IzvorničlanakUDK172.15­028.79:[159.923.2+316.612]Primljeno11.10.2009.

Elvio BaccariniSveučilišteuRijeci,Filozofskifakultet,Omladinska14,HR–51000Rijeka 

ebaccarini@ffri.hr

Liberalni nacionalizam: argument samopoštovanja

SažetakPitanje ovoga članka jest treba li nacionalnu pripadnost uvrstiti na popis primarnih do-bara, odnosno, postoji li snažna veza između nacionalne pripadnosti i primarnih dobara o kojima se govori u klasičnoj liberalnoj formulaciji (kakvu je u najvažnijem radu u liberalnoj filozofiji politike u prošlome stoljeću ponudio John Rawls u svojoj Teorijipravde) do mjere da njezina zaštita zaslužuje uvrštenje među njih. O ovom pitanju, na izravan ili manje izra-van način, raspravljaju vodeći autori liberalne nacionalističke paradigme. U ovom tekstu posebno se raspravlja pretpostavljena veza između zaštite nacionalne pripadnosti i primar-nog dobra društvenih osnova samopoštovanja. Unatoč određenoj potrebi javnog priznanja nacionalne pripadnosti, utemeljenje njezine zaštite na razini primarnih dobara, barem kada je riječ o argumentu koji se poziva na društvene osnove samopoštovanja, nije uvjerljivo.

Ključne riječidruštveneosnovesamopoštovanja,liberalninacionalizam,WillKymlicka,JohnRawls,Jo-sephRaz

I.

Pitanjekojimsebavimuovomtekstujesttrebaliliberalizamuzetiuobzirnacionalnupripadnost,kaoposebnovažanoblikkulturnepripadnosti,uraz-matranjimaotemeljnimpravimaiprimarnimdobrima(udaljnjemtekstu,akonebudemiznioposebnapojašnjenja,koristitćuizraz‘kultura’kaosinonimzaizraz‘nacija’,kaoštouglavnomčineautorikojimasebavim,iakotakavpristupnijeopćeprihvaćen).1TakavzahtjevpostavljaWillKymlicka,vjero-

1

Na taj način to činiWill Kymlicka, koji uknjiziMultikulturalno građanstvoobjašnjavakakose‘kultura’moževezatiuzrazneskupi-neunutarnacijakojesukarakteriziranesvo-jimobičajimainačinomživota,iliuzčitavemeđunacionalnecivilizacije,poput europskeilizapadnjačke,alionkoristiizrazvezanouznacionalnekomponente:»Ja‘kulturu’(i‘multikulturalno’)upotreblja-vamu različitom smislu. […]Naziv ‘kultu-ra’upotrebljavamkaosinonimza‘naciju’ili‘narod’.[…]Anekajedržavamultikulturalnaakonjeziničlanoviilipripadajurazličitimna-cijama(multinacionalnadržava),ilisuseise-liliizrazličitihdržava(polietničkadržava).»(Kymlicka,2003.,30)Slično Kymlicki svoju terminologiju pojaš-njavaiYaelTamir(Tamir,1993.,XVII).Ipak,

u Kymlickinoj upotrebi, pronalazi se refe-riranje i na šire shvaćanje kulturnih skupina(kaou:Kymlicka, 2001., 41–42).Ali, takvojeodređenje izolirano,sobziromdauistomtekstu, u narednim stranicama, zanemarujedrugekulturneoblikeigovorisamoonacio-nalnimelementima.Iztogarazloga,kakosamnapisao,mislimdaje,uovojdiskusiji,legitim­nokoristiti‘kultura’kaosinonimza‘nacija’,osimkadasedrugačijepojašnjava.Valjana-glasiti da seuovom tekstupojam ‘naciona-lizam’nekoristinanačinkojijepostaouobi-čajenujavnomgovoru,odnosnokaosinonimza‘šovinizam’,većsetimizrazomoznačavapristupkojipridajeposebnuvažnostnacional-nojpripadnostiusklopupravapojedinaca.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(303–318)

E.Baccarini,Liberalninacionalizam:argu-mentsamopoštovanja304

jatnonajvažnijiinajreprezentativnijiautorparadigmekojojposvećujemovajtekst(Kymlicka,1989.,166,199).Terminologijuprimarnihdobaranekoristeizravnodrugirelevantniautoriuovompodručju,alisenjihovaraspravamožeinterpretiratikroztupojmovnukategoriju,stogasmatramdasemodelompri-marnihdobaraprimjerenopostavljajuokviridiskusije.Sobziromdaograni-čenjaraspravepostavljajutemeljnepostavkeliberalneparadigme,azajedniceokojimagovorimsutipičnezajednicezapadnjačkecivilizacijekojenudeve-omasličnekonteksteizbora,dosegraspravebitćeograničen.Ipak,ograniče-njaliberalneparadigmeprihvaćajuautorikojekritiziram,aioniuglavnomgovoreozajednicamakojesumeđusobnoveomaslične,osimkadagovoreodomorocimailiimigrantima.2Utomsmislu,raspravajerelevantnajer,iakoograničenadometa,prihvaćaograničenjakojauglavnompretpostavljajuau-torikojekritiziram.Temaprimarnihdobara je jednaod središnjih značajki liberalizma, a JohnRawlsogledanjeautorzatakvuraspravu.IakoRawlsnijepredstavniklibe-ralnognacionalizma–makarganekismatrajutakvim,alisamouokvirimaraspraveomeđunacionalnojpolitici (Spinner­Halev iTheiss­Morse,2003.,518)–osvrnutćusenanačinnakojionpredstavlja temuprimarnihdoba-ra.Razlogtomujesttaj,kakotvrdiKymlicka,dajesperspektiveliberalnognacionalizma potrebno proširiti Rawlsovu klasičnu listu primarnih dobara,dodajućijojprimarnodobroposebnekulturnepripadnosti.KakoobjašnjavaRawls,primarnasudobradruštveniuvjeti isredstvaopćenamjene kojamogu poslužiti za potpuno ostvarivanjemoći racionalnosti irazložnostiizaprovođenjeodređenogshvaćanjadobra.Tosudobrakojagra-đanimatrebajusobziromnatodaposjedujumoćiracionalnostiirazložno-stitesposobnostidabudusuradnicidruštvenekooperacijeutrajanjuživota,anisuvezanauzposebnahtijenja ili želje.Rawlsnudi (nadopunjivu) listutakvihdobara:(1)osnovnapravaislobode;(2)slobodakretanjaislobodanizborzanimanjanaosnovirazličitihmogućnosti;(3)moćiiovlastislužbitepoložajiodgovornosti;(4)prihodibogatstvo;(5)društveneosnovesamopo-štovanja.KakosmatraRawls,tosudobraokokojihsemogusložitigrađanikojizastupajurazličiteobuhvatnesvjetonazore,usvrhumeđusobnoguspo-ređivanjaradiprimjenanačelapravednosti(Rawls,2000.,67–68,159–170;Rawls,2001.,57–61,168–175).Uovomćuteksturaspravljativezuizmeđunacionalnepripadnostiijednogodklasičnihprimarnihdobara–društveneosnovesamopoštovanja.Tezakojurazmatramjestdasezbogspomenutevezeizmeđudruštvenihosnovasamo-poštovanja i kulturnepripadnosti treba i kulturnupripadnost uvrstitimeđuprimarnadobra te,primjerice, liberalnadržava treba jamčitiposebnapravavezanauzkulturnupripadnostmanjinskimgrupama.Suprotnotome,akoćemojaargumentacijabitiispravna,pokazatćudasesnažnazaštitakulturnepri-padnostikojuzahtijevajuliberalninacionalistinemožeutemeljitidruštvenimosnovamasamopoštovanja.PojasnitćusadaRawlsovsmisaoizraza‘društveneosnovesamopoštovanja’.IakoseRawls,kaoštosamrekao,nesmatraliberalnimnacionalistom,baremkadasegovoriounutarnjojpolitici,smatramkorektnimreferiratinanjegauovojraspravi,sobziromdananjegautomkontekstureferiraKymlicka,jedanodglavnihpredstavnikaliberalnognacionalizma(Kymlicka,1989.,164).Najprijećuodreditisamopoštovanje.KrenutćuodRawlsovog,anakontogaprikazatćuidrugaodređenja.KakoRawlskaže:

»…možemoodreditisamopoštovanjetakodaimadvaaspekta.Kaoprvo,uključujeosjećajko-jegosobaimaovlastitojvrijednosti,njezinočvrstouvjerenjedanjezinoshvaćanjedobra,njezin

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(303–318)

E.Baccarini,Liberalninacionalizam:argu-mentsamopoštovanja305

životniplanzaslužujudaihseprovodi.Kaodrugo,samopoštovanjepovlačipouzdanjeuvlastitesposobnostiumjeriukojojjeunečijimmoćimadarealiziravlastitenamjere.(…)Jasnojezbogčegajesamopouzdanjeprimarnodobro.Beznjeganištanemožeizgledativrijednočinjenja,aiakonekestvariimajuvrijednostzanas,nedostajenamvoljadaseborimodaihpostignemo.«(Rawls,1971.,386)

Prijenastavkaizlaganja,valjarećidanepostojikonsenzusuvezirazlogazbogkojegajesamopoštovanjevažno.VidjelismoRawlsovrazlog,kojegprihvaćaKymlickausvojojranijojknjizi(samopoštovanjeje,utomslučaju,preduvjetzauspješnočinjenje,odnosno,provođenjeplana).Drugiautoriimajudruga-čijaodređenja.TakoiKymlickaukasnijemradureferiranadrugoodređenjeteprihvaćaonokojezastupajudrugiliberalninacionalisti,preciznijeAvishaiMargalitiJosephRaz,tekažedajesamopoštovanjedobronatemeljuvezasblagostanjempojedinca(Kymlicka,2003.,131–132;MargalitiRaz,1995.,134).Postojeiautorikoji jednostavnotvrdedajesamopouzdanjetemeljnaliberalnavrijednost(Spinner­HaleviTheiss­Morse,2003.,518).Nećuulazitiu ta razlikovanja, sobziromda raspravakoja slijedimožebiti neutralnauodnosunanjih,tećupretpostavitidajesamopouzdanjeprimarnodobroikaotakvoneštoštotrebanormativnoštititi.

II.

Predstavitćusadapojam‘društveneosnovesamopoštovanja’.To»suonias-pektidruštvenihustanovakojisuuobičajenobitniakograđanitrebajuimatiživiosjećajvlastitevrijednostikaoosobakojemogubitiustanjupromicativlastiteciljevesasamopouzdanjem.«(Rawls,2001.,59)Uskladusintenci-jomdaraspravabudeneutralnauodnosunaranijarazlikovanja,ovasede-finicijamožemodificiratiuzadnjemdijelu,primjerice,nanačindase»kaoosobakojemogubitiustanjupromicativlastiteciljevesasamopouzdanjem«zamijenis»kaoelementnjihovogblagostanja«,ilinadrugenačine,ovisnooodređenjuvažnostisamopoštovanja.VažnojeuočitidaRawlsgovoriosamo-poštovanjunaobjektivističkinačin,neu smislu samopoštovanjakaostavupojedincapremasebi,većoinstitucionalnimčinjenicamakojegapodupiru.Nepostojidruštvenorješenjekojejamčipostizanjesamopoštovanja.No,mo-gućejeustanovitiinstitucionalnarješenjaimeđusobnistavteponašanjepo-jedinacaunjihovomkontekstukojapodržavajuiohrabrujusamopoštovanje.Rawlssmatradajevažnopojedincimajamčititakveinstitucionalneokvireidajepolitičkodruštvostabilnijeakosuonizajamčeni.Štočinidruštveneosnovesamopoštovanja?Rawlsovaraspravaimadvaele-menta.UTeoriji pravdeRawlsobilnogovoriosamopoštovanjuusklopuAri-stotelovskognačela.Tonačeloglasi:

2

U tomsmislu,zaautorekoje raspravljamjenajčešćevažnorazlikovanjeizmeđuautohto-nihnacionalnihskupinaiimigranata,kojimasepridajumanjioblicizaštite.Toserazliko-vanje često prožima kroz radove liberalnihnacionalista,akaoposebnoznačajnaodređe-njavidi:Tamir,1993.,42;Kymlicka, 2003., 20–51;Kymlicka,2001.,152–176,275–289.Usvomtekstugovorimisključivoopitanjimakojasevežuuzautohtonenacionalneskupine.Iakonisamsigurandaoniliberalninacionali-stikojiinsistirajunarazlikovanjuautohtonih

skupina i imigranata koriste razlikovanje naispravan način, ovdje zanemarujem ove do-datneteškoće.Zateškoćeutomrazlikovanju,vidiu:Mason,1999.,270–271;Lichtenberg,1997., 62–63;Raz,1998.,199.Inače,radnaovomtekstuodvijaseukontinuitetusmojimranijim radom (Baccarini, 2008.) u kojemraspravljam pokušaje liberalnih nacionalistakoji se temeljenavezi sprimarnimdobromautonomije(kojegmožemoiščitatiiznekoli-koprimarnihdobarakojenabrajaRawls).

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(303–318)

E.Baccarini,Liberalninacionalizam:argu-mentsamopoštovanja306

»Uzjednakostdrugihokolnosti,ljudskabićavišeuživajuuprovođenjunjihovihistinskihmo-gućnosti(urođenihiliizvježbanihsposobnosti)iuživanjerasteštojevišemogućnostrealizi-rana,ilištojevećanjezinasloženost.Intuitivnajeidejadaljudskabićapronalazevećezado-voljstvokadačineneštozaštosupostalisposobniji,aoddvijeaktivnostikoječinepodjednakodobro,radiječineonukojazahtjevaširirepertoarsloženijihisuptilnijihrazlikovanja.«(Rawls,1971.,374)

U tom kontekstu, pojam ima perfekcionistički i komunitaristički prizvuk.Rawls kaže da imamo osjećaj vlastite vrijednosti kada raspolažemo racio-nalnimživotnimplanom,pogotovotakvimdazadovoljavamoAristotelovskonačelo,temožemoustanovitidasmomiinašeradnjeprihvaćeniipotvrđeniodstraneonihkojecijenimoičijedruštvovolimo(Rawls,1971.,386).Pri-tom,Rawlskažedahoćelionoštočinimobitiprihvaćenoicijenjenoovisiotomeizazivalitokodnjihdivljenjeiugodu.Stogase,utakvomgovoruosamopoštovanju,privilegirajuradnjekojeizražavajuprofinjenunadarenostiukazujunaoštroumnost.Rawls je, naravno, svjestanda doslovno shvaćanje takvih stavovaomogu-ćavasamopoštovanje isključivoposebnonadarenimosobamauelitističkimudrugama.Iztograzloga,Rawlskažedatrebaomogućitipostojanjeplural-nostizajedniceiudruga,kakobisvakipojedinacmogaopronaćisredinukojaćeuvažavatinjega injegovadostignuća (Rawls,1971.,387).KadabudemraspravljaoAristotelovskonačelouvezisdruštvenimosnovamasamopošto-vanja, učinit ću to u vezi s ovimublažavanjem, a ne u vezi s elitističkominterpretacijomnačela.Dakle,premaRawlsu,mogućnostdapojedinacbudepripadnikzajednicekojaprepoznajenjegovadostignućapredstavljaprviele-mentdruštvenihosnovasamopoštovanja.Stimuvezivaljaprikazatijošjed-noodređenjedruštvenihosnovasamopoštovanja.Tojeodređenjedruštvenihosnovasamopoštovanjačijisunajpoznatijizastu-pniciMargalitiRaz.KakokažuMargalitiRaz:

»Bitičlan(nacionalnezajednice,op.a.)jepitanjepripadništva,nedostignuća.Pojedinacnemapotrebudokazivanja,ilidabudevrstanunečemukakobibiopripadnikikakobibioprihvaćenkaopunopravničlan.(…)Činjenicadačlanstvoutakvimgrupamaovisiopripadništvu,aneopostignuću,činidaonebuduprimarnomjestopoistovjećivanja.Poistovjećivanjejesigurnijeimanjepodložnoprijetnjamaakoneovisiodostignućima.(…)Iakodostignućaimajuuloguusmisluidentitetanekihosoba,činisedaunajtemeljitijemsmislunašidentitetovisiokriterijimapripadništva,prijenegoliokriterijimadostignuća.Zajamčenoprepoznavanjenatojrazinijeposebnovažnozablagostanjepojedinca.«(MargalitiRaz,1995.,132)

Uskladusnavedenimautorima,društveneosnovesamopoštovanjakojesuvezaneuzmogućnostdapojedinacbudepripadnikzajednicekojaprepoznajenjegovadostignućajamčimoinajednostavnijimtemeljimaodonihkojejeRawlsistaknuopriublažavanjuformulacijeAristotelovskognačela(zaspo-menute autore, to je nacionalna zajednica, o čemu seRawls ne izjašnjavadetaljno).Utomublažavanju,Rawlsjepostavljaopotrebudasvakipojedinacmože biti pripadnik zajednice koja će uvažavati njegova dostignuća, čak iakosuskromna.Kodovihautora,nacionalnazajednicazapriznanjenetražinikakvadostignuća,većsamoposjedovanjekarakterističnihelemenatanekenacionalneskupinekojesestječutemeljnimodgojemisocijalizacijom.IakoRawlsovargument,vezanuzublažavanjeelitističkihposljedicaAristotelov-skognačela,teMargalitoviRazovnisuisti,vrlosusličnipaćuihzajednoraspravljati.Zatadvaargumentakoristitćuzajedničkinaziv‘argumentpri-padnostiiminimalnihdostignuća’.Dakle,uskladusprvimodređenjem,društveneosnovesamopoštovanjaus-postavljamotakodapojedincimajamčimozajednicukojaćeihprihvatitiiuzminimalna,iličaknepostojeća,dostignuća.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(303–318)

E.Baccarini,Liberalninacionalizam:argu-mentsamopoštovanja307

Drugi pristup Rawlsovog označavanja društvenih osnova samopoštovanjaeksplicitnije jevezanuzsredišnjeznačajkenjegove teorijepravde. IovdjeRawlsnaglašavavažnostpriznavanjadrugihtejenjegovamisao»dasamo-poštovanje,upravilu,ovisiopoštovanjudrugih.3Akoneprimjećujemodasunašipoduhvatiuvaženiodstranedrugih,teškoje,akoneinemoguće,damožemoustrajati u vjerovanju da su naši ciljevi zaslužni.« (Rawls, 1971.,155–156)Prepoznavanjeuvažavanjadrugihdogađasekrozzajedničkoprihvaćanjena-čelapravde,kojimasejavnodeklariratakvouvažavanje.KakokažeRawls:

»…drugitemelj,kojinijenepovezansprvim,polaziodfundamentalnevažnostisamopoštova-nja.Tvrdisedasesamopoštovanjenajdjelotvornijeohrabrujeipodupiredvamanačelimapra-vednosti,ponovnoupravozboginzistiranjanajednakimosnovnimslobodamaizbogprvenstvakojeimsepripisuje,iakosesamopoštovanjedaljeosnažujeipodupirepravičnomvrijednošćupolitičkihslobodainačelomrazlike.«(Rawls,2000.,283–284)

TemeljnapravakojasuzajamčenauRawlsovimnačelimapravdepodupirusamopoštovanje dvojako: time što omogućavaju razvijanje naše sposobno-sti osmišljavanja i provođenjanačelapravične suradnje sdrugima, te timešto(kakosamranijenaglasio)predstavljajumeđusobnojavnopriznavanjeiizrazmeđusobnogpoštovanjapripadnikapolitičkogdruštva.Naime,javnimpriznanjem temeljnih prava, pojedinci se prepoznaju kao razložni i vrijed-nipovjerenja,odnosnokaoslobodni i jednaki, te jednidrugima izražavajuprepoznavanjevrijednostikojusvakiodnjihpridajevlastitomnačinuživota(Rawls,2000.,182,283–285).Element javnog izražavanjapriznanjaposebno jevažankodRawlsa,što jenaglašenocitatima:»Upravednomdruštvuosnovusamopoštovanja(…)činijavnoizjavljenadistribucijaosnovnihpravaisloboda«(Rawls,1971.,477)i»udobrouređenudruštvu,samopoštovanjejezajamčenojavnimpriznanjemstatusa jednakog građanstva za sve« (Rawls, 1971., 478).Rawls spominjenacionalniikulturnikontekstuvezisamopoštovanjakadakažedajezagra-đanemogućeprihvatitiekonomskeidruštvenerazlikeizmeđurazličitihgru-pa»dokteškoćekojesepojavljujuzboggrađanskeipolitičkenejednakostiizbogetničkeikulturnenejednakostinemogubitilakoprihvaćene«(Rawls,1971.,477–478).Pritom,sobziromdanigdjenegovorizasebnoo javnompromicanjunacionalnihprava,onmisliprijesveganaklasičnuzaštituoddis-kriminacije.

III.

Udaljnjemćutekstupokušatiuvidjetijelimogućeuklopitinacionalnupri-padnostmeđuprimarnadobrakaoštoželeliberalninacionalisti.Utomesupotrebnadvakoraka.Naime,potrebno jepovezatidvaelementaRawlsoveraspraveodruštvenimosnovamasamopoštovanjaipokazatidakadagovo-rimoopoštovanjujednakostitrebamojamčitisvakompojedincumogućnostpripadnostinekojzajednicikojagaprihvaćaiuzminimalnadostignuća(iličakibezdostignuća)pričemusetojamstvoostvarujenesamokrozklasičnapravanatemeljuopćihsvojstavagrađanstva,većikrozposebnaprava.Ipak,

3

»Upravilu«trebashvatitidoslovno;mogućeje da postoje pojedinci koji raspolažu viso-komrazinomsamopoštovanja,alineipošto-vanjemdrugih.Tovrijedi,naprimjer,zaneke

posebnonadareneosobe.Primjerenijebibilo,uskladuskasnijomRawlsovomterminologi-jom,reći»poštovanjedrugihpodržava,potičeiliohrabrujesamopoštovanje«.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(303–318)

E.Baccarini,Liberalninacionalizam:argu-mentsamopoštovanja308

prije svega jepotrebnopoduprijeti tvrdnjudaupravonacionalnezajednicepodržavajudruštveneosnovesamopoštovanja,štojekodRawlsa,baremkadagovoriodomaćojpolitici,nedorečenatema.Činisedaempirijskaistraživanjagovore u prilog takvimpokušajima (Spinner­Halev iTheiss­Morse, 2003.,519).Potrebnoje,međutim,pojasnitirazlogezbogkojihjetapripadnostvaž-na,tepronaćiadekvatannormativniokvir.Zaštoupravonacionalnapripadnostnudiprimjerenokvirzapotrebedruštve-nihosnovasamopoštovanja?Odgovorjemogućepotražitiunekolikosmje-rova,aovdjećuistaknutidva.Naravno,kodpojedinihsuautoraovismjeroviisprepleteni,alićuipaknekeautoreprikazatikaoreprezentativnijezamogućespecifičnerazvojeargumentacije.Prvireprezentativanautorčijismjernagla-šavakulturuakojegpredstavljamjeJosephRaz,dokćukaodrugogreprezen-tativnogautorauvestiCharlesaTaylora.Razobjašnjavadajekulturnapripadnost(pričemumislinanacionalnukul-turu)od temeljnevažnosti zapojedinca.Naime,onauobličujemogućnostiunutarkojihpojedinacmoževršitiizbore,sobziromdadajesmisaorazličitimopcijama,tepostavljazajedničkeprakseukojimaseonemoguodvijati.Dak­le, samopripadanjemkulturi pojedinacmože raspolagati opcijama izmeđukojihvršiizbore(Raz,1995.,177).Članstvoukulturnojgrupiodređujenečijiosjećajonogaštojest,postavljasredišteidentiteta.»Toneiznenađuje:sobzi-romdanečijakulturaodređujehorizontnečijihmogućnosti,prirodnojedaćeonačinitinjegovidentitet.«(Raz,1995.,178)4

Jasnoje,dakle,zaštoprivilegiramoprihvaćanjepripadnikanašenacionalnezajednice:zajedničkakulturajenaistovjetannačinoblikovalanašeidentitete,štoomogućavanašeprivilegiranomeđusobnoprepoznavanjeiutemeljujeza-jedničkiinteresuopstojanjuzajednice.UsličnomsmjeruideiTaylorovaargumentacija.OnkažeuThe Politics of Recognitiondamiuobličujemonašidentiteturazgovorusdrugima:

»Potpuniljudskidjelatnici,onikojisuustanjurazumjetisamisebeiprematomeodreditivlastitiidentitet,postajemousvajanjembogatihljudskih‘jezika’izražavanja.Ovdje,zapotrebeteksta,koristimizraz‘jezik’uširokomsmislu,kojineodgovarasamoriječimakojeizgovaramovećidrugimoblicimaizražavanjakojimaodređujemonassame,međukojimasui‘jezici’umjetno-sti,pokreta,ljubaviitakodalje.Alioveoblikeizražavanjaučimoputemrazmjenesdrugima.«(Taylor,1992.,32)

Time dobivamo objašnjenje privilegiranog priznavanja unutar nacionalnihzajednica.Utakvojzajednicivezanismosjedinimosobamaskojimasemo-žemorazumjeti,budućidasmosnjimauspostavilikomunikacijuputemslo-ženogsustava jezika, interpretiranihuširokomsmislukakoopisujeTaylor.Kroztusmokomunikacijuuobličilinašidentitet,kojijeprepoznatljivdrugimpripadnicimatezajednice,teoblikeizražavanjaidjelovanjakojisuprihvaće-ni.Zbogtogajemeđusobnouvažavanjespontanoinetrebajumupotvrdeudaljnjimdostignućima.Tomjeprijedlogumogućereplicirati.Taylorovonaglašavanjejezikauširemsmislujejakovažno,budućidanitibilingvizam,akojeispravannjegovstav,nijedovoljanzaprevladavanječinjenicedajepotpunakomunikacijamogućasamounutarnacionalneskupine. Ipak,mislimdaTaylorprenaglašavavaž-nosttogelementa.Novenačinekomuniciranjateškojeusvojitisamousluča-jevimavelikograzlikovanjameđukulturama(pretpostavljamdastandardnopitanjebilingvizmanepostavljaosobiteprobleme,kaoštopokazujuučestaliprimjeri).Međutim,paradigmatskislučajevi,baremuzapadnjačkomsvijetu,nisutakvi.Utomcivilizacijskomokviru,izmeđunacionalnihzajednicapo-stojerazlikekojenisunepremostive,npr.uiskazivanjupristojnogponašanja,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(303–318)

E.Baccarini,Liberalninacionalizam:argu-mentsamopoštovanja309

alineirazlikekojesuuvezistemeljnimvrijednostima.Utakvimslučaje-vima,usvajanje tuđihnačinakomuniciranjabitćemoždai lakšeodučenjatuđegjezikauužemsmislubudućidasurazlikeizmeđuzajednicamanje.Otomedasuuvelikojvećinisituacijasličnostimeđunacionalnimskupinamauzapadnjačkojcivilizacijipunonaglašenijeodrazlika,govoreiliberalninacio­nalistipozivajućisenakonkretneprimjere.MargaretMoorepokazujeipri-mjerekadačakipredstavnicisukobljenihstranapriznajumeđusobnusličnost.Osličnostimaizmeđunacionalnihzajednica,posebnouliberalnimdruštvima,govoriiKymlicka(Moore,2001.,56–59;Kymlicka,2003.,128–130).OvimesamponudioreplikuiRazovimiTaylorovimtvrdnjama.Kojajevaž-nostopovrgavanjanjihoveargumentacije?Prisjetimose:temeljnijeproblemustanovitijelinacionalnazajednicatakojanudiprivilegiranoprihvaćanjeiuvažavanjekaodruštvenuosnovusamopoštovanja.RaziTaylornudeodgo-vortvrdnjomdaseunutarnacionalnezajednicerazvijajedinstvenainezamje-njivakomunikacijaukojojpojedinciuobličujusvojeidentitete.Međutim,po-kazaosamdanemarazlogavjerovatiuširokurasprostranjenostprivilegiraneiliisključivekomunikacijeunutarnacionalnihzajednica,kojabibilatemelje-nanakulturnimposebnostima.Nematakvekulturneposebnostinacionalnihzajednicakojabiopravdalaposebnostkomunikacijeunutarnjih.Sobziromdajenema,onanemožeobjasnitistvaranjeidentitetapripadnikanacionalnezajedniceunjihovojinterakciji,štojebilaosnovazapretpostavkuoolakša-nomprihvaćanjuiuvažavanjuunutarnacionalnihzajednica.DrugiprigovorRazovomiTaylorovommodeluopravdanjavažnostinacional­nepripadnostijestalternativaasimilacije.Naime,akojevrijednostnacional­nepripadnostiinstrumentalna,odnosnouvezisblagodatimakojenositemelj-naakulturacija,tadajemogućezamislitipostepenualternativnuakulturacijukojomćesepojedinciuvoditiudrugunacionalnuskupinu,gdjebionimogliuživatiuistojrazinirazumijevanja,sblagodatimazaprepoznatljivostipri-padnost,odnosnosamopoštovanjekojetonosi.Timprijejemogućezamislitiasimilacijuonihzajednicanakojimajefokusuovomtekstu,tojest,zapad-njačkihzajednicakojesu,popriznanjuiliberalnihnacionalista,međusobnojakoslične.5

Liberalninacionalisti,naravno,nemisledajeasimilacijaprihvatljivanitijed-nostavnaopcija.TakoRaz,iakokažedapromjenazajednicejestmoguća,aponekadtrebabitizajamčenaikaopravo,konstatiradaonanijejednostavna,većpredstavljabolanproces,čakikadajemoguća(Raz,1998.,200).Slažemsestakvomtvrdnjom.Alislažemsesnjegovomtvrdnjomdajeteškoćave-zanauzkulturneposebnostisamokadagovorimookulturamaimigranata,alinemislimdajeelementkulturneposebnostivrijedankadajeriječotipičnimzapadnjačkimcivilizacijamaokojimagovorimuovomtekstu,upravozbogtogaštosutekulturemeđusobnojakoslične.Očitojedapojašnjenjeteškoćepromjenekulture,aposebiceproblemasamopoštovanjakojimogubitistimeuvezi,trebajubitidrugog,anekulturnogkaraktera.Mogućejezaključitidanepostojiopravdanjezautemeljenjedruštvenihosno-vasamopoštovanjaprekozaštitenacionalnezajednicekaokulturnezajednicesa svojim posebnostima, s obzirom da su te posebnosti, barem u tipičnimsituacijamaunutarzapadnjačkecivilizacije,previšelimitiraneililakonado-mjestive.

4

Vidii:MargalitiRaz,1995.,128–132,iRaz,1998., 200.

5

Slično,aliuvezisargumentomautonomije,aneargumentomsamopoštovanja,govorivanLeeuwen(vanLeeuwen,2006.,406–409).

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(303–318)

E.Baccarini,Liberalninacionalizam:argu-mentsamopoštovanja310

Mislimdaselakšemožetvrditidajeispravandrugitipargumenta–onajkojinaglašavaemocionalnudimenziju.Tadimenzijanijebilazanemarenanikodautorakojesamranijeprikazao,unatoč tomeštosamukazaonaosebujnijiaspektnjihovihprijedloga.Pojašnjavajućivažnostemotivnogpoistovjećiva-nja, JudithLicthenbergkaže da je u uobičajenimokolnostima teško raski-nutisosjećajimapovezanosti i identitetakojenosinacionalnapripadnostsuvjerenjemdaćeihsepodjednakopronaćiudrugimnacionalnimskupinama(Lichtenberg,1997.,58–59).Eksplicitnoizjašnjavanjeovažnostiemocional-nogelementanudiiMargaretMoore,premakojojkulturnopoistovjećivanjeimafunkcionalnu,aneprimarnuulogu.Kulturneposebnosti,kolikogodbileiminorne, služe zameđusobno prepoznavanje i emocionalno povezivanje(Moore,2001.,59–66).Prihvaćamargumentemocionalnogpoistovjećivanjaradiobjašnjenjavažnostiposebnenacionalnepripadnosti,posebicesobziromnaraspravuodruštvenimosnovamasamopoštovanja.Temeljnirazloziprihvaćanjatakvogargumentasusljedeći:(i)postojeempirijskipokazateljivažnostinacionalnogpoistovjeći-vanjakojisemanifestirajuiuširokoprisutnimipoznatimotporimaradioču-vanjanacionalnogidentitetaiuspecifičnimistraživanjimapoputonihkojesuvodiliSpinner­HaleviTheiss­Morse;(ii)takveempirijskepokazateljetrebaobjasniti;(iii)uranijemsamtekstupokazaodanijeispravnoobjašnjenjekojekažedajeposebnanacionalnapripadnostvažnazbogmogućnostiprakticira-njaautonomije(Baccarini,2008.),auovomsamtekstupokazaodanijedobarargumentkojinaglašavavažnostkulturnihikomunikacijskihposebnosti;(iv)argumentemotivnogpoistovjećivanjapreostajekaonajboljeobjašnjenje.Iakomislimda je argument emocionalnogpovezivanjauvjerljiviji odonihalternativnih imislimdanudiosnovuzaustanovljenjevažnostinacionalnepripadnostiuvezispitanjemdruštvenihosnovasamopoštovanja,ipakpostojeograničenjaizatajargument,paposljedičnoizatvrdnjeovažnostinacional-nogpoistovjećivanjaopćenito.Međuautorimakojiukazujunaograničenjatogargumentaiopćenitovažnostinacionalnogpoistovjećivanja,MarcusHallertvrdidaseprihvaćanjepojedina-cakojeuspostavljaposebnovažneodnosenedogađaodstranenacijekaocje-line,budućidajetopreširokazajednica.Prihvaćanjesedogađanpr.odstranenašihsusjedaili,uglavnom,odstraneosobakojesunanekinačinuizravnomdodirusnama.Raznepojavevezaneuznacionalnupripadnostnjimamogubitimanjevažneod, recimo,dobrogagrađanskogodgojau svakodnevnomkomuniciranju.Hallerukazujeinaraznolikerazlogeumanjenjavažnostina-cionalnedimenzije.Sobziromnasvojunacionalnupripadnost,netkomožeosjećatisram,aneponos(inatajnačinnepronaćipodrškuipoistovjećivanjeu nacionalnoj pripadnosti, već opterećenje).Može se zamisliti npr. osjećajnelagodezbogmasovnihzločinakojejepočinilanečijanacionalnaskupinaupovijesti.Osimtoga,poistovjećivanjesnacionalnomskupinomjepotenci-jalnosuparničkouodnosunadrugedimenzijepoistovjećivanja.Tomožebitinpr.lokalnijepoistovjećivanje,poputonogregionalnog(Haller,1997.).AndreaBaumeister upotpunjuje te stavove i kaže da nacionalne zajednicenudeosnovuzasamopoštovanjejedinoonimpripadnicimakojiutakvojza-jedniciimajupoložajkojiomogućavatakvosamopoštovanje(takavstavBa-umeisterpreuzimaizfeminističkekritikeliberalnognacionalizma(Baumei-ster,2000.,106–107,114–115).SličnojepisalaiMarthaNussbaum.Kakoprikazujeunekimprimjerima,tra-dicijegrupačestočinetvorevinemoći,snegativnimhijerarhiziranjemnekihpojedinaca,kojimamožebitivažnoemancipiratiseuodnosunanacionalnu

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(303–318)

E.Baccarini,Liberalninacionalizam:argu-mentsamopoštovanja311

skupinu.Važnajenjezinaopaskapremakojojjemnogimpojedincima,uod-nosunanacionalno,dalekovažnijepoistovjećivanjes»raspršenimzajedni-cama«,tojest,sazajednicamačijiseinteresiiaspiracijeprožimajukrozre-gionalneinacionalnezajednice(Nussbaum,2003.,63).Unekimsituacijamamožesamoizgledatidajepojedincimanacionalniidentitetnajvažniji,alijetajprividprisutansamozatoštosečestopojedincipoistovjećujusnacional-nimskupinamazbogjavnepolitikekojapridajeprivilegijeiprednostinaci-onalnompripadništvu,dokzanemarujedrugeoblikepripadnosti.Ačestoseneprimjećujevažnostdrugihvrstapoistovjećivanjazbogtogaštodrugioblicizajednicanitinemajumogućnostusmjeravanjapažnjenasvojeprobleme.Postojizatimimogućnostkozmopolitizmakojisemanifestirakrozpostojanjepojedinacakojineosjećajunacionalnuprivrženosttejejavnapolitikakojaseafirmiranjimanebitnasobziromnanjihovuspremnostprihvaćanjautjecajaiz različitih sredina pored vlastite izvorne (Waldron, 1995., 95), ili ju čakosjećajukaorepresivnu(Nussbaum,2003.,60–62).Mogućnosttakvihopisakozmopolitizmajepredmetzanimljiveraspravekojuovdjenemogurazviti.6

Problemsamorelativne ipromjenjivevažnostiposebnenacionalnepripad­nostiopisujeiEvanCharneykojinaglašavarazlikuizmeđuidentitetaiidenti-fikacije.Identitetosobejeformiranrazličitimfaktorima,međukojimamoguimatiogromnuuloguoninacionalni.Međutim,ovečinjenicekauzalnogutje-cajaneuzrokujuidentifikacijupojedincasnacionalnimzajednicamanarele-vantannačin.Takopojedincimoguosjećatiotuđenjeuodnosunanacionalnuzajednicuiakojeonadionjihovogidentiteta.Ponekadmožebitipotpunora-zložnodasepojedincisuprotstavljajuvlastitomidentitetu,npr.akoseusklo-punjihovenacionalneskupinediskriminiranekiposebanobliknjihovogpo-istovjećivanja(Charneyspominjenotoranslučajfrancuskogvojnikaidomo-ljubaDreyfussa,kojijebiodiskriminirankaoŽidov,teje,premaCharneyu,imaoopravdanrazlogzazanemarivanjepoistovjećivanjasfrancuskomnaci-jomučijemkontekstunijedoživljavaopriznanjeijednakopravnost;Charney,2003.).Ovaj jeproblem jasnijevezanuzne­liberalnezajednice. Ipak, iuzproblematikekojesujasnijevezanezaliberalnezajednicemožebitivažnotoštonacionalnapripadnostmožebitiusuparničkomodnosusdrugimoblicimapripadnostikojenisustvarizbora,kaoštosurodirasa(Lichtenberg, 1997., 57).Anijerečenodanekepripadnostikojesustvarizboranisuivažnijepapredstavljajuelementeidentifikacijezaodređenepojedince(Miščević,2001.,24,197,224,294).Ukratko,iakonacionalnostmožebitivažandionečijegidentiteta(zbogka-uzalneuloge),onanijenužnoistovremenoivažandionečijeidentifikacije,akadagovorimoosamopoštovanju,trebalibismogovoritioidentifikaciji,aneoidentitetu.StavovikojesuiznijeliHaller,Baumeister,Nussbaum,CharneyiMiščevićpokazuju ograničen domet nacionalističkog argumenta. Iako jemoguće dajezavećinupojedinacanajvažnija,nacionalnajepripadnostusuparničkomodnosusdrugima,asigurnonijeprioritetnazasvepojedince,dokjezanekeipotpunozanemariva.Liberalninacionalistinećeolakoprihvatitiidejudadrugioblicipripadnostimogu ravnopravnobitiu suparničkomodnosusnacionalnompripadnošću.

6

Zaautorekojinasuprottakoodređenomkoz-mopolitizmuzastupajuneminovnostposebnepripadnosti, ili parazitiranje kozmopolitskog

opredjeljenjauodnosunanacionalnupripad-nost,vidi:Kymlicka,2003.,124–127, iGo­odin,2006.,292–295.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(303–318)

E.Baccarini,Liberalninacionalizam:argu-mentsamopoštovanja312

Protivpoistovjećivanjanacionalne idrugihpripadnosti izjašnjavasenapri-mjerMargaretMoore.Onakažedaje temeljnarazlikau tomeštosedrugioblicipripadnostimogurazmjernolakozadovoljiti,uzpotrebnemjerejavnogpriznanjau liberalnojdržavi.Uelementimanacionalnepripadnosti,među-tim,prisutnajeiželjazasamoupravljanjem.Tonijeelementkojimožebitiprisutanudrugimkulturnimzajednicamabudućidaonenisustrukturiranenanačindasemoguorganiziratikaopolitičkezajednice,što,međutim,mogunacionalnezajednice(Moore,2001.,124–133).Ne činimi se,međutim, da tomože biti u potpunosti ispravno.ArgumentMargaretMoorejeispravanjedinouradikalnojinterpretaciji:učestimsluča-jevima,zarazlikuoddrugihzajednica,nacionalnezajedniceimajustrukturukoja omogućava da budu konstituirane kao države ili da upravljaju nekimteritorijem.Alivažnojeuočitidajetamogućnost,unekimslučajevima,samofiktivna.Umanjeradikalniminterpretacijama,mogućnostsamoupravljanjasepojavljujeuglavnomzanacionalne,kaoizadrugezajednice.Utakvimsitua-cijama,samoupravljanjezazajedniceznačiupravljanjenekimvlastitimmate-rijalnimresursimailivlastitimposebnimustanovamakaoštomogubitiškoleilikulturneustanove.Notakvisuoblicisamoupravljanjamogućiizadrugekulturne skupine. Primjerice, žene, homoseksualci, pripadnici svjetonazor-skihskupinailipripadniciodređenihrasamogusamostalnoupravljatinekimvlastitimkulturnimustanovama,pačakisadržajimaškolskogobrazovanjailiaktivnostimazaafirmacijuvlastitogidentiteta,kakobinjegovalispecifičnostivlastitekultureiidentiteta,anesamodoživljavalipretpostavljeneuniverzalnekulturneobrasceilikulturneobrascekojezanjihgradinetkodrugi.Ponovnoseočitujedapotrebavezanauznacionalnupripadnostnijeuvijekveća,nitiprioritetna,uodnosunadrugeoblikepripadnosti.Pojedincikojisuopćenitodiskriminirani,recimoženeilihomoseksualci,mogubitizadovoljničakinacionalnomkulturnomasimilacijomakoimtoomogućavaboljuafirma-cijunjihovihdrugihpotreba(mogu,štoneznačidaćeuvijekbititako).Odno-sno,mogubitizadovoljnislabijimoblicimaafirmacijenacionalnepripadnostiakojetonužnozajačejavnopriznanjeilizaštitupravauvezispripadnošćukojaimjehitnijaivažnija.Ženebi,primjerice,moglesmatrativažnijimdo-bivanjesubvencijakojebiimomogućavalelakšeroditeljstvoilipoticajekojipodržavajuuspješnuposlovnukarijeru,negolikorištenjesredstavazajedniceza afirmaciju dvojezičnosti, podržavanjemanjinskih kulturnih ustanova ilioblikenacionalnogamanjinskogsamoupravljanja.Upravokaoštosamranijenaglasio,pojedincićeseopredijelitizaprimatpoistovjećivanjasobziromnaoneoblikepripadnostikojinedobivajupriznanjenitipoštovanje,pasetimeugrožavajudruštveneosnovesamopoštovanja.Dakle,nemaosnovazasmještajnacionalnepripadnostimeđuprimarnadobrakojasuuniverzalnainadjačavajuća.Aliseuodređenimokolnostimanacio-nalnapripadnostmožeštititikaopredmetpravednostinatemeljuprimarnogdobradruštvenihosnovasamopoštovanja.Kojaćebitizakonskarješenjatekolikićebitinjihovobimiobuhvatnostpitanjejeposebnihokolnosti,potrebaimogućnostivodećiračunaodrugimprimarnimdobrimailiaspektimakojisuuvezisprimarnimdobrima.Potrebnojevoditiračunaodrugimoblicimapoistovjećivanjakojimogubitivažnizačlanovepolitičkezajednice,akojimogubitiusuparničkomodnosusonimnacionalnima, te jepotrebnonaćiadekvatanprostorzaštiteijavneafirmacijezasvenjih.Poredtoga,pripadni-cinacionalnihmanjina,kaoipripadnicivećinskenacionalneskupine,imajuraznepotrebekojeuključujuiefikasnozdravstvo,efikasnejavneslužbe(npr.pravosuđe) i javne usluge poput javnog prijevoza itd.U javnimodlukama

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(303–318)

E.Baccarini,Liberalninacionalizam:argu-mentsamopoštovanja313

trebavoditiračunaoravnotežisvihtihpotreba.Pravednarješenjanapodručjuzaštitekulturnepripadnostinepronalazesemehaničkomprimjenomapstrak-tnihnačela,većvaganjemsvihvažnihelemenataudanojsituaciji,štoznačiustanovljavanjemtogašto jesredišnjezazaštituravnopravnostipripadnikanekeskupineitogaštojerealnomogućezaštitisobziromnaodređeneokol-nostiukojojsetaskupinanalazi,aposebnoutraženjuravnotežeponačelunepristranostiizmeđupripadnikarazličitihskupina.7

Postoji dodatan problem. Kako pokazuju Jeff Spinner­Halev i ElizabethTheiss­Morse, grupno se samopoštovanje često gradi zanemarivanjem raz­lika unutar grupa, poboljšanjem slike grupe i idealiziranjem. Istovremeno,postoji tendencija stvaranja stereotipadrugihgrupa,naravno, snegativnimkonotacijama(Spinner­HaleviTheiss­Morse,2003.,521).Dakle,upraksisesamopoštovanjevezanouzpriznanjegrupestvarakaosuparništvo(Spinner­Halev iTheissMorse, 2003., 522).Zbog toga, kakokažuSpinner­Halev iTheiss­Morse,»podržavajući svijetukojemuse referirananaciju radipo-drškeiosloncazasamopoštovanjeosoba,liberalninacionalistinehotimičnopotičuopasnijisvijet«(Spinner­HaleviTheissMorse,2003.,510).Jose Brunner iYoav Palev tvrde damehanizme građenja samopoštovanjamogu imati i snažno diskriminirane zajednice, poput Palestinaca u Izraelukojimaseupotpunostinegiratemeljnigrađanskistatus.Takvajezajednicastvorilavlastituskaluvrijednostiukojojse,primjerice,visokovrednujeis­kustvozatvorailideportacija(BrunneriPalev,1996.,300).Dakle,prematomeštokažuSpinner­HaleviTheiss­Morse,teBrunneriPa-lev,suparništvoradiafirmacijenacionalnogsamopoštovanjačestojediskri-minatornoinerijetkovodidonasilja.Čestouzrokujeprekiddijalogasdru-gimskupinama,atosedogađakadanekanacionalnaskupinabranivlastitosamopoštovanjenanačindazanemarujeonoštodrugimisleonjoj.Natakvečinjenice,reakcijesusuprotne.DokBrunneriPalevprimjećujudajeposto-janje različitihzajednica sa svojimsustavimavrijednostineminovnost idajeneizbježnastrategija jednakopravnoga javnogpriznanja iafirmacijesvihzajednicasnjihovimvrijednostima i shvaćanjemjavnogadobra (Brunner iPalev,1996.,300–301),Spinner­HaleviTheiss­Morsetvrdedajesamopo-štovanjetemeljenonanacionalnimosnovamaboljeobuzdatinegopotkreplji-vati(Spinner­HaleviTheiss­Morse,2003.).Mojejemišljenjedasuliberal-ni nacionalisti u pravu kada govore o potrebi javnog priznanja nacionalnepripadnosti.Njihovi su kritičari,međutim, u pravu kada tvrde da to javnopriznanjenesmijevoditidozanemarivanjadrugihoblikapripadnostiidajevažnopripazitidasamopoštovanjevezanouznacionalnupripadnostnevodidološihpojava.Mislimdasepotrebe javnogpriznanjamoguzadovoljavajućebalansiratiusustavugdjejeglavnitemeljzadruštveneosnovesamopoštovanjaafirmacijanačela jednakostipojedinaca.Kadasupojedinci ravnopravni,adistribucijapravairesursaseodvijaunutarliberalnihustanova,umanjujusemogućnostizasuparništvomukojemudominirajunegativnimehanizmisuprotstavljanjanacionalnihskupina,aizanemarivanjedrugihoblikaidentifikacije.Svitre-baju razložnopotkrijepiti svojezahtjeve i slušati tuđe,štopotičekritičnostpremavlastitojskupiniirazumijevanjedrugihskupina,dokjednakopravnostumanjujerazlogezasrdžbuikontroliraambicijezadominacijom.Sobziromdajeneposrednadruštvenaosnovasamopoštovanjapriznanje jednakoprav-

7

Usp.Carens,2000.,61.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(303–318)

E.Baccarini,Liberalninacionalizam:argu-mentsamopoštovanja314

nosti,azaštitanacionalnepripadnostijesamojedanodoprimjerenjaopćegnačela,u tommodelupojedincimasenedajupoticaji za suparničkouspo-ređivanjeizmeđuzajednica,većzaprovjerujamčilisesvimpojedincimainjezinimpripadnicimastatusjednakosti.

IV.

Kadagovorioafirmacijijednakopravnosti,Rawlsmisliprioritetnonajedna-koafirmiranjetemeljnihpravasvimgrađanimanaosnoviapstraktnihiopćihosobina.Pačakikadaukazujenapotrebudasesvakompojedincuomogućipripadanjezajednicikojagaprepoznaje,neukazujenaposebnapravavezanauzpripadnostkaonadiotogomogućavanja.Međutim,mogućejeupotpunitinjegovuargumentacijusmatrajućidajeipriznavanjepravanatemeljugru-pnepripadnostipotrebnoradiafirmiranjapravapojedinaca.Naime,zanema-rivanjemelemenatajavnogpriznanjagrupnepripadnosti,stvaramosituacijuukojojpripadnicimanjinanisudiskriminiraninaizravannačin,alisenjihoveposebnostiograničavajunaprivatanživot,štovodidonejednakogpoložaja.Topojašnjava,međuostalima,Kymlicka:

»Multinacionalnadržavakojasvimsvojimgrađanima,bezobziranagrupnupripadnost,dodje-ljujeopćaindividualnaprava,možeizgledati‘neutralna’uodnosunaraznenacionalneskupine.No,uodređenimfundamentalnimslučajevimazapravomožesustavnoprivilegirati(ičestopri-vilegira)većinskunaciju–primjericekodpovlačenjaunutrašnjihgranica;jezikaškola,sudovaivladinihslužbi;izboradržavnihblagdanaipodjelezakonodavnihovlastiizmeđusredišnjeilokalnihvlasti.«(Kymlicka,2003.,77)8

Utakvojsituacijiravnopravnostjeugroženajerseprivilegirajednanacional-naskupinaazanemarujuseostale.Toizazivaopravdanotpormanjina.Okon-kretnomprimjerutakvevrstegovoreBrunneriPeledkojipišuoizraelskomslučaju(BrunneriPeled,1996.,295–298).Kakooniprikazuju,poredjamstvaindividualnihprava,uondašnjojjavnojpoliticipostojijasnoizjašnjavanjeuprilogspecifičnožidovskomshvaćanjugrađanstvačimesezanemarujerav-nopravnost.Zahtjevravnopravnostijestjamstvooblikajavnogpriznanjaipo-drškeidrugimskupinama.Što se,u skladus timargumentom,možečiniti radi ravnopravnostinacio-nalnihskupina?Međuraznimprijedlozimaprisutnajeidejakojajeuvezisraspolaganjemodređenogvlastitogjavnogprostora.To,međuostalima,tvrdiYaelTamir,pokojojbisvakanacijatrebalaimatijavniprostorukojemupred-stavljavećinu,iakotoneznačidasvakojnacijitrebajamčitiidržavu(Tamir,1993.,150).Takvojerješenjenajambicioznije,aliinajproblematičnije.Po-stojeraznolikiproblemiodređenjagranicaipripadanjanekogteritorija.9Nekiliberalninacionalistiipakinzistirajunatakvimrješenjimaimisledasutakviproblemičestopremostivi(Moore,2001.,202–240).Raspravuotimpitanji-maprepuštamnarednomradu.Ovdjećuspomenutisamojednuteškoću,atojedaćeproblemnacionalnihmanjinauvijekopstajati.ZamislimorješenjeuQuebecukojepodržavaiTaylor,akojeodređujedaseuanglofonskeškolenemoguupisatifrankofonskadjecanitidjecaimigranata,dapoduzećimasvišeodpedesetzaposlenikatrebaupravljatinafrancuskom,tezabranjujekomerci-jalneizlogekojinisunafrancuskom(Taylor,1992.,52–59).Očitojedatakvioblicizaštitefrancuskogjezikamogubitisvrsishodnizazaštitufrancuskogjezika.Ali,tadasepojavljujeproblemanglofonauQuebecu,odnosno,kolikoseoniosjećajujavnopriznatinatomprostoru.Pretpostavljamda,budućidase radi o jedinstvenoj državi, uKanadi takav problem iz nekoliko razlogamožebitiumanjen.Ali,zamislimosličnunormukojaseprimjenjujeuokol-

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(303–318)

E.Baccarini,Liberalninacionalizam:argu-mentsamopoštovanja315

nostimaukojima jenekanacionalna skupinaprisutnananekom teritoriju,onajenatomteritorijumanjina,nedoživljavaoblikejavnogpriznanja,alinadrugomteritorijupostojinacionalnadržavatenacionalneskupine.Nevidimkakopostojanjetenacionalnedržavemožebitirješenjezaproblemetena-cionalnemanjine.Mislim,dakle,darješenjepokojemubisesvakojskupinitrebaozajamčiti nekiprostorukojem jeuvećininepovlačidalekosežnijedobrobiti.Privilegirammodelosmišljavanjaoblikajavnogpriznanjanacionalnihmanji-na,kaomanifestacijeuključenostiipoštovanjaudržavamaukojimapostoje.Uskloputakvogmodela,mogućejeosmislitivrstepravakojaafirmirajusta-tuspolitičkogsubjekta,kaoštosujamstvodaćečlanovirazličitihnacionalnihskupinabitipredstavljeniutijelimajavnogodlučivanjaizvornimpredstavlja-njem,zatimodređenapolitičkaautonomijakojaseočitujenpr.uraspolaganjuvlastitim ustanovama, vlastitimmaterijalnim sredstvima, a posebno baremnekimrazinamaobrazovanja.Školstvojemogućeosmislititakodanacional-neskupineraspolažusvojimobrazovnimstrukturama,aliseusvimškolskimustanovamapodučavajuisadržajidrugihskupina,štopodupirenjihovome-đusobno razumijevanje (vjerujemda takvapolitika imaposebnodobrepo-sljedicezajavnuafirmacijumanjina).10Mogusezatimpriznatiiblagdanitejavnaupotrebajezikamanjina(npr.kakokažeAleksandarPavković,nanačindasejezicimanjinainjihovakulturaprikazujuikrozsredišnjekulturneusta-nove,anezatvarajuuzasebnimmanjinskimokvirima(Pavković,2006.,132),ili,kakokažeRaz,takodasezasebniobičajipriznajukrozzakonijavnatijela(Raz,1998.,198)).Nakraju,javnopriznanjemožeseočitovatiiumaterijal-nojpodršciaktivnostimakojesuodsredišnjevažnostizaidentitetzajednice(Mason,1999.,282–286).Mogućejezaključitidasenatemeljuprimarnogdobradruštvenihosnovasa-mopoštovanja,kroznačelojednakosti,možeizvestijavnopriznanjekulturnepripadnosti.Ali,tojepriznanjekonkurentnosdrugimzahtjevimapravedno-sti.Iztograzloganijemogućepronaćiuniverzalnarješenjazapriznanjenacio­nalnepripadnosti,anitićezahtjevivezanisnjomuvijekimatiprevagu,tejepotrebnopronaćirješenjaukonkretnimsituacijama.Bitćepotrebnaobuhvat-narješenjaafirmativneakcijeusituacijamaukojimasupripadnicinekenacio­nalneskupinetradicionalnodiskriminirani.Usituacijamagdjesuteskupinevisokokoncentriranebitćemogućeuspostavitiširokeoblikemultijezičnosti,aponekadćebitimogućeuspostavitiijačeoblikepolitičkogsamoupravlja-njaisamoodređenja.Ali,postojeiokolnostiukojimanijemogućeusposta-vitizakonska rješenjakojau širemoblikuštitepravanacionalnihmanjina.Primjerice,uokolnostimaukojima jenacionalnamanjina razmjernoslaboprisutnamožebiti teškoorganiziratinekeoblikeprava,poputnekihoblikamultijezičnostiilipodrškeškolstvu.Takvebiinicijativemoglepredstavljatiprevisoketroškove,kojibikompromitiralizaštitudrugihpravavezanih,reci-mo,uzkvalitetnozdravstvo,efikasnostjavnihslužbiitd.,štobitadapogađalointereseširokihslojevapopulacije.U takvimsituacijamamožebitivažnijepreferiratiprioritetnoinvestiranjeusmjeruzaštitedrugihprava,tesejavna

8

O nejednakom tretmanu manjinskih nacio-nalnihkulturaupretpostavljenimnacionalnoneutralnimdržavama,vidiiKymlicka,1989.,186,190;Kymlicka,2001.,24–27,35,78–79;iTamir,1993.,XXVI.

9

Za efikasnu kratku formulaciju temeljnogproblemavidi:Lichtenberg,1997.,60.

10

Joseph Raz predlaže takav model školstvau nešto drukčijem kontekstu rasprave (Raz,1995.,190;Raz,1998.,198).

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(303–318)

E.Baccarini,Liberalninacionalizam:argu-mentsamopoštovanja316

politika,bezikakvihoblikaprisileidiskriminacije,trebausmjeritipremafa-voriziranjumogućnostikojepodržavajuintegracijuiasimilaciju,aprepuštajusposobnostimasamihpripadnikanacionalnihmanjinanaporeradiodržavanjailiprocvatanjihovezajednice.Utakvimjeslučajevimainzistiranjenapoliti-cikojaprivilegirapodrškunacionalnojskupiniveomavisokimstandardimaekvivalentno zahtjevuudovoljavanja posebno skupimprohtjevima.11Takvizahtjevinemogubitiopravdaniuskloputeorijepravednosti.Ispravnateorijapravednostiomogućavapravičanstatussvimakaoslobodnimiravnopravnimosobama,teimnapravičannačinjamčiprimarnadobra,štonemožeuključitiizadovoljavanjesvačijim,makolikoskupim,potrebamauskladusasvačijimposebnimživotnimplanovima(uRawlsovomprimjerugovoriseomogućimskupimzahtjevimanekihreligijskihzajednica–ane,kaoumojojdiskusiji,nacionalnih–štosemožemanifestirati,naprimjer,zahtjevomzagradnjusku-pihcrkvenihobjekatailizaplaćanjemvisokihtroškovahodočašćenja;Rawls,2001.,151).Uostalom, zaštita općihprava je važna i za pripadnikepojedinihposebnihskupina,odnosno,uskladusraspravomuovomtekstu,nacionalnihmanjina,kaoizadrugezajednice.Npr.pripadnicimanacionalnihmanjinajekvalitet-nozdravstvovažnokaoipripadnicimanacionalnevećine.Toneznačidasepriznanjenacionalnihmanjinamoženerazložnojavnozanemariti.Tobibioobliknedostatkajavnogpriznanja,štougrožavaprimarnodobrodruštvenihosnovasamopoštovanja,dakle,dogodilobiseugrožavanjeprimarnihdobara.Trebauvijekpristupatioblicimajavnogpriznanjaumjeriukojojjetomogu-će,pamakar,akojetoneizbježno,samokrozsimboličkečinovepoputna-glašavanjaprisutnostinacionalnemanjineujavnimmanifestacijamaijavnimobilježjima,krozškolskeprogramepodučavanjemspecifičnihsadržajanacio-nalnihmanjinaitd.,dokćenedostataknekihoblikabitiopravdanobjektivnimteškoćama,aneuzrokovanzanemarivanjem.Valjaseprisjetitiidajemogućedanekipripadnicinacionalnihmanjinafavo-rizirajunekedrugeoblikepripadnostiuodnosunanacionalnu,odnosnodasuunekimsredinamaosobeugroženijeudrugimoblicimapripadnosti,uodnosunanacionalnost.Utakvimslučajevimabitćepotrebnopodržatizakonskarje-šenjakojadopuštajujavnopriznavanjetihdrugihoblikapripadnosti.Uraspraviopodjelipravaijavnihresursasvatkotrebabitispremannatodaćenjegovirazlozibitinadjačani.ToispravnokažeLaden,kojipokazujedatoštojenetkotražioneštopozivajućisenaargumentkojijelegitimanujav-nimraspravama,neznačidatajargumentnemožebitinadjačan.Mogućejedapostojesukobljeniargumentikojiimajunadjačavajućusnagu.Mogućejenpr.dapojedinaciznosiargumentkojimeobrazlažepotrebudasenekajavnapolitikapromijeni kakobi se otklonili nepravični tereti u odnosunanjegainjegovuskupinu(primjerice,uslučajupolitikejavneupotrebejezika),aliotklanjanjetakvihteretamožeizazvatinekedrugejošvećeterete.Pojedincikojitražezaštitusvojekulturneskupinetrebajubitisvjesnitakvemogućnostiineosjećatipovrijeđenostzbogpostojanjanadjačavajućihargumenatauod-nosunanjihove,većosjećatiuvažavanjezbogtogaštosenjihoviargumentiprihvaćajukaolegitimniargumentiujavnimprocesimaodlučivanja(Laden,2001.,178,209).Možemozaključitidapolitičkezajednicekojetakopostupa-ju,naprimjerennačinjamčepripadnicimamanjinskihnacionalnihzajednicadruštvenetemeljesamopoštovanja.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(303–318)

E.Baccarini,Liberalninacionalizam:argu-mentsamopoštovanja317

Literatura

Baccarini,E.(2008.),Liberalninacionalizam.Argumentautonomije,Prolegomena,7(2):153–179.

Barry,B.(2006.),Kultura i jednakost. Egalitarna kritika multikulturalizma,Zagreb,Je-senskiiTurk.

Baumeister,A.T.(2000.),Liberalism and the ‘Politics of Difference’,Edinburgh,EdinburghUniversityPress.

Brunner,J.iPalev,Y.(1996.),RawlsonRespectandSelf­respect.AnIsraeliPerspective,Political Studies,44(2):287–302.

Carens,J.H. (2000.),Culture, Citizenship, and Community,Oxford,OxfordUniversityPress.

Goodin,R.E.(2006.),LiberalMulticulturalism.ProtectiveorPoliglot,Political Theory,34(3):289–303.

Gans,C.(2000.),TheLiberalFoundationsofCulturalLiberalism,Canadian Journal of Philosophy,30(3):441–466.

Haller,M.(1997.),DoingJusticetoMulticulturalism,Acta Analyitica,12(18):123–147.

Kymlicka,W.(1989.),Liberalism, Community, and Culture,Oxford,ClarendonPress.

Kymlicka,W.(2001.),Politics in the Vernacular. Nationalism, Multiculturalism and Citi-zenship,Oxford,OxfordUniversityPress.

Kymlicka,W.(2003.),Multikulturalno građanstvo. Liberalna teorija manjinskih prava,Zagreb,JesenskiiTurk.

Laden,A.(2001.),Reasonably Radical,Ithaca,CornellUniversityPress.

Lichtenberg, J. (1997.), How Liberal Can Nationalism Be?, Philosophical Forum, 28(1–2):53–72.

Margalit,A.iRaz,J.(1995.),National Self-Determination.U:J.Raz, Ethics in the Public Domain (str.125–145),Oxford,ClarendonPress.

Mason,A.(1999.),Liberal­NationalismandtheEthicsofAssimilation,Ethics,109(2):261–281.

Miščević,N. (2001.),Nationalism and Beyond. Introducing Moral Debate and Values,Budapest,CEUPress.

Moore,M.(2001.),The Ethics of Nationalism,Oxford,OxfordUniversityPress.

Nussbaum,M.(2003.),TheComplexityofGroups.ACommentonJorgeValadez,Philo-sophy and Social Criticism,29(1):57–69.

Patten,J.(2000.),LiberalEgalitarianismandtheCaseforSupportingNationalCultures.U:N.Miščević(ur.),Nationalism and Ethnic Conflict(str.197–218),Chicago,OpenCourtPress.

Pavković,A.(2006.),Self­Determination,NationalMinoritiesandtheLiberalPrincipleofEquality.U:I.PrimoraciA.Pavković(ur.),Identity, Self-Determinations and Secession (str.123–138),Aldershot,AshgatePublishing.

Rawls,J.(1971.,1989.),A Theory of Justice,Cambridge,HarvardUniversityPress.

Rawls,J.(2000.),Politički liberalizam,Zagreb,KruZak.

Rawls, J. (2001.), Justice as Fairness. A Restatement, Cambridge,HarvardUniversityPress.

Raz,J.(1995.),Multiculturalism.ALiberalPerspective.U:J.Raz,Ethics in the Public Domain. Essays in the Morality of Law and Politics (str.170–192),Oxford,OxfordUni-versityPress.

11

Usp.Patten,2000.,208.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(303–318)

E.Baccarini,Liberalninacionalizam:argu-mentsamopoštovanja318

Raz,J.(1998.),Multiculturalism, Ratio Juris,11(3):193–205.

Spinner­Halev,J.iTheiss­Morse,E.(2003.),NationalIdentityandSelf­Esteem,Perspe-ctives on Politics,1(3):515–532.

Tamir,Y.(1993),Liberal Nationalism,Princeton,PrincetonUniversityPress.

Taylor,C.(1992.),ThePoliticsofRecognition.U:A.Gutmann(ur.),Multiculturalism and »The Politics of Recognition« (str.25–73),Princeton,PrincetonUniversityPress.

Waldron,J.(1995.),MinorityCulturesandtheCosmopolitanAlternative.U:W.Kymlicka(ur.),The Right of Minority Cultures (str.93–119),Oxford,OxfordUniversityPress.

Elvio Baccarini

Liberal Nationalism: The Argument of Self-respect

AbstractThe issue regarded in this article is whether we have to include national belonging in the list of primary goods, i.e., whether there is a strong connection between national belonging and pri-mary goods about which the classical liberal theory (as the one proposed in the most important work in liberal political philosophy in 20th century, i.e. John Rawls’s TheoryofJustice) speaks, such that the protection of national belonging must be included in the list of primary goods. Leading authors in the liberal nationalist paradigm, more or less directly, discuss about this issue. In this paper, the supposed connection between the protection of national belonging and the social bases of self-respect is specifically discussed. Despite the reasons for some public protection of national belonging, its foundation at the level of primary goods, at least as far as it concerns the argument that relies on the social bases of self-respect, is not plausible.

Key wordsliberal nationalism, social bases of self-respect, Will Kymlicka, John Rawls, Joseph Raz