinskoj županiji za sada ne postoji zanimanje za izgradnju akumulacija već je prisutno jedino relativno skromno zanimanje za igradnju retencija za obranu nizvodnog područja od poplava. Karakteristika retencija kao hidrotehničkih objekata bez mogućnosti upravljanja režimom otjecanja razlog je tome da one nisu pogodne za navodnjavanje poljoprivrednih površina.

„Idejnim rješenjem vodnog sistema slivova Bednje i Plitvice“ kojega je 1989. godine izradila Vodoprivredna radna organizacija za vodno područje „Drava – Dunav“ Osijek, OOUR „Vodogradnja Varaždin“ predviđeno je u slivu Bednje za navodnjavanje koristiti 24 akumulacije (23 tzv. „brdske“ te jednu tzv. „nizinsku“ – akumulaciju Margečan) iz kojih bi bilo moguće natapati 1939 ha neto poljoprivredne površine (tab. 4.18, „IR1989“).

U slivu Plitvice moguće površine za natapanje iznose 703 ha, ali su neposredne nizvodne poljoprivredne površine mnogo manje (oko 315 ha) pa ostaje višak vode za navodnjavanje.

U tab. 4.18 navedene su i retencije/akumulacije koje su prostornim planovima predviđene za izgradnju. Vidljivo je da je Prostornim planovima planirana izgradnja oko 36% ukupnog retencijskog prostora (1589 ha / 4343 ha) koji, čak i kad bi bio akumulacijski, nije dovoljan za natapanje čak ni površine od 1000 ha.

Na sl. 4.24 prikazane su retencije planirane spomenutim Idejnim rješenjem kao i one planirane prostornim planovima.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 206/259

tab. 4.18 Pregled retencija / akumulacija planiranih za navodnjavanje „Idejnim rješenjem vodnog sistema slivova Bednje i Plitvice“

ukupniza

natapanje

[×103 m

3] [×10

3 m

3] [m n. m.]

1. 4/4 Mrzljak 210 180 263

2. 4/5 Cerje 130 110 253

3. 5/1 Prebukovje 260 30 250

4. 5/2 Bednja 150 115 243

5. 10/1 Kameničko podgorje 140 44 238

6. 10/2 B4 Kamenica Kamenica 1 390 172 233

7. 11/1 Zalužje 120 51 292

8. 11/2 Kranjčeci 180 157 288

9. 11/3 B5 Donja Višnjica Kamenica 2 200 120 285

10. 11/4 Prečni brijeg 120 72 293

11. 16/1 Gorušenjak 350 228 288

12. 16/2 Karničina 100 87 222

13. 16/4 Budinščak 150 73 250

14. 16/5 Rijeka voćanska II 270 230 234

15. 16/6 Rijeka voćanska I 220 188 225

16. 16/7 Klenovnik 140 90 221

17. 16/9 Goranec II 110 33 243

18. 16/10 Goranec I 120 110

B14 Željeznica 1

B15 Željeznica 2

20. 18/6 Hamec 300 186 213

21. 28/2 Krč 90 62 197

22. 28/3 Novi Marof 90 88 196

23. 41/1 Jabučica Kruški 280 165 220

24. B8 Margečan Margečan Bednja 240 240

25. II/1 Gaj 1250 1040

26. II/2 Grabušnica 600 367 190

4343

1222

Volumen retencije Kota

maksi-

malnog

uspora

„IR

1989“

„PP“

„IR1989“„PROSTORNI

PLAN“

Sliv Bednje

Re

dn

i b

roj Oznaka Naziv retencije / akumulacije

Vodotok

B11 Šaša 1 Šaša

B3 Čret Čret

232

B6 Koruščak Koruščak

Kamenica

Žarovnica

Voća

ŽeljeznicaŽeljeznica

130

Sliv Plitvice

Plitvica

Ukupno „IR1989“

Ukupno „PROSTORNI PLAN“

10519. 18/5

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 207/259

sl. 4.24 Prikaz retencija i površina za natapanje planiranih Idejnim rješenjem vodnog sistema slivova Bednje i Plitvice („IR1989“) te onih retencija planiranih prostorno-planskom dokumentacijom

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 208/259

Kako će se vidi iz inventure raspoloživog prostora za izgradnju akumulacija mogućnosti natapanja su relativno skromne čak i da do izgradnje akumulacija na slivovima Bednje i Plitvice uopće i dođe. Prema prostornom planu predviđena je izgradnja samo retencija, pa je potrebna izmjena prostornih planova kako bi se omogućilo da te vodne građevine osim funkcije obrane od poplava imaju i mogućnost akumuliranja vode za navodnjavanje. To je razlog da se razvoj navodnjavanja temeljen na zahvaćanju vode iz brdskih akumulacija koje je tek potrebno izgraditi ne predlaže ovim Planom.

4.6.3 Zahvaćanje vode za navodnjavanje iz akumulacija višenamjenskih objekata na Dravi

Na rijeci Dravi izgrađena su tri višenamjenska hidrotehnička sustava: HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava. Svaki od ta tri sustava ima izgrađeno akumulacijsko jezero, a vodopravnom dozvolom omogućeno je zahvaćanje vode iz jezera za potrebe navodnjavanja.

HE Varaždin derivacijska je hidroelektrana smještena je na rijeci Dravi kraj grada Varaždina. Višenamjenska je to hidroelektrana koja koristi vodne snage rijeke Drave na dionici dugoj 28,5 km. Širina jezera mijenja se od 240 m do 1200 m. Najveći dio jezera širok je i plitak, pretežno oko 3 m. Na sl. 4.25 prikazana je razina vode u akumulaciji. Razina vode kreće se od 190 mn.m. do 191 mn.m., osim u vrijeme tehničkih pregleda stanja obloge nasipa akumulacije kada se vodostaj u akumulaciji snižava za potrebe pregleda.

187,50

188,00

188,50

189,00

189,50

190,00

190,50

191,00

191,50

192,00

sije

ča

nj

ve

ljača

ožuja

k

tra

va

nj

svib

an

j

lipa

nj

srp

an

j

ko

lovo

z

ruja

n

listo

pa

d

stu

den

i

pro

sin

ac

Go

rnja

vo

da

bra

ne

[m

n. m

.]

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

sl. 4.25 Gornja voda brane HE Varaždin (od 2010. do 2017.)

Derivacijska HE Čakovec smještena je na rijeci Dravi u blizini gradova Varaždina i Čakovca. Višenamjensko je to postrojenje koje koristi vodne snage rijeke Drave, brani zemljište od poplava i erozije, poboljšava odvodnja, vodoopskrba, promet te stvara uvjete za razvoj turizma. Akumulacija je znatno veća od uzvodne čime je stvorena mogućnost ne samo potpunog dnevnog izravnanja protoka nego i djelomično tjednog. Na sl. 4.26 prikazana je razina vode u akumulaciji. Razina vode kreće se od 167 mn.m. do 168

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 209/259

mn.m., osim u vrijeme tehničkih pregleda stanja obloge nasipa akumulacije kada se vodostaj u akumulaciji snižava za potrebe pregleda.

164,00

164,50

165,00

165,50

166,00

166,50

167,00

167,50

168,00

168,50sije

ča

nj

ve

ljača

ožuja

k

tra

va

nj

svib

an

j

lipa

nj

srp

an

j

ko

lovo

z

ruja

n

listo

pa

d

stu

den

i

pro

sin

ac

Go

rnja

vo

da

bra

ne

[m

n. m

.]

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

sl. 4.26 Gornja voda brane HE Čakovec (od 2010. do 2017.)

HE Dubrava zadnja je u lancu triju hidroelektrana kojima se uređuje i koristi rijeka Drava u Hrvatskoj do ušća Mure. Slično uzvodnim hidroelektranama, osim korištenja vodnih snaga rijeke Drave, i ovom se hidroelektranom brani zemljište od poplava i odnošenja plodnog zemljišta, poboljšava se odvodnja, opskrba vodom, promet i uvjeti za razvoj turizma. Akumulacija tog hidrotehničkog sustava je najveća. Na sl. 4.27 prikazana je razina vode u akumulaciji. Razina vode kreće se od 148,6 mn.m. do 149,1 mn.m., osim u vrijeme tehničkih pregleda stanja obloge nasipa akumulacije kada se vodostaj u akumulaciji snižava za potrebe pregleda.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 210/259

145,50

146,00

146,50

147,00

147,50

148,00

148,50

149,00

149,50

150,00

sije

ča

nj

ve

ljača

ožuja

k

tra

va

nj

svib

an

j

lipa

nj

srp

an

j

ko

lovo

z

ruja

n

listo

pa

d

stu

den

i

pro

sin

ac

Go

rnja

vo

da

bra

ne

[m

n. m

.]

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

sl. 4.27 Gornja voda brane HE Dubrava (od 2010. do 2017.)

Rijeka Drava na kojoj su izgrađena navedena akumulacijska jezera koja zbog svoga karakterističnoga fluvio-glacijalnoga režima ni u ljetnim mjesecima ne oskudijeva vodom. Naprotiv, upravo su u ljetnim mjesecima protoci Drave najveći pa čak i njihovi minimumi koji prosječno godišnje iznose i preko 90 m3/s, a minimalni srednji dnevni protok iznosio je 31. kolovoza 2002. godine 30,4 m3/s (apsolutni minimum istoga je dana iznosio 19,1 m3/s). Može konstatirati da je Drava, odnosno da su akumulacijska jezera izgrađena na Dravi neiscrpan su izvor vode za navodnjavanje na kojima se treba temeljiti glavni izvor vode za navodnjavanje u Varaždinskoj županiji.

4.6.4 Zahvaćanje vode za navodnjavanje iz tijela podzemne vode

Podzemna voda već se koristi za navodnjavanje prije svega u općini Vidovec gdje je veliki broj legaliziranih zdenaca za navodnjavanje. Uzimajući u obzir problem zaštite izvorišta za vodoopskrbu planiranje većih sustava navodnjavanja iz podzemnih voda se ne predlaže. Međutim, za manje projekte navodnjavanja, koji mogu biti od interesa manjim korisnicima koji nisu eksplicitno identificirani ovim Planom, podzemne vode mogu biti vrlo prikladan izvor vode za navodnjavanje, pogotovo ako ne postoje alternativni izvori površinskih voda. Manji pojedinačni projekti navodnjavanja sa korištenjem podzemnih voda se ne mogu u ovom trenutku eksplicitno planirati, ali moguće je korištenje podzemne vode za manje projekte navodnjavanja ukoliko je takvo rješenje ekonomski opravdano, a kvaliteta i raspoloživa količina vode dokazana.

4.6.5 Zaključno

Iz rijeke Bednje moguće zahvaćati ukupno oko 45 l/s, a iz rijeke Plitvice ukupno oko 75 l/s vode i to na njihovim srednjim i donjim dionicama. Budući da su takve količine iznimno skromne za potrebe natapanja poljoprivrednih površina, izravno zahvaćanje vode iz

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 211/259

otvorenih vodotoka ne treba promatrati kao mogućnost pri razvoju navodnjavanja Varaždinske županije.

Za zahvaćanje vode iz rijeke Bednje, Plitvice, Lonje i njihovih pritoka nužna je izgradnja akumulacija. Prema prostornom planu predviđena je izgradnja samo retencija, pa je potrebna izmjena prostornih planova kako bi se omogućilo da te vodne građevine osim funkcije obrane od poplava imaju i mogućnost akumuliranja vode za navodnjavanje. To je razlog da se razvoj navodnjavanja temeljen na zahvaćanju vode iz brdskih akumulacija koje je tek potrebno izgraditi ne predlaže ovim Planom.

Akumulacijska jezera izgrađena na Dravi neiscrpan su izvor vode za navodnjavanje na kojima se treba temeljiti glavni izvor vode za navodnjavanje u Varaždinskoj županiji.

Podzemne vode mogu biti vrlo prikladan izvor vode za navodnjavanje, pogotovo ako ne postoje alternativni izvori površinskih voda. Manji pojedinačni projekti navodnjavanja sa korištenjem podzemnih voda se ne mogu u ovom trenutku eksplicitno planirati, ali moguće je korištenje podzemne vode za manje projekte navodnjavanja ukoliko je takvo rješenje ekonomski opravdano, a kvaliteta i raspoloživa količina vode dokazana.

4.7 Analiza rizika primjenom navodnjavanja

4.7.1 Utjecaj na vodnu bilancu

Uvođenje sustava navodnjavanja rezultira na određeni način promjenama u okolišu, pa tako i zahvaćanje vode za potrebe navodnjavanja kvantitativno utječe na postojeću vodnu bilancu. S obzirom na pojavnost zaliha vode u vremenu, svako nekontrolirano zahvaćanje, posebno u malovodnim razdobljima, može uzrokovati narušavanje biološkog minimuma nekog vodotoka. Zato realizaciji većih projekata navodnjavanja koji predviđaju veće zahvate voda iz vodotoka, mora prethoditi procjena utjecaja na okoliš kojom će se utvrditi moguće promjene u okolišu i održivost sustava.

Hidrološki režim površinskih voda u uskoj je vezi s razinom podzemnih voda. Tijekom razdoblja malih voda podzemne vode prihranjuju vodotok, a tijekom razdoblja velikih voda pojavljuje se prihranjivanje podzemnih voda iz vodotoka. Intenzivnije zahvaćanje površinskih voda i opadanje vodnog lica u koritu vodotoka rezultira povećanjem hidrauličkog gradijenta podzemnih voda. Utjecaji zahvaćanja podzemnih voda više od mogućih obnovljivih zaliha mogu se pojaviti nakon dužeg vremena crpljenja i rezultirati sniženjem podzemnih voda na širokom području.

Izgradnjom akumulacija za navodnjavanje dolazi do promjene namjene prostora. Zemljišta se pretvaraju u vodne površine, dolazi do redukcije pronosa nanosa, mijenja se režim malih i velikih voda, a time i obnavljanje zaliha podzemnih voda nizvodnog područja, odnosno promjene mikroklime. Promjene hidroloških režima povezane sa zahvaćanjem vode mogu promijeniti kapacitet različitih medija u okolišu za prijam vodotopivih onečišćenja. Osobito osjetljiva područja na promjenu vodne bilance su zaštićeni ekosustavi čiji opstanak ovisi o dovoljnim količinama vode te prostori vodonosnih zona vodocrpilišta.

Korištenje postojećih akumulacija na Dravi predstavlja najpogodniji izvor vode sa stajališta vodne bilance.

Iz navedenih razloga svako zahvaćanje površinskih voda mora biti kontrolirano uz očuvanje biološkog minimuma i drugih zahtjeva (vodoopskrba, ribogojstvo…). Isto je tako

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 212/259

neophodno praćenje razina podzemnih voda na širem području zahvata u granicama obnovljivih zaliha.

4.7.2 Utjecaji na kvalitetu voda

Razvoj intenzivne poljoprivredne proizvodnje na nekom području smatra se jednim od najvećih raspršenih izvora onečišćenja vode, jer se u uzgojnim mjerama koriste različite kemikalije, najčešće mineralna gnojiva i sredstva za zaštitu od štetočina. Navodnjavanje je mjera koja utječe na promjenu vodnog režima tla, a posljedično i na transport potencijalno štetnih tvari do podzemne i površinskih voda. Brzina i intenzitet transporta onečišćenja iz tla u vode ovisi o hidrogeološkim i pedološkim karakteristikama područja. Jedan od najčešćih problema koji prate intenzivnu poljoprivredu je primjena dušičnih gnojiva neophodnih za brz rast biljke odnosno veći prinos. Međutim, posljedica toga je globalno povećanje kruženja dušika u okolišu.

Za sprečavanje štetnih posljedica neophodno je uspostavljanje sustava monitoringa u uvjetima navodnjavanja i uspostava učinkovitog sustava nadzora. Isto tako, treba uzeti u obzir činjenicu da se pravilnim izborom sustava, njegovim gospodarenjem i odgovarajućim tehnologijama uzgoja, mogućnosti onečišćenja voda može smanjiti.

4.7.3 Utjecaj na tlo (pedosferu)

Utjecaji na pedosferu mogu se općenito podijeliti na fizikalna i kemijska, ali tu granicu najčešće nije moguće strogo postaviti. Naime, fizikalne promjene preko fizikalno - kemijskih procesa dovode i do kemijskih promjena i obrnuto.

Degradacija fizikalnih svojstava tla posljedica je niza povezanih složenih procesa: destabilizacija i razaranja strukturnih agregata, smanjenja infiltracijske sposobnosti s posljedicom zamočvarivanja i stvaranja pokorice. Irigacijska erozija tla izaziva gubitak oraničnog horizonta, a njegova sedimentacija na drugim mjestima, primjerice u kanalima i rijekama, može narušiti hidrauličke značajke vodotoka.

Na takva fizikalna oštećenja nadovezuju se i kemijska. Jedan od najvećih nepovoljnih učinaka i problema kemijskog oštećenja tala u uvjetima navodnjavanja jest zaslanjivanje i alkalizacija. Zaslanjivanje tla je proces nakupljanja soli u rizosferi do koncentracija koje štetno djeluju na rast i razvoj kulturnog bilja. Do toga dolazi u područjima gdje na raspolaganju nema dostatnih zaliha kvalitetne vode, a proizvodnja je bez navodnjavanja neostvariva. S gledišta utjecaja na pedosferu naročito su osjetljiva tla na nagnutim terenima sklona eroziji, zatim tla lošijih fizikalnih karakteristika i slabije propusnosti za vodu, krška polja sa slabijom mogućnošću učinkovite odvodnje i priobalna područja zbog mogućnosti intruzije morske vode.

Za sprečavanje štetnih posljedica neophodno je uspostavljanje sustava monitoringa stanja tala koja se navodnjavaju.

4.7.4 Utjecaj na živi svijet (biosferu)

Prenamjena površina i promjena ekosustava za potrebe poljoprivrede, a uz to i uz primjenu navodnjavanja, izravno utječe na biosferu. Sekundarni ili indirektni utjecaji na biosferu kao posljedica navodnjavanja mogu se pojaviti kod izrazitog sniženja razine podzemnih voda cime se narušavaju biološki uvjeti u ekosustavu, a treba uvažiti i druge promjene vezane uz vlažnost i temperaturu zraka i tla.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 213/259

5. PROJEKTNA OSNOVA

5.1 Projektna osnova realizacije navodnjavanja

Područje obuhvaćeno Planom navodnjavanja je prostor poljoprivrednog zemljišta koji obuhvaća 60.592 ha. Na području pojedinog poljoprivrednog zemljišta postoje ograničenja kao što su zone sanitarne zaštite vodocrpilišta, te zaštićena područja. Na prilogu 103 (Knjiga 2: Prilozi) prikazana je karta ograničenja s obzirom na zone sanitarne zaštite vodocrpilišta i zaštićena područja.

Plan navodnjavanja na području Varaždinske županije temelji se na postojećoj pedološko – hidropedološkoj pogodnosti tla, mogućnosti dobave vode, stupnju uređenosti poljoprivrednih površina i uvažavanju namjene prostora prema važećoj prostorno – planskoj dokumentaciji.

Projektnu osnovu realizacije navodnjavanja čine osnovni prirodni potencijali područja: tlo i voda. Navodnjavanje će se postupno planirati i izvoditi na ukupno pogodnijim tlima. Ukupnu pogodnost određene površine za navodnjavanje odrediti će se prema slijedećim kriterijima:

mogućnost dobave vode;

pogodnost tla za navodnjavanje;

iskazana spremnost proizvođača za navodnjavanje.

Prva dva kriterija ukupne pogodnosti određene površine za navodnjavanje razmatrani su u ovom Planu, dok je treći kriterij u nadležnosti Naručitelja koji poznaje lokalne prilike i usmjerava ukupni razvoj Županije. Međutim, sadašnje stanje poljoprivredne proizvodnje, organiziranosti potencijalnih korisnika i okrupnjenosti zemljišta uzeto je u obzir prilikom odabira projekta navodnjavanja i prioritetnih projekata navodnjavanja.

Što se tiče mogućnosti dobave vode, postoje tri osnovna tipa izvora vode za navodnjavanje: akumulacije, površinski vodotoci i podzemne vode. U poglavlju 4.6 Ocjena raspoloživih voda za navodnjavanje analizirani su svi mogući izvori vode za navodnjavanje i konstatirano je da su izgrađene višenamjenske akumulacija najpogodnije za razvoj navodnjavanja na području Varaždinske županije. Izgrađene višenamjenske akumulacije neiscrpan su izvor vode za navodnjavanje. Na području županije izgrađene su tri višenamjenske akumulacije: akumulacija HE Varaždin (Ormoško jezero), akumulacija HE Čakovec (Varaždinsko jezero) i akumulacija HE Dubrava. Položaj najkvalitetnijeg tla koje se nalazi u neposrednoj blizini tih akumulacija nalaže i površine koje će biti okosnica poljoprivredne proizvodnje i navodnjavanja u županiji. Ostale izvore vode je moguće koristiti za manje površine.

Pored zaštite poljoprivrednog zemljišta od štetnog djelovanja vanjskih i vlastitih voda, što spada u osnovnu djelatnost Hrvatskih voda, nužna pretpostavka realizacije sustava za navodnjavanje, kakav se predlaže ovim Planom, je struktura poljoprivrednog zemljišta u smislu zemljišnih čestica i veličine posjeda. Prosječna površina parcela upisanih u ARCOD iznosi svega 0,36 ha. Na postojećoj strukturi i veličini posjeda, posebno veličini zemljišnih čestica bez njihovog okrupnjavana teško je realizirati Plan navodnjavanja prema predloženoj koncepciji.

Svrha ovog Plana je prikaz mogućnosti sustavnog i organiziranog navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta koje će se fazno izvoditi po prioritetima utvrđenim po investitoru, a prema kriterijima pogodnosti određenog područja za navodnjavanje. Vrlo značajan

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 214/259

preduvjet realizacije navodnjavanja su grupirane zemljišne čestice i okrupnjeni zemljišni posjed poljoprivrednog gospodarstva. U tu svrhu potrebno je provesti određene postupke uređenja zemljišnog posjeda, što podrazumijeva arondaciju, komasaciju, promet zemljišta, zakup državnog zemljišta, udruživanje poljoporivrednih gospodarstava po posjedovnoj i proizvodnoj liniji i druge načine okrupnjavanja zemljišnog posjeda. Iz navedenog je potpuno razumljivo da navedeni posao pored tehničko – provedbenog dijela ima značajnu društveno – političku komponentu, a nužno ga je temeljiti na gospodarskom interesu i odgovarajućoj zakonskoj regulativi.

Radi potpune slike mogućnosti navodnjavanja na području Varaždinske županije treba konstatirati da je moguće i da se primjenjuje navodnjavanje i na malim parcelama i sitnom posjedu, ali u pravilu pojedinačnim zahvatima podzemnih voda što je slučaj na području općine Vidovec.

5.2 Odabir površina za navodnjavanje s obzirom na pogodnost tla za navodnjavanje

Temeljem karte pogodnosti tla za navodnjavanje na poljoprivrednom zemljištu Varaždinske županije, moguće je izdvojiti nekoliko cjelina.

Kao jedna od cjelina može se izdvojiti sjeverozapadni dio županije, koji se prostire južno od rijeke Drave. Na južnom dijelu granicu bi činio potez naselja od Dubrava Križovjanska – Vratno – Vinica – Greda – Vidovec - Nedeljanec - Varaždin, sl. 5.1. Zauzima površinu od oko 11.400 ha.

Ovaj prostor obilježava jednoličan zaravnjeni teren s dominantnom P-2 klasom pogodnosti koja zauzima oko 90 % toga područja. Pored toga oko 5 % zemljišta pokrivaju tla P-1 klase pogodnosti. Postojeća ograničenja su manjeg intenziteta i mogu se vrlo uspješno otkloniti agromelioracijskim zahvatima. Tamošnja poljoprivredna proizvodnja vrlo je intenzivna te bi navodnjavanje doprinijelo njezinom daljnjem razvoju.

Kao druga cjelina može se izdvojiti sjeveroistočni dio županije, koji se prostire također južno od rijeke Drave, pri čemu mu južnu granicu čini potez Varaždin - Črnec Biskupečki – Zbelava - Kućan D. - Ludbreg - M. Bukovec, sl. 5.1.

Zauzima površinu od oko 13.600,0 ha. I ovaj prostor obilježava jednoličan zaravnjeni teren s dominantnom P-1 klasom pogodnosti koja zauzima oko 62% toga područja. Pored toga oko 8 % zemljišta pokrivaju tla P-2 klase pogodnosti. Postojeća ograničenja kod navedenih klasa pogodnosti su neznatna (kod P-1 klase), odnosno manjeg intenziteta (kod P-2 klase) te se mogu vrlo uspješno otkloniti agromelioracijskim zahvatima. Poljoprivredna proizvodnja na tom zemljištu vrlo je intenzivna te bi navodnjavanje i ovdje zasigurno doprinijelo njezinom daljnjem razvoju. Ovdje se ističe da se u sklopu ove cjeline nalazi i oko 25 % tala koja su trenutno privremeno nepogodna za navodnjavanje (P-1 klasa pogodnosti). Postojeća ograničenja se mogu otkloniti dosta uspješno hidro i agromelioracijskim zahvatima, čime najveći dio ovih tala može postati P-1 ili eventualno i P-2 klasa pogodnosti.

Navedene dvije cjeline obuhvaćaju oko 25.000 ha poljoprivrednog zemljišta, i predlaže ih se kao prioritetna područja staviti u plan daljnjeg razvoja navodnjavanja na Varaždinskoj županiji.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 215/259

sl. 5.1 Položaj pogodnog tla za planiranje navodnjavanja

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 216/259

Pored gore navedenih prioritetnih cjelina, kao potencijalno moguća područja za navodnjavanje mogu se izdvojiti doline rijeka Plitvice, Bednje i Lonje. Posebno je značajan širi i zaravnjeni dio doline rijeke Plitvice koji se prostire južno od grada Varaždina odnosno u tom dijelu južno i od zapadne i istočne cjeline. Za razliku od navedenog područja, doline rijeka Bednje i Lonje su uže u prostoru s izuzetkom Bednjanskog polja koje je nešto šire.

Doline svih triju rijeka obilježavaju tla koja su prekomjerno vlažena suvišnom vodom te su stoga najvećim dijelom svrstana u privremeno nepogodna tla N-1 klase pogodnosti. Karakteriziraju ih ograničenja koja u postojećem stanju isključuju tehnološki i/ili ekonomski opravdanu primjenu navodnjavanja. Potrebno je svakako voditi računa da će na tim tlima biti nužno provesti hidromelioracijske zahvate odvodnje prije izgradnje sustava za navodnjavanje.

Preostali dio poljoprivrednog zemljišta odnosi se na brežuljkasto-brdovito i gorsko područje županije, s dominantnim ograničenjima koja se javljaju u vidu nagiba terena, pliće ekološke dubine, stagniranja oborinske vode i visokog rizika od erozije tla vodom. Pogodnost tala na tom zemljištu je P-3 a koja predstavlja ograničeno pogodna tla za navodnjavanje.

5.3 Predloženo rješenje navodnjavanja

5.3.1 Općenito

Sukladno pedološkoj osnovi za razvoj navodnjavanja u Varaždinskoj županiji odabrano je najpogodnije tlo koje se nalazi uz Dravu koje se pokazalo kao najveći poljoprivredni potencijal Županije. Predviđeno je korištenje voda Drave zahvatom iz izgrađenih akumulacijskih jezera višenamjenskih hidrotehničkih sustava i gravitacijski dovod do područja navodnjavanja. Zatim je predviđena izgradnja crpnih stanica koje će zahvaćati vodu iz dovodnih cjevovoda i razvodnom tlačnom mrežom s hidrantima razvoditi vodu do poljoprivrednih površina. Predlaže se podjela na tri neovisna sustava navodnjavanja s obzirom na izvor vode za navodnjavanje: SN Varaždin zapad (zahvat iz Ormoškog jezera), SN Varaždin istok (zahvat vode iz Varaždinskog jezera) i SN Ludbreg (zahvat vode iz akumulacije Dubrava). Budući da na području općine Vidovec postoji više od 700 legaliziranih zdenaca za navodnjavanje na tom području se ne predlaže izgradnja centralnog sustava navodnjavanja.

5.3.2 Uklapanje područja navodnjavanja u prostorno plansku dokumentaciju

Područje navodnjavanja odredila je raspoloživa visina uspora u akumulacijskom jezeru Ormož (190,0 mn.m.), Čakovec (167,0 mn.m.) i Dubrava (148,6 mn.m.), te namjena prostora koja je propisana Prostronim planom Varaždinske županije, PPUO/G i drugim prostornim ograničenjima. Ukupna bruto površina predloženih površina za navodnjavanje iznosi 11.326 ha od čega je dobavom vode iz Ormoškog jezera predlaže navodnjavati do 2.775 ha, iz akumulacijskog jezera Čakovec do 5.029 ha, a iz akumulacijskog jezera Dubrava do 3522 ha (sl. 5.2). Navedene površine su maksimalno predviđene ovim Planom, a u slijedećim fazama potrebno je na temelju zainteresiranosti poljoprivrednih proizvođača i spremnosti na korištenje sustava navodnjavanja odrediti točne površine na kojima će se razvijati projekti navodnjavanja.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 217/259

sl. 5.2 Predloženi sustavi navodnjavanja

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 218/259

sl. 5.3 Podsustav Varaždin zapad – uklapanje u PP dokumentaciju

PPUO/G Cestica, Vinica, Petrijanec i Maruševec

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 219/259

sl. 5.4 Podsustav Varaždin istok – uklapanje u PP dokumentaciju

PPUO/G: Trnovec Bartolovečki, Jalžabet, Donji Martijanec, Sveti Đurđ, Ludbreg i Varaždin

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 220/259

sl. 5.5 Podsustav Ludbreg – uklapanje u PP dokumentaciju

PPUO/G: Sveti Đurđ, Ludbreg, Veliki Bukovec i Mali Bukovec

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 221/259

Područje ekološke mreže Natura 2000, zaštićena područja prema Zakonu o vodama, te I i II zona vodozaštite vodocrpilišta nisu predviđeni za navodnjavanje. Također nije predviđeno u obuhvat sustava navodnjavanja uključiti površine prije svega u općini Vidovec na kojima je legaliziran veliki broj zdenaca za navodnjavanje.

Obuhvat sva tri sustava navodnjavanja prikazani je na sl. 5.2, te je na prilogu 107 (Knjiga 2: Prilozi) dan prikaz rješenja SN Varaždin zapad, na prilogu 108 (Knjiga 2: Prilozi) prikaz rješenja SN Varaždin istok, te na prilogu 109 (Knjiga 2: Prilozi) prikaz rješenja SN Ludbreg. Na sl. 5.3, sl. 5.4 i sl. 5.5 prikazano je uklapanje sustava navodnjavanja u prostorno plansku dokumentaciju.

5.3.3 Veličina izgradnje ključnih objekata

S obzirom na obuhvat pojedinih sustava navodnjavanja razlikuje se veličina izgradnje pojedinih ključnih objekata sustav navodnjavanja. U tab. 5.1, tab. 5.2 i tab. 5.3 dani su veličine izgradnje ključnih objekata, te potrebne količine vode u sušnoj godini za slučaj izgradnje sustava navodnjavanja za obuhvat 100% (scenario 1), 75% (scenario 2) ili 50% (scenario 3) predloženih površina. Konačan obuhvat potrebno je definirati nakon provedene ankete o zainteresiranosti za korištenje sustava navodnjavanja.

Za slučaj izgradnje sustava navodnjavanja na 100% predloženih površina (tab. 5.1), odnosno 11.326 ha, ukupan zahvat vode iz sva tri jezera bio bi 3.710 l/s, od toga 910 l/s iz Ormoškog jezera, 1.650 l/s iz Varaždinskog jezera, te 1.150 l/s iz Akumulacije Dubrava. Ukupno je potrebno za navodnjavanje u sušnoj godini 19.593.980 m3 vode.

Za slučaj izgradnje sustava navodnjavanja na 75% predloženih površina (tab. 5.2), odnosno 8.495 ha, ukupan zahvat vode iz sva tri jezera bio bi 2.780 l/s, od toga 680 l/s iz Ormoškog jezera, 1.240 l/s iz Varaždinskog jezera, te 860 l/s iz Akumulacije Dubrava. Ukupno je potrebno za navodnjavanje u sušnoj godini 14.695.485 m3 vode.

Za slučaj izgradnje sustava navodnjavanja na 50% predloženih površina (tab. 5.3), odnosno 5.663 ha, ukupan zahvat vode iz sva tri jezera bio bi 1.860 l/s, od toga 450 l/s iz Ormoškog jezera, 830 l/s iz Varaždinskog jezera, te 580 l/s iz Akumulacije Dubrava. Ukupno je potrebno za navodnjavanje u sušnoj godini 9.796.990 m3 vode.

tab. 5.1 Veličina izgradnje ključnih objekata sustava navodnjavanja i potrebna količina vode u sušnoj godini – za obuhvat 100% predloženih površina (scenario 1)

100% predloženih površina SN VARAŽDIN

ZAPAD SN VARAŽDIN

ISTOK SN LUDBREG UKUPNO

POVRŠINE (ha):

Područje CS1 501 1.948 1.078

Područje CS2 1.553 1.208 1.382

Područje CS3 721 1.873 1.062

Ukupno 2.775 5.029 3.522 11.326 KAPACITETI OBJEKATA (kapacitet, l/s):

Crpna stanica CS1 160 640 350



Zahvat vode 910 1.650 1.150 3.710 KOLIČINE VODE U SUŠNOJ GODINI (m3):

Crpna stanica CS1 866.730 3.370.040 1.864.940

Crpna stanica CS2 2.686.690 2.089.840 2.390.860

Crpna stanica CS3 1.247.330 3.240.290 1.837.260

Ukupno 4.800.750 8.700.170 6.093.060 19.593.980

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 222/259



ZAPAD SN VARAŽDIN


POVRŠINE (ha):

Područje CS1 376 1.461 809

Područje CS2 1.165 906 1.037

Područje CS3 541 1.405 797





Zahvat vode 680 1.240 860 2.780 KOLIČINE VODE U SUŠNOJ GODINI (m3):

Crpna stanica CS1 650.048 2.527.530 1.398.705

Crpna stanica CS2 2.015.018 1.567.380 1.793.145

Crpna stanica CS3 935.498 2.430.218 1.377.945

Ukupno 3.600.563 6.525.128 4.569.795 14.695.485



ZAPAD SN VARAŽDIN


POVRŠINE (ha):

Područje CS1 251 974 539







Zahvat vode 450 830 580 1.860 KOLIČINE VODE U SUŠNOJ GODINI (m3):

Crpna stanica CS1 433.365 1.685.020 932.470

Crpna stanica CS2 1.343.345 1.044.920 1.195.430

Crpna stanica CS3 623.665 1.620.145 918.630

Ukupno 2.400.375 4.350.085 3.046.530 9.796.990

5.3.4 Zahvatna građevina

Zahvatne građevine predviđene su na desnim nasipima Ormoškog jezera, odnosno Varaždinskog jezeru i Akumulacije Dubrava. Reguliraju dovod vode do crpnih stanica koje su predviđene centralno s obzirom na pripadajuću površinu navodnjavanja. Zahvatne građevine potrebno je opremiti ulaznom rešetkom, potrebno je spriječiti unos sitnih čestica nanosa, trebaju biti opremljene sa zatvaračima. Visinski je zahvatne građevine potrebno smjestiti ispod minimalne razine vodostaja u akumulacijama. Jednom godišnje prilikom pregleda asfaltne obloge na nasipima akumulacija vodostaj u akumulaciji se snižava, tako da u tom periodu od tjedan dana nije predviđeno navodnjavanje.

Moguća su tri načina izvedbe zahvatne građevine za zahvat vode iz akumulacijskih jezera:

Zahvat vode nategom

Zahvat vode cjevovodom izvedenim bušenjem nasipa

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 223/259

Zahvat vode zahvatnom građevinom u tijelu postojećeg nasipa

Zahvat vode nategom

Izvedba natege preko nasipa od cijevi koje će se djelomično ukopati u krunu nasipa tako da je osigurana nesmetana komunikacija krunom predlaže se kao varijanta kojom bi se zahvaćale vode iz akumulacije. Ovisno o kapacitetu zahvata, razradit će se sam zahvat, odnosno broj i promjer cijevi natege kojima bi se zahvaćala voda. Za stavljanje u funkciju zahvata vode potrebna je vakuum crpka.

sl. 5.6 Zahvat vode nategom

Zahvat vode cjevovodom izvedenim bušenjem nasipa

Izvedba cijevi bušenjem kroz nasip zahtjeva spuštanje vodostaja u akumulaciji za vrijeme trajanja radova kako bi se cijevi položile tako da im je kota tjemena niža od minimalnog vodostaja. Ovisno o kapacitetu zahvata ovisi broj i promjer cijevi kojima bi se zahvaćala voda. Budući da je za stabilizaciju cijevi u nožici nasipa predviđena izvedba betonskog bloka za čiju izvedbu je potrebno cca 7 dana prazniti akumulaciju. Izvedba ove varijante ne zahtjeva predviđanje vakuum crpke te je sustav moguće u svakom trenutku pustiti u pogon bez vakuum crpke.

Zahvat vode zahvatnom građevinom u tijelu postojećeg nasipa

Da bi se izvela zahvatna građevina na mjestu postojećeg nasipa potrebno je isprazniti akumulaciju ispod kote temelja zahvatne građevine (ili izvesti zaštitu građevne jame na drugi način), ukloniti dio nasipa, izvesti betonsku zahvatnu građevinu te osigurati vododrživu vezu betonske zahvatne građevine i asfaltbetonskog ekrana nasipa. Za očekivati su veliki problemi kod asfalterskih radova i osiguranje vododržive veze između zahvatne građevine i nasipa. Izvedba ove varijante ne zahtjeva predviđanje vakuum crpke te je sustav moguće u svakom trenutku pustiti u pogon bez vakuum crpke.

Prema dosadašnjoj praksi može se zaključiti da će jedini dozvoljeni način izgradnje (od stane HEP-a koji je vlasnik višenamjenskih sustava HEV, HEČ i HED) biti zahvat nategom, jer se na taj način ne narušuje stabilnost nasipa akumulacija, odnosno objekt zahvata ne zadire u tijelo nasipa akumulacija.

5.3.5 Dovod vode

Na topografskim kartama 1:25.000 položene su trase glavnih trasa dovoda, i određene su površine koje se mogu iz njih navodnjavati. Njihov osnovni zadatak je gravitacijsko transportiranje vode do crpnih stanica kojima se razvodi voda po poljoprivrednim površinama i osigurava dostatan tlak za primjenu odgovarajuće opreme za navodnjavanje.

Moguća su dva tehnička rješenja dovoda vode:

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 224/259

cjevovodom

otvorenim kanalom zemljani kanal betonski kanal

Dovod vode cjevovodom može se sastojati od jedne ili više cijevi ovisno o potrebnom kapacitetu i financijskoj isplativosti. Cjevovod se polaže u rov na dubini od minimalno 1,0 m od tjemena cijevi do terena.

Dovod vode otvorenim kanalom moguć je zemljanim kanalom ili betonskim kanalom. Kod zemljanog kanala potrebno je predvidjeti foliju zbog osiguranja vododrživosti kanala.

sl. 5.7 Dovod vode otvorenim kanalom

Predlaže se dovod vode ukopanim cjevovodom, a glavni razlozi za odabir tog tehničkog rješenja su:

kod otvorenih kanala potrebno je predvidjeti gubitke od isparavanja, što uvjetuje veću količinu zahvaćene vode

kod vođenja trase otvorenih kanala potrebno je voditi računa o padovima nivelete kako bi se osigurao gravitacijski dotok

za smještaj kanala potreban je pojas zemljišta prosječne širine 20 m (za zemljani kanal) odnosno 15 m (za betonski kanal) zbog izgradnje kanala potrebno je prenamijeniti i eksproprirati, tj. to zemljište u potpunosti gubi sadašnju, ali i bilo koju moguću buduću namjenu,

otvoreni kanal u prostoru stvara umjetnu barijeru, a broj objekata koje je potrebno izgraditi kako bi se omogućila prostorna komunikacija je znatan (mostovi na trasama putova, sifona ispod važnijih cesta i postojećih recipijenata i kanala površinske odvodnje),

dovodom otvorenim betonskim dovodnim kanalom „gubi“ se tlačna energija prirodno omogućena višom razinom vodnog lica u akumulacijskim jezerima što kod dovoda ukopanim cjevovodom nije slučaj,

kod dovoda vode do crpne stanice otvorenim kanalom potrebno je predvidjeti čišćenje plivajućeg nanosa, donesenog vjetrom ili drugim putem uzduž trase kanala. Čišćenje s odlaganjem je predviđeno na rešetki crpnih stanica, troškovi održavanja betonskog kanala nešto su manji su u varijanti s otvorenim dovodnim betonskim kanalom u odnosu na zemljani kanal, ali su znatno veći od troškova održavanja dovodnog cjevovoda.

5.3.6 Crpne stanice i tlačna razvodna mreža

Predviđena je podjela sustava navodnjavanja na više podsustava navodnjavanja na način da crpna stanica zahvaća vodu iz dovodnog cjevovoda te da je dalje putem tlačne

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 225/259

razvodne mreže distribuira do poljoprivrednih površina. Kapacitet crpki ovisi o površini koja se navodnjava putem pojedine crpne stanice i hidromodulu navodnjavanja, a visina dizanja ovisi o potrebnom tlaku za rad odabrane opreme za navodnjavanje te hidrauličkim gubicima u crpnoj stanici i cjevovodu.

Za rad crpnih stanice potrebno je osigurati priključak električne energije. Budući se radi u većim snagama crpki biti će potrebno izgraditi trafostanicu u neposrednoj blizini crpne stanice i priključni dalekovod.

5.4 Priprema zemljišta u svrhu korištenja za navodnjavanje

5.4.1 Priprema poljoprivrednog zemljišta

Navodnjavanje je tehnička mjera uređenja poljoprivrednog zemljišta koja rješava deficit vlage u ekološkom profilu tla koja je potrebna za optimalan razvoj biljnih poljoprivrednih kultura. Poljoprivredno zemljište nužno je prethodno zaštititi od štetnog djelovanja vanjskih i viška vlastitih voda. Zaštita od štetnog djelovanja voda podrazumijeva zaštitu od poplava vodotoka na području Županije, kao i zaštitu od erozije i bujica, odvodnju viška vlastitih voda s poljoprivrednih površina, te po potrebi snižavanje razine podzemnih voda. Ova pitanja nisu neposredni zadatak Plana navodnjavanja, ali su nužna pretpostavka njegove realizacije. Svrha ovog Plana je prikaz mogućnosti sustavnog i organiziranog navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta prema kriterijima pogodnosti određenog područja za navodnjavanje.

Značajan preduvjet realizacije navodnjavanja su grupirane zemljišne čestice i okrupnjeni zemljišni posjed obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. U tu svrhu potrebno je provesti određene postupke uređenja zemljišnog posjeda što podrazumijeva arondaciju, komasaciju, promet zemljišta, zakup državnog zemljišta, udruživanje poljoprivrednih gospodarstava po posjedovnoj i proizvodnoj liniji i druge načine okrupnjavanja zemljišnog posjeda. Iz navedenog je potpuno razumljivo da navedeni posao pored tehničko - provedbenog dijela ima značajnu društveno - političku komponentu, a nužno ga je temeljiti na gospodarskom interesu i odgovarajućoj zakonskoj regulativi.

Priprema zemljišta u svrhu korištenja za navodnjavanje vezana je svakako i uz nepovoljne učinke koji se mogu pojaviti kod primjene ove melioracijske mjere kao npr.: ispiranje hranjiva i osiromašivanje obradivog sloja tla, fizikalnih i kemijskih oštećenja tla, hidrogenizacije tla Iizaslanjivanja i alkalizacije tla.

Sve ove poslove nužno je započeti i razvijati kao prethodne pripremne radove ili zajedno sa poslovima pripreme izgradnje sustava za navodnjavanje.

5.4.2 Zaštita poljoprivrednog zemljišta

Zaštita poljoprivrednog zemljišta od oštećenja u smislu umanjenja i/ili gubitka proizvodne sposobnosti za poljoprivrednu proizvodnju regulirana je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (20/2018) čl. 4, 5 i 6. Prema ovom zakonu oštećenjem poljoprivrednog zemljišta smatra se:

degradacija u intenzivnoj proizvodnji (fizikalnih, kemijskih i bioloških obilježja)

onečišćenje štetnim tvarima i organizmima (teški metali, potencijalno toksični elementi, pesticidi, organske onečišćujuće tvari i patogeni organizmi)

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 226/259

premještanje (erozija vodom i vjetrom, odnošenje plodinama, posudište, prekrivanje otpadom ili drugim tlom)

prenamjena (izgradnja urbanih područja, industrijskih, energetskih objekata, prometnica, akumulacija).

Onečišćenjem poljoprivrednog zemljišta smatraju se i biljni ostaci od uzgoja kultiviranih biljaka ako su ostavljeni na poljoprivrednoj površini dulje od jedne godine te ako je na zemljište odbačen otpad, kao i gospodarenje otpadom na tom zemljištu, na način protivan propisima kojima se uređuje gospodarenje otpadom. Koje se tvari smatraju štetnim te najviše dopuštene količine štetnih tvari u poljoprivrednom zemljištu ministar propisuje pravilnikom.

Radi zaštite poljoprivrednog zemljišta od oštećenja:

provodi se utvrđivanje stanja oštećenja poljoprivrednog zemljišta

provodi se trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta – monitoring – kojim se trajno prati stanje svih promjena u poljoprivrednom zemljištu (fizikalnih, kemijskih i bioloških)

vodi se informacijski sustav za zaštitu poljoprivrednog zemljišta.

Fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika dužne su pratiti stanje poljoprivrednog zemljišta evidentiranog u sustav za identifikaciju poljoprivrednih parcela i evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta u digitalnom grafičkom obliku (u daljnjem tekstu: ARKOD sustav) ispitivanjem plodnosti tla te voditi evidenciju o primjeni gnojiva (mineralnih i organskih), poboljšivača tla i pesticida.

5.5 Orijentacijski troškovi realizacije projekta

Prema predloženom tehničkom rješenju za pojedina područja navodnjavanja analizirani su troškovi izgradnje objekata sustava navodnjavanja. Troškovi su procijenjeni na temelju raspoloživih podataka o izvedenim i projektiranim sličnim objektima u okruženju.

Orijentacijska procjena troškova pojedinačno je dana za svaki od scenarija obuhvata sustava navodnjavanja. U tab. 5.4 dani su orijentacijski troškovi realizacije projekta – za obuhvat 100% predloženih površina (scenario 1), u tab. 5.5 dani su orijentacijski troškovi realizacije projekta – za obuhvat 75% predloženih površina (scenario 2), a u tab. 5.6 dani su orijentacijski troškovi realizacije projekta – za obuhvat 50% predloženih površina (scenario 3).

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 227/259

tab. 5.4 Orijentacijski troškovi realizacije projekta – za obuhvat 100% predloženih površina (scenario 1)


ZAPAD SN VARAŽDIN


Zahvat vode 40.100.000 78.300.000 47.100.000

Zahvatna građevina 3.000.000 4.000.000 3.000.000

Dovodni cjevovod 37.100.000 74.300.000 44.100.000

Područje CS1 14.200.000 46.000.000 27.200.000

Crpna stanica 3.000.000 5.000.000 4.000.000

Građevinski dio 1.500.000 2.500.000 2.000.000

Strojarski dio 450.000 750.000 600.000

Elektrotehnički dio 90.000 150.000 120.000

Priključak na EE mrežu 1.200.000 2.000.000 1.600.000

Tlačna razvodna mreža 10.000.000 39.000.000 21.600.000

Područje CS2 36.700.000 29.800.000 33.200.000

Crpna stanica 4.000.000 4.000.000 4.000.000

Građevinski dio 2.000.000 2.000.000 2.000.000

Strojarski dio 600.000 600.000 600.000




Područje CS3 18.600.000 44.500.000 26.800.000

Crpna stanica 3.000.000 5.000.000 4.000.000

Građevinski dio 1.500.000 2.500.000 2.000.000

Strojarski dio 450.000 750.000 600.000




UKUPNO 109.600.000 198.600.000 134.300.000 442.500.000



ZAPAD SN VARAŽDIN


Zahvat vode 30.700.000 59.800.000 35.900.000



Područje CS1 11.700.000 36.200.000 20.400.000

Crpna stanica 3.000.000 5.000.000 3.000.000

Građevinski dio 1.500.000 2.500.000 1.500.000

Strojarski dio 450.000 750.000 450.000




Područje CS2 27.500.000 22.300.000 24.900.000

Crpna stanica 3.000.000 3.000.000 3.000.000

Građevinski dio 1.500.000 1.500.000 1.500.000

Strojarski dio 450.000 450.000 450.000




Područje CS3 15.000.000 33.700.000 20.100.000

Crpna stanica 3.000.000 4.000.000 3.000.000

Građevinski dio 1.500.000 2.000.000 1.500.000

Strojarski dio 450.000 600.000 450.000




UKUPNO 84.900.000 152.000.000 101.300.000 338.200.000

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 228/259



ZAPAD SN VARAŽDIN


Zahvat vode 21.400.000 41.400.000 25.300.000



Područje CS1 11.400.000 22.900.000 14.800.000

Crpna stanica 3.000.000 3.000.000 3.000.000

Građevinski dio 1.500.000 1.500.000 1.500.000

Strojarski dio 450.000 450.000 450.000




Područje CS2 19.700.000 16.300.000 18.000.000

Crpna stanica 3.000.000 3.000.000 3.000.000

Građevinski dio 1.500.000 1.500.000 1.500.000

Strojarski dio 450.000 450.000 450.000




Područje CS3 11.400.000 22.900.000 14.800.000

Crpna stanica 3.000.000 3.000.000 3.000.000

Građevinski dio 1.500.000 1.500.000 1.500.000

Strojarski dio 450.000 450.000 450.000




UKUPNO 63.900.000 103.500.000 72.900.000 240.300.000

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 229/259

6. ODRŽAVANJE I UPRAVLJANJE

6.1 Općenito

Dobra organizacijska i institucijska pozadina kroz planiranje, kontrolu, upravljanje, monitoring i održavanje funkcionalnosti sustava preduvjet za uspješno navodnjavanje nekog područja.

Zajednički cilj ukupnog organiziranja je izvedba, korištenje i održavanje sustava za navodnjavanje s proizvodnjom tržištu potrebnih, a po kakvoći i cijeni prihvatljivih, roba. Organizaciju i vođenje investicijskog projekta navodnjavanja potrebno je provesti na razini Županije.

Organiziranje vlasnika poljoprivrednog zemljišta, odnosno obiteljskih gospodarstava i pravnih subjekata u poljoprivredi, u udrugu korisnika navodnjavanja nužni je preduvjet izgradnje sustava. Naime, sustav navodnjavanja se planira, izvodi i koristi na određenoj cjelini poljoprivrednog zemljišta pa je nužno da svi posjednici budu članovi udruge za navodnjavanje i da koriste izgrađeni sustav. Udruga je u svojoj osnovi dobrovoljna, međutim potrebno je poticati udruživanje krajnjih korisnika, jer će im to omogućiti primjenu naprednijih tehnologija i tehnika navodnjavanja, povećati proizvodnju i dobit, imati će veći udio u gospodarenju sustavima i veću kontrolu opskrbe vodom. Današnje vodnogospodarske ispostave koje su u sastavu Hrvatskih voda mogu biti temeljna jedinica koja će upravljati sustavima za zahvaćanje i distribuciju vode izgrađenima na području njihovog djelovanja. Konačnu organizacijsku strukturu upravljanja i održavanja sustava za distribuciju vode biti će potrebno uskladiti s pozitivnim propisima u trenutku realizacije pojedinih sustava za navodnjavanje na području Županije.

6.2 Organizacijska osnova upravljanja i održavanja sustava navodnjavanja

Pravilnikom o upravljanju i uređenju sustava za navodnjavanje (NN 83/10, 76/14) propisuje se upravljanje, tehnički i drugi uvjeti uređenja sustava za navodnjavanje u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave (sustav javnog navodnjavanja), obveza izvješćivanja o stanju i korištenju sustava, osnove za utvrđivanje troškova održavanja sustava i način rasporeda tih troškova na korisnike.

Za pristupanje izradi projektne dokumentacije sustava javnog navodnjavanja Pravilnikom se propisuje da je potrebno osigurati potvrdu krajnjih korisnika o korištenju budućeg sustava javnog navodnjavanja kojom krajnji korisnici iskazuju interes za korištenje sustava, sudjelovanje u troškovima rada i održavanja te sudjelovanje u troškovima gradnje. Potvrdom krajnjih korisnika mora se potvrditi iskazani interes na minimum 70% poljoprivrednih površina unutar obuhvata svakog pojedinog sustava javnog navodnjavanja.

Za pristupanje gradnji sustava javnog navodnjavanja Pravilnikom se propisuje da je potrebno ugovornim odnosom definirati prava i obveze krajnjih korisnika i jedinica područne (regionalne) samouprave, a prvenstveno obvezu trajnog korištenja sustava za potrebe poljoprivredne proizvodnje te ekonomsko-financijskim analizama potvrditi opravdanost ulaganja. Ugovornim odnosom krajnjih korisnika i jedinica područne (regionalne) samouprave mora se obuhvatiti minimalno 70% poljoprivrednih površina unutar obuhvata svakog pojedinog sustava javnog navodnjavanja.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 230/259

Pravilnikom se, nadalje, definiraju godišnji troškovi rada i održavanja sustava javnog navodnjavanja koji se sastoje od fiksnih i varijabilnih troškova i koji se obračunavaju jednom godišnje.

Fiksne troškove rada i održavanja sustava javnog navodnjavanja čine sljedeći troškovi:

troškovi upravljanja i rukovanja sustavom javnog navodnjavanja,

troškovi održavanja sustava javnog navodnjavanja i

zajednički troškovi sustava javnog navodnjavanja (izvještavanje, tehnički i agronomski poslovi, financijski troškovi administriranja sustava javnog navodnjavanja, troškovi osiguranja sustava javnog navodnjavanja i naplate naknade, ostali troškovi).

Varijabilni troškovi rada i održavanja sustava javnog navodnjavanja ovise o količini isporučene vode, a čine ih sljedeći troškovi:

troškovi energije potrebni za rad sustava javnog navodnjavanja i

troškovi naknade za korištenje voda.

U postupku izračuna i obračuna godišnjih troškova rada i održavanja sustava javnog navodnjavanja, jedinice područne (regionalne) samouprave dužne su uključiti krajnje korisnike.

Odluku o godišnjoj visini naknade za navodnjavanje, u kojoj se posebno iskazuje naknada za fiksne, a posebno za varijabilne troškove, donosi predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave.

Pravilnikom se ostavlja mogućnost podmirivanja dijela troškova javnih sustava navodnjavanja iz sredstava proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave ako to odobri izvršno tijelo jedinica područne (regionalne) samouprave.

Uredbom o visini naknade za korištenje voda (NN 82/10, 83/12, 10/14) i Pravilnikom o obračunu i naplati naknade za korištenje voda (NN 84/10, 146/12) definirani su, uz ostalo, visina naknade za korištenje voda, korekcijski koeficijenti kojima se umanjuje iznos naknade za korištenje voda, obveznici plaćanja naknade, način obračuna naknade i obračunska razdoblja.

Obveznici plaćanja naknade za korištenje voda su, uz ostale, pravne i fizičke osobe koje zahvaćaju vodu za navodnjavanje za različite namjene.

Visina naknade za korištenje voda koje prelazi granice općeg korištenja voda i slobodnog korištenja voda propisana Uredbom prikazana je u tab. 6.1.

Korekcijski koeficijent (k1) ukupnog iznosa naknade za korištenje voda za zahvaćanje površinskih i podzemnih voda za navodnjavanje iznosi 0,1 u svrhu poljoprivredne proizvodnje, a za sve ostale namjene navodnjavanja iznosi 1,0.

Ako se količina vode za navodnjavanje iz bilo kojih razloga ne mjeri, naknada za korištenje voda iznosi 500 HRK/god./ha navodnjavanih površina i tada se korekcijski koeficijent k1 ne primjenjuje.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 231/259

tab. 6.1 Visina naknade za korištenje voda

Stanje vode ili vrsta Tko zahvaća Iznos naknade

[HRK/m3]

1.

povr

šins

ke v

ode „vrlo dobro“ ISP 2,85

2. „vrlo dobro“ KOR 0,80

3. „dobro“ KOR 0,72

4. „umjereno“ KOR 0,56

5. „loše“ i „vrlo loše“ KOR 0,32

6.

podz

emne

vode

„dobro“ ISP 2,85

7. „dobro“ KOR 0,80

8. „loše“ KOR 0,32

9. mineralne, termalne i termomineralne vode KOR 1,60

Oznake

ISP isporučitelji vodne usluge radi isporuke korisnicima vodnih usluga

KOR drugi korisnici voda osim isporučitelja vodnih usluga

Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti vodoistražnih radova i drugih hidrogeoloških radova, preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava, te upravljanja detaljnim građevinama za melioracijsku odvodnju i vodnim građevinama za navodnjavanje (NN 83/10, 126/12, 112/14) se propisuju, između ostaloga, posebni uvjeti za obavljanje djelatnosti upravljanja vodnim građevinama za navodnjavanje, a osobito tehnička opremljenost, brojnost i stručnost zaposlenika.

Djelatnost upravljanja vodnim građevinama za navodnjavanje može obavljati pravna osoba koja ispunjava ove posebne uvjete:

da ima najmanji broj zaposlenika sa stručnim kvalifikacijama, kako je određeno u Prilogu 3b Pravilnika (tab. 6.2),

da ima u vlasništvu, leasingu ili najmu najmanji broj i vrstu opreme s najmanje utvrđenim svojstvima, kako je određeno u Prilogu 3b Pravilnika (tab. 6.3),

da je osnovana na neodređeno vrijeme i registrirana za poslove izgradnje objekata niskogradnje i/ili izgradnje hidrograđevinskih objekata odnosno gradnje vodnih građevina,

da nije u postupku stečaja, osim u slučaju postojanja pravomoćnog rješenja o potvrdi stečajnog plana ili likvidacije,

da ima suglasnost izdanu temeljem Pravilnika o uvjetima i mjerilima za davanje suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (NN 89/06, 139/06), kojom je razvrstan najmanje u izvođače za izvođenje pojedinih radova na građevinama skupine I, II, III i IV ili da ima suglasnost za izvođenje pojedinih radova na građevinama najmanje skupine H izdanu temeljem Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 152/08, 49/11, 25/13).

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 232/259

tab. 6.2 Najmanji broj i stručnost zaposlenika koje mora imati pravna osoba za obavljanje djelatnosti upravljanja vodnim građevinama za navodnjavanje

Brojnost i stručnost zaposlenika Najmanji broj

Zaposlenici ukupno 8

1. Zaposlenici tehničke struke 8

1.1. DSS ili VSS / PSS ili VŠS 2

strojarskog smjera 1

elektro smjera 1

1.2. VKV i KV 4

1.3. PKV i NKV 2

OZNAKE: DSS završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili

specijalistički diplomski stručni studij VSS visoka stručna sprema PSS završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij u trajanju od najmanje tri godine VŠS viša stručna sprema VKV visokokvalificirani KV kvalificirani PKV polukvalificirani NKV nekvalificirani

tab. 6.3 Najmanji broj i vrsta opreme s najmanje utvrđenim svojstvima koje mora imati pravna osoba za obavljanje djelatnosti upravljanja vodnim građevinama za navodnjavanje

Tehnička opremljenost Najmanji broj

Strojevi i alati ukupno 3

1. Kamion 15 tona 1

2. Bageri velikog dohvata snage veće od 100 kW 1

3. Kombinirani strojevi snage veće od 50 kW (prikladni kao alternativa za klasične bagere i buldožere)

1

Pravilnikom se, nadalje, regulira certifikacijski postupak tj. postupak utvrđivanja posebnih uvjeta te postupak ishođenja, mjerila za izdavanje, važenje, troškovi postupka, trajanje i sadržaj rješenja o ispunjenju posebnih uvjeta.

6.3 Projektni tim u fazi korištenja sustava

Nakon izgradnje sustava navodnjavanja, izvođač ima obvezu upravljati sustavom i dovesti ga u optimalni način rada tijekom ugovorno definiranog probnog rada sustava u trajanju najmanje šest mjeseci. Probni rad treba uskladiti s vremenski najzahtjevnijim režimom rada sustava tj. u vegetacijskom razdoblju kada su potrebe za navodnjavanjem najveće tj. kada sustav radi punim kapacitetom.

Županija, kao vlasnik sustava, morat će osigurati potrebne ljudske i mehanizacijske kapacitete ako želi upravljati sustavom ili će upravljanje sustavom prepustiti pravnom subjektu koji zadovoljava propisane uvjete postupkom javnog nadmetanja ili tvrtki kćeri Hrvatskih voda (u ovom slučaju tvrtki Hidrotehnički objekti d.o.o.) koja u svojem predmetu poslovanja ima tehničko i gospodarsko održavanje melioracijskih sustava za odvodnju i navodnjavanje.

Da bi se krajnjim korisnicima osiguralo pravo glasa biti će osnovan nadzorni odbor Udruge koji čine predstavnici Investitora, Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskih voda i krajnjih korisnika.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 233/259

Investitor će osnovati Službu za navodnjavanje koja će pružati podršku udruzi korisnika u tehničkim aspektima navodnjavanja, poljoprivrednoj praksi i financijskom računovodstvu te će izrađivati godišnji Program održavanja sustava za navodnjavanje.

Shema projektnog tima u fazi korištenja prikazana je na sl. 6.1.

sl. 6.1 Projektni tim u fazi korištenja sustava navodnjavanja

6.4 Tehnička osnova i obuka

6.4.1 Razlozi i potreba edukacije

Za izradu kvalitetnih planskih, projektnih i izvedbenih rješenja, te korištenje i održavanje objekata i sustava za navodnjavanje potrebna je pravovremeno i stalno obrazovanja svih sudionika za izvršavanje odgovarajućih poslova hidrotehničke i agrotehničke struke, a po potrebi i ekonomske, strojarske i informatičke. Sastavni dio toga je i obrazovanje vlasnika i korisnika zemljišta na kojima se provodi navodnjavanje. U sklopu navedenog treba imati na umu da su sustavi navodnjavanja složeniji od sustava odvodnjavanja kako u procesu projektiranja tako i u procesu građenja, održavanja i korištenja. Posebno je važno uspostaviti stalnu suradnju upravnih i stručnih službi na državnoj i lokalnoj razini s vlasnicima i korisnicima zemljišta na kojima su izgrađeni sustavi navodnjavanja, odnosno s obiteljskim gospodarstvima i institucijama koje su zadužene i odgovorne za korištenje i gospodarenje vodama. Sastavni dio programa stalne edukacije je informatičko povezivanje svih sudionika u procesu ostvarenja i korištenja sustava navodnjavanja.

6.4.2 Edukacija kadrova za zahvaćanje i distribuciju vode

S ciljem gospodarenja vodama i njihovog racionalnog korištenja u organizaciji Uprave vodnog gospodarstva i Hrvatskih voda potrebno je izraditi i provoditi program dopunskog obrazovanja hidrotehničkih i agrotehničkih stručnjaka koji će sudjelovati na poslovima zahvata vode, te njenog dovoda do površina koje se navodnjavaju. U programe dopunskog obrazovanja treba uključiti kadrove iz visokoobrazovnih institucija i poljoprivrednih savjetodavnih službi. Osnova za obrazovanje je uspostavljanje stalne razmjene informacija o raspoloživim količinama vode u vegetacijskom razdoblju i

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 234/259

potrebama vode za optimalan razvoj pojedinih biljnih kultura. Sastavni dio toga je stupanj obrazovanja stručnjaka za kontrolu kvalitete vode na lokaciji zahvata kao i na glavnoj razvodnoj mreži (kod površinskog navodnjavanja). Programe edukacija trebaju organizirati županijske poljoprivredno-savjetodavne službe u suradnji s Hrvatskim vodama i Upravom vodnog gospodarstva, te relevantnim stručnim i znanstvenim institucijama.

6.4.3 Edukacija kadrova za praćenje i provedbu kontrole navodnjavanja

S ciljem gospodarenja vodama i njihovog racionalnog korištenja u organizaciji Uprave vodnog gospodarstva i Hrvatskih voda potrebno je izraditi i provoditi program dopunskog obrazovanja hidrotehničkih i agrotehničkih stručnjaka koji će sudjelovati na poslovima zahvata vode, te njenog dovoda do površina koje se navodnjavaju.

Za kvalitetno izvršavanje poslova u procesu praćenja i provedbe kontrole navodnjavanja potrebno je pravovremeno i dopunsko obrazovanje kadrova za: biljnu proizvodnju, tlo, vode, zaštitu okoliša.

Programe edukacije treba usvojiti Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike. Sastavni dio programa stalne edukacije je i organizacija stručnih seminara i to s temama iz problematike navodnjavanja i praktičnim iskustvima iz država s dužom tradicijom izgradnje i korištenja sustava navodnjavanja.

6.4.4 Edukacija vlasnika i korisnika zemljišta – obiteljskih i ostalih poljoprivrednih gospodarstava

Vlasnike i korisnike zemljišta odnosno članove poljoprivrednih gospodarstava potrebno je pravovremeno i stalno obrazovati ovisno o vrstama izgrađenih sustava navodnjavanja, izboru opreme za navodnjavanje, elementima doziranja vode, očekivanim učincima navodnjavanja i dr. Edukaciju korisnika sustava navodnjavanja trebaju organizirati županijske poljoprivredne savjetodavne službe u suradnji s Hrvatskim vodama i Državnim hidrometeorološkim zavodom. Posebno je važno educiranje kadrova za suvremene načine i tehnologije navodnjavanja.

Programe edukacije treba testirati na pilot-projektima navodnjavanja. Provedba istraživanja učinkovitosti sustava navodnjavanja i obrazovanja kadrova na pilot- projektima treba biti u organizaciji i pod kontrolom Ministarstva poljoprivrede u suradnji s Hrvatskim vodama, te relevantnim znanstvenim institucijama za obrazovanje poljoprivrednih i hidro tehničkih kadrova za potrebe navodnjavanja, kao i gospodarenje poljoprivrednim zemljištem i vodama. Kako korisnici zemljišta predstavljaju osnovu provedbe navodnjavanja, njihovu je edukaciju nužno provoditi u slijedećim segmentima:

izbora načina navodnjavanja

izbora opreme za navodnjavanje

doziranja vode (norme navodnjavanja, definiranje turnusa navodnjavanja)

učincima primjene navodnjavanja

uočavanje negativnih posljedica primjene navodnjavanja

Za izbor načina navodnjavanja važna je poljoprivredno-ekonomska osnova koja definira kulture, plodored i tehničke elemente provedbe navodnjavanja u dužem vremenskom razdoblju. Tehnička obuka i stručna pomoć korisnicima zemljišta u tom pogledu je nužna, a obzirom na postojeći ustroj, provodila bi je županijska poljoprivredno- savjetodavna služba u suradnji sa stručnim osobama fakulteta, instituta, projektnih i konzultacijskih tvrtki i Hrvatskih voda, te Državnog hidrometeorološkog zavoda i drugih institucija čija je djelatnost vezana za navodnjavanje. Oprema za navodnjavanje mora biti prilagođena

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 235/259

postojećim uvjetima (veličini parcele, kulturi, izvoru vode, doziranju vode, topografskim uvjetima itd.).

Krajnje je korisnike nužno educirati za izradu godišnjih planova potrebe za vodom. Doziranje vode potrebno je definirati za svaku parcelu što mora biti temeljeno na potrebama kulture, pedološkim karakteristikama, raspoloživosti vode za navodnjavanje, trenutnim klimatskim karakteristikama, vlažnosti tla i drugom. Obzirom na veliki broj čimbenika koji definiraju početak, veličinu (obrok), trajanje navodnjavanja, potrebna je edukacija krajnjih korisnika u cilju racionalne potrošnje vode i izbjegavanje negativnih proizvodnih i ekoloških posljedica.

6.5 Organizacija monitoringa i kontrole stanja vode i tla uvođenjem navodnjavanja

6.5.1 Voda

U Varaždinskoj županiji postoje organizirana meteorološka, hidrološka i mjerenja kvalitete u različitim dijelovima okoliša. Kada se radi o vodama, postoji tradicija sustavnih mjerenja različitih hidroloških parametara na određenom broju mjernih postaja. Podaci dobiveni na tim mjernim postajama korišteni su kao podloge pri izradi Plana navodnjavanja Varaždinske županije, a moći će se koristiti i nakon izgradnje sustava za navodnjavanje na predviđenim područjima.

Ispitivanja kvalitete vode također se već provodi na više mjernih postaja u Županiji, pa tako i u akumulacijama višenamjenskih sustava koje je planirano koristiti za navodnjavanje. Te mjerne postaje bit će relevantne i za navodnjavana područja, ali je moguće da će biti potrebno povećati broj postaja i za praćenja kvalitete vode. Naime, na zahvatu vode za navodnjavanje za područja za koja to bude predviđeno, mjerit će se i količina i kvaliteta vode koja se pušta u razvodnu mrežu do poljoprivrednih površina. Količina vode bit će definirana veličinom navodnjavane površine i zahtjevom uzgajanih kultura, a kvaliteta pravilnikom koji će definirati kvalitetu vode s aspekta navodnjavanja.

Monitoring podzemne vode na područjima koja se navodnjavaju i na širem području utjecaja bit će potrebno ili uklopiti u postojeću mrežu praćenja, ili tamo gdje se za to ukaže potreba uspostaviti nove mjerne postaje.

6.5.2 Tlo

U Varaždinskoj županiji do danas nije uspostavljen monitoring stanja tala na državnoj razini, a pojedinačna i često specifična praćenja nije moguće uklopiti u zahtjeve kontrole kvalitete navodnjavanih tala. Sustav monitoringa tala potrebno je organizirati shodno specifičnostima navodnjavanih područja (veličina slivnog područja, veličina navodnjavanih površina, zastupljenost i karakteristike tipova tala i dr.). U usporedbi s monitoringom voda, praćenje stanja tala i praćenje utjecaja poljoprivrede na onečišćenje voda je puno složenije i zahtjevnije. Zato je relevantnost parametara koji će biti praćeni potrebno testirati na pilot projektima.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 236/259

7. PRIJEDLOG DALJNJIH AKTIVNOSTI NA REALIZACIJI PLANA

7.1 Prijedlog pilot projekata navodnjavanja

7.1.1 Ciljevi i koristi od pilot-projekta navodnjavanja

Pilot-projekti navodnjavanja trebaju u prvom redu poslužiti za definiranje dilema sustavnog upravljanja navodnjavanjem na nekom području. S obzirom na dosadašnji status navodnjavanja, gdje se uglavnom nekontrolirano zahvaćala voda i primjenjivala na kulture bez kontrole i praćenja efekata, potrebno bi bilo realizirati jedan pilot-projekt na području Varaždinske županije, koji bi u praksi definirao slijedeće:

proceduru prijave, planiranja i realizacije projekata za navodnjavanje sa utvrđivanjem vremenske dinamike pojedinih segmenata;

podatke za analizu troškova i ekonomske opravdanosti uvođenja sustava za navodnjavanje;

optimiziranje količine istraživanja potrebnih za projektiranje i uvođenje sustava navodnjavanja;

definiranje i optimiziranje mjera gospodarenja u danim agroekološkim uvjetima.

Očekivane koristi od pilot-projekta navodnjavanja su slijedeće:

educiraju se sudionici u sustavu i podiže opća razina znanja i osposobljenosti kadrova na lokalnoj razini;

testiraju se ekološki učinci navodnjavanja;

mogu se testirati nove tehnike navodnjavanja i tehnologije uzgoja u uvjetima navodnjavanja,

ocjena opravdanosti ulaganja;

osigurava se podloga za donošenje zakonskih propisa koji će regulirati problematiku izgradnje, održavanja i upravljanja sustavima za navodnjavanje.

7.1.2 Odabir pilot projekta navodnjavanja

Osnovni kriteriji za planiranje projekata navodnjavanja u skladu sa NAPNAV-om su: pogodnost tla, raspoloživost vode za navodnjavanje i okrupnjenost zemljišta, organiziranost i zainteresiranost korisnika. Od potencijalnih projekata navodnjavanja koji ispunjavaju ili bi u skoroj budućnosti mogli ispunjavati navedene kriterije, potencijalni pilot-projekt navodnjavanja bi se trebao isticati u smislu ispunjavanja ovih kriterija ali i kriterija ekonomičnosti i profitabilnosti. Pilot-projekt bi trebao postizati natprosječne rezultate koji bi demonstrirali učinkovitost navodnjavanja i potaknuli procese okrupnjavanja zemljišta, organiziranja korisnika i pripremu zemljišta za navodnjavanje na drugim lokacijama u Županiji.

Planom navodnjavanja predviđene su tri neovisne cjeline koja svaka za sebe čini zaseban sustav navodnjavanja. Unutra pojedinog sustava moguća je podjela sustava navodnjavanja na više podsustava. Predlaže se na temelju ankete o zainteresiranosti na području koja obuhvaćaju ova tri predložena sustava navodnjavanja odabrati područje koje će biti uključeno u pilot projekt navodnjavanja.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 237/259

Hodogram odabira veličine izgradnje pojedinog sustava navodnjavanja i izbor pilot projekta:

Provedba ankete o zainteresiranosti za navodnjavanje,

Odabir sustava navodnjavanja u sklopu kojeg će se odabrati pilot područje

Preliminarno određivanje područja obuhvata,

Izrada idejnog rješenja => Određivanje konačnog obuhvata

Faznost izgradnje

Odabir pilot projekta: 1. faza = Pilot projekt navodnjavanja

Predstudija izvodljivosti - ekonomska opravdanost izgradnje cjelovitog sustava, te također i ekonomska opravdanost izgradnje samo pilot projekta koji uključuje i pojedine objekte koji su zajednički cijelom sustavu navodnjavanja (npr. zahvat vode, dovodni cjevovod, …)

Na temelju odabranog sustava navodnjavanja u sklopu kojeg će se odabrati pilot područje potrebno je izraditi projektno rješenje.

Nakon odabira pilot projekta slijedeći koraci u realizaciji pilot projekta su slijedeći:

Pedološki istražni radovi na pilot području

Elaborat zaštite okoliša ili Studija utjecaja na okoliš

Idejni projekt za pilot područje

Ishođenje Lokacijske dozvole

Glavni projekt

Ishođenje Građevinske dozvole

Izvedbeni projekt

Natječajna dokumentacija

Studija izvodljivosti za sufinanciranje putem EU fondova

Prijava projekta za financiranje putem EU fondova

Izgradnja

Tehničkim rješenjem navodnjavanja za pilot područje potrebno je dimenzionirati zajedničke objekte (zahvat vode i dovodni cjevovod) na konačni kapacitet cijelog sustava navodnjavanja kako bi se omogućilo proširenje sustava navodnjavanja do ukupno planiranih površina koje su predviđene za taj sustav navodnjavanja.

7.2 Prijedlog potrebnih istražnih radova

U cilju daljnje realizacije Plana navodnjavanja Varaždinske županije potrebni su istražni radovi kako bi se osigurali dodatni podaci o sadašnjem stanju tla i voda kao osnovnih elemenata za provedbu navodnjavanja, kao i o podaci potrebni za hidrotehničko rješenje i projektiranje objekata. Također je potrebno istražiti i sadašnje stanje okoliša kako bi se mogli pratiti eventualni utjecaji uzrokovani navodnjavanjem.

Istražni radovi vezani za stanje tla obuhvaćaju istraživanja pedološkog sastava, infiltracijskog kapaciteta, pogodnosti za navodnjavanje i potrebne agromelioracijske mjere za primjenu navodnjavanja.

Istražni radovi vezani za stanje voda obuhvaćaju mjerenja količine (protoka) i kakvoće površinskih voda, definiranje raspoloživih količina vode za navodnjavanje, uvjete zahvaćanja voda te moguće rizike za narušavanje bilance i kakvoće voda. Za zahvaćanje voda iz višenamjenskih akumulacija te vode su već dobro istražene u pogledu količine i kakvoće.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 238/259

Istražni radovi vezani za hidrotehničko rješenje i projektiranje objekata, crpnih stanica, cjevovoda, itd.) obuhvaćaju geodetske, geomehaničke i geološke istražne radove.

Istražni radovi vezani za stanje okoliša obuhvaćaju radove potrebne za definiranje ekološke osnove područja, uključujući pregled staništa navodnjavanog područja i područja izgradnje objekata za navodnjavanje.

7.3 Pregled prioriteta u realizaciji navodnjavanja

Prema Nacionalnom planu navodnjavanja (NAPNAV-u) prioriteti u realizaciji navodnjavanja se mogu svrstati u slijedeće kratkoročne i dugoročne prioritete:

kratkoročni: izrada županijskih planova navodnjavanja; izgradnja pilot-projekta navodnjavanja.

dugoročni: pregled i rangiranje daljnjih projekata za provedbu navodnjavanja; definiranje i ustroj organizacija za planiranje, izvođenje, korištenje,

održavanje i praćenje projekata; prijedlog dinamike sustavnog uvođenja navodnjavanja.

Dovršenjem i usvajanjem Plana navodnjavanja Varaždinske županije, prvi kratkoročni prioritet je postignut.

Za ispunjenje dugoročnih prioriteta potrebno je:

osigurati sredstva za sufinanciranje realizacije projekata navodnjavanja iz proračuna Županije, čime bi se osigurala osnova za financiranje i od strane Republike Hrvatske.

kontinuirano poticati i financijski podržavati izradu projektne dokumentacije navodnjavanja na području Županije, jer bi ti projekti služili kao osnova za pribavljanje sredstava iz državnog proračuna ili iz međunarodnih fondova;

ustrojiti trajno povjerenstvo Varaždinske županije za praćenje, provedbu i kontrolu navodnjavanja na području Županije;

poticati buduće korisnike navodnjavanja na realizaciju navodnjavanja uz poštivanje ovog Plana i zakonske regulative;

vršiti stalnu kontrolu stanja terena uz izradu karata i katastra navodnjavanih površina na području Varaždinske županije putem poljoprivredno-savjetodavne službe i vanjskih suradnika;

osigurati provedbu praćenja stanja zemljišta na svakom nivou područja koje se planira navodnjavati;

provoditi godišnji program navodnjavanja Županije na temelju kontakata sa zainteresiranim subjektima za navodnjavanje i jedinicama lokalne samouprave;

organizirati provedbu programa čišćenja kanala III i IV reda, jer je odvodnja poljoprivrednih površina preduvjet za navodnjavanje i uspješnu proizvodnju;

definirati jasne kriterije ta pribavljanje financijskih sredstava i financiranje projekata navodnjavanja na području Županije te ih objaviti na dostupnim medijima;

poduzeti aktivnosti za realizaciju pilot-projekata navodnjavanja

kontinuirano surađivati sa stručnim ustanovama i znanstvenim institucijama na daljnjem razvoju navodnjavanja.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 239/259

7.4 Mogućnost financiranja projekta navodnjavanja fondom EU

Projekte navodnjavanja u Varaždinskoj županiji moguće je identificirati kroz mjeru 4 „Ulaganja u fizičku imovinu“, tj. podmjeru 4.3. „Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju ili prilagodbu poljoprivrede i šumarstva“, operaciju 6 „Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja“ koja će se opisati u nastavku.

Dana 26. svibnja 2015. godine Europska je komisija odobrila Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

Program kao jedan od ključnih problema u biljnoj proizvodnji izdvaja nedovoljno navodnjavanje, koje, nastavno na sve češće suše u prosjeku svakih 3 do 5 godina, rezultira značajnim štetama u ratarstvu i, ovisno o intenzitetu i trajanju suše, može smanjiti prinose usjeva od 20% do 70%. Nerazvijenost sustava vodoopskrbe na poljoprivrednom zemljištu dodatni je faktor potkrijepljen činjenicom da je samo 14480 ha (1,1%) od ukupnog korištenog poljoprivrednog zemljišta navodnjavano, što je znatno niže od prosjeka EU-27 (5,82%) (stanje 2010. godine). Većina poljoprivrednika nema mogućnost ulaganja u infrastrukturu za navodnjavanje, taj je rizik posebice vidljiv tijekom ljetnih mjeseci. Zato je u NAPNAV-u uspostavljen cilj da se do kraja 2020. godine organiziranom navodnjavanju privede 65000 ha (6%) dajući prioritet poljoprivrednom zemljištu s visokom ili vrlo visokom pogodnošću za navodnjavanje (484026 ha).

Izgradnja sustava za navodnjavanje i uvođenje održivih tehnika navodnjavanja na poljoprivrednom gospodarstvu omogućit će poboljšanje gospodarske učinkovitosti poljoprivrednih gospodarstava i olakšati proces restrukturiranja i modernizacije te osigurati učinkovit mehanizam na razini farme za prilagodbu klimatskim promjenama i ublažavanje šteta uzrokovanih sušom. Modernizacija i rekonstrukcija postojećih sustava navodnjavanja na farmi dovest će do povećanja učinkovitosti korištenja vode.

Preduvjet za bilo kakvo povećanje mreže navodnjavanih područja procjena je Okvirne direktive o vodama o stanju vodnog tijela, tj. razvoj sustava za navodnjavanje će se poduzeti samo ako nije u sukobu s Direktivom i ne uzrokuje pogoršanje stanja voda. Nadalje, svi postupci moraju sadržavati odgovarajuće mjere prevencije i ublažavanja kako bi se spriječio mogući nepovoljni utjecaj na okoliš.

Programom je definirano 16 mjera (niz djelatnosti koje doprinose jednom ili više prioriteta Unije za ruralni razvoj) koje imaju za cilj povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, ali i unaprjeđenja životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima uopće.

Opis vrste operacije

Planiraju se investicije u novu infrastrukturu za sustave navodnjavanja s isključivim ciljem povećanja poljoprivrednih površina koje se mogu navodnjavati, prvenstveno radi smanjenja negativnog učinka suša, osiguranja stabilnosti poljoprivredne proizvodnje i povećanja konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje.

Ovom vrstom aktivnosti neće se financirati nikakve investicije unutar poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava.

Ova aktivnost doprinosi Fokusnom području 2A („Poboljšanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i olakšavanje restrukturiranja i modernizacije, osobito u cilju povećanja sudjelovanja u tržištu i tržišne usmjerenosti, kao i poljoprivredne diversifikacije“) kroz povećanje održivosti obiteljskih gospodarstava i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede tako što omogućuje stabilnu poljoprivrednu proizvodnju.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 240/259

Ova vrsta aktivnosti također doprinosi Fokusnim područjima 4B („Bolje upravljanje vodama, uključujući upravljanje gnojivima i pesticidima“) i 6A („Olakšavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih poduzeća kao i otvaranje radnih mjesta“).

Vrsta potpore

Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratnih financijskih sredstava.

Korisnici

Korisnici su jedinice područne (regionalne) samouprave.

Prihvatljivi troškovi

U skladu s člankom 45. Uredbe (EU) br. 1305/2013 prihvatljivi su sljedeći troškovi:

materijalni troškovi: gradnje cjelovitog sustava navodnjavanja u skladu s tehničkim rješenjima i

građevinskom dozvolom (akumulacije, kanali, površinska i/ili podzemna drenaža kao elementi funkcionalne cjeline Projekta, crpne stanice, cjevovodi, distribucijska mreža, nadzorno upravljački sustav, itd.),

radovi na priključenju sustava na električnu mrežu (kablovi, transformatorske stanice).

nematerijalni troškovi: nabava ili razvoj računalnog softvera te nabava patenata, licenci,

autorskih prava, trgovačkih znakova i ostale nematerijalne investicije vezane uz materijalne investicije.

opći troškovi do 10% ukupno prihvatljivih troškova Projekta: izrada projektne dokumentacije (idejni, glavni i izvedbeni projekt),

uključujući i stručne tehničke revizije, izrada studijske dokumentacije (predinvesticijska studija izvodljivosti,

studija izvodljivosti, studija utjecaja na okoliš ili elaborat zaštite okoliša, ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu kao i ostala izvješća/elaborati i studije koje su potrebne za izradu projektne dokumentacije,

rješavanje imovinsko-pravnih odnosa (kupovina i/ili izvlaštenje, itd.), stručni nadzor nad građenjem (arhitektonski, građevinski, geotehnički,

strojarski, elektrotehnički, projektantski, geodetski, arheološki nadzor i nadzor sigurnosti na radu i ostale vrste nadzora u ovisnosti o zahtjevima javnih ili nadležnih tijela),

kontrola kvalitete ugrađenih materijala tijekom gradnje, provođenje istražnih (probnih i/ili zaštitnih) arheoloških istraživanja prije

i/ili tijekom gradnje, ako je primjenjivo prema dokumentima koje izdaju nadležna tijela,

provedba mjera zaštite okoliša i prirode prije i/ili tijekom gradnje, ako je primjenjivo prema dokumentima koje izdaju nadležna tijela,

administrativni troškovi (troškovi provođenja javne nabave roba, radova i usluga, troškovi ishođenja dozvola, troškovi postupaka vezanih uz zaštitu okoliša i prirode, troškovi tehničke inspekcije itd.).

Uvjeti za prihvatljivost

Pri podnošenju zahtjeva korisnik mora ispunjavati sljedeće uvjete:

stanje vodnog tijela nije identificirano kao manje od dobroga stanja u relevantnom planu upravljanja vodnim područjem iz razloga vezanih uz količinu vode, uz izuzeće od ovoga uvjeta u slučaju kada se investicija

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 241/259

opskrbljuje vodom iz postojeće akumulacije uz odobrenje nadležnih vlasti prije 31. listopada 2013., pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti: dotična akumulacija je identificirana u relevantnom planu upravljanja

vodnim područjem i podliježe zahtjevima kontrole navedenim u čl. 11. stavku 3. točki (e) Okvirne direktive o vodama,

31. listopada 2013. na snazi je bilo maksimalna količina ukupnog zahvaćanja iz akumulacije ili minimalni zahtjevi za protokom u vodnim tijelima na koja utječe akumulacija,

maksimalna količina ili minimalni zahtjevi za protokom u skladu su s uvjetima navedenim u čl. 4 Okvirne direktive o vodama,

planirana investicija ne rezultira zahvaćanjima iznad maksimalne količine zahvaćanja na snazi 31. listopada 2013. niti smanjenjem protoka u pogođenim vodnim tijelima ispod minimalno potrebne razine na snazi 31. listopada 2013;

kada relevantni Plan upravljanja vodnim područjima ne uključuje sveobuhvatnu ocjenu stanja vodnog tijela u skladu sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama, vodno tijelo na kojem je planirana investicija u navodnjavanje podlijegat će dodatnoj ocjeni na osnovi provedenog sveobuhvatnog istraživačkog monitoringa. Ako se, na osnovi sveobuhvatne ocjene, utvrdi da je stanje vodnog tijela manje od dobrog stanja iz razloga vezanih uz količinu vode, investicija neće biti prihvatljiva, osim u slučaju ranije navedenih izuzeća;

investicija je vezana isključivo uz novu infrastrukturu za navodnjavanje, koja dovodi do povećanja neto navodnjavanog područja;

mora se provesti usklađivanje investicije u navodnjavanje s ciljevima Okvirne direktive o vodama (ocjena stanja vodnog tijela i mjere za poboljšanje ili održavanje stanja). Postupak ocjenjivanje mora se zasnivati na prethodnom i integriranom istraživačkom monitoringu stanja vodnog tijela koje je pod utjecajem namjeravanog zahvata;

čitavo područje u kojemu se planira ulaganje kao i sva druga područja čiji okoliš može biti zahvaćen tim ulaganjem u navodnjavanje moraju biti uključeni u relevantni plan upravljanja vodnim područjem, kako se zahtijeva uvjetima Okvirne direktive o vodama, o čemu se mora obavijestiti Komisija;

mjerenje zahvaćenih količina vode mora biti uspostavljeno ili se mora uspostaviti kao dio investicije na razini ulaganja za koje se dodjeljuje potpora;

analiza utjecaja na okoliš pokazuje da ulaganje nema značajan negativni utjecaj na okoliš i/ili ekološku mrežu kao i ulaganje koje uz provedbu mjera ublažavanja nemaju značajan negativan utjecaj na okoliš i/ili ekološku mrežu;

financijska pomoć bit će dana isključivo za navodnjavanje ako je ono u skladu s čl. 4. stavcima 7., 8. i 9. Okvirne direktive o vodama, uz uzimanje u obzir kumulativnog utjecaja i odgovarajućih mjera ublažavanja na razini upravljanja vodnim područjem;

korisnik mora posjedovati vodopravne uvjete / Potvrdu o suglasnosti Projekta s ciljevima Okvirne direktive o vodama koje je izdalo nadležno tijelo;

sufinancirana ulaganja ne stvaraju neto dobit;

ekonomska održivost investicije u razdoblju od minimalno 30 godina;

pogodnost tla za navodnjavanje na cjelokupnoj neto poljoprivrednoj površini obuhvaćenoj Projektom (pogodnost za navodnjavanje ocjenjuje se u opsegu sustava prema pravilima struke).

Do kraja investicije u novu infrastrukturu navodnjavanja korisnik mora imati Vodopravnu dozvolu za zahvaćanje voda za navodnjavanje koje je izdalo nadležno tijelo.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 242/259

Načela utvrđivanja kriterija odabira

Projekti se odabiru za sufinanciranje na temelju poziva za dostavu prijedloga.

Kriteriji odabira za prihvatljive projekte bit će propisani Pravilnikom na temelju sljedećih parametara:

ekonomska stopa povrata investicije (prioritet se daje većoj ekonomskoj stopi povrata investicije iz studije izvedivosti);

stopa priključenosti (prioritet se daje većem udjelu poljoprivrednih površina za koje je investitor sklopio preliminarni ugovor o priključenju krajnjih korisnika);

sezonska aridnost područja (prioritet se daje područjima s većom aridnosti);

ocjena energetske učinkovitosti Projekta (prioritet se daje sustavima s nižim nazivnim tlakom );

pogodnost tla za navodnjavanje (prioritet se daje većoj neto poljoprivrednoj površini s većom pogodnosti tala za navodnjavanje ocjenjenom u obuhvatu sustava);

indeks regionalne razvijenost (prioritet se daje području s nižim indeksom regionalne razvijenost na županijskoj razini).

Samo projekti koji prelaze minimalni bodovni prag bit će financirani.

(Primjenjivi) iznosi i stope potpore

Minimalna vrijednost javne potpore po projektu iznosi 150.000 EUR. Maksimalna vrijednost javne potpore po projektu iznosi 15.000.000 EUR. Veličina potpore je do 100% ukupnih prihvatljivih troškova projekta.

7.5 Organizacija pripreme projekata navodnjavanja

Kako bi se osigurala uspješna provedba Projekta te uspješna komunikacija svih sudionika u fazi pripreme i realizacije Projekta Investitor mora osigurati kvalificirano osoblje ili angažirati stručnjake za upravljanje Projektom. Zbog složenog tijeka pripreme i realizacije Projekta koja uključuje rad više državnih institucija, od svih se sudionika Projekta očekuje pravovremeno i aktivno sudjelovanje na realizaciji Projekta, kako bi se uz ostvarenje projektnog cilja postigli i razvojni ciljevi zacrtani u strateškim i planskim dokumentima.

U fazi pripreme Projekta sudjeluju: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj, EU i međunarodnu suradnju, Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Hrvatske vode, Povjerenstvo za reviziju projektne dokumentacije iz domene hidrotehničkih melioracija, Investitor, Županija u suradnji s jedinicama lokalne samouprave i krajnjim korisnicima te konzultanti (ovlaštene tvrtke za projektiranje), sl. 7.1.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 243/259

sl. 7.1 Projektni tim u fazi pripreme projekta

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 244/259

8. KORISTI I ODRŽIVO KORIŠTENJE

8.1 Očekivane koristi i ekonomski pokazatelji realizacije Plana

8.1.1 Općenito

Izostanak navodnjavanja jedno je od glavnih ograničenja razvitka poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. U prethodnim poglavljima opisano je postojeće stanje raspoloživih vodnih i zemljišnih resursa vezano na navodnjavanje, kao i učinak navodnjavanja na poljoprivrednu proizvodnju u Varaždinskoj županiji. Plan navodnjavanja dokument je kojim se usmjerava optimalan razvitak navodnjavanje u Županiji, što podrazumijeva odabir područja navodnjavanja i tehnologije koja najbolje iskorištava postojeće resurse. To znači da plan treba osigurati prihvaćanje i potporu onim projektima navodnjavanja koji su najbolje usklađeni s obilježjima određenog područja i koji jamče najbolje učinke ili koristi za poljoprivrednike i širu zajednicu.

Projekti navodnjavanja su interdisciplinarni projekti, jer zahtijevaju primjenu hidroloških, pedoloških, agronomskih i drugih znanja. Isto tako, njihova je priroda multifunkcionalna jer se njihovom uspostavom utječe na društvenu, prirodnu i gospodarsku sredinu. Prema tome, učinke projekta i koristi od projekata se mogu podijeliti u tri najvažnije skupine, i to: Gospodarske, društvene i ekološke.

Većina učinaka zapravo je neizravna posljedica provedbe plana, jer će se oni očitovati tek po ostvarenju pojedinačnih projekata navodnjavanja. Izravna korist samog plana prvotno će se očitovati u rezultatima rada županijske uprave. Upravnim odjelima u području gospodarstva, poljoprivrede i vodoprivrede plan mora biti temeljni dokument pri radu na pitanjima:

odabira i potpore konkretnim projektima navodnjavanja,

traženja sredstava za financiranje projekata navodnjavanja iz državnih ili međunarodnih izvora (EU fondova),

izgradnje vodno-gospodarskih sustava koji potencijalno mogu biti izvori vode za navodnjavanja

prostornog planiranja, itd.

Plan navodnjavanja predstavlja jedinstvenu potporu pri odlučivanju, jer sadrži podrobne podatke o prirodnim i društvenim obilježjima bitnim za navodnjavanje za cijelo područje županije.

Provedba plana navodnjavanja je višegodišnji proces, što znači da će koristi od provedbe biti vidljive tek nakon određenog vremena, odnosno nakon pokretanja i ostvarenja određenih projekata navodnjavanja. Ujedno, i koristi od projekta ce biti višegodišnje. Za mjerenje učinka tijekom provedbe predlože se više pokazatelja, i to prema skupinama očekivanih učinaka ili koristi plana (gospodarske, društvene i ekološke).

8.1.2 Očekivane gospodarske koristi od realizacije plana navodnjavanja

Kroz dugoročno razdoblje se od provedbe plana očekuju slijedeće gospodarske koristi:

povećanje učinkovitosti uporabe prirodnih resursa za poljoprivrednu proizvodnju u Županiji;

poboljšanje postojeće strukture uporabe poljoprivrednih površina;

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 245/259

povećanje troškovne i kvalitativne konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje;

smanjenje troškova uzrokovanih rizikom zbog sušnih razdoblja;

smanjenje kolebanja u prinosima i proizvodnji, koje ce omogućiti kvalitetnije planiranje proizvodnje i sigurniji plasman robe na tržište;

povećanje prihoda i dohotka po jedinici površine.

Uz gospodarski učinak, Plan navodnjavanja treba pozitivno djelovati i na druge segmente prirodnog i društvenog sustava Županije:

bolje gospodarenje javnim sredstvima za financiranje gospodarskog razvitka;

kvalitetnije korištenje vodnih resursa zbog stručnog nadzora zahvata i distribucije;

povećanje zanimanja za poljoprivrednu proizvodnju zbog mogućnosti ostvarenja višeg dohotka;

povećanje zaposlenja u poljoprivredi zbog mogućnosti uvođenja radno intenzivnijih kultura.

8.1.3 Očekivane društvene koristi od realizacije plana navodnjavanja

Izgradnjom sustava navodnjavanja, odnosno uvođenjem navodnjavanja doći će do promjene strukture sjetve. Dohodovnije kulture koje je isplativo navodnjavati su i radno zahtjevnije kulture tako da će doći do otvaranja određenog broja radnih mjesta, u prvom redu u poljoprivredi, a vezano uz navodnjavanje poljoprivrednih površina i uz održavanje pratećih sustava, te također i u pratećim djelatnostima koje se mogu razviti uz povećanu poljoprivrednu proizvodnju. Stvaranjem uvjeta za povećanje dohotka iz poljoprivrede otvara se mogućnost povećanja proizvodnje kod postojećih proizvođača i ulazak novih. Zato je opravdano očekivati i povećanje zaposlenosti u poljoprivredi, kao posljedicu povećanih potreba za radnom snagom.

Zbog uvjetovanja prava na državne potpore ulaskom u sustav PDV-a, komercijalna poljoprivredna gospodarstva preustrojiti će se većim dijelom u tvrtke i obrte, pa će se broj zaposlenih u poljoprivredi uslijed toga povećati.

Povećanje zapošljavanja u poljoprivredi znači i povećanje broja osoba koje stječu dohodak na seoskom prostoru. Zbog toga se očekuje pozitivan učinak provedbe plana na zadržavanje stanovništva na ovim prostorima.

Od ukupne poljoprivredne površine u Županiji dio površina se ne koristi. Moguće je očekivati samom primjenom navodnjavanja doći će do razvoja poljoprivrede u Županiji, te time i do povećanja poljoprivrednih površina koje se koriste, a to će opet utjecati na povećanu potrebu za radnom snagom.

Povećanje zaposlenosti utjecati će na smanjivanje izdataka za socijalna davanja i naknade za nezaposlene.

8.1.4 Očekivane ekološke koristi od realizacije plana navodnjavanja

Uz projekte navodnjavanja osigurati će se legalno i nadzirano korištenje izvora (zahvata) vode, te primjenu tehnologija proizvodnje koje minimalno zagađuju okoliš što znači da možemo očekivati pozitivne učinke na očuvanje okoliša.

U proizvodnji poljoprivrednih kultura sa i bez navodnjavanja potrebna je gnojidba poljoprivrednog tla, u vidu meliorativne gnojidbe organskim gnojivima kojim se postižu povoljna fizikalna svojstva (popravlja struktura tla, vodozračni režim, toplinska svojstva), te

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 246/259

gnojidba mineralnim gnojivima kojim se tlu dodaju hranjivi elementi potrebni za optimalan uzgoj biljnih kultura.

Sve hranjive elemente koje biljka uzima iz tla su u tekućoj fazi. Kada se gnojidba obavlja mineralnim čvrstim gnojivima, važno je prisustvo vode, da bi korijenov sustav bilja mogao apsorbirati hraniva iz mineralnog gnojiva. Dobra agronomska praksa teži višekratnoj (2 do 3 puta) gnojidbi radi boljeg iskorištavanja hranjivih elemenata iz gnojiva.

U proizvodnji poljoprivrednih kultura bez navodnjavanja otapanje mineralnih gnojiva ovisi o klimatskim prilikama odnosno pojavi oborine. U sušnom razdoblju gnojiva „miruju“ (biljka ga ne koristi) dok pojavom kiše većeg intenziteta otapa mineralno gnojivo i odnosi ga u niže horizonte do podzemne vode ili površinski ispire u kanalsku mrežu što direktno ovisi o teksturi tla i intenzitetu oborina. Iskoristivost mineralnih gnojiva u ovom slučaju je manja što smanjuje prinose ili povećava količinu gnojiva po jedinici površine. Jednako tako javlja se za posljedicu zagađenje podzemnih i površinskih voda prije svega nitratima. Naime, dušik je lako topiv u vodi, dok su fosfor i kalij (u konkretno NPK gnojivu) teže topivi i vežu se za čestice tla pa se manje ispiru.

Kod navodnjavanja i gnojidbe mineralnim gnojivima zbog optimalizacije vlažnosti tla hraniva iz gnojiva su „programirano“ dostupna biljci što uz višekratnu gnojidbu (prihrana) značajno povećava iskoristivost hranidbenog potencijala mineralnih gnojiva, a pojedinačno smanjuje količinu primijenjenog gnojiva i zagađenje podzemnih i površinskih voda.

U odnosu bez i sa navodnjavanjem po ovoj osnovi kod navodnjavanja, uz smanjenje troškova gnojidbe, dolazi do smanjenja zagađenja podzemnih i površinskih voda. Smanjenje troškova gnojidbe je direktna korist, dok je smanjenje zagađenja indirektna korist u sustavu navodnjavanja.

Nadalje, povećanjem obrađenih površina utječe se na uređenje zapuštenih i u korov zaraslih neobrađenih površina, što ima pozitivan učinak na kvalitetu seoskog krajobraza.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 247/259

8.2 Gospodarski efekti (ne)primjene navodnjavanja

Svrha izgradnje sustava navodnjavanja je povećanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje, odnosno stabilnost i povećanje prinosa poljoprivrednih kultura u odnosu na sadašnje stanje bez izgradnje sustava navodnjavanja i bez navodnjavanja. Primjenom navodnjavanja mijenja se i struktura sjetve, odnosno moguće je uzgajanje dohodovnijih kultura. Korištenjem sustava navodnjavanja ostvaruju se veći prinosi planiranih poljoprivrednih kultura nego bez navodnjavanja.

Gospodarski efekt (ne)primjene navodnjavanja prikazuje se kroz usporedbu financijskog rezultata proizvodnje pojedinih poljoprivrednih kultura bez navodnjavanja i s navodnjavanjem. Posebno će se usporediti fininacijski rezultat u prosječnoj godini i u sušnoj godini.

Osnova za izračun troškova i koristi poljoprivredne proizvodnje je „Katalog kalkulacija poljoprivredne proizvodnje“ (KKPP), HZPSS. Koristi ovise o pronosu i cijeni poljoprivrednog proizvoda. Troškovi poljoprivredne proizvodnje se sastoje od fiksnih i varijabilnih troškova. Kalkulacije su izrađene posebno za klimatski prosječnu i sušnu godinu. Izgradnjom i korištenjem sustava navodnjavanja, povećava se prinos poljoprivrednih kultura po jedinici površine. Time se ujedno povećavaju i troškovi poljoprivredne proizvodnje (berba, prerada ploda, …) po jedinici površine.

Da bi navodnjavanje pojedine kulture bilo financijski isplativo (priuštivo), povećanje dohotka (razlika koristi i troškova) mora biti dostatna da pokrije troškove vode za navodnjavanje i troškove nabave opreme za navodnjavanje na parceli. Odnosno da financijski rezultat omogućuje povrat investicije u nabavu opreme za navodnjavanje i njegove troškove održavanja.

U nastavku su dane financijske kalkulacije poljoprivredne proizvodnje za kulture iz planirane strukture sjetve SA i BEZ navodnjavanja u klimatski prosječnoj i sušnoj godini. Kalkulacija financijske isplativosti poljoprivredne proizvodnje sastoje se od:

prihoda,

varijabilnih troškova,

fiksnih troškova i

troškova navodnjavanja.

Prihod od prodaje poljoprivrednih proizvoda vrijednosno je izražena količina poljoprivredne proizvodnje, a jednaka je umnošku ostvarenih prinosa i jedinične cijene proizvoda na tržištu. Prinos u uvjetima bez navodnjavanja ovisi o klimatskim prilikama, dok je kod navodnjavanja on optimalan. Cijena proizvoda na tržištu preuzeta je iz literature KKPP. Korišteni prinosi u kalkulaciji sukladni su redukciji prinosa u uvjetima bez navodnjavanja koja je dana u poglavlju 4.4. Očekivane potrebe za vodom za razvoj poljoprivredne proizvodnje, u tab. 4.17.

U kalkulacijama izravna plaćanja nisu uzeta u obzir.

Varijabilni troškovi poljoprivredne proizvodnje su troškovi čija vrijednost ovisi o stupnju iskorištenja kapaciteta. Ukupni varijabilni troškovi obuhvaćaju:

Sjeme ili sadnice: trošak po ha preuzet iz literature KKPP,

Mineralna gnojidba: trošak po ha preuzet iz literature KKPP,

Zaštita bilja: trošak po ha preuzet iz literature KKPP,

Unajmljena mehanizacija: trošak po ha preuzet iz literature KKPP,

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 248/259

Ostali troškovi: postoje parametri koji su ovisni o količini prinosa (npr berba, pakiranje) tako da su ostali troškovi različiti za situacije: bez navodnjavanja i s navodnjavanjem. Trošak preuzet iz literature KKPP.

Fiksni troškovi poljoprivredne proizvodnje neovisni su o stupnju iskorištenja kapaciteta. Prisutni su i kad nema proizvodnje, a obuhvaćaju:

Zakup zemljišta: prema „Pravilniku o početnoj zakupnini poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH za zakup i zakup za ribnjake te naknadi za vodu ribnjaka“ koji se kreće na području Varaždinske županije od 372 HRK/ha do 311 HRK/ha: Pretpostavljen prosječni iznos od 350,00 HRK/ha.

Trošak vlastite mehanizacije: trošak po ha preuzet iz literature KKPP,

Trošak kapitala: pretpostavljen u vrijednosti od 1,25% od ukupnih varijabilnih troškova.

Troškovi navodnjavanja postoje samo u situaciji s navodnjavanjem. Struktura troškova navodnjavanja je slijedeća:

Trošak investicije, odnosno nabave opreme za navodnjavanje na parceli. Trošak opreme je sveden na godišnji trošak prema trajnosti opreme (pretpostavljena trajnost opreme 15 godina). Troškovi nabave opreme pretpostavljeni u iznosu od 20.000 HRK/ha, dakle uzeto je 1.333 HRK/ha/god

Trošak održavanja i upravljanja opreme na parceli pretpostavljen je kao iznos od 5% vrijednosti opreme, odnosno 1.000 HRK/god

Fiksnog dijela naknade kojom se pokrivaju troškovi održavanja sustava navodnjavanja i zamjene crpki (plaćaju svi u obuhvatu sustava navodnjavanja), a pretpostavljen je u iznosu od 500 HRK/ha

Varijabilnog dijela naknade: Umnožak potrebne količine vode (za sušnu godinu u tab. 4.11, a za prosječnu godinu u tab. 4.12) i iznosa varijabilne naknade po m3. Varijabilna naknada pokriva troškove električne energije za pogon crpne stanice (dovod vode do parcele) i uključuje naknadu za korištenje voda. Pretpostavljen je očekivani iznos od 0,50 HRK/m3.

tab. 8.1 Kalkulacija financijske isplativosti navodnjavanja žitarica

PŠENICA merkatilna BEZ pr BEZ suš NAV pr NAV suš

PRIHOD 8.011 6.698 8.400 8.400 Prinos [kg/ha] 6.676 5.582 7.000 7.000 Cijena [kn/kg] 1,20 1,20 1,20 1,20 VARIJABILNI TROŠKOVI 5.833 5.833 5.833 5.833

Sjeme 816 816 816 816 Mineralna gnojiva 2.476 2.476 2.476 2.476 Zaštita bilja 1.357 1.357 1.357 1.357 Ostali troškovi 584 584 584 584 Troškovi unajmljene mehanizacije 600 600 600 600

FIKSNI TROŠKOVI 1.447 1.447 1.447 1.447

Troškovi kapitala 73 73 73 73 Troškovi vlastite mehanizacije 1.024 1.024 1.024 1.024 Zakup zemljišta 350 350 350 350

TROŠKOVI NAVODNJAVANJA 0 0 2.892 3.090

Oprema za navodnjavanje

1.333 1.333 Održavanje i upravljanje opremom

1.000 1.000

Naknada - fiksni dio

500 500 Naknada - varijabilni dio 59 257

PRIHOD - TROŠKOVI 731 -582 -1.772 -1.970

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 249/259

JEČAM BEZ pr BEZ suš NAV pr NAV suš

PRIHOD 7.016 5.809 7.475 7.475 Prinos [kg/ha] 6.101 5.051 6.500 6.500

Cijena [kn/kg] 1,15 1,15 1,15 1,15

VARIJABILNI TROŠKOVI 4.407 4.407 4.407 4.407

Sjeme 480 480 480 480 Mineralna gnojiva 2.075 2.075 2.075 2.075 Zaštita bilja 900 900 900 900 Ostali troškovi 352 352 352 352 Troškovi unajmljene mehanizacije 600 600 600 600

FIKSNI TROŠKOVI 1.408 1.408 1.408 1.408





1.000 1.000



PRIHOD - TROŠKOVI 1.201 -6 -1.249 -1.447

KUKURUZ merkatilni BEZ pr BEZ suš NAV pr NAV suš

PRIHOD 7.834 4.356 10.200 10.200 Prinos [kg/ha] 9.216 5.125 12.000 12.000 Cijena [kn/kg] 0,85 0,85 0,85 0,85


Sjeme 900 900 900 900 Mineralna gnojiva 2.727 2.727 2.727 2.727 Zaštita bilja 627 627 627 627 Ostali troškovi 1.926 1.926 1.926 1.926 Troškovi unajmljene mehanizacije 600 600 600 600

FIKSNI TROŠKOVI 1.574 1.574 1.574 1.574





1.000 1.000


500 500 Naknada - varijabilni dio 459 1.127

PRIHOD - TROŠKOVI -520 -3.998 -1.446 -2.114

KUKURUZ šećerac BEZ pr BEZ suš NAV pr NAV suš


Cijena [kn/kg] 2,80 2,80 2,80 2,80


Sjeme 900 900 900 900 Mineralna gnojiva 2.727 2.727 2.727 2.727 Zaštita bilja 627 627 627 627 Ostali troškovi 1.926 1.926 1.926 1.926 Troškovi unajmljene mehanizacije 600 600 600 600

FIKSNI TROŠKOVI 1.574 1.574 1.574 1.574





1.000 1.000



PRIHOD - TROŠKOVI 22.256 9.174 30.399 29.929

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 250/259

tab. 8.2 Kalkulacija financijske isplativosti navodnjavanja industrijskih kultura

ŠEČERNA REPA BEZ pr BEZ suš NAV pr NAV suš


Sjeme 1.495 1.495 1.495 1.495 Mineralna gnojiva 3.580 3.580 3.580 3.580 Zaštita bilja 3.882 3.882 3.882 3.882 Ostali troškovi 0 0 0 0 Troškovi unajmljene mehanizacije 2.700 2.700 2.700 2.700

FIKSNI TROŠKOVI 2.102 2.102 2.102 2.102





1.000 1.000



PRIHOD - TROŠKOVI 635 -3.108 1.878 1.311

ULJANA REPICA BEZ pr BEZ suš NAV pr NAV suš



FIKSNI TROŠKOVI 1.606 1.606 1.606 1.606





1.000 1.000



PRIHOD - TROŠKOVI 2.360 409 -282 -611

SOJA BEZ pr BEZ suš NAV pr NAV suš

PRIHOD 18.018 12.678 23.000 23.000

Prinos [kg/ha] 7.834 5.512 10.000 10.000 Cijena [kn/kg] 2,30 2,30 2,30 2,30



FIKSNI TROŠKOVI 1.500 1.500 1.500 1.500





1.000 1.000



PRIHOD - TROŠKOVI 11.548 6.207 13.283 12.667

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 251/259

BUNDEVA BEZ pr BEZ suš NAV pr NAV suš

PRIHOD 32.240 17.920 41.200 41.200 Prinos [l/ha] (ulje) 403 224 515 515

Cijena [kn/kg] 80,00 80,00 80,00 80,00


Sjeme 840 840 840 840 Mineralna gnojiva 1.635 1.635 1.635 1.635 Zaštita bilja 470 470 470 470 Ostali troškovi 1.956 1.087 2.500 2.500 Troškovi unajmljene mehanizacije (prerada) 7.825 4.350 10.000 10.000

FIKSNI TROŠKOVI 1.509 1.455 1.543 1.543





1.000 1.000



PRIHOD - TROŠKOVI 18.004 8.083 20.965 20.495

tab. 8.3 Kalkulacija financijske isplativosti navodnjavanja krmnih kultura

KUKURUZ SILAŽNI BEZ pr BEZ suš NAV pr NAV suš


Cijena [kn/kg] 0,65 0,65 0,65 0,65 VARIJABILNI TROŠKOVI 6.400 6.400 6.400 6.400

Sjeme 1.314 1.314 1.314 1.314 Mineralna gnojiva 2.621 2.621 2.621 2.621 Zaštita bilja 465 465 465 465 Ostali troškovi 700 700 700 700 Troškovi unajmljene mehanizacije 1.300 1.300 1.300 1.300

FIKSNI TROŠKOVI 1.925 1.925 1.925 1.925





1.000 1.000



PRIHOD - TROŠKOVI 15.893 4.892 20.904 20.274

TRAVNO-DJETELINSKA SMJESA BEZ pr BEZ suš NAV pr NAV suš

PRIHOD 10.874 7.650 13.000 13.000



Sjeme 395 395 395 395 Mineralna gnojiva 1.264 1.264 1.264 1.264 Zaštita bilja 0 0 0 0 Ostali troškovi 0 0 0 0 Troškovi unajmljene mehanizacije 2.574 1.811 3.077 3.077

FIKSNI TROŠKOVI 2.745 2.735 2.751 2.751





1.000 1.000



PRIHOD - TROŠKOVI 3.896 1.445 2.241 1.576

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 252/259

tab. 8.4 Kalkulacija financijske isplativosti navodnjavanja povrća

LUK BEZ pr BEZ suš NAV pr NAV suš


Sjeme 8.750 8.750 8.750 8.750 Mineralna gnojiva 2.437 2.437 2.437 2.437 Zaštita bilja 6.835 6.835 6.835 6.835 Ostali troškovi 3.571 3.129 3.900 3.900 Troškovi unajmljene mehanizacije 10.500 10.500 10.500 10.500

FIKSNI TROŠKOVI 3.061 3.056 3.065 3.065





1.000 1.000



PRIHOD - TROŠKOVI 5.007 -11.104 13.674 12.996

KRUMPIR BEZ pr BEZ suš NAV pr NAV suš


Sjeme 12.750 12.750 12.750 12.750 Mineralna gnojiva 3.560 3.560 3.560 3.560 Zaštita bilja 6.042 6.042 6.042 6.042 Ostali troškovi 0 0 0 0 Troškovi unajmljene mehanizacije 5.024 3.727 6.000 6.000

FIKSNI TROŠKOVI 2.703 1.700 1.728 1.728





1.000 1.000



PRIHOD - TROŠKOVI 12.254 -3.596 22.543 21.823

KUPUS BEZ pr BEZ suš NAV pr NAV suš

PRIHOD 46.021 30.238 60.000 60.000



Presadnice 11.058 11.058 11.058 11.058 Mineralna gnojiva 4.790 4.790 4.790 4.790 Zaštita bilja 4.908 4.908 4.908 4.908 Ostali troškovi 10.500 7.757 12.931 12.931 Troškovi unajmljene mehanizacije 0 0 0 0

FIKSNI TROŠKOVI 4.485 4.450 4.515 4.515





1.000 1.000



PRIHOD - TROŠKOVI 10.280 -2.725 18.358 17.641

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 253/259

MRKVA BEZ pr BEZ suš NAV pr NAV suš


Cijena [kn/kg] 2,00 2,00 2,00 2,00


Sjeme 8.191 8.191 8.191 8.191 Mineralna gnojiva 4.456 4.456 4.456 4.456 Zaštita bilja 3.122 3.122 3.122 3.122 Ostali troškovi 5.617 4.671 6.300 6.300 Troškovi unajmljene mehanizacije 7.793 5.426 9.500 9.500

FIKSNI TROŠKOVI 2.867 2.825 2.897 2.897





1.000 1.000



PRIHOD - TROŠKOVI 20.884 572 32.251 31.590

PAPRIKA BEZ pr BEZ suš NAV pr NAV suš

PRIHOD 101.939 62.321 138.150 138.150 Prinos [kg/ha] 33.205 20.300 45.000 45.000 Cijena [kn/kg] 3,07 3,07 3,07 3,07


Presadnice 42.900 42.900 42.900 42.900 Mineralna gnojiva 8.544 8.544 8.544 8.544 Zaštita bilja 7.642 7.642 7.642 7.642 Ostali troškovi 22.017 15.306 28.150 28.150 Troškovi unajmljene mehanizacije 1.500 1.500 1.500 1.500

FIKSNI TROŠKOVI 4.937 4.853 5.013 5.013

Troškovi kapitala 1.033 949 1.109 1.109 Troškovi vlastite mehanizacije 3.554 3.554 3.554 3.554 Zakup zemljišta 350 350 350 350




1.000 1.000



PRIHOD - TROŠKOVI 14.400 -18.424 40.979 40.336

RAJČICA (za preradu) BEZ pr BEZ suš NAV pr NAV suš


Cijena [kn/kg] 0,90 0,90 0,90 0,90


Presadnice 6.090 6.090 6.090 6.090 Mineralna gnojiva 8.763 8.763 8.763 8.763 Zaštita bilja 2.437 2.437 2.437 2.437 Ostali troškovi 2.000 2.000 2.000 2.000 Troškovi unajmljene mehanizacije 5.000 5.000 5.000 5.000

FIKSNI TROŠKOVI 4.891 4.693 5.050 5.050





1.000 1.000



PRIHOD - TROŠKOVI 4.379 -9.690 12.319 11.647

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 254/259

DINJA BEZ pr BEZ suš NAV pr NAV suš



Sjeme 4.000 4.000 4.000 4.000 Mineralna gnojiva 3.246 3.246 3.246 3.246 Zaštita bilja 4.375 4.375 4.375 4.375 Ostali troškovi 12.576 7.031 16.500 16.500 Troškovi unajmljene mehanizacije 0 0 0 0

FIKSNI TROŠKOVI 2.602 2.533 2.652 2.652





1.000 1.000



PRIHOD - TROŠKOVI 18.486 3.307 25.904 25.211

tab. 8.5 Kalkulacija financijske isplativosti navodnjavanja drvenastih kultura

JABUKA (kontinent) BEZ pr BEZ suš NAV pr NAV suš



Sadnice 0 0 0 0 Mineralna gnojiva 2.543 2.543 2.543 2.543 Zaštita bilja 12.131 12.131 12.131 12.131 Ostali troškovi 33.092 24.890 40.045 40.045 Troškovi unajmljene mehanizacije 0 0 0 0

FIKSNI TROŠKOVI 7.083 6.981 7.170 7.170


TROŠKOVI NAVODNJAVANJA 0 2.962 3.295 3.836


1.000 1.333 1.333 Održavanje i upravljanje opremom

1.000 1.000 1.000


500 500 500 Naknada - varijabilni dio 462 462 1.003

PRIHOD - TROŠKOVI -305 -12.900 4.566 4.025

U tab. 8.6 i tab. 8.7, te na sl. 8.1 i sl. 8.2 pregledno su prikazani rezultati financijske kalkulacije proizvodnje pojedinih kultura u klimatski prosječnoj i sušnoj godini. U tablici je prikazana dobit kao razlika prihoda i troškova, te udio troškova u prihodu. Dobit je pozitivna ako je udio troškova u prihodu manji od 100%. Primjena navodnjavanja je financijski isplativa ako dobit s navodnjavanjem veća od dobiti bez navodnjavanja.

Prema kalkulacijama nije isplativo navodnjavanje žitarica, osim kukuruza šećerca, zatim od industrijskih kultura nije isplativo navodnjavanje uljane repice, te od krmnog bilja nije isplativo navodnjavanje travno-djetelinske smjese u prosječnoj godini, ali je isplativo navodnjavanje u sušnoj godini.

Očekivano najpovoljniji financijski rezultat primjenom navodnjavanja ostvaruje se kod proizvodnje povrća, te drvenastih kultura.

Razvoj navodnjavanja prvenstveno je potrebno temeljiti na području gdje se proizvodi povrće, odnosno uvođenjem navodnjavanja širiti područja na kojima će se uzgajati povrće.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 255/259

tab. 8.6 Financijska isplativost navodnjavanja u prosječnoj godini

BEZ pros NAV pros BEZ pros NAV pros

Poljoprivredna kultura K-T K-T Udio troškova

u prihodu Udio troškova

u prihodu Nav. isplativo

DA/NE HRK HRK % %

Žitarice Pšenica merkantilna 731 -1.772 91% 121% < NE > Ječam, zob, triticale 1.201 -1.249 83% 117% < NE > Kukuruz merkantilni -520 -1.446 107% 114% < NE > Kukuruz šećerac 22.256 30.399 27% 28% DA Industrijsko bilje Šećerna repa 635 1.878 96% 90% DA Uljana repica 2.360 -282 75% 103% < NE > Soja 11.548 13.283 36% 42% DA Bundeva 18.004 20.964 44% 49% DA Krmno bilje Kukuruz silažni 15.893 20.904 34% 36% DA Travno-djetelinske smjese 3.896 2.241 64% 83% < NE > Povrće Luk 5.007 13.674 88% 74% DA Krumpir 12.254 22.543 71% 60% DA Kupus (kelj) 10.280 18.358 78% 69% DA Mrkva 20.884 32.251 61% 54% DA Paprika (krastavac) 14.400 40.979 86% 70% DA Rajčica - za preradu 4.379 12.319 87% 73% DA Dinja (lubenica) 18.486 25.904 59% 57% DA Drvenaste kulture Jabuka (kontinent) -305 4.566 101% 93% DA

sl. 8.1 Udio troškova poljoprivredne proizvodnje u prihodu u prosječnoj godini

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 256/259

tab. 8.7 Financijska isplativost navodnjavanja u sušnoj godini

BEZ suš NAV suš BEZ suš NAV suš

Poljoprivredna kultura K-T K-T Udio troškova

u prihodu Udio troškova

u prihodu Nav. isplativo

DA/NE HRK HRK % %

Žitarice Pšenica merkantilna -582 -1.970 109% 123% < NE > Ječam, zob, triticale -6 -1.447 100% 119% < NE > Kukuruz merkantilni -3.998 -2.114 192% 121% < NE > Kukuruz šećerac 9.174 29.929 48% 29% DA Industrijsko bilje Šećerna repa -3.108 1.311 129% 93% DA Uljana repica 409 -611 94% 106% < NE > Soja 6.207 12.667 51% 45% DA Bundeva 8.083 20.495 55% 51% DA Krmno bilje Kukuruz silažni 4.892 20.274 63% 38% DA Travno-djetelinske smjese 1.445 1.576 81% 88% DA Povrće Luk -11.104 12.996 147% 75% DA Krumpir -3.596 21.823 115% 61% DA Kupus (kelj) -2.725 17.641 109% 71% DA Mrkva 572 31.590 98% 55% DA Paprika (krastavac) -18.424 40.336 130% 71% DA Rajčica - za preradu -9.690 11.647 150% 74% DA Dinja (lubenica) 3.307 25.211 86% 58% DA Drvenaste kulture Jabuka (kontinent) -9.938 4.025 127% 94% DA

sl. 8.2 Udio troškova poljoprivredne proizvodnje u prihodu u sušnoj godini

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 257/259

sl. 8.3 Razlika koristi i troškova (K-T) u prosječnoj godini

sl. 8.4 Razlika koristi i troškova (K-T) u sušnoj godini

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 258/259

8.3 Održivo korištenje prirodnih resursa.

Poštivanje principa održivog korištenja prirodnih resursa nesumnjivo predstavlja imperativ i u pogledu planiranja razvoja navodnjavanja na području Varaždinske županije. Planirani razvoj navodnjavanja ne bi smio narušiti prirodne značajke područja, a za što postoje i potrebni preduvjeti:

Intenzivniji razvoj navodnjavanja nije predviđen u zaštićenim područjima, odnosno zonama sanitarne zaštite izvorišta pitke vode gdje postoje propisana ograničenja u pogledu tipa poljoprivrednih aktivnosti (I i II zona).

Na potencijalno pogodnim površinama za navodnjavanje, nisu predviđene monokulture, već sklopovi različitih poljoprivrednih kultura. Predmetnim je planom posebno naglašena uloga i potreba prelaska sa konvencionalne na ekološku poljoprivredu, čime se planira primjerenije – održivo korištenje prirodnih resursa.

Navodnjavanje je nužan preduvjet planiranom razvoju poljoprivrede. Ono može rezultirati uz očekivane koristi i negativnim posljedicama i zahtijevati poduzimanje odgovarajućih mjera. Među korisne sekundarne učinke po održivi razvoj svakako treba ubrojiti jačanje ekonomske moći kod dijela stanovništva te s tim u svezi i mogućnosti razvoja nedostajućih infrastrukturnih sadržaja (npr. primjerene odvodnje otpadnih voda) te zaustavljanje negativnih demografskih kretanja na pojedinim dijelovima Županije. Potencijalno negativne antropogene učinke na održivi razvoj područja bit ce potrebno minimalizirati različitim strukturalnim i nestrukturalnim mjerama.

Očekivani pozitivni učinci planiranog razvoja navodnjavanja na ukupan razvoj poljoprivrede ogleda se i u okolnosti da će se na taj način vratiti dio stanovništva na depopularizirani ruralni prostor županije.

Sve planirane strukturalne zahvate koji bi trebali osigurati preraspodjelu voda iz prirodnog ciklusa nužno je projektirati vodeći računa o osiguranju ekološki prihvatljivog protoka u površinskim vodotocima. Za to je potrebno definirati kontrolno – upravljačke mehanizme kao npr. primjereni monitoring prirodnih značajki vodnih resursa, definiranje i kontrola režima korištenja voda, te mjere učinkovitog nadzora nad tim aktivnostima od strane nadležnih županijskih i državnih službi u domeni njihovih obaveza i ovlasti.

U Plan navodnjavanja Varaždinske županije uvrštene su sve pozitivne smjernice iz Nacionalnog projekta navodnjavanja. Za realizaciju Plana navodnjavanja mora se zadovoljiti propisane uvjete, tj. osigurati:

legalno i nadzirano korištenje izvora (zahvata) vode

organizaciju, informiranje i obučavanje proizvođača i

primjenu tehnologija proizvodnje koje minimalno zagađuju okoliš.

Ista će se pravila primjenjivati i na detaljnije projekte koji ce se odobravati temeljem Plana navodnjavanja Varaždinske županije.

PLAN NAVODNJAVANJA



Zagreb, 5.10.2018. Y1-O34.00.01-G01.1–003 List: 259/259

9. LITERATURA

[1] Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj

[2] Prostorni plan Varaždinske županije

[3] Prostorni planovi uređenja općina/gradova u Varaždinskoj županiji

[4] Vodnogospodarska osnova Hrvatske

[5] Plan upravljanja vodnim područjima

[6] Regionalni operativni program Varaždinske županije

[7] Vodoopskrbni plan Varaždinske županije

[8] Strategija razvoja Varaždinske županije (ŽRS)

[9] II. Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla

[10] Odluka o zaštiti izvorišta Varaždin Bartolovec i Vinokovščak

[11] Odluku o zaštiti izvorišta Belski dol

[12] Izvješće o stanju u prostoru Varaždinske županije za razdoblje 2010. – 2015. godine

[13] Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša za Varaždinsku županiju

[14] Ocjena stanja podzemnih voda na područjima koja su u direktnoj vezi s površinskim vodama i kopnenim ekosustavima ovisnim o podzemnim vodama, Hrvatski geološki institut, Zagreb 2016

[15] FAO: Ayers and Westcot, Rome 1985.

[16] FAO: Water quality for agriculture, Irrigation and drainage paper 29 Rev. 1, Rome 1985.

[17] FAO: Wastewater treatment and use in agriculture Irrigation and drainage paper 47, Rome, 1992.

[18] Romić D., i sur.: Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 2014.

[19] Tomić, F., Navodnjavanje, Savez poljoprivrednih inženjera i tehničara Hrvatske, st 154, Zagreb, 1988.,

[20] Water quality for agriculture, FAO Irrigation and drainage paper 29 Rev. 1, FAO Rome, 1985.

[21] Plan upravljanja vodnim područjima 2016-2021 (NN 66/16)

[22] Hrvatske vode (2016): Metodologija za monitoring i ocjenjivanje hidromorfoloških pokazatelja, Zagreb, 26 str.

[23] www.priroda-vz.hr

[24] www.bioportal.hr

[25] Dragan Radović, Jelena Kralj, Vesna Tutiš, Jasminka Radović, Ramona Topić: Nacionalna ekološka mreža - Važna područja za ptice u Hrvatskoj, 2005

[26] Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18)

[27] Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15, 12/18)

[28] Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11 i 56/13, 14/14, 46/18)

[29] Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14, 78/15 i 61/16, 80/18).

[30] Odluka o određivanju područja voda pogodnih za život slatkovodnih riba (NN 33/11)

[31] Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13, 105/15)

http://www.priroda-vz.hr/

http://www.bioportal.hr/

plan navodnjavanja varaždinske županije

Documents

Transcript of plan navodnjavanja varaždinske županije