GosrOdin Ivo Pilar priopcio je l Viencll (u br 35-39) niz clallaka 0 slikarskoj secesiji 11e doshy

talmav se knji2ievnickog dekadenstva nego tllmaceo blaneo i hvQle(rsiiJlo~mOd~middotr-rrkarski smjer

Njegovo nastojanje da i Hlvati dodju na cistao sasecesijom hvale je vriedno a mi se stariji hrvatshy

ski umjetniCi koji se bllViniO i drugim umjetllostima veoma veselimo kada vidimo kako se mladji narashy~taj z8nima za sveukupnu umjetnost iIi za koju nje zinu granu te hooe da ju goji iIi bar da razmi~Ija deg njoj Veseli nas i to kada opa2iamo da BU si mladi pisci koji raspravljaju 0 umjetnostima mnogo toga zapaQltili iito su opce6 s umjetnicima od njih culi iIi se okoristili onim iito su citali 0 umjetnostima te si po tom sami stvorili sud Takav je postupak pOiiye opravdan jer samo tako je mogu6e napredoshyvati u kojoj stvari i s njom do6i na oistac A~JZe6

~ taj-PQatup~ld~ujaJajL~lf2ij 1~9p~~~pound poshy ~Erebna i da bez uporabe onoga ~to su drugi prije

I istra~ivali opa~nli iskusili i iznieli neda se ui poshyisliti kakva reform a kakvo nsavrllellje Sam piBac

veH Ni jec1an pojedinaone moze biti tolik ~enij da

4

bi on sam svojom spoznajom i intuicijom svojom stva ralaekom snagompokazao nam tip nove mnjetnosti

Uslied ovog spoznaja scienim potrebnim da jos jedan pnt dignem svoj glas u pogledu novog umjetniekog pokreta da ga JOB bolje razbistrim i da povod dadem na jos intenzivllije razmisljanje

Melli nije do polemike s mladim piscem kamo Ii do polemike s onima koji mnogo manje znadn i nmiju od njega a nemaju tallvu cistu nmjetnicku llakal111 kako on Ali posto sam razabrao iz studije g Pilllra da on sanl l1ije posvenacistll glede seceshy

~_~r- __ ~- -1-

sije-pud~Lraditoga nemo~e stvoril IIi opeinstvo pravisud to eu evo iznietijtX~l1emiddotsvojemisILUtu svrhliIlalt~siX~6~bitna~1~~alls~ces~ studij~ Pilara te ovimll nad~vezah soJe nazqre

Priznajelll rado da nasa mladez puno eita i da je za eudo ueena premc1a ona vise posjeeuje razne zabave llego sto smo ih mi posjeeivali kad smo bili mladi Ali i priznavajue to ipak ee mi gosp Pilar dozvoliti primjedbu tIa smo mi stariji jos vise citali nego moderniljl1di a citali smo najvise ono st() je spadalo na nase stroke Umjetnicieitali sn dakle ono sto se ticalo sveukupne iIi specij alne struke koj e umjetnosti Nije doduse nikakva zasluga ako dobnim postanes jer kako humorista veH lako je ostarjeti ako dugo zlVis ali vee taj fakatdokazuje da BU

stariji uz svoju marljivost Jl~samo mQgliyi tati nego su i zai~~~Jlj~Ull~~ladji Oni sn inOgltcrilljera~mi~ljati 0 kojoj stvari iiiiiiauvise isshykustvs a pamet im je ako i ne sve~ija ali jaea zre lija ~sencelnija od mlade pameti

Kadam)adi pisac veH da stari ne mogu pojshynilt(~~ a do s toga i krivo sude 0 njoj zabo~

[)

ravio je na to ato sam evo rekao 0 pameti imiddoto isshykustvn starih Pisac hi morso reei kada hi htio biti uljndan Mi moderni ~judi mislimo do se stvar ovako ima ali ne apodikticki tvrditi da se sve onako ima kako 011 tvrdi i do stariji nisu u opee kadri shvatiti moderni sviet kamo Ii secesiju

Miad covjek i koliko talentiran bio nikada ne smije zaboraviti do ee jednOm i on ostarjeti ako mu Bog poclieli tu milost i ako si uzdrzi zdravlje i zivot urednim zivotom Sta bi pako tauasnji stari rekli kad bi kasuji pornladak 0 njima ovako smlio kako sudi sadasnja mladez Jer kako sadasnji nashyrastaj llije na giavu pao tako nije ni prijasnji Dakle malo cednije n buduce

Razmisljajue ja 0 secesiji i pronoiv ju ozbiljno razabrao sam do secesija ima dva smjera u mLe t-

IItj grk 0 bull s ~ i a lis tie ~L j ~2$qiP~middott~kiti i c k i U-socialisticki dio spadaju sve one teznje~ koje za tim idu da umjetnost ozive preporode unashypriede i obogate da se ono Sto je nevaljalo - bilo to star~ iIi novo - odstrani U anarkisticld dio puko spada Dna teznja koja hoee sve postojeee unistiti stvoriti chaos ne priznav ni kakav autorite l1i ste cevine dosadasnje civilizacije ni tradiciju morala ni

svetost prirode 6e~ J~~b_4~--Iy~Lil2li~k~(p~ tako i umjetnik) llQraQaUpa_p2gr~I~enu _~1~~~1 n-stvaranjn-tmiddot-j_Jl_fty[DlpqlOl u svom ajelovanju a svaki zakon do stupa izvsn krjepostiJ

Karla srno mi sadasnji stariji umjetnici bili mladi bili smo i mi umjetnicki socialiste a mnogi nas su to jos i dan as ali anarkiste nismo nikada bili fl ne eemo ni da sad a burlemo Mi tadasnji mladi umjetnici turali smo stare napred koliko smo samo

6 7

It

moglr i koliko nam je to dozvolilo nase pocital1je prama bull starosti i Bo~j8 zapovied kOJ8 to proshy

pisuje ali mi im se nikada nismo nametavali sulshymajstorimall vodjama iIi poduzetnieima niti smo ()no lito su oni uzradili bili proglasili bedastocomi njih same bedaeima nas pako univerzalnilllgeIiijima koji jedini mogu pojmiti sviet i umjetnicke potrebe toga svieta

lstaknuv ovo kao uvod razglabat cu avo sLo je n stlldiji gospPilara socialistieki i sto anarkishysticki dakako u umjetniekom i to u umjetnickoshyslilgtarskom smislu

Gosp Pilar pise~S~ ee s ij a ie po tr e b n a ~

e v 01 ucij a u r azv i tkuu mj et nos ti ps i hoI ozshykom potrebom llastala faza nvjetovana kulturllo~socijainim prilikama naSega vre mena a niposto umjetno stvorel~ pokret koji izvire samo iz amJicij eili vrtogla- vice nekolicine okretnih agitatoraU (Vienac stl 541)

Svaki je razvoj i svaki je napredak potr()ban a zato se i ne moze svesti takav razvoj i takov ha predak na ambieiju jednoga iIi nil vrtoglavietl liekoshy

okretnih agitatora No mi stariji shvatili smo irtaj soeialisticki prineip onako da napredak za ko- jim valja te~iti odgQvala plilikama i potrebama h rshyvat s k 0 g a n a rod a n a s ega v rem e n a J er kada 11e bismo tezili za tim izgllbili bismo nas nashyrodni individualitet te bismo prestali bib faktorom u kulwrnom svietu

Upot1 iebivsi to naeelo za glazbanu umjetnost~ stvar ovako Potreba je rIa unaprielimo i llsashy

vrsimo umjetnickll nasu glazbn uh rv a t s k ) m

- I bull

I I I

I

I j

~1 tmiddotc

duhu jer ako to ne cinimo izgubiti cemo narodni nas obiljezaj te cemo uz silni piitisak i mnozinll produkta tudjinaea glazbeno nestati Napuatamo Ii melodiju kako to hoce njemackimiddot glazbeni anarkista R Wagner i njegovi sljedbenici uniRtit cemo nashyr(idnu n~su glazbu koja se osniva no melodiji Usushyprot tomu ako pridr~imo melodijski prineip pucke naiie glazbe i u nasoj umjetnickoj ne osvr6uc se no

anarhistickll glazbenu struju bit cemo i ostat 6emo faktor j ma i mali faktor u glazbenom svietll

lsto je tako i u poeziji 1poundi moramo~we

lpjevati u hrva~-A oaJ]w~lilj~_~eZ1ku-pisati I n~y~--la~ u hrva~~~it~~~u onom duhu koji odgovara sa~1a8nj em hrvatsfOlUlinlshymenu A tako tr~tm-da-j~llsTIkarsWu Allarhi

- sticke pojave inozemstva i 11e treba de brvatski narod pozna jer ne odgovaraju onomu ato vidimo i cutimo

u nasoj otaobini i U nasem narodu Te~nja za napredkom i za usavraivanjem onoga

ito u nas postoji nije ambieija samo jednoga iii neshykolieine lego je potreba h r vats k e k u It u r e To teitnja ne veh Pleti kotae kako ti i otae II nego pleti ga bolje ljeplie prikladnije po obliku i po izshyvedbi ali - pleti kotae

WllljetnostSltlLii stTarati 6 Ii im i t ira till (str 556)

To smo mi stariji vazda uciIi N e valja da oposhynasamo puckunasu poeziju puako pripoviedanje pucku glazbu ni po naivnom sadrzaju ni po jednoshystavnoj formi PIes Kololl ne smije da bude prepi~ )

l gajdaske svirke nego treba da komponujemo novo kolo originalno bolje i ljepse ali - u hrvatskom duhu Vee davno sam izrazio zelju da ne imitiramo

I

6 7

It

moglr i koliko nam je to dozvolilo nase pocital1je prama bull starosti i Bo~j8 zapovied kOJ8 to proshy

pisuje ali mi im se nikada nismo nametavali sulshymajstorimall vodjama iIi poduzetnieima niti smo ()no lito su oni uzradili bili proglasili bedastocomi njih same bedaeima nas pako univerzalnilllgeIiijima koji jedini mogu pojmiti sviet i umjetnicke potrebe toga svieta

lstaknuv ovo kao uvod razglabat cu avo sLo je n stlldiji gospPilara socialistieki i sto anarkishysticki dakako u umjetniekom i to u umjetnickoshyslilgtarskom smislu

Gosp Pilar pise~S~ ee s ij a ie po tr e b n a ~

e v 01 ucij a u r azv i tkuu mj et nos ti ps i hoI ozshykom potrebom llastala faza nvjetovana kulturllo~socijainim prilikama naSega vre mena a niposto umjetno stvorel~ pokret koji izvire samo iz amJicij eili vrtogla- vice nekolicine okretnih agitatoraU (Vienac stl 541)

Svaki je razvoj i svaki je napredak potr()ban a zato se i ne moze svesti takav razvoj i takov ha predak na ambieiju jednoga iIi nil vrtoglavietl liekoshy

okretnih agitatora No mi stariji shvatili smo irtaj soeialisticki prineip onako da napredak za ko- jim valja te~iti odgQvala plilikama i potrebama h rshyvat s k 0 g a n a rod a n a s ega v rem e n a J er kada 11e bismo tezili za tim izgllbili bismo nas nashyrodni individualitet te bismo prestali bib faktorom u kulwrnom svietu

Upot1 iebivsi to naeelo za glazbanu umjetnost~ stvar ovako Potreba je rIa unaprielimo i llsashy

vrsimo umjetnickll nasu glazbn uh rv a t s k ) m

- I bull

I I I

I

I j

~1 tmiddotc

duhu jer ako to ne cinimo izgubiti cemo narodni nas obiljezaj te cemo uz silni piitisak i mnozinll produkta tudjinaea glazbeno nestati Napuatamo Ii melodiju kako to hoce njemackimiddot glazbeni anarkista R Wagner i njegovi sljedbenici uniRtit cemo nashyr(idnu n~su glazbu koja se osniva no melodiji Usushyprot tomu ako pridr~imo melodijski prineip pucke naiie glazbe i u nasoj umjetnickoj ne osvr6uc se no

anarhistickll glazbenu struju bit cemo i ostat 6emo faktor j ma i mali faktor u glazbenom svietll

lsto je tako i u poeziji 1poundi moramo~we

lpjevati u hrva~-A oaJ]w~lilj~_~eZ1ku-pisati I n~y~--la~ u hrva~~~it~~~u onom duhu koji odgovara sa~1a8nj em hrvatsfOlUlinlshymenu A tako tr~tm-da-j~llsTIkarsWu Allarhi

- sticke pojave inozemstva i 11e treba de brvatski narod pozna jer ne odgovaraju onomu ato vidimo i cutimo

u nasoj otaobini i U nasem narodu Te~nja za napredkom i za usavraivanjem onoga

ito u nas postoji nije ambieija samo jednoga iii neshykolieine lego je potreba h r vats k e k u It u r e To teitnja ne veh Pleti kotae kako ti i otae II nego pleti ga bolje ljeplie prikladnije po obliku i po izshyvedbi ali - pleti kotae

WllljetnostSltlLii stTarati 6 Ii im i t ira till (str 556)

To smo mi stariji vazda uciIi N e valja da oposhynasamo puckunasu poeziju puako pripoviedanje pucku glazbu ni po naivnom sadrzaju ni po jednoshystavnoj formi PIes Kololl ne smije da bude prepi~ )

l gajdaske svirke nego treba da komponujemo novo kolo originalno bolje i ljepse ali - u hrvatskom duhu Vee davno sam izrazio zelju da ne imitiramo

I

8

tako zvani s vic a r ski gradjevni stil posto i mi imad~nl(l Iiepih selskih knea 0(1 drva a koje se dadu jos i do~ierati po materijalu i po izradbi Zasto bi hrvatski lllikal samo imitirao soo je tudje a ne ono soo se nalazi u otacbini To nacelo gosp Pilara protivi se eak i tomu da imitiramo tuclj e secesioniste

Secesija se II opce obrlloa protiv hiperkultusa slijepoga kumirstva k 1 as i en 0 s t i Neill 0 z d a ct a j eon a 11 e c i j e n iiI i z a b a c 11 j CLtP rot i VOn a j 0 j s e di v i ~Js~J~_~~euro~igRmiddotmiddot9se) e ~Jiir~ e -~~ S p 0 ill II aL~i~O ltL~9jJ a OJ P r a v n v r 1 j (l cliios1~tr 557)

Ttl si je gosp Pilar nehotice protuslovio jer kada tuj veli da secesija ne zabacnje starn klasil5nu umjetnost nego ju u veliko cieni a na drugom mjestu veli do ju treba satrti tada bi morao svoju izreku ovako zakljuciti Istom secesija spoznala je neshyvriednos~ klasiciteta te joj zato odredila mjesto u zapeeku -- Sto se tice sliepoga kumirdtva to mu mogu reoi da smo mi stanji veo davno ustali protiv hiperknltusa Vriedllost Gunduliceva Osmana nisu upoznali Ijudi one dohe kada je Gnndulio zivio nego umnici ilirske dobe ali zato ipak nije ni jedan Ilirac trazio da hrvatski lloviji pjesnici sHepo sHede Gllndushyliea po jeziku i po duhu Nitko nije trazio od sashy

dasnjih hrvatskih slikara da se klanjaju kao kumiru t

glasovitomu sitnoslikaru Klovicu iIi kojem drugom vrstllom starom hrvatskom slikaru nego sarno da priznajuj da su i ovi valjana stvarali za svoje vrieme te da senjihov ugled nll gazi u blatO c

N a s e j e 0 s J C 0 a n j e (cuvstvovanje bi boshyIje bilo) k u d i k n 111 0 s i 1nij e i bog a t i j e

~l - shy

9

nlJe VIse onako primitivllo i prosto k a 0 n G r k Il 11 ego jell e i z k a z a 11 0 S U p~

til n i j e r a f i 11 ira n i j e Il liz a t 0 i z a m rshy U S e 11 i j e bull (Str 570) To smo mi stariji veo Qavno istaknuli a ja

sam n svojoj brosnrici (Anarkija u hrv knji~evnosti i nmjetnosti) to i napisao premda urngim riecima

naime Grl5ki nuditeti spadaju u naivnu onu dobu guje uije oila civilizacija danasnjoj nasoj slicna i u vrieme 11 kojem Stl vladali posve urngi estetski nashy

~iI

I zoimiddoti llCgO sada

To je napredak civilizacije a jer je nase cnvshystvovanje danas suptilnijp nje~nije i finije nego ondL zato i ne treba da sadasnji slikari i kipari imitirajn

~ stare Grke I

T 3 II n i k a j e s nInO s red s t V 0 alli shyif I p 0 s t 0 c i 1 j u m jet no sti (str 570)

I IiI Vidi se do se i gosp Pilar sa mnom sIde jar

ja sam n svojoj brosnrici pisao Virtuostvo (a to je

1 tehnika dotjerana do vrhullca) nije n nijednoj umjet~ nosti jezgra stvari

lms dasto ljudi koji sude da je l1mjetnosti zashydovoljeno ako pjesnik pripovjedal5 dramaticar pille liepim jezikom i liepim slogom ali to je nvjet jer inace ue moze i ne sm ije ni pokullati sreou u umjet~ nostima Glavna stvar u umjetnilkom djelu jest komshypozicija predmet i sndrznj

Duhovite ri8ei gosp Frana Folnegovioa nGenij osvaja virtuozitet zbavlja diletantizam dosadjuje ueka sluze svakomn umjetniku i svakomu covjeku koji hooe utivati umjetnilko djelo uputom za kritiku

Drugi clio izreke g Pilara naime ol1aj Tehshy11ika l1ije cilj ul1jetn osti nema smisla jer pod cishy

10

Ijem razumievamo nakanu te~njl1 svrhu skrajnu toe-ku

0 g 1 e d a j mom 01 0 po b Ii ~ e t uta k 0

z van u d 0 8 a dan j u u m jet nos t (naime slishykarstvo) S ton a m j eon apr i k a z i val a Pay sag e (zasto ne bi smo rekli krajolike) p 0

mogu6nostiizltalije iliiziztoka v 0 j n i 0 k epa r a d e k 0 j ubi t k u iii 0 0shy

bit 0 k r v a v 0 U m 0 r s t v 0 i z his tor i j e koji portret iii koju alegoriju so ~

11ti nekoliko obligatnih grckih bogovaI~ i m u z a Pit a m 0 c e m II j e 1 j u d s t v 0 j 0 S t 0 1 i k 0 s t 0 I j e 6 a bad a v a r a d i 1 0 0 n ashypre d k u 0 emu sum e d jut i m 1 e g i j e s I ishykara m azale platno kad nismo ui za milimetar napredovnli Radilo sa be z m i s 1 i i b e z c i I j a (stl 570 i 571)

Po mom sudu i iskustvu nije u slikalstvu tako kako gosp pjlar tvrdi J a sam bar vidio u razllim javnim i plivatllim galeriJama Italije Njemacke Ugarshyske po i 11 nasoj galeriji i druge vrsti sIika nego Ii su one koje je g Pilar ovdje nabrojio

Vidio sam i u raznim starijim i novijim ilnstroshyvanim novinama i u drngim djelima i takove slike kojesucrpljene iz ~ivota kojega naroda

Dapaoe genre-slike Holandeza i urugih narodat po i niemo-lici ni nemaju gore navedenih temata Al tl jednom se sla~em s miadim piscem naime u torot neka sadasnji h r vat ski slikari l-e sHede prijasnje slikare po bili ovi i po rodu Hrvati te neka ne slishykaju samo krajolike iz Italije iii iz istoka kojn 81eshygoriju so nekoliko obligatnih grokih bogova i m11za nego da crpe svoje sujete iz doma6ega ~ivota aa slishy

11

knjllh l vat s k e krajolike do prouoe h r vat sku mitologijll i onu ostalih Slavena

Ako c1akle i nisu u tom mnogo napredovali ni hrvatski ni drugi stariji slikari te cesto platno mashyzali bez svrhe to sudim da sn ipak vise napredovali nego za jedan milil)letar

t Ja bih se cak llsudio tvrditi da su sadasnji nasi hrvntski slikari i slikari inih Slavena napredovaJi jos prije secesionisticke ere z a c i euroI 1 i jed an met a r Ne mo~e re dakle razlo~no tvrditi ua su prijasnji slikari tadili bez glave i bez misli jer sve one slike koje sam ja vidio (a gosp Pilar mo~o mi vjerovati do sam ih muogo vidio) prikazale sn koju misao i to takvu misao koju je gledalac namah i razumio U slikama sadasnjih anarkistickih slikara pako rietko mozes n86i kakvn razumljivtl miaao

Sto se palm tice cilj a to au imali prijasnj i i sadasuj i strueni slikari jedan te isti cilj svi all bo 7ato slikali do proc1avaju svoje slike da mogu od svoga rada zivjeti 10 je pako oisto socialistioko nashycelo koje mi stariji umjetnici zivo zagovaramo premua smo mi mnogo i mnogo rauili za hrvatski narod a da nismo dobili nikakve nagrade Ali kada svaki oovjek ima ziviti od svoga rada treba do to vripdi i za umjetnike a zagovaramo to zato da barshymladjim umjetnicima bude u tom pogledu bolje nego sto je nam starijim bilo

Spomenuti mOIam ovdje joste i to do S1 gosp Pilar cesto nacelno protuslovi Tako je u onoj izreci sto sam gote naveo korio one slikare koji crpe svoje sujete iz grcke ~itologije a u svom brilantno pishysanom podlistkn Agramer Tagblatta od 10 listoshypada u kojem govoli 0 lllljnovijim slikama gosp

I

12 13

Cikosa hvali kompoziciju tih slika crpljellih iz grcke mitologije do nQbesamiddot

Ja sam taj feuilleton g Pilara citao pravom llashysladQm te se njegovoj kritici Cikosevh slika veama radovao Jar iz te sam kritike razabrao da je gosp Pilar vjest stilista da jeJ slikarsku umjetnost teoreshyticki dobrano proucio i da gosp Oiko~r ne slika anarkisticki nego da usvom umiecu od dana do dana to jest od slike do slike napraduje Neka gosp Oikos u buduce slika nesto iz n as e mitologije neka ilust1ira svojim kistom koju nasu bajoslovnu prien a gosp Pilar neka takvu patriotickn teznju zagovara te onako kritizuje i hvali kako je istaknuo sadasnje radnje gosp Oikosaa evo mi stariji cemo se obima klanjati ~

M i m 0 ram 00 n d j e n a 8 t a v i t i g d j e j ere n a iss a n sap rea t a I a k 0 n a a k v e n t 11 0

pro sir i t i k u I t f o r a ill a n e p 0 are d n i III

uz im anj em foram a iz n aravi kako ju dan asp 0 Z n am 0 81 i ned a za bra z dim 0

u jed nos t a v 11 0 0 b 0 z a van j e for m e nag 0 d a s t e cam 0 nov i h a I e men a t a a t 0 i h nova u m jet n 0 a t t reb a (str 571)

To zelimo i mistariji umjetnici govoreci vazda 11 i aami samiddottrseci da stvorimo nove forme iIi ako ih ima u prir6di (prirodjena pucka poezija pucka glazba pncko graditeljstvo) da ih uaavrsimo te poshydignemo do umjltnicke forme Izkljucivo obozavallje i imitiranje dosadasnjih forma ne obogacuje timjetshynost ovo je posljednje pako potrebllo u interasu same umjetnosti Upotriebiti uviek Jedne te iste forme doshysadjllje napokoll Dosta puta sam vee preporucionashy-sim glazbotvorcima neka ne upotrebljnju vazda isshy

troaene stare glazbene forme middotnego neka proucavajn pucke Jlaiie glazbene forme l1eki ove raziiiruju teshyumjetnicki obrade jer timecemo donieti glazbenom svietu neato novo obogatiti cemo glazbenu umjetnost

u opce a napose nnau hrvatsku Ne marim ako me cieli sviet proglasi radi mog

umjetnickog patriotizma ultra-aovinistom ali ja Ostllshyjem kod toga dahrvatski unijetnik pa i ucenjak mora u prvom redu gojiti i unaptiediti ono ato je hrvatsko Ako 011 proucava i istrahje ato je tudje~ ne ce koriatiti hrvatskoj nago tudjoj knlturi Tudje nab prepusta tuujincima te ako je potreba da od njih ata uzajmi to neka poprimi gotovo ali umne s voje aila neka posveti h r vat s k 0 j nmjetnosti i znanosti Til Ijepsih i nov i j i h umjetniclTih elemeshynata i nema l1ego sto su hrvatski a ovi ce i ini sviet najvise zanimati

IIU m jet n i ~ 0 v a je d u ~ a k 1 no z rshyealo u njoj se zrcali sva njegova o k 0 1 ina nan j ego v p 0 s e b n i i n d i v imiddot d u a 1 n ina c i nil (stl 573)

To je fundamentalna is tina umjetnosti koju smoshymi stariji vazda isticali Sarno ato smo tomu dodali JOB ito d a j e u m je t n i k s v 0 j ina c i eshylog a 11 a rod a a n e sam 0 pro u u k t s v oshyj i h rod i tel j 8 U njegovoj dusi zrcali se sva njegova okolina say narou komu po rodu pripada ciji je produkt Pa ako se toga sjeca imllti ca njeshygova diela posebni individuaIni izrabj doci ce nushyance posebnog njegovog individualnog naoma cuvstva do markantnog prikaza u njegovim djelima

IM ism 0 m 0 u ern i I j u d is i tis i 1 n 0

g dIe m i h s 1 i k a san e i z m jar n 0 8 i 6 u ashy

14

nom ide j 0 m M i hoe e mom a 11 j e j e dshynos t a v n i j e s I ike a I i hoe e m 0 d a k 0 d njih nesto mislimo llellto osjeeamo (eutimo) u dusi nasoj a ne samo Bjetishylim a d a z a m j e cu j e m o Min e e e m 0

vis e s 1 i k a k Q j e 6 e n asp 0 r a ~ i vat i s ishy10m b 0 j a i 0 b I i k a k 0 j e c e 11 asp r ashyv i tin e r v 0 z n i m abe z d 1 1 n j e s v r h e o s i m d apr i z n 0 m 0 dam 0 r a 11 est () s i 1shynoga biti sto nas je tako u p(ljam ubi I 0 (str 674)

I 1 tom smo mi stariji sporllzumni s mladim piscem te je svaki nas to i ucio t1 svojoj sferi

U glazbimiddot preporuoio sam cesto sVjim drugoshyvima da 0 tom llastoje da svaka kompozicija (bila i JOB tako ~alena t j kratka) nesto znaoi da nesto izrazi Velike kompozicije absolutne glazbe gradjene na middotsi6usnom siromasnom motivu u kojima se opeshytuje jedl1l te ista misao nebroj puta ne odgovaraju visemiddot danasnjim slusaocima jer je danas njihova fanshytazija zivlja i bogatija nego u negdasnjih sIusaoca te oekaju neBtrpljivo do se u kompoziciji misli mieshynjaju Danas ne ide slusalac u~ivati glazbu od doshysade do mu se mozag uljuljamiddot u nerad kao nekoo nego da mu se pamet i ouvstvo osvjezi o~ivi Moshydulacije JOB tako prefrigane i neocekivane instrushymentacija jos ta~o sjajna i sillla ne radja misli u Blusaoca ako to sredstva predmet no karakterisu Apaticno preludiranje i fugiranje na orguljama opravshydano je samo u crkvi gdje i 11e treba da te bujnije glazbene misli smetaju u naboznosti ~vojoj ali u svjetskoj glazbi tomu nema dallas vise mjesta

16

Novaallarkisticka glazba mo~e te doduse nershyvozl1im uciniti ali te ne moze idealno uZllieti A jer mnogi Ijudi ne mogu razlikoyati nervozni poraz od dusevnoga uznosa za to i sude da u toj anarkishystickoj kompoziciji mora ipak biti neka umjetnioko sila No Ijudi se varaju jer to je spekulacija za efekt

a takvu spekulaciju osudili smo mi stariji odresito budue 11e dj~e ugled i misiju umjetnosti nego ju disshykreditira te mjesto da ju nnapriedi potisne ju za nekoliko sto godina nazad Unatoc tome ipak ne moshy~e1110 osuditi takva po obsegu velika nmjetnicka djela u kojima se nalazi vise i to znatnih i velikih ideja kao sto je primjerice velika slika kazalistl10g llaseg zastora slikana po g Bukovcu iIi velika slika BachanaliJa gosp Medoviea Mi stariji zabacujemo sarno siromastvo ideja pojavile se one 1 velikolll iiimiddot U lllalom djelu

Sve ovo sto sam tuj pisao 0 glazbi moze se prellieti per analogiam i 11a slikarstvo na pjesnistvo na liepu knjigu rieojll na sve umjetnosti

Umjetllost tleba prosiriti u sve krugove l1Apraviti ju vlastniotvom s v ega u a rod a U 0 Y11 i t i j u 11 r i s t n p 11 0 m i svakom nesetnom i tellaku rukodj elcll i silomahu (str 574)

I mi to zelimo i radimo od vajkado na tom Dokaz su tOlllU nasa literarna drustva Matica Hrshyvatska i Jelonimsko rlrustvo iIustrovani lldi Ii stovi pjevacka i tanburalika nasa drustva i t d -Ali kako ee slika najnovije struje postati vlastnistvom svega hrvatskoga naroda kada se ta struja neee da ObaZire na hrvatstvo kada su Blike tako fantastione i zagclletne da ih nizi slojevi nikako razumjeti ne mogu kada te slike 11e or1govaraju o11im naoelima

16

krscan a morala u lwmiddotim~~JJggojeDitis()jevi - Mi stariji llmjetmol ~elimo ua svako llmjetni6ko djelo bude jasllo istinitno i eticno dobro

U m jet 11 0 s t j e 0 k I e p 8 nap ita k i z v rut k a k 0 j i dol a z i i z b J a j e n 0 g a k raj 8

g d j e v I a u a v j e e n a I j e pot a i v j e e 11 a s ashy vrsenost I plakat na uglu javna sgrada s p 0 men i e i s v a k i k a men n ace s t i m a k a k 0 j e fl nos t a van n e k aim a s v 0 j u n mj e t shyllicku savrsenu fOlmu (str 574)

1u govori mladi pisae l1am starijim iz duse jer i mi zahtievnmo imperativno da bude i najmanje umjetnicko djelo liepo da mn je forma savdenate da su mo j detailji pomno izradjeni No kako radi

II4 secesija Upravo protivno torno Kakve 6e okriepe

pru~iti seeesionistioke nakaz) J e Ii to napitak iz vrntka kada je taj napitak neeist kao gnojnica Molte Ii urnjetnicko djelo pokazhti nil onaj bl~eni kraj gdje vlaoa vjeena Ijepota i vjecna savrsenost kada nova umjetnost ignorira svakll svetinju te se ruga svakoj svetosti ( Krscanska vjera uzgaja nas tako da si nebeski raj predoeujemo u nasoj fantashyziji onako kako su gil kistom i riecirna predstavljali Bogom nadahnuti umjetniei i pi sci a evo seoesija nei da ne treha tradieije Ljudski likovi prirodnine

pismena i koje sta drugo novog slikarstva sve je karikatllra gotova uvreda liepih forma

Mi stariji umjetniei ~elimo vru6e i iskreno da u tom pogledu slusaju secesionisticki slikari sto bolje mladoga nasega piself inaee vriednoga slikarskoga teoretieara

Treba da se iskorjeni uvrie~ena z a b 1 u d a d a j e p 0 jam I j e pot e n e 8 t 0

I prirode koju se 11e motle i ne smije htjeti tobo~eIIJ

Jr popraviti Ljubiell ruztl jabllka labud lisica itd biti 6e nil slici lito ljepsa kada je eto vjernija slikana

If ( po prirodi No kako rade llajnoviji slikari Ono sto t r middot je savdeno liepo a to jo priroda stavljaju nil ruglo

8 druge strane pako ne iznasaju takve stvari koje su kojemu narodu liepe i svete nego ono sto mn je ru~no i odurno 8am naziv liepa umjetnost 1ie p a k n jig 1 kaze da umjetnost ima liepo izshy

nieti 2 J~

I

I

~-

17

s tal n 0 i n e pro m i e n 1 j i v 0 s t 0 v r i (l diu is tom 0 b 1 i k u z a s va v rem en aU (str 590)

I mi stariji tvrdimo da Ijepota nije nista absoshylutnoga nistll postojanoga to dodajemo JOB i tl (sto je g pisae zaboravio istaknuti) da je pojam Jjepote razlioit ne samo n raznim vremenima nego i u razshynim narodima Kulturlli narodi imadu drngi pojam 0

ljepoti uego divlji narodi a uije ni medju kulturnim narodima jednak Kitajeima nase su slike karikatllre Afrikaneima nasa je umjetnioka glazba grozlli darshymar franeeski cili1ll1er i frak hrvatskomu je seljaku rugoba pjevpnje talijimske operne pjevaeiee magjarshyskom je seljaku nesto ludoga i nesnosljivoga Ako dakle ~elimo dll umjetnicka djela recimo alike djeshy

Iujl1 i na prostoga covjeka tada rnorarno uzeti obzir I a ono liepo sto se tomu covjeku liepim oinl Opshy

6instvo osobito pako puk neizmjerno j( tvrdoglnv te ne napusta svoju tradiciju ne prihva6a 0110 sto ne odgovara njegovom ukusu pe makar seeesioniste uadava dielile svoje slike

Nil svietu je sve promienljivo sto potjece od eovjeeje ruke plio tako i pojam ljepote 0 kojem djelu koje je ilovjek izradio lrajnn je samo ljepota boltje

___---1 I

18

Dosele smo uviek prosudjivali nove u m jet n i n e u z pOI e d j u j u c i h s a s t ashyrim a a Ii n a v 11 0 k a I a k tel i s tie ann a c i n Svaki j e umjetnik bio samo tolik 0 veshyIi k k 0 Ii k 0 s e j e pI i b I i ~ i 0 k 0 j 0 j po Z 11 ashyt 0 j aut 0 r i t e t i i z s t a I i n e J a 0 s i g a o n 0 111 U k 0 jib i h t i 0 d 0 s tic i s v 0 j u z 0 r n a d k I iii t i g a iIi - b 0 Z e (B 0 ~ e) pro s t i - stvoriti nesto novoga Svi su uzori b il i zan a s ned 0 S tilt i v i U (str 590)

Ja mislim da nije tako ni u slikarstvu kamo Ii u drugim umjetnostima Po mom sudu i iskustvu niJe bio onaj velik to jest znamenit iIi glasovit umjetnik koji se je pribli~io kojoj priznatoj staroj autoriteti nego ullaj koji ga je dostigao pa i n8tkrilio ali 11e dostigav ga kao sliepi imitator nego kao samostalan i originalno stvalaju6i umjetnik Nisam joisectte cuo da se nova koja palaea prosudjuje po kojoj palaci stashyroga arhitekta u tom smislu da se nova palaea proshyglasuje fusarijom ako nije sliena staroj palacio Nisam joisectte ellO 00 je tko osudio Badali6eve pjesme zato jer nisn po mislima po tendenciji po oblikn sliene pjesmama starih Grka iIi do ih je tko zato hvalio ito su dostigle pjesme starih dubrovaekih pjesnika Takvo prosudjivanje bilo je samo u Niemaea u obishycaju pa zato me se i nengoduo dojmilo kada mladi pisae veli Dosele smo mi prosudjivali - Ropsko kopiranje starih nmjetnika njemacko je syojshystvo n uzrok tomumiddot odao je Schpenhauer u svoji~

Neue Paralipomena gdj e pise (na str 173) Dan Deutsehen hat man vorgeworfen dass sie bald die Franzosen bald die Englander naehahmen das ist abel gerade das Kliigilte was sle thun konnen denn

19

aus eigenen Mitteln bringen sie doeh nichts Gesehaishytes zu Markte U A koliko mi Hrvati razloga imademo do se povedemo za njemaakim seeesionistima to nam takodjer kaZe Sehopenhauer piauei (na str 73) ovo A propos ieh lege hier ftlr den Fall meines Todes dai Bekenntnis ab dass ih die deutsche Nation wegtlll ihrer iibersehwengliehel Dummheit veraehte und mieh sehame ihr al1lmgehoren Mieh trostet bIos was Baoo sagt in den 0010re8 boni et mali von nordliehen (I) und siidliehell () Volkern

Kritiko mora dakako imati star~ djrlo mjerilom za prosudjivunje llovoga ojela jer drukcije je kritika nemoguea Ali mi upotlebJjavamo star~ ojelo zuto mjerilom da mozemo konstatovati da Ii je opaziti u novom ojelu napredlk gdje i u cem Pa take proshysudjuj~mo i nova djela medju sobom Bez komparashyeijenema kritike 0uo kumirstvoo kojem je mladi pisae govorio 11e postoji u n a S 0 j kritici niti je ikada postojalo

Ima daisectto pojedinosLi u urnjetnostirila ukojim nisu novi umjetniei uz say napredak natkrilili stare umjetnike ali neke tih pojedinosti nemaju danas ni iz daleka viisecte one vriedllosti koje su nekoe imale U glazbi n pr lIe osudjujemo novE) cijelo zatoato nije izradjeno kontrapunktistiuki tako rafinirano kako su to umjeli stari glazbotvorei jer danas nam je vi~e stalo do bogatstva misli nego Ii do kontrapunktickih finesn do prehakanja jedne jedite i to suhoparne glazbelle fraze A tako je u poeziji u slikarstvu i u drugim umjetnostima

Sto sam do sada izvadio iz sttHlije g Pilara te glosirao dokazat ee njeml1 i slikarskim seeesionistima

20 21

shy

~t

u kojih ime on govori do smo mi stariji umjetniei k a d r i pojmiti novu sLruju te do nismo zalupaui i zlobni reakcionari

Jer sve ono llto je mladi pisae potrebnim seieshy L

nio dli iznese radi boljeg pojimanja seeesije i Sto spada no 800iolno - umjetnioki dio njegove studije ueili smo mt stariji veo mnogo gorlinaprije i ne sarno uoili i preporucili nego po tom i sami radili lstina je dn ima medju nami i takovih koji se ni- kako ne mogu odreoi onoga oernu su navikli bili te prionuti HZ napredak jer misle do nije vise vriedno do se mdi tih par godina sto oe JOB zivjeti iznevjere samomu sebi i onomu~ sto im je do sada milo bilo Ali ako se ovi i neoe prikljuoiti novomu to se ipak ne smije reoi ds oni nikoko ne mogu p 0 jim a t i novo

Ono u eem se ~i stariji razilazimo od leeesioshynista tice se anarkistickog njihavog nastojsnja

Citatelj mogao je veo iz dosadasnjih mojih glosa razabrati sto mi stariji dlzimo do je u secesiji anarshy kistioki

No stvar je toli zamdna za buduonost umjetshynosti osobito pako lila hrvatsku do ju moram JOB

1ftbolje razjasniti

Ako secesija razumieva pod stvaranjem to do iznese takva sta sto nigdje ne opstoji tada je to anarkizam a ujedno i anakronizam koji protuslovi llaceh do umjetnioko djelo ima biti izraz sadasnjega vremena i ako pako razumieva pod stvaranjem iznieti takve sujete koje drugi jos nisu upotriebili tada nije to nikakovo nov 0 naoel0 jer svaki je umjetnik od vajkada nastojao do iznese takva stu sto drugi

JOB nije iZllio U onom smislu i u Ol1om obliku Goshyspodin Pilar pise

7lCemu uzimati dusevne tvorevine jednoga naroda iz druge iIi treoe ruke M i mod e r 1) i I j u die r p i m 0 n a v reI U m i s~t u d ira m 0 (hrvatski equivalent jest proucavamo) bud his tic k e k 11 jig eVe d e s vet i Zen d citave biblioteke klinova pisma (str 570)

I mi stariji velimo dl trcba prevesti reeimo rusku pripovjest po ruskom originalu ne pako po ujemackom prevodu do treba puoke na~e melodije crpiti iz vrela a 11e iz Tartinija Haydenll Beethoshyvena Limandera i iz drugih glnzbotvolaca lroji su naSe melodije upotrebljavnli te da uz to jo~ prouoashyvamo svete glazbene lmjige inih Slavena A tako mishyslimo do bi morali uoiniti i nnsi seoesioniste te proshyucavati na vrelu nasutradieionalnu IiteratulU i glashygolska piama Tudje proncavati a vlastito napl1stiti to llije zdravi socializam nego za nas Hrvate analshykizllm jer turlje uLiti 6e nasecte

Venn mir Einer einen Sessel bringt einem lIaiv wienerischen Sessel den er gemacht hat wie gut man es bei uns halt knnn aber dabei treuherzig unshyseren oesterreichischen GesClhmack ausdriickt so weiss ieh auch dass es englisehe Sessel gibt die schoner sind aber dieser Wiener ist mil lieber - W e r 11 i c h t a 11 u n s e r w e r k n i e h tan tl n s e r Leben glaubt darfnicht in unserfl N a he gel ass e n we r den (Z e it od 23 srpnja 1898)

Zar da mi Hlvati zaostanemo za tim beckim 10shykalnim patriotizlllom - Izvolite 0 tom malo razshymisljati

23 22

8 e 0 e s i jan e mat e 0 ret ski h od r e~ d j e nih s red s t a van ina c ina k 0 jim a o e s v 0 j c i 1 j P 0 s t i 0 i 0 11 a j e 1 b 0 r b a pro t i v s k 0 1 a u 0 poe a 2 b 0 r b a pr 0 t i v S k 0 1 ado so dan j e u m jet n ltgt s t i (t j d o~ sadallnjeg slikarstva) S k ole sub i len e k a d a potr3bne uslied socij alnih i ncevshynih p r iIi k a doc i m dan a a vis e n i s u (8tr 655)

8eeesija nema po tom ni program a ni teorije ona je sarno borba proti postojecemn premda mladi piaae sam teoretski razlde aecesionisticka nacela No pitam od koga ce slikarski poeetnik ueiti svoje umiece oko ne od mojslora koji je sabrao oko sebe stanoviti broj ueenika do im teoretski razlaze i prakshyticki pokaze s~edstva i naein radnje te umjetnoati Kada secesija svega toga nema tada ne moze biti nt uciteljEm

Rieci do skole vise ne treba znaee do svaki neb bnde autodidaktom samoukom da radi divljacki bez metode i be teoretskih pravila Do sad( bio je obieaj a drukCije i ne moze do bude - do neishytelj poducava neenike a kada sn ovt izueili do svaki radi po svom individualnom daru i shvaoanjn ne imishytirajuc svoga ueitelja

J os u najstariiim vremenima razliltovali su se nmjetnioi po svojim radnjama po konetgtpeiji i po izshyradbi jedan od drugoga prmda je vise njih ueilo od jednoga te istoga majlltora Za tiranstvo u skoli nismo ml stariji ali smo za skolu

Ako gosp Pilarrazumieva podsKolom s m j e r iIi osebine rimske venecijanske holandeske etc skole tada fin moram reci do je to zastarjela oznaka U

novije dobn kllze se mjesto franeeska iii holandeska skoIa francesko iii holandesko slikarl1tvo mjesto tashylijanska ili ruska glazbel1a skolA (smjer) franceska iii ruska n a rod n 8 glazba

I N a rod n i smjer n umjetnostima nije danas suVisan nego potrebniji nego ikada prije osobito za one manje narode koji imadu razloga bojati se do im se naroc1ni njihov individnalitet unisti ~ Naukn gORp Pilara ida u prilog njemackom kozmopolitizmu koji za tim tezi da manje narocle odnarodi ne bi Ii tada bili Niemci gospodari Man kennt die Absicht nnd wird werstimmt

Za Niemce llije ta teznja a n ark i z a lU ali je za drnge nnrode po zato se mi stariji hrvotski umjetnici i opiremo avom silom proti tom toboznjem internacionalizmu proti napustflnju skola iii llarodnoga smjera

D a n a s j e sec e s i jar a t n a s t ran k a 1 ~ ~ sap ret e z non ega t i v n i mel e m e 11 tom II f o nap 0 b i j ado sad a n j u u m jet nos t

navjesouje joj rat n em i] OR r d n u borbu no zivot i smrt (str 556) Zato na

bull s t r a n s d 0 sad a n j 0 mum jet nos t i 0 n a j a m it m i j a i z d a v ned 0 b e k 0 j 11 m i modorni ljudi kano s oudom gJednmo t A k 0 jan e m 0 zen i k a da v i Ii e ozi vj e ti

~ ~ (str 571) Nakanasecesije cia razori dosadaSnju umjetnost

da se bon proti njoj no zivot i smrt iii kako Vfgtr Aacrum kaze Wir mussen den Mnth haben alles Bestehende zu vernichten jest -goli a n ark i z a ni

j Seeesiia ne6e do pli~ma nikakve institueije nikakavshyI 8utoritetnikakva morala Onaj koji se prieti smrcu

1 I

-----

II 24

nema n sebi krMlllskog morala Takvo divljacko nashystojanje pojavilo se no kojem mu drago po~ju covjeshycjegll zvota voui uo istog konacnog rezultata do ooajnosti do pozivincenja do chaosa

Kako nije uoillila blagopokojna carica i kraljica Jelisava nikomn 11 samo uobra he ju neman anarshykista ipllk usmrtio tako nije ni dosadasnja umjetnost nikomu zla ucinila nego samo dobra ostavljaju6 sadasnjosti bogatu balitillu

Kaua bi uovjek viuio u anarkistim80 takve boshy~anske sposopnosti ds hi mogli stvoriti iz nista posve novo i dobro sto bi moglo covjecanstvo u dobru ttsavrsiti ~e mu upaliti daleko sjaju6u luc mi bi se klanjali tllkvom geniju ali taknv genij nije u njih nigdje viditi 1gtrije bismo mogli reci do se say anarshykizam osuiva no nemoci ita boljegll stvoriti te dase radi te svoje nem06i utjece u svojoj pretjeranoj ambiciji k negaciji k bnrbarstvu

1gt0 njihovim nazorima neka nastane radje chaos u drzavi u dru1lvn u umjetnostima nego do hi se onipokorili velikim oaim umnicima koji su stvoriJi poredak koji je du sada opstojao i sviet OOUVO od divljastva

II Zato Vam- mlaoi hrvatski umjetnici jos

jedanput velim d ats t e z a ve den i 0 II t u tli i h a g ita tor a dan e Y nat e R too i 11 i t e d a s tell e hot ice s 1 u geL u di i h pre t j e I ashyn a c a a n ark i 8 to 81ohodno prikljucite so lwjuj umjetnioko-socialnoj revoluciji koja za tim ioe dli Qno sto postoji donekle preobrazi regenerira i usashyvrsi da nevaljalo istriebi te do pobiedi zdravi ruum pravo i pravednost ali sve usmrtiti razoriti do dodje do noulivenogo mete~a to nije socialna revoshy

~~~~ nego za sviet i za umjetnost ogulmi anar- ~

Takvom nastojanju ne cemo i ne mozemo se prishykljuoiti jer smo uzgojeni po na~elima krscanske nanke i jer smo - Hrvati

Vierovali Vi mladi hrvatski umjetnici iIi ne vjerovali ja Yam proricem da nece dugo trajati po

11

~

ce se svi pametni ljudi dict proti umjetni~kom anarshykizmu isto tako kak 81i fli) Ift8 lilil1ll sve dritave do prostomn anarkizmu u~ine kraj bull

Ali recimo do medju naaim mladim slikarima i nema pravih anarkista kako to njihovi brallitelji tvrde posto rade samo 0 umjetnickom napretku 0

regeneraciji slikarstva (sto bi Bog dao da je istina) ~ cemu onua iznieti teoriju slikarskog anarkizma

Cemu snubiti Hrvate ua se predbroje naVer sashycrum i Jugend da dadu svoj novae za takav Otlov do poduprll becke te ludjake i da se ludo~t njihova (a mo~emo reci i umjetnicko zlooinstvo llOVO) siri u Hrvatskoj

Kazu do slikari sami vele do su im slike Ver sacruma ogavlle E pa dobro Ali onda nemojte Ili anarhisticka njihova nacela hvaiiti i prepisivati

8 e c e s i j a j e s a s vim 0 s lob 0 d j en a J poll t i ~ k i h ado 11 e k 1 e ina c ion a 1 11 i h

s po no nat 0 m pol j u m 0 g u r a II i t i 11 aj 11 e t e r 0 g e ~1 i j i e 1 e 111 e 11 t i 11 i s t 0 ill S m ishys I u (itr 55G)I Jest anarkistioki elementi mogu raditi noI anarkizma u istom smislu bili oni po narodnosti 111shyI lijaui Niemci iIi Rusi a po vjeri katolici luterani zidovi ili illuhamedovci ali na lemclj 11 poretka 11shy

zuma i krsoanskog morala l1e mogu jer taj temelj ~

26 27

trazi od 8vakoga pojedinoga zapt (Zllcht) uma i srea

Po ako pomislimo no rieei mladoga pisca (Ill

pojam Ijepote nije universal an do umjetnici raznih naroda imadu i raznih pojmova 0 Ijapoti tada ja toshyprotuslovlja kada se vali do najhatarogeniji elementi mogu raditi u istom smislu Njemaeki anarkiste dashykoko hooe do se ostali narodi riese nacionalnih spona ali mi stariji hrvatski patriote dobro znamo kamo toshysmiAra Mi nasuprot zalimo do domaon umjetnost

bull (a pod tom riecju ne razumievamo samo slikarstvo) sto vise nacionaliziramo do bude zrcalom h r v a tshys k e duse

U nasem tom programu llema takvih kontrashydikcija kakovih ima u programu anarkistickih seCAshysionista a zato je onaj i izvediv a ovaj nije onaj koristan ovajstetonosan

S e s e s i j a sad apr 0 po vie do u u mi e tshy n i c k 0 m s vie t 11 e van g j e 1j e a b sol u t n e

neogranicene slobode u stvaranjn~ (str 572)

Oovjek ne smije sve ono einiti izvesti raditi sto go je volja ni u nmjetnostima ni u drugim stvarima Sloboda ima u svemu i u svacemu stashynovite granice koje nitko prestupiti ne smije zivio 011 u najdivljoj iIi u najnaprednijoj drliavi

Stezanje sloboda ne potjace od okrutnih tirana ni od zlobnih mracnjaka nego od nuzde do se u ljudskom drllstvll uzdrzi poradak do zlocesti alamenti

drustva na skoda dobroj stvari iii do dobro ne uniste a dobre ljude do ne vriedjaju Ako je dakle umjat nost zrcalo ljudskog dl ustva to se ana mora i glede slobode stvaranja drZati naeela i obic8ja toga zivota

Netko je pitao CIano franceske akadamije zastoshynije akademija izabrala Z 0 I U akademikom Upitani mu odgovori do nisu Zolu zato izabrali jer je on napisao u jednom svom romanu uzasne nemoraIllamp stvari ~ Sada oe pitalac Po zar se takve stvnri

bull bull 4

na zbivaju n franceskom drustvu - Jest zbivaju se odvrati ahadamik alibiva ito da nesta moras svaki dan vrsiti a ipak ne Cilliil to javnoj jerja po nazorima kulturnoga svi~ta 11epristojno

Nije to farizejstvo naiiega vremena ako se lle~ dopusteno na cini javno nego je to upravo atribnt javnogo morala

Mladi ~isac nisli do jaBog za itofudr~ga rakao kada Ja l1aplSaO ovo )1M e d J u mril 0 g 1 m m () dar 11 i mid e jam a k 0 j 0 s a (raquo ~s i j a nos i n a I a z i s a ion a s i 1 n a n iJ m 8 vim a z a jed n i c k a 0 g a v nos t s pro m far i z e j_ 8 t va n a s ega v rem e n a M i (koJi nismo sa~ casioniste) n e sam 0 d aim am 0 d v a l a zshy1 i c nap 0 j mao 1 j e pot i no i d v a i vis e 0 mol a i u 0 d 0 b r u i zI u 0 d 0 P ushy

t e 11 0 min e d 0 pus ten 0 m J a d n i m seshyluzimo javno - riecimaa drllgim o t a j n 0 - d j ali m a Min a pit a m 0 j a

k 0 jed j e 1 0 r1 0 b r 0 iIi z I 0 neg 0 h 0 0 amp i s a s a z nat iiI i n e 0 a (str 600-604)

Ovo toboznja moralizirauja mludoga pista jasnoshykaza do sa sacesionisti ne trabaju obazirati 11a ustashynove kulturnih naroda nogo daim ja slobodno 10shy

diti sta i kako oni zeIt 10 ja pako ociti anarkizam Ja nasuprot VElil11 do pjesnik na smija takvih

pjesama spjavati i javnosti predati koje bi moglamp izazvati sablazan j komponist8 do na smije kompono~

12 13

Cikosa hvali kompoziciju tih slika crpljellih iz grcke mitologije do nQbesamiddot

Ja sam taj feuilleton g Pilara citao pravom llashysladQm te se njegovoj kritici Cikosevh slika veama radovao Jar iz te sam kritike razabrao da je gosp Pilar vjest stilista da jeJ slikarsku umjetnost teoreshyticki dobrano proucio i da gosp Oiko~r ne slika anarkisticki nego da usvom umiecu od dana do dana to jest od slike do slike napraduje Neka gosp Oikos u buduce slika nesto iz n as e mitologije neka ilust1ira svojim kistom koju nasu bajoslovnu prien a gosp Pilar neka takvu patriotickn teznju zagovara te onako kritizuje i hvali kako je istaknuo sadasnje radnje gosp Oikosaa evo mi stariji cemo se obima klanjati ~

M i m 0 ram 00 n d j e n a 8 t a v i t i g d j e j ere n a iss a n sap rea t a I a k 0 n a a k v e n t 11 0

pro sir i t i k u I t f o r a ill a n e p 0 are d n i III

uz im anj em foram a iz n aravi kako ju dan asp 0 Z n am 0 81 i ned a za bra z dim 0

u jed nos t a v 11 0 0 b 0 z a van j e for m e nag 0 d a s t e cam 0 nov i h a I e men a t a a t 0 i h nova u m jet n 0 a t t reb a (str 571)

To zelimo i mistariji umjetnici govoreci vazda 11 i aami samiddottrseci da stvorimo nove forme iIi ako ih ima u prir6di (prirodjena pucka poezija pucka glazba pncko graditeljstvo) da ih uaavrsimo te poshydignemo do umjltnicke forme Izkljucivo obozavallje i imitiranje dosadasnjih forma ne obogacuje timjetshynost ovo je posljednje pako potrebllo u interasu same umjetnosti Upotriebiti uviek Jedne te iste forme doshysadjllje napokoll Dosta puta sam vee preporucionashy-sim glazbotvorcima neka ne upotrebljnju vazda isshy

troaene stare glazbene forme middotnego neka proucavajn pucke Jlaiie glazbene forme l1eki ove raziiiruju teshyumjetnicki obrade jer timecemo donieti glazbenom svietu neato novo obogatiti cemo glazbenu umjetnost

u opce a napose nnau hrvatsku Ne marim ako me cieli sviet proglasi radi mog

umjetnickog patriotizma ultra-aovinistom ali ja Ostllshyjem kod toga dahrvatski unijetnik pa i ucenjak mora u prvom redu gojiti i unaptiediti ono ato je hrvatsko Ako 011 proucava i istrahje ato je tudje~ ne ce koriatiti hrvatskoj nago tudjoj knlturi Tudje nab prepusta tuujincima te ako je potreba da od njih ata uzajmi to neka poprimi gotovo ali umne s voje aila neka posveti h r vat s k 0 j nmjetnosti i znanosti Til Ijepsih i nov i j i h umjetniclTih elemeshynata i nema l1ego sto su hrvatski a ovi ce i ini sviet najvise zanimati

IIU m jet n i ~ 0 v a je d u ~ a k 1 no z rshyealo u njoj se zrcali sva njegova o k 0 1 ina nan j ego v p 0 s e b n i i n d i v imiddot d u a 1 n ina c i nil (stl 573)

To je fundamentalna is tina umjetnosti koju smoshymi stariji vazda isticali Sarno ato smo tomu dodali JOB ito d a j e u m je t n i k s v 0 j ina c i eshylog a 11 a rod a a n e sam 0 pro u u k t s v oshyj i h rod i tel j 8 U njegovoj dusi zrcali se sva njegova okolina say narou komu po rodu pripada ciji je produkt Pa ako se toga sjeca imllti ca njeshygova diela posebni individuaIni izrabj doci ce nushyance posebnog njegovog individualnog naoma cuvstva do markantnog prikaza u njegovim djelima

IM ism 0 m 0 u ern i I j u d is i tis i 1 n 0

g dIe m i h s 1 i k a san e i z m jar n 0 8 i 6 u ashy

14

nom ide j 0 m M i hoe e mom a 11 j e j e dshynos t a v n i j e s I ike a I i hoe e m 0 d a k 0 d njih nesto mislimo llellto osjeeamo (eutimo) u dusi nasoj a ne samo Bjetishylim a d a z a m j e cu j e m o Min e e e m 0

vis e s 1 i k a k Q j e 6 e n asp 0 r a ~ i vat i s ishy10m b 0 j a i 0 b I i k a k 0 j e c e 11 asp r ashyv i tin e r v 0 z n i m abe z d 1 1 n j e s v r h e o s i m d apr i z n 0 m 0 dam 0 r a 11 est () s i 1shynoga biti sto nas je tako u p(ljam ubi I 0 (str 674)

I 1 tom smo mi stariji sporllzumni s mladim piscem te je svaki nas to i ucio t1 svojoj sferi

U glazbimiddot preporuoio sam cesto sVjim drugoshyvima da 0 tom llastoje da svaka kompozicija (bila i JOB tako ~alena t j kratka) nesto znaoi da nesto izrazi Velike kompozicije absolutne glazbe gradjene na middotsi6usnom siromasnom motivu u kojima se opeshytuje jedl1l te ista misao nebroj puta ne odgovaraju visemiddot danasnjim slusaocima jer je danas njihova fanshytazija zivlja i bogatija nego u negdasnjih sIusaoca te oekaju neBtrpljivo do se u kompoziciji misli mieshynjaju Danas ne ide slusalac u~ivati glazbu od doshysade do mu se mozag uljuljamiddot u nerad kao nekoo nego da mu se pamet i ouvstvo osvjezi o~ivi Moshydulacije JOB tako prefrigane i neocekivane instrushymentacija jos ta~o sjajna i sillla ne radja misli u Blusaoca ako to sredstva predmet no karakterisu Apaticno preludiranje i fugiranje na orguljama opravshydano je samo u crkvi gdje i 11e treba da te bujnije glazbene misli smetaju u naboznosti ~vojoj ali u svjetskoj glazbi tomu nema dallas vise mjesta

16

Novaallarkisticka glazba mo~e te doduse nershyvozl1im uciniti ali te ne moze idealno uZllieti A jer mnogi Ijudi ne mogu razlikoyati nervozni poraz od dusevnoga uznosa za to i sude da u toj anarkishystickoj kompoziciji mora ipak biti neka umjetnioko sila No Ijudi se varaju jer to je spekulacija za efekt

a takvu spekulaciju osudili smo mi stariji odresito budue 11e dj~e ugled i misiju umjetnosti nego ju disshykreditira te mjesto da ju nnapriedi potisne ju za nekoliko sto godina nazad Unatoc tome ipak ne moshy~e1110 osuditi takva po obsegu velika nmjetnicka djela u kojima se nalazi vise i to znatnih i velikih ideja kao sto je primjerice velika slika kazalistl10g llaseg zastora slikana po g Bukovcu iIi velika slika BachanaliJa gosp Medoviea Mi stariji zabacujemo sarno siromastvo ideja pojavile se one 1 velikolll iiimiddot U lllalom djelu

Sve ovo sto sam tuj pisao 0 glazbi moze se prellieti per analogiam i 11a slikarstvo na pjesnistvo na liepu knjigu rieojll na sve umjetnosti

Umjetllost tleba prosiriti u sve krugove l1Apraviti ju vlastniotvom s v ega u a rod a U 0 Y11 i t i j u 11 r i s t n p 11 0 m i svakom nesetnom i tellaku rukodj elcll i silomahu (str 574)

I mi to zelimo i radimo od vajkado na tom Dokaz su tOlllU nasa literarna drustva Matica Hrshyvatska i Jelonimsko rlrustvo iIustrovani lldi Ii stovi pjevacka i tanburalika nasa drustva i t d -Ali kako ee slika najnovije struje postati vlastnistvom svega hrvatskoga naroda kada se ta struja neee da ObaZire na hrvatstvo kada su Blike tako fantastione i zagclletne da ih nizi slojevi nikako razumjeti ne mogu kada te slike 11e or1govaraju o11im naoelima

16

krscan a morala u lwmiddotim~~JJggojeDitis()jevi - Mi stariji llmjetmol ~elimo ua svako llmjetni6ko djelo bude jasllo istinitno i eticno dobro

U m jet 11 0 s t j e 0 k I e p 8 nap ita k i z v rut k a k 0 j i dol a z i i z b J a j e n 0 g a k raj 8

g d j e v I a u a v j e e n a I j e pot a i v j e e 11 a s ashy vrsenost I plakat na uglu javna sgrada s p 0 men i e i s v a k i k a men n ace s t i m a k a k 0 j e fl nos t a van n e k aim a s v 0 j u n mj e t shyllicku savrsenu fOlmu (str 574)

1u govori mladi pisae l1am starijim iz duse jer i mi zahtievnmo imperativno da bude i najmanje umjetnicko djelo liepo da mn je forma savdenate da su mo j detailji pomno izradjeni No kako radi

II4 secesija Upravo protivno torno Kakve 6e okriepe

pru~iti seeesionistioke nakaz) J e Ii to napitak iz vrntka kada je taj napitak neeist kao gnojnica Molte Ii urnjetnicko djelo pokazhti nil onaj bl~eni kraj gdje vlaoa vjeena Ijepota i vjecna savrsenost kada nova umjetnost ignorira svakll svetinju te se ruga svakoj svetosti ( Krscanska vjera uzgaja nas tako da si nebeski raj predoeujemo u nasoj fantashyziji onako kako su gil kistom i riecirna predstavljali Bogom nadahnuti umjetniei i pi sci a evo seoesija nei da ne treha tradieije Ljudski likovi prirodnine

pismena i koje sta drugo novog slikarstva sve je karikatllra gotova uvreda liepih forma

Mi stariji umjetniei ~elimo vru6e i iskreno da u tom pogledu slusaju secesionisticki slikari sto bolje mladoga nasega piself inaee vriednoga slikarskoga teoretieara

Treba da se iskorjeni uvrie~ena z a b 1 u d a d a j e p 0 jam I j e pot e n e 8 t 0

I prirode koju se 11e motle i ne smije htjeti tobo~eIIJ

Jr popraviti Ljubiell ruztl jabllka labud lisica itd biti 6e nil slici lito ljepsa kada je eto vjernija slikana

If ( po prirodi No kako rade llajnoviji slikari Ono sto t r middot je savdeno liepo a to jo priroda stavljaju nil ruglo

8 druge strane pako ne iznasaju takve stvari koje su kojemu narodu liepe i svete nego ono sto mn je ru~no i odurno 8am naziv liepa umjetnost 1ie p a k n jig 1 kaze da umjetnost ima liepo izshy

nieti 2 J~

I

I

~-

17

s tal n 0 i n e pro m i e n 1 j i v 0 s t 0 v r i (l diu is tom 0 b 1 i k u z a s va v rem en aU (str 590)

I mi stariji tvrdimo da Ijepota nije nista absoshylutnoga nistll postojanoga to dodajemo JOB i tl (sto je g pisae zaboravio istaknuti) da je pojam Jjepote razlioit ne samo n raznim vremenima nego i u razshynim narodima Kulturlli narodi imadu drngi pojam 0

ljepoti uego divlji narodi a uije ni medju kulturnim narodima jednak Kitajeima nase su slike karikatllre Afrikaneima nasa je umjetnioka glazba grozlli darshymar franeeski cili1ll1er i frak hrvatskomu je seljaku rugoba pjevpnje talijimske operne pjevaeiee magjarshyskom je seljaku nesto ludoga i nesnosljivoga Ako dakle ~elimo dll umjetnicka djela recimo alike djeshy

Iujl1 i na prostoga covjeka tada rnorarno uzeti obzir I a ono liepo sto se tomu covjeku liepim oinl Opshy

6instvo osobito pako puk neizmjerno j( tvrdoglnv te ne napusta svoju tradiciju ne prihva6a 0110 sto ne odgovara njegovom ukusu pe makar seeesioniste uadava dielile svoje slike

Nil svietu je sve promienljivo sto potjece od eovjeeje ruke plio tako i pojam ljepote 0 kojem djelu koje je ilovjek izradio lrajnn je samo ljepota boltje

___---1 I

18

Dosele smo uviek prosudjivali nove u m jet n i n e u z pOI e d j u j u c i h s a s t ashyrim a a Ii n a v 11 0 k a I a k tel i s tie ann a c i n Svaki j e umjetnik bio samo tolik 0 veshyIi k k 0 Ii k 0 s e j e pI i b I i ~ i 0 k 0 j 0 j po Z 11 ashyt 0 j aut 0 r i t e t i i z s t a I i n e J a 0 s i g a o n 0 111 U k 0 jib i h t i 0 d 0 s tic i s v 0 j u z 0 r n a d k I iii t i g a iIi - b 0 Z e (B 0 ~ e) pro s t i - stvoriti nesto novoga Svi su uzori b il i zan a s ned 0 S tilt i v i U (str 590)

Ja mislim da nije tako ni u slikarstvu kamo Ii u drugim umjetnostima Po mom sudu i iskustvu niJe bio onaj velik to jest znamenit iIi glasovit umjetnik koji se je pribli~io kojoj priznatoj staroj autoriteti nego ullaj koji ga je dostigao pa i n8tkrilio ali 11e dostigav ga kao sliepi imitator nego kao samostalan i originalno stvalaju6i umjetnik Nisam joisectte cuo da se nova koja palaea prosudjuje po kojoj palaci stashyroga arhitekta u tom smislu da se nova palaea proshyglasuje fusarijom ako nije sliena staroj palacio Nisam joisectte ellO 00 je tko osudio Badali6eve pjesme zato jer nisn po mislima po tendenciji po oblikn sliene pjesmama starih Grka iIi do ih je tko zato hvalio ito su dostigle pjesme starih dubrovaekih pjesnika Takvo prosudjivanje bilo je samo u Niemaea u obishycaju pa zato me se i nengoduo dojmilo kada mladi pisae veli Dosele smo mi prosudjivali - Ropsko kopiranje starih nmjetnika njemacko je syojshystvo n uzrok tomumiddot odao je Schpenhauer u svoji~

Neue Paralipomena gdj e pise (na str 173) Dan Deutsehen hat man vorgeworfen dass sie bald die Franzosen bald die Englander naehahmen das ist abel gerade das Kliigilte was sle thun konnen denn

19

aus eigenen Mitteln bringen sie doeh nichts Gesehaishytes zu Markte U A koliko mi Hrvati razloga imademo do se povedemo za njemaakim seeesionistima to nam takodjer kaZe Sehopenhauer piauei (na str 73) ovo A propos ieh lege hier ftlr den Fall meines Todes dai Bekenntnis ab dass ih die deutsche Nation wegtlll ihrer iibersehwengliehel Dummheit veraehte und mieh sehame ihr al1lmgehoren Mieh trostet bIos was Baoo sagt in den 0010re8 boni et mali von nordliehen (I) und siidliehell () Volkern

Kritiko mora dakako imati star~ djrlo mjerilom za prosudjivunje llovoga ojela jer drukcije je kritika nemoguea Ali mi upotlebJjavamo star~ ojelo zuto mjerilom da mozemo konstatovati da Ii je opaziti u novom ojelu napredlk gdje i u cem Pa take proshysudjuj~mo i nova djela medju sobom Bez komparashyeijenema kritike 0uo kumirstvoo kojem je mladi pisae govorio 11e postoji u n a S 0 j kritici niti je ikada postojalo

Ima daisectto pojedinosLi u urnjetnostirila ukojim nisu novi umjetniei uz say napredak natkrilili stare umjetnike ali neke tih pojedinosti nemaju danas ni iz daleka viisecte one vriedllosti koje su nekoe imale U glazbi n pr lIe osudjujemo novE) cijelo zatoato nije izradjeno kontrapunktistiuki tako rafinirano kako su to umjeli stari glazbotvorei jer danas nam je vi~e stalo do bogatstva misli nego Ii do kontrapunktickih finesn do prehakanja jedne jedite i to suhoparne glazbelle fraze A tako je u poeziji u slikarstvu i u drugim umjetnostima

Sto sam do sada izvadio iz sttHlije g Pilara te glosirao dokazat ee njeml1 i slikarskim seeesionistima

20 21

shy

~t

u kojih ime on govori do smo mi stariji umjetniei k a d r i pojmiti novu sLruju te do nismo zalupaui i zlobni reakcionari

Jer sve ono llto je mladi pisae potrebnim seieshy L

nio dli iznese radi boljeg pojimanja seeesije i Sto spada no 800iolno - umjetnioki dio njegove studije ueili smo mt stariji veo mnogo gorlinaprije i ne sarno uoili i preporucili nego po tom i sami radili lstina je dn ima medju nami i takovih koji se ni- kako ne mogu odreoi onoga oernu su navikli bili te prionuti HZ napredak jer misle do nije vise vriedno do se mdi tih par godina sto oe JOB zivjeti iznevjere samomu sebi i onomu~ sto im je do sada milo bilo Ali ako se ovi i neoe prikljuoiti novomu to se ipak ne smije reoi ds oni nikoko ne mogu p 0 jim a t i novo

Ono u eem se ~i stariji razilazimo od leeesioshynista tice se anarkistickog njihavog nastojsnja

Citatelj mogao je veo iz dosadasnjih mojih glosa razabrati sto mi stariji dlzimo do je u secesiji anarshy kistioki

No stvar je toli zamdna za buduonost umjetshynosti osobito pako lila hrvatsku do ju moram JOB

1ftbolje razjasniti

Ako secesija razumieva pod stvaranjem to do iznese takva sta sto nigdje ne opstoji tada je to anarkizam a ujedno i anakronizam koji protuslovi llaceh do umjetnioko djelo ima biti izraz sadasnjega vremena i ako pako razumieva pod stvaranjem iznieti takve sujete koje drugi jos nisu upotriebili tada nije to nikakovo nov 0 naoel0 jer svaki je umjetnik od vajkada nastojao do iznese takva stu sto drugi

JOB nije iZllio U onom smislu i u Ol1om obliku Goshyspodin Pilar pise

7lCemu uzimati dusevne tvorevine jednoga naroda iz druge iIi treoe ruke M i mod e r 1) i I j u die r p i m 0 n a v reI U m i s~t u d ira m 0 (hrvatski equivalent jest proucavamo) bud his tic k e k 11 jig eVe d e s vet i Zen d citave biblioteke klinova pisma (str 570)

I mi stariji velimo dl trcba prevesti reeimo rusku pripovjest po ruskom originalu ne pako po ujemackom prevodu do treba puoke na~e melodije crpiti iz vrela a 11e iz Tartinija Haydenll Beethoshyvena Limandera i iz drugih glnzbotvolaca lroji su naSe melodije upotrebljavnli te da uz to jo~ prouoashyvamo svete glazbene lmjige inih Slavena A tako mishyslimo do bi morali uoiniti i nnsi seoesioniste te proshyucavati na vrelu nasutradieionalnu IiteratulU i glashygolska piama Tudje proncavati a vlastito napl1stiti to llije zdravi socializam nego za nas Hrvate analshykizllm jer turlje uLiti 6e nasecte

Venn mir Einer einen Sessel bringt einem lIaiv wienerischen Sessel den er gemacht hat wie gut man es bei uns halt knnn aber dabei treuherzig unshyseren oesterreichischen GesClhmack ausdriickt so weiss ieh auch dass es englisehe Sessel gibt die schoner sind aber dieser Wiener ist mil lieber - W e r 11 i c h t a 11 u n s e r w e r k n i e h tan tl n s e r Leben glaubt darfnicht in unserfl N a he gel ass e n we r den (Z e it od 23 srpnja 1898)

Zar da mi Hlvati zaostanemo za tim beckim 10shykalnim patriotizlllom - Izvolite 0 tom malo razshymisljati

23 22

8 e 0 e s i jan e mat e 0 ret ski h od r e~ d j e nih s red s t a van ina c ina k 0 jim a o e s v 0 j c i 1 j P 0 s t i 0 i 0 11 a j e 1 b 0 r b a pro t i v s k 0 1 a u 0 poe a 2 b 0 r b a pr 0 t i v S k 0 1 ado so dan j e u m jet n ltgt s t i (t j d o~ sadallnjeg slikarstva) S k ole sub i len e k a d a potr3bne uslied socij alnih i ncevshynih p r iIi k a doc i m dan a a vis e n i s u (8tr 655)

8eeesija nema po tom ni program a ni teorije ona je sarno borba proti postojecemn premda mladi piaae sam teoretski razlde aecesionisticka nacela No pitam od koga ce slikarski poeetnik ueiti svoje umiece oko ne od mojslora koji je sabrao oko sebe stanoviti broj ueenika do im teoretski razlaze i prakshyticki pokaze s~edstva i naein radnje te umjetnoati Kada secesija svega toga nema tada ne moze biti nt uciteljEm

Rieci do skole vise ne treba znaee do svaki neb bnde autodidaktom samoukom da radi divljacki bez metode i be teoretskih pravila Do sad( bio je obieaj a drukCije i ne moze do bude - do neishytelj poducava neenike a kada sn ovt izueili do svaki radi po svom individualnom daru i shvaoanjn ne imishytirajuc svoga ueitelja

J os u najstariiim vremenima razliltovali su se nmjetnioi po svojim radnjama po konetgtpeiji i po izshyradbi jedan od drugoga prmda je vise njih ueilo od jednoga te istoga majlltora Za tiranstvo u skoli nismo ml stariji ali smo za skolu

Ako gosp Pilarrazumieva podsKolom s m j e r iIi osebine rimske venecijanske holandeske etc skole tada fin moram reci do je to zastarjela oznaka U

novije dobn kllze se mjesto franeeska iii holandeska skoIa francesko iii holandesko slikarl1tvo mjesto tashylijanska ili ruska glazbel1a skolA (smjer) franceska iii ruska n a rod n 8 glazba

I N a rod n i smjer n umjetnostima nije danas suVisan nego potrebniji nego ikada prije osobito za one manje narode koji imadu razloga bojati se do im se naroc1ni njihov individnalitet unisti ~ Naukn gORp Pilara ida u prilog njemackom kozmopolitizmu koji za tim tezi da manje narocle odnarodi ne bi Ii tada bili Niemci gospodari Man kennt die Absicht nnd wird werstimmt

Za Niemce llije ta teznja a n ark i z a lU ali je za drnge nnrode po zato se mi stariji hrvotski umjetnici i opiremo avom silom proti tom toboznjem internacionalizmu proti napustflnju skola iii llarodnoga smjera

D a n a s j e sec e s i jar a t n a s t ran k a 1 ~ ~ sap ret e z non ega t i v n i mel e m e 11 tom II f o nap 0 b i j ado sad a n j u u m jet nos t

navjesouje joj rat n em i] OR r d n u borbu no zivot i smrt (str 556) Zato na

bull s t r a n s d 0 sad a n j 0 mum jet nos t i 0 n a j a m it m i j a i z d a v ned 0 b e k 0 j 11 m i modorni ljudi kano s oudom gJednmo t A k 0 jan e m 0 zen i k a da v i Ii e ozi vj e ti

~ ~ (str 571) Nakanasecesije cia razori dosadaSnju umjetnost

da se bon proti njoj no zivot i smrt iii kako Vfgtr Aacrum kaze Wir mussen den Mnth haben alles Bestehende zu vernichten jest -goli a n ark i z a ni

j Seeesiia ne6e do pli~ma nikakve institueije nikakavshyI 8utoritetnikakva morala Onaj koji se prieti smrcu

1 I

-----

II 24

nema n sebi krMlllskog morala Takvo divljacko nashystojanje pojavilo se no kojem mu drago po~ju covjeshycjegll zvota voui uo istog konacnog rezultata do ooajnosti do pozivincenja do chaosa

Kako nije uoillila blagopokojna carica i kraljica Jelisava nikomn 11 samo uobra he ju neman anarshykista ipllk usmrtio tako nije ni dosadasnja umjetnost nikomu zla ucinila nego samo dobra ostavljaju6 sadasnjosti bogatu balitillu

Kaua bi uovjek viuio u anarkistim80 takve boshy~anske sposopnosti ds hi mogli stvoriti iz nista posve novo i dobro sto bi moglo covjecanstvo u dobru ttsavrsiti ~e mu upaliti daleko sjaju6u luc mi bi se klanjali tllkvom geniju ali taknv genij nije u njih nigdje viditi 1gtrije bismo mogli reci do se say anarshykizam osuiva no nemoci ita boljegll stvoriti te dase radi te svoje nem06i utjece u svojoj pretjeranoj ambiciji k negaciji k bnrbarstvu

1gt0 njihovim nazorima neka nastane radje chaos u drzavi u dru1lvn u umjetnostima nego do hi se onipokorili velikim oaim umnicima koji su stvoriJi poredak koji je du sada opstojao i sviet OOUVO od divljastva

II Zato Vam- mlaoi hrvatski umjetnici jos

jedanput velim d ats t e z a ve den i 0 II t u tli i h a g ita tor a dan e Y nat e R too i 11 i t e d a s tell e hot ice s 1 u geL u di i h pre t j e I ashyn a c a a n ark i 8 to 81ohodno prikljucite so lwjuj umjetnioko-socialnoj revoluciji koja za tim ioe dli Qno sto postoji donekle preobrazi regenerira i usashyvrsi da nevaljalo istriebi te do pobiedi zdravi ruum pravo i pravednost ali sve usmrtiti razoriti do dodje do noulivenogo mete~a to nije socialna revoshy

~~~~ nego za sviet i za umjetnost ogulmi anar- ~

Takvom nastojanju ne cemo i ne mozemo se prishykljuoiti jer smo uzgojeni po na~elima krscanske nanke i jer smo - Hrvati

Vierovali Vi mladi hrvatski umjetnici iIi ne vjerovali ja Yam proricem da nece dugo trajati po

11

~

ce se svi pametni ljudi dict proti umjetni~kom anarshykizmu isto tako kak 81i fli) Ift8 lilil1ll sve dritave do prostomn anarkizmu u~ine kraj bull

Ali recimo do medju naaim mladim slikarima i nema pravih anarkista kako to njihovi brallitelji tvrde posto rade samo 0 umjetnickom napretku 0

regeneraciji slikarstva (sto bi Bog dao da je istina) ~ cemu onua iznieti teoriju slikarskog anarkizma

Cemu snubiti Hrvate ua se predbroje naVer sashycrum i Jugend da dadu svoj novae za takav Otlov do poduprll becke te ludjake i da se ludo~t njihova (a mo~emo reci i umjetnicko zlooinstvo llOVO) siri u Hrvatskoj

Kazu do slikari sami vele do su im slike Ver sacruma ogavlle E pa dobro Ali onda nemojte Ili anarhisticka njihova nacela hvaiiti i prepisivati

8 e c e s i j a j e s a s vim 0 s lob 0 d j en a J poll t i ~ k i h ado 11 e k 1 e ina c ion a 1 11 i h

s po no nat 0 m pol j u m 0 g u r a II i t i 11 aj 11 e t e r 0 g e ~1 i j i e 1 e 111 e 11 t i 11 i s t 0 ill S m ishys I u (itr 55G)I Jest anarkistioki elementi mogu raditi noI anarkizma u istom smislu bili oni po narodnosti 111shyI lijaui Niemci iIi Rusi a po vjeri katolici luterani zidovi ili illuhamedovci ali na lemclj 11 poretka 11shy

zuma i krsoanskog morala l1e mogu jer taj temelj ~

26 27

trazi od 8vakoga pojedinoga zapt (Zllcht) uma i srea

Po ako pomislimo no rieei mladoga pisca (Ill

pojam Ijepote nije universal an do umjetnici raznih naroda imadu i raznih pojmova 0 Ijapoti tada ja toshyprotuslovlja kada se vali do najhatarogeniji elementi mogu raditi u istom smislu Njemaeki anarkiste dashykoko hooe do se ostali narodi riese nacionalnih spona ali mi stariji hrvatski patriote dobro znamo kamo toshysmiAra Mi nasuprot zalimo do domaon umjetnost

bull (a pod tom riecju ne razumievamo samo slikarstvo) sto vise nacionaliziramo do bude zrcalom h r v a tshys k e duse

U nasem tom programu llema takvih kontrashydikcija kakovih ima u programu anarkistickih seCAshysionista a zato je onaj i izvediv a ovaj nije onaj koristan ovajstetonosan

S e s e s i j a sad apr 0 po vie do u u mi e tshy n i c k 0 m s vie t 11 e van g j e 1j e a b sol u t n e

neogranicene slobode u stvaranjn~ (str 572)

Oovjek ne smije sve ono einiti izvesti raditi sto go je volja ni u nmjetnostima ni u drugim stvarima Sloboda ima u svemu i u svacemu stashynovite granice koje nitko prestupiti ne smije zivio 011 u najdivljoj iIi u najnaprednijoj drliavi

Stezanje sloboda ne potjace od okrutnih tirana ni od zlobnih mracnjaka nego od nuzde do se u ljudskom drllstvll uzdrzi poradak do zlocesti alamenti

drustva na skoda dobroj stvari iii do dobro ne uniste a dobre ljude do ne vriedjaju Ako je dakle umjat nost zrcalo ljudskog dl ustva to se ana mora i glede slobode stvaranja drZati naeela i obic8ja toga zivota

Netko je pitao CIano franceske akadamije zastoshynije akademija izabrala Z 0 I U akademikom Upitani mu odgovori do nisu Zolu zato izabrali jer je on napisao u jednom svom romanu uzasne nemoraIllamp stvari ~ Sada oe pitalac Po zar se takve stvnri

bull bull 4

na zbivaju n franceskom drustvu - Jest zbivaju se odvrati ahadamik alibiva ito da nesta moras svaki dan vrsiti a ipak ne Cilliil to javnoj jerja po nazorima kulturnoga svi~ta 11epristojno

Nije to farizejstvo naiiega vremena ako se lle~ dopusteno na cini javno nego je to upravo atribnt javnogo morala

Mladi ~isac nisli do jaBog za itofudr~ga rakao kada Ja l1aplSaO ovo )1M e d J u mril 0 g 1 m m () dar 11 i mid e jam a k 0 j 0 s a (raquo ~s i j a nos i n a I a z i s a ion a s i 1 n a n iJ m 8 vim a z a jed n i c k a 0 g a v nos t s pro m far i z e j_ 8 t va n a s ega v rem e n a M i (koJi nismo sa~ casioniste) n e sam 0 d aim am 0 d v a l a zshy1 i c nap 0 j mao 1 j e pot i no i d v a i vis e 0 mol a i u 0 d 0 b r u i zI u 0 d 0 P ushy

t e 11 0 min e d 0 pus ten 0 m J a d n i m seshyluzimo javno - riecimaa drllgim o t a j n 0 - d j ali m a Min a pit a m 0 j a

k 0 jed j e 1 0 r1 0 b r 0 iIi z I 0 neg 0 h 0 0 amp i s a s a z nat iiI i n e 0 a (str 600-604)

Ovo toboznja moralizirauja mludoga pista jasnoshykaza do sa sacesionisti ne trabaju obazirati 11a ustashynove kulturnih naroda nogo daim ja slobodno 10shy

diti sta i kako oni zeIt 10 ja pako ociti anarkizam Ja nasuprot VElil11 do pjesnik na smija takvih

pjesama spjavati i javnosti predati koje bi moglamp izazvati sablazan j komponist8 do na smije kompono~

14

nom ide j 0 m M i hoe e mom a 11 j e j e dshynos t a v n i j e s I ike a I i hoe e m 0 d a k 0 d njih nesto mislimo llellto osjeeamo (eutimo) u dusi nasoj a ne samo Bjetishylim a d a z a m j e cu j e m o Min e e e m 0

vis e s 1 i k a k Q j e 6 e n asp 0 r a ~ i vat i s ishy10m b 0 j a i 0 b I i k a k 0 j e c e 11 asp r ashyv i tin e r v 0 z n i m abe z d 1 1 n j e s v r h e o s i m d apr i z n 0 m 0 dam 0 r a 11 est () s i 1shynoga biti sto nas je tako u p(ljam ubi I 0 (str 674)

I 1 tom smo mi stariji sporllzumni s mladim piscem te je svaki nas to i ucio t1 svojoj sferi

U glazbimiddot preporuoio sam cesto sVjim drugoshyvima da 0 tom llastoje da svaka kompozicija (bila i JOB tako ~alena t j kratka) nesto znaoi da nesto izrazi Velike kompozicije absolutne glazbe gradjene na middotsi6usnom siromasnom motivu u kojima se opeshytuje jedl1l te ista misao nebroj puta ne odgovaraju visemiddot danasnjim slusaocima jer je danas njihova fanshytazija zivlja i bogatija nego u negdasnjih sIusaoca te oekaju neBtrpljivo do se u kompoziciji misli mieshynjaju Danas ne ide slusalac u~ivati glazbu od doshysade do mu se mozag uljuljamiddot u nerad kao nekoo nego da mu se pamet i ouvstvo osvjezi o~ivi Moshydulacije JOB tako prefrigane i neocekivane instrushymentacija jos ta~o sjajna i sillla ne radja misli u Blusaoca ako to sredstva predmet no karakterisu Apaticno preludiranje i fugiranje na orguljama opravshydano je samo u crkvi gdje i 11e treba da te bujnije glazbene misli smetaju u naboznosti ~vojoj ali u svjetskoj glazbi tomu nema dallas vise mjesta

16

Novaallarkisticka glazba mo~e te doduse nershyvozl1im uciniti ali te ne moze idealno uZllieti A jer mnogi Ijudi ne mogu razlikoyati nervozni poraz od dusevnoga uznosa za to i sude da u toj anarkishystickoj kompoziciji mora ipak biti neka umjetnioko sila No Ijudi se varaju jer to je spekulacija za efekt

a takvu spekulaciju osudili smo mi stariji odresito budue 11e dj~e ugled i misiju umjetnosti nego ju disshykreditira te mjesto da ju nnapriedi potisne ju za nekoliko sto godina nazad Unatoc tome ipak ne moshy~e1110 osuditi takva po obsegu velika nmjetnicka djela u kojima se nalazi vise i to znatnih i velikih ideja kao sto je primjerice velika slika kazalistl10g llaseg zastora slikana po g Bukovcu iIi velika slika BachanaliJa gosp Medoviea Mi stariji zabacujemo sarno siromastvo ideja pojavile se one 1 velikolll iiimiddot U lllalom djelu

Sve ovo sto sam tuj pisao 0 glazbi moze se prellieti per analogiam i 11a slikarstvo na pjesnistvo na liepu knjigu rieojll na sve umjetnosti

Umjetllost tleba prosiriti u sve krugove l1Apraviti ju vlastniotvom s v ega u a rod a U 0 Y11 i t i j u 11 r i s t n p 11 0 m i svakom nesetnom i tellaku rukodj elcll i silomahu (str 574)

I mi to zelimo i radimo od vajkado na tom Dokaz su tOlllU nasa literarna drustva Matica Hrshyvatska i Jelonimsko rlrustvo iIustrovani lldi Ii stovi pjevacka i tanburalika nasa drustva i t d -Ali kako ee slika najnovije struje postati vlastnistvom svega hrvatskoga naroda kada se ta struja neee da ObaZire na hrvatstvo kada su Blike tako fantastione i zagclletne da ih nizi slojevi nikako razumjeti ne mogu kada te slike 11e or1govaraju o11im naoelima

16

krscan a morala u lwmiddotim~~JJggojeDitis()jevi - Mi stariji llmjetmol ~elimo ua svako llmjetni6ko djelo bude jasllo istinitno i eticno dobro

U m jet 11 0 s t j e 0 k I e p 8 nap ita k i z v rut k a k 0 j i dol a z i i z b J a j e n 0 g a k raj 8

g d j e v I a u a v j e e n a I j e pot a i v j e e 11 a s ashy vrsenost I plakat na uglu javna sgrada s p 0 men i e i s v a k i k a men n ace s t i m a k a k 0 j e fl nos t a van n e k aim a s v 0 j u n mj e t shyllicku savrsenu fOlmu (str 574)

1u govori mladi pisae l1am starijim iz duse jer i mi zahtievnmo imperativno da bude i najmanje umjetnicko djelo liepo da mn je forma savdenate da su mo j detailji pomno izradjeni No kako radi

II4 secesija Upravo protivno torno Kakve 6e okriepe

pru~iti seeesionistioke nakaz) J e Ii to napitak iz vrntka kada je taj napitak neeist kao gnojnica Molte Ii urnjetnicko djelo pokazhti nil onaj bl~eni kraj gdje vlaoa vjeena Ijepota i vjecna savrsenost kada nova umjetnost ignorira svakll svetinju te se ruga svakoj svetosti ( Krscanska vjera uzgaja nas tako da si nebeski raj predoeujemo u nasoj fantashyziji onako kako su gil kistom i riecirna predstavljali Bogom nadahnuti umjetniei i pi sci a evo seoesija nei da ne treha tradieije Ljudski likovi prirodnine

pismena i koje sta drugo novog slikarstva sve je karikatllra gotova uvreda liepih forma

Mi stariji umjetniei ~elimo vru6e i iskreno da u tom pogledu slusaju secesionisticki slikari sto bolje mladoga nasega piself inaee vriednoga slikarskoga teoretieara

Treba da se iskorjeni uvrie~ena z a b 1 u d a d a j e p 0 jam I j e pot e n e 8 t 0

I prirode koju se 11e motle i ne smije htjeti tobo~eIIJ

Jr popraviti Ljubiell ruztl jabllka labud lisica itd biti 6e nil slici lito ljepsa kada je eto vjernija slikana

If ( po prirodi No kako rade llajnoviji slikari Ono sto t r middot je savdeno liepo a to jo priroda stavljaju nil ruglo

8 druge strane pako ne iznasaju takve stvari koje su kojemu narodu liepe i svete nego ono sto mn je ru~no i odurno 8am naziv liepa umjetnost 1ie p a k n jig 1 kaze da umjetnost ima liepo izshy

nieti 2 J~

I

I

~-

17

s tal n 0 i n e pro m i e n 1 j i v 0 s t 0 v r i (l diu is tom 0 b 1 i k u z a s va v rem en aU (str 590)

I mi stariji tvrdimo da Ijepota nije nista absoshylutnoga nistll postojanoga to dodajemo JOB i tl (sto je g pisae zaboravio istaknuti) da je pojam Jjepote razlioit ne samo n raznim vremenima nego i u razshynim narodima Kulturlli narodi imadu drngi pojam 0

ljepoti uego divlji narodi a uije ni medju kulturnim narodima jednak Kitajeima nase su slike karikatllre Afrikaneima nasa je umjetnioka glazba grozlli darshymar franeeski cili1ll1er i frak hrvatskomu je seljaku rugoba pjevpnje talijimske operne pjevaeiee magjarshyskom je seljaku nesto ludoga i nesnosljivoga Ako dakle ~elimo dll umjetnicka djela recimo alike djeshy

Iujl1 i na prostoga covjeka tada rnorarno uzeti obzir I a ono liepo sto se tomu covjeku liepim oinl Opshy

6instvo osobito pako puk neizmjerno j( tvrdoglnv te ne napusta svoju tradiciju ne prihva6a 0110 sto ne odgovara njegovom ukusu pe makar seeesioniste uadava dielile svoje slike

Nil svietu je sve promienljivo sto potjece od eovjeeje ruke plio tako i pojam ljepote 0 kojem djelu koje je ilovjek izradio lrajnn je samo ljepota boltje

___---1 I

18

Dosele smo uviek prosudjivali nove u m jet n i n e u z pOI e d j u j u c i h s a s t ashyrim a a Ii n a v 11 0 k a I a k tel i s tie ann a c i n Svaki j e umjetnik bio samo tolik 0 veshyIi k k 0 Ii k 0 s e j e pI i b I i ~ i 0 k 0 j 0 j po Z 11 ashyt 0 j aut 0 r i t e t i i z s t a I i n e J a 0 s i g a o n 0 111 U k 0 jib i h t i 0 d 0 s tic i s v 0 j u z 0 r n a d k I iii t i g a iIi - b 0 Z e (B 0 ~ e) pro s t i - stvoriti nesto novoga Svi su uzori b il i zan a s ned 0 S tilt i v i U (str 590)

Ja mislim da nije tako ni u slikarstvu kamo Ii u drugim umjetnostima Po mom sudu i iskustvu niJe bio onaj velik to jest znamenit iIi glasovit umjetnik koji se je pribli~io kojoj priznatoj staroj autoriteti nego ullaj koji ga je dostigao pa i n8tkrilio ali 11e dostigav ga kao sliepi imitator nego kao samostalan i originalno stvalaju6i umjetnik Nisam joisectte cuo da se nova koja palaea prosudjuje po kojoj palaci stashyroga arhitekta u tom smislu da se nova palaea proshyglasuje fusarijom ako nije sliena staroj palacio Nisam joisectte ellO 00 je tko osudio Badali6eve pjesme zato jer nisn po mislima po tendenciji po oblikn sliene pjesmama starih Grka iIi do ih je tko zato hvalio ito su dostigle pjesme starih dubrovaekih pjesnika Takvo prosudjivanje bilo je samo u Niemaea u obishycaju pa zato me se i nengoduo dojmilo kada mladi pisae veli Dosele smo mi prosudjivali - Ropsko kopiranje starih nmjetnika njemacko je syojshystvo n uzrok tomumiddot odao je Schpenhauer u svoji~

Neue Paralipomena gdj e pise (na str 173) Dan Deutsehen hat man vorgeworfen dass sie bald die Franzosen bald die Englander naehahmen das ist abel gerade das Kliigilte was sle thun konnen denn

19

aus eigenen Mitteln bringen sie doeh nichts Gesehaishytes zu Markte U A koliko mi Hrvati razloga imademo do se povedemo za njemaakim seeesionistima to nam takodjer kaZe Sehopenhauer piauei (na str 73) ovo A propos ieh lege hier ftlr den Fall meines Todes dai Bekenntnis ab dass ih die deutsche Nation wegtlll ihrer iibersehwengliehel Dummheit veraehte und mieh sehame ihr al1lmgehoren Mieh trostet bIos was Baoo sagt in den 0010re8 boni et mali von nordliehen (I) und siidliehell () Volkern

Kritiko mora dakako imati star~ djrlo mjerilom za prosudjivunje llovoga ojela jer drukcije je kritika nemoguea Ali mi upotlebJjavamo star~ ojelo zuto mjerilom da mozemo konstatovati da Ii je opaziti u novom ojelu napredlk gdje i u cem Pa take proshysudjuj~mo i nova djela medju sobom Bez komparashyeijenema kritike 0uo kumirstvoo kojem je mladi pisae govorio 11e postoji u n a S 0 j kritici niti je ikada postojalo

Ima daisectto pojedinosLi u urnjetnostirila ukojim nisu novi umjetniei uz say napredak natkrilili stare umjetnike ali neke tih pojedinosti nemaju danas ni iz daleka viisecte one vriedllosti koje su nekoe imale U glazbi n pr lIe osudjujemo novE) cijelo zatoato nije izradjeno kontrapunktistiuki tako rafinirano kako su to umjeli stari glazbotvorei jer danas nam je vi~e stalo do bogatstva misli nego Ii do kontrapunktickih finesn do prehakanja jedne jedite i to suhoparne glazbelle fraze A tako je u poeziji u slikarstvu i u drugim umjetnostima

Sto sam do sada izvadio iz sttHlije g Pilara te glosirao dokazat ee njeml1 i slikarskim seeesionistima

20 21

shy

~t

u kojih ime on govori do smo mi stariji umjetniei k a d r i pojmiti novu sLruju te do nismo zalupaui i zlobni reakcionari

Jer sve ono llto je mladi pisae potrebnim seieshy L

nio dli iznese radi boljeg pojimanja seeesije i Sto spada no 800iolno - umjetnioki dio njegove studije ueili smo mt stariji veo mnogo gorlinaprije i ne sarno uoili i preporucili nego po tom i sami radili lstina je dn ima medju nami i takovih koji se ni- kako ne mogu odreoi onoga oernu su navikli bili te prionuti HZ napredak jer misle do nije vise vriedno do se mdi tih par godina sto oe JOB zivjeti iznevjere samomu sebi i onomu~ sto im je do sada milo bilo Ali ako se ovi i neoe prikljuoiti novomu to se ipak ne smije reoi ds oni nikoko ne mogu p 0 jim a t i novo

Ono u eem se ~i stariji razilazimo od leeesioshynista tice se anarkistickog njihavog nastojsnja

Citatelj mogao je veo iz dosadasnjih mojih glosa razabrati sto mi stariji dlzimo do je u secesiji anarshy kistioki

No stvar je toli zamdna za buduonost umjetshynosti osobito pako lila hrvatsku do ju moram JOB

1ftbolje razjasniti

Ako secesija razumieva pod stvaranjem to do iznese takva sta sto nigdje ne opstoji tada je to anarkizam a ujedno i anakronizam koji protuslovi llaceh do umjetnioko djelo ima biti izraz sadasnjega vremena i ako pako razumieva pod stvaranjem iznieti takve sujete koje drugi jos nisu upotriebili tada nije to nikakovo nov 0 naoel0 jer svaki je umjetnik od vajkada nastojao do iznese takva stu sto drugi

JOB nije iZllio U onom smislu i u Ol1om obliku Goshyspodin Pilar pise

7lCemu uzimati dusevne tvorevine jednoga naroda iz druge iIi treoe ruke M i mod e r 1) i I j u die r p i m 0 n a v reI U m i s~t u d ira m 0 (hrvatski equivalent jest proucavamo) bud his tic k e k 11 jig eVe d e s vet i Zen d citave biblioteke klinova pisma (str 570)

I mi stariji velimo dl trcba prevesti reeimo rusku pripovjest po ruskom originalu ne pako po ujemackom prevodu do treba puoke na~e melodije crpiti iz vrela a 11e iz Tartinija Haydenll Beethoshyvena Limandera i iz drugih glnzbotvolaca lroji su naSe melodije upotrebljavnli te da uz to jo~ prouoashyvamo svete glazbene lmjige inih Slavena A tako mishyslimo do bi morali uoiniti i nnsi seoesioniste te proshyucavati na vrelu nasutradieionalnu IiteratulU i glashygolska piama Tudje proncavati a vlastito napl1stiti to llije zdravi socializam nego za nas Hrvate analshykizllm jer turlje uLiti 6e nasecte

Venn mir Einer einen Sessel bringt einem lIaiv wienerischen Sessel den er gemacht hat wie gut man es bei uns halt knnn aber dabei treuherzig unshyseren oesterreichischen GesClhmack ausdriickt so weiss ieh auch dass es englisehe Sessel gibt die schoner sind aber dieser Wiener ist mil lieber - W e r 11 i c h t a 11 u n s e r w e r k n i e h tan tl n s e r Leben glaubt darfnicht in unserfl N a he gel ass e n we r den (Z e it od 23 srpnja 1898)

Zar da mi Hlvati zaostanemo za tim beckim 10shykalnim patriotizlllom - Izvolite 0 tom malo razshymisljati

23 22

8 e 0 e s i jan e mat e 0 ret ski h od r e~ d j e nih s red s t a van ina c ina k 0 jim a o e s v 0 j c i 1 j P 0 s t i 0 i 0 11 a j e 1 b 0 r b a pro t i v s k 0 1 a u 0 poe a 2 b 0 r b a pr 0 t i v S k 0 1 ado so dan j e u m jet n ltgt s t i (t j d o~ sadallnjeg slikarstva) S k ole sub i len e k a d a potr3bne uslied socij alnih i ncevshynih p r iIi k a doc i m dan a a vis e n i s u (8tr 655)

8eeesija nema po tom ni program a ni teorije ona je sarno borba proti postojecemn premda mladi piaae sam teoretski razlde aecesionisticka nacela No pitam od koga ce slikarski poeetnik ueiti svoje umiece oko ne od mojslora koji je sabrao oko sebe stanoviti broj ueenika do im teoretski razlaze i prakshyticki pokaze s~edstva i naein radnje te umjetnoati Kada secesija svega toga nema tada ne moze biti nt uciteljEm

Rieci do skole vise ne treba znaee do svaki neb bnde autodidaktom samoukom da radi divljacki bez metode i be teoretskih pravila Do sad( bio je obieaj a drukCije i ne moze do bude - do neishytelj poducava neenike a kada sn ovt izueili do svaki radi po svom individualnom daru i shvaoanjn ne imishytirajuc svoga ueitelja

J os u najstariiim vremenima razliltovali su se nmjetnioi po svojim radnjama po konetgtpeiji i po izshyradbi jedan od drugoga prmda je vise njih ueilo od jednoga te istoga majlltora Za tiranstvo u skoli nismo ml stariji ali smo za skolu

Ako gosp Pilarrazumieva podsKolom s m j e r iIi osebine rimske venecijanske holandeske etc skole tada fin moram reci do je to zastarjela oznaka U

novije dobn kllze se mjesto franeeska iii holandeska skoIa francesko iii holandesko slikarl1tvo mjesto tashylijanska ili ruska glazbel1a skolA (smjer) franceska iii ruska n a rod n 8 glazba

I N a rod n i smjer n umjetnostima nije danas suVisan nego potrebniji nego ikada prije osobito za one manje narode koji imadu razloga bojati se do im se naroc1ni njihov individnalitet unisti ~ Naukn gORp Pilara ida u prilog njemackom kozmopolitizmu koji za tim tezi da manje narocle odnarodi ne bi Ii tada bili Niemci gospodari Man kennt die Absicht nnd wird werstimmt

Za Niemce llije ta teznja a n ark i z a lU ali je za drnge nnrode po zato se mi stariji hrvotski umjetnici i opiremo avom silom proti tom toboznjem internacionalizmu proti napustflnju skola iii llarodnoga smjera

D a n a s j e sec e s i jar a t n a s t ran k a 1 ~ ~ sap ret e z non ega t i v n i mel e m e 11 tom II f o nap 0 b i j ado sad a n j u u m jet nos t

navjesouje joj rat n em i] OR r d n u borbu no zivot i smrt (str 556) Zato na

bull s t r a n s d 0 sad a n j 0 mum jet nos t i 0 n a j a m it m i j a i z d a v ned 0 b e k 0 j 11 m i modorni ljudi kano s oudom gJednmo t A k 0 jan e m 0 zen i k a da v i Ii e ozi vj e ti

~ ~ (str 571) Nakanasecesije cia razori dosadaSnju umjetnost

da se bon proti njoj no zivot i smrt iii kako Vfgtr Aacrum kaze Wir mussen den Mnth haben alles Bestehende zu vernichten jest -goli a n ark i z a ni

j Seeesiia ne6e do pli~ma nikakve institueije nikakavshyI 8utoritetnikakva morala Onaj koji se prieti smrcu

1 I

-----

II 24

nema n sebi krMlllskog morala Takvo divljacko nashystojanje pojavilo se no kojem mu drago po~ju covjeshycjegll zvota voui uo istog konacnog rezultata do ooajnosti do pozivincenja do chaosa

Kako nije uoillila blagopokojna carica i kraljica Jelisava nikomn 11 samo uobra he ju neman anarshykista ipllk usmrtio tako nije ni dosadasnja umjetnost nikomu zla ucinila nego samo dobra ostavljaju6 sadasnjosti bogatu balitillu

Kaua bi uovjek viuio u anarkistim80 takve boshy~anske sposopnosti ds hi mogli stvoriti iz nista posve novo i dobro sto bi moglo covjecanstvo u dobru ttsavrsiti ~e mu upaliti daleko sjaju6u luc mi bi se klanjali tllkvom geniju ali taknv genij nije u njih nigdje viditi 1gtrije bismo mogli reci do se say anarshykizam osuiva no nemoci ita boljegll stvoriti te dase radi te svoje nem06i utjece u svojoj pretjeranoj ambiciji k negaciji k bnrbarstvu

1gt0 njihovim nazorima neka nastane radje chaos u drzavi u dru1lvn u umjetnostima nego do hi se onipokorili velikim oaim umnicima koji su stvoriJi poredak koji je du sada opstojao i sviet OOUVO od divljastva

II Zato Vam- mlaoi hrvatski umjetnici jos

jedanput velim d ats t e z a ve den i 0 II t u tli i h a g ita tor a dan e Y nat e R too i 11 i t e d a s tell e hot ice s 1 u geL u di i h pre t j e I ashyn a c a a n ark i 8 to 81ohodno prikljucite so lwjuj umjetnioko-socialnoj revoluciji koja za tim ioe dli Qno sto postoji donekle preobrazi regenerira i usashyvrsi da nevaljalo istriebi te do pobiedi zdravi ruum pravo i pravednost ali sve usmrtiti razoriti do dodje do noulivenogo mete~a to nije socialna revoshy

~~~~ nego za sviet i za umjetnost ogulmi anar- ~

Takvom nastojanju ne cemo i ne mozemo se prishykljuoiti jer smo uzgojeni po na~elima krscanske nanke i jer smo - Hrvati

Vierovali Vi mladi hrvatski umjetnici iIi ne vjerovali ja Yam proricem da nece dugo trajati po

11

~

ce se svi pametni ljudi dict proti umjetni~kom anarshykizmu isto tako kak 81i fli) Ift8 lilil1ll sve dritave do prostomn anarkizmu u~ine kraj bull

Ali recimo do medju naaim mladim slikarima i nema pravih anarkista kako to njihovi brallitelji tvrde posto rade samo 0 umjetnickom napretku 0

regeneraciji slikarstva (sto bi Bog dao da je istina) ~ cemu onua iznieti teoriju slikarskog anarkizma

Cemu snubiti Hrvate ua se predbroje naVer sashycrum i Jugend da dadu svoj novae za takav Otlov do poduprll becke te ludjake i da se ludo~t njihova (a mo~emo reci i umjetnicko zlooinstvo llOVO) siri u Hrvatskoj

Kazu do slikari sami vele do su im slike Ver sacruma ogavlle E pa dobro Ali onda nemojte Ili anarhisticka njihova nacela hvaiiti i prepisivati

8 e c e s i j a j e s a s vim 0 s lob 0 d j en a J poll t i ~ k i h ado 11 e k 1 e ina c ion a 1 11 i h

s po no nat 0 m pol j u m 0 g u r a II i t i 11 aj 11 e t e r 0 g e ~1 i j i e 1 e 111 e 11 t i 11 i s t 0 ill S m ishys I u (itr 55G)I Jest anarkistioki elementi mogu raditi noI anarkizma u istom smislu bili oni po narodnosti 111shyI lijaui Niemci iIi Rusi a po vjeri katolici luterani zidovi ili illuhamedovci ali na lemclj 11 poretka 11shy

zuma i krsoanskog morala l1e mogu jer taj temelj ~

26 27

trazi od 8vakoga pojedinoga zapt (Zllcht) uma i srea

Po ako pomislimo no rieei mladoga pisca (Ill

pojam Ijepote nije universal an do umjetnici raznih naroda imadu i raznih pojmova 0 Ijapoti tada ja toshyprotuslovlja kada se vali do najhatarogeniji elementi mogu raditi u istom smislu Njemaeki anarkiste dashykoko hooe do se ostali narodi riese nacionalnih spona ali mi stariji hrvatski patriote dobro znamo kamo toshysmiAra Mi nasuprot zalimo do domaon umjetnost

bull (a pod tom riecju ne razumievamo samo slikarstvo) sto vise nacionaliziramo do bude zrcalom h r v a tshys k e duse

U nasem tom programu llema takvih kontrashydikcija kakovih ima u programu anarkistickih seCAshysionista a zato je onaj i izvediv a ovaj nije onaj koristan ovajstetonosan

S e s e s i j a sad apr 0 po vie do u u mi e tshy n i c k 0 m s vie t 11 e van g j e 1j e a b sol u t n e

neogranicene slobode u stvaranjn~ (str 572)

Oovjek ne smije sve ono einiti izvesti raditi sto go je volja ni u nmjetnostima ni u drugim stvarima Sloboda ima u svemu i u svacemu stashynovite granice koje nitko prestupiti ne smije zivio 011 u najdivljoj iIi u najnaprednijoj drliavi

Stezanje sloboda ne potjace od okrutnih tirana ni od zlobnih mracnjaka nego od nuzde do se u ljudskom drllstvll uzdrzi poradak do zlocesti alamenti

drustva na skoda dobroj stvari iii do dobro ne uniste a dobre ljude do ne vriedjaju Ako je dakle umjat nost zrcalo ljudskog dl ustva to se ana mora i glede slobode stvaranja drZati naeela i obic8ja toga zivota

Netko je pitao CIano franceske akadamije zastoshynije akademija izabrala Z 0 I U akademikom Upitani mu odgovori do nisu Zolu zato izabrali jer je on napisao u jednom svom romanu uzasne nemoraIllamp stvari ~ Sada oe pitalac Po zar se takve stvnri

bull bull 4

na zbivaju n franceskom drustvu - Jest zbivaju se odvrati ahadamik alibiva ito da nesta moras svaki dan vrsiti a ipak ne Cilliil to javnoj jerja po nazorima kulturnoga svi~ta 11epristojno

Nije to farizejstvo naiiega vremena ako se lle~ dopusteno na cini javno nego je to upravo atribnt javnogo morala

Mladi ~isac nisli do jaBog za itofudr~ga rakao kada Ja l1aplSaO ovo )1M e d J u mril 0 g 1 m m () dar 11 i mid e jam a k 0 j 0 s a (raquo ~s i j a nos i n a I a z i s a ion a s i 1 n a n iJ m 8 vim a z a jed n i c k a 0 g a v nos t s pro m far i z e j_ 8 t va n a s ega v rem e n a M i (koJi nismo sa~ casioniste) n e sam 0 d aim am 0 d v a l a zshy1 i c nap 0 j mao 1 j e pot i no i d v a i vis e 0 mol a i u 0 d 0 b r u i zI u 0 d 0 P ushy

t e 11 0 min e d 0 pus ten 0 m J a d n i m seshyluzimo javno - riecimaa drllgim o t a j n 0 - d j ali m a Min a pit a m 0 j a

k 0 jed j e 1 0 r1 0 b r 0 iIi z I 0 neg 0 h 0 0 amp i s a s a z nat iiI i n e 0 a (str 600-604)

Ovo toboznja moralizirauja mludoga pista jasnoshykaza do sa sacesionisti ne trabaju obazirati 11a ustashynove kulturnih naroda nogo daim ja slobodno 10shy

diti sta i kako oni zeIt 10 ja pako ociti anarkizam Ja nasuprot VElil11 do pjesnik na smija takvih

pjesama spjavati i javnosti predati koje bi moglamp izazvati sablazan j komponist8 do na smije kompono~

16

krscan a morala u lwmiddotim~~JJggojeDitis()jevi - Mi stariji llmjetmol ~elimo ua svako llmjetni6ko djelo bude jasllo istinitno i eticno dobro

U m jet 11 0 s t j e 0 k I e p 8 nap ita k i z v rut k a k 0 j i dol a z i i z b J a j e n 0 g a k raj 8

g d j e v I a u a v j e e n a I j e pot a i v j e e 11 a s ashy vrsenost I plakat na uglu javna sgrada s p 0 men i e i s v a k i k a men n ace s t i m a k a k 0 j e fl nos t a van n e k aim a s v 0 j u n mj e t shyllicku savrsenu fOlmu (str 574)

1u govori mladi pisae l1am starijim iz duse jer i mi zahtievnmo imperativno da bude i najmanje umjetnicko djelo liepo da mn je forma savdenate da su mo j detailji pomno izradjeni No kako radi

II4 secesija Upravo protivno torno Kakve 6e okriepe

pru~iti seeesionistioke nakaz) J e Ii to napitak iz vrntka kada je taj napitak neeist kao gnojnica Molte Ii urnjetnicko djelo pokazhti nil onaj bl~eni kraj gdje vlaoa vjeena Ijepota i vjecna savrsenost kada nova umjetnost ignorira svakll svetinju te se ruga svakoj svetosti ( Krscanska vjera uzgaja nas tako da si nebeski raj predoeujemo u nasoj fantashyziji onako kako su gil kistom i riecirna predstavljali Bogom nadahnuti umjetniei i pi sci a evo seoesija nei da ne treha tradieije Ljudski likovi prirodnine

pismena i koje sta drugo novog slikarstva sve je karikatllra gotova uvreda liepih forma

Mi stariji umjetniei ~elimo vru6e i iskreno da u tom pogledu slusaju secesionisticki slikari sto bolje mladoga nasega piself inaee vriednoga slikarskoga teoretieara

Treba da se iskorjeni uvrie~ena z a b 1 u d a d a j e p 0 jam I j e pot e n e 8 t 0

I prirode koju se 11e motle i ne smije htjeti tobo~eIIJ

Jr popraviti Ljubiell ruztl jabllka labud lisica itd biti 6e nil slici lito ljepsa kada je eto vjernija slikana

If ( po prirodi No kako rade llajnoviji slikari Ono sto t r middot je savdeno liepo a to jo priroda stavljaju nil ruglo

8 druge strane pako ne iznasaju takve stvari koje su kojemu narodu liepe i svete nego ono sto mn je ru~no i odurno 8am naziv liepa umjetnost 1ie p a k n jig 1 kaze da umjetnost ima liepo izshy

nieti 2 J~

I

I

~-

17

s tal n 0 i n e pro m i e n 1 j i v 0 s t 0 v r i (l diu is tom 0 b 1 i k u z a s va v rem en aU (str 590)

I mi stariji tvrdimo da Ijepota nije nista absoshylutnoga nistll postojanoga to dodajemo JOB i tl (sto je g pisae zaboravio istaknuti) da je pojam Jjepote razlioit ne samo n raznim vremenima nego i u razshynim narodima Kulturlli narodi imadu drngi pojam 0

ljepoti uego divlji narodi a uije ni medju kulturnim narodima jednak Kitajeima nase su slike karikatllre Afrikaneima nasa je umjetnioka glazba grozlli darshymar franeeski cili1ll1er i frak hrvatskomu je seljaku rugoba pjevpnje talijimske operne pjevaeiee magjarshyskom je seljaku nesto ludoga i nesnosljivoga Ako dakle ~elimo dll umjetnicka djela recimo alike djeshy

Iujl1 i na prostoga covjeka tada rnorarno uzeti obzir I a ono liepo sto se tomu covjeku liepim oinl Opshy

6instvo osobito pako puk neizmjerno j( tvrdoglnv te ne napusta svoju tradiciju ne prihva6a 0110 sto ne odgovara njegovom ukusu pe makar seeesioniste uadava dielile svoje slike

Nil svietu je sve promienljivo sto potjece od eovjeeje ruke plio tako i pojam ljepote 0 kojem djelu koje je ilovjek izradio lrajnn je samo ljepota boltje

___---1 I

18

Dosele smo uviek prosudjivali nove u m jet n i n e u z pOI e d j u j u c i h s a s t ashyrim a a Ii n a v 11 0 k a I a k tel i s tie ann a c i n Svaki j e umjetnik bio samo tolik 0 veshyIi k k 0 Ii k 0 s e j e pI i b I i ~ i 0 k 0 j 0 j po Z 11 ashyt 0 j aut 0 r i t e t i i z s t a I i n e J a 0 s i g a o n 0 111 U k 0 jib i h t i 0 d 0 s tic i s v 0 j u z 0 r n a d k I iii t i g a iIi - b 0 Z e (B 0 ~ e) pro s t i - stvoriti nesto novoga Svi su uzori b il i zan a s ned 0 S tilt i v i U (str 590)

Ja mislim da nije tako ni u slikarstvu kamo Ii u drugim umjetnostima Po mom sudu i iskustvu niJe bio onaj velik to jest znamenit iIi glasovit umjetnik koji se je pribli~io kojoj priznatoj staroj autoriteti nego ullaj koji ga je dostigao pa i n8tkrilio ali 11e dostigav ga kao sliepi imitator nego kao samostalan i originalno stvalaju6i umjetnik Nisam joisectte cuo da se nova koja palaea prosudjuje po kojoj palaci stashyroga arhitekta u tom smislu da se nova palaea proshyglasuje fusarijom ako nije sliena staroj palacio Nisam joisectte ellO 00 je tko osudio Badali6eve pjesme zato jer nisn po mislima po tendenciji po oblikn sliene pjesmama starih Grka iIi do ih je tko zato hvalio ito su dostigle pjesme starih dubrovaekih pjesnika Takvo prosudjivanje bilo je samo u Niemaea u obishycaju pa zato me se i nengoduo dojmilo kada mladi pisae veli Dosele smo mi prosudjivali - Ropsko kopiranje starih nmjetnika njemacko je syojshystvo n uzrok tomumiddot odao je Schpenhauer u svoji~

Neue Paralipomena gdj e pise (na str 173) Dan Deutsehen hat man vorgeworfen dass sie bald die Franzosen bald die Englander naehahmen das ist abel gerade das Kliigilte was sle thun konnen denn

19

aus eigenen Mitteln bringen sie doeh nichts Gesehaishytes zu Markte U A koliko mi Hrvati razloga imademo do se povedemo za njemaakim seeesionistima to nam takodjer kaZe Sehopenhauer piauei (na str 73) ovo A propos ieh lege hier ftlr den Fall meines Todes dai Bekenntnis ab dass ih die deutsche Nation wegtlll ihrer iibersehwengliehel Dummheit veraehte und mieh sehame ihr al1lmgehoren Mieh trostet bIos was Baoo sagt in den 0010re8 boni et mali von nordliehen (I) und siidliehell () Volkern

Kritiko mora dakako imati star~ djrlo mjerilom za prosudjivunje llovoga ojela jer drukcije je kritika nemoguea Ali mi upotlebJjavamo star~ ojelo zuto mjerilom da mozemo konstatovati da Ii je opaziti u novom ojelu napredlk gdje i u cem Pa take proshysudjuj~mo i nova djela medju sobom Bez komparashyeijenema kritike 0uo kumirstvoo kojem je mladi pisae govorio 11e postoji u n a S 0 j kritici niti je ikada postojalo

Ima daisectto pojedinosLi u urnjetnostirila ukojim nisu novi umjetniei uz say napredak natkrilili stare umjetnike ali neke tih pojedinosti nemaju danas ni iz daleka viisecte one vriedllosti koje su nekoe imale U glazbi n pr lIe osudjujemo novE) cijelo zatoato nije izradjeno kontrapunktistiuki tako rafinirano kako su to umjeli stari glazbotvorei jer danas nam je vi~e stalo do bogatstva misli nego Ii do kontrapunktickih finesn do prehakanja jedne jedite i to suhoparne glazbelle fraze A tako je u poeziji u slikarstvu i u drugim umjetnostima

Sto sam do sada izvadio iz sttHlije g Pilara te glosirao dokazat ee njeml1 i slikarskim seeesionistima

20 21

shy

~t

u kojih ime on govori do smo mi stariji umjetniei k a d r i pojmiti novu sLruju te do nismo zalupaui i zlobni reakcionari

Jer sve ono llto je mladi pisae potrebnim seieshy L

nio dli iznese radi boljeg pojimanja seeesije i Sto spada no 800iolno - umjetnioki dio njegove studije ueili smo mt stariji veo mnogo gorlinaprije i ne sarno uoili i preporucili nego po tom i sami radili lstina je dn ima medju nami i takovih koji se ni- kako ne mogu odreoi onoga oernu su navikli bili te prionuti HZ napredak jer misle do nije vise vriedno do se mdi tih par godina sto oe JOB zivjeti iznevjere samomu sebi i onomu~ sto im je do sada milo bilo Ali ako se ovi i neoe prikljuoiti novomu to se ipak ne smije reoi ds oni nikoko ne mogu p 0 jim a t i novo

Ono u eem se ~i stariji razilazimo od leeesioshynista tice se anarkistickog njihavog nastojsnja

Citatelj mogao je veo iz dosadasnjih mojih glosa razabrati sto mi stariji dlzimo do je u secesiji anarshy kistioki

No stvar je toli zamdna za buduonost umjetshynosti osobito pako lila hrvatsku do ju moram JOB

1ftbolje razjasniti

Ako secesija razumieva pod stvaranjem to do iznese takva sta sto nigdje ne opstoji tada je to anarkizam a ujedno i anakronizam koji protuslovi llaceh do umjetnioko djelo ima biti izraz sadasnjega vremena i ako pako razumieva pod stvaranjem iznieti takve sujete koje drugi jos nisu upotriebili tada nije to nikakovo nov 0 naoel0 jer svaki je umjetnik od vajkada nastojao do iznese takva stu sto drugi

JOB nije iZllio U onom smislu i u Ol1om obliku Goshyspodin Pilar pise

7lCemu uzimati dusevne tvorevine jednoga naroda iz druge iIi treoe ruke M i mod e r 1) i I j u die r p i m 0 n a v reI U m i s~t u d ira m 0 (hrvatski equivalent jest proucavamo) bud his tic k e k 11 jig eVe d e s vet i Zen d citave biblioteke klinova pisma (str 570)

I mi stariji velimo dl trcba prevesti reeimo rusku pripovjest po ruskom originalu ne pako po ujemackom prevodu do treba puoke na~e melodije crpiti iz vrela a 11e iz Tartinija Haydenll Beethoshyvena Limandera i iz drugih glnzbotvolaca lroji su naSe melodije upotrebljavnli te da uz to jo~ prouoashyvamo svete glazbene lmjige inih Slavena A tako mishyslimo do bi morali uoiniti i nnsi seoesioniste te proshyucavati na vrelu nasutradieionalnu IiteratulU i glashygolska piama Tudje proncavati a vlastito napl1stiti to llije zdravi socializam nego za nas Hrvate analshykizllm jer turlje uLiti 6e nasecte

Venn mir Einer einen Sessel bringt einem lIaiv wienerischen Sessel den er gemacht hat wie gut man es bei uns halt knnn aber dabei treuherzig unshyseren oesterreichischen GesClhmack ausdriickt so weiss ieh auch dass es englisehe Sessel gibt die schoner sind aber dieser Wiener ist mil lieber - W e r 11 i c h t a 11 u n s e r w e r k n i e h tan tl n s e r Leben glaubt darfnicht in unserfl N a he gel ass e n we r den (Z e it od 23 srpnja 1898)

Zar da mi Hlvati zaostanemo za tim beckim 10shykalnim patriotizlllom - Izvolite 0 tom malo razshymisljati

23 22

8 e 0 e s i jan e mat e 0 ret ski h od r e~ d j e nih s red s t a van ina c ina k 0 jim a o e s v 0 j c i 1 j P 0 s t i 0 i 0 11 a j e 1 b 0 r b a pro t i v s k 0 1 a u 0 poe a 2 b 0 r b a pr 0 t i v S k 0 1 ado so dan j e u m jet n ltgt s t i (t j d o~ sadallnjeg slikarstva) S k ole sub i len e k a d a potr3bne uslied socij alnih i ncevshynih p r iIi k a doc i m dan a a vis e n i s u (8tr 655)

8eeesija nema po tom ni program a ni teorije ona je sarno borba proti postojecemn premda mladi piaae sam teoretski razlde aecesionisticka nacela No pitam od koga ce slikarski poeetnik ueiti svoje umiece oko ne od mojslora koji je sabrao oko sebe stanoviti broj ueenika do im teoretski razlaze i prakshyticki pokaze s~edstva i naein radnje te umjetnoati Kada secesija svega toga nema tada ne moze biti nt uciteljEm

Rieci do skole vise ne treba znaee do svaki neb bnde autodidaktom samoukom da radi divljacki bez metode i be teoretskih pravila Do sad( bio je obieaj a drukCije i ne moze do bude - do neishytelj poducava neenike a kada sn ovt izueili do svaki radi po svom individualnom daru i shvaoanjn ne imishytirajuc svoga ueitelja

J os u najstariiim vremenima razliltovali su se nmjetnioi po svojim radnjama po konetgtpeiji i po izshyradbi jedan od drugoga prmda je vise njih ueilo od jednoga te istoga majlltora Za tiranstvo u skoli nismo ml stariji ali smo za skolu

Ako gosp Pilarrazumieva podsKolom s m j e r iIi osebine rimske venecijanske holandeske etc skole tada fin moram reci do je to zastarjela oznaka U

novije dobn kllze se mjesto franeeska iii holandeska skoIa francesko iii holandesko slikarl1tvo mjesto tashylijanska ili ruska glazbel1a skolA (smjer) franceska iii ruska n a rod n 8 glazba

I N a rod n i smjer n umjetnostima nije danas suVisan nego potrebniji nego ikada prije osobito za one manje narode koji imadu razloga bojati se do im se naroc1ni njihov individnalitet unisti ~ Naukn gORp Pilara ida u prilog njemackom kozmopolitizmu koji za tim tezi da manje narocle odnarodi ne bi Ii tada bili Niemci gospodari Man kennt die Absicht nnd wird werstimmt

Za Niemce llije ta teznja a n ark i z a lU ali je za drnge nnrode po zato se mi stariji hrvotski umjetnici i opiremo avom silom proti tom toboznjem internacionalizmu proti napustflnju skola iii llarodnoga smjera

D a n a s j e sec e s i jar a t n a s t ran k a 1 ~ ~ sap ret e z non ega t i v n i mel e m e 11 tom II f o nap 0 b i j ado sad a n j u u m jet nos t

navjesouje joj rat n em i] OR r d n u borbu no zivot i smrt (str 556) Zato na

bull s t r a n s d 0 sad a n j 0 mum jet nos t i 0 n a j a m it m i j a i z d a v ned 0 b e k 0 j 11 m i modorni ljudi kano s oudom gJednmo t A k 0 jan e m 0 zen i k a da v i Ii e ozi vj e ti

~ ~ (str 571) Nakanasecesije cia razori dosadaSnju umjetnost

da se bon proti njoj no zivot i smrt iii kako Vfgtr Aacrum kaze Wir mussen den Mnth haben alles Bestehende zu vernichten jest -goli a n ark i z a ni

j Seeesiia ne6e do pli~ma nikakve institueije nikakavshyI 8utoritetnikakva morala Onaj koji se prieti smrcu

1 I

-----

II 24

nema n sebi krMlllskog morala Takvo divljacko nashystojanje pojavilo se no kojem mu drago po~ju covjeshycjegll zvota voui uo istog konacnog rezultata do ooajnosti do pozivincenja do chaosa

Kako nije uoillila blagopokojna carica i kraljica Jelisava nikomn 11 samo uobra he ju neman anarshykista ipllk usmrtio tako nije ni dosadasnja umjetnost nikomu zla ucinila nego samo dobra ostavljaju6 sadasnjosti bogatu balitillu

Kaua bi uovjek viuio u anarkistim80 takve boshy~anske sposopnosti ds hi mogli stvoriti iz nista posve novo i dobro sto bi moglo covjecanstvo u dobru ttsavrsiti ~e mu upaliti daleko sjaju6u luc mi bi se klanjali tllkvom geniju ali taknv genij nije u njih nigdje viditi 1gtrije bismo mogli reci do se say anarshykizam osuiva no nemoci ita boljegll stvoriti te dase radi te svoje nem06i utjece u svojoj pretjeranoj ambiciji k negaciji k bnrbarstvu

1gt0 njihovim nazorima neka nastane radje chaos u drzavi u dru1lvn u umjetnostima nego do hi se onipokorili velikim oaim umnicima koji su stvoriJi poredak koji je du sada opstojao i sviet OOUVO od divljastva

II Zato Vam- mlaoi hrvatski umjetnici jos

jedanput velim d ats t e z a ve den i 0 II t u tli i h a g ita tor a dan e Y nat e R too i 11 i t e d a s tell e hot ice s 1 u geL u di i h pre t j e I ashyn a c a a n ark i 8 to 81ohodno prikljucite so lwjuj umjetnioko-socialnoj revoluciji koja za tim ioe dli Qno sto postoji donekle preobrazi regenerira i usashyvrsi da nevaljalo istriebi te do pobiedi zdravi ruum pravo i pravednost ali sve usmrtiti razoriti do dodje do noulivenogo mete~a to nije socialna revoshy

~~~~ nego za sviet i za umjetnost ogulmi anar- ~

Takvom nastojanju ne cemo i ne mozemo se prishykljuoiti jer smo uzgojeni po na~elima krscanske nanke i jer smo - Hrvati

Vierovali Vi mladi hrvatski umjetnici iIi ne vjerovali ja Yam proricem da nece dugo trajati po

11

~

ce se svi pametni ljudi dict proti umjetni~kom anarshykizmu isto tako kak 81i fli) Ift8 lilil1ll sve dritave do prostomn anarkizmu u~ine kraj bull

Ali recimo do medju naaim mladim slikarima i nema pravih anarkista kako to njihovi brallitelji tvrde posto rade samo 0 umjetnickom napretku 0

regeneraciji slikarstva (sto bi Bog dao da je istina) ~ cemu onua iznieti teoriju slikarskog anarkizma

Cemu snubiti Hrvate ua se predbroje naVer sashycrum i Jugend da dadu svoj novae za takav Otlov do poduprll becke te ludjake i da se ludo~t njihova (a mo~emo reci i umjetnicko zlooinstvo llOVO) siri u Hrvatskoj

Kazu do slikari sami vele do su im slike Ver sacruma ogavlle E pa dobro Ali onda nemojte Ili anarhisticka njihova nacela hvaiiti i prepisivati

8 e c e s i j a j e s a s vim 0 s lob 0 d j en a J poll t i ~ k i h ado 11 e k 1 e ina c ion a 1 11 i h

s po no nat 0 m pol j u m 0 g u r a II i t i 11 aj 11 e t e r 0 g e ~1 i j i e 1 e 111 e 11 t i 11 i s t 0 ill S m ishys I u (itr 55G)I Jest anarkistioki elementi mogu raditi noI anarkizma u istom smislu bili oni po narodnosti 111shyI lijaui Niemci iIi Rusi a po vjeri katolici luterani zidovi ili illuhamedovci ali na lemclj 11 poretka 11shy

zuma i krsoanskog morala l1e mogu jer taj temelj ~

26 27

trazi od 8vakoga pojedinoga zapt (Zllcht) uma i srea

Po ako pomislimo no rieei mladoga pisca (Ill

pojam Ijepote nije universal an do umjetnici raznih naroda imadu i raznih pojmova 0 Ijapoti tada ja toshyprotuslovlja kada se vali do najhatarogeniji elementi mogu raditi u istom smislu Njemaeki anarkiste dashykoko hooe do se ostali narodi riese nacionalnih spona ali mi stariji hrvatski patriote dobro znamo kamo toshysmiAra Mi nasuprot zalimo do domaon umjetnost

bull (a pod tom riecju ne razumievamo samo slikarstvo) sto vise nacionaliziramo do bude zrcalom h r v a tshys k e duse

U nasem tom programu llema takvih kontrashydikcija kakovih ima u programu anarkistickih seCAshysionista a zato je onaj i izvediv a ovaj nije onaj koristan ovajstetonosan

S e s e s i j a sad apr 0 po vie do u u mi e tshy n i c k 0 m s vie t 11 e van g j e 1j e a b sol u t n e

neogranicene slobode u stvaranjn~ (str 572)

Oovjek ne smije sve ono einiti izvesti raditi sto go je volja ni u nmjetnostima ni u drugim stvarima Sloboda ima u svemu i u svacemu stashynovite granice koje nitko prestupiti ne smije zivio 011 u najdivljoj iIi u najnaprednijoj drliavi

Stezanje sloboda ne potjace od okrutnih tirana ni od zlobnih mracnjaka nego od nuzde do se u ljudskom drllstvll uzdrzi poradak do zlocesti alamenti

drustva na skoda dobroj stvari iii do dobro ne uniste a dobre ljude do ne vriedjaju Ako je dakle umjat nost zrcalo ljudskog dl ustva to se ana mora i glede slobode stvaranja drZati naeela i obic8ja toga zivota

Netko je pitao CIano franceske akadamije zastoshynije akademija izabrala Z 0 I U akademikom Upitani mu odgovori do nisu Zolu zato izabrali jer je on napisao u jednom svom romanu uzasne nemoraIllamp stvari ~ Sada oe pitalac Po zar se takve stvnri

bull bull 4

na zbivaju n franceskom drustvu - Jest zbivaju se odvrati ahadamik alibiva ito da nesta moras svaki dan vrsiti a ipak ne Cilliil to javnoj jerja po nazorima kulturnoga svi~ta 11epristojno

Nije to farizejstvo naiiega vremena ako se lle~ dopusteno na cini javno nego je to upravo atribnt javnogo morala

Mladi ~isac nisli do jaBog za itofudr~ga rakao kada Ja l1aplSaO ovo )1M e d J u mril 0 g 1 m m () dar 11 i mid e jam a k 0 j 0 s a (raquo ~s i j a nos i n a I a z i s a ion a s i 1 n a n iJ m 8 vim a z a jed n i c k a 0 g a v nos t s pro m far i z e j_ 8 t va n a s ega v rem e n a M i (koJi nismo sa~ casioniste) n e sam 0 d aim am 0 d v a l a zshy1 i c nap 0 j mao 1 j e pot i no i d v a i vis e 0 mol a i u 0 d 0 b r u i zI u 0 d 0 P ushy

t e 11 0 min e d 0 pus ten 0 m J a d n i m seshyluzimo javno - riecimaa drllgim o t a j n 0 - d j ali m a Min a pit a m 0 j a

k 0 jed j e 1 0 r1 0 b r 0 iIi z I 0 neg 0 h 0 0 amp i s a s a z nat iiI i n e 0 a (str 600-604)

Ovo toboznja moralizirauja mludoga pista jasnoshykaza do sa sacesionisti ne trabaju obazirati 11a ustashynove kulturnih naroda nogo daim ja slobodno 10shy

diti sta i kako oni zeIt 10 ja pako ociti anarkizam Ja nasuprot VElil11 do pjesnik na smija takvih

pjesama spjavati i javnosti predati koje bi moglamp izazvati sablazan j komponist8 do na smije kompono~

18

Dosele smo uviek prosudjivali nove u m jet n i n e u z pOI e d j u j u c i h s a s t ashyrim a a Ii n a v 11 0 k a I a k tel i s tie ann a c i n Svaki j e umjetnik bio samo tolik 0 veshyIi k k 0 Ii k 0 s e j e pI i b I i ~ i 0 k 0 j 0 j po Z 11 ashyt 0 j aut 0 r i t e t i i z s t a I i n e J a 0 s i g a o n 0 111 U k 0 jib i h t i 0 d 0 s tic i s v 0 j u z 0 r n a d k I iii t i g a iIi - b 0 Z e (B 0 ~ e) pro s t i - stvoriti nesto novoga Svi su uzori b il i zan a s ned 0 S tilt i v i U (str 590)

Ja mislim da nije tako ni u slikarstvu kamo Ii u drugim umjetnostima Po mom sudu i iskustvu niJe bio onaj velik to jest znamenit iIi glasovit umjetnik koji se je pribli~io kojoj priznatoj staroj autoriteti nego ullaj koji ga je dostigao pa i n8tkrilio ali 11e dostigav ga kao sliepi imitator nego kao samostalan i originalno stvalaju6i umjetnik Nisam joisectte cuo da se nova koja palaea prosudjuje po kojoj palaci stashyroga arhitekta u tom smislu da se nova palaea proshyglasuje fusarijom ako nije sliena staroj palacio Nisam joisectte ellO 00 je tko osudio Badali6eve pjesme zato jer nisn po mislima po tendenciji po oblikn sliene pjesmama starih Grka iIi do ih je tko zato hvalio ito su dostigle pjesme starih dubrovaekih pjesnika Takvo prosudjivanje bilo je samo u Niemaea u obishycaju pa zato me se i nengoduo dojmilo kada mladi pisae veli Dosele smo mi prosudjivali - Ropsko kopiranje starih nmjetnika njemacko je syojshystvo n uzrok tomumiddot odao je Schpenhauer u svoji~

Neue Paralipomena gdj e pise (na str 173) Dan Deutsehen hat man vorgeworfen dass sie bald die Franzosen bald die Englander naehahmen das ist abel gerade das Kliigilte was sle thun konnen denn

19

aus eigenen Mitteln bringen sie doeh nichts Gesehaishytes zu Markte U A koliko mi Hrvati razloga imademo do se povedemo za njemaakim seeesionistima to nam takodjer kaZe Sehopenhauer piauei (na str 73) ovo A propos ieh lege hier ftlr den Fall meines Todes dai Bekenntnis ab dass ih die deutsche Nation wegtlll ihrer iibersehwengliehel Dummheit veraehte und mieh sehame ihr al1lmgehoren Mieh trostet bIos was Baoo sagt in den 0010re8 boni et mali von nordliehen (I) und siidliehell () Volkern

Kritiko mora dakako imati star~ djrlo mjerilom za prosudjivunje llovoga ojela jer drukcije je kritika nemoguea Ali mi upotlebJjavamo star~ ojelo zuto mjerilom da mozemo konstatovati da Ii je opaziti u novom ojelu napredlk gdje i u cem Pa take proshysudjuj~mo i nova djela medju sobom Bez komparashyeijenema kritike 0uo kumirstvoo kojem je mladi pisae govorio 11e postoji u n a S 0 j kritici niti je ikada postojalo

Ima daisectto pojedinosLi u urnjetnostirila ukojim nisu novi umjetniei uz say napredak natkrilili stare umjetnike ali neke tih pojedinosti nemaju danas ni iz daleka viisecte one vriedllosti koje su nekoe imale U glazbi n pr lIe osudjujemo novE) cijelo zatoato nije izradjeno kontrapunktistiuki tako rafinirano kako su to umjeli stari glazbotvorei jer danas nam je vi~e stalo do bogatstva misli nego Ii do kontrapunktickih finesn do prehakanja jedne jedite i to suhoparne glazbelle fraze A tako je u poeziji u slikarstvu i u drugim umjetnostima

Sto sam do sada izvadio iz sttHlije g Pilara te glosirao dokazat ee njeml1 i slikarskim seeesionistima

20 21

shy

~t

u kojih ime on govori do smo mi stariji umjetniei k a d r i pojmiti novu sLruju te do nismo zalupaui i zlobni reakcionari

Jer sve ono llto je mladi pisae potrebnim seieshy L

nio dli iznese radi boljeg pojimanja seeesije i Sto spada no 800iolno - umjetnioki dio njegove studije ueili smo mt stariji veo mnogo gorlinaprije i ne sarno uoili i preporucili nego po tom i sami radili lstina je dn ima medju nami i takovih koji se ni- kako ne mogu odreoi onoga oernu su navikli bili te prionuti HZ napredak jer misle do nije vise vriedno do se mdi tih par godina sto oe JOB zivjeti iznevjere samomu sebi i onomu~ sto im je do sada milo bilo Ali ako se ovi i neoe prikljuoiti novomu to se ipak ne smije reoi ds oni nikoko ne mogu p 0 jim a t i novo

Ono u eem se ~i stariji razilazimo od leeesioshynista tice se anarkistickog njihavog nastojsnja

Citatelj mogao je veo iz dosadasnjih mojih glosa razabrati sto mi stariji dlzimo do je u secesiji anarshy kistioki

No stvar je toli zamdna za buduonost umjetshynosti osobito pako lila hrvatsku do ju moram JOB

1ftbolje razjasniti

Ako secesija razumieva pod stvaranjem to do iznese takva sta sto nigdje ne opstoji tada je to anarkizam a ujedno i anakronizam koji protuslovi llaceh do umjetnioko djelo ima biti izraz sadasnjega vremena i ako pako razumieva pod stvaranjem iznieti takve sujete koje drugi jos nisu upotriebili tada nije to nikakovo nov 0 naoel0 jer svaki je umjetnik od vajkada nastojao do iznese takva stu sto drugi

JOB nije iZllio U onom smislu i u Ol1om obliku Goshyspodin Pilar pise

7lCemu uzimati dusevne tvorevine jednoga naroda iz druge iIi treoe ruke M i mod e r 1) i I j u die r p i m 0 n a v reI U m i s~t u d ira m 0 (hrvatski equivalent jest proucavamo) bud his tic k e k 11 jig eVe d e s vet i Zen d citave biblioteke klinova pisma (str 570)

I mi stariji velimo dl trcba prevesti reeimo rusku pripovjest po ruskom originalu ne pako po ujemackom prevodu do treba puoke na~e melodije crpiti iz vrela a 11e iz Tartinija Haydenll Beethoshyvena Limandera i iz drugih glnzbotvolaca lroji su naSe melodije upotrebljavnli te da uz to jo~ prouoashyvamo svete glazbene lmjige inih Slavena A tako mishyslimo do bi morali uoiniti i nnsi seoesioniste te proshyucavati na vrelu nasutradieionalnu IiteratulU i glashygolska piama Tudje proncavati a vlastito napl1stiti to llije zdravi socializam nego za nas Hrvate analshykizllm jer turlje uLiti 6e nasecte

Venn mir Einer einen Sessel bringt einem lIaiv wienerischen Sessel den er gemacht hat wie gut man es bei uns halt knnn aber dabei treuherzig unshyseren oesterreichischen GesClhmack ausdriickt so weiss ieh auch dass es englisehe Sessel gibt die schoner sind aber dieser Wiener ist mil lieber - W e r 11 i c h t a 11 u n s e r w e r k n i e h tan tl n s e r Leben glaubt darfnicht in unserfl N a he gel ass e n we r den (Z e it od 23 srpnja 1898)

Zar da mi Hlvati zaostanemo za tim beckim 10shykalnim patriotizlllom - Izvolite 0 tom malo razshymisljati

23 22

8 e 0 e s i jan e mat e 0 ret ski h od r e~ d j e nih s red s t a van ina c ina k 0 jim a o e s v 0 j c i 1 j P 0 s t i 0 i 0 11 a j e 1 b 0 r b a pro t i v s k 0 1 a u 0 poe a 2 b 0 r b a pr 0 t i v S k 0 1 ado so dan j e u m jet n ltgt s t i (t j d o~ sadallnjeg slikarstva) S k ole sub i len e k a d a potr3bne uslied socij alnih i ncevshynih p r iIi k a doc i m dan a a vis e n i s u (8tr 655)

8eeesija nema po tom ni program a ni teorije ona je sarno borba proti postojecemn premda mladi piaae sam teoretski razlde aecesionisticka nacela No pitam od koga ce slikarski poeetnik ueiti svoje umiece oko ne od mojslora koji je sabrao oko sebe stanoviti broj ueenika do im teoretski razlaze i prakshyticki pokaze s~edstva i naein radnje te umjetnoati Kada secesija svega toga nema tada ne moze biti nt uciteljEm

Rieci do skole vise ne treba znaee do svaki neb bnde autodidaktom samoukom da radi divljacki bez metode i be teoretskih pravila Do sad( bio je obieaj a drukCije i ne moze do bude - do neishytelj poducava neenike a kada sn ovt izueili do svaki radi po svom individualnom daru i shvaoanjn ne imishytirajuc svoga ueitelja

J os u najstariiim vremenima razliltovali su se nmjetnioi po svojim radnjama po konetgtpeiji i po izshyradbi jedan od drugoga prmda je vise njih ueilo od jednoga te istoga majlltora Za tiranstvo u skoli nismo ml stariji ali smo za skolu

Ako gosp Pilarrazumieva podsKolom s m j e r iIi osebine rimske venecijanske holandeske etc skole tada fin moram reci do je to zastarjela oznaka U

novije dobn kllze se mjesto franeeska iii holandeska skoIa francesko iii holandesko slikarl1tvo mjesto tashylijanska ili ruska glazbel1a skolA (smjer) franceska iii ruska n a rod n 8 glazba

I N a rod n i smjer n umjetnostima nije danas suVisan nego potrebniji nego ikada prije osobito za one manje narode koji imadu razloga bojati se do im se naroc1ni njihov individnalitet unisti ~ Naukn gORp Pilara ida u prilog njemackom kozmopolitizmu koji za tim tezi da manje narocle odnarodi ne bi Ii tada bili Niemci gospodari Man kennt die Absicht nnd wird werstimmt

Za Niemce llije ta teznja a n ark i z a lU ali je za drnge nnrode po zato se mi stariji hrvotski umjetnici i opiremo avom silom proti tom toboznjem internacionalizmu proti napustflnju skola iii llarodnoga smjera

D a n a s j e sec e s i jar a t n a s t ran k a 1 ~ ~ sap ret e z non ega t i v n i mel e m e 11 tom II f o nap 0 b i j ado sad a n j u u m jet nos t

navjesouje joj rat n em i] OR r d n u borbu no zivot i smrt (str 556) Zato na

bull s t r a n s d 0 sad a n j 0 mum jet nos t i 0 n a j a m it m i j a i z d a v ned 0 b e k 0 j 11 m i modorni ljudi kano s oudom gJednmo t A k 0 jan e m 0 zen i k a da v i Ii e ozi vj e ti

~ ~ (str 571) Nakanasecesije cia razori dosadaSnju umjetnost

da se bon proti njoj no zivot i smrt iii kako Vfgtr Aacrum kaze Wir mussen den Mnth haben alles Bestehende zu vernichten jest -goli a n ark i z a ni

j Seeesiia ne6e do pli~ma nikakve institueije nikakavshyI 8utoritetnikakva morala Onaj koji se prieti smrcu

1 I

-----

II 24

nema n sebi krMlllskog morala Takvo divljacko nashystojanje pojavilo se no kojem mu drago po~ju covjeshycjegll zvota voui uo istog konacnog rezultata do ooajnosti do pozivincenja do chaosa

Kako nije uoillila blagopokojna carica i kraljica Jelisava nikomn 11 samo uobra he ju neman anarshykista ipllk usmrtio tako nije ni dosadasnja umjetnost nikomu zla ucinila nego samo dobra ostavljaju6 sadasnjosti bogatu balitillu

Kaua bi uovjek viuio u anarkistim80 takve boshy~anske sposopnosti ds hi mogli stvoriti iz nista posve novo i dobro sto bi moglo covjecanstvo u dobru ttsavrsiti ~e mu upaliti daleko sjaju6u luc mi bi se klanjali tllkvom geniju ali taknv genij nije u njih nigdje viditi 1gtrije bismo mogli reci do se say anarshykizam osuiva no nemoci ita boljegll stvoriti te dase radi te svoje nem06i utjece u svojoj pretjeranoj ambiciji k negaciji k bnrbarstvu

1gt0 njihovim nazorima neka nastane radje chaos u drzavi u dru1lvn u umjetnostima nego do hi se onipokorili velikim oaim umnicima koji su stvoriJi poredak koji je du sada opstojao i sviet OOUVO od divljastva

II Zato Vam- mlaoi hrvatski umjetnici jos

jedanput velim d ats t e z a ve den i 0 II t u tli i h a g ita tor a dan e Y nat e R too i 11 i t e d a s tell e hot ice s 1 u geL u di i h pre t j e I ashyn a c a a n ark i 8 to 81ohodno prikljucite so lwjuj umjetnioko-socialnoj revoluciji koja za tim ioe dli Qno sto postoji donekle preobrazi regenerira i usashyvrsi da nevaljalo istriebi te do pobiedi zdravi ruum pravo i pravednost ali sve usmrtiti razoriti do dodje do noulivenogo mete~a to nije socialna revoshy

~~~~ nego za sviet i za umjetnost ogulmi anar- ~

Takvom nastojanju ne cemo i ne mozemo se prishykljuoiti jer smo uzgojeni po na~elima krscanske nanke i jer smo - Hrvati

Vierovali Vi mladi hrvatski umjetnici iIi ne vjerovali ja Yam proricem da nece dugo trajati po

11

~

ce se svi pametni ljudi dict proti umjetni~kom anarshykizmu isto tako kak 81i fli) Ift8 lilil1ll sve dritave do prostomn anarkizmu u~ine kraj bull

Ali recimo do medju naaim mladim slikarima i nema pravih anarkista kako to njihovi brallitelji tvrde posto rade samo 0 umjetnickom napretku 0

regeneraciji slikarstva (sto bi Bog dao da je istina) ~ cemu onua iznieti teoriju slikarskog anarkizma

Cemu snubiti Hrvate ua se predbroje naVer sashycrum i Jugend da dadu svoj novae za takav Otlov do poduprll becke te ludjake i da se ludo~t njihova (a mo~emo reci i umjetnicko zlooinstvo llOVO) siri u Hrvatskoj

Kazu do slikari sami vele do su im slike Ver sacruma ogavlle E pa dobro Ali onda nemojte Ili anarhisticka njihova nacela hvaiiti i prepisivati

8 e c e s i j a j e s a s vim 0 s lob 0 d j en a J poll t i ~ k i h ado 11 e k 1 e ina c ion a 1 11 i h

s po no nat 0 m pol j u m 0 g u r a II i t i 11 aj 11 e t e r 0 g e ~1 i j i e 1 e 111 e 11 t i 11 i s t 0 ill S m ishys I u (itr 55G)I Jest anarkistioki elementi mogu raditi noI anarkizma u istom smislu bili oni po narodnosti 111shyI lijaui Niemci iIi Rusi a po vjeri katolici luterani zidovi ili illuhamedovci ali na lemclj 11 poretka 11shy

zuma i krsoanskog morala l1e mogu jer taj temelj ~

26 27

trazi od 8vakoga pojedinoga zapt (Zllcht) uma i srea

Po ako pomislimo no rieei mladoga pisca (Ill

pojam Ijepote nije universal an do umjetnici raznih naroda imadu i raznih pojmova 0 Ijapoti tada ja toshyprotuslovlja kada se vali do najhatarogeniji elementi mogu raditi u istom smislu Njemaeki anarkiste dashykoko hooe do se ostali narodi riese nacionalnih spona ali mi stariji hrvatski patriote dobro znamo kamo toshysmiAra Mi nasuprot zalimo do domaon umjetnost

bull (a pod tom riecju ne razumievamo samo slikarstvo) sto vise nacionaliziramo do bude zrcalom h r v a tshys k e duse

U nasem tom programu llema takvih kontrashydikcija kakovih ima u programu anarkistickih seCAshysionista a zato je onaj i izvediv a ovaj nije onaj koristan ovajstetonosan

S e s e s i j a sad apr 0 po vie do u u mi e tshy n i c k 0 m s vie t 11 e van g j e 1j e a b sol u t n e

neogranicene slobode u stvaranjn~ (str 572)

Oovjek ne smije sve ono einiti izvesti raditi sto go je volja ni u nmjetnostima ni u drugim stvarima Sloboda ima u svemu i u svacemu stashynovite granice koje nitko prestupiti ne smije zivio 011 u najdivljoj iIi u najnaprednijoj drliavi

Stezanje sloboda ne potjace od okrutnih tirana ni od zlobnih mracnjaka nego od nuzde do se u ljudskom drllstvll uzdrzi poradak do zlocesti alamenti

drustva na skoda dobroj stvari iii do dobro ne uniste a dobre ljude do ne vriedjaju Ako je dakle umjat nost zrcalo ljudskog dl ustva to se ana mora i glede slobode stvaranja drZati naeela i obic8ja toga zivota

Netko je pitao CIano franceske akadamije zastoshynije akademija izabrala Z 0 I U akademikom Upitani mu odgovori do nisu Zolu zato izabrali jer je on napisao u jednom svom romanu uzasne nemoraIllamp stvari ~ Sada oe pitalac Po zar se takve stvnri

bull bull 4

na zbivaju n franceskom drustvu - Jest zbivaju se odvrati ahadamik alibiva ito da nesta moras svaki dan vrsiti a ipak ne Cilliil to javnoj jerja po nazorima kulturnoga svi~ta 11epristojno

Nije to farizejstvo naiiega vremena ako se lle~ dopusteno na cini javno nego je to upravo atribnt javnogo morala

Mladi ~isac nisli do jaBog za itofudr~ga rakao kada Ja l1aplSaO ovo )1M e d J u mril 0 g 1 m m () dar 11 i mid e jam a k 0 j 0 s a (raquo ~s i j a nos i n a I a z i s a ion a s i 1 n a n iJ m 8 vim a z a jed n i c k a 0 g a v nos t s pro m far i z e j_ 8 t va n a s ega v rem e n a M i (koJi nismo sa~ casioniste) n e sam 0 d aim am 0 d v a l a zshy1 i c nap 0 j mao 1 j e pot i no i d v a i vis e 0 mol a i u 0 d 0 b r u i zI u 0 d 0 P ushy

t e 11 0 min e d 0 pus ten 0 m J a d n i m seshyluzimo javno - riecimaa drllgim o t a j n 0 - d j ali m a Min a pit a m 0 j a

k 0 jed j e 1 0 r1 0 b r 0 iIi z I 0 neg 0 h 0 0 amp i s a s a z nat iiI i n e 0 a (str 600-604)

Ovo toboznja moralizirauja mludoga pista jasnoshykaza do sa sacesionisti ne trabaju obazirati 11a ustashynove kulturnih naroda nogo daim ja slobodno 10shy

diti sta i kako oni zeIt 10 ja pako ociti anarkizam Ja nasuprot VElil11 do pjesnik na smija takvih

pjesama spjavati i javnosti predati koje bi moglamp izazvati sablazan j komponist8 do na smije kompono~

20 21

shy

~t

u kojih ime on govori do smo mi stariji umjetniei k a d r i pojmiti novu sLruju te do nismo zalupaui i zlobni reakcionari

Jer sve ono llto je mladi pisae potrebnim seieshy L

nio dli iznese radi boljeg pojimanja seeesije i Sto spada no 800iolno - umjetnioki dio njegove studije ueili smo mt stariji veo mnogo gorlinaprije i ne sarno uoili i preporucili nego po tom i sami radili lstina je dn ima medju nami i takovih koji se ni- kako ne mogu odreoi onoga oernu su navikli bili te prionuti HZ napredak jer misle do nije vise vriedno do se mdi tih par godina sto oe JOB zivjeti iznevjere samomu sebi i onomu~ sto im je do sada milo bilo Ali ako se ovi i neoe prikljuoiti novomu to se ipak ne smije reoi ds oni nikoko ne mogu p 0 jim a t i novo

Ono u eem se ~i stariji razilazimo od leeesioshynista tice se anarkistickog njihavog nastojsnja

Citatelj mogao je veo iz dosadasnjih mojih glosa razabrati sto mi stariji dlzimo do je u secesiji anarshy kistioki

No stvar je toli zamdna za buduonost umjetshynosti osobito pako lila hrvatsku do ju moram JOB

1ftbolje razjasniti

Ako secesija razumieva pod stvaranjem to do iznese takva sta sto nigdje ne opstoji tada je to anarkizam a ujedno i anakronizam koji protuslovi llaceh do umjetnioko djelo ima biti izraz sadasnjega vremena i ako pako razumieva pod stvaranjem iznieti takve sujete koje drugi jos nisu upotriebili tada nije to nikakovo nov 0 naoel0 jer svaki je umjetnik od vajkada nastojao do iznese takva stu sto drugi

JOB nije iZllio U onom smislu i u Ol1om obliku Goshyspodin Pilar pise

7lCemu uzimati dusevne tvorevine jednoga naroda iz druge iIi treoe ruke M i mod e r 1) i I j u die r p i m 0 n a v reI U m i s~t u d ira m 0 (hrvatski equivalent jest proucavamo) bud his tic k e k 11 jig eVe d e s vet i Zen d citave biblioteke klinova pisma (str 570)

I mi stariji velimo dl trcba prevesti reeimo rusku pripovjest po ruskom originalu ne pako po ujemackom prevodu do treba puoke na~e melodije crpiti iz vrela a 11e iz Tartinija Haydenll Beethoshyvena Limandera i iz drugih glnzbotvolaca lroji su naSe melodije upotrebljavnli te da uz to jo~ prouoashyvamo svete glazbene lmjige inih Slavena A tako mishyslimo do bi morali uoiniti i nnsi seoesioniste te proshyucavati na vrelu nasutradieionalnu IiteratulU i glashygolska piama Tudje proncavati a vlastito napl1stiti to llije zdravi socializam nego za nas Hrvate analshykizllm jer turlje uLiti 6e nasecte

Venn mir Einer einen Sessel bringt einem lIaiv wienerischen Sessel den er gemacht hat wie gut man es bei uns halt knnn aber dabei treuherzig unshyseren oesterreichischen GesClhmack ausdriickt so weiss ieh auch dass es englisehe Sessel gibt die schoner sind aber dieser Wiener ist mil lieber - W e r 11 i c h t a 11 u n s e r w e r k n i e h tan tl n s e r Leben glaubt darfnicht in unserfl N a he gel ass e n we r den (Z e it od 23 srpnja 1898)

Zar da mi Hlvati zaostanemo za tim beckim 10shykalnim patriotizlllom - Izvolite 0 tom malo razshymisljati

23 22

8 e 0 e s i jan e mat e 0 ret ski h od r e~ d j e nih s red s t a van ina c ina k 0 jim a o e s v 0 j c i 1 j P 0 s t i 0 i 0 11 a j e 1 b 0 r b a pro t i v s k 0 1 a u 0 poe a 2 b 0 r b a pr 0 t i v S k 0 1 ado so dan j e u m jet n ltgt s t i (t j d o~ sadallnjeg slikarstva) S k ole sub i len e k a d a potr3bne uslied socij alnih i ncevshynih p r iIi k a doc i m dan a a vis e n i s u (8tr 655)

8eeesija nema po tom ni program a ni teorije ona je sarno borba proti postojecemn premda mladi piaae sam teoretski razlde aecesionisticka nacela No pitam od koga ce slikarski poeetnik ueiti svoje umiece oko ne od mojslora koji je sabrao oko sebe stanoviti broj ueenika do im teoretski razlaze i prakshyticki pokaze s~edstva i naein radnje te umjetnoati Kada secesija svega toga nema tada ne moze biti nt uciteljEm

Rieci do skole vise ne treba znaee do svaki neb bnde autodidaktom samoukom da radi divljacki bez metode i be teoretskih pravila Do sad( bio je obieaj a drukCije i ne moze do bude - do neishytelj poducava neenike a kada sn ovt izueili do svaki radi po svom individualnom daru i shvaoanjn ne imishytirajuc svoga ueitelja

J os u najstariiim vremenima razliltovali su se nmjetnioi po svojim radnjama po konetgtpeiji i po izshyradbi jedan od drugoga prmda je vise njih ueilo od jednoga te istoga majlltora Za tiranstvo u skoli nismo ml stariji ali smo za skolu

Ako gosp Pilarrazumieva podsKolom s m j e r iIi osebine rimske venecijanske holandeske etc skole tada fin moram reci do je to zastarjela oznaka U

novije dobn kllze se mjesto franeeska iii holandeska skoIa francesko iii holandesko slikarl1tvo mjesto tashylijanska ili ruska glazbel1a skolA (smjer) franceska iii ruska n a rod n 8 glazba

I N a rod n i smjer n umjetnostima nije danas suVisan nego potrebniji nego ikada prije osobito za one manje narode koji imadu razloga bojati se do im se naroc1ni njihov individnalitet unisti ~ Naukn gORp Pilara ida u prilog njemackom kozmopolitizmu koji za tim tezi da manje narocle odnarodi ne bi Ii tada bili Niemci gospodari Man kennt die Absicht nnd wird werstimmt

Za Niemce llije ta teznja a n ark i z a lU ali je za drnge nnrode po zato se mi stariji hrvotski umjetnici i opiremo avom silom proti tom toboznjem internacionalizmu proti napustflnju skola iii llarodnoga smjera

D a n a s j e sec e s i jar a t n a s t ran k a 1 ~ ~ sap ret e z non ega t i v n i mel e m e 11 tom II f o nap 0 b i j ado sad a n j u u m jet nos t

navjesouje joj rat n em i] OR r d n u borbu no zivot i smrt (str 556) Zato na

bull s t r a n s d 0 sad a n j 0 mum jet nos t i 0 n a j a m it m i j a i z d a v ned 0 b e k 0 j 11 m i modorni ljudi kano s oudom gJednmo t A k 0 jan e m 0 zen i k a da v i Ii e ozi vj e ti

~ ~ (str 571) Nakanasecesije cia razori dosadaSnju umjetnost

da se bon proti njoj no zivot i smrt iii kako Vfgtr Aacrum kaze Wir mussen den Mnth haben alles Bestehende zu vernichten jest -goli a n ark i z a ni

j Seeesiia ne6e do pli~ma nikakve institueije nikakavshyI 8utoritetnikakva morala Onaj koji se prieti smrcu

1 I

-----

II 24

nema n sebi krMlllskog morala Takvo divljacko nashystojanje pojavilo se no kojem mu drago po~ju covjeshycjegll zvota voui uo istog konacnog rezultata do ooajnosti do pozivincenja do chaosa

Kako nije uoillila blagopokojna carica i kraljica Jelisava nikomn 11 samo uobra he ju neman anarshykista ipllk usmrtio tako nije ni dosadasnja umjetnost nikomu zla ucinila nego samo dobra ostavljaju6 sadasnjosti bogatu balitillu

Kaua bi uovjek viuio u anarkistim80 takve boshy~anske sposopnosti ds hi mogli stvoriti iz nista posve novo i dobro sto bi moglo covjecanstvo u dobru ttsavrsiti ~e mu upaliti daleko sjaju6u luc mi bi se klanjali tllkvom geniju ali taknv genij nije u njih nigdje viditi 1gtrije bismo mogli reci do se say anarshykizam osuiva no nemoci ita boljegll stvoriti te dase radi te svoje nem06i utjece u svojoj pretjeranoj ambiciji k negaciji k bnrbarstvu

1gt0 njihovim nazorima neka nastane radje chaos u drzavi u dru1lvn u umjetnostima nego do hi se onipokorili velikim oaim umnicima koji su stvoriJi poredak koji je du sada opstojao i sviet OOUVO od divljastva

II Zato Vam- mlaoi hrvatski umjetnici jos

jedanput velim d ats t e z a ve den i 0 II t u tli i h a g ita tor a dan e Y nat e R too i 11 i t e d a s tell e hot ice s 1 u geL u di i h pre t j e I ashyn a c a a n ark i 8 to 81ohodno prikljucite so lwjuj umjetnioko-socialnoj revoluciji koja za tim ioe dli Qno sto postoji donekle preobrazi regenerira i usashyvrsi da nevaljalo istriebi te do pobiedi zdravi ruum pravo i pravednost ali sve usmrtiti razoriti do dodje do noulivenogo mete~a to nije socialna revoshy

~~~~ nego za sviet i za umjetnost ogulmi anar- ~

Takvom nastojanju ne cemo i ne mozemo se prishykljuoiti jer smo uzgojeni po na~elima krscanske nanke i jer smo - Hrvati

Vierovali Vi mladi hrvatski umjetnici iIi ne vjerovali ja Yam proricem da nece dugo trajati po

11

~

ce se svi pametni ljudi dict proti umjetni~kom anarshykizmu isto tako kak 81i fli) Ift8 lilil1ll sve dritave do prostomn anarkizmu u~ine kraj bull

Ali recimo do medju naaim mladim slikarima i nema pravih anarkista kako to njihovi brallitelji tvrde posto rade samo 0 umjetnickom napretku 0

regeneraciji slikarstva (sto bi Bog dao da je istina) ~ cemu onua iznieti teoriju slikarskog anarkizma

Cemu snubiti Hrvate ua se predbroje naVer sashycrum i Jugend da dadu svoj novae za takav Otlov do poduprll becke te ludjake i da se ludo~t njihova (a mo~emo reci i umjetnicko zlooinstvo llOVO) siri u Hrvatskoj

Kazu do slikari sami vele do su im slike Ver sacruma ogavlle E pa dobro Ali onda nemojte Ili anarhisticka njihova nacela hvaiiti i prepisivati

8 e c e s i j a j e s a s vim 0 s lob 0 d j en a J poll t i ~ k i h ado 11 e k 1 e ina c ion a 1 11 i h

s po no nat 0 m pol j u m 0 g u r a II i t i 11 aj 11 e t e r 0 g e ~1 i j i e 1 e 111 e 11 t i 11 i s t 0 ill S m ishys I u (itr 55G)I Jest anarkistioki elementi mogu raditi noI anarkizma u istom smislu bili oni po narodnosti 111shyI lijaui Niemci iIi Rusi a po vjeri katolici luterani zidovi ili illuhamedovci ali na lemclj 11 poretka 11shy

zuma i krsoanskog morala l1e mogu jer taj temelj ~

26 27

trazi od 8vakoga pojedinoga zapt (Zllcht) uma i srea

Po ako pomislimo no rieei mladoga pisca (Ill

pojam Ijepote nije universal an do umjetnici raznih naroda imadu i raznih pojmova 0 Ijapoti tada ja toshyprotuslovlja kada se vali do najhatarogeniji elementi mogu raditi u istom smislu Njemaeki anarkiste dashykoko hooe do se ostali narodi riese nacionalnih spona ali mi stariji hrvatski patriote dobro znamo kamo toshysmiAra Mi nasuprot zalimo do domaon umjetnost

bull (a pod tom riecju ne razumievamo samo slikarstvo) sto vise nacionaliziramo do bude zrcalom h r v a tshys k e duse

U nasem tom programu llema takvih kontrashydikcija kakovih ima u programu anarkistickih seCAshysionista a zato je onaj i izvediv a ovaj nije onaj koristan ovajstetonosan

S e s e s i j a sad apr 0 po vie do u u mi e tshy n i c k 0 m s vie t 11 e van g j e 1j e a b sol u t n e

neogranicene slobode u stvaranjn~ (str 572)

Oovjek ne smije sve ono einiti izvesti raditi sto go je volja ni u nmjetnostima ni u drugim stvarima Sloboda ima u svemu i u svacemu stashynovite granice koje nitko prestupiti ne smije zivio 011 u najdivljoj iIi u najnaprednijoj drliavi

Stezanje sloboda ne potjace od okrutnih tirana ni od zlobnih mracnjaka nego od nuzde do se u ljudskom drllstvll uzdrzi poradak do zlocesti alamenti

drustva na skoda dobroj stvari iii do dobro ne uniste a dobre ljude do ne vriedjaju Ako je dakle umjat nost zrcalo ljudskog dl ustva to se ana mora i glede slobode stvaranja drZati naeela i obic8ja toga zivota

Netko je pitao CIano franceske akadamije zastoshynije akademija izabrala Z 0 I U akademikom Upitani mu odgovori do nisu Zolu zato izabrali jer je on napisao u jednom svom romanu uzasne nemoraIllamp stvari ~ Sada oe pitalac Po zar se takve stvnri

bull bull 4

na zbivaju n franceskom drustvu - Jest zbivaju se odvrati ahadamik alibiva ito da nesta moras svaki dan vrsiti a ipak ne Cilliil to javnoj jerja po nazorima kulturnoga svi~ta 11epristojno

Nije to farizejstvo naiiega vremena ako se lle~ dopusteno na cini javno nego je to upravo atribnt javnogo morala

Mladi ~isac nisli do jaBog za itofudr~ga rakao kada Ja l1aplSaO ovo )1M e d J u mril 0 g 1 m m () dar 11 i mid e jam a k 0 j 0 s a (raquo ~s i j a nos i n a I a z i s a ion a s i 1 n a n iJ m 8 vim a z a jed n i c k a 0 g a v nos t s pro m far i z e j_ 8 t va n a s ega v rem e n a M i (koJi nismo sa~ casioniste) n e sam 0 d aim am 0 d v a l a zshy1 i c nap 0 j mao 1 j e pot i no i d v a i vis e 0 mol a i u 0 d 0 b r u i zI u 0 d 0 P ushy

t e 11 0 min e d 0 pus ten 0 m J a d n i m seshyluzimo javno - riecimaa drllgim o t a j n 0 - d j ali m a Min a pit a m 0 j a

k 0 jed j e 1 0 r1 0 b r 0 iIi z I 0 neg 0 h 0 0 amp i s a s a z nat iiI i n e 0 a (str 600-604)

Ovo toboznja moralizirauja mludoga pista jasnoshykaza do sa sacesionisti ne trabaju obazirati 11a ustashynove kulturnih naroda nogo daim ja slobodno 10shy

diti sta i kako oni zeIt 10 ja pako ociti anarkizam Ja nasuprot VElil11 do pjesnik na smija takvih

pjesama spjavati i javnosti predati koje bi moglamp izazvati sablazan j komponist8 do na smije kompono~

23 22

8 e 0 e s i jan e mat e 0 ret ski h od r e~ d j e nih s red s t a van ina c ina k 0 jim a o e s v 0 j c i 1 j P 0 s t i 0 i 0 11 a j e 1 b 0 r b a pro t i v s k 0 1 a u 0 poe a 2 b 0 r b a pr 0 t i v S k 0 1 ado so dan j e u m jet n ltgt s t i (t j d o~ sadallnjeg slikarstva) S k ole sub i len e k a d a potr3bne uslied socij alnih i ncevshynih p r iIi k a doc i m dan a a vis e n i s u (8tr 655)

8eeesija nema po tom ni program a ni teorije ona je sarno borba proti postojecemn premda mladi piaae sam teoretski razlde aecesionisticka nacela No pitam od koga ce slikarski poeetnik ueiti svoje umiece oko ne od mojslora koji je sabrao oko sebe stanoviti broj ueenika do im teoretski razlaze i prakshyticki pokaze s~edstva i naein radnje te umjetnoati Kada secesija svega toga nema tada ne moze biti nt uciteljEm

Rieci do skole vise ne treba znaee do svaki neb bnde autodidaktom samoukom da radi divljacki bez metode i be teoretskih pravila Do sad( bio je obieaj a drukCije i ne moze do bude - do neishytelj poducava neenike a kada sn ovt izueili do svaki radi po svom individualnom daru i shvaoanjn ne imishytirajuc svoga ueitelja

J os u najstariiim vremenima razliltovali su se nmjetnioi po svojim radnjama po konetgtpeiji i po izshyradbi jedan od drugoga prmda je vise njih ueilo od jednoga te istoga majlltora Za tiranstvo u skoli nismo ml stariji ali smo za skolu

Ako gosp Pilarrazumieva podsKolom s m j e r iIi osebine rimske venecijanske holandeske etc skole tada fin moram reci do je to zastarjela oznaka U

novije dobn kllze se mjesto franeeska iii holandeska skoIa francesko iii holandesko slikarl1tvo mjesto tashylijanska ili ruska glazbel1a skolA (smjer) franceska iii ruska n a rod n 8 glazba

I N a rod n i smjer n umjetnostima nije danas suVisan nego potrebniji nego ikada prije osobito za one manje narode koji imadu razloga bojati se do im se naroc1ni njihov individnalitet unisti ~ Naukn gORp Pilara ida u prilog njemackom kozmopolitizmu koji za tim tezi da manje narocle odnarodi ne bi Ii tada bili Niemci gospodari Man kennt die Absicht nnd wird werstimmt

Za Niemce llije ta teznja a n ark i z a lU ali je za drnge nnrode po zato se mi stariji hrvotski umjetnici i opiremo avom silom proti tom toboznjem internacionalizmu proti napustflnju skola iii llarodnoga smjera

D a n a s j e sec e s i jar a t n a s t ran k a 1 ~ ~ sap ret e z non ega t i v n i mel e m e 11 tom II f o nap 0 b i j ado sad a n j u u m jet nos t

navjesouje joj rat n em i] OR r d n u borbu no zivot i smrt (str 556) Zato na

bull s t r a n s d 0 sad a n j 0 mum jet nos t i 0 n a j a m it m i j a i z d a v ned 0 b e k 0 j 11 m i modorni ljudi kano s oudom gJednmo t A k 0 jan e m 0 zen i k a da v i Ii e ozi vj e ti

~ ~ (str 571) Nakanasecesije cia razori dosadaSnju umjetnost

da se bon proti njoj no zivot i smrt iii kako Vfgtr Aacrum kaze Wir mussen den Mnth haben alles Bestehende zu vernichten jest -goli a n ark i z a ni

j Seeesiia ne6e do pli~ma nikakve institueije nikakavshyI 8utoritetnikakva morala Onaj koji se prieti smrcu

1 I

-----

II 24

nema n sebi krMlllskog morala Takvo divljacko nashystojanje pojavilo se no kojem mu drago po~ju covjeshycjegll zvota voui uo istog konacnog rezultata do ooajnosti do pozivincenja do chaosa

Kako nije uoillila blagopokojna carica i kraljica Jelisava nikomn 11 samo uobra he ju neman anarshykista ipllk usmrtio tako nije ni dosadasnja umjetnost nikomu zla ucinila nego samo dobra ostavljaju6 sadasnjosti bogatu balitillu

Kaua bi uovjek viuio u anarkistim80 takve boshy~anske sposopnosti ds hi mogli stvoriti iz nista posve novo i dobro sto bi moglo covjecanstvo u dobru ttsavrsiti ~e mu upaliti daleko sjaju6u luc mi bi se klanjali tllkvom geniju ali taknv genij nije u njih nigdje viditi 1gtrije bismo mogli reci do se say anarshykizam osuiva no nemoci ita boljegll stvoriti te dase radi te svoje nem06i utjece u svojoj pretjeranoj ambiciji k negaciji k bnrbarstvu

1gt0 njihovim nazorima neka nastane radje chaos u drzavi u dru1lvn u umjetnostima nego do hi se onipokorili velikim oaim umnicima koji su stvoriJi poredak koji je du sada opstojao i sviet OOUVO od divljastva

II Zato Vam- mlaoi hrvatski umjetnici jos

jedanput velim d ats t e z a ve den i 0 II t u tli i h a g ita tor a dan e Y nat e R too i 11 i t e d a s tell e hot ice s 1 u geL u di i h pre t j e I ashyn a c a a n ark i 8 to 81ohodno prikljucite so lwjuj umjetnioko-socialnoj revoluciji koja za tim ioe dli Qno sto postoji donekle preobrazi regenerira i usashyvrsi da nevaljalo istriebi te do pobiedi zdravi ruum pravo i pravednost ali sve usmrtiti razoriti do dodje do noulivenogo mete~a to nije socialna revoshy

~~~~ nego za sviet i za umjetnost ogulmi anar- ~

Takvom nastojanju ne cemo i ne mozemo se prishykljuoiti jer smo uzgojeni po na~elima krscanske nanke i jer smo - Hrvati

Vierovali Vi mladi hrvatski umjetnici iIi ne vjerovali ja Yam proricem da nece dugo trajati po

11

~

ce se svi pametni ljudi dict proti umjetni~kom anarshykizmu isto tako kak 81i fli) Ift8 lilil1ll sve dritave do prostomn anarkizmu u~ine kraj bull

Ali recimo do medju naaim mladim slikarima i nema pravih anarkista kako to njihovi brallitelji tvrde posto rade samo 0 umjetnickom napretku 0

regeneraciji slikarstva (sto bi Bog dao da je istina) ~ cemu onua iznieti teoriju slikarskog anarkizma

Cemu snubiti Hrvate ua se predbroje naVer sashycrum i Jugend da dadu svoj novae za takav Otlov do poduprll becke te ludjake i da se ludo~t njihova (a mo~emo reci i umjetnicko zlooinstvo llOVO) siri u Hrvatskoj

Kazu do slikari sami vele do su im slike Ver sacruma ogavlle E pa dobro Ali onda nemojte Ili anarhisticka njihova nacela hvaiiti i prepisivati

8 e c e s i j a j e s a s vim 0 s lob 0 d j en a J poll t i ~ k i h ado 11 e k 1 e ina c ion a 1 11 i h

s po no nat 0 m pol j u m 0 g u r a II i t i 11 aj 11 e t e r 0 g e ~1 i j i e 1 e 111 e 11 t i 11 i s t 0 ill S m ishys I u (itr 55G)I Jest anarkistioki elementi mogu raditi noI anarkizma u istom smislu bili oni po narodnosti 111shyI lijaui Niemci iIi Rusi a po vjeri katolici luterani zidovi ili illuhamedovci ali na lemclj 11 poretka 11shy

zuma i krsoanskog morala l1e mogu jer taj temelj ~

26 27

trazi od 8vakoga pojedinoga zapt (Zllcht) uma i srea

Po ako pomislimo no rieei mladoga pisca (Ill

pojam Ijepote nije universal an do umjetnici raznih naroda imadu i raznih pojmova 0 Ijapoti tada ja toshyprotuslovlja kada se vali do najhatarogeniji elementi mogu raditi u istom smislu Njemaeki anarkiste dashykoko hooe do se ostali narodi riese nacionalnih spona ali mi stariji hrvatski patriote dobro znamo kamo toshysmiAra Mi nasuprot zalimo do domaon umjetnost

bull (a pod tom riecju ne razumievamo samo slikarstvo) sto vise nacionaliziramo do bude zrcalom h r v a tshys k e duse

U nasem tom programu llema takvih kontrashydikcija kakovih ima u programu anarkistickih seCAshysionista a zato je onaj i izvediv a ovaj nije onaj koristan ovajstetonosan

S e s e s i j a sad apr 0 po vie do u u mi e tshy n i c k 0 m s vie t 11 e van g j e 1j e a b sol u t n e

neogranicene slobode u stvaranjn~ (str 572)

Oovjek ne smije sve ono einiti izvesti raditi sto go je volja ni u nmjetnostima ni u drugim stvarima Sloboda ima u svemu i u svacemu stashynovite granice koje nitko prestupiti ne smije zivio 011 u najdivljoj iIi u najnaprednijoj drliavi

Stezanje sloboda ne potjace od okrutnih tirana ni od zlobnih mracnjaka nego od nuzde do se u ljudskom drllstvll uzdrzi poradak do zlocesti alamenti

drustva na skoda dobroj stvari iii do dobro ne uniste a dobre ljude do ne vriedjaju Ako je dakle umjat nost zrcalo ljudskog dl ustva to se ana mora i glede slobode stvaranja drZati naeela i obic8ja toga zivota

Netko je pitao CIano franceske akadamije zastoshynije akademija izabrala Z 0 I U akademikom Upitani mu odgovori do nisu Zolu zato izabrali jer je on napisao u jednom svom romanu uzasne nemoraIllamp stvari ~ Sada oe pitalac Po zar se takve stvnri

bull bull 4

na zbivaju n franceskom drustvu - Jest zbivaju se odvrati ahadamik alibiva ito da nesta moras svaki dan vrsiti a ipak ne Cilliil to javnoj jerja po nazorima kulturnoga svi~ta 11epristojno

Nije to farizejstvo naiiega vremena ako se lle~ dopusteno na cini javno nego je to upravo atribnt javnogo morala

Mladi ~isac nisli do jaBog za itofudr~ga rakao kada Ja l1aplSaO ovo )1M e d J u mril 0 g 1 m m () dar 11 i mid e jam a k 0 j 0 s a (raquo ~s i j a nos i n a I a z i s a ion a s i 1 n a n iJ m 8 vim a z a jed n i c k a 0 g a v nos t s pro m far i z e j_ 8 t va n a s ega v rem e n a M i (koJi nismo sa~ casioniste) n e sam 0 d aim am 0 d v a l a zshy1 i c nap 0 j mao 1 j e pot i no i d v a i vis e 0 mol a i u 0 d 0 b r u i zI u 0 d 0 P ushy

t e 11 0 min e d 0 pus ten 0 m J a d n i m seshyluzimo javno - riecimaa drllgim o t a j n 0 - d j ali m a Min a pit a m 0 j a

k 0 jed j e 1 0 r1 0 b r 0 iIi z I 0 neg 0 h 0 0 amp i s a s a z nat iiI i n e 0 a (str 600-604)

Ovo toboznja moralizirauja mludoga pista jasnoshykaza do sa sacesionisti ne trabaju obazirati 11a ustashynove kulturnih naroda nogo daim ja slobodno 10shy

diti sta i kako oni zeIt 10 ja pako ociti anarkizam Ja nasuprot VElil11 do pjesnik na smija takvih

pjesama spjavati i javnosti predati koje bi moglamp izazvati sablazan j komponist8 do na smije kompono~

-----

II 24

nema n sebi krMlllskog morala Takvo divljacko nashystojanje pojavilo se no kojem mu drago po~ju covjeshycjegll zvota voui uo istog konacnog rezultata do ooajnosti do pozivincenja do chaosa

Kako nije uoillila blagopokojna carica i kraljica Jelisava nikomn 11 samo uobra he ju neman anarshykista ipllk usmrtio tako nije ni dosadasnja umjetnost nikomu zla ucinila nego samo dobra ostavljaju6 sadasnjosti bogatu balitillu

Kaua bi uovjek viuio u anarkistim80 takve boshy~anske sposopnosti ds hi mogli stvoriti iz nista posve novo i dobro sto bi moglo covjecanstvo u dobru ttsavrsiti ~e mu upaliti daleko sjaju6u luc mi bi se klanjali tllkvom geniju ali taknv genij nije u njih nigdje viditi 1gtrije bismo mogli reci do se say anarshykizam osuiva no nemoci ita boljegll stvoriti te dase radi te svoje nem06i utjece u svojoj pretjeranoj ambiciji k negaciji k bnrbarstvu

1gt0 njihovim nazorima neka nastane radje chaos u drzavi u dru1lvn u umjetnostima nego do hi se onipokorili velikim oaim umnicima koji su stvoriJi poredak koji je du sada opstojao i sviet OOUVO od divljastva

II Zato Vam- mlaoi hrvatski umjetnici jos

jedanput velim d ats t e z a ve den i 0 II t u tli i h a g ita tor a dan e Y nat e R too i 11 i t e d a s tell e hot ice s 1 u geL u di i h pre t j e I ashyn a c a a n ark i 8 to 81ohodno prikljucite so lwjuj umjetnioko-socialnoj revoluciji koja za tim ioe dli Qno sto postoji donekle preobrazi regenerira i usashyvrsi da nevaljalo istriebi te do pobiedi zdravi ruum pravo i pravednost ali sve usmrtiti razoriti do dodje do noulivenogo mete~a to nije socialna revoshy

~~~~ nego za sviet i za umjetnost ogulmi anar- ~

Takvom nastojanju ne cemo i ne mozemo se prishykljuoiti jer smo uzgojeni po na~elima krscanske nanke i jer smo - Hrvati

Vierovali Vi mladi hrvatski umjetnici iIi ne vjerovali ja Yam proricem da nece dugo trajati po

11

~

ce se svi pametni ljudi dict proti umjetni~kom anarshykizmu isto tako kak 81i fli) Ift8 lilil1ll sve dritave do prostomn anarkizmu u~ine kraj bull

Ali recimo do medju naaim mladim slikarima i nema pravih anarkista kako to njihovi brallitelji tvrde posto rade samo 0 umjetnickom napretku 0

regeneraciji slikarstva (sto bi Bog dao da je istina) ~ cemu onua iznieti teoriju slikarskog anarkizma

Cemu snubiti Hrvate ua se predbroje naVer sashycrum i Jugend da dadu svoj novae za takav Otlov do poduprll becke te ludjake i da se ludo~t njihova (a mo~emo reci i umjetnicko zlooinstvo llOVO) siri u Hrvatskoj

Kazu do slikari sami vele do su im slike Ver sacruma ogavlle E pa dobro Ali onda nemojte Ili anarhisticka njihova nacela hvaiiti i prepisivati

8 e c e s i j a j e s a s vim 0 s lob 0 d j en a J poll t i ~ k i h ado 11 e k 1 e ina c ion a 1 11 i h

s po no nat 0 m pol j u m 0 g u r a II i t i 11 aj 11 e t e r 0 g e ~1 i j i e 1 e 111 e 11 t i 11 i s t 0 ill S m ishys I u (itr 55G)I Jest anarkistioki elementi mogu raditi noI anarkizma u istom smislu bili oni po narodnosti 111shyI lijaui Niemci iIi Rusi a po vjeri katolici luterani zidovi ili illuhamedovci ali na lemclj 11 poretka 11shy

zuma i krsoanskog morala l1e mogu jer taj temelj ~

26 27

trazi od 8vakoga pojedinoga zapt (Zllcht) uma i srea

Po ako pomislimo no rieei mladoga pisca (Ill

pojam Ijepote nije universal an do umjetnici raznih naroda imadu i raznih pojmova 0 Ijapoti tada ja toshyprotuslovlja kada se vali do najhatarogeniji elementi mogu raditi u istom smislu Njemaeki anarkiste dashykoko hooe do se ostali narodi riese nacionalnih spona ali mi stariji hrvatski patriote dobro znamo kamo toshysmiAra Mi nasuprot zalimo do domaon umjetnost

bull (a pod tom riecju ne razumievamo samo slikarstvo) sto vise nacionaliziramo do bude zrcalom h r v a tshys k e duse

U nasem tom programu llema takvih kontrashydikcija kakovih ima u programu anarkistickih seCAshysionista a zato je onaj i izvediv a ovaj nije onaj koristan ovajstetonosan

S e s e s i j a sad apr 0 po vie do u u mi e tshy n i c k 0 m s vie t 11 e van g j e 1j e a b sol u t n e

neogranicene slobode u stvaranjn~ (str 572)

Oovjek ne smije sve ono einiti izvesti raditi sto go je volja ni u nmjetnostima ni u drugim stvarima Sloboda ima u svemu i u svacemu stashynovite granice koje nitko prestupiti ne smije zivio 011 u najdivljoj iIi u najnaprednijoj drliavi

Stezanje sloboda ne potjace od okrutnih tirana ni od zlobnih mracnjaka nego od nuzde do se u ljudskom drllstvll uzdrzi poradak do zlocesti alamenti

drustva na skoda dobroj stvari iii do dobro ne uniste a dobre ljude do ne vriedjaju Ako je dakle umjat nost zrcalo ljudskog dl ustva to se ana mora i glede slobode stvaranja drZati naeela i obic8ja toga zivota

Netko je pitao CIano franceske akadamije zastoshynije akademija izabrala Z 0 I U akademikom Upitani mu odgovori do nisu Zolu zato izabrali jer je on napisao u jednom svom romanu uzasne nemoraIllamp stvari ~ Sada oe pitalac Po zar se takve stvnri

bull bull 4

na zbivaju n franceskom drustvu - Jest zbivaju se odvrati ahadamik alibiva ito da nesta moras svaki dan vrsiti a ipak ne Cilliil to javnoj jerja po nazorima kulturnoga svi~ta 11epristojno

Nije to farizejstvo naiiega vremena ako se lle~ dopusteno na cini javno nego je to upravo atribnt javnogo morala

Mladi ~isac nisli do jaBog za itofudr~ga rakao kada Ja l1aplSaO ovo )1M e d J u mril 0 g 1 m m () dar 11 i mid e jam a k 0 j 0 s a (raquo ~s i j a nos i n a I a z i s a ion a s i 1 n a n iJ m 8 vim a z a jed n i c k a 0 g a v nos t s pro m far i z e j_ 8 t va n a s ega v rem e n a M i (koJi nismo sa~ casioniste) n e sam 0 d aim am 0 d v a l a zshy1 i c nap 0 j mao 1 j e pot i no i d v a i vis e 0 mol a i u 0 d 0 b r u i zI u 0 d 0 P ushy

t e 11 0 min e d 0 pus ten 0 m J a d n i m seshyluzimo javno - riecimaa drllgim o t a j n 0 - d j ali m a Min a pit a m 0 j a

k 0 jed j e 1 0 r1 0 b r 0 iIi z I 0 neg 0 h 0 0 amp i s a s a z nat iiI i n e 0 a (str 600-604)

Ovo toboznja moralizirauja mludoga pista jasnoshykaza do sa sacesionisti ne trabaju obazirati 11a ustashynove kulturnih naroda nogo daim ja slobodno 10shy

diti sta i kako oni zeIt 10 ja pako ociti anarkizam Ja nasuprot VElil11 do pjesnik na smija takvih

pjesama spjavati i javnosti predati koje bi moglamp izazvati sablazan j komponist8 do na smije kompono~

26 27

trazi od 8vakoga pojedinoga zapt (Zllcht) uma i srea

Po ako pomislimo no rieei mladoga pisca (Ill

pojam Ijepote nije universal an do umjetnici raznih naroda imadu i raznih pojmova 0 Ijapoti tada ja toshyprotuslovlja kada se vali do najhatarogeniji elementi mogu raditi u istom smislu Njemaeki anarkiste dashykoko hooe do se ostali narodi riese nacionalnih spona ali mi stariji hrvatski patriote dobro znamo kamo toshysmiAra Mi nasuprot zalimo do domaon umjetnost

bull (a pod tom riecju ne razumievamo samo slikarstvo) sto vise nacionaliziramo do bude zrcalom h r v a tshys k e duse

U nasem tom programu llema takvih kontrashydikcija kakovih ima u programu anarkistickih seCAshysionista a zato je onaj i izvediv a ovaj nije onaj koristan ovajstetonosan

S e s e s i j a sad apr 0 po vie do u u mi e tshy n i c k 0 m s vie t 11 e van g j e 1j e a b sol u t n e

neogranicene slobode u stvaranjn~ (str 572)

Oovjek ne smije sve ono einiti izvesti raditi sto go je volja ni u nmjetnostima ni u drugim stvarima Sloboda ima u svemu i u svacemu stashynovite granice koje nitko prestupiti ne smije zivio 011 u najdivljoj iIi u najnaprednijoj drliavi

Stezanje sloboda ne potjace od okrutnih tirana ni od zlobnih mracnjaka nego od nuzde do se u ljudskom drllstvll uzdrzi poradak do zlocesti alamenti

drustva na skoda dobroj stvari iii do dobro ne uniste a dobre ljude do ne vriedjaju Ako je dakle umjat nost zrcalo ljudskog dl ustva to se ana mora i glede slobode stvaranja drZati naeela i obic8ja toga zivota

Netko je pitao CIano franceske akadamije zastoshynije akademija izabrala Z 0 I U akademikom Upitani mu odgovori do nisu Zolu zato izabrali jer je on napisao u jednom svom romanu uzasne nemoraIllamp stvari ~ Sada oe pitalac Po zar se takve stvnri

bull bull 4

na zbivaju n franceskom drustvu - Jest zbivaju se odvrati ahadamik alibiva ito da nesta moras svaki dan vrsiti a ipak ne Cilliil to javnoj jerja po nazorima kulturnoga svi~ta 11epristojno

Nije to farizejstvo naiiega vremena ako se lle~ dopusteno na cini javno nego je to upravo atribnt javnogo morala

Mladi ~isac nisli do jaBog za itofudr~ga rakao kada Ja l1aplSaO ovo )1M e d J u mril 0 g 1 m m () dar 11 i mid e jam a k 0 j 0 s a (raquo ~s i j a nos i n a I a z i s a ion a s i 1 n a n iJ m 8 vim a z a jed n i c k a 0 g a v nos t s pro m far i z e j_ 8 t va n a s ega v rem e n a M i (koJi nismo sa~ casioniste) n e sam 0 d aim am 0 d v a l a zshy1 i c nap 0 j mao 1 j e pot i no i d v a i vis e 0 mol a i u 0 d 0 b r u i zI u 0 d 0 P ushy

t e 11 0 min e d 0 pus ten 0 m J a d n i m seshyluzimo javno - riecimaa drllgim o t a j n 0 - d j ali m a Min a pit a m 0 j a

k 0 jed j e 1 0 r1 0 b r 0 iIi z I 0 neg 0 h 0 0 amp i s a s a z nat iiI i n e 0 a (str 600-604)

Ovo toboznja moralizirauja mludoga pista jasnoshykaza do sa sacesionisti ne trabaju obazirati 11a ustashynove kulturnih naroda nogo daim ja slobodno 10shy

diti sta i kako oni zeIt 10 ja pako ociti anarkizam Ja nasuprot VElil11 do pjesnik na smija takvih

pjesama spjavati i javnosti predati koje bi moglamp izazvati sablazan j komponist8 do na smije kompono~

28

vati takvu glazbu i javnodati izvoditi koja bi poput mackodera vriedjala sluh slusatelja graditelj da ne smije graditi kncll onako da bi tame dimnjaci bili gdje Sll prozori a vrata nil krovu Pa tako ne smiju ni slikari takove slike slikati ili kipari takove stlltne izradjivati koje bi izazvale sablazan I kako ne smije slikllr karikirati lik Boitji carll iIi kralja tako i ne smije dostojanstvo i svetosti prirode _

Neogranicena sloboda u ma kojim prilikama ~i-vota pa i u umjetnostima vodi do mahnitosti do

JaLsurduma do zlociua t j do anarkije I Umjetnik mora da prikazuje

0) n a k ci k a k 0 0 s j e C a (6 uti) pro s too d s v a k e k 0 11 V e u c ion a 1u 0 s t i P a b i 0 j 0 S t a k 0 iz v r gnu t p 0 g i bel j i d a s est ashyn 0 v i tim 1j u d e m p ric i nib i z a ran 11 eshyshvatljiv fantastican iIi paoe i S In i e san (str (72)

To je ono isto sto i neogranicena sloboda samo -sto je ovdje til neogral1icena sloboda po nesto detni- lirana Do sada se je svaki umjetnik vazda ponmo cuao da se sa svojim radnjama ue blamira daga ljudi ne smatraju Iudjakom No od kada je V e r sac rum izdala lozinku Man darf sieh nieht iiirehten lacherlich zu werden denn von jeher hat nllr Jener bei nns triumphirt der sieh jahrelang blashy

mirt hatU od onda uce to i branitelji secesionista

pa onda neka tko niece da nije umjetnioki anarkishyzam i umjetnieko ludil0 u nas importirano od Nieshy

maca i od njiho ih agitatora Kakvu korist kakav uititak pruita takva umjetnost koju stanoviti Ijudi sa ltlobro organiziranim mo~djanima i sa prirodjenim -esteticnim cuvstvom ne shvacaju Covjek koji se ne

29

boji da postane smiesnim koji ne mari da se blashymira u tomu je ugusen Ijudski sram te 6e se nashypokon los i hvaliti sa svojom ludo5Cu iIi sa svojim nedjelom kako to cine obieni anarkiste

Sam pisac veli nil str 591 B e z 0 b z i r ni r a d i k ali z a m (a to nijE drugo nflgo anarkizam r a d j a s vag d jag rot ask Dim s t va rim at k 0 j e 0 d b ij a jus v a k 0 g aU

I mi to tvrdimo Ali cudnovata je ta pisceva logika kada veli da tak a tamasna i fantasticna djela svakoga odbijaju a ipak se nada da 6e takvl slika prorlrietl u sve slojeve covjacanskoga drustva j

vraiti civilizatornu misijn - Gospodine moj to nija 11 0 V a umjetnost nego darmar baz svrhe i bez reshyformatorskoga cilja t 0 j a a 11 ark i z a m Od toga pako mi stariji zaziremo

U m jet nos t n ace bit i neSt 0 t u dj eshyll b s t r a k t 11 0 S t 0 c e sat a k m 0 rat u cit i It a 0 n pro g ram a t i k a sam 0 z a t 0 a t 0shy

S pad a k n a 0 bra z b i n e c e vis e bit i P 0shy

priste gdje ca on (covjek) tek sugastiom poi mat i s t 0 j ali e p 0 s ton i j a 0 n (oov- jek) ceo d j a dan put 0 s j ~ tit i d a j a u s v 0 m k rug u m i s 1 i 11 ace m d 0 m a 6 e m p r ij at 11 0 m Sto u n j em 0 d j e k u j a g dj e 6e moci slobodno bez k011vencijainih s po n a u ~ i vat i (str (91)

G Pilar razumieva pod umjatnosti dakako samoshyslikarstvo Po njegovoj tvrdnji na 6a ti se (JakIe koja slila pricinjati tudjom ti cas odjedanput cutiti da si n svom krngl misli ma da sa n tvojoj giavi nlshykada nije porodila takva misao kakvn dotiona slika prikazuje Ti na ces trebati Hoiti umjetnost pa ces

30 31

--

Ovo zelimo odstraniti i u klici 11 nas uguliti ne pako ju ipak umjeti i razumjeti jer se gramatika De uei umjetnicki napredak za to da umijes pravilno govoriti i pravilno pis-ti

Secesija zazire od lascivnosti ler)nego se nei samo za to da se mo~es svjedocbom isshyj e 0 p a k a j e 1 po n i z nj e c u v s t YO ali n e kazati da si jn Heio jer skolska je svjedocba znak zazire od golotinje jer ona nije rmiddotuznanaobrazbe Ti 6es poimati lto je liepo i sto nije ma i sramotna (str 604)fa te i nitko nije u to uputio nitko te nije uposhy

~

$ko nre sramotna zasto onda ne idu rode ni primjeri ljudskoga drustva - na razliku izshyzorio ni roditelji ni nzgojitelji tvoji ni primjeri pri shy

Ijudi kulturnih naro~ go po stmltie-da medju Iiepoga i rn~noga Slike Ver sacrumn Jushy moguliepe hnije i razmjerje covjecega tiela zanieti gend-a MIadosti koje ne moze cesto Hi nashy oko slikara umjetnika te da on tu ljepotu drugim obrazen covjek odgonetati ti 6e8 ih namah raznmjeti okoll1 gleda nego neslikal ali umj~ost e Eost~j~ i bez sugestije Krajolici koji predocuju posvetudji ullJetnjk~~4b~~ltaN~~~2iz[-~un-kraj pricinit ee se tpbi kao oa sn doma6i Karikashy atya TOl voll1 1 uredbaIIUltQg~re

ture grdobe i rugobe biti cetebi prijatne Ti ces ~ik bezuvjetno pokorav~tb Svaka umjetnost dashymoei uZlvati umjetnicko djelo bez konven0iol1aInih pace svaE staIis ima svojih tajna koje ostali sviet spona jer 6e i nenacionalno biti domaee ne treba i ne smije da znade jer bi inace izgnbio

respekt 0 doticnoj urnjetnosti iIi bi si uzitak pokvario Da da znamo da secesija osobito na ovo poshyf~ sljednje spekulira Po secesiji ne treba da se umje~ Kada hi znao kako carobnik izvodi svoje proshyUnost obazire na konvellciJe kulturnih naroda na dukcije ti bi izgubio respekt 0 magiji Kada hi ti II

gledao oda stu i kako se pripravljaju neka jela ti ih l drustvene obicaje na krManski moral kamo Ii speshy-cialno na patrioticne teznje i narodne ideale h r shy nikada okusio ne bi Od cesa se liecniku ni malo ne vat s k 0 g a naroda grusti od toga bi ti obolio od gadjenja Drugo je

struenjak a drugo nestrucnjak onaj ce motrit stvariKako je ouo prvo anarkistieki t J- ubitacllo za s posve orugoga gledi~ta nego ovaj Bamu urnjetnost tako je ovo drugo ubitaeno za

Hrvate Dobroje rekao kritik Pilarove studije glede nudishytetaIma u ljudskoj dnsi jedno cuvstvo od najdelishyZadje Ii koji urnjetnik (t j slikarski katnijih sto se pomisliti dade najnjezniji cviet djevishyI anarkista) pre d a Ie k 0 pan eli u e k s t 1 e m to eanskoga srea To je cuvstvo pudor a ono jej 0 s u vie k n ij era z log d a s e 0 sud i e ita v

bull kod eistih najrazvijenije Umjetnost griesi ako gapokret (str 604) vriedja

Ii stariji hrvatski umjetnici neosudjnjemo cieH A ja veIim da griesi tim vise ako iznese nuwshypokret nego sarno OilO lto je u secesiji pretjerano f

tete s putenom nakanom u javnim listovima koji doshyekstremno la~Ijivo nepatrioticno a n ark is tic ki

bull

-

33

fr-shy

I 32

laze tl sake mladezi alto se postave ogavni nuditeti t

gdje im nema poil niposto mjesta te kamo jatomice dolazi i ~enska mladez itd

UmJetnik i svaki drugi naobrazen covjek mora imati od javnosti i od javnog morala neko strahoposhycitanje U najuzem svom krugu moze si pojedinac ovo iIi ono dozvoliti premiln ni tuj nije ne ogranishycena sloboda nil mjestu ali ako svojiro Cinom ne dade povoda obOoj sablazni tada ron je grieh

oprostiv Bio sam prije jedno desetak godina kod jednog

starog opce stovanog i uglednog zagrebackog sveceshynika koji je imao u svojoj spavacoj sobi ovecu sliku

nuditeta pokazav mi slikll rekao mi je de ju je kupio

za nekoliko hiljada forinti te de jll je zato koprenom pokrio da ne bi vriedjala oci takvih gledaoca koji ne misle na umjetnicku ljepotll slike Ovaj obzir nije farizejstvo nego eklatantau dokaz da se imamo javnosti

gotovo bojati 0 n i m a k 0 j i n i k a k 0 n e m 0 g u d So

pojme novoga smjera a po tom i ne m 0 g u d a s e s n jim s p r i j ate 1 j e m 0 z e

se preporuiSiti samo rezerva Vrieme jenajpravedniji i najnepristraniji

nitiiSarj on~ cebezobzirno pomesti sve sto ima u secesiji nevaljano n e z rei 0 i n e 0 p r a v dan o A k 0 P a k 0 is ishy t a v a lsec e s i j all n e v r i e din i 8 t a v r i em e 6 e 0 t P I So v i t i i n j u cit a v u j e r s e u nasecte doba la~ni proroci ne mogn dugo

d r I a t i (str 704)

~

~

Veo sam prije rekao pa i dokazao diljem ovoga moga odgovora da mi stariji jako dobro pojmimo secesiju ali da jn l1i secesioniste sami ni branitelji njihovi ne pojme ~ toga bi najvise njima pristajala r e 21 e r v a Utvarana veliiSina uviek je znak malih Das j unge Volk es bildet sichein Sein Tauftag soUte der Schopfungstag sein Mochten sie doch zushygleich bedenkenmiddot Was wir ihnen a1s Eingebinde schenken

Mi stariji poznamo mnogo mladih ljudi iz skore proslosti koji au u mladena~koj svojoj dobi lestoko branili koju stvar kasnje pako kad im je pa~et zrelij om postala te kad su si stekli ponesto iskustva proglasili su istu stvar fantomom i varkom Prepo~

ru1iti je zato u prvom redu mladeli rezervu da ne bi kasnje morala sama sebi protusloviti Mi bismo stariji sigurno sutili bili 0 novom tom pokretu da nismo opazili bili kako vodi anarkisti1ki dio secesije cieli smjer do absurdnosti i kada ne bismo iz iskustva znali da je svaki ekstrem tesko istriebiti

bull uvriezi Ii se jednom u kojoj stvari I kukolj moze se sarno mnkom istriebiti iz psenice ~Da se lazni proshyroei dugo 117drhti ne mogu to mi IItariji bolje zuademo nego vi mladi Ijudi Pitajte gosp Pilarnmiddot sarno vasega djeda On oe yam i to kazati da se aktivni fanatici dllgO znadll oddati te da s a ill 0

v r i e m e ne otplavljl1je niata nego da I j n d i otplavljuju ono Iazno i to s pom06jl1 borbe proti laZi

Mladi pisac zakljncuje svoju studiju ovako 8 t 0 j e nov i p 0 k ret n a 5 a 0 0 d z i v a

U H r vat s k 0 j b e 21 sum n j e jed 0 k a 21 d a nastaje nova faza u nasem narodnom i v 0 t u To 21 n a is i P r v 0 d a s u k 0 dmiddot nil s

S

prosectlavremenll kad su se hvalila djel~vaoza toSto su pisana u rodo~ Ij u b n ltgt m d ilh u iIi i h j a pis Ii or 0 d 0-

lju b 7b ez obzira na nj ihovu umj atshyni~ kuv ri j e d nos t Dan a s j e u ~m p 0-

g 1_ed u b oj j e~D~ n a s tr a ~ i n IIs Ii op oj ll shysti~o 4J ala p r av au mj e~nicke vrij edn~os ti

a p ~ OSll ~ j U j e i h s v jet ski m m jar i 1oEimiddot~ To j es a mop 0 s 1j ed i c a u v j ere p j a d Ii je nll) narodni opstanak na svaki ns c) n ~ s i g u r an (str 605) pva riaci saddavaju u sebi prvo klevatu i rug

za prijasnJe hrvatsko opoinstvo a drugo na temelju krivihpremisa i krivi zakljucak rf)

Nije istina da smo mi stariji kritici a s niuni prijasnje opoinstvo hvaIili svako djel0 lilo to middotdjel~ iDaUlojetnicko samo ako je poteklood hrvatskog rodoljuba iliako mu je sadraj bio patriotican Nikada nismo hvalili nesmisao nekih Rnsanovih pj~sama pa bio u njim~ i patrioti~niapel na citashy

oca ~ikada nismo preporucili da sa stampaju i qne Livadio~v~popiJ3vke koja Demajullmjetnicka -vriedshy

nostJ Nismo hvaIilirOdoljtibne slike Miickeove niti izVjestla~ drame pa ma pilo u njima i jo~ takvih pashytrioticlrih usklika Mismoh~aIili ond~ a hva~imo i sada SaroO ona djela koja imaduumjetnicku vriedshynost no i 8 tin a j e d a i h hv a lim ltgt tim v isa a k 0 s uta p r a v a u m j a t n i c k a d j a Is pote k 1 a 0 d H r v a t a OIl

Nova faza koja oe nastati usljed sacesija u nashysem narodnom ~ivotu neoe - kako mladi pisac misli

- rinapriediti taj narodni lfivot ona oa ga tako unishyititi da oa Hrvati prelltatibitr MatI bull II J ~

Svako zlo sto Ii nama dolazi iztudjine nadje zaliboze u nas odziva dobro pako niltada iIi samo veoma rietko Mi stariji zelimo da bisamo dobro naslo u nas odzi va jer kako je Kurelac rekao bro dosla vsaka misal odkuda mu drago ~od koga mu drago da je istom (i Z8 nas) ~dravaNeka s~ hrvatski umjetnici okoriste svimpametnim niodern~ stecevinama ali neka ne kopiraju tudje ~lo nekaD~ suprot istriebe sve ono tudje st6 se mr slaze s na sim ukusom nasom tradicijom~ s nasim krsoansIcinl uzgojem dakle sve ono sto vriedjahrvatskOnase c~ -- 1

Ako cemo u buduce prosudjivati domaoaumj nicka naSa djela svjetskim mjerilom tj onim ntje~ rilom koje se ne obazire ua hrvatsko bice jar tudji sVlet osobito pako njeniackina oe ni da cuje okashykvoj hrvatskoj umjetno~ti taila ne oe biti nas narodni

opstanak osigurau nego gotovo upropasoan Hrvatska middotumjetnicka djela treba da se prosudjuju jedino umj e n i c k im mjerilom ne pako nijerilom tudjega svieta Molda rie ce suvisno biti akoovdje priop6im sud naSa genijalne zemljakinje gdjeMare Oopo~e

(udate za viteza Barksa) 0 secesiji Pisala mi je 26 kolovoza o g medju ostalini i ovo Janisamizshyricna protivnica secesije jer znam da ima i dobro u secesiji i jer njezillo zlo ne moze skomti zrelim Iju~ dima i velikom svietu Ali drugcije se ima s mlade~i

11 opctj a naposa s hrvatskom Hrvati imadu razloga bojazljivo cuvati narodne svoje svetinje Secesionishysticki je pokret kosmopolitski a s toga moze se reoi punim pravom da je bez karaktera Utisak koji taj pokret proi~vQdi ostavlja sam~ nistetlle seme i tvorbe praznog naklapanja Ali zanasu je mladel secesija

1

30 31

--

Ovo zelimo odstraniti i u klici 11 nas uguliti ne pako ju ipak umjeti i razumjeti jer se gramatika De uei umjetnicki napredak za to da umijes pravilno govoriti i pravilno pis-ti

Secesija zazire od lascivnosti ler)nego se nei samo za to da se mo~es svjedocbom isshyj e 0 p a k a j e 1 po n i z nj e c u v s t YO ali n e kazati da si jn Heio jer skolska je svjedocba znak zazire od golotinje jer ona nije rmiddotuznanaobrazbe Ti 6es poimati lto je liepo i sto nije ma i sramotna (str 604)fa te i nitko nije u to uputio nitko te nije uposhy

~

$ko nre sramotna zasto onda ne idu rode ni primjeri ljudskoga drustva - na razliku izshyzorio ni roditelji ni nzgojitelji tvoji ni primjeri pri shy

Ijudi kulturnih naro~ go po stmltie-da medju Iiepoga i rn~noga Slike Ver sacrumn Jushy moguliepe hnije i razmjerje covjecega tiela zanieti gend-a MIadosti koje ne moze cesto Hi nashy oko slikara umjetnika te da on tu ljepotu drugim obrazen covjek odgonetati ti 6e8 ih namah raznmjeti okoll1 gleda nego neslikal ali umj~ost e Eost~j~ i bez sugestije Krajolici koji predocuju posvetudji ullJetnjk~~4b~~ltaN~~~2iz[-~un-kraj pricinit ee se tpbi kao oa sn doma6i Karikashy atya TOl voll1 1 uredbaIIUltQg~re

ture grdobe i rugobe biti cetebi prijatne Ti ces ~ik bezuvjetno pokorav~tb Svaka umjetnost dashymoei uZlvati umjetnicko djelo bez konven0iol1aInih pace svaE staIis ima svojih tajna koje ostali sviet spona jer 6e i nenacionalno biti domaee ne treba i ne smije da znade jer bi inace izgnbio

respekt 0 doticnoj urnjetnosti iIi bi si uzitak pokvario Da da znamo da secesija osobito na ovo poshyf~ sljednje spekulira Po secesiji ne treba da se umje~ Kada hi znao kako carobnik izvodi svoje proshyUnost obazire na konvellciJe kulturnih naroda na dukcije ti bi izgubio respekt 0 magiji Kada hi ti II

gledao oda stu i kako se pripravljaju neka jela ti ih l drustvene obicaje na krManski moral kamo Ii speshy-cialno na patrioticne teznje i narodne ideale h r shy nikada okusio ne bi Od cesa se liecniku ni malo ne vat s k 0 g a naroda grusti od toga bi ti obolio od gadjenja Drugo je

struenjak a drugo nestrucnjak onaj ce motrit stvariKako je ouo prvo anarkistieki t J- ubitacllo za s posve orugoga gledi~ta nego ovaj Bamu urnjetnost tako je ovo drugo ubitaeno za

Hrvate Dobroje rekao kritik Pilarove studije glede nudishytetaIma u ljudskoj dnsi jedno cuvstvo od najdelishyZadje Ii koji urnjetnik (t j slikarski katnijih sto se pomisliti dade najnjezniji cviet djevishyI anarkista) pre d a Ie k 0 pan eli u e k s t 1 e m to eanskoga srea To je cuvstvo pudor a ono jej 0 s u vie k n ij era z log d a s e 0 sud i e ita v

bull kod eistih najrazvijenije Umjetnost griesi ako gapokret (str 604) vriedja

Ii stariji hrvatski umjetnici neosudjnjemo cieH A ja veIim da griesi tim vise ako iznese nuwshypokret nego sarno OilO lto je u secesiji pretjerano f

tete s putenom nakanom u javnim listovima koji doshyekstremno la~Ijivo nepatrioticno a n ark is tic ki

bull

-

33

fr-shy

I 32

laze tl sake mladezi alto se postave ogavni nuditeti t

gdje im nema poil niposto mjesta te kamo jatomice dolazi i ~enska mladez itd

UmJetnik i svaki drugi naobrazen covjek mora imati od javnosti i od javnog morala neko strahoposhycitanje U najuzem svom krugu moze si pojedinac ovo iIi ono dozvoliti premiln ni tuj nije ne ogranishycena sloboda nil mjestu ali ako svojiro Cinom ne dade povoda obOoj sablazni tada ron je grieh

oprostiv Bio sam prije jedno desetak godina kod jednog

starog opce stovanog i uglednog zagrebackog sveceshynika koji je imao u svojoj spavacoj sobi ovecu sliku

nuditeta pokazav mi slikll rekao mi je de ju je kupio

za nekoliko hiljada forinti te de jll je zato koprenom pokrio da ne bi vriedjala oci takvih gledaoca koji ne misle na umjetnicku ljepotll slike Ovaj obzir nije farizejstvo nego eklatantau dokaz da se imamo javnosti

gotovo bojati 0 n i m a k 0 j i n i k a k 0 n e m 0 g u d So

pojme novoga smjera a po tom i ne m 0 g u d a s e s n jim s p r i j ate 1 j e m 0 z e

se preporuiSiti samo rezerva Vrieme jenajpravedniji i najnepristraniji

nitiiSarj on~ cebezobzirno pomesti sve sto ima u secesiji nevaljano n e z rei 0 i n e 0 p r a v dan o A k 0 P a k 0 is ishy t a v a lsec e s i j all n e v r i e din i 8 t a v r i em e 6 e 0 t P I So v i t i i n j u cit a v u j e r s e u nasecte doba la~ni proroci ne mogn dugo

d r I a t i (str 704)

~

~

Veo sam prije rekao pa i dokazao diljem ovoga moga odgovora da mi stariji jako dobro pojmimo secesiju ali da jn l1i secesioniste sami ni branitelji njihovi ne pojme ~ toga bi najvise njima pristajala r e 21 e r v a Utvarana veliiSina uviek je znak malih Das j unge Volk es bildet sichein Sein Tauftag soUte der Schopfungstag sein Mochten sie doch zushygleich bedenkenmiddot Was wir ihnen a1s Eingebinde schenken

Mi stariji poznamo mnogo mladih ljudi iz skore proslosti koji au u mladena~koj svojoj dobi lestoko branili koju stvar kasnje pako kad im je pa~et zrelij om postala te kad su si stekli ponesto iskustva proglasili su istu stvar fantomom i varkom Prepo~

ru1iti je zato u prvom redu mladeli rezervu da ne bi kasnje morala sama sebi protusloviti Mi bismo stariji sigurno sutili bili 0 novom tom pokretu da nismo opazili bili kako vodi anarkisti1ki dio secesije cieli smjer do absurdnosti i kada ne bismo iz iskustva znali da je svaki ekstrem tesko istriebiti

bull uvriezi Ii se jednom u kojoj stvari I kukolj moze se sarno mnkom istriebiti iz psenice ~Da se lazni proshyroei dugo 117drhti ne mogu to mi IItariji bolje zuademo nego vi mladi Ijudi Pitajte gosp Pilarnmiddot sarno vasega djeda On oe yam i to kazati da se aktivni fanatici dllgO znadll oddati te da s a ill 0

v r i e m e ne otplavljl1je niata nego da I j n d i otplavljuju ono Iazno i to s pom06jl1 borbe proti laZi

Mladi pisac zakljncuje svoju studiju ovako 8 t 0 j e nov i p 0 k ret n a 5 a 0 0 d z i v a

U H r vat s k 0 j b e 21 sum n j e jed 0 k a 21 d a nastaje nova faza u nasem narodnom i v 0 t u To 21 n a is i P r v 0 d a s u k 0 dmiddot nil s

S

prosectlavremenll kad su se hvalila djel~vaoza toSto su pisana u rodo~ Ij u b n ltgt m d ilh u iIi i h j a pis Ii or 0 d 0-

lju b 7b ez obzira na nj ihovu umj atshyni~ kuv ri j e d nos t Dan a s j e u ~m p 0-

g 1_ed u b oj j e~D~ n a s tr a ~ i n IIs Ii op oj ll shysti~o 4J ala p r av au mj e~nicke vrij edn~os ti

a p ~ OSll ~ j U j e i h s v jet ski m m jar i 1oEimiddot~ To j es a mop 0 s 1j ed i c a u v j ere p j a d Ii je nll) narodni opstanak na svaki ns c) n ~ s i g u r an (str 605) pva riaci saddavaju u sebi prvo klevatu i rug

za prijasnJe hrvatsko opoinstvo a drugo na temelju krivihpremisa i krivi zakljucak rf)

Nije istina da smo mi stariji kritici a s niuni prijasnje opoinstvo hvaIili svako djel0 lilo to middotdjel~ iDaUlojetnicko samo ako je poteklood hrvatskog rodoljuba iliako mu je sadraj bio patriotican Nikada nismo hvalili nesmisao nekih Rnsanovih pj~sama pa bio u njim~ i patrioti~niapel na citashy

oca ~ikada nismo preporucili da sa stampaju i qne Livadio~v~popiJ3vke koja Demajullmjetnicka -vriedshy

nostJ Nismo hvaIilirOdoljtibne slike Miickeove niti izVjestla~ drame pa ma pilo u njima i jo~ takvih pashytrioticlrih usklika Mismoh~aIili ond~ a hva~imo i sada SaroO ona djela koja imaduumjetnicku vriedshynost no i 8 tin a j e d a i h hv a lim ltgt tim v isa a k 0 s uta p r a v a u m j a t n i c k a d j a Is pote k 1 a 0 d H r v a t a OIl

Nova faza koja oe nastati usljed sacesija u nashysem narodnom ~ivotu neoe - kako mladi pisac misli

- rinapriediti taj narodni lfivot ona oa ga tako unishyititi da oa Hrvati prelltatibitr MatI bull II J ~

Svako zlo sto Ii nama dolazi iztudjine nadje zaliboze u nas odziva dobro pako niltada iIi samo veoma rietko Mi stariji zelimo da bisamo dobro naslo u nas odzi va jer kako je Kurelac rekao bro dosla vsaka misal odkuda mu drago ~od koga mu drago da je istom (i Z8 nas) ~dravaNeka s~ hrvatski umjetnici okoriste svimpametnim niodern~ stecevinama ali neka ne kopiraju tudje ~lo nekaD~ suprot istriebe sve ono tudje st6 se mr slaze s na sim ukusom nasom tradicijom~ s nasim krsoansIcinl uzgojem dakle sve ono sto vriedjahrvatskOnase c~ -- 1

Ako cemo u buduce prosudjivati domaoaumj nicka naSa djela svjetskim mjerilom tj onim ntje~ rilom koje se ne obazire ua hrvatsko bice jar tudji sVlet osobito pako njeniackina oe ni da cuje okashykvoj hrvatskoj umjetno~ti taila ne oe biti nas narodni

opstanak osigurau nego gotovo upropasoan Hrvatska middotumjetnicka djela treba da se prosudjuju jedino umj e n i c k im mjerilom ne pako nijerilom tudjega svieta Molda rie ce suvisno biti akoovdje priop6im sud naSa genijalne zemljakinje gdjeMare Oopo~e

(udate za viteza Barksa) 0 secesiji Pisala mi je 26 kolovoza o g medju ostalini i ovo Janisamizshyricna protivnica secesije jer znam da ima i dobro u secesiji i jer njezillo zlo ne moze skomti zrelim Iju~ dima i velikom svietu Ali drugcije se ima s mlade~i

11 opctj a naposa s hrvatskom Hrvati imadu razloga bojazljivo cuvati narodne svoje svetinje Secesionishysticki je pokret kosmopolitski a s toga moze se reoi punim pravom da je bez karaktera Utisak koji taj pokret proi~vQdi ostavlja sam~ nistetlle seme i tvorbe praznog naklapanja Ali zanasu je mladel secesija

1

33

fr-shy

I 32

laze tl sake mladezi alto se postave ogavni nuditeti t

gdje im nema poil niposto mjesta te kamo jatomice dolazi i ~enska mladez itd

UmJetnik i svaki drugi naobrazen covjek mora imati od javnosti i od javnog morala neko strahoposhycitanje U najuzem svom krugu moze si pojedinac ovo iIi ono dozvoliti premiln ni tuj nije ne ogranishycena sloboda nil mjestu ali ako svojiro Cinom ne dade povoda obOoj sablazni tada ron je grieh

oprostiv Bio sam prije jedno desetak godina kod jednog

starog opce stovanog i uglednog zagrebackog sveceshynika koji je imao u svojoj spavacoj sobi ovecu sliku

nuditeta pokazav mi slikll rekao mi je de ju je kupio

za nekoliko hiljada forinti te de jll je zato koprenom pokrio da ne bi vriedjala oci takvih gledaoca koji ne misle na umjetnicku ljepotll slike Ovaj obzir nije farizejstvo nego eklatantau dokaz da se imamo javnosti

gotovo bojati 0 n i m a k 0 j i n i k a k 0 n e m 0 g u d So

pojme novoga smjera a po tom i ne m 0 g u d a s e s n jim s p r i j ate 1 j e m 0 z e

se preporuiSiti samo rezerva Vrieme jenajpravedniji i najnepristraniji

nitiiSarj on~ cebezobzirno pomesti sve sto ima u secesiji nevaljano n e z rei 0 i n e 0 p r a v dan o A k 0 P a k 0 is ishy t a v a lsec e s i j all n e v r i e din i 8 t a v r i em e 6 e 0 t P I So v i t i i n j u cit a v u j e r s e u nasecte doba la~ni proroci ne mogn dugo

d r I a t i (str 704)

~

~

Veo sam prije rekao pa i dokazao diljem ovoga moga odgovora da mi stariji jako dobro pojmimo secesiju ali da jn l1i secesioniste sami ni branitelji njihovi ne pojme ~ toga bi najvise njima pristajala r e 21 e r v a Utvarana veliiSina uviek je znak malih Das j unge Volk es bildet sichein Sein Tauftag soUte der Schopfungstag sein Mochten sie doch zushygleich bedenkenmiddot Was wir ihnen a1s Eingebinde schenken

Mi stariji poznamo mnogo mladih ljudi iz skore proslosti koji au u mladena~koj svojoj dobi lestoko branili koju stvar kasnje pako kad im je pa~et zrelij om postala te kad su si stekli ponesto iskustva proglasili su istu stvar fantomom i varkom Prepo~

ru1iti je zato u prvom redu mladeli rezervu da ne bi kasnje morala sama sebi protusloviti Mi bismo stariji sigurno sutili bili 0 novom tom pokretu da nismo opazili bili kako vodi anarkisti1ki dio secesije cieli smjer do absurdnosti i kada ne bismo iz iskustva znali da je svaki ekstrem tesko istriebiti

bull uvriezi Ii se jednom u kojoj stvari I kukolj moze se sarno mnkom istriebiti iz psenice ~Da se lazni proshyroei dugo 117drhti ne mogu to mi IItariji bolje zuademo nego vi mladi Ijudi Pitajte gosp Pilarnmiddot sarno vasega djeda On oe yam i to kazati da se aktivni fanatici dllgO znadll oddati te da s a ill 0

v r i e m e ne otplavljl1je niata nego da I j n d i otplavljuju ono Iazno i to s pom06jl1 borbe proti laZi

Mladi pisac zakljncuje svoju studiju ovako 8 t 0 j e nov i p 0 k ret n a 5 a 0 0 d z i v a

U H r vat s k 0 j b e 21 sum n j e jed 0 k a 21 d a nastaje nova faza u nasem narodnom i v 0 t u To 21 n a is i P r v 0 d a s u k 0 dmiddot nil s

S

prosectlavremenll kad su se hvalila djel~vaoza toSto su pisana u rodo~ Ij u b n ltgt m d ilh u iIi i h j a pis Ii or 0 d 0-

lju b 7b ez obzira na nj ihovu umj atshyni~ kuv ri j e d nos t Dan a s j e u ~m p 0-

g 1_ed u b oj j e~D~ n a s tr a ~ i n IIs Ii op oj ll shysti~o 4J ala p r av au mj e~nicke vrij edn~os ti

a p ~ OSll ~ j U j e i h s v jet ski m m jar i 1oEimiddot~ To j es a mop 0 s 1j ed i c a u v j ere p j a d Ii je nll) narodni opstanak na svaki ns c) n ~ s i g u r an (str 605) pva riaci saddavaju u sebi prvo klevatu i rug

za prijasnJe hrvatsko opoinstvo a drugo na temelju krivihpremisa i krivi zakljucak rf)

Nije istina da smo mi stariji kritici a s niuni prijasnje opoinstvo hvaIili svako djel0 lilo to middotdjel~ iDaUlojetnicko samo ako je poteklood hrvatskog rodoljuba iliako mu je sadraj bio patriotican Nikada nismo hvalili nesmisao nekih Rnsanovih pj~sama pa bio u njim~ i patrioti~niapel na citashy

oca ~ikada nismo preporucili da sa stampaju i qne Livadio~v~popiJ3vke koja Demajullmjetnicka -vriedshy

nostJ Nismo hvaIilirOdoljtibne slike Miickeove niti izVjestla~ drame pa ma pilo u njima i jo~ takvih pashytrioticlrih usklika Mismoh~aIili ond~ a hva~imo i sada SaroO ona djela koja imaduumjetnicku vriedshynost no i 8 tin a j e d a i h hv a lim ltgt tim v isa a k 0 s uta p r a v a u m j a t n i c k a d j a Is pote k 1 a 0 d H r v a t a OIl

Nova faza koja oe nastati usljed sacesija u nashysem narodnom ~ivotu neoe - kako mladi pisac misli

- rinapriediti taj narodni lfivot ona oa ga tako unishyititi da oa Hrvati prelltatibitr MatI bull II J ~

Svako zlo sto Ii nama dolazi iztudjine nadje zaliboze u nas odziva dobro pako niltada iIi samo veoma rietko Mi stariji zelimo da bisamo dobro naslo u nas odzi va jer kako je Kurelac rekao bro dosla vsaka misal odkuda mu drago ~od koga mu drago da je istom (i Z8 nas) ~dravaNeka s~ hrvatski umjetnici okoriste svimpametnim niodern~ stecevinama ali neka ne kopiraju tudje ~lo nekaD~ suprot istriebe sve ono tudje st6 se mr slaze s na sim ukusom nasom tradicijom~ s nasim krsoansIcinl uzgojem dakle sve ono sto vriedjahrvatskOnase c~ -- 1

Ako cemo u buduce prosudjivati domaoaumj nicka naSa djela svjetskim mjerilom tj onim ntje~ rilom koje se ne obazire ua hrvatsko bice jar tudji sVlet osobito pako njeniackina oe ni da cuje okashykvoj hrvatskoj umjetno~ti taila ne oe biti nas narodni

opstanak osigurau nego gotovo upropasoan Hrvatska middotumjetnicka djela treba da se prosudjuju jedino umj e n i c k im mjerilom ne pako nijerilom tudjega svieta Molda rie ce suvisno biti akoovdje priop6im sud naSa genijalne zemljakinje gdjeMare Oopo~e

(udate za viteza Barksa) 0 secesiji Pisala mi je 26 kolovoza o g medju ostalini i ovo Janisamizshyricna protivnica secesije jer znam da ima i dobro u secesiji i jer njezillo zlo ne moze skomti zrelim Iju~ dima i velikom svietu Ali drugcije se ima s mlade~i

11 opctj a naposa s hrvatskom Hrvati imadu razloga bojazljivo cuvati narodne svoje svetinje Secesionishysticki je pokret kosmopolitski a s toga moze se reoi punim pravom da je bez karaktera Utisak koji taj pokret proi~vQdi ostavlja sam~ nistetlle seme i tvorbe praznog naklapanja Ali zanasu je mladel secesija

1

prosectlavremenll kad su se hvalila djel~vaoza toSto su pisana u rodo~ Ij u b n ltgt m d ilh u iIi i h j a pis Ii or 0 d 0-

lju b 7b ez obzira na nj ihovu umj atshyni~ kuv ri j e d nos t Dan a s j e u ~m p 0-

g 1_ed u b oj j e~D~ n a s tr a ~ i n IIs Ii op oj ll shysti~o 4J ala p r av au mj e~nicke vrij edn~os ti

a p ~ OSll ~ j U j e i h s v jet ski m m jar i 1oEimiddot~ To j es a mop 0 s 1j ed i c a u v j ere p j a d Ii je nll) narodni opstanak na svaki ns c) n ~ s i g u r an (str 605) pva riaci saddavaju u sebi prvo klevatu i rug

za prijasnJe hrvatsko opoinstvo a drugo na temelju krivihpremisa i krivi zakljucak rf)

Nije istina da smo mi stariji kritici a s niuni prijasnje opoinstvo hvaIili svako djel0 lilo to middotdjel~ iDaUlojetnicko samo ako je poteklood hrvatskog rodoljuba iliako mu je sadraj bio patriotican Nikada nismo hvalili nesmisao nekih Rnsanovih pj~sama pa bio u njim~ i patrioti~niapel na citashy

oca ~ikada nismo preporucili da sa stampaju i qne Livadio~v~popiJ3vke koja Demajullmjetnicka -vriedshy

nostJ Nismo hvaIilirOdoljtibne slike Miickeove niti izVjestla~ drame pa ma pilo u njima i jo~ takvih pashytrioticlrih usklika Mismoh~aIili ond~ a hva~imo i sada SaroO ona djela koja imaduumjetnicku vriedshynost no i 8 tin a j e d a i h hv a lim ltgt tim v isa a k 0 s uta p r a v a u m j a t n i c k a d j a Is pote k 1 a 0 d H r v a t a OIl

Nova faza koja oe nastati usljed sacesija u nashysem narodnom ~ivotu neoe - kako mladi pisac misli

- rinapriediti taj narodni lfivot ona oa ga tako unishyititi da oa Hrvati prelltatibitr MatI bull II J ~

Svako zlo sto Ii nama dolazi iztudjine nadje zaliboze u nas odziva dobro pako niltada iIi samo veoma rietko Mi stariji zelimo da bisamo dobro naslo u nas odzi va jer kako je Kurelac rekao bro dosla vsaka misal odkuda mu drago ~od koga mu drago da je istom (i Z8 nas) ~dravaNeka s~ hrvatski umjetnici okoriste svimpametnim niodern~ stecevinama ali neka ne kopiraju tudje ~lo nekaD~ suprot istriebe sve ono tudje st6 se mr slaze s na sim ukusom nasom tradicijom~ s nasim krsoansIcinl uzgojem dakle sve ono sto vriedjahrvatskOnase c~ -- 1

Ako cemo u buduce prosudjivati domaoaumj nicka naSa djela svjetskim mjerilom tj onim ntje~ rilom koje se ne obazire ua hrvatsko bice jar tudji sVlet osobito pako njeniackina oe ni da cuje okashykvoj hrvatskoj umjetno~ti taila ne oe biti nas narodni

opstanak osigurau nego gotovo upropasoan Hrvatska middotumjetnicka djela treba da se prosudjuju jedino umj e n i c k im mjerilom ne pako nijerilom tudjega svieta Molda rie ce suvisno biti akoovdje priop6im sud naSa genijalne zemljakinje gdjeMare Oopo~e

(udate za viteza Barksa) 0 secesiji Pisala mi je 26 kolovoza o g medju ostalini i ovo Janisamizshyricna protivnica secesije jer znam da ima i dobro u secesiji i jer njezillo zlo ne moze skomti zrelim Iju~ dima i velikom svietu Ali drugcije se ima s mlade~i

11 opctj a naposa s hrvatskom Hrvati imadu razloga bojazljivo cuvati narodne svoje svetinje Secesionishysticki je pokret kosmopolitski a s toga moze se reoi punim pravom da je bez karaktera Utisak koji taj pokret proi~vQdi ostavlja sam~ nistetlle seme i tvorbe praznog naklapanja Ali zanasu je mladel secesija

1

opasna posto mi ~elimo imati prije nadobudnnne pako staracko mudru i dei D~nost je roditelja i uzgojiteljadaocuvn IDJade~ Bto ie dulje moguce od zabranjenog voca

-- ----- prave slikeivota jer je mlaciostila)ijapsi luasKog bivstvovllnja Jao onoimcikojasectbjestno

tunevinost- Secesi9nist~ne cepoIIi~t1~ ucene vodjenarodal ali poluucenim iimpresi~nabliiltgt Ijudimalako mogu otvoriti vrata mahnitosti secesionisticki ima u sebi nesto misticna __ ___

~ poundtft1

bo ispiritizam te gas toga treba veoDlapazljiv~L_ motriti te biti na oprezu gtf~lt-~~middot ~Sto se borbe tice kojuse Vi stov~ni p~ijateiJ)~~ zapoceliieljela bihda se u pomirljivom smislu riesl

isvrsiTeslonarodll koji uzgaja nezahvainost na- pramnajboljim svojimboriocima i koji neslus njishyhovglasma d~ su samo svoj glas poCJigli iz gauutshy

ljive brige Ia buducnost otacbine Vi ste prijatelju moj sa svojim radom na kulturnom polju ui1inili pashy ~emu narodu takve usluge te digli toliko dragocienog

blagada posve dobro pojmimkakomiddot-Vas~boljeti mora kadavidite kako nastoji bezmiSljeno jureca

mladeiunistiti tradiciju i ideale kojeVi ~m~t~~ svetim Ali -nebojte se Zdra7i razum nasegnaroda -dici ce se sam 11a obranu bolest secesionistiltSka J~~ stati eea talenti secesioriistaostati ce amPukih spekulanata koji tde samo za timda probude senshy

zaciju otresti cese i hrvatska inteligentua mlade~ kako smo mi dame napnstile secesionisticke frizureubull

---- - AIm oe citatelj sve r~umirati sto sam ovdje i ~J u SyojoJ brosurici iznio razabrati ce da ja nisam~ ustao protl onom dielu secesije koji je socialisti15ki

t j koji tei za tim da umjetnost unapriedi i usashy

--~

ako secesr~ It9 je u 1

i~t~~~~l~~~~ tr~~~ ~r _ ~Zmiddotlrizn8Jemmiddot da je~r~i((~ moja pisaiia Ii ostrom -tonllali akotko hocekogaupillsiti lora mu crno I1jegovo djeloprikazati n~jgrozDjjimboja~~ jerme-_

de~im ~o~a15ima nije JOB _ni~ko~i~o~a1tpl~sJ~t ill middotkako Goethe veh Wer den Teufel ers~~r~~~enwi11 aer muss lant schreien~u

- _IT o~taiom postupa C

se ~ vimprilikama po jedshynoj te istoj metodi i na -bojnom polju i u sabom i u privatnom ~votu i drngdje To jest navala na neshyprijatelja(u nasem su to slucaju umjetnicki auarshyhisti) mora da je energicna i ostra Istom poslie okrshy

saja mogu nastati mirni pregovori a mo~e doci nko je jedna i druga stranka uvidjavna i razlozima prishystupna i do pomirbe

1kE(~fDa smo mi stariji hrvatski umjetni~ipis(lJ 1gte

uuIvzi i patriotesutili o tom za nas Hry~te ~te~~~~~ etubio bi nas kdnji sviet proglasi lIUkrivcima Yojio0 na~oj patiotickoj iskr~n()stir~ 6SUd~ ~ ne bismo mi ~ajsto zaslu~ili ~1iF isnasect1ngo

v

~ - ~ - ~- -- ~

mnjetnicki i patrioticki rad zana~ Diuk0trpni koji smo pro~vili bore6i ~Et iIideiSi ~t~hr umjetnosl i za o~uvanje h~~~kog individ~~ - -2

Mladi na~i rimjetniciiumJelnikovi~imogu middotmiddotvjerovati da mi niposto nijepgodno snjimaitiVili ltn svadji nego da lleliin s njimikao prije tako r~u

~udu6e lliviti u umjetnickom iosobnom prijateljsyu~ jltAkosu dakle oni kadrl ivolJni nzdi6i sea~

9bjektivnosti do Prvatskogumjelnickogna~middot ItrlOtlzma i do krManskog Doralateako uv~llea~

moju za hrvatskn budu6nost ne6e mi mo6i iamjeriti o~lrinu moje Qrosecturice Oni6e mi Iotim

r-anje moei zamjeriti BOO u njcijnisain airao u nicije postenje te ceriiorati p~illln~ti gtdaimja

bolje telim nego drngikoji in laskajn U bi~ neumjetnickih razlogamiddot A nlorati 6~ (~i uriditi i

da suriecigosp Bukovcakoje 5e iznstio22 lisfp~ it

da sam ja ustao proti anarkiji iz prostih i ni~~ih t~osobnih razloga u nebovapijti63 IlEipravda kojomje

dusn avojn ogrie~io napr~ meni ~

Neka se na~i slikari odlncno odreknn anarkimiddot stickog i nemoralnog diela secesijea hrvatski 6e ih narod prigrliti jo~ jace nego prije Botanski nas uci~ talj je kazao da se pastir neizmjerno raduje ako se zalntala ovca opet povrati k stadu

Uvale Ii oni tn mojn teljn kojn sa mnom dieli veei dio patriotickih Hrvata rado en zaboraviti gorke