komentar zakona o stvarnim pravima federacije bosne i ...

U PRODAJI!

KOMENTAR ZAKONA O

STVARNIM PRAVIMA

FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Federacija BiH (kao što je već slučaj u Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH) je dobila

prvi put potpunu kodifikaciju stvarnog prava, a istovremeno i jedan reformski zakon. To

znači detaljnije reguliranje pojedinih instituta i uvođenje niz novih, a istovremeno veliki

izazov za sve primjenjivače prava. Ovaj komentar, koji uključuje iskustva hrvatskog i aus-

trijskog stvarnog prava koja su poslužila kao model za Zakon o stvarnim pravima, pružiće

neophodnu pomoć i podršku pravnicima ne samo u prvim danima njegove primjene već i

u vremenu koje slijedi. Komentar donosi objašnjenja zakonskog teksta uz oslon na

uporedno pravo i sudsku praksu iz regiona, prethodnu sudsku praksu o pojedinom insti-

tutu u BiH, stvarni registar, spisak literature i korištenih zakona.

Komentar su pisali vodeći stručnjaci stvarnog prava od kojih je većina učestvovala na

donošenju Zakona i upoznata je sa genezom i ciljevima pojedinih zakonskih normi.

Isti autori su već prethodno napisali Komentar Zakona o stvarnim pravima Republike

Srpske.

Za pretplatnike časopisa ZIPS i Stranu i domaću sudsku praksu, koji su izmirili

pretplatu za 2013. godinu, odobravamo poseban rabat od 5%.

Format B5 - 936 strana Cijena: 175,00 KM sa PDV-om

info telefon: 033/943-333, tel/faks: 033/542-700

e-mail: [email protected]@privrednastampa.biz

www.privrednastampa.biz

Autori:

prof. dr. Ilija Babić

prof. dr. Duško Medić

prof. dr. Enes Hašić

prof. dr. Meliha Povlakić

doc. dr. Larisa Velić

ZIPS - broj 1286 3

Izdava~"Privredna {tampa" d.o.o. Sarajevo

Direktor Avdo ÂU[EVI]

Urednik izdanjaAlmir ALISPAHI]

Ure|uje redakcijski kolegij:Alma ŠIMIĆ, Slavica CICE,

Haso TAJI] i Senida AVDIBEGOVI]

Stalni saradnici:Neven AK[AMIJA, mr. Dinka ANTI],

Fuad BALTA, Ljiljana ]EHAJI],prof. dr. Sead DIZDAREVI],

dr. Mile DMIÎ], Dàvida HAD@I],Mensur HAD@IMUSI], Elmir JAHI],

Esma JAHI], doc. dr. Haris JAHI],Dàna KADRIBEGOVI],

prof. dr. Du{ko MEDI], AidaMIKULI], dr. Senad MULABDI],

Du{an NE[KOVI], Zijad H. PA[I],Jasminka PAVLOVI],

mr. Mukelefa ]efa PAVLOVI], dr. sc. Jozo PILJI], Enver POLUTAN,dr. Tarik RAHI], Dragica SABRANOVI],

Midhat SALI], Zinka SALIHAGI],akademik prof. dr. Miodrag N.

SIMOVI], Omer SOKOLOVI], Ismet VELI], Stana VIDOVI] i

Marin ZADRI]

Koordinator za marketingDarija MARKOVI]

DTP "Privredna {tampa"Adresa Redakcije:

Dèmala Bijedi}a 185Sarajevo

E-mail:[email protected]

http: www.privrednastampa.bizTelefoni/faks:

Redakcija: 456-877,461-023, 460-748 i 461-009

Slu`ba pretplate:542-700/faks

Godi{nja pretplata 500 KM

u cijenu je ura~unat PDV

Uplate vr{iti na "Privredna {tampa" d.o.o. Sarajevo

na na{e transakcione ra~une kod banaka:INTESA SANPAOLO BANKA

Bosna i Hercegovina154001-1100299682

NOVA BANKA Bijeljina Filijala Sarajevo

555-005-00004870-04SPARKASSE BANK

Sarajevo199-049-00050907-04

UniCredit Bank Sarajevo3389002208688749

IBAN: BA393389002208688749SWIFT - UNCRBA22

UNION BANKA DD Sarajevo1020440000047337

Op}inski sud SarajevoMatični broj subjekta

65-01-0958-12Identifikacioni broj

4200088140005Identifikacioni broj PDV

200088140005

[tampa: Suton d.o.o., Varaždinska 2 Široki Brijeg

IZBJEGNITE GRE[KU U POSTUPKU JAVNIH NABAVKI.......................................13

UGOVOR O DOŽIVOTNOM IZDRŽAVANJU......................................................17

NOVI PROPISI U KANTONU SARAJEVO.........................................................20

PRIVREDNA DRUŠTVA..................................................................................21

KORPORATIVNO UPRAVLJANJE....................................................................23

AKTUELNA SUDSKA PRAKSA USTAVNOG SUDA BiH ..................................25

REVIZIJA.........................................................................................................9

Smjernice za kontrolu kvaliteta revizije u vrhovnim revizorskim institucijama

Pi{e: Dragoljub KOVINČIĆ, viši revizor u Uredu za reviziju institucija BiH

Formiranje i rad komisije za javne nabavke

Aktivna legitimacija nasljednika za podnošenje tužbe za raskid ugovora

Zakup i uspostava prava služnosti na šumama

Krivičnopravne posljedice i sankcije pogrešno definisane strategije korporativnog upravljanja

Pi{e: Dragana MACURA - RIBIĆ, dipl. pravnik

Socijalno osiguranje pripravnika i volonteraPi{e: Fuad BALTA, dipl. ecc.

Pi{e: Marijana OMERČAUŠEVIĆ, sudija Vrhovnog suda Federacije BiH

Pi{e: Ljiljana ĆEHAJIĆ, dipl. pravnik

Pi{e: Mensur HADŽIMUSIĆ, advokat

Pi{e: Adnan BALVANOVIĆ, magistar iur. i oec.

Upravljanje u privrednim društvima i pravni karakter ugovora kojima se ure|uju me|usobni odnosi u ostvarivanju prava iizvršavanju obaveza za vrijeme obavljanja poslova

ZIPSZIPS

NOVOSTI IZ ZAKONODAVSTVA BOSNE I HERCEGOVINE.......................28PITANJA I ODGOVORI............................................................................30ZIPS-ov INFORMATOR...........................................................................48

LOKALNA SAMOUPRAVAPiše: prof. dr Mile DMIČIĆ, Pravni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci

Inovacije u zakonodavstvu o lokalnoj samoupravi Republike Srpske

PRIRU^NIK 8

BROJ 1286GODINA XXXVSARAJEVO,

1 - 15. V 2014.Iz sadràja

Pravo na slobodu kretanja i slobodni izbor svoga boravišta

POREZI I DOPRINOSI......................................................................................4U PRODAJI!

Uprethodnom periodu objavljenoje mnoštvo obrađenih tema uvezi sa zapošljavanjem, radno-pravnim statusom i oporezivan-

jem pripravnika i volontera.U tom smislu, Parlamentu Federacije

BiH predlagana su različita rješenja zapoboljšavanje statusa mladih koji za-vršavaju škole i fakultete, što se posebnoodnosi na sugeriranje da se bitno raz-likuje definicija pripravnika od volontera,tj. da se svim pripravnicima kroz izmjeneradnog zakonodavstva omogući da zas-nivaju radni odnos na određeno vrijemedo završetka staža i da im se taj angaž-man plati u skladu sa internim pravil-nicima zainteresiranih firmi.

Međutim, takva nastojanja još uvijeknisu „urodila plodom“ tako da se još uvi-jek razlikuju dvije kategorije pripravnika,zavisno da li zasnivaju radni odnos domomenta „odrađivanja“ pripravničkogstaža ili su, uz pomoć sredstava kanton-alnih zavoda za zapošljavanje, kododređenih pravnih lica povremeno an-gažirani kako bi stekli radno iskustvo kojeim se može priznati u smislu ispunjavanjauvjeta za buduće javljanje na konkurse ioglase radi zapošljavanja.

Zbog opisane „status quo“ situacije,Upravni odbor Federalnog zavoda zamirovinsko/penzijsko osiguranje donio jeOdluku o visini doprinosa za penzijsko iinvalidsko osiguranje za lica osigurana uodređenim okolnostima, koja je objav-ljena u „Službenim novinama FederacijeBiH“, broj 26/14, sa stupanjem na snagu5. aprila 2014. godine.

Ovom odlukom propisan je novi iznosdoprinosa za PIO za volontere ipripravnike koji nisu zasnovali radniodnos u visini od 30,00 KM mjesečno(ranije je bilo 22,00 KM).

Potrebno je podsjetiti da je ranijomOdlukom o visini doprinosa za PIO zalica osigurana u određenim okolnostima(„Službene novine FBiH“, broj 46/02) biopropisan samo iznos doprinosa za PIO zaobavljanje poslova bez zasnivanja radnogodnosa, tj. samo za volonterski rad.

Novom Odlukom... precizirano je dase navedeni iznos odnosi i na pripravnikekoji nisu zasnovali radni odnos po komosnovu su firme koje ih angažuju u obavezida u korist fonda PIO uplate naznačeniiznos (o uplati zdravstvenog osiguranjabiće riječi nešto kasnije u ovom tekstu).

Objavljivanjem ove Odluke ponovo jeaktuelizirana tematika pripravnika i volon-tera i specifičnost oporezivanja njihovihprihoda, a polazeći od pravne konfuzije(nedorečenost i neusaglašenost raznihzakona) koja je prisutna kod potencijalnihposlodavaca zainteresiranih da ih zapoš-

ljavaju, odnosno da koriste njihove uslugebez zasnivanja radnog odnosa, bilo bipotrebno ponovno analizirati i pojasnitiodredbe trenutno važećih propisa koje seodnose na obaveze poslodavaca prilikomisplate primanja pripravnika i volontera.

Aktuelnost određenih zakona

Važeće odredbe Zakona o radu(«Službene novine Federacije BiH», br.43/99, 32/00 i 29/03) uređuju zaključi-vanje i prestanak ugovora o radu, radnovrijeme, plaće, ostvarivanje prava iobaveza iz radnog odnosa, zaključivanjekolektivnih ugovora, mirno rješavanjekolektivnih radnih sporova i druga pitanjaiz radnog odnosa.

Oporezivanje prihoda zaposlenikapropisano je, u prvom redu, Zakonom oporezu na dohodak („Službene novineFederacije BiH”, br. 10/08, 9/10, 44/11 i7/13) kojim se postavlja osnov zaoporezivanje prihoda od obavljanja ne-samostalne djelatnosti i Zakonom o do-prinosima („Službene novine FederacijeBiH”, br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01,1/02, 17/06 i 14/08).

Shodno članu 2. Zakona o dopri-nosima („Službene novine FederacijeBiH“, br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01,1/02, 17/06 i 14/08), doprinosi i drugiizvori sredstava koji nisu obuhvaćeniovim zakonom, za finansiranje prava iz-nad obaveznog nivoa iz oblasti penzi-

POREZI I DOPRINOSI

4 ZIPS - broj 1286

SOCIJALNO OSIGURANJEPRIPRAVNIKA I VOLONTERA

Upravni odbor Federalnog zavoda za mirovinsko/penzijsko osiguranje donio je Odluku o visini doprinosa zapenzijsko i invalidsko osiguranje za lica osigurana u određenim okolnostima, koja je objavljena u „Službenimnovinama Federacije BiH“, broj 26/14, sa stupanjem na snagu 5. aprila 2014. godine. Objavljivanjem oveOdluke ponovo je aktuelizirana tematika pripravnika i volontera i specifičnost oporezivanja njihovih prihoda, apolazeći od pravne konfuzije (nedorečenost i neusaglašenost raznih zakona), koja je prisutna kod potencijalnihposlodavaca zainteresiranih da ih zapošljavaju, odnosno da koriste njihove usluge bez zasnivanja radnogodnosa, potrebno je analizirati i pojasniti odredbe trenutno važećih propisa koje se odnose na obavezeposlodavaca prilikom isplate primanja pripravnika i volontera

Fuad BALTA, dipl. ecc.

Piše:

jskog, zdravstvenog i osiguranja od neza-poslenosti, utvrđuju se u skladu sa fed-eralnim zakonima iz tih oblasti i propisimadonesenim na osnovu tih zakona. (Up-ravo na temelju citiranog člana Zakona,Upravni odbor Federalnog zavoda za pen-zijsko i invalidsko osiguranje donosi Od-luku o visini doprinosa za PIO za lica os-igurana u određenim okolnostima, izme-đu ostalog, za pripravnike i volontere kojine zasnivaju radni odnos).

Prema tome, radno-pravni status svihzaposlenika, što se, također, odnosi napripravnike i volontere, uređen je Za-konom o radu, a način oporezivanja nji-hovih prihoda propisima o porezu na do-hodak i doprinosima.

Pored navedenih propisa, 29. decem-bra 2012. godine stupio je na snagu Za-kon o volontiranju („Službene novine Fed-eracije BiH”, broj 110/12) kojim se napotpuno novi način propisuje volonti-ranje, tj. osnovni pojmovi u vezi sa volon-tiranjem, uslovi, principi volontiranja,prava i obaveze volontera i organizatoravolontiranja itd.

U prelaznim odredbama Zakona ovolontiranju propisano je da u roku odšest mjeseci od dana stupanja na snaguovog zakona odredbe drugih zakona kojitretiraju problematiku volontera i volon-terskog rada moraju biti usklađene saovim zakonom.

Međutim, to se nije desilo i zbog togasve odredbe iz pomenutog propisa kojese odnose na određena prava volonterakao što vrijedi i za zaposlenike (osigu-ranje toplog obroka i prevoza, naprimjer)predstavljaju „slovo na papiru“ sve dokse ne promijene pojedine odredbepropisa o oporezivanju dohotka.

Sa stanovišta statusa zaposlenika,pripravnika i volontera, važni su i propisio jedinstvenom sistemu registracije, kon-trole i naplate doprinosa, kao i oni kojimase ostvaruju prava iz penziono-invalid-skog, zdravstvenog i osiguranja od neza-poslenosti, za koje su nadležni odgovara-jući fondovi socijalnog osiguranja.

Svi citirani zakoni i podzakonskipropisi u vezi sa socijanim statusompripravnika i volontera međusobno su is-prepleteni i povezani, ali nisu do krajausaglašeni za pojedine specifične

situacije, što dovodi do stalnih problemau njihovoj provedbi.

Zakonom o radu propisan je posebanstatus pripravnika i volontera, koji moguda ugovore sa poslodavcem obavljanjepripravničkog, odnosno volonterskogstaža bez zasnivanja radnog odnosa, stim što su istim zakonom definirane iodređene obaveze poslodavaca u tomslučaju, koje nisu do kraja precizirane.

Prema Zakonu o volontiranju, volonterobavlja određene poslove bez naknadeza rad, ali se istovremeno propisuje dase ne smatraju novčanim naknadama zaobavljeni rad odgovarajuće naknadetroškova (troškovi putovanja, ishrane,radne odjeće itd).

Saglasno poreznim propisima, prihodipripravnika i volontera predstavljaju pri-hode od obavljanja nesamostalne djelat-nosti i tako angažovana lica oporezovanasu na potpuno isti način kao da je riječ ozaposlenicima koji imaju zasnovan radniodnos.

Poredeći odredbe propisa o radu, ovolontiranju i porezne propise u širemsmislu riječi (uključujući doprinose),nema nikakve sumnje da su u pogledunačina oporezivanja prihoda pripravnikai volontera porezni propisi prioritetni.

To znači da je potpuno nepotrebnoda se Zakonom o radu i Zakonom ovolontiranju propisuje način plaćanjaporeznih i drugih obaveza.

U tom smislu, nadležni organi nemogu zanemarivati odgovarajuće odre-dbe Zakona o radu (iako su porezni za-koni prioritetni u ovom slučaju) upravozbog pozitivne intencije zakonodavca zaprioritetno zapošljavanje pripravnika ivolontera i omogućavanje zapošljavanjamladih obrazovanih ljudi, koji, nakon„odrađenog“ pripravničkog staža i poka-zanih kvaliteta, imaju veće šanse za skla-panje ugovora o radu na određeno i neo-dređeno vrijeme.

Također, postoje različite nadležnostipojedinih organa za kontrolu provedbenavedenih propisa.

Tako je za propise o radu nadležnafederalna, odnosno kantonalna inspekcijarada, za propise o porezu na dohodak idoprinosima, te jedinstvenom sistemuregistracije, kontrole i naplate doprinosa- Porezna uprava Federacije BiH, a zapropise o ostvarivanju prava iz penzionogi invalidskog, zdravstvenog i osiguranjaod nezaposlenosti ovlašteni su federalni,odnosno kantonalni fondovi socijalnogosiguranja.

Zbog pomenutih nedorečenostipropisa i „raznolikih“ nadležnosti velikogbroja organa i organizacija u vezi sa nji-hovom pravilnom primjenom u svakod-

ZIPS - broj 1286 5

POREZI I DOPRINOSI

RADNI ODNOSI

Umanjenje plaće radniku zbog kašnjenja

na posao ili ranijeg odlaska sa posla

PITANJE: U naš dom zdravljanamjeravamo uvesti CVIK sat radievidencije dolaska i odlaska rad-nika na posao i sa posla. Kojemjere možemo poduzeti premaradnicima koji budu kasnili,odnosno ranije odlazili sa posla.Da li evidencija sati provedenihna radu po CVIK satu može bitielement prilikom obračuna plaće,odnosno da li možemo umanjitiplaću radniku zbog kašnjenja iliranijeg odlaska sa posla?

ODGOVOR: Način i postupak evi-dencije prisutnosti zaposlenika na posluodređuje poslodavac svojim pravil-nikom o radu, u skladu sa kolektivnimugovorom i dobrom praksom. Učestalokašnjenje na posao može se, takođe,pravilnikom o radu, u skladu sa kolek-tivnim ugovorom, utvrditi i kao povredaradnih obaveza, čije višestruko pon-avljanje pored usmenih i pisanih upo-zorenja može nekada biti i razlogom zaotkazivanje ugovora o radu temeljemčlana 88. stav 2. Zakona o radu.

Neuredan dolazak na posao može,takođe, imati uticaja i kod isplate plaće, nekao sankcija zbog kršenja radnih obaveza,nego zbog umanjenja broja radnih sati nanačin utvrđen pravilnikom o radu.

Aida MIKULIĆ, dipl. iur.

nevnoj praksi, već nekoliko godina pos-toje nejasnoće u pogledu načina angažo-vanja pripravnika i volontera, kao ioporezivanja njihovih prihoda.

Angažman pripravnika i volontera

Zakonom o izmjenama Zakona o raduizmijenjeni su članovi 26. i 28. koji se odnosena prijem pripravnika i volonterski rad.

Istim zakonom izmijenjene su ikaznene odredbe, tj. tačke 6. i 7. stava1. člana 140. ovog zakona, na način dasu propisane kazne zbog nezaključivanjaugovora o obavljanju pripravničkog staža,odnosno ugovora o volonterskom raduu pisanoj formi, te zbog nedostavljanjakopije ugovora nadležnoj službi za za-pošljavanje u roku od pet dana od danazaključenja ugovora.

U skladu sa Zakonom o radu,pripravnikom se smatra lice sa za-vršenom srednjom ili višom školom,odnosno fakultetom koje prvi put zasnivaradni odnos u tom zanimanju, s tim daje to lice u obavezi da položi stručni ispitili mu je potrebno prethodno radnoiskustvo za rad u zanimanju.

Ukoliko su stručni ispit ili radnoiskustvo propisani Zakonom ili pravilnikomo radu kao uvjet za obavljanje poslovaodređenog zanimanja, poslodavac možeprimiti na stručno osposobljavanje zasamostalan rad bez zasnivanja radnogodnosa lice koje završi školovanje za takvozanimanje, tj. za volonterski posao.

Ugovor o obavljanju pripravničkog staža

Za razliku od nekadašnje odredbe Za-kona o radu, kojom je bilo propisano za-ključivanje ugovora o radu sapripravnikom, navedenim izmjenamaomogućeno je ugovaranje o obavljanjupripravničkog staža na onoliko vremenakoliko traje takav staž propisan za zani-manje na koje se odnosi.

Ugovor se zaključuje u pisanoj formi.Kopiju ugovora poslodavac dostavljanadležnoj službi za zapošljavanje u rokuod pet dana od dana njegovog zaključi-vanja radi evidencije i kontrole.

Shodno članu 26. stav 4. Zakona oradu, u toku pripravničkog stažapripravnik ima pravo na novčanunaknadu u iznosu najmanje 80 odsto odnajniže plaće. Poslodavac i pripravnikmogu se dogovoriti i o većem iznosunovčane naknade, ovisno od stručnespreme pripravnika.

Prema stavu 5. istog člana Zakona,poslodavac osigurava pripravnika zaslučaj povrede na radu i profesionalnebolesti, dok zdravstveno osiguranje os-igurava nadležna služba za zapošljavanje.

Pripravnik ima pravo na odmor u tokuradnog dana, dnevni odmor između dvauzastopna radna dana i sedmični odmor.

Ugovor o volonterskom radu

Kao i u slučaju pripravnika, premavažećim odredbama Zakona o radu,propisana je obaveza zaključivanja ugov-ora sa volonterom u pisanoj formi. Kopijuugovora poslodavac dostavlja nadležnojslužbi za zapošljavanje u roku od petdana od dana zaključenja ugovora radievidencije i kontrole.

Volonterski rad može trajati onolikovremena koliko je propisano trajanjeosposobljavanja, prema Zakonu, zaodređeno zanimanje.

Trajanje volonterskog rada računa seu pripravnički staž i radno iskustvo kaouvjet za rad na određenim radnim mjes-tima ili za polaganje stručnog ispita.

Volonter ima pravo na zdravstvenoosiguranje kako je to utvrđeno propisimaza nezaposlena lica.

Radi osiguranja za slučaj povrede naradu ili profesionalne bolesti, poslodavacplaća nadležnoj službi za zapošljavanje35 odsto od najniže plaće za svakogvolontera.

Volonter ima pravo na odmor u tokuradnog dana, dnevni odmor između dvauzastopna radna dana i sedmični odmor.

U vezi sa sklapanjem ugovora sapripravnicima i volonterima treba istaćida su, saglasno propisima o jedin-stvenom sistemu registracije, kontrole inaplate doprinosa, poslodavci u obavezida prijave za pripravnike, sa kojima sesklapa ugovor o radnom odnosu naodređeno vrijeme, podnose nadležnoj or-

ganizacionoj jedinici Porezne uprave naobrascu JS 3100 (prijava/promjena/od-java osiguranja), dok se prijavljivanjepripravnika i volontera sa kojima se nezasniva radni odnos popunjava i Poreznojupravi dostavlja JS 3120 obrazac (pri-java/odjava lica osiguranih u određenimokolnostima).

Praktična primjena odredaba opripravnicima i volonterima

Iz citiranih odredaba Zakona o raduevidentno je slično formuliranje obavezaposlodavca za pripravnike i volontere uzpojedine bitne razlike.

Poslodavci su prilikom angažovanjapripravnika i volontera u obavezi da:

- zaključe ugovore o obavljanju pri-pravničkog staža, odnosno ugovora ovolonterskom radu u pisanoj formi, te dakopije ugovora dostave nadležnoj službiza zapošljavanje u roku od pet dana oddana zaključenja ugovora;

- osiguraju pripravnike za slučaj po-vrede na radu i profesionalne bolesti (beznavođenja iznosa), a pri osiguranjuvolontera za slučaj povrede na radu iliprofesionalne bolesti, uplate nadležnojslužbi za zapošljavanje 35 odstotni iznosod najniže plaće za svakog volontera,dok zdravstveno osiguranje pripravnika ivolontera osigurava nadležna služba zazapošljavanje.

Još jednom: Prema članu 1. stavu 1.tački 3. „nove“ Odluke o visini doprinosaza penzijsko i invalidsko osiguranje zalica osigurana u određenim okolnostima,doprinos za penzijsko i invalidsko osig-uranje utvrđuje se i plaća u mjesečnimiznosima za vrijeme obavljanja poslovabez zasnivanja radnog odnosa - volon-terskog rada i obavljanja pripravničkogstaža u iznosu od 30,00 KM.

Shodno odredbi iz tačke 21.1. Pravil-nika o načinu uplate javnih prihodabudžeta i vanbudžetskih fondova na ter-itoriji Federacije BiH („Službene novineFederacije BiH”, br. 35/13, 53/13, 63/13,93/13, 103/13 i 11/14) - Doprinosi zaobavezno, dodatno, dobrovoljno iprošireno osiguranje, koji donosi feder-alni ministar finansija, pod rednim broje-

POREZI I DOPRINOSI

6 ZIPS - broj 1286

vima 9. i 10. propisane su sljedeće šifreprihoda:

l 712124 - Sredstva za volontereradi osiguranja za slučaj povrede na raduili profesionalne bolesti i

l 712125 - Sredstva za pripravnikeradi osiguranja za slučaj povrede na radui profesionalne bolesti.

Tačkom 21.4. istog pravilnika, kao iZakonom o radu, propisano je da sred-stva za volontere radi osiguranja za slučajpovrede na radu ili profesionalne bolestiposlodavac plaća nadležnoj službi za za-pošljavanje 35 odsto najniže plaće zasvakog volontera.

Međutim, Zakonom o radu i Pravil-nikom o načinu uplate javnih prihodabudžeta i vanbudžetskih fondova na ter-itoriji Federacije BiH nije propisan iznoskoji poslodavac plaća za pripravnike radiosiguranja za slučaj povrede na radu iliprofesionalne bolesti nadležnoj službi zazapošljavanje.

To znači da je Zakonom o radu iPravilnikom o načinu uplate javnih prihodabudžeta i vanbudžetskih fondova na teri-toriji Federacije BiH predviđena obavezaposlodavca da nadležnoj službi za zapošl-javanje uplaćuje sredstva za osiguranjeza slučaj povrede na radu ili profesionalnebolesti, ali da su odredbe tih propisa ne-dorečene za pripravnike sa kojima je za-ključen ugovor o pripravničkom stažu.

Polazeći od procenta propisanog zavolontere, poslodavci koji angažujupripravnike trebalo bi da uplaćuju 35odsto isplaćene naknade ili, minimalno,35 odsto najniže plaće, odnosno iznoskoji je propisan za volontere.

Također, sada je decidirano propisaniznos na ime doprinosa za penziono i in-validsko osiguranje u visini od 30,00 KMi za pripravnike za vrijeme dok obavljajuposlove bez zasnivanja radnog odnosa.

Ukoliko poslodavac ispuni sve nave-dene obaveze u skladu sa Zakonom oradu, prilikom obračuna poreza na do-hodak može se primijeniti formula i načinobračuna poreza na dohodak iz StavaFederalnog ministarstva finansija, broj:05-15-125-4/09, od 30. 03. 2009. -Primjena Zakona o porezu na dohodakvezano za oporezivanje prihoda koje ost-varuju redovni studenti i đaci preko

servisa, koji se može naći na web straniciPorezne uprave Federacije BiH -www.pufbih.ba.

Inače, Zakonom o radu ostavljena jemogućnost zapošljavanja pripravnika nanačin da se sa njima ugovori radni odnosna određeno vrijeme u skladu sa poseb-nim zakonima i općim aktima pravnihlica, organa i institucija, u kom slučajupripravnici ostvaruju sva propisana pravaiz radnog odnosa kao i drugi uposlenici.

Takav je, naprimjer, slučaj sa pripra-vnicima koji, u skladu sa propisima održavnoj službi, ugovaraju radni odnosna određeno vrijeme u organima uprave,te drugim organizacijama i institucijamakoje zapošljavaju pripravnike, shodnoplaniranim i dostajućim budžetskim sred-stvima.

Prema tome, prilikom angažovanjapripravnika, poslodavci imaju dvije za-konite mogućnosti:

- da, bez obzira što nije propisan pro-cenat iznosa sredstava za pripravnikeradi osiguranja za slučaj povrede na raduili profesionalne bolesti, uplaćuju 35odsto od naknade plaće isplaćenepripravniku. Navedeni iznos je realan, sobzirom na to da je za volontere, koji neprimaju naknadu, propisan iznos 35odsto najniže plaće i

- da zaključe sa pripravnikom ugovoro radu na određeno vrijeme, te da up-laćuju porez na dohodak i doprinose nanačin propisan za nesamostalnu djelat-nost, što je, u stvari, u skladu saporeznim propisima i, praktično, najre-alnija varijanta.

Međutim, većina poslodavaca „ko-risti“ navedenu nedorečenost propisa oradu, te zaključuju ugovore o obavljanjupripravničkog staža i plaća iznos propisanspomenutom Odlukom.. za PIO/MIO, ane uplaćuju sredstva za osiguranje zaslučaj povrede na radu ili profesionalnebolesti!

Ovdje treba naglasiti da se u ovakvimsituacijama isplaćene naknade pripra-vnicima i volonterima tretiraju kao prihodod nesamostalne djelatnosti, a u slučajukontrole inspektori Porezne uprave Fed-eracije BiH će obračunati porez na do-hodak i doprinose, te će, uz pripadajuće

zatezne kamate i izdavanje prekršajnihnaloga, od pravnih lica koja su koristilanjihove usluge insistirati da izmire odgo-varajuće iznose po navedenim osno-vama.

Porezni tretman pripravnika i volontera

U proteklom periodu je u nekolikonavrata Porezna uprava Federacije BiHizdavala odgovarajuća mišljenja koja seodnose na porezni tretman pripravnika ivolontera, prema kojima je evidentnosljedeće:

- ako poslodavac ispoštuje SVEobaveze prema Zakonu o radu pri za-ključivanju ugovora o pripravničkom ivolonterskom stažu (podnošenje ugovorazavodu za zapošljavanje i uplata osigu-ranja za slučaj povrede na radu ili profe-sionalne bolesti i doprinosa), može seprihvatiti način plaćanja obavezapropisanih Zakonom o radu i

- ukoliko poslodavac ne ispoštujeobaveze prema Zakonu o radu (što uodređenom broju slučajeva većina poslo-davaca ne čini - tj. uplaćuju samo iznosza PIO (ranije 22,00 KM a sada 30,00KM), bez uplate iznosa od 35 odstotnogiznosa od isplaćene naknade plaće za os-iguranje za eventualnu povredu na raduili nastanak profesionalne bolesti), uobavezi je da obračuna porez na dohodaki doprinose na način propisan za ne-samostalnu djelatnost, što, premapropisima o porezu na dohodak, u suštini,i predstavlja rad pripravnika i volontera.

Međutim, prilikom obračuna obave-znog iznosa osiguranja za slučaj povredena radu ili profesionalne bolesti za volon-tere, da li je potrebno uplaćivati 35 odstonajniže bruto ili neto plaće?

Vlada Federacije BiH je Odlukom outvrđivanju najniže satnice u FederacijiBosne i Hercegovine („Službene novineFederacije BiH“, broj 22/08) propisala dase najniža bruto satnica utvrđuje u iznosuod 3,26 KM, a najniža neto satnica uiznosu od 1,95 KM. Ova odluka stupilaje na snagu 25. 04. 2008. godine, a prim-jenjuje se od 01. 03. 2008. godine(prema stavu II Odluke).

ZIPS - broj 1286 7

POREZI I DOPRINOSI

S tim u vezi, Federalno ministarstvofinansija donijelo je Stav broj: 03-02-1074/09, od 17. 02. 2009. godine, outvrđivanju najniže osnovice za obračundoprinosa i utvrđivanje umanjenih osnovicaza obračun doprinosa za zaposlenike urudnicima uglja, tekstilnoj, kožnoj, industrijiobuće i zaposlenike u djelatnostima tradi-cionalnih esnafskih zanata.

Saglasno citiranom stavu, polazećiod najniže neto satnice u iznosu od 1,95KM, zatim od prelaska na bruto principoporezivanja plaća i primjenom odredbečlana 49. Zakona o porezu na dohodak,kao i propisane zbirne stope doprinosaiz plaće sa početkom primjene od 1. jan-uara 2009. godine, najniža neto satnicaiznosi 2,05 KM, a bruto satnica 2,97 KM.

Volonter ima pravo na zdravstvenoosiguranje kako je to utvrđeno propisimaza nezaposlena lica, a radi osiguranja zaslučaj povrede na radu ili profesionalnebolesti poslodavac plaća nadležnoj službiza zapošljavanje 35 odsto od najnižeplaće za svakog volontera.

Odredbom člana 49. Zakona o porezuna dohodak propisano je da su, u ciljuomogućavanja pravilne primjene člana10. stav (1) i člana 27. ovog zakona, sviposlodavci dužni do dana stupanja nasnagu, odnosno najkasnije do početkaprimjene ovog zakona mjesečne plaćesvojim zaposlenicima obračunati i uporeznim evidencijama i izvještajimaiskazati u bruto iznosima.

Shodno navedenom, bruto plaća, pa iminimalna bruto plaća koja se utvrđuje naosnovi minimalne bruto satnice, sastoji seod doprinosa IZ plaće 31 odsto na brutoplaću i neto plaće (koji sadrži 10 odstoporeza na dohodak i neto iznos za isplatu).

Doprinose iz plaće u ukupnom iznosuod 31 odsto čini:

- 17 odsto za penzijsko i invalidskoosiguranje,

- 12,50 odsto za osnovno zdravs-tveno osiguranje i

- 1,50 odsto za osiguranje od neza-poslenosti.

Prilikom obračuna iznosa od 35 odstood najniže plaće koju poslodavac plaćaza svakog volontera radi osiguranja zaslučaj povrede na radu ili profesionalnebolesti navedeni iznos se ne može

obračunavati na bruto osnovicu iz razlogašto ta osnovica u sebi sadrži 31 odstonavedenih iznosa doprinosa, a ne 35odsto iznosa za osiguranje za slučajpovrede na radu ili profesionalne bolesti.

Jedini pravilan način obračuna novogbruto iznosa bi bio, eventualno, uveća-vanje neto minimalne plaće za 35odstotni iznos radi osiguranja, ali takavnačin obračuna nije propisan Zakonom

o radu, već je kao osnovica za obračunnavedena minimalna plaća.

Prema tome, iznos od 35 odsto kojiposlodavac plaća za svakog volonteraradi osiguranja za slučaj povrede na raduili profesionalne bolesti treba da seobračunava na minimalnu plaću koja seutvrđuje kao umnožak najniže neto sat-nice (2,05 KM) i punog radnog vremenau mjesecu za koji se vrši obračun.

Oporezivanje prihoda pripravnika i volontera

Shodno odredbama članova 5. i 6.Zakona o porezu na dohodak („Službenenovine Federacije BiH“, br. 10/08, 9/10,44/11 i 65/13), primanja pripravnika nisuposebno navedena kao prihodi koji sene smatraju dohotkom i prihodi na kojese ne plaća porez na dohodak.

Također, primanja pripravnika i volon-tera koji primaju naknadu za svoj rad imajusve karakteristike nesamostalne djelatnostikoje su opisane članom 8. Pravilnika oprimjeni Zakona o porezu na dohodak(“Službene novine Federacije BiH”, br.67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11 i 20/12).

Saglasno članu 6. stav 1. tačka 1.Zakona o doprinosima („Službene novineFederacije BiH”, br. 35/98, 54/00, 16/01,37/01, 1/02, 17/06 i 14/08), osnovicudoprinosa iz člana 4. stav 2. tačka 1.ovog zakona čini, između ostalog, i plaćazaposlenika, rukovodnog zaposlenika ipripravnika.

Polazeći od člana 7. stav 1. Zakonao doprinosima, osnovica iz člana 6. tačaka1. do 9. ovog zakona je plaća, odnosnonaknada plaće zaposlenika, utvrđena uskladu sa zakonom ili drugim propisima,s tim da osnovica za obračun doprinosane može biti niža od najniže plaće utvrđeneOpćim kolektivnim ugovorom.

* * *Angažman pripravnika i volontera koji

primaju naknadu za svoj rad ima svekarakteristike nesamostalne djelatnosti,te je njihova primanja potrebno oporezo-vati sa 10%-tnom stopom poreza na do-hodak, uz pripadaju}e doprinose za so-cijalno osiguranje.

POREZI I DOPRINOSI

8 ZIPS - broj 1286

KNJIŽENJE

Potraživanja radnikapriznata u sudskom

postupku

PITANJE: U svojim poslovnim kn-jigama vodim dobivenu presuduradnika, koja je knjižena na gu-bitak iznad visine kapitala. Sobzirom na to da smo u stečaju,te da je jedan iznos te tužbestečajni upravnik priznao u iz-jašnjenju u prijavljenim potraži-vanjima, da li da storniramonavedeno knjiženje, pa uknjižitinovu obavezu ili ćemo to da opri-hodujemo kao prihodi od ot-pisanih obaveza?

ODGOVOR: Prema odredbamačlanka 77. Pravilnika o kontnom okvi-ru, sadržaju konta i primjeni kontnogokvira za gospodarska društva („Službenenovine FBiH“, broj 82/10), pri sastavl-janju financijskih izvještaja na dan ot-varanja, odnosno zaključenja postupkastečaja i likvidacije, kao i u slučajevimakada se financijski izvještaji sastavljajutijekom trajanja tih postupaka, pravneosobe primjenjuju odredbe ovog pravil-nika, s tim što vrednovanje imovinekoja čini stečajnu, odnosno likvidaci-jsku masu vrše u skladu s propisimakojima se uređuju stečaj i likvidacijapravnih osoba.

Smatramo da je potrebno storniratiranije knjiženje, te proknjižiti novu ob-vezu koja je priznata na temeljuizvršenih provjera potraživanja radnika.

Dr. sc. Jozo PILJIĆ

Svrha ovog teksta jeste podrškavrhovnim revizorskim instituci-jama (dalje: VRI) u uspostav-ljanju i održavanju odgovara-

jućeg sistema kontrole kvaliteta kojim seobuhvataju sve njihove radne aktivnosti.U njegovoj izradi su korištene i smjerniceo međunarodnim standardima vrhovnihrevizorskih institucija „ISSAI 40 - Kontrolakvaliteta za VRI“.

Ove bi smjernice trebale biti od po-moći VRI u izradi sistema kontrolekvaliteta koji odgovara njenom mandatui okolnostima u kojima ona djeluje i kojitreba da odgovori na rizike sa kojima seona suočava u pogledu kvaliteta.

Glavni izazov sa kojim se sve VRIsuočavaju jeste osiguranje dosljednogkvaliteta revizija i ostalih aktivnosti.Kvalitet rada kojeg obavljaju VRI utiče nanjihov ugled i kredibilitet, a u konačnomi na njihovu sposobnost da ispune svojenadležnosti predviđene mandatom. Kakobi sistem kvaliteta bio efikasan, potrebnoje da bude dijelom strategije, kulture, poli-tika i procedura svake VRI koja najboljezna na koji način treba implementiratikontrolu kvaliteta, uzimajući u obzir njenmandat i strukturu, te rizike i priroduposla kojeg obavlja.

Šta predstavlja sistem kontrole kvaliteta?

Kontrola kvaliteta revizije je sistem-atizovano i nezavisno ispitivanje u ciljuosiguranja kvaliteta revizije tako da rezul-tati revizije budu u saglasnosti sa plani-ranim aktivnostima koje omogućavaju is-punjavanje ciljeva revizije. Kontrolakvaliteta revizije osigurava da sve fazerevizije (planiranje, izvršenje i izvješta-vanje) budu sprovedene u saglasnostisa standardima revizije, praksom i pro-cedurama. Elemente sistema kontrolekvaliteta revizije možemo svrstati u dvijegrupe:

Upravljanje kvalitetom revizije koji po-drazumijeva:

l Odgovornosti rukovodstva VRI zakvalitet,

l Relevantni etički zahtjevi,l Prihvatanje i zadržavanje odnosa

sa subjektima revizije il Ljudski resursi.l Obavljanje kontrole kvaliteta revizije

što podrazumijeva:l Obavljanje nadzora i kontrole i l Monitoring.Pored nabrojanih elemenata, VRI tre-

baju prepoznati potrebu za izradom poli-tika i procedura kontrole kvaliteta i upoz-nati osoblje VRI sa njihovim sadržajem.

Kao najvažniji cilj, svaka VRI trebasagledati rizike po kvalitet njenog rada iuspostaviti sistem kontrole kvaliteta kojiće biti osmišljen tako da na odgovarajući

način adresira sve rizike. Rizici će zavisitiod mandata i funkcija svake VRI, kao iod uslova i okruženja u kojima onaposluje. Održavanje sistema kontrolekvaliteta zahtijeva stalni monitoring iopredijeljenost ka kontinuiranom una-pređivanju.

1. Upravljanje kvalitetom revizije

1.1. Odgovornosti rukovodstvaVRI za kvalitet

Ključni princip prilagođen za VRI:VRI je dužna uspostaviti politike i pro-

cedure namijenjene unaprijeđenju internekulture koja kvalitet prepoznaje kaoključni faktor u obavljanju svih svojih rad-nih aktivnosti. Ovakve politike i proceduretreba da odredi rukovodilac VRI kojizadržava sveukupnu odgovornost za sis-tem kontrole kvaliteta.

Smjernice za primjenu za VRI:Ø Rukovodilac VRI može biti jedna

osoba ili grupa osoba u zavisnosti odmandata i okolnosti u kojima data VRIdjeluje;

Ø Rukovodilac VRI treba preuzetiukupnu odgovornost za kvalitet cjelo-kupnog rada kojeg VRI obavlja;

Ø Rukovodilac VRI može za upravlj-anje sistemom kontrole kvaliteta VRIovlastiti jednu ili više osoba koje imajuodgovarajuće iskustvo za preuzimanjetakve uloge;

Ø VRI treba da nastoje da izgradekulturu koja prepoznaje i priznaje visok

ZIPS - broj 1286 9

REVIZIJA

Svaka vrhovna revizorska institucija treba, kao najvažniji cilj, sagledati rizike po kvalitet njenog rada iuspostaviti sistem kontrole kvaliteta koji će biti osmišljen tako da na odgovarajući način adresira sve rizike.Rizici će zavisiti od mandata i funkcija svake VRI, kao i od uslova i okruženja u kojima ona posluje. Održavanjesistema kontrole kvaliteta zahtijeva stalni monitoring i opredijeljenost ka kontinuiranom unapređivanju

Dragoljub KOVINČIĆ, viši revizor uUredu za reviziju institucija BiH

Piše:

SMJERNICE ZA KONTROLU KVALITETA REVIZIJE U VRHOVNIM

REVIZORSKIM INSTITUCIJAMA

REVIZIJA

10 ZIPS - broj 1286

nivo kvaliteta rada u cijeloj VRI. Kako bise ta kultura i izgradila, rukovodilac VRItreba da uspostavi odgovarajući „ton savrha“1 kojim će se naglasiti važnostkvaliteta cjelokupnog rada VRI;

Ø Strategijom svake VRI je potrebnoprepoznati ključni zahtjev za postizanjekvaliteta rada na način da politička,ekonomska ili neka druga pitanja neugrožavaju kvalitet obavljenog posla;

Ø VRI treba da se pobrinu da se os-oblje i sve druge strane koje u ime VRIobavljaju poslove jasno upoznaju sa poli-tikama i procedurama kontrole kvaliteta i

Ø VRI treba da osiguraju dovoljnoraspoloživih resursa potrebnih za održa-vanje njihovih sistema kontrole kvaliteta.

1.2. Relevantni etički zahtjevi


cedure namijenjene osiguranju razumnoguvjerenja da se VRI, uključujućicjelokupno osoblje, pridržava relevantnihetičkih zahtjeva.

Smjernice za primjenu za VRI:ØVRI treba da naglašavaju važnost

ispunjavanja relevantnih etičkih zahtjevau izvršavanju svojih radnih aktivnosti;

ØCjelokupno osoblje VRI treba da seponaša u skladu sa odgovarajućimetičkim zahtjevima;

ØRukovodilac VRI i osoblje višegnivoa u VRI treba da predstavljaju primjerodgovarajućeg etičkog ponašanja;

ØRelevantnim etičkim zahtjevimatreba obuhvatiti sve zahtjeve propisanezakonskim okvirom koji uređuje aktivnostiVRI;

ØEtički zahtjevi VRI mogu uključivatiili se zasnivati na etičkom kodeksu INTO-SAI-a (ISSAI 30), a u zavisnosti od man-data i okolnosti u kojima VRI djeluje i odokolnosti u kojima radi njeno profesion-alno osoblje. VRI trebaju da uspostavepolitike i procedure kojima se jačaju os-

novni principi profesionalne etike propisaniu ISSAI 30 kao što su integritet, nezavis-nost, objektivnost i nepristrasnost, te pro-fesionalna tajnost podataka i stručnost;

ØVRI trebaju da osiguraju da svestrane koje po ugovoru obavljaju uslugeu ime VRI potpišu odgovarajući ugovor opovjerljivosti podataka;

ØVRI treba da sagledaju mogućnostkorištenja pisanih izjava osoblja kaopotvrdu njihovog ispunjavanja etičkih za-htjeva VRI;

ØVRI treba da uspostavi politike i pro-cedure na osnovu kojih se rukovodilacVRI blagovremeno obavještava o kršen-jima etičkih zahtjeva i rukovodiocuomogućava poduzimanje odgovarajućihmjera u cilju rješavanja pitanja ovakveprirode;

ØVRI treba da uspostavi politike i pro-cedure za održavanje nezavisnosti rukovo-dioca VRI, cjelokupnog osoblja i ostalihstrana koje u ime VRI obavljaju usluge i

ØVRI treba da uspostavi politike i pro-cedure kojima se naglašava važnost roti-ranja ključnog revizorskog osoblja kakobi se smanjio rizik njihovog razvijanjabliskosti sa organizacijom koja se revidira.

1.3. Prihvatanje i zadržavanjeodnosa sa subjektima revizije


cedure namijenjene osiguranju razumnoguvjerenja da će VRI obavljati revizije i os-tale aktivnosti samo ukoliko je VRI:

(a) kompetentna za obavljanje takvogposla i ukoliko za to ima kapacitete,uključujući vrijeme i resurse;

(b) u stanju da ispoštuje relevantneetičke zahtjeve i

(c) ispitala integritet organizacije kojurevidira i sagledala način na koji ćeadresirati rizik po kvalitet, ukoliko se istipojavi.

Politike i procedure treba da odraža-vaju obim aktivnosti koje svaka VRI

obavlja. VRI u javnom sektoru nerijetkonemaju uticaja na izbor poslova kojeobavljaju. Poslovi koje VRI obavljajuspadaju u tri široke kategorije:

- poslovi koje im nameće njihov man-dat i zakon, pri čemu VRI te poslovemoraju obaviti;

- poslovi koje im nameće njihov man-

dat, pri čemu VRI imaju uticaja na odabir

vremenskog razdoblja, obima i/ili prirode

posla i

- poslovi koje VRI mogu, ali ne moraju

obaviti.

Smjernice za primjenu za VRI:ØPotrebno je da VRI, za sve revizije i

ostale poslove koje obavljaju, uspostavesisteme za sagledavanje rizika po kvalitetkoji se javlja u obavljanju radnih aktivnosti.Stepen rizika će zavisiti od vrste posla kojise obavlja;

ØVRI obično imaju ograničene resu-rse na raspolaganju. Potrebno je da VRIsagledaju svoj program rada, te da li imajupotrebne resurse kako bi se aktivnostiobavile na željenom nivou kvaliteta. Kakobi se to i postiglo, VRI treba da imaju us-postavljen sistem određivanja prioritetana način kojim će se u obzir uzeti potrebazadržavanja traženog nivoa kvaliteta. Uko-liko raspoloživi resursi nisu dovoljni i pred-stavljaju rizik po kvalitet, VRI trebaju imatiuspostavljene procedure kojima se osig-urava pažnja rukovodstva VRI i, ukolikoje to potrebno, zakonodavnih i budžetskihorgana na nedostatak ovakvih resursa;

ØVRI treba da procijene postojanjematerijalnog rizika po njihovu nezavisnost.Ukoliko je takav rizik prisutan, VRI trebada odluče i donesu plan rješavanja pitanjaprisustva ovakvog rizika;

ØUkoliko je integritet subjekta revizijedoveden u pitanje, VRI treba da razmotririzike u pogledu kapaciteta osoblja, nivoaraspoloživih resursa i svih pitanja odetičkog značaja koji se mogu javiti unutarsubjekta revizije;

1 Ton sa vrha (eng: tone at the top) podrazumijeva način na koji rukovodstvo neke organizacije izgrađuje etičnu atmosferu na radnom mjestu. Tonrukovodstva na zaposlene djeluje efektom ’odozgo prema dole’. Ukoliko više rukovodstvo podržava etiku i integritet, isto će se ponašati i niže osoblje.Međutim, ako više rukovodstvo djeluje nezainteresovano za pitanja etike i fokusirano je samo na zadovoljavanje svojih potreba, zaposleni će biti sklonijiprevarama, jer osjećaju da etičko ponašanje ne predstavlja prioritet. Ukratko rečeno, zaposleni prate primjere ponašanja svojih rukovodilaca.

ØVRI treba da razmotre procedureprihvatanja i zadržavanja diskrecionograda. Ukoliko se VRI odluči za obavljanjeodređenog posla, potrebno je osigurati datakva odluka bude odobrena od straneodgovarajućeg osoblja unutar VRI.Potrebno je, takođe, osigurati procjenu iupravljanje rizicima koji se vežu za takavposao;

ØVRI trebaju osigurati adekvatnostprocedura vezano za upravljanje rizicimasa ciljem smanjenja rizika obavljanjaposla. Adresiranje rizika može uključivatiodređivanje obima posla koji je potrebnoobaviti, angažovanje iskusnijeg osobljanego što bi to, inače, bio slučaj i detaljnijaanaliza kontrole kvaliteta angažmana prijeizdavanja izvještaja i

ØVRI treba da razmotre navođenje uizvještajima specifičnih okonosti zbog ko-jih VRI, inače, ne bi prihvatila obavljanjeangažmana revizije.

1.4. Ljudski resursi


cedure namijenjene osiguranju razumnoguvjerenja da raspolažu sa dovoljnoresursa (osoblja unutar VRI i ukoliko je toslučaj, eksternog osoblja koje se angažujepo ugovoru), te sa stručnošću, sposob-nošću i spremnošću poštivanja etičkihprincipa neophodnih:

(a) za obavljanje posla u skladu sarelevantnim standardima i važećim za-konskim zahtjevima i

(b) za VRI izda izvještaje koji će odgo-varati datim okolnostima.

Smjernice za primjenu za VRI:ØVRI se mogu osloniti na nekoliko

različitih izvora kako bi osiguraleneophodne vještine i stručnost za obavl-janje svojih aktivnosti, bilo da iste obavljaosoblje VRI ili eksterno osoblje po ugov-oru;

ØVRI treba da osiguraju jasnu dodjeluodgovornosti za cjelokupan posao kojegobavljaju;

ØVRI treba da se pobrinu da njihovoosoblje, kao i eksterne strane koje se an-gažuju po ugovoru kolektivno posjeduju kom-petencije potrebne za obavljanje datog posla;

ØVRI treba da znaju da u određenimokolnostima osoblje, kao i eksterno os-oblje koje se angažuje po ugovoru može,pored zahtjeva koje postavlja VRI, imati ilične obaveze pridržavanja zahtjeva kojepostavljaju određena stručna tijela;

ØVRI trebaju osigurati da se poli-tikama i procedurama kojima se uređujepitanje ljudskih resursa stavlja odgovara-jući naglasak na kvalitet i opredjeljenjeVRI za poštivanje etičkih principa. Takvepolitike i procedure treba da obuhvate:

- zapošljavanje kvalifikovanog osoblja,- ocjenu rada,- profesionalni razvoj,- sposobnosti,- kompetencije,- razvoj karijere,- unaprijeđenje i- procjenu potreba osoblja.

ØVRI treba da teže učenju i obucicjelokupnog osoblja kako bi stimulisalenjihov profesionalni razvoj i pomogle up-oznavanje osoblja sa trenutnim tren-dovima i razvojem profesije;

ØVRI su dužne osigurati da osobljestekne odgovarajuće razumijevanje okru-ženja javnog sektora u kojem VRI djeluje idobro razumijevanje posla kojeg treba daobave i

ØVRI treba da osiguraju da kvalitet ietički principi VRI budu ključni faktori oc-jene rada osoblja VRI.

2. Obavljanje kontrole kvaliteta

2.1. Obavljanje nadzora i kontrole

Ključni princip prilagođen za VRI:

VRI je dužna uspostaviti politike i pro-

cedure namijenjene osiguranju razumnog

uvjerenja da se njene revizije i ostale ak-

tivnosti obavljaju u skladu sa relevantnim

standardima i važećim zakonskim i regu-

latornim zahtjevima, te da VRI izdaje izv-

ještaje koji odgovaraju datim okolnostima.

Takve politike i procedure uključuju:

(a) pitanja od značaja za promovisanje

dosljednosti kvaliteta obavljenog posla;

(b) odgovornosti vršenja nadzora i

(c) odgovornosti vršenja kontrole.

ZIPS - broj 1286 11

REVIZIJA

JAVNE NABAVKE

Solidarna odgovornostčlanova grupe

ponuđača

PITANJE: U postupku javnenabavke tačkom 5.6. tenderskedokumentacije traženo je: “utvr-đena solidarna odgovornost izme-đu članova grupe ponuđača zaobaveze koje preuzima grupaponuđača“. Da li je moguće uugovoru o zajedničkom nastupanjuodrediti da jedan član grupe preuz-ima 70%, a drugi 30% odgo-vornosti?

ODGOVOR: Pojam „solidarneodgovornosti“ nije definisan Zakonomo javnim nabavkama Bosne i Herce-govine, već propisom koji regulišeobligacione odnose.

Obligacije definišu solidarnuodgovornost kao „odgovornost višelica za istu štetu“. Naime, za štetukoju je više lica prouzrokovalo za-jedno, svi učesnici odgovaraju soli-darno. Za prouzrokovanu štetu soli-darno odgovaraju i lica koja su jeprouzrokovala radeći nezavisno jedanod drugog ako se ne mogu utvrditinjihovi udjeli u prouzrokovanoj šteti.Udio svakog štetnika u prouzroko-vanoj šteti, a prema njemu i udio uiznosu naknade štete, određuje seprema njegovoj krivici i težiniposljedice koja je proizašla iz nje-govog djelovanja. Ako se na ovajnačin ne može utvrditi udio, onda nasvakog štetnika pada isti dio.

Na osnovu navedenog proizilazida ugovorom o zajedničkom nastu-panju članovi grupe ponuđača nemogu unaprijed odrediti procentualnoučešće svakog člana grupe ponuđačaza eventualnu štetu koju prouzrokujuugovornom organu.

Dragana MACURA - RIBIĆ, dipl. pravnik

Smjernice za primjenu za VRI:ØVRI treba da uspostavi odgovara-

juće politike, procedure i alate (revizorskumetodologiju) za obavljanje aktivnosti zakoje je odgovorna, uključujući i one ak-tivnosti koje obavljaju eksterne strane pougovoru;

ØVRI treba da uspostavi politike i pro-cedure kojima se stimuliše viši, a destim-uliše ili spriječava nizak nivo kvaliteta. Ovopodrazumijeva kreiranje okruženja koje jestimulirajuće, koje podržava pravilnu prim-jenu profesionalnog prosuđivanja i pro-moviše unaprijeđenje kvaliteta. Cjelokupanposao koji se obavlja treba podlijegati kon-troli kao sredstvu kojim se doprinosikvalitetu i promoviše učenje i profesionalnirazvoj;

ØU slučaju teških i spornih pitanja,VRI treba da osiguraju primjenu odgo-varajućih resursa (kako što su tehničkieksperti) kako bi se takva pitanja i riješila;

ØVRI treba da osiguraju primjenuvažećih standarda u svim aktivnostimakoje se vrše, te ukoliko neki zahtjev izstandarda nije ispunjen, VRI treba da os-iguraju da se razlozi za takvo nešto naodgovarajući način dokumentuju i odobre;

ØVRI treba da osiguraju jasno doku-mentovanje i rješavanje svih razlika u miš-ljenjima prije izdavanja samog izvještaja;

ØVRI treba da uspostavi politike i pro-cedure, tj. odgovornosti za vršenja nad-zora i kontrole, kao i kontrola kvalitetaangažmana za cjelokupne aktivnosti kojese obavljaju (uključujući finansijsku reviz-iju, reviziju učinka i reviziju usklađenosti).VRI treba da prepoznaju važnost vršenjapregleda kontrole kvaliteta angažmana pri-likom čega je potrebno razriješiti svasporna pitanja prije izdavanja izvještaja;

ØVRI treba da uspostavi politike i pro-cedure za odobravanje izdavanja izvješ-taja. Neke vrste poslova koje VRI obavljajumogu biti kompleksnije i značajnije nanačin koji zahtijeva intenzivniju kontrolukvaliteta prije izdavanja izvještaja;

ØOne VRI koje podliježu specifičnimprocedurama dokaznih postupaka (VRIkoje imaju sudsku ulogu) trebaju osiguratidosljedno pridržavanje takvih procedura;

ØVRI treba da nastoje da revizije iostale aktivnosti finaliziraju u zadatimrokovima, prepoznajući činjenicu da sevrijednost rada VRI umanjuje ukoliko seposlovi ne obavljaju blagovremeno;

ØVRI treba da osiguraju blagovre-meno dokumentovanje (npr. radni papirirevizije) svih obavljenih aktivnosti;

ØVRI treba da osiguraju vlasništvonad svojom dokumentacijom (npr. radnipapiri revizije), bez obzira na to da li jeposao obavilo osoblje VRI ili eksterno os-oblje na osnovu zaključenog ugovora;

ØVRI treba da osiguraju pridržavanjeodgovarajućih procedura za verifikacijunalaza sa ciljem omogućavanja stranamana koje rad VRI ima direktnog uticajadostavljanje komentara prije finaliziranjadate aktivnosti, bez obzira na to da li jeizvještaj VRI javno dostupan ili nije;

ØVRI treba da osiguraju čuvanjecjelokupne dokumentacije u vremenskomperiodu propisanom zakonom, propisima,profesionalnim standardima i smjernicama

ØVRI treba da nađu odgovarajućuravnotežu između principa povjerljivostidokumentacije i potrebe za transparentnimi odgovornim djelovanjem. VRI treba dauspostave transparentne procedure zarješavanje po zahtjevima za dostavu in-formacija koje su u skladu sa lokalnimzakonodavstvom.

2.2. Monitoring

Ključni princip prilagođen za VRI:VRI je dužna uspostaviti monitoring

proces namijenjen osiguranju razumnoguvjerenja da su politike i procedure kojese odnose na sistem kontrole kvalitetarelevantne, adekvatne i efektivne. Moni-toring proces treba da:

(a) uključi stalna razmatranja i ocjenusistema kontrole kvaliteta VRI, uključujućii pregled uzorka iz ukupnih završenih ak-tivnosti;

(b) zahtijeva dodjeljivanje odgov-ornosti za vršenje monitoring procesa os-obi ili osobama sa dovoljno odgovara-jućeg iskustva i autoriteta u VRI zapreuzimanje ovakve odgovornosti i

(c) zahtijeva nezavisnost osoba koje

vrše pregled (tj. da osobe nisu učestvo-

vale u vršenju aktivnosti ili pregledu kon-

trole kvaliteta aktivnosti koje su predmet

ovakvog pregleda).

Smjernice za primjenu za VRI:ØVRI treba da osigura da njen sistem

kontrole kvaliteta obuhvata nezavisni mon-itoring niza kontrola koje se vrše unutarVRI (angažujući osoblje koje nije bilouključeno u aktivnosti koje su predmetovakvog monitoringa);

ØUkoliko ovaj pregled vrše eksternistručnjaci, VRI treba da bude sigurna dakompanije iz kojih dolaze eksterni stručn-jaci imaju uspostavljene efektivne sistemekontrole kvaliteta;

ØVRI treba osigurati da rukovodilacVRI bude blagovremeno obaviješten orezultatima monitoringa sistema kontrolekvaliteta, kako bi isti bio u stanju da pre-duzme odgovarajuće mjere;

ØU zavisnosti od mogućnosti, VRItreba da razmotri angažovanje neke drugeVRI ili nekog drugog odgovarajućeg tijela,za vršenje nezavisnog pregledacjelokupnog sistema kontrole kvaliteta(kao što je peer review).2

Ø U zavisnosti od mogućnosti, VRImogu da razmotre i ostale metode vršenjamonitoringa kvaliteta njihovih aktivnosti,koje mogu uključivati sljedeće:

- Nezavisni akademski pregled,- Upitnici koji se upućuju relevantnim

akterima,- Naknadni pregledi preporuka i - Povratne informacije od revidiranih

subjekata (npr. upitnici upućeni subjektimarevizije).

ØVRI treba da ima uspostavljene pro-cedure za rješavanje pritužbi ili tvrdnji kojese tiču kvaliteta rada kojeg obavlja i

ØVRI treba da razmotri da li postojezakonski ili drugi zahtjevi za javno objavlji-vanje izvještaja o izvršenom monitoringuili za odgovaranje na pritužbe ili tvrdnjejavnosti koje se tiču kvaliteta rada kojegVRI obavlja.

REVIZIJA

12 ZIPS - broj 1286

2 Kolegijalni pregled

Zakon o javnim nabavkama BiH(„Službeni glasnik BiH“, br. 49/04,19/05, 52/05, 8/06, 24/06, 70/06,12/09, 60/10 i 87/13) je propisao

obavezu za ugovorne organe da formirajukomisiju za javnu nabavku za sve postupkeiz Poglavlja II Zakona. Ugovorni organi nisuobavezni, ali mogu formirati komisiju zajavnu nabavku i za postupke iz PoglavljaIII Zakona. S obzirom na to da zakonskanorma koja uređuje rad komisije zanabavku nije detaljna, podzakonski akt -Uputstvo o primjeni Zakona o javnimnabavkama BiH (“Službeni glasnik BiH“,br. 3/05 i 24/09), bliže uređuje uspostavl-janje i rad komisije za javnu nabavku.

Obaveznost i sastav komisije za javne nabavke

U skladu sa članom 7. Zakona, ugovorniorgan obavezan je imenovati komisiju zanabavku za provođenje postupaka javnenabavke iz Poglavlja II Zakona, tj. u otvo-renom, ograničenom, pregovaračkom pos-tupku sa i bez obavještenja o nabavci ikonkursu za izradu idejnog rješenja. Zaprovođenje postupka javne nabavke vrijed-nosti manje od domaćeg vrijednosnograzreda (konkurentski zahtjev za dostavljanjeponuda i direktni sporazum), ugovorni organmože imenovati komisiju za nabavku, ali nijeu obavezi da to učini. Odredbe koje seodnose na osnivanje i rad komisije zanabavke navedene su u Uputstvu o primjeniZakona o javnim nabavkama BiH, članovi 5.i 6. Uputstva.

Komisiju imenuje rukovodni organ ugov-ornog organa, najčešće u formi rješenja o

imenovanju komisije. Komisija treba da sesastoji od najmanje tri člana (može i više, aliuvijek taj broj mora biti neparan). Ako proci-jenjena vrijednost nabavke prelazi međunar-odne vrijednosne razrede komisija se sastojiod najmanje pet članova. Član ili članovikomisije se mogu angažovati i izvan ugov-ornog organa, ali njihov broj ne može dapredstavlja većinu u komisiji.

U rješenju je potrebno navesti ko je pred-sjednik komisije koji se imenuje izmeđučlanova komisije. Predsjednik komisije usm-jerava rad komisije i obezbjeđuje poštivanjeZakona i podzakonskih propisa. Zatim se urješenju imenuje sekretar komisije koji nemapravo glasa i vrši administrativne poslove zakomisiju (priprema zapisnik sa sastankakomisije, izvještaj o radu komisije, te arhiviradokumentaciju). Pored imenovanja članovakomisije rješenje mora sadržavati i opisposlova koje komisija treba da izvrši. Komisijaje odgovorna ugovornom organu i obavljasamo one poslove koji su navedeni u rješenju.

Prilikom imenovanja članova komisije morase obezbijediti da izabrani članovi komisije trebada su upoznati sa Zakonom i podzakonskimaktima i da bar jedan član komisije ima posebnastručna znanja u vezi sa konkretnim predmetomnabavke. Iako to Zakon izričito ne propisuje,poželjno je da komisija ima člana pravne struke(radi pravilne primjene Zakona i ostalih relevant-nih propisa koji se odnose na predmet nabavke),ekonomske struke (radi pravilne ocjene finan-sijskih elemenata i aspekata ponude) i članatehničke ili neke druge struke koji ima posebnaznanja u vezi sa konkretnim predmetomnabavke.

Ugovorni organ ima pravo na svoju ini-cijativu ili na inicijativu komisije pozvatistručnjake ukoliko predmet nabavke zahti-jeva specifično tehničko ili specijalizovanoznanje koje nije dostupno kod ugovornogorgana. Stručnjaci angažovani na ovaj načinnemaju pravo glasa.

Svaki član komisije, bilo da je zaposlen kodugovornog organa ili angažovan izvan ugov-ornog organa kao stručnjak, može učestvovatiu radu komisije tek nakon što potpiše izjavu onepristrasnosti i povjerljivosti.

Ograničenja za učešće u radukomisije za javne nabavke

Ugovorni organ za člana komisije nemože da imenuje lice za koje je presudomutvrđeno da je počinilo krivično djelo iz oblastikorupcije, pranja novca, primanja ili davanjamita, falsifikovanja ili je odgovorno zazloupotrebu položaja i ovlaštenja. Takođe,ne može biti imenovano ni lice za koje jeKancelarija / Ured za razmatranje žalbi utvrdioda je to lice zloupotrijebilo službeni položajili pogrešno protumačilo informacije odostavljenim dokumentima u vezi sa pos-tupkom javnih nabavki.

Na ova ograničenja se nadovezuje isukob interesa. Zakon o javnim nabavkamaBiH samo u jednoj odredbi pominje sukobinteresa i korupciju u smislu da upućuje narelevantne propise u toj oblasti. S obziromna to da je oblast javnih nabavki pogodnotlo za različite oblike korupcije, sukob in-teresa je osjetljiv i treba izbjegavati svesituacije koje prouzrokuju ili mogu daprouzrokuju bilo kakav sukob interesa,odnosno onemogućiti bilo kakav uticaj naradnje, odluke ili tok postupka.

Da li šefovi ili rukovodioci sektora, odjel-jenja ili odsjeka mogu biti članovi komisije?Samo rukovodni organ ugovornog organane može biti član komisije za nabavke dokza ostale zaposlene u ugovornom organuvrijede opšta pravila o sukobu interesa.

Zadaci i funkcionisanje komisije za javnu nabavku

Komisija je odgovorna ugovornom or-ganu za ispunjenje zadataka i obavlja samo

ZIPS - broj 1286 13

IZBJEGNITE GREŠKU U POSTUPKU JAVNIH NABAVKI

FORMIRANJE I RAD KOMISIJE ZA JAVNE NABAVKE

Ugovorni organ obavezan je imenovati komisiju za nabavku za provođenje postupaka javne nabavke izPoglavlja II Zakona, tj. u otvorenom, ograničenom, pregovaračkom postupku sa i bez obavještenja o nabavci ikonkursu za izradu idejnog rješenja. Za provođenje postupka javne nabavke vrijednosti manje od domaćeg vri-jednosnog razreda (konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda i direktni sporazum), ugovorni organ možeimenovati komisiju za nabavku, ali nije u obavezi da to učini. Odredbe koje se odnose na osnivanje i radkomisije za nabavke navedene su u članovima 5. i 6. Uputstva o primjeni Zakona o javnim nabavkama BiH

Dragana MACURA - RIBIĆ, dipl. pravnik

Piše:

one zadatke ili obaveze koje je ugovorni or-gan dostavio u pismenoj formi. Rad komisijeza nabavke obuhvata sljedeće:

Økomisija djeluje u ime ugovornog or-gana, u granicama datog ovlaštenja, te utom smislu vrši otvaranje ponuda, analizuprispjelih ponuda da li ispunjavanju traženeuslove učešća i vrednovanje prihvatljivihponuda u skladu sa objavljenim kriterijemza ocjenu ponuda;

Økomisija, nakon okončanog postupka,daje ugovornom organu preporuku, zajednosa izvještajem o radu i razlozima davanjatakve preporuke;

Ø konačnu odluku o dodjeli ugovoradonosi ugovorni organ, koji snosi odgovornostza javnu nabavku. Ugovorni organ može prih-vatiti ili odbaciti preporuku komisije za nabavkuako postoje objektivni razlozi za to (npr. ako jekomisija dala preporuku kršeći postupak ili jedala preporuku na osnovu netačnih podataka).Ukoliko ugovorni organ ne prihvati preporukukomisije, dužan je sastaviti zapisnik o razlozimaneprihvatanja preporuke komisije.

Otvaranje ponudaPonude se otvaraju na javnom otvaranju

ponuda neposredno nakon isteka roka zapodnošenje ponuda, u mjestu i u vrijeme kojeje navedeno u tenderskoj dokumentaciji. Ter-min „neposredno“ znači u kratkom roku odpola sata ili sat po isteku roka za predajuponuda. Ovo iz razloga da se ne bi dužimrokom stvorila sumnja u eventualno ne-dozvoljeno postupanje sa ponudama(pokušaj čitanja i unošenja izmjena).

Važno je da se sve ponude otvaraju bezobzira na njihov broj (jedna, dvije ili više).Termin „javno“ otvaranje ponuda znači daotvaranju ponuda mogu prisustvovati svizainteresovani, predstavnici podnesenihponuda i bilo koja druga zainteresovana lica.Otvaranje će se obaviti i u slučaju kadanema zainteresovanih da prisustvuju javnomotvaranju. Predsjednik komisije otvaraponude i treba da vodi računa o sljedećem:

Øda su ponude na početku sastankaneotvorene;

Øda se sve ponude koje su stigle navrijeme otvore na sastanku po redoslijeduprispijeća;

Øda pročitane informacije budu iden-tične sa sadržajem navedenim u obrascuponude;

Øda se zapisnik sa sastanka pripremiprema standardnom obrascu zapisnika saotvaranja ponuda.

Zapisnik potpisuje predsjednik komisijeza nabavke i svaki od predstavnika ponu-đača. Kopija zapisnika se dostavlja svimponuđačima najkasnije u roku od tri danaod otvaranja ponuda. Dakle, bez obzira nato da li su predstavnici ponuđača bili prisutnijavnom otvaranju ponuda ili ne, svakomponuđaču se dostavlja zapisnik sa otvaranjaponuda.

Šta se čita na javnom otvaranju ponuda?

Propisano je da se na javnom otvaranjuponuda saopštavaju samo sljedeći podaci:

Ønaziv ponuđača,Øukupna cijena ponude,Øsvaki eventualni popust naveden u

ponudi.Sastavni dio Uputstva o načinu

vođenja zapisnika o otvaranju ponuda(„Službeni glasnik BiH“, br. 17/05 i 27/08)je obrazac zapisnika sa otvaranja ponuda.U obrascu je jasno naznačeno koji se po-daci trebaju unijeti. Na otvaranju ponudakomisija se ne treba upuštati u provjeru iocjenu validnosti priloženih dokumenata.Dovoljno je utvrditi njihovo postojanje uponudi, a kasnije na zatvorenoj sjednicikomisije utvrdiće se suštinska ispravnosttih dokumenata. Na početku otvaranjaponuda može se saopštiti princip rada i tukonstataciju je poželjno unijeti u zapisnik.

Ocjena ponudaOcjena ponuda je ne samo najvažniji

zadatak komisije za javne nabavke nego inajvažniji dio postupka dodjele ugovora.Poređenje i ocjena ponuda se vrši prim-jenom kriterija za dodjelu ugovora koji suodređeni i navedeni u tenderskoj doku-mentaciji. Ugovorni organ može odabratikao kriterij za odabir ponuda ekonomski na-jpovoljniju ponudu ili najnižu cijenu tehničkizadovoljavajuće ponude. Bilo kakvi pregovoriizmeđu ugovornog organa i ponuđača o os-novnim elementima ugovora, posebno o ci-jeni nakon izbora nisu dozvoljeni. Osnovnoje pravilo da svi zahtjevi iz tenderske doku-mentacije moraju biti ispunjeni.

Formalni zahtjevi po pitanju ponudavezani su za sljedeće:

Øda li je ponuda pravilno podnesena,Øda li je tenderski obrazac ispravno

popunjen i potpisan,

Øda li su potrebni dokumenti i dokazipriloženi.

Kada je utvrđeno da su ponude admin-istrativno prihvatljive vrši se ocjena njihoveprihvatljivosti sa aspekta zahtjeva i speci-fikacije navedene u tenderskoj dokumentaciji.Ukoliko ponude zadovoljavaju sve navedenezahtjeve, vrši se njihova ocjena prema kriter-ijima za dodjelu ugovora. U slučaju kada jekriterij za dodjelu ugovora najniža cijenatehnički zadovoljavajuće ponude izbor je jed-nostavan -najuspješnija je ponuda koja nudinajnižu cijenu uzimajući u obzir i sve po-puste.

U slučaju upotrebe drugog kriterija zadodjelu ugovora, tj. ekonomski najpovoljnijeponude sve podobne ponude ocjenjuju se uskladu sa kriterijima i potkriterijima za ocjenu.Najčešće korišteni model za ocjenu ponudaje da se odredi relativno učešće za svaki kriterijprilikom ocjene ponuda, na primjer:

Øcijena 80%,Øgarantni rok 10% iØvrijeme isporuke 10%.Nakon okončanog postupka ocjene

ponuda, odnosno nakon izvršenog rangiranjaponuda komisija za javne nabavke daje ugov-ornom organu preporuku zajedno sa izvješta-jem o radu i razlozima davanja takve pre-poruke. Konačnu odluku o dodjeli ugovoradonosi ugovorni organ koji snosi odgovornostza javnu nabavku. Ugovorni organ može daprihvati ili da odbaci preporuku komisije. Uko-liko ne prihvati preporuku komisije, ugovorniorgan je dužan da sačini zapisnik o razlozimaneprihvatanja preporuke komisije.

Mandat komisijeza javne nabavke

Komisija za javne nabavke djeluje oddana donošenja odluke, odnosno rješenjao njenom imenovanju do:

Øokončanja svih poslova vezanih zajavnu nabavku koje joj je u pismenoj formipovjerio ugovorni organ ili

Ødo donošenja odluke o prekidu pos-tupka javne nabavke.

Komisija odluke donosi na sastancimaprostom većinom glasova javnim glasan-jem. Odluke komisije unose se u zapisnik.U zapisniku se navode razlozi na osnovukojih je komisija donijela odluku, obrazlažuse i u zapisnik se unosi stav svakog članakomisije koji ima izdvojeno mišljenje. Za-pisnik o donošenju odluke potpisuju svičlanovi komisije koji se učestvovali u radu ikoji su bili prisutni.

14 ZIPS - broj 1286


ZIPS - broj 1286 15


Član 26. Zakona ojavnim nabavkama

Tačka 6.9. Modela standardne ten-derske dokumentacije

KADA ZAKONODAVAC PROPIŠESTROŽIJE USLOVE ZA SADRŽAJ TEN-DERSKOG DOKUMENTA, UGOVORNIORGAN NIJE OVLAŠTEN DA PROPI-SUJE BLAŽE USLOVE ŠTO, NA PRIM-JERU IZVRŠENIH ISPORUKA, ZNAČI DAUGOVORNI ORGAN NIJE OVLAŠTEN DAU TENDERSKOJ DOKUMENTACIJI NEPROPIŠE OBAVEZNO DOSTAVLJANJEPOTVRDA IZDATIH OD PRIMAOCA RO-BA U KOJIMA STOJI DA SU ROBE IS-PORUČENE PRAVILNO I USPJEŠNO,BUDUĆI DA JE TO OBAVEZA KOJA ZAUGOVORNI ORGAN PROIZLAZI IZČLANA 26. ZAKONA O JAVNIM NABA-VKAMA, TE TAČKE 6.9. MODELA STAN-DARDNE TENDERSKE DOKUMENTA-CIJE.

Iz obrazloženja:Dalje, razlog za poništenje pred-

metne javne nabavke u cijelosti jeste daje ovaj organ uvidom u predočenu doku-mentaciju, predmetnu tendersku doku-mentaciju, navedeni dio koji se odnosina zahtjeve, dokaze tač. 4.5.1.a) vezanoza tehničku i profesionalnu sposobnostiponuđača, utvrdio da je ista propisana,definisana nepravilno i nezakonito, takoda ponuđači i po ovom osnovu nisumogli pripremiti svoje ponude na stvarnokonkurentskoj osnovi.

Naime, ovaj organ uvidom u pre-dočenu dokumentaciju, predmetnu ten-dersku dokumentaciju i predmetnoObavještenje o javnoj nabaci, nedvos-misleno je utvrdio da je ugovorni organpredmetnu tendersku dokumentaciju, ugore navedenom dijelu, tač. 4.5.1.a)propisao na način da ista nije konzis-

tentna odredbama člana 26. navedenogzakona.

Naime, propisivanje navedenih tačkipredmetne tenderske dokumentacije, nanavedeni način ukazuje da ista nije konzis-tentna, saglasna sa zahtjevima propisanimodredbama člana 26. Zakona o javnimnabavkama BiH, te tačke 6.9. Modelastandardne tenderske dokumentacije, usmislu da istom nije propisano daponuđači, uz listu isporuka roba - referenclistu, imaju obavezu da ponude doku-mente, dokaze u formi potvrda oizvršenim isporukama roba koje izdajuprimaoci roba i u kojima stoji da su robeisporučene pravilno i uspješno.

Takvo propisivanje zahtjeva vezanoza tehničku i profesionalnu sposobnostponuđača, dakle, nekonzistentno odred-bama člana 26. Zakona, te tačke 6.9.Modela standardne tenderske doku-mentacije, dovelo je, takođe, daponuđači po ovoj predmetnoj javnojnabavci nisu mogli pripremiti svojeponude na stvarno konkurentskoj osnovi,ali i da ugovorni organ (i ovaj organ) nemože na osnovu gore zahtijevanihdokaza, činjenica, dakle bez obaveznihpotvrda izdatih od primaoca roba, da rel-evantno, objektivno i pravilno utvrdi kval-ifikovanost, podobnost ponuđača u dijeluzahtjeva po navedenoj tački predmetnetenderske dokumentacije.

Prema tome, zakonodavac jepostavio strožije uslove u odnosu napostavljeni sadržaj Tenderskog doku-menta od strane ugovornog organa, testoga s tim u vezi ugovorni organ nijemogao postaviti blaže uslove od zakon-odavnog minimuma, budući da nije istapravna situacija kada se dokazivanjedosadašnjih izvršenih isporuka vršiisključivo putem ovjerene i potpisanereferenc liste glavnih isporuka roba, uodnosu na zakonodavni minimum kojimse traži i dostavljanje potvrda kojim seod strane primaoca utvrđuje da (li) su

izvršene isporuke izvršene u skladu sapravilima posla.

(Rješenje URŽ/KRŽ, broj: U-870/10, od 21. 07. 2010. godine)

Član 26. stav 4. alinejae) Zakona o javnim

nabavkama

ODREDBOM ČLANA 26. STAV 4.ALINEJA E) ZAKON O JAVNIM NABA-VKAMA PROPISUJE DOSTAVLJANJE IZ-JAVE O TEHNIČKOJ OPREMI KOJUIZVO\AČ IMA NA RASPOLAGANJU ZAIZVO\ENJE KONKRETNIH RADOVA,USLJED ČEGA JE ZAHTJEV UGOV-ORNOG ORGANA DA PONU\AČ UZOVU IZJAVU DOSTAVI I DOKAZ O VLAS-NIŠTVU MINIMALNE OPREME, ZBUN-JUJUĆE I NEUSKLA\ENO SA POMENU-TOM ZAKONSKOM ODREDBOM. ME\U-TIM, NAVEDENO NE ZNAČI I NE ISKLJU-ČUJE MOGUĆNOST DA UGOVORNI OR-GAN PUTEM PROVO\ENJA PROCES-NIH RADNJI DOKAZIVANJA, U SLUČAJUOPRAVDANE SUMNJE, DOKAZUJESUPROTNO U ODNOSU NA SADRŽAJDOSTAVLJENE POTPISANE I OVJERENEIZJAVE.

(Rješenje URŽ/KRŽ, broj: U-1195/10, od 22. 09. 2010. godine)

Član 33. stav 6. Zakonao javnim nabavkama

UGOVORNI ORGAN JE DUŽAN BEZODLAGANJA DOSTAVITI/POSLATI KOPI-JU POTPISANOG ZAPISNIKA SA OT-VARANJA PONUDA SVIM PONU\A-ČIMA, UKLJUČUJUĆI I PONU\AČE ČIJIPREDSTAVNICI NISU PRISUSTVOVALIOTVARANJU PONUDA.

(Rješenje URŽ/KRŽ, broj: U-608/10,od 23. 06. 2010. godine)

Pripremio:

prof. dr Milan BLAGOJEVIĆ, sudijaOkružnog suda u Banjaluci

- Iz rješenja URŽ/KRŽ -

16 ZIPS - broj 1286


Referenc lista ponuđača

PITANJE: U tenderskoj dokumentacijije tražena dostava referenc liste. Dali se može razmatrati ponuda novo-osnovanog preduzeća koje nema ref-erenc listu?

ODGOVOR: Članom 26. stav (4) tačkaa) Zakona o javnim nabavkama određenoje da u postupcima za dodjelu ugovora ojavnoj nabavci radova dokazi o tehničkimi profesionalnim sposobnostima kandidataili ponuđača mogu se osigurati zahtije-vanjem liste radova koji su izvedeni uposljednjih tri do pet godina uz prilaganjepotvrda o zadovoljavajućoj izvedbi za na-jvažnije radove; potvrde uključuju vrijed-nost, vrijeme i lokaciju izvođenja radova inavode da li su radovi izvedeni u skladusa pravilima poslovanja i da li su propisnookončani; u slučaju kada je to potrebno,ove potvrde ugovornom organu direktnodostavlja određeni nadležni organ.

U Modelu standardne tenderske doku-mentacije za ugovore o javnoj nabavciradova („Službeni glasnik BiH“, broj56/07) u tački 6.6. navedeno je da ugov-orni organ može tražiti: Uspješno iskustvo(OPCIJA - kao osnovnog ugovarača) urealizaciji najmanje ……………………ugovora čija su karakter i kompleksnostisti ili slični onima koji se odnose na pred-loženi ugovor, u prethodnih …………….. [navedite period ne kraći od tri i ne dužiod pet godina].

Zahtjevi koji su navedeni u Modelustandardne tenderske dokumentacije susamo primjeri - ugovorni organ može imatineke druge zahtjeve ako su oni preciznonavedeni, objektivni, nediskriminatorni iako odgovaraju vrijednosti ugovora.

Ukoliko je ponuđač osnovan prije pe-rioda od posljednjih tri do pet godina,dužan je dostaviti listu izvedenih radovaza traženi period, kako njegova ponudane bi bila odbačena. Ponuđač (izvođačradova) koji je registrovan za predmetnudjelatnost, odnosno koji je počeo saradom, od datuma koji ne obuhvata u pot-punosti period naveden u tenderskoj doku-mentaciji, niti je u mogućnosti niti je dužanda dostavlja dokaze za period u kojem

uopšte nije poslovao u predmetnoj dje-latnosti.

Međutim, to ne mijenja činjenicu da uperiodu u kojem jeste poslovao u pred-metnoj djelatnosti, dakle od datuma reg-istracije, odnosno početka rada, morazadovoljiti uslov iz tenderske doku-mentacije u smislu da ima onoliki brojugovora o istim ili sličnim radovima kojije zahtijevan tenderskom dokumentaci-jom. Takvi izvođači radova, koji su osno-vani npr. prije godinu ili dvije, a tender-skom dokumentacijom se zahtijevareferenc lista za posljednje tri godine,dužni su dostaviti referenc listu od datumaregistracije, i dužni su dokazati da su utom periodu imali onoliki broj ugovora ko-liki je zahtijevan tenderskom dokumentaci-jom.

Navedeno je u skladu sa Modelomstandardne tenderske dokumentacije zaugovore o javnoj nabavci radova, gdje seu tački 6.8. navodi: Ako je period od reg-istracije/osnivanja dobavljača kraći od pe-rioda za koji ugovorni organ zahtijeva iz-jave i dokumente koji se odnose naekonomsko i finansijsko stanje i tehničkui profesionalnu sposobnost dobavljača,dobavljač treba dostaviti dokumente samoza period od svoje registracije/osnivanja.

Dakle, ponuđač koji je tek osnovannije u mogućnosti da ispuni postavljeniuslov koji se odnosi na dostavljanje ref-erenc liste jer je i nema. Takva ponuda neispunjava uslove postavljene tenderskomdokumentacijom i ne može se smatratiprihvatljivom.

Ne postoji zakonskaobaveza da ugovorni

organ izvještava Agenciju o postupcima

koji su poništeni

PITANJE: Da li je u slučaju poni-štenja postupka nabavke pored ob-jave obavještenja o poništenju pos-tupka potrebno slati izvještaj Age-nciji u WisPPA sistem?

ODGOVOR: Zakon o javnim nabav-kama Bosne i Hercegovine („Službeniglasnik BiH“, br. 49/04, 19/05, 52/05,

8/06, 24/06, 53/06, 70/06, 12/09 i 60/10)u članu 41. definiše obavezu ugovornihorgana da pripreme izvještaj o svakompostupku dodjele ugovora koji se izvrši uskladu sa odredbama ovog poglavlja,uključujući i slučajeve kada je zaključenokvirni sporazum. Obaveza dostavljanjaizvještaja navodi se i u članu 45. stav (3)Zakona. Agencija za javne nabavkeutvrđuje pravila i obrasce za dostavljanjeizvještaja.

Uputstvom o pripremi i dostavi izvješ-taja o dodjeli ugovora u postupcima javnihnabavki („Službeni glasnik BiH“, broj81/09) je definisano da se izvještaji ododijeljenim ugovorima pripremaju idostavljaju Agenciji putem informacionogsistema za dostavljanje izvještaja (sistemWisPPA). Obaveza dostavljanja izvještajao dodijeljenim ugovorima vrijedi za svepostupke definisane Zakonom, tj. vrijedi iza postupke iz Poglavlja II i za postupkeiz Poglavlja III Zakona.

Dakle, ne postoji zakonska obavezada ugovorni organ izvještava Agenciju opostupcima koji su poništeni. Samo uslučaju kada postupak javne nabavkerezultira dodjelom ugovora, bez obzira nato da li se radi o postupku iz Poglavlja II ilipostupku iz Poglavlja III Zakona, ugovorniorgan je dužan dostaviti izvještaj u skladusa navedenim odredbama Zakona i podza-konskih akata.

Izuzetno od navedenog, u situacijikada je postupak podijeljen u lotove i kadaje npr. jedan lot okončan dodjelom ugov-ora za koji je potrebno dostaviti izvještaju roku koji je propisan Zakonom, a drugilot je prolongiran zbog npr. uloženogprigovora/žalbe ili zbog dužeg vremenakoje je potrebno za analizu i ocjenuponuda, tada se izvještaj dostavlja nanačin da se unose podaci o ugovoru kojije zaključen, jer taj lot ima status završen,a za drugi lot koji je prolongiran bira sestatus nezavršen. Taj nezavršeni lot semože okončati ili dodjelom ugovora iliponištenjem. U slučaju dodjele ugovora,unose se podaci o ugovoru kao i za prvilot, a u slučaju poništenja lota bira se sta-tus otkazan.

Dragana MACURA -RIBIĆ, dipl. pravnik

Unašem pravnom sistemu ugovoro doživotnom izdržavanju je reg-ulisan u Zakonu o nasljeđivanju1

- (ZN-a), koji se u izvornom tekstu jošuvijek primjenjuje u Federaciji BiH.

Relevantne odredbe glase:

Član 120.Ugovor kojim se jedan ugovarač

obavezuje da izdržava doživotno drugogugovarača ili neko treće lice, a u komedrugi ugovarač izjavljuje da mu ostavljasvu svoju imovinu ili jedan njen dio unaslijeđe nije ugovor o nasljeđivanju. Toje ugovor o otuđivanju uz naknadu cijeleili dijela imovine koja pripada primaocuizdržavanja u vrijeme zaključenja ugov-ora, čija je predaja davaocu izdržavanjaodgođena do smrti primaoca izdržavanja(ugovor o doživotnom izdržavanju).

Ugovor o doživotnom izdržavanjumora biti sastavljen u pismenom oblikui ovjeren od sudije.

Prilikom ovjere sudija će pročitatiugovor i upozoriti ugovarače na poslje-dice ugovora.

Kao ugovori o doživotnom izdrža-vanju smatraju se i ugovori kojim je uzobećanje nasljedstva poslije smrti ugov-orena zajednica života ili zajednicaimanja ili obaveza jednog ugovarača daće čuvati, paziti drugog, obrađivati nje-govo imanje i poslije smrti ga sahranitiili učiniti nešto drugo u istim cilju.

Ovaj ugovor mogu međusobno za-ključiti i lica koja su po zakonu obaveznada se međusobno izdržavaju.

Član 123.Ugovorne strane mogu sporazumno

raskinuti ugovor o doživotnom izdrža-vanju i pošto je počelo njegovo izvršenje.

Ako prema ugovoru o doživotnom iz-državanju ugovarači žive zajedno, pa senjihovi odnosi toliko poremete da zajedničkiživot postane nepodnošljiv, svaka stranamože tražiti od suda raskid ugovora.

Svaka strana može tražiti raskidugovora ako druga strana ne izvršavasvoje obaveze.

U slučaju raskida ugovora svakastrana zadržava pravo da od druge stranetraži naknadu koja joj pripada po općimpravilima imovinskog prava.

U Republici Srpskoj donesen je Za-kon o nasljeđivanju,2 koji je stupio nasnagu 13. januara 2009. godine. Dodonošenja ovog zakona u Republici Srp-skoj se primjenjivao Zakon o nasljeđi-vanju SRBiH, koji je u odredbamačlanova 120 - 125. regulisao pitanjeugovora o doživotnom izdržavanju.

Prema novom Zakonu o nasljeđi-vanju Republike Srpske, ugovor o doživ-otnom izdržavanju reguliše se na sli-jedeći način:

Član 139.Uslovi za punovažnost ugovora o doživotnom izdržavanju(1) Ugovor kojim se jedan ugovarač

obavezuje da izdržava doživotno drugogugovarača ili neko treće lice, a u komedrugi ugovarač izjavljuje da mu ostavljasvu svoju imovinu ili jedan njen dio u

nasljeđe nije ugovor o nasljeđivanju. Toje ugovor o otuđivanju uz naknadu cijeleili dijela imovine koja pripada primaocuizdržavanja u vrijeme zaključenja ugov-ora, čija je predaja davaocu izdržavanjaodgođena do smrti primaoca izdržavanja(ugovor o doživotnom izdržavanju).

(2) Ugovor o doživotnom izdržavanjumora biti notarski obrađen.

(3) Ovaj ugovor mogu međusobnozaključiti lica koja su po zakonuobavezna da se međusobno izdržavaju.

Član 142.(1) Ugovorne strane mogu spo-

razumno raskinuti ugovor o doživotnomizdržavanju i pošto je počelo njegovoizvršenje.

(2) Ako prema ugovoru o doživotnomizdržavanju ugovarači žive zajedno, pa senjihovi odnosi toliko poremete da zajednicaživota postane nepodnošljiva, svaka stranamože tražiti od suda raskid ugovora.

(3) Svaka strana može tražiti raskidugovora ako druga strana ne izvršavasvoje obaveze.

(4) U slučaju raskida ugovora, svakastrana zadržava pravo da od drugestrane traži naknadu koja joj pripada poopštim pravilima imovinskog prava.

Pravna priroda ugovora

Da bismo dali odgovarajući odgovorna pitanje da li su nasljednici primaocaizdržavanja aktivno legitimisani da nakonsmrti primaoca izdržavanja pokrenu par-nicu za raskid ugovora trebalo bi poćiod pravne prirode ovog ugovora.

Ugovor o doživotnom izdržavanju jesložen ugovor koji u građanskim za-konicima XIX vijeka nije bio posebno reg-

ZIPS - broj 1286 17

UGOVOR O DOŽIVOTNOM IZDRŽAVANJU

AKTIVNA LEGITIMACIJA NASLJEDNIKA ZAPODNOŠENJE TUŽBE ZA RASKID UGOVORA

* Rad je napisan povodom redovnih godišnjih sastanaka sudija entitetskih vrhovnih sudova iApelacionog suda Brčko Distrikta

Marijana OMERČAUŠEVIĆ, sudijaVrhovnog suda Federacije BiH

Piše:

1 „Službeni list SRBiH“, broj 4/74, prečišćeni tekst 7/802 „Službeni glasnik RS“, broj 1/09


18 ZIPS - broj 1286

ulisan, iako je bilo poznato doživotno iz-državanje i doživotna renta. Do donošenjaZakona o nasljeđivanju iz 1955. godine(saveznog), ugovor o doživotnom izdrža-vanju nije bio pravno uređen. Ovaj zakonregulisao je oblik ugovora o doživotnom iz-državanju kada se prenos imovine primaocaizdržavanja na davaoca izdržavanja odlagaodo smrti primaoca izdržavanja. I tadašnjirepublički i pokrajinski zakoni o nasljeđi-vanju regulisali su ovo pitanje na isti način.

Prema zakonskoj definiciji, ugovor odoživotnom izdržavanju je ugovor kojim sejedan ugovarač obavezuje da doživotno iz-država drugog ugovarača ili neko treće lice,a drugi ugovarač izjavljuje da mu u naslje-đe ostavlja svu svoju imovinu ili jedan njendio. To je dvostrano obavezujući, teretni(onerozni) ugovor koji u sebi sadrži i ele-mente aleatornosti, iako se u tehničkomsmislu ne može svrstati u ovu kategorijuugovora (ugovora na sreću). Radi se ostrogo formalnom ugovoru zaključenom sobzirom na lična svojstva ugovornih strana,a imovina obuhvaćena ugovorom ne ulaziu zaostavštinu. Prema odredbi člana 120.stav 2. Zakona o nasljeđivanju, ugovor odoživotnom izdržavanju mora biti sastavljenu pismenom obliku i ovjeren od stranesudije. Zakon o notarima3 u članu 73. stav1. tačka 4. propisuje da u pravne poslovekoji za svoju pravnu valjanost zahtijevajunotarsku obradu isprave spadaju i pravniposlovi čiji je predmet prenos ili sticanjevlasništva ili drugih stvarnih prava nanekretninama. Budući da ugovor o doživ-otnom izdržavanju, koji za predmet imanepokretnu imovinu, predstavlja pravniposao kojeg ima u vidu odredba člana 73.stav 1. tačka 4. Zakona o notarima, to jasnoproizilazi da nakon početka primjene nave-denog zakona notarska obrada ovog ugov-ora predstavlja uslov njegove pravne val-janosti. S obzirom na sadržaj odredbe člana120. stavovi 2. i 3. Zakona o nasljeđivanju,koja nije stavljena van snage ni prelaznim izavršnim odredbama Zakona o notarima, usudskoj praksi se kao sporno postavilopravno pitanje da li je za punovažnost ugov-ora o doživotnom izdržavanju, pored njegovenotarske obrade, potrebna i ovjera tog ugov-ora od strane sudije. Ta dilema je konačnorazriješena, tako što je prihvaćeno da je za

pravnu valjanost ugovora o doživotnom iz-državanju dovoljna notarski obrađena is-prava, bez potrebe za ovjerom ugovora predsudijom općinskog suda. Pravilnost ovakvogstava potvrđena je od strane Ustavnog sudaBosne i Hercegovine, u predmetu AP2423/10, u kome je taj sud rješavajućiapelaciju Aziza Kurtovića svojom Odlukomod 9. oktobra 2013. godine potvrdio da jedovoljna notarska ovjera ovakvog ugovora.

Po svojoj definiciji ugovor o doživotnomizdržavanju predstavlja ugovor o otuđivanjuuz naknadu cijele ili dijela imovine koja pri-pada primaocu izdržavanja u vrijeme za-ključenja ugovora, čija je predaja davaocuizdržavanja odgođena do smrti primaocaizdržavanja. Dakle, to nije ugovor o nasljeđi-vanju, makar formulacija ugovora i upotrebaizraza iz ugovora upućuju na ostavljanjeimovine u nasljedstvo, odnosno na nasljeđi-vanje. Određujući pojam ugovora o doživ-otnom izdržavanju u odredbi člana 120. stav1. Zakona o nasljeđivanju, zakonodavac jehtio otkloniti sumnju o dopuštenosti ovihugovora. Kada bi se ugovorom predvidjeloda imovina jednog ugovarača poslije nje-gove smrti prelazi u svojinu drugog ugo-varača bez obaveza između tih ugovaračaprije prenosa ove imovine, takav ugovor bise smatrao ugovorom o nasljeđivanju, kojinije dopušten i kao takav predstavlja ništavpravni posao. Ugovor o doživotnom izdrža-vanju je obligaciono pravni ugovor, koji jepostao perfektan još za života obiju stranaka,samo što je predaja imovine obuhvaćenaugovorom davaocu izdržavanja u vlasništvoodgođena do smrti primaoca izdržavanja.Zbog toga se davalac izdržavanja ne po-javljuje kao učesnik ostavinskog postupka,jer njemu za prenos prava vlasništva nijepotrebno rješenje ostavinskog suda.

Da li pravo tražiti raskid ugovorao doživotnom izdržavanju prelazina nasljednike ugovornih stranaili je to pravo „ostavljeno“ samo

ugovornim stranama?

Do raskida ugovora o doživotnom iz-državanju može doći na temelju spo-razuma ugovornih strana ili na temeljusudske odluke.

Nama se kao sporno postavlja pitanjeda li pravo tražiti raskid ugovora o doživ-otnom izdržavanju prelazi na nasljednikeugovornih strana ili je to pravo „ostavl-jeno“ samo ugovornim stranama.

U zakonskom tekstu odredbe člana123. stav 2. ZN-a izričito je navedeno ukom slučaju ugovorne strane mogu tražitiraskid ugovora zbog poremećenih odnosazbog čega je njihov zajednički život postaonepodnošljiv, pa se čini da ne postojidilema da samo ugovornim stranama pri-pada aktivna procesna legitimacija da iztog razloga traže raskid ugovora o doživ-otnom izdržavanju.

Međutim, složenija je situacija kada jeu pitanju raskid ovakvog ugovora zbogneizvršavanja obaveza preuzetih ugov-orom koji je predviđen u odredbi člana123. stav 3. ZN-a.

Komentar Zakona o nasljeđivanju autoradr. Milana Kreča i \ure Pavića (izdanje Nar-odne novine, Zagreb, 1964. godine) raz-matrajući ovo pitanje pravi razliku u zavis-nosti od razloga iz kojih se traži raskidugovora, odnosno da li se raskid traži iz ra-zloga stava 2. člana 123. ZN-a, koji seodnose na poremećaj odnosa ugovaračaili se zahtjev za raskid zasniva na odredbistava 3. člana 123. ZN-a, zbog neizvrša-vanja obaveza jedne ugovorne strane.

U prvom slučaju, pomenuti pravni teo-retičari su shvatanja da je pravo tražiti dase raskine ugovor (zbog nepodnošljivostizajedničkog života) lično pravo ugovornihstranaka, pa stoga ne prelazi na njihovenasljednike. Sasvim je drugačija situacijakada se radi o raskidu ugovora iz stava 3.Člana 123. ZN-a, odnosno kada jedna ugov-orna strana (u pravilu je to davalac izdrža-vanja) nije izvršavala ugovorne obaveze. Utom slučaju se, po shvatanju pomenutihteoretičara, radi o imovinskom pravu kojeprelazi na nasljednike, pa su i oni aktivnolegitimisani na podnošenje takve tužbe.

Ranija sudska praksa izražena kroz od-luke tadašnjeg Vrhovnog suda Jugoslavije(Rev 25/70, od 18. 03. 1970. godine) za-uzimala je pravni stav da je pravo zahtije-vati raskid ugovora o doživotnom izdrža-vanju imovinsko pravo i kao takvo prelazina nasljedike. U odluci Vrhovnog suda

3 „Službene novine FBiH“, broj 45/02

Hrvatske Gž.-2312/76, od 23. 06. 1977.godine, kojom se potvrđuje naprijedpomenuti stav, navedeno je „Pravo tražitiraskid ugovora o doživotnom izdržavanjuzato što druga stranka ne izvršava svojuobavezu jeste imovinsko pravo kojeprelazi na nasljednike. Kad je primalac iz-državanja za života imao pravo da tražiraskid ugovora radi toga što druga stranane izvršava svoju obavezu, onda i njegovinasljednici mogu na toj osnovi tražitiraskid ugovora. Gledište da nasljednicinemaju to pravo je u suprotnosti sa smis-lom odredbe člana 125. ZN i s prirodomugovora o doživotnom izdržavanju. Onoje u suprotnosti sa načelom sigurnosti ipoštenja u prometu, kao i s potrebomočuvanja ugovorne discipline“.

Sa takvim razlozima svoju odlukuobrazlaže i Vrhovni sud Republike Srpskeu predmetu broj: 118-0-Rev-07-000483,od 08. 04. 2009. godine, u kojoj i ovajsud smatra da nasljednicima pripadapravo na pokretanje postupka za raskidugovora zbog neizvršavanja obavezadavaoca prema primaocu izdržavanja.

Takvo pravno shvatanje zadržali susudovi u državama okruženja: R Srbija,R Hrvatska i R Crna Gora.

Nasuprot njima, Vrhovni sud FederacijeBosne i Hercegovine je u svojoj odluci Rev241/01, od 19. 11. 2003. godine, izraziopravni stav da nasljednicima primaoca iz-državanja takvo pravo ne pripada.

U obrazloženju navedene presude senavodi: „Odredba člana 123. stava 3. Za-kona o nasljeđivanju daje pravo samougovornim stranama da mogu tražitiraskid ugovora. Smrću ostaviteljice - pri-maoca izdržavanja konzumiran je ugovoro doživotnom izdržavanju, pa ne postojizakonska mogućnost da njeni nasljednicitraže da se utvrdi da li su poštovane ugov-orne obaveze, zbog kojih se razloga mo-gao zahtijevati (ali nije zahtijevan) raskidugovora jedne od ugovornih strana.“

Takvim svojim stavom u FederacijiBiH promijenjen je raniji dugogodišnjivažeći pravni stav po kome nasljednicimade cuiusa (ostavioca) pripada aktivna le-gitimacija da protiv davaoca izdržavanjapodnesu tužbu za raskid ugovora o doživ-otnom izdržavanju zbog neizvršavanjaobaveza prema primaocu uzdržavanja.

Kako smo vidjeli iz izloženog i u teoriji

i judikaturi preovladavajuće je mišljenjeda treba dopustiti nasljednicima pri-maoca izdržavanja da traže raskid ugov-ora nakon smrti primaoca izdržavanja.Takva praksa je bila gotovo isključivo za-snovana na pravnoj prirodi ugovora, tj.na njegovom imovinskom karakteru, pakao neizbježna posljedica pravila da seimovinska prava nasljeđuju proizilazi izaključak da nasljednicima to pravo pri-pada nakon smrti primaoca izdržavanja.Prednje pravilo se rukovodilo opštimpravilom da pošto je primaocu izdrža-vanja pripadalo pravo da za života možeod davaoca zahtijevati raskid ugovora odoživotnom izdržavanju zbog toga što neizvršava obaveze iz ugovora, onda i nje-govim nasljednicima mogu po tom os-novu tražiti raskid ugovora.

Navedenu pravnu agumentaciju sma-tram neprihvatljivom.

U prilog shvatanju da nasljednicimaprimaoca izdržavanja ne bi trebalo datimogućnost da nakon smrti primaoca iz-državanja mogu raskidati ugovor o doživ-otnom izdržavanju prvenstveno bih is-takla pravnu prirodu ugovora odoživotnom izdržavanju.

Ugovor o doživotnom izdržavanju jeugovorni obligacioni odnos intuitu per-sonae, u kome na jednoj strani imamoprimaoca izdržavanja, kao povjerioca, ana drugoj davaoca izdržavanja, kaodužnika. Kako primalac izdržavanja, sobzirom na svoje potrebe određujeprestacije (činidbe) za izdržavanje, kojemogu biti različite u zavisnosti od godina,zdravstvenog stanja, uslova života islično, to bi se radilo o kompleksnomugovoru bitno opredijeljenim ličnom kom-ponentom doživotnog izdržavanja. Dakle,takav ugovor je vezan za ličnost primaocaizdržavanja, pa je osnovna odrednicaprirode ovog prava sadržana u karakterucjelokupnog odnosa, posebno prava kojapripadaju primaocu izdržavanja. Ta pravasu vezana za ličnost primaoca izdrža-vanja, pa kao takva su nenasljediva. Uko-liko ugovor o doživotnom izdržavanju ost-varuje svoju svrhu, to primaocu izdrža-vanja garantuje izvjesnu sigurnost upogledu uslova za normalan život, što ćemu se konkretno pružati, to zavisi odraznih okolnosti, pa je samo on pozvanda kaže da li je time što mu se pruža

zadovoljan ili nije. Obaveze iz ugovoradavalac izdržavanja može i da ne izvršavaili da ih neuredno izvršava, ali je primalacizdržavanja iz nekih, samo njemu poznatihrazloga, zadovoljan sa davaocem izdrža-vanja i ne traži raskid ugovora za života.

Drugi argument u prilog pravilnostiovog pravnog stava se sastoji usljedećem:

Iz odredbe člana 125. ZN-a slijedi dau slučaju smrti davaoca izdržavanja nje-gove obaveze prelaze na njegovogbračnog druga i potomke ukoliko oni nato pristanu, a ako na to ne pristanu,ugovor se raskida. Dakle, zakonodavacje predvidio situacije u slučaju smrtidavaoca izdržavanja. Kada je u pitanjusmrt primaoca izdržavanja, slijedećidosljednu primjenu opšteg pravila obliga-cionog prava da smrću ugovaračaugovor prestaje, to bi smrću primaocaizdržavanja ugovor o doživotnom izdrža-vanju prestao, pa budući da ugovora višenema, on se ne može ni raskinuti. Za-konski nasljednici primaoca izdržavanjanemaju pravo na raskid, nego samomogu nastaviti za života započetu parnicuprimaoca izdržavanja za raskid ugovorai to zahtjevom za utvrđenje da su postojaliuslovi da se raskine ugovor o doživotnomizdržavanju, pa da iz tog razloga ugovorne proizvodi pravno dejstvo.

Kao argument u prilog stajališta ovogsuda, valja istaći i to što u važećempravnom sistemu postoji razrađen instru-mentarij zaštite legitimnih interesanasljednika, posebno njihovih imovinskihprava u vidu poništenja ugovora, pobi-janje njime učinjenih raspolaganja, pase i zbog toga davanje nasljednicimaprava jednostranog raskidanja ugovora istog aspekta pokazuje suvišnim.

Zaključak

Kako pravo na raskid ugovora zbogneispunjenja ugovorenih obaveza pred-stavlja lično, a time i neprenosivo pravo,to samo primaocu izdržavanja pripadadiskreciono pravo da za života podnesezahtjev za raskid takvog ugovora, panasljednici nemaju aktivnu legitimacijuza podnošenje tužbe za raskid ugovorao doživotnom izdržavanju de cuiusa.

ZIPS - broj 1286 19


NOVI PROPISI U KANTONU SARAJEVO

20 ZIPS - broj 1286

Odredbama člana 54. Zakona o šu-mama Kantona Sarajevo (“Slu-žbene novine Kantona Sarajevo”,

broj 5/13) općenito je zabranjeno davanjedržavnih šuma i šumskog zemljišta u za-kup. Međutim, mogući su izuzeci od ovogpravila, pod uslovom da se šumskozemljište daje u zakup radi:

- postavljanja privremenih objekatačija je gradnja predviđena ugovorom okoncesiji;

- postavljanja GSM baznih stanica i - uzgoja divljači i podizanja više-

godišnjih nasada na neobraslom šum-skom zemljištu ukoliko se time nenarušavaju funkcije šume.

Prije zaključivanja ugovora o zakupupotrebno je pribaviti:

- prethodno mišljenje općine na čijemse području nalazi šumsko zemljište i

- mišljenje Pravobranilaštva KantonaSarajevo.

Ugovor o zakupu zaključuje Min-istarstvo privrede Kantona Sarajevo, a šum-sko zemljište koje se daje u zakup možese koristiti samo u skladu sa ugovorom ozakupu i ne može se davati u podzakup.

Vlada Kantona Sarajevo utvrdila je cijenudavanja šumskog zemljišta u državnomvlasništvu u zakup Odlukom o cijeni zakupana šumskom zemljištu i uspostavi pravaslužnosti na šumama i šumskom zemljištuu državnom vlasništvu („Službene novineKantona Sarajevo“, broj 4/14).

Zakupnina se plaća na godišnjemnivou unaprijed u roku od 30 dana od

dana potpisivanja ugovora, odnosno 30dana od početka kalendarske godine zatekuću godinu.

Visina zakupnine za šumsko zemljišteu državnom vlasništvu radi postavljanjaprivremenih objekata čija je gradnja pred-viđena ugovorom o koncesiji određuje seu iznosu od 1 KM/m2 mjesečno.

Visina zakupnine za šumsko zemljište udržavnom vlasništvu koje se daje u zakupradi postavljanja GSM baznih stanica određujese u iznosu od 3,00 KM/m2 mjesečno.

Visina zakupnine za šumsko zemljišteu državnom vlasništvu koje se daje u za-kup radi podizanja višegodišnjih nasadana neobraslom šumskom zemljištu, uko-liko se time ne narušavaju funkcije šumei radi uzgoja divljači, određuje se u iznosuod 0,005 KM/m2 godišnje.

Zakupnina, odnosno naknada koja seostvaruje po osnovu ugovora o zakupuuplaćuje se na depozitni račun BudžetaKantona.

Sredstva naplaćena po osnovu pravazakupa mogu se koristiti isključivo u svrhupodizanja novih šuma i kupovinu šuma uskladu sa odredbama ovog zakona na po-dručju općine gdje je ostvaren prihod.

Saglasno članu 55. Zakona o šumamaKantona Sarajevo (“Službene novine Kan-tona Sarajevo”, broj 5/13) na šumi i šum-skom zemljištu u državnom vlasništvumože se uspostaviti pravo služnosti usvrhu izgradnje vodovoda, kanalizacije,plinovoda, električnih vodova, kao i zadruge namjene ako je proglašen javni in-teres u skladu sa odredbama Zakona oeksproprijaciji (“Službene novine Fed-eracije BiH”, br. 70/07, 36/10 i 25/12).

Ugovor kojim se uspostavlja služnostna šumi i šumskom zemljištu u državnomvlasništvu zaključuje se između korisnikai Ministarstva privrede KS.

Lice u čiju korist se zasniva služnostobavezno je uplatiti ovu naknadu bezprovođenja procedure za krčenje šume.

Cijenu davanja šumskog zemljišta udržavnom vlasništvu radi zasnivanja služnostiodredila je Vlada KS Odlukom o cijeni zakupana šumskom zemljištu i uspostavi pravaslužnosti na šumama i šumskom zemljištuu državnom vlasništvu („Službene novineKantona Sarajevo“, broj 4/14).

Naknada po osnovu uspostave pravaslužnosti plaća se na godišnjem nivou i tounaprijed u roku od 30 dana od dana potpisi-vanja ugovora, odnosno 30 dana od početkakalendarske godine za tekuću godinu.

Visina naknade za zasnivanje pravaslužnosti određuje se u sljedećim iznosima:

- za vodovod, plinovod, kanalizacionumrežu i elektrovodove niskonaponskemreže u visini 0,005 KM/m2 površinezemljišta koje se opterećuje godišnje;

- za elektrovodove visokonaponskemreže u visini 0,003 KM/m2 površinezemljišta koje se opterećuje godišnje i

- u drugim slučajevima prema vrstiprava na osnovu prijedloga stručne komisijekoju imenuje Ministarstvo privrede KS, uvisini od 0,2 KM/m2 do 0,5 KM/m2 površinezemljišta koje se opterećuje godišnje.

Jedinica lokalne samouprave oslobo-đena je plaćanja naknade u postupku us-postave prava služnosti za objekte komu-nalne i prometne infrastrukture čiji je onainvestitor.

Naknada koja se ostvaruje po osnovuslužnosti uplaćuje se na depozitni računBudžeta Kantona.

Sredstva naplaćena po osnovu pravaslužnosti mogu se koristiti isključivo usvrhu podizanja novih šuma i kupovinušuma u skladu sa odredbama ovog za-kona na području općine gdje je ostvarenprihod.

ZAKUP I USPOSTAVA PRAVA SLUŽNOSTI NA ŠUMAMA

Ugovor o zakupu zaključuje Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo, a šumsko zemljište koje se daje uzakup može se koristiti samo u skladu sa ugovorom o zakupu i ne može se davati u podzakup. Vlada KantonaSarajevo utvrdila je cijenu davanja šumskog zemljišta u državnom vlasništvu u zakup Odlukom o cijeni zakupana šumskom zemljištu i uspostavi prava služnosti na šumama i šumskom zemljištu u državnom vlasništvu(„Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 4/14)

Ljiljana ĆEHAJIĆ, dipl. pravnik

Piše:

Uprivrednim društvima, zavisno odtoga da li su organizovana kaodruštvo kapitala ili društvo lica,

odnosno članova, upravljačku funkcijuobavlja organ upravljanja ili neposrednočlanovi društva.

U društvu sa neograničenom soli-darnom odgovornošću svaki član društvaima pravo i obavezu da upravlja dru-štvom u skladu sa ugovorom koji za-ključe članovi društva.

Zakon o privrednim društvima dajemogućnosti da se u društvu sa neogra-ničenom solidarnom odgovornošću in-stitut upravljanja u potpunosti uredi ugov-orom o osnivanju, jer se kod svihupravljačkih prava upućuje na ugovorneodnose članova društva.

U disponiranju svojim pravima člandruštva se može pisanom izjavom zaodređeno vrijeme odreći prava na up-ravljanje i ostalim članovima, uz njihovusaglasnost, prepustiti prava potpunogupravljanja.

Pored društva sa neograničenom sol-idarnom odgovornošću, društvo članovaje i komanditno društvo, ali u ovomdruštvu upravljačka prava su kod kom-plementara, a komanditor ima samo

pravo uvida u poslovne knjige i ispravedruštva i godišnji finansijski izvještaj.

Pored toga što upravljaju komandit-nim društvom i poslove koji se odnosena zastupanje obavljaju komplementari.Ovakva upravljačka prava proističu izkaraktera društva članova u kome jedanili više članova odgovara za obavezedruštva neograničeno solidarno cjelokup-nom svojom imovinom (komplementari),a jedan ili više članova odgovara zaobaveze društva samo do iznosa njihovihuloga upisanih u sudski registar (koman-ditori).

Upravljanje u društvima kapitala

Upravljanje u društvima kapitala vršiorgan upravljanja, izuzev u društvu saograničenom odgovornošću sa jednimčlanom kada ovlaštenja skupštine vršičlan društva i kada, s obzirom na brojčlanova i visinu kapitala, društvo nijeobavezno da ima nadzorni odbor.

U društvu sa ograničenom odgov-ornošću osnovni kapital podijeljen je naudjele, a organi društva su skupština,uprava i nadzorni odbor.

Skupštinu društva sa ograničenomodgovornošću čine svi članovi društva,a ukupan iznos osnovnog kapitala dru-štva predstavljen je u skupštini sa 100glasova, a svaki član ima broj glasovasrazmjerno njegovom udjelu u osnovnom

kapitalu društva. Kod ostvarivanja up-ravljačkih prava osnivačkim aktom ilistatutom društva može se utvrditi da seu svim ili pojedinim pitanjima odlučujebez sazivanja skupštine pisanim izjašn-jenjima.

Dioničko društvo je najsloženiji oblikorganizovanja privrednih subjekata premaZakonu o privrednim društvima, te je utom smislu potrebno utvrditi standardeupravljanja dioničkim društvima i odreditidetaljnije i preciznije ovlaštenja i odgov-ornosti organa upravljanja kod vođenjaposlovanja društva.

U okviru svojih zakonskih ovlaštenja,Komisija za vrijednosne papire, kaonadležni organ, donijela je provedbenipropis, odnosno Pravilnik o upravljanjudioničkim društvima kojim su razrađenezakonske odredbe, jer su, pored utvrđi-vanja standarda upravljanja, razrađeni iinstituti, prava i obaveze dioničara idrugih lica koja imaju interes u društvu.

Pravilnik o upravljanju dioničkimdruštvima (dalje: Pravilnik) ima cilj da,pored drugih propisa, zaštiti investitore,omogući formalno i pravno upravljanje ikorištenje resursa i ugradnju sistema ukojem različiti učesnici u društvu pred-stavljaju svoje interese i u međusobnimodnosima ostvaruju svoja prava iizvršavaju obaveze.

Iako svaki provedbeni propis, pa iovaj pravilnik, ima prvenstveno cilj da

ZIPS - broj 1286 21

PRIVREDNA DRUŠTVA

U privrednim društvima, zavisno od toga da li su organizovana kao društvo kapitala ili društvo lica, odnosnočlanova, upravljačku funkciju obavlja organ upravljanja ili neposredno članovi društva. Ugovor kojim se uređujumeđusobna prava i obaveze ugovornih strana bilo da se radi između društva i nadzornog odbora ili društva i di-rektora, odnosno izvršnih direktora je po svom pravnom karakteru sui generis, ali se zbog jasnijeg definisanjameđusobnih prava i obaveza shodno primjenjuju odgovarajuće odredbe Zakona o obligacionim odnosima.Kako se radi o ugovoru sui generis, nema mjesta primjeni ugovora o djelu, jer on po sadržaju, karakteru iznačenju nije primjenljiv na uređivanje međusobnih odnosa između privrednog društva i predsjednika i članovanadzornog odbora i privrednog društva i direktora, odnosno izvršnog direktora

Mensur HADŽIMUSIĆ, advokat

Piše:

UPRAVLJANJE U PRIVREDNIM DRUŠTVIMA I PRAVNIKARAKTER UGOVORA KOJIMA SE URE\UJU ME\USOBNI

ODNOSI U OSTVARIVANJU PRAVA I IZVRŠAVANJUOBAVEZA ZA VRIJEME OBAVLJANJA POSLOVA

razradi zakonske odredbe, kod ovog aktase propisuju određena načela kojima sezasnivaju upravljačka prava.

Načela se odnose na ravnopravantretman svih dioničara, uvažavanje prava,spriječavanje sukoba interesa, odgov-ornost i profesionalnu nezavisnost, os-iguranje adekvatnih informacija i zaštituod zloupotreba na osnovu povlaštenihinformacija.

U okviru razrade zakonskih odredbiPravilnik daje mogućnost da nadzorniodbor kojem je istekao mandat možesazvati skupštinu ukoliko to ne učinedioničari i odbor za reviziju u zakonupropisanim slučajevima u roku od 30dana nakon prestanka mandata.

Za ovakvo sazivanje skupštine dion-ičkog društva određen je restriktivan dnevnired, jer se može na dnevni red staviti samoimenovanje novog nadzornog odbora i raz-matranje godišnjeg izvještaja o poslovanjudruštva i iskazani gubitak veći od trećinetemeljnog kapitala i fonda rezervi.

Zakazana sjednica skupštine možese otkazati prije njenog održavanja, aotkazivanje se objavljuje na isti način kaoi sazivanje skupštine, ali najmanje tri danaprije održavanja skupštine.

Ukoliko se daje punomoć za zastu-panje, jedno lice može uz punomoć zas-tupati jednog ili više dioničara, ali jednogdioničara na skupštini može zastupatisamo jedan punomoćnik.

Lice koje pribavlja punomoć odjednog ili više dioničara koji pojedinačnoimaju manje od 0,5% dionica sa pravomglasa dužno je svim tim dioničarimadostaviti istovremeno i obavještenje kojesadrži sljedeće podatke:

- način i vrijeme komunikacije sadioničarima,

- razloge zbog kojih se traži punomoć, - upute punomoćniku za glasanje i- način obavještavanja dioničara o

održanoj skupštini i glasanju.Ukoliko punomoćnik ne postupi po

uputama dioničara, to neće uticati na val-janost odluka skupštine, a ako postojisuvlasništvo na dionici, glasanje se ost-varuje preko zajedničkog punomoćnika.

Član odbora za glasanje ne može bitilice koje je član uprave ili nadzornog odb-ora tog društva i lice koje posjeduje 5%ili više dionica sa pravom glasa i licepovezano sa njim.

Pravo i obaveze odbora za glasanjesu da sačini spisak prisutnih, utvrdi val-janost punomoći, utvrdi identitet dion-ičara ili njihovih punomoćnika i utvrdiukupan broj glasova za svaku tačkudnevnog reda i broj glasova svakog dion-ičara i punomoćnika za svaku tačkudnevnog reda.

Odbor za glasanje utvrđuje i objavljujerezultate glasanja, a nakon održaneskupštine predaje glasačke listićenadležnoj organizacionoj jedinici društvana čuvanje i sačinjava poseban izvještajo svom radu.

Skupština je najviši organ upravljanjau društvu, a njena prava i obavezeutvrđene su u Zakonu o privrednimdruštvima gdje je taksativno navedeno očemu odlučuje ovaj organ, dok su kodnadzornog odbora kao organa upravljanjadate većinom nadležnosti koje se odnosena predlaganje određenih akata i imeno-vanje lica u određena tijela i komisije.

Temeljni akti koje donosi skupštinaodnose se na povećanje i smanjenje os-novnog kapitala, emisiju dionica, raspod-jelu dobiti i isplatu dividendi, način pokrićagubitka, statusne promjene, transakcijeimovine veće od 1/3 knjigovodstvene vri-jednosti, statut i ostale akte koje donosiskupština, a odnose se na imenovanja idruge aktivnosti skupštine društva.

Potrebno je ukazati na to da je Pravil-nik prihvatio rješenje iz Zakona o privred-nim društvima po kojem je izbor vanjskogrevizora u nadležnosti skupštine, iako jeza javna preduzeća bez obzira na to da lisu organizovana kao dioničko društvo ilidruštvo sa ograničenom odgovornošćupropisano da vanjskog revizora, bilo dase radi o finansijskoj ili tehničkoj reviziji,bira odbor za reviziju.

Upravljačko pravo koje se odnosi naprodaju imovine čija je vrijednost između15% i 33% knjigovodstvene vrijednosti je,također, u nadležnosti skupštine, ali poduvjetom da takvu transakciju nije odobrionadzorni odbor jednoglasnom odlukom.

U ovom slučaju skupština postajenadležna ukoliko nadležni odbor nijejednoglasno donio odluku o ovoj transak-ciji, te je na osnovu glasanja ova transak-cija prešla u nadležnost skupštine. I kodnadzornog odbora postoji kolizija Pravil-nika i Zakona o javnim preduzećima, jer

je Pravilnikom propisano da etički kodeksza upravu društva donosi nadzorni odbor,dok Zakon o javnim preduzećima propisujeda etički kodeks donosi skupština društva.

Odbor za reviziju nije organ upravl-janja u privrednom društvu, ali je u nje-govoj nadležnosti izbor vanjskog revizora,te u tom smislu treba ukazati i na to daodredbe pravilnika koje propisuju da nad-zorni odbor predlaže vanjskog revizorana osnovu prethodno pribavljenog mišl-jenja odbora za reviziju nisu usklađenesa odredbama Zakona o javnim pre-duzećima koji jasno propisuje da odborza reviziju bira vanjskog revizora.

Uprava je organ upravljanja koji or-ganizuje rad i rukovodi poslovanjem, za-stupa i predstavlja društvo i odgovara zazakonitost poslovanja.

Pravilnik propisuje obavezu upraveda o vršenju svojih ovlaštenja djeluje unajboljem interesu društva i dioničara, aposlove vrši u skladu sa Zakonom, Pravil-nikom, statutom društva i drugim aktimadruštva i ugovorom o angažmanu.

Pravni karakter i značaj ugovora kojima se uređuju

međusobna prava i obaveze

Pravilnik propisuje zaključivanje ugov-ora i sa predsjednikom i članovima nad-zornog odbora društva, ali za razliku odugovora sa upravom društva koji je no-miniran kao ugovor o angažmanu, koduređivanja međusobnih prava i obavezaizmeđu društva i predsjednika i članovanadzornog odbora ovaj ugovor nije no-miniran, te je potrebno jasnije uputiti napravni karakter ovog ugovora zbog ra-zličitog pristupa pojedinih redaktora ukoncipiranju ovog akta.

Ugovor kojim se uređuju međusobnaprava i obaveze ugovornih strana bilo dase radi između društva i nadzornog odboraili društva i direktora, odnosno izvršnih di-rektora, je po svom pravnom karakteru suigeneris, ali se zbog jasnijeg definisanjameđusobnih prava i obaveza shodno prim-jenjuju odgovarajuće odredbe Zakona oobligacionim odnosima.

Kako se radi o ugovoru sui generis,nema mjesta primjeni ugovora o djelu,jer on po sadržaju, karakteru i značenjunije primjenljiv na uređivanje međusobnih

22 ZIPS - broj 1286

PRIVREDNA DRUŠTVA

odnosa između privrednog društva ipredsjednika i članova nadzornog odb-ora i privrednog društva i direktora,odnosno izvršnog direktora.

Zakon o obligacionim odnosima defi-nira ugovor o djelu kao određeni posaoprema kom se poslenik (preduzimač,izvođač radova) obavezuje da obaviodređeni posao kao što je izrada ili opravkaneke stvari ili izvršenje nekog fizičkog iliintelektualnog rada i slično, a naručilac seobavezuje da mu za to plati naknadu.

Po svojoj pravnoj prirodi predmetugovora je materijalni posao, a ne pra-vni posao.

Poslenik se nije obavezao da obavineki pravni posao već da opravi nekustvar u korist druge ugovorne strane iliodrži neko predavanje po uobičajenojmetodologiji, odnosno stvori neko djeloiz određene djelatnosti.

Kod ugovora o djelu nije bitno da lise izvršenim poslom postiže cilj ugov-ora, jer se poslenik obavezuje da izvršiodređeni posao (rad), a ne da sve svojesposobnosti stavi na raspolaganjenaručiocu posla na duži period.

Kod ugovora o djelu poslenik imamogućnosti da angažuje i drugo lice daobavi posao koji je predmet ugovora uko-liko nije izričito ugovorena lična obaveza.

Ugovor o djelu je imenovani ugovor,jer se posebno utvrđuje Zakonom oobligacionim odnosima. Ovaj ugovor jei neformalni ugovor, jer je za njegovnastanak dovoljna saglasnost ugov-ornih strana o bitnim elementima ugov-ora, dok je ugovor o angažmanu for-malni ugovor, jer se zaključuje u pisanojformi i sa organom upravljanja kojinadzire rad direktora, a ugovor izmeđudruštva i predsjednika i članova nad-zornog odbora odobrava skupština kaonajviši organ upravljanja u društvu.

Ugovor o djelu nije pravni već fak-tički posao, te nema mjesta da se prim-jenjuje kod uređivanja međusobnihodnosa između društva i predsjednika ičlanova nadzornog odbora (ugovor oangažmanu), niti između društva i di-rektora (uprave), jer se radi o posebnomugovoru kojim se utvrđuju međusobnaprava, obaveze i odgovornosti u obavl-janju upravljačkih funkcija u društvu uzshodnu primjenu općih odredbi Zakonao obligacionim odnosima.

ZIPS - broj 1286 23

KORPORATIVNO UPRAVLJANJE

1. Uvod

U ovom se tekstu razmatra načinkvalitetne izgradnje strategije korpora-tivnog upravljanja privrednim (trgovačkim)društvom, koja bi pomogla menadžmentuu njegovom radu i njegovoj izgradnji do-brih poslovnih odnosa sa ostalim korpo-rativnim konstituentima (stakeholderima)društva. Krivičnopravne posljedice isankcije omogućavaju promjenu lošegmenadžmenta društva i doprinose vla-davini prava, zabrani kršenja principakonkurencije, nediskriminacije, jednakosti,zakonitosti, transparentnosti i realnog fi-nansijskog izvještavanja. To dalje dopri-nosi i smanjenju stope siromaštva, neza-poslenosti i korupcije u društvu. Bonafidei rad menadžmenta znači i da je ovajupravljački organ u obavezi raditi u na-jboljem interesu društva, u skladu savažećim propisima, što ujedno doprinosi

i zaštiti najznačajnijih interesnih grupa, tj.radnika i njihovih prava.

2. Elementi definisanja strategije korporativnog

upravljanja društvom

Korporativno upravljanje predstavljanajprije odnos raznih profesija u poslo-vanju privrednim (trgovačkim) društvom.Taj odnos mora biti dio strategije korpo-rativnog upravljanja koju definiše menadž-ment društva. Položaj menadžmenta pred-stavlja težišni dio razvoja poslovnihodnosa sa internim i eksternim korpora-tivnim konstituentima alias sa stakeholder-ima društva u pitanju (npr. dobavljači isl).

Posmatrajući strategiju korporativnogupravljanja privrednim (trgovačkim)društvom sa aspekta stakeholderskogodnosa, radnici predstavljaju najznačajnijeinteresno uticajne grupe unutar društva.Međutim, pored postojanja pojedinih poz-itivnopravnih propisa koji im omogućavajuostvarivanje određenih prava (npr. pravona informisanje, konsultovanja i partici-paciju i sl), njihova prava nisu dodatnozaštićena.

KRIVIČNOPRAVNEPOSLJEDICE I SANKCIJEPOGREŠNO DEFINISANE

STRATEGIJE KORPORATIVNOGUPRAVLJANJA

Savremeno korporativno upravljanje podrazumijeva najprije izgradnjudobre strategije rada menadžmenta društva. Ta strategija podrazumijevaprihvatanje modernog stakeholderskog modela korporativnog upravljanjai izgradnju bona fidei poslovnih odnosa sa svim korporativnim konstituen-tima (stakeholderima) društva. To usko podrazumijeva i vladavinu prava,konkurenciju, nediskriminaciju, zakonitost, jednakost, transparentnost irealno finansijsko izvještavanje

Adnan BALVANOVIĆ, magistar iur. i oec.

Piše:

Kao vanjski korporativni konstituent(stakeholder) najznačajniji je dobavljač,ali i država. Pored ova dva stakeholdera,u Evropskoj uniji imamo situaciju da ovanadnacionalna (supranacionalna) tvore-vina XX i XXI vijeka ima, također, ovakavstatus. Zato većina teoretičara i stručn-jaka iz oblasti korporativnog upravljanjai poslovnog prava tvrdi da je na unutrašn-jem tržištu Unije zastupljen najmodernijimodel stakeholderskog pristupa korpo-rativnom upravljanju.

Sve navedeno predstavlja uvodne el-emente u definisanju korporativne strate-gije upravljanja privrednim (trgovačnim)društvom, naročito društvom čiji je up-isani i uplaćeni vlasnički kapital podijeljenna dionice (društvo kapitala - dioničkodruštvo).

Pored uvodnih elemenata definisanjakorporativne strategije upravljanja dru-štvom, imamo i druge. Ovi drugi elementipotvrđuju činjenicu da menadžeri, naro-čito menadžment srednjeg nivoa i top-menadžment, moraju raspolagati visokimstepenom znanja iz oblasti prava,ekonomije i finansija. Na osnovu toga,možemo izvesti i definiciju korporativnogupravljanja (sa stakeholderskim mode-lom) da ono predstavlja povezanostraznih pofesija, naročito pravne, ekono-mske i finansijske profesije. Pored ovetri, u zavisnosti od sektora poslovanja,imamo i druge, kao što su exempli gratiamedicinska (u sektoru zdravstva) i sl. Vi-sok stepen znanja menadžmenta iz nave-denih oblasti usko podrazumijeva da nji-hov rad bude bona fidei u odnosu nadruge učesnike u poslovnom odlučivanjui donošenju poslovnih (finansijskih i/iliinvesticijskih) odluka, da rade u najbol-jem interesu i prema pravilima strukekada je u pitanju privredno (trgovačko)društvo u kojem imaju zasnovan radniodnos. Na osnovu raznih izvještaja

Evropske komisije iz oblasti korpora-tivnog upravljanja i poslovnog prava uEvropskoj uniji, postoji preporuka kojase odnosi na prihvatanja OECD-ovih prin-cipa (2004. godina) i smjernica (2005.godina). Na osnovu ovih principa i sm-jernica pokušava se unaprijediti korpo-rativno upravljanja i poslovno pravo uUniji kako bi se izbjegle krivičnopravneposljedice i sankcije pogrešno definisanestrategije korporativnog upravljanjadruštvima koja posluju na unutrašnjemtržištu Evropske unije, kao i na EFTAtržištu.

3. Iz ugla Federacije BiH

U Federaciji BiH imamo određeni setpozitivnopravnih propisa koji moguposlužiti kao alat menadžmentu privred-nih (trgovačkih) društava prilikom nji-hovog definisanja strategije korporativnogupravljanja društvom u pitanju. Tako naprvom mjestu imamo Zakon o radu Fed-eracije BiH1 i Zakon o vijeću zaposlenikaFederacije BiH.2 Ova dva pozitivnopravnapropisa prati i Opći kolektivni ugovor zateritoriju Federacije BiH.3 Na njih senadovezuju Zakon o obligacionim odno-sima,4 Krivični zakon Federacije BiH,5 Za-kon o računovodstvu i reviziji u FederacijiBiH6 i Zakon o javnim nabavkama Bosnei Hercegovine7 i drugi pozitivnopravnipropisi. Važnost navedenih pozitivno-pravnih propisa u Federaciji BiH udomenu definisanja strategije korpora-tivnog upravljanja jeste ta da njihovi ele-menti moraju biti sastavnim dijelomstrategije upravljanja privrednim (trgov-ačkim) društvima, kao i dijelom kodeksaza korporativno upravljanje. Ovi pozitivno-pravni propisi u Federaciji BiH definišu iokvir za korporativno upravljanje,omogućavajući zaštitu principa konku-rencije, zabrane diskriminacije, jed-

nakosti, zakonitosti, transparentnosti i re-alnog finansijskog izvještavanja. Ujednoovi propisi omogućavaju i zabranu ko-rupcije u društvu.

Navedeni pozitivnopravni propisi pre-dstavljaju osnovu definisanja strategijekorporativnog upravljanja kako bi se izb-jegle krivičnopravne posljedice i sankcijeu poslovanju društvom. Pored njih, nesmijemo izostaviti i ostale (npr. pozitivno-pravni propisi iz oblasti poreza, zatim izoblasti zdravstva, bankarstva, osiguranjai sl).

4. Krivični zakon Federacije BiH

U definisanju strategije korporativnogupravljanja privrednim (trgovačkim) dru-štvom, kao i u pisanju kodeksa korpora-tivnog upravljanja društvom, menadžmentbi trebao obratiti pažnji na posebni dioKrivičnog zakona Federacije BiH, pogo-tovo na dio koji se odnosi na preduzi-manje radnje činjenja i/ili nečinjenja kriv-ičnih djela iz oblasti privrede, poslovanjai sigurnosti pravnog prometa, akouzmemo u obzir i činjenicu da je ovimpozitivnim propisom predviđena odgov-ornost pravnih osoba za krivična djela.

U Glavi XXII - Krivična djela protivprivrede, poslovanja i sigurnosti platnogprometa predviđena su određena krivičnadjela i sankcije za njihove (aktivne) učin-ioce. Tako npr. ovdje imamo krivičnadjela: (a) povreda ravnopravnosti uvršenju privredne djelatnosti; (b) nesav-jesno privredno poslovanja; (c) prouzro-kovanje stečaja; (d) lažni stečaj; (e)zloupotreba u stečajnom postupku; (f)oštećenje povjerioca; (g) zloupotrebaovlasti u privrednom poslovanju; (h)zloupotreba u postupku privatizacije; (i)izrada lažne bilanse i dr.

Pored ove glave Krivičnog zakonaFederacije BiH, u definisanju strategije

KORPORATIVNO UPRAVLJANJE

24 ZIPS - broj 1286

1 Zakon o radu Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03)2 Zakon o vijeću zaposlenika Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 38/04)3 Opći kolektivni ugovor za teritoriju Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 54/05)4 Zakon o obligacionim odnosima („Službeni list RbiH“, br. 2/92, 13/93 i 13/94)5 Krivični zakon Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, br. 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10 i 42/11)6 Zakon o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 83/09)7 Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06, 70/06, 12/09 i 60/10)

korporativnog upravljanja društvom, bitnesu Glava XXIII - Krivična djela iz oblastiporeza i Glava XXIV - Krivična djela protivradnih odnosa.

Kao što možemo vidjeti, Krivični za-kon Federacije BiH je bitan za rad mena-džmenta, pogotovo kada je riječ o strate-giji korporativnog upravljanja privrednim(trgovačkim) društvom. Ovaj pozitivno-pravni propis omogućava menadžmentuda radi bona fidei i da preduzima za-konom dozvoljene radnje, u cilju što us-pješnijeg poslovanja, kao i izgradnje lep-eze zadovoljnih klijenata društva. Naosnovu navedenog, elementi Krivičnogzakona Federacije BiH moraju biti sas-tavnim dijelom strategije korporativnogupravljanja društvom, kao i dio kodeksakorporativnog upravljanja.

* * *Savremeno korporativno upravljanje

podrazumijeva najprije izgradnju dobrestrategije rada menadžmenta društva. Tastrategija podrazumijeva prihvatanjemodernog stakeholderskog modela kor-porativnog upravljanja i izgradnju bonafidei poslovnih odnosa sa svim korpora-tivnim konstituentima (stakeholderima)društva.

Krivičnopravne posljedice i sankcijelošeg definisanja strategije korporativnogupravljanja privrednim (trgovačkim) dru-štvom, naročito dioničkim (akcionarskim)društvom, moraju se izbjegavati, jer neg-ativno utiču na sam razvoj društva, kao idruštveno-političke i ekonomske zajed-nice u kojoj društvo posluje i ima reg-istrovanu svoju poslovnu djelatnost. Lošastrategija korporativnog upravljanjadruštvom znači i loš menadžment kojegtreba mijenjati.

Efikasno korporativno upravljanje,koje ima dobro razvijenu i definisanustrategiju rada menadžmenta društva, uzstakeholderski model odnosa između ko-rporativnih konstituenata, usko podrazu-mijeva vladavinu prava, konkurenciju,nediskriminaciju, zakonitost, jednakost,transparentnost i realno finansijsko izv-ještavanje. To ujedno doprinosi i sman-jenju stope siromaštava, nezaposlenostii korupcije u društvu.

ZIPS - broj 1286 25

AKTUELNA SUDSKA PRAKSA USTAVNOG SUDA BiH

NE POSTOJI KRŠENJE PRAVA IZČLANA 2 PROTOKOLA BROJ 4 UZEVROPSKU KONVENCIJU ZA ZAŠTITULJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLO-BODA KADA JE APELANTKINJI MJERAOGRANIČENJA KRETANJA KOJA SEIZVRŠAVA U PRIHVATNOM CENTRURAKOVICA KOJI JE OTVORENOG TIPA,KAO SPECIJALIZOVANOJ USTANOVI ZAPRIHVAT I SMJEŠTAJ STRANACA-TRAŽILACA ME\UNARODNE ZAŠTITE,IZREČENA U SVRHU UTVR\IVANJAIDENTITETA POD USLOVIMA I U POS-TUPKU PROPISANIM ZAKONOM OKRETANJU I BORAVKU STRANACA IAZILU, NA ODRE\ENO VRIJEME OD 90DANA NAKON ČEGA JE APELANTKINJAMOGLA SLOBODNO DA SE KREĆE IVAN CENTRA I JER APELANTKINJI UTOM PERIODU NIJE BILO USKRAĆENONITI JEDNO DRUGO PRAVO KAO NIMOGUĆNOST DA ODLUKU KOJOM JOJJE IZREČENA MJERA OGRANIČENJAKRETANJA PREISPITA SUD.

Iz obrazloženja:Ustavni sud, prije svega, podsjeća

da je u više svojih odluka posebno na-glasio da pravo na slobodu ličnosti izčlana 5. Evropske konvencije za zaštituljudskih prava i osnovnih sloboda (udaljnjem tekstu: Evropska konvencija)obezbjeđuje pojedincu zaštitu odproizvoljnog miješanja države u njegovopravo na slobodu kao fundamentalnoljudsko pravo (vidi Evropski sud za ljud-ska prava, Aksoy protiv Turkey, presudaod 18. decembra 1996., stav 76., Izv-ještaji 1996-VI), te da niko ne smije dabude proizvoljno lišen slobode, kao i dajedan od izuzetaka sadržanih u članu 5.stav 1. tačka f. dozvoljava državi da kon-troliše slobodu stranca u imigracionomkontekstu. Navedena odredba ne zahti-jeva da se pritvor smatra neophodnim,na primjer, kako bi se spriječilo da licepočini krivično djelo ili pobjegne, ali liša-vanje slobode mora da bude zakonito.Tamo gdje se postavi pitanje „zakoni-tosti“ pritvora, uključujući pitanje da li

je vođen „zakonom propisani postu-pak“, Konvencija se u biti poziva na na-cionalno pravo i utvrđuje obavezu da sepoštuju materijalna i proceduralna prav-ila nacionalnog prava. Međutim, pošto-vanje nacionalnog prava nije dovoljno:svako lišavanje slobode, pored toga,treba da bude u skladu sa svrhom za-štite pojedinca od proizvoljnog postu-panja - a pojam „proizvoljnosti“ u članu5. stav 1. proširuje se i mimo ne-dostatka poštovanja nacionalnog prava,tako da lišavanje slobode može da budezakonito u smislu domaćeg prava, alije i dalje proizvoljno i u suprotnosti sKonvencijom (vidi Evropski sud, Saadiprotiv Ujedinjenog Kraljevstva (CG), broj13229/03, stav 67., 29. januar 2008.godine). Iz teksta člana 5. Konvencijejasno proizilazi da se garancije kojesadrži primjenjuju prema svima, a ustavu 1. tač. a. do f. data je iscrpna listadozvoljenih osnova kada pojedinacmože da bude lišen slobode i kada ćelišavanje slobode biti zakonito ako pot-pada pod jedan od ovih osnova (vidiEvropski sud, Saadi protiv UjedinjenogKraljevstva /GC/, broj 13229/03, stav43., ECHR 2008.).

Evropski sud je ustanovio funda-mentalnu razliku između lišavanja slo-bode koje uživa zaštitu prema članu 5.Evropske konvencije i čistog ograniča-vanja kretanja koje takvu zaštitu neuživa. Razlika između lišavanja slobodei čistog ograničavanja ličnog kretanja jeviše pitanje stepena ili intenziteta negoprirode ili suštine (vidi presudu Evrop-skog suda, Guzzardi protiv Italije od 6.novembra 1980. godine, aplikacija broj7367/76). Budući da su moguće nekegeneralizacije, potrebno je da se detaljnopreispitaju okolnosti vezane za svaki po-jedini slučaj. Tako je Evropski sud u pre-sudi Amuur protiv Francuske (vidi pre-sudu Evropskog suda Amuur protivFrancuske od 25. juna 1996. godine,aplikacija broj 19776/92) istakao da „uproklamaciji prava na slobodu, paragraf1. člana 5. razmatra fizičku slobodu os-

Pravo na slobodu kretanja i slobodni izbor svoga boravišta

obe i cilj mu je da osigura da niko nebude lišen ove slobode na arbitrarannačin. S druge strane, u principu, ovose osiguranje ne odnosi na puku re-strikciju slobode kretanja koja je reg-ulisana članom 2. Protokola broj 4. Ucilju da odredi da li je nekom uskraćenanjegova sloboda u smislu značenjačlana 5. Evropske konvencije, početnatačka mora biti konkretna situacija imora se uzeti u obzir cijeli niz kriterijakao tip, trajanje, način provođenjamjere u pitanju.“ Odnosno, za procjenuovog pitanja relevantni su sljedećiuslovi: stepen prisile koji je korišćen;prostor izolacije (što je manji, veća jevjerovatnoća da se utvrdi da je došlodo lišavanja slobode) i stepen obezb-jeđenja koji obezbjeđuje izolaciju lica;učestalost i stepen kontrolisanja tokomprimjene sredstava nadzora; obim ukome je dozvoljen kontakt sa spoljnimsvijetom i vremensko trajanje primjenenavedenih mjera.

Analogno tome, Evropski sud je upresudi Napijalo protiv Hrvatske (vidipresudu Evropskog suda Napijalo protivHrvatske od 13. novembra 2003. go-dine, aplikacija broj 66485/01) istakaoda: „Sud ponavlja da je svrha prava naslobodu kretanja kako je zajamčeno st.1. i 2. člana 2. Protokola broj 4 svakojosobi osigurati pravo na slobodu kre-tanja unutar teritorija i napustiti taj ter-itorij, što podrazumijeva pravo otići uonu zemlju po izboru pojedinca u kojumu može biti dozvoljen ulaz (vidi, mu-tatis mutandis, odluku Komisije u pred-metu Peltonen v. Finland od 20. febru-ara 1995. Decisions and Reports (DR)80-A, str. 43., stav 1. i presudu u pred-metu Baumann v. France od 22. maja2001. godine, Reports of Judgmentsand Decisions 2001-v, str. 217., stav61.). Slijedi kako sloboda kretanjazabranjuje svaku mjeru koja bi moglada povrijedi to pravo ili ograniči njegovovršenje, a koja ne zadovoljava zahtjevda to bude mjera koja može da se sma-tra 'potrebnom u demokratskomdruštvu' u slijeđenju legitimnih ciljevana koje se upućuje u trećem stavunavedenog člana.“

Uzimajući u obzir navedenastanovišta, Ustavni sud, prije svega,treba da ispita da li se u konkretnomslučaja radi o lišavanju slobode, u

smislu člana 5. Evropske konvencije ilise radi o uskraćivanju slobode kretanja,u smislu člana 2. Protokola broj 4 uzEvropsku konvenciju.

U konkretnom slučaju, apelantkinjije rješenjem nadležnog Ministarstvabezbjednosti Bosne i Hercegovine,nakon što je podnijela zahtjev za među-narodnu zaštitu, pri tom ne priloživšinikakav identifikacioni dokumenat,ograničeno kretanje van prostora prih-vatnog centra u Rakovici na period od90 dana, tj. dok se ne utvrdi, odnosnone potvrdi njen identitet, a sve shodnoodredbama člana 114. stav 1. tačkae. i st. 2. i 3. Zakona o kretanju i bo-ravku stranaca i azilu. Navedenorješenje Ministarstva bezbjednostiBosne i Hercegovine je bilo i predmetpreispitivanja Suda BiH. Nakon 90 danaapelantkinji nije produžena mjeraograničenja kretanja i mogla je slo-bodno da se kreće, jer je njen identitetutvrđen, te i zbog toga što apelantkinja,kako sama navodi u apelaciji, nije unavedenom periodu kršila mjeruograničenja kretanja i nije se kretalavan prostora Centra. Osim toga, Us-tavni sud primjećuje da je apelantkinjacijelo vrijeme trajanja navedene mjereimala pravnu pomoć koju joj je pružalaorganizacija „Vaša prava BiH“.

Ustavni sud, dalje, zapaža da Prih-vatni centar u Rakovici, prema Izvješ-taju UNHCR-a o centrima za prihvattražilaca azila i izbjeglica u BiH 2009.godine, „pokriva površinu od 4.000 m²,odnosno 1.020 m² prostora s četiristambene barake za smještaj tražilacameđunarodne zaštite (...), centar jeograđen žičanom ogradom, a ulazak iizlazak iz centra kontroliše obezb-jeđenje. Korisnici centra dobijaju mje-sečni paket hrane i higijenskihpotrepština i po 20 KM po osobi da bizadovoljili lične potrebe za svježom hra-nom. Centar posjećuje ljekar dva putasedmično, a u slučaju potrebe za in-tervencijom ili tretmanom korisnici seupućuju u lokalni dom zdravlja naIlidži“.

Uzimajući u obzir razloge zbog kojihje ograničeno kretanje apelantkinji, tra-janje mjere i karakteristike centra u komje apelantkinja bila smještena, Ustavnisud smatra da se u konkretnom slučajuradi o ograničavanju slobode kretanja

u smislu člana 2. Protokola broj 4 uzEvropsku konvenciju.

Ustavni sud, imajući u vidu čin-jenice apelantkinjinog slučaja, zapažada je apelantkinji bila ograničena slo-boda kretanja na određen period - 90dana - ali kao mjera neophodna udemokratskom društvu, budući da jepostojala potreba da se utvrdi apelan-tkinjin identitet slijedom zakonskeobaveze svakog lica da posjeduje iden-tifikacione dokumente. Osim toga, ne-sumnjivo je da se u konkretnomslučaju, u odnosu na prostor u okvirukog je apelantkinji kretanje ograničeno,radi o prostoru otvorenog tipa u komne postoji policijski nadzor nad koris-nicima, te time ni striktna kontrola ulazai izlaza iz centra, kako je i sama apelan-tkinja navela. Neupitno je i da korisniciovog centra imaju na raspolaganju čitavniz prava kojima mogu da koriste, kaonpr. ljekarsku pomoć, pravo na obra-zovanje, kontakt s predstavnicima or-gana socijalne i pravne zaštite uključu-jući čak i pravo na prevoz donaseljenog mjesta, a, osim toga, nijeim ograničen ni kontakt s licima kojane borave u centru. Sve navedenojasno upućuje na to da u konkretnomslučaju ograničenje slobode kretanjakom je bila podvrgnuta apelantkinja nemože da se podvede pod lišavanje slo-bode prema članu 5. Evropske kon-vencije.

Dovodeći u vezu navedene karak-teristike prihvatnog centra u kom jeapelantkinja boravila i na čije prostorejoj je kretanje bilo ograničeno dopotvrde identiteta, sa standardimaEvropskog suda, koji treba da budu is-punjeni da bi se radilo o nezakonitomograničenju slobode kretanja, te uzi-majući u obzir okolnosti konkretnogpredmeta, proizilazi da je ograničenjeslobode kretanja u apelantkinjinomslučaju izvršeno u skladu sa zakonom(član 114. stav 1. Zakona o kretanju iboravku stranaca i azilu, jer apelantkinjanije imala nikakve identifikacione doku-mente). Dalje je evidentno i da je, usmislu odredbe člana 2. stav 3. Pro-tokola broj 4 uz Evropsku konvenciju,u datim okolnostima ograničenje kre-tanja bila mjera koja može da se smatra„potrebnom u demokratskom društvu“.Naime, poštovanje propisa koji regulišu


26 ZIPS - broj 1286

kretanje i boravak stranaca u Bosni iHercegovini nesporno predstavlja le-gitimni cilj i samim tim pretpostavljamoguća ograničenja u ostvarivanjuprava na slobodu kretanja ukoliko suza određivanje takve mjere ispunjenezakonske pretpostavke. Pri tome, Us-tavni sud zapaža da je utvrđivanjeapelantkinjinog identiteta neophodnoi u smislu utvrđivanja da li se apelan-tkinja, prema stavu 1. člana 2. Pro-tokola broj 4 uz Evropsku konvencijuzakonito nalazi na teritoriji Bosne iHercegovine, što je preduslov da seuživa garancija na slobodu kretanjaonako kako je ono regulisano odred-bama Protokola. Stoga Ustavni sudzaključuje da je u apelantkinjinomslučaju ograničenje kretanja odre-đeno u skladu sa standardimasadržanim u članu 2. Protokola broj4 uz Evropsku konvenciju.

Osim toga, Ustavni sud prim-jećuje da izvodi iz matične knjigerođenih za apelantkinjinu djecu u ko-jima je navedeno apelantkinjino imei koje je u predmetnom postupkupredočila nadležnim organima nisumogli, kako to apelantkinja smatra,da predstavljaju potvrdu njenog iden-titeta, jer se ne radi o njenim identi-fikacionim dokumentima. Takođe,Ustavni sud zapaža i da su doku-menti koje apelantkinja navodi kaodokaze svog identiteta (uvjerenjeOpštine Bosanski Petrovac i izjavunjenih roditelja) sačinjeni nakon štoje doneseno rješenje o ograničenjukretanja, u postupku provjere i utvrđi-vanja apelantkinjinog identiteta nakončega joj je isticanjem mjereograničenja kretanja, omogućenonesmetano kretanje, te da iz tog ra-zloga nisu mogli da budu uzeti u raz-matranje u toku donošenja odluke oograničenju kretanja.

(Odluka Ustavnog suda Bosne iHercegovine, broj: AP 4680/10,

od 22. marta 2013. godine)

Pripremila: dr Milena SIMOVIĆ,zamjenik direktora u

Sekretarijatu za zakonodavstvo Vlade Republike Srpske i docent

Fakulteta za bezbjednost i zaštitu u Banjoj Luci

ZIPS - broj 1286 27


SUDSKA PRAKSA VRHOVNOG SUDA RS

Dozvoljenost žalbeČlan 233. stav 1. Zakona o parničnom postupku u vezi sa članovima 47. i

45. Zakona o upravnim sporovima

RJEŠENJE KOJIM JE ODBAČEN PRIJEDLOG ZA PONAVLJANJE UPRAVNOGSPORA MORA SADRŽAVATI POUKU O PRAVNOM SREDSTVU, JER JE PROTIVTOG RJEŠENJA DOZVOLJENA ŽALBA VIJEĆU TOGA SUDA U ROKU OD 30 DANA,RAČUNAJUĆI OD DANA PRIJEMA RJEŠENJA. U ODLUČIVANJU PO ŽALBI NEMOŽE UČESTVOVATI SUDIJA ILI ČLANOVI VIJEĆA KOJI SU UČESTVOVALI UDONOŠENJU ODLUKE PO TUŽBI U UPRAVNOM SPORU I SUDIJA KOJI JE OD-LUČIVAO O PRIJEDLOGU ZA PONAVLJANJE UPRAVNOG SPORA.

Iz obrazloženja:Rješenjem Okružnog suda u B.L. broj: 11 0 U 004425 13 Uvl, od 26. 09.

2013. godine, odbačen je prijedlog tužioca za ponavljanje upravnog sporaokončanog presudom toga suda broj: 11 0 U 004425 10 U, od 21. 09. 2011. go-dine, kao neblagovremen.

Protiv tog rješenja tužilac je blagovremeno podnio zahtjev za vanredno preispi-tivanje, jer pobijano rješenje nije sadržavalo pouku o pravnom lijeku.

Vrhovni sud je spis predmeta Okružnog suda u B.L. broj: 11 0 U 004425 13Uvl vratio tom sudu radi odlučivanja o žalbi tužioca uz obrazloženje da je članom45. stav 1. Zakon o upravnim sporovima (“Službeni glasnik RS”, br. 109/05 i63/11 - u daljem tekstu: ZUS) propisano da o prijedlogu za ponavljanje postupka(spora) odlučuje sudija pojedinac bez održavanja rasprave, a stavom 2. istog članaje regulisano da će sud rješenjem odbaciti prijedlog ako utvrdi da je prijedlog pod-nijelo neovlašćeno lice ili da prijedlog nije blagovremen ili da stranka nije učinilavjerovatnim postojanje zakonskog osnova za ponavljanje. Takođe, članom 47.istog zakona je propisano da će se u postupku za ponavljanje postupka shodnoprimjenjivati odgovarajuće odredbe zakona kojim je uređen parnični postupak.Prema odredbi člana 233. stav 1. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnikRS“, br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 49/09 i 61/13 - u daljem tekstu: ZPP), protivrješenja prvostepenog suda dozvoljena je žalba ako u ovom zakonu nije određenoda žalba nije dozvoljena. Pošto u ZPP-u nije propisano da protiv rješenja kojim seodbacuje prijedlog za ponavljanje postupka (upravnog spora) nije isključena žalba,to je protiv riješenja o odbacivanju prijedloga za ponavljanje upravnog spora naosnovu citirane odredbe ZPP-a dozvoljena žalba vijeću istoga suda, pa je u nave-denom rješenju trebalo navesti pouku o pravnom lijeku da se protiv tog rješenjamože izjaviti žalba u roku od 30 dana od prijema rješenja o kojoj odlučuje vijećetoga suda kako to pravilno ističe tužilac u “zahtjevu” podnesenom ovom sudu.

Stoga je Vrhovni sud vratio navedeni zahtjev zajedno sa spisom predmeta up-ravnog spora nižestepenom sudu da taj sud podnesak tužioca (zahtjev) razmotrikao žalbu na pobijano rješenje, u smislu člana 233. stav 1. ZPP-a u vezi sačlanovima 47. i 45. ZUS-a uz prethodno dostavljanje žalbe na odgovor protivnojstrani shodno odredbi člana 214. stav 1. ZPP-a.

(Rješenje Vrhovnog suda RS, broj: 11 0 U 004425 13 Uvp, od 20. 12. 2013. godine)

Pripremio: Strahinja ĆURKOVIĆ, sudija Vrhovnog suda Republike Srpske

28 ZIPS - broj 1286

- izbor za april - „Sl. glasnik BiH“, broj 26, od 07. 04. 2014. godine

SAVJET MINISTARA- Pravilnik o korištenju sredstava za reprezentaciju- Pravilnik o uslovima nabavke i načinu korištenja služ-

benih vozila u institucijama Bosne i Hercegovine- Pravilnik o korištenju telefona - svi pravilnici stupaju na

snagu narednog dana od dana objave.

UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE- Uputstvo o uništenju i ustupanju carinske robe - stupa

na snagu osmog dana od dana objave.

„Sl. glasnik BiH“, broj 28, od 14. 04. 2014. godine

VIJEĆE MINISTARA- Pravilnik o izmjeni Pravilnika o higijeni hrane životinj-

skog porijekla - stupa na snagu danom donošenja.- Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati ovlaštene

laboratorije za ispitivanje kvaliteta mineralnih đubriva -stupa na snagu osmog dana od dana objave.

„Sl. glasnik BiH“, broj 29, od 15. 04. 2014. godine

TUŽILAŠTVO- Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Tužilaštva Bosne i

Hercegovine - stupa na snagu osmog dana od dana objave.

“Sl. novine FBiH“, broj 26, od 04. 04. 2014. godine

PARLAMENT- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju In-

stituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja -stupa na snagu osmog dana od dana objave.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA

- Pravilnik o izmjenama Pravilnika o uvjetima koje mo-raju ispunjavati referentni, odnosno ovlašteni laboratorij zaispitivanje voda, sadržaj i način davanja ovlasti - stupa nasnagu narednog dana od dana objave.


VLADA- Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o uslovima,

načinu i programu za polaganje ispita općeg znanja i struč-nog ispita za kandidate za državnu službu u FederacijiBosne i Hercegovine - stupa na snagu narednog dana oddana objave.

- Uredba o postupku, kriterijima, formi i sadržaju zah-

tjeva za izdavanje energetske dozvole za izgradnju novih irekonstrukciju postojećih proizvodnih postrojenja - stupa nasnagu osmog dana od dana objave.

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA- Pravilnik o dopunama Pravilnika o bližim uvjetima u

pogledu prostora, opreme i kadra, kriterijima za osnivanje iobavljanje apotekarske djelatnosti u svim organizacionimoblicima, kao i načinu i postupku njihove verifikacije - stupana snagu osmog dana od dana objave.

KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o posre-

dovanju u poslovima s vrijednosnim papirima - stupa nasnagu osmog dana od dana objave.


VLADA- Uredba o stalnim sudskim tumačima - stupa na snagu

narednog dana od dana objave.

MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE POLITIKE - Pravilnik o vršenju nadzora nad stručnim radom i pru-

žanju stručne pomoći ustanovama socijalne zaštite Federa-cije Bosne i Hercegovine - stupa na snagu osmog dana oddana objave.

- izbor za januar, februar i mart -

„Sl. glasnik USK“, broj 2, od 20. 01. 2014. godine

VLADA - Dokument okvirnog Budžeta Unsko-sanskog kantona za

period 2014. - 2016. godine


SKUPŠTINA- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim

službenicima - stupa na snagu osmog dana od dana objave.

- Odluka o metodologiji i rokovima za izradu programarada i izvještaja o radu koji se upućuju Skupštini i VladiUnsko-sanskog kantona - stupa na snagu danom donošenja.


SKUPŠTINA - Zakon o izmjenama Zakona o plaćama, naknadama i nov-

čanim primanjima poslanika u Skupštini Unsko-sanskog kan-tona i nosilaca izvršnih i drugih funkcija u Vladi Unsko-sanskogkantona - stupa na snagu narednog dana od dana objave.

UNSKOSANSKI KANTON

NOVOSTI IZ ZAKONODAVSTVA BOSNE I HERCEGOVINE

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

- izbor za januar, februar i mart -

„Sl. novine TK“, broj 1, od 27. 01. 2014. godine

MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE, KULTURE I SPORTA- Pravilnik o izmjenama Pravilnika o maturi u općoj gim-

naziji - stupa na snagu danom donošenja (10. 01. 2014. go-dine).


SKUPŠTINA - Zakon o prestanku važenja Zakona o preuzimanju

prava osnivača prema RO Zavod za zdravstvenu zaštitu -stupa na snagu osmog dana od dana objave.

- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o cestovnomprijevozu na području Tuzlanskog kantona - stupa na snaguosmog dana od dana objave.

- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravobrani-teljstvu - stupa na snagu osmog dana od dana objave.

- Zakon o dopuni Zakona o izvršenju proračuna za2014. godinu - stupa na snagu danom objave.

VLADA - Uredba o kantonalnim administrativnim taksenim mar-

kama - stupa na snagu danom donošenja (16. 01. 2014. go-dine)

- Uredba o organiziranju službi zaštite i spašavanja uTuzlanskom kantonu -stupa na snagu osmog dana od danaobjave.

MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE, KULTURE I SPORTA- Pravilnik o postupku utvrđivanja uvjeta rada i o sadržaju

i načinu vođenja Registra srednjih škola u Tuzlanskom kan-tonu - stupa na snagu danom donošenja (23. 01. 2014. go-dine).


SKUPŠTINA - Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dopunskim

pravima branitelja i članova njihovih obitelji - stupa nasnagu danom objave.

- izbor za mart -

„Sl. novine BPK Goražde“, broj 4, od 11. 03. 2014. godine

SKUPŠTINA- Zakon o dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti

civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom - stupa nasnagu narednog dana od dana objave.

MINISTARSTVO ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o na-

činu držanja i nošenja oružja i municije - stupa na snagunarednog dana od dana objave.

OPĆINSKO VIJEĆE PALE- Pravilnik o zaštiti ličnih podataka u Općini Pale -

stupa na snagu danom usvajanja.

JAVNA USTANOVA ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO- Uputstvo o načinu provođenja obavezne imunizacije

na imunizacionim punktovima BPK Goražde

- izbor za mart -

„Narodne novine HNŽ“, broj 2, od 17. 03. 2014.

VLADA - Uredba o postupku dodjele koncesija - stupa na snagu

narednog dana od dana donošenja.- Uredba o naknadi troškova upravnog postupka -

stupa na snagu osmog dana od dana objave.

- izbor za mart i april -

„Sl. novine KS“, broj 11, od 24. 03. 2014. godine

SKUPŠTINA- Zakon o taksi prijevozu u Kantonu Sarajevo - stupa na

snagu osmog dana od dana objave.


MINISTARSTVO PRIVREDE- Pravilnik o načinu izvršavanja zadataka, obliku i sadr-

žaju legitimacije čuvara šuma, izgledu uniforme i općimkriterijima za utvrđivanje čuvarskih rejona

- Pravilnik o načinu obilježavanja granica državnihšuma i šumskog zemljišta, kao i vrsti i postavljanju granič-nih znakova

- Pravilnik o načinu vođenja katastra šuma za državne iprivatne šume - svi pravilnici stupaju na snagu narednogdana od dana objave.

MINISTARSTVO ZA BORAČKA PITANJA- Pravilnik o izmjeni Pravilnika za utvrđivanje prava na

banjsko i klimatsko liječenje (medicinska rehabilitacija) -stupa na snagu danom donošenja.


SKUPŠTINA- Zakon o izvršavanju budžeta Kantona Sarajevo za

2014. godinu - stupa na snagu narednog dana od dana ob-jave, a primjenjivaće se od 01. januara 2014. godine.


MINISTARSTVO ZA BORAČKA PITANJA- Pravilnik o izmjeni Pravilnika za dodjelu stana u vla-

sništvo ili dodjelu stana na korištenje - stupa na snagudanom donošenja.

ZIPS - broj 1286 29

NOVOSTI IZ ZAKONODAVSTVA BOSNE I HERCEGOVINE

KANTON SARAJEVO

TUZLANSKI KANTON

BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON GORAŽDE

HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

ODGOVORI NA PITANJA SA SEMINARA O TEMI

Primjena Zakona o stvarnim pravima uFederaciji Bosne i Hercegovine

(Sarajevo)

PITANJE: Gradim na svom zemljištu, da li trebam upisatipravo građenja?

ODGOVOR: Pravo građenja, u smislu Zakona o stvarnimpravima, predstavlja novo stvarno pravo (član 1. stav 2.). Kadase govori o pravu građenja u ovom kontekstu, onda se misli nastvarno pravo, a ne na građenje u tehničkom smislu. U principu,za gradnju na sopstvenom zemljištu nije potrebno osnivati pravograđenja.

Međutim, odredbom člana 302. Zakona o stvarnim pravimazakonodavac je omogućio osnivanje vlasničkog prava građenjakao ograničenog stvarnog prava. Vlasnik, dakle, ima mogućnostkonstituisanja tog prava za potrebe njegovog daljnjeg prenosa.Osnivanjem prava građenja u sopstvenu korist (vlasničko pravograđenja) vlasnik zemljišta dobija dvojaku pravnu poziciju nasvojoj nekretnini, vlasništvo na zemljištu i pravo građenja. Tadva prava egzistiraju pri tome pravno odvojeno, na način da senekretnina horizontalno dijeli i od jedne nastaju dvije pravnenekretnine u korist jednog te istog lica. Za razliku od do sadapoznatih pravnih posljedica konsolidacije, pravo građenja nemora prestati sjedinjenjem prava vlasništva na zemljištu i napravu građenja u jednom licu. Ovim se odstupilo od rimskognačela «nulli res sua servit» prema kome nema služnosti nasopstvenoj stvari. Prema rimskom pravu, vlasnik stvari ne možeistovremeno na istoj stvari imati ograničeno stvarno pravo.

Opterećenje zemljišta sa vlasničkim pravom građenja možeuslijediti prije ili nakon izgradnje kao što postoji mogućnost davlasnik zemljišta to od početka optereti pravom građenja u svojukorist ili pak već osnovano pravo građenja u korist trećeg licaprenese na sebe preko pravnog posla.

Razlog osnivanja prava građenja u sopstvenu korist možepredstavljati interes vlasnika da stvori preduslove za njegovuprometnost, ili pak da u slučaju izgradnje sredstvo osiguranjabude pravo građenja, a ne zemljište (detaljnije vidi KomentarZSP RS Babić/Medić/Hašić/Povlakić/Velić, član 290.).

Za nastanak vlasničkog prava građenja važe ista pravila kaoi za nastanak prava građenja, što znači da je potreban dvostrukiupis u zemljišnu knjigu, član 306. ZSP. Upis se vrši na osnovunotarski obrađene jednostrane izjave volje vlasnika zemljišta.

PITANJE: Koji su zadaci općinskog pravobranilaštva upogledu Zakona o stvarnim pravima?

ODGOVOR: Općinsko pravobranilaštvo je nadležno da po-duzima mjere u cilju zaštite imovine i imovinskih interesa općine.Prema tome, to pravobranilaštvo treba da bude uključeno u sve

postupke koji se vode, shodno Zakonu o stvarnim pravima, iimaju za predmet odlučivanje o imovini i imovinskim interesimaopćine, te da u tim postupcima poduzima odgovarajuće mjere iradnje u cilju zaštite imovine i imovinskih interesa općine. Možese istaći obaveza pravobranilaštva da, u skladu sa članom 361.stav 2. ZSP-a, u roku od tri godine pokrene postupke za upisstvarnih prava na nekretninama čiji su nosilac Federacija, kanton,odnosno jedinica lokalne samouprave, kao i upis općih i javnihdobara u smislu člana 7. ZSP-a.

PITANJE: Kojim aktom se utvrđuje visina zakupnine kod pravagrađenja i da li je to usaglašena naknada vlasnika zemljištai nosioca prava građenja, i šta ako se ne dogovore?

ODGOVOR: U Federaciji BiH visinu zakupnine određuju ugov-orne strane (načelo dispozitivnosti). Visina zakupnine je, u pravilu,regulisana ugovorom o osnivanju prava građenja. Ukoliko ugovornestrane nisu regulisale naknade, onda ona iznosi visinu prosječnezakupnine za predmetno zemljište, član 299. stav 2. ZSP FBiH.

U RS je članom 287. stav 2. ZSP propisano da mjesečnanaknada za zemljište koje je dato na raspolaganje nosiocu pravagrađenja iznosi prosječnu zakupninu za takvo zemljište, a samou zakonom propisanom slučaju se može odstupiti od navedenog.

Visina naknade se, dakle, određuje u zavisnosti od pogodnostikoje zemljište pruža korisniku, obima i stepena izgrađenosti,opremljenosti zemljišta komunalnom infrastrukturom i slično, amože se izračunati i prema procentu vrijednosti zemljišta.

Raspolaganje nekretninama u vlasništvu Federacije, kantonai jedinica lokalne samouprave podliježe posebnom režimu, tese mogu staviti na raspolaganje drugim licima javnim konkursomili neposrednom pogodbom u smislu člana 363. ZSP. Visinanaknade sigurno predstavlja jedan od osnovnih elemenata kojetreba da sadrži javni konkrus, a federalni ministar pravde je uobavezi da u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snaguovog zakona donese propis o postupku javnog konkursa, član363. stav 2. Nakon provedenog konkursa sklapa se ugovorkoji, također, kao bitan element sadrži i visinu zakupnine.

Doc. dr. Larisa VELIĆ

PITANJA I ODGOVORI SA SEMINARA O TEMI

Eksproprijacija u praksi

PITANJE: Prije pokretanja postupka izvlaštenja korisnikizvlaštenja i vlasnik su se sporazumjeli o naknadi! Gdjeće zaključiti sporazum o naknadi, odnosno reguliratisticanje vlasništva? Napominjem - nije podnesen pri-jedlog za izvlaštenje!

ODGOVOR: Članom 23. Zakona o eksproprijaciji (“Službe-ne novine Federacije BiH”, br. 70/07, 36/10 i 25/12) za ko-risnika eksproprijacije je utvrđena obaveza da prije pod-nošenja prijedloga za eksproprijaciju javnim oglasom pozove

30 ZIPS - broj 1286

PITANJA I ODGOVORI

ZIPS - broj 1286 31

vlasnike nekretnina radi sporazumnog pribavljanja nekretnine,te da sa zainteresovanim vlasnikom nekretnine pokuša spo-razumno riješiti sticanje prava vlasništva nad određenomnekretninom, s tim da se ovo ne odnosi na slučajeve gdjepostoji neslaganje zemljišnoknjižnog i faktičkog stanja nanekretnini. Ukoliko su korisnik eksproprijacije i vlasnik nekret-nine sporazumno riješili sticanje prava vlasništva nad tomnekretninom, onda će zaključiti odgovarajući pravni posao(ugovor o kupoprodaju ili ugovor o zamjeni) o prenosu pravavlasništva. Budući da se radi o prometu prava vlasništva nanekretnini, obavezna forma pomenutog pravnog posla jestenotarska obrada, u skladu sa Zakonom o notarima FBiH.Prema tome, zainteresovane strane će odgovarajući ugovoru ovom slučaju zaključiti kod notara i na taj način riješiti sti-canje prava vlasništva nad predmetnom nekretninom.

Postoje mišljenja da se sticanje prava vlasništva nadodređenom nekretninom u ovom slučaju može riješiti i beznotarski obrađenog ugovora. Ovo na način da predmetni spo-razum stranke zaključe pred nadležnom općinskom službom.Poznato je da se ovaj način rješavanja i praktično primjenjujeu određenim općinama. Međutim, mišljenja sam da ovaj pristupima određene manjkavosti i mogao bi predstavljati smetnju zaupis prava vlasništva u zemljišnu knjigu. Pomenuti razlozi manj-kavosti i smetnji nalaze se u činjenici da je mogućnost spo-razumnog rješavanja pitanja naknade u upravnom postupku usmislu Zakona o eksproprijaciji vezana za eksproprisanu nekret-ninu. Dakle, prethodio je postupak eksproprijacije i rješenje oeksproprijaciji, te se u vezi sa pravom na naknadu visina možeodrediti sporazumno pred nadležnom općinskom službom.Činjenica je da je u ovom slučaju sporazum o naknadi vezan,odnosno oslonjen na provedenu eksproprijaciju i pravosnažnorješenje, koje je osnova za upis prava vlasništva u zemljišnuknjigu. Budući da se u konkretnom slučaju radi o sporazumuprije postupka eksproprijacije, to nema postupka eksproprijacijei nema odluke, tako da je diskutabilna i mogućnost egzistencijesamog sporazuma. Činjenica je, takođe, da osnov za upisprava može predstavljati direktno zakon, odluka suda ili drugogdržavnog organa, te pravni posao. Kako je navedeno, za pravniposao koji za predmet ima prenos prava na nekretninama za-konom je propisana posebna forma - notarska obrada. Ukolikose direktno ide na sporazum očito da nedostaje neki od pred-viđenih osnova za upis u zemljišnu knjigu. Iz navedenih razlogase pojavljuju manjkavosti i smetnji, te je upitna mogućnostupisa prava vlasništva.

PITANJE: Kako provesti postupak izvlaštenja budući daje utvrđen javni interes za izgradnju objekta ako se radi ošumskom zemljištu u vlasništvu države, s obzirom na neri-ješenu zakonsku regulativu - Zakon o šumama?

ODGOVOR: Činjenica je da je Zakon o šumama FederacijeBosne i Hercegovine (“Službene novine FBiH”, br. 20/02, 29/02i 37/04) stavljen van snage odlukom Ustavnog suda FederacijeBiH broj: U-26/08, od 14. 04. 2009. godine, zbog prava nalokalnu samoupravu, odnosno obaveze usaglašavanja citiranogzakona sa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi i Za-konom o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH.Međutim, umjesto navedenog usaglašavanja i protivno citiranojodluci Vlada Federacije BiH je donijela Uredbu o šumama, kojaje, u suštini, sadržavala identična rješenja kao i citirani Zakono šumama, te je i ta uredba stavljena van snage.

Nejasno je kakav vid gradnje je u pitanju budući da seradi o šumskom zemljištu (po svemu bi prethodno trebaloda dođe do promjene, te da se umjesto šumskog odredigrađevinsko zemljište). Međutim, ukoliko je utvrđen javni in-teres za navedenu izgradnju, kako se ističe u pitanju, stvorenisu preduslovi za vođenje postupka eksproprijacije. U samompostupku je potrebno utvrditi i postojanje ostalih uslova kojisu neophodni da bi eksproprojacija bila izvršena. Ovaj pos-tupak se vodi u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijacijii Zakona o upravnom postupku FBiH, neovisno o egzistencijipomenutih Zakona o šumama ili Uredbe o šumama.

Ismet VELIĆ, advokat

ODGOVOR NA PITANJE SA SEMINARA O TEMI

„Ostvarivanje prava i obaveza izradnog odnosa“

(Sarajevo)

PITANJE: Zaposlenik sa punim radnim vremenom naneodređeno vrijeme stiče uslove za penzionisanje(starosna penzija). Poslodavac ima interes da istog za-poslenika angažuje po osnovu ugovora o radu. Kakopostupiti u ovom slučaju - zadržati zaposlenika u rad-nom odnosu bez obzira na uslove za penziju ili sa istimzaposlenikom sklopiti novi ugovor o radu i da li postojizakonski osnov za ovaj postupak?

ODGOVOR: Članom 86. stav 1. tačka 3. Zakona o raduFBiH regulisano je da ugovor o radu prestaje „kada zaposleniknavrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja, odnosnonavrši 40 godina staža osiguranja, ako se poslodavac i za-poslenik drugačije ne dogovore“. Što znači da u navedenomslučaju zaposlenik može raditi, odnosno ostati u radnomodnosu sve dok postoji zajednička volja i poslodavca i za-poslenika, bez obzira što je stekao uslove za starosnu penzijui nema potrebe za sklapanje novog ugovora ili donošenjerješenja o prestanku radnog odnosa.

Tifa POTOGIJA, sudija Vrhovnog suda Federacije BiH

PITANJA I ODGOVORI

PITANJA I ODGOVORI

32 ZIPS - broj 1286

POREZ NA DODATU / DODANU VRIJEDNOST

- Zakon o porezu na dodatu vrijednost - dalje: Zakon

(„Službeni glasnik BiH“, br. 9/05, 35/05 i 100/08) - Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijed-

nost - dalje: Pravilnik („Službeni glasnik BiH“, br. 93/05,21/06, 60/06, 6/07, 100/07, 35/08 i 65/10)

Organizacija i provođenje promotivnekampanje palete trgovačkih proizvoda

koje bi privredno društvo iz Srbijeplasiralo u BiH

PITANJE: Privredno društvo sa lancem marketa, super-marketa i hipermaketa u Republici Srbiji zaključuje ugovorsa agencijom koje pruža usluge marketinga iz Zenice, saciljem organizacije i provođenja promotivne kampanjepalete trgovačkih proizvoda koje bi privredno društvo izSrbije plasiralo u BiH. Privredno društvo u cilju prodaje idistribucije palete proizvoda osniva preduzeće u BiH kojeće vršiti kasniju prodaju i distribuciju proizvoda. Da li seradi o usluzi oporezivoj u Bosni i Hercegovini ili će ta us-luga biti oporezovana u Republici Srbiji?

ODGOVOR: Kod pružanja usluge bitno je opredijeliti poreskogobveznika, odnosno poreskog dužnika, koji plaća porez na do-datu vrijednost na izvršene usluge.

Bitan elemenat za utvrđivanje nastanka poreske obaveze je imjesto izvršenog prometa. Članom 15. stav 1. Zakona propisanoje da se za usluge smatra da su pružene u BiH ako obveznikima stalno sjedište u BiH iz kojeg se pruža usluga ili, u nedostatkutakvog mjesta, ima stalnu adresu ili uobičajeno mjestostanovanja u BiH.

U stavu 2. tačka 4.ovog člana propisano je da, izuzetno odstava 1. ovog člana, mjesto gdje se vrši takav promet uslugasmatra se da je u BiH kada se radi o mjestu gdje: primalacusluge obavlja djelatnost, ima stalno sjedište, ispostavu, stalnuadresu ili uobičajeno mjesto prebivališta, ako se radi o uslugama:

a) prenosa, ustupanja, propuštanja i stavljanja nekome naraspolaganje imovinskih prava, autorskih prava, prava na patente,licence, zaštitnih znakova i drugih prava intelektualne svojine;

b) reklamiranja;c) savjetnika, inžinjera, advokata, revizora, računovođa, tu-

mača, obrade podataka i davanja podataka;d) preuzimanja obaveze da se u potpunosti ili djelimično

odustane od vršenja neke djelatnosti ili korištenja nekog prava;e) bankarskim, finansijskim uslugama i uslugama u oblasti

osiguranja i reosiguranja, osim iznajmljivanja sefova;f) stavljanja osoblja na raspolaganje;g) pružanja telekomunikacionih usluga, što znači prenos,

emitovanje ili prijem znakova, signala, teksta, slika, zvukova iliinformacija preko kablovskih, optičkih ili drugih elektromagnetnihsistema, uključujući i pravo na korištenje takvog prenosa, emi-tovanja ili prijema;

h) iznajmljivanje pokretnih stvari, osim prevoznih sredstava ii) posredovanja prilikom pružanja usluga iz podtačke a) do h).U tački 5. istog stava i člana Zakona propisano je da, ako

usluge iz tačke 4. ovog člana pruža obveznik koji ima sjedište iliprebivalište u BiH za primaoca usluga koji nema svoje sjedišteili prebivalište u BiH, mjestom pružanja usluga smatra se mjestogdje primalac usluge ima sjedište svoje firme ili prebivalište.

Za nastanak obaveze obračunavanja PDV-a, kod usluga izčlana 15. stav 2. tačka 4. Zakona bitno je utvrditi stvarnog pri-maoca usluge i njegovo sjedište, odnosno prebivalište, što prak-tično znači da za navedene usluge, ukoliko se pružaju licima ko-jima je sjedište, odnosno prebivalište u inostranstvu, ne postojiobaveza obračunavanja PDV-a u BiH, odnosno da bi ta licatrebala obračunati i platiti porez u svojoj zemlji. Ovakva zakonskaodredba donijeta je u cilju izbjegavanja dvostrukog oporezivanja.

Shodno izloženom, na fakturi za pružene usluge marketinganerezidentnom pravnom licu se ne iskazuje PDV, već samoiznos naknade i napomena da su usluge izvršene za strano lice.

Međutim, ukoliko se takva usluga pruža poslovnoj jedinicistranog pravnog lica, koja ima sjedište u BiH, mjestom izvršenogprometa smatra se mjesto poslovne jedinice primaoca usluge,te u tom slučaju postoji obaveza obračunavanja PDV-a. Kada jeriječ o fizičkom licu, mjestom izvršenog prometa se smatramjesto njegovog prebivališta, odnosno prebivalište lica kojeprima uslugu. Ukoliko se na fakturi ne iskazuje PDV, prethodnose mora obezbijediti dokaz da se radi o nerezidentnom licu, i tolice mora biti u prilogu fakturi. Poreski obveznik koji pruža uslugei izdaje fakturu je dužan da na toj fakturi konstatuje zakonskiosnov po kojem ne obračunava PDV i dokument kojim dokazujeda se radi o nerezidentnom licu.

Pripremili: Stana VIDOVIĆ, dipl. pravnik Dejan RADIĆ, dipl. oec.

Odbitak ulaznog PDV-a prilikom uvoza plaćenog od špeditera

PITANJE: Registrovani poreski obveznik vrši uvoz dobra zasvrhe obavljanja oporezivog poslovanja, preko špeditera,gdje sve uvozne dažbine plaća špediter prilikom uvoza.Nakon izvršenog uvoza, špediter od obveznika potražujeplaćene uvozne dažbine uvećane za naknadu za svoje usluge.Da li obveznik ima pravo na odbitak ulaznog PDV-a koji ješpediter platio u njegovo ime, prije nego što izmiri obavezeprema špediteru (prije nego što špediteru plati iznos PDV-ai ostalih uvoznih dažbina, uvećane za naknadu špeditera)?

ODGOVOR: Prema članu 3. Zakona o porezu na dodatu vrijednost(„Službeni glasnik BiH“, br. 9/05, 35/05, 100/08), PDV-e se, u skladus odredbama ovog zakona, plaća na promet dobara i usluga kojeporeski obveznik, u okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na ter-itoriji Bosne i Hercegovine uz naknadu i uvoz dobara u BiH.

Saglasno članu 11. stav (1) i (2) Zakona, uvoz dobara jesvaki unos dobara u carinsko područje BiH. PDV se obračunavana sva dobra koja se uvoze.

ZIPS - broj 1286 33

PITANJA I ODGOVORI

U skladu sa članom 13. stav (1) tačka 5. Zakona, lice kojepodliježe plaćanju PDV-a je, u slučaju uvoza, primalac dobara,odnosno carinski dužnik utvrđen u skladu sa carinskim propisima.

Prema članu 17. stav (1) tačka 4. Zakona, poreska obavezanastaje u momentu nastanka obaveze plaćanja carinskog dugakod uvoza dobara, a ako nema te obaveze, u momentu kada binastala obaveza plaćanja tog duga.

Prema članu 32. stav (1) Zakona, ulazni porez je, u vezi saporeskim obveznikom, iznos PDV-a koji mu je obračunat napromet dobara ili usluga i PDV koji plati ili treba da plati prilikomuvoza dobara, gdje se (u oba slučaja) radi o dobrima ili uslugamakoje koristi ili treba da koristi u svrhu poslovanja koje vrši.

Stav (2) istog člana Zakona propisuje da obveznik ima pravoda odbije PDV koji je obavezan da plati ili ga je platio prilikomkupovine dobara ili usluga od drugog obveznika ili prilikomuvoza dobara, pod uslovom da ta dobra, odnosno usluge koristiza promet dobara i usluga koji podliježe plaćanju PDV-a.

Saglasno članu 62. stav (1) Pravilnika, ulazni porez je iznosPDV-a koji je u skladu sa članom 55. Zakona posebno iskazanna poreskim fakturama, za promet dobara i usluga koje suporeskom obvezniku izvršili drugi poreski obveznici, kao i iznosPDV-a koji je plaćen prilikom uvoza i posebno iskazan u jedin-stvenoj carinskoj ispravi (JCI).

U skladu sa članom 65. stav (1) Pravilnika, PDV koji jeobračunat pri uvozu uvoznik može odbiti kao ulazni porez akosu ispunjeni sljedeći uslovi:

a) da je PDV plaćen pri uvozu. Uplata poreza pri uvozu uvijekse obavlja za uvoznika, a može je izvršiti uvoznik sam ili zanjega neko drugi, koji u tom slučaju na nalogu za uplatu, upozivu na broj odobrenja, mora navesti identifikacioni brojuvoznika na kojeg glasi JCI;

b) da je dobro uvezeno u zemlju, za oporezive svrhe uvoznika.Obveznik ima pravo na odbitak ulaznog PDV-a koji je špediter,

za njegov račun, platio pri uvozu dobara. Sa stanovišta Zakona oPDV-a nije važno ko plaća PDV prilikom uvoza, jer se uplataporeza uvijek obavlja za uvoznika, a može je izvršiti uvoznik samili za njega neko drugi, koji u tom slučaju na nalogu za uplatu, upozivu na broj odobrenja, mora navesti identifikacioni brojuvoznika na kojeg glasi JCI. Drugi uslov za odbitak ulaznog PDV-a je da je dobro uvezeno u zemlju za oporezive svrhe obveznika.

Dejan RAKIĆ, dipl. pravnik

IZ FEDERALNOG MINISTARSTVA FINANSIJA / FINANCIJA

- Porez na dohodak -

Porezni status rezidenataFederacije BiH koji su uposleni

kod EUFORA i u NATO-u

PITANJE: Kakav je porezni status rezidenata FederacijeBiH koji su uposleni kod EUFORA i u NATO-u u smisluoporezivanja po osnovu poreza na dohodak?

ODGOVOR: Prema odredbama člana 1. Zakona o porezu nadohodak, utvrđeno je da se ovim zakonom propisuje načinutvrđivanja i plaćanja poreza na dohodak fizičkih lica.

Na temelju člana 2. Zakona jasno stoji da je porezni obveznikpo osnovu poreza na dohodak kako rezident Federacije Bosne iHercegovine tako i nerezident.

Rezidentni status poreznog obveznika vezan je za boravakna teritoriji Federacije BiH kroz određeni period, boravakneprekidno ili sa prekidima od 183 ili više dana u bilo kojemporeznom periodu, odnosno ovaj status nema ono lice koje bo-ravi kraći period od 183 dana i smatra se nerezidentom.

Imajući u vidu navedne uposlenike, u smislu odredbi Zakonao porezu na dohodak, prema članu 3. taksativno su navedenafizička lica koja ne podliježu oporezivanju po ovom zakonu.

Dakle, prema Zakonu o porezu na dohodak fizičko lice kojeje rezident Federacije BiH i koje ostvaruje prihod kao uposlenikkod EUFORA i NATO-a nije na temelju pomenutih odredbi zakonaizuzeto od oporezivanja.

Broj: 05-15-1563/14 SO, od 19. 03. 2014. godinePripremio: Omer SOKOLOVIĆ, dipl. pravnik

- Finansije -

Obračun i uplata doprinosa za za-poslenike koji imaju prebivalište u RS,a nesamostalnu djelatnost obavljajuna teritoriji Federacije i kod pravnog

lica rezidenta Federacije BiH

PITANJE: Na koji način se vrši obračun i uplata doprinosaza zaposlenike koji imaju prebivalište u Republici Srpskoj,a nesamostalnu djelatnost obavljaju na teritoriji FederacijeBiH kod pravnog lica rezidenta Federacije?

ODGOVOR: Odredbama člana 5. stav 2. alineja 1. i stav 3.alineja 1. Zakona o doprinosima („Službene novine FederacijeBiH“, br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08) jepropisano da je obveznik doprinosa iz člana 4. stav 2. tačka 1.(doprinosi na teret osiguranika) istog Zakona, fizičko lice - nerezi-dent Federacije BiH koje je na teritoriji Federacije u radnomodnosu kod pravnog ili fizičkog lica - rezidenta Federacije, a ob-veznik doprinosa iz člana 4. stav 2. tačka 2. (doprinosi na teretposlodavca) je fizičko ili pravno lice - rezident Federacije BiH,koje zapošljava zaposlenike, za zaposlenike u radnom odnosu is njima izjednačene osiguranike.

Sistem plaća zasnovan je na bruto principu. Plaća je defini-rana odredbama člana 6a. Zakona o doprinosima („Službenenovine Federacije BiH“, br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02,17/06 i 14/08) i člana 19. Pravilnika o načinu obračunavanja iuplate doprinosa („Službene novine Federacije BiH“, br. 64/08 i81/08) i sastoji se od doprinosa iz osnovice, poreza na dohodaki iznosa koji se isplaćuje zaposleniku.

Odredbama člana 32. Pravilnika o načinu obračunavanja iuplate doprinosa je propisano da se uplata doprinosa za penz-ijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranjeod nezaposlenosti vrši na propisane uplatne račune u skladusa Pravilnikom o načinu uplate javnih prihoda budžeta i van-budžetskih fondova na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine(„Službene novine Federacije BiH“, br. 35/13, 53/13 i 63/13).Shodno odredbama navedenog Pravilnika, za zaposlenike kojiimaju prebivalište u Republici Srpskoj, a nesamostalnu djelatnostobavljaju na teritoriji Federacije BiH, doprinosi obračunati nanačin i po stopama propisanim naprijed navedenim Zakonomse plaćaju, kako slijedi: 9% od ukupno obračunatog iznosa do-prinosa za zdravstveno osiguranje (iz i na plaće) na račun Za-voda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosnei Hercegovine, a 91% prema mjestu prebivališta zaposlenikana račune propisane u Republici Srpskoj, 30% od ukupnoobračunatog iznosa doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti(iz i na plaće) na račun Federalnog zavoda za zapošljavanje, a70% prema mjestu prebivališta zaposlenika na račune propisaneu Republici Srpskoj i ukupno obračunati iznos doprinosa zapenzijsko i invalidsko osigranje Federalnom zavodu za penzijskoi invalidsko osiguranje.

Za lica koja nesamostalnu djelatnost obavljaju na teritorijiFederacije BiH, obračun i uplata doprinosa za zdravstveno os-iguranje vrši se u skladu sa naprijed navedenim odredbamaZakona i pravilnika.

Broj: 04-14-6587/13, od 22.11. 2013. godinePripremila: E. J.

FINANSIJE

Oblast komunalne privrede - iznosminimalne satnice

PITANJE: Prilikom obračuna plaća naše preduzeće neprimjenjuje posljednju satnicu utvrđenu od Komisije za-slodavaca i zaposlenika u oblasti komunalne privrede zateritoriju FBiH, u iznosu od 2,35 KM, već primjenjuje sat-nicu čija je neto vrijednost 2,14 KM, znači primjenjuje sesatnica čija je vrijednost veća za oko 4%, iznad najniženeto satnice utvrđene OKU. Satnicu u iznosu od 2,35 KMimenovana Komisija utvrdila je svojim Zaključkom broj342/12, od 30. 10. 2012. godine, objavljenom u “Sl. no-vinama Federacije BiH”, broj 1/13, prema podacima Za-voda za statistiku FBiH, na osnovu porasta troškova životau Federaciji od 01. 01. 2009. do 30. 06. 2012. godine,čije je povećanje za 9,9%. U zaključku stoji da će se pri-mjena navedenog zaključka realizovati na osnovu spora-zuma sindikata i poslodavaca, u skladu sa Kolektivnimugovorom. Nije nam poznato da li su se o navedenomzaključku sporazumjeli sindikat i poslodavac, a i ako jesu:1. Da li je za komunalno preduzeće obavezujuća satnicakoja se utvrđuje na opisani način ili je i za komunalnapreduzeća obavezujuća najniža neto satnica utvrđena

OKU? 2. Ako preduzeće nije u mogućnosti da ispoštujezaključak Komisije o usklađivanju najniže neto satnicegranskog sindikata, da li preduzeće može imati nekih po-sljedica i koje su to posljedice? Mišljenje uprave predu-zeća je da prijedlog Komisije za tumačenje i praćenjeprimjene odredbi Kolektivnog ugovora u oblasti komuna-lne privrede nije obavezujući za preduzeće u pogleduutvrđivanja neto satnice, već da je obavezujuća netosatnica utvrđena OKU. 3. Ima li smisla da seprimjenom neto satnice utvrđene od Komisije ugrozeostali segmenti poslovanja, dovodeći preduzeće u stanjenelikvidnosti i nesolventnosti, redovno isplaćivanje plaća iostalih materijalnih primanja zaposlenika (toplog obroka,naknade za prevoz, regresa), neizvršavanje obavezaprema dobavljačima i drugih obaveza?

ODGOVOR: Shodno članu 69. stav 2. Zakona o radu («Službenenovine Federacije BiH», br. 43/99, 32/00 i 29/03), poslodavac nemože zaposleniku obračunati i isplatiti plaću manju od plaće utvrđenekolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Prema odredbi članu 6. stav 2. Općeg kolektivnog ugovoraza teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine («Službene novineFederacije BiH», broj 54/05), poslodavac ne može zaposlenikuobračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenogkolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu,osim u slučajevima predviđenim u članu 8. stav 3. ovog ugovora.

Odredbom člana 8. Općeg kolektivnog ugovora za teritorijuFederacije Bosne i Hercegovine utvrđena je najniža plaća nanačin da bruto satnica sa doprinosima iz plaće, doprinosimana plaću i porezom na plaću ne može biti manja od 2,96 KM, anajniža neto satnica ne može biti manja od 1,75 KM.

Stavom 3. istog člana Općeg kolektivnog ugovora propisanoje da, izuzetno, kolektivnim ugovorima za područja djelatnostimogu se utvrditi uslovi, visina, način i period utvrđivanja bruto,odnosno neto satnice, koja ne može biti niža od 1,25 KM neto.

Saglasno članu 96. Kolektivnog ugovora o pravima i oba-vezama poslodavaca za zaposlenika u oblasti komunalne pri-vrede za teritororiju Federacije BiH („Službene novine FederacijeBiH“, broj 48/06), preduzeća iz oblasti komunalne privrede suobavezna uskladiti pravilnike o radu sa odredbama ovog ugovorau roku od tri mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu, aprema članu 97. Ugovora, nadzor nad primjenom ovog ugovorai provedbenih akata vrši nadležna inspekcija rada.

Inače, sa stanovišta propisa o doprinosima, Federalno mini-starstvo finansija donijelo je Stav, broj: 03-02-1074/09, od 17.02. 2009. godine, o utvrđivanju najniže osnovice za obračundoprinosa i utvrđivanje umanjenih osnovica za obračun doprinosana zaposlenike u rudnicima uglja, tekstilnoj, kožnoj, industrijiobuće i zaposlenike u djelatnostima tradicionalnih esnafskih za-nata. Saglasno citiranom stavu, najniža neto satnica iznosi 2,05KM, a bruto satnica 2,97 KM. Također, najniža osnovica (najnižabruto plaća) se utvrđuje odvojeno za svaki mjesec kao umnožaknajniže bruto satnice i punog radnog vremena u mjesecu za kojise vrši obračun (8 sati x broj radnih dana u mjesecu).

PITANJA I ODGOVORI

34 ZIPS - broj 1286

U skladu sa navedenim, poslodavci iz oblasti komunalneprivrede za teritoriju Federacije BiH u obavezi su da se pri-državaju odredaba Kolektivnog ugovora o pravima i obave-zama poslodavaca za zaposlenika u oblasti komunalne pri-vrede za teritororiju Federacije BiH, između ostalog, i iznosaminimalne satnice koja je utvrđena u Ugovoru i usklađenasa porastom troškova života od nadležne Komisije za tuma-čenje i praćenje primjene odredbi Kolektivnog ugovora.

Ukoliko budete isplaćivali plaće obračunate na osnovi mini-malne satnice koja je niža od satnice propisane Kolektivnim ugo-vorom o pravima i obavezama poslodavaca za zaposlenika uoblasti komunalne privrede za teritoriju Federacije BiH, zaposleniciimaju pravo da zahtijevaju isplatu razlike iznosa plaće, te da svojaprava ostvare na zakonom propisane načine (prijavljivanjem in-spekciji rada, nadležnoj komisiji, sindikatu, tužbom i slično).

Inače, sa stanovišta poreznih propisa i propisa o socijalnomosiguranju, bitno je da se doprinosi obračunavaju i plaćaju mini-malno na osnovicu propisanu citiranim stavom od Federalnogministarstva finansija. Naravno, ukoliko poslodavac isplati zapo-slenicima plaće koje su više od najniže plaće dužan je da obračunai uplati doprinose na osnovicu koju čini bruto plaća zaposlenika.

Džavida HADŽIĆ, dipl. ecc.

Plaćanje poslovnom karticom predstavlja vid gotovinskog plaćanja

i nije predviđen propisima koji seodnose na budžetske korisnike u

širem smislu riječi

PITANJE: Da li direktor javne ustanove (bolnice) koja sefinansira preko budžetskog fonda Zavoda zdravstvenogosiguranja Kantona Sarajevo može pribaviti poslovnukarticu (za potrebe reprezentacije - direktora) koju bi iz-dala poslovna banka i ako to može, kojim zakonom je todefinisano?

ODGOVOR: Zakonom o budžetima u Federaciji Bosne iHercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br. 19/06,76/08, 5/09, 32/09, 51/09, 9/10, 36/10 i 45/10) uređuju seplaniranje, izrada, donošenje i izvršavanje budžeta FederacijeBosne i Hercegovine, budžeta kantona, gradova i općina i fi-nansijskih planova izvanbudžetskih fondova, zaduživanje, garan-cije i upravljanje dugom, računovodstvo, izvještavanje, nadzori revizija budžeta i drugih budžetskih korisnika.

Zakon o budžetima u Federaciji BiH odnosi se i na izvan-budžetske korisnike, tj. privredna društva, organizacije i us-tanove koje obavljaju javne usluge i vrše javni servis, a osnovanesu posebnim propisima, i druga pravna lica u kojima FederacijaBosne i Hercegovine, kantoni, gradovi i općine imaju odlučujućiuticaj na upravljanje na osnovu strukture kapitala.

Na osnovu člana 60. Zakona o budžetima u Federaciji Bosnei Hercegovine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijelaje Uredbu o računovodstvu budžeta u Federaciji BiH („Službenenovine Federacije BiH, broj 87/10) kojom se uređuju fondovskoračunovodstvo, poslovne knjige, knjigovodstvene isprave iobrada podataka, interni računovodstveni nadzor, prikazivanjeprihoda i primitaka, rashoda i izdataka, procjenjivanje bilansnihpozicija, revalorizacija, finansijsko i budžetsko izvještavanje,predočenje finansijskih izvještaja i evidentiranje imovine,zaduženosti i obaveza.

Shodno članu 16. Uredbe o računovodstvu Budžeta u Fed-eraciji BiH, unos podataka u poslovne knjige budžeta zasniva sena vjerodostojnim i urednim knjigovodstvenim ispravama. Kn-jigovodstvena isprava je pisani dokaz o nastaloj finansijskojpromjeni, odnosno transakciji u budžetu i služi kao podloga zaunošenje podataka u poslovne knjige i podloga za nadzor i reviziju.Budžetski korisnici odgovorni su za sastavljanje knjigovodstvenihisprava, a ovlašteno lice potpisom na ispravi jamči da je ispravaistinita i realno prikazuje poslovnu promjenu ili transakciju.

Također, na osnovu Zakona o budžetima u Federaciji Bosnei Hercegovine, ministar finansija Kantona Sarajevo donio je Up-utstvo o blagajničkom poslovanju (“Službene novine KantonaSarajevo”, broj 18/13).

Shodno članu 4. navedenog uputstva, preko blagajne sevrše isplate samo u hitnim slučajevima, sitna plaćanja koja nemogu biti plaćena fakturom, te one usluge koje se objektivno nemogu platiti fakturom-računom. Maksimalan pojedinačni iznoskoji se može isplatiti iz blagajničkog maksimuma je 100,00 KM.

Inače, Uredbom o reprezentaciji i poklonima u federalnimorganima uprave i federalnim upravnim organizacijama(„Službene novine Federacije BiH“, broj 7/12) uređuje se visinasredstava reprezentacije, korištenje sredstava reprezentacije,procedura i pravila prima nja i davanja poklona i vođenje evi-dencije o primljenim poklo nima u federalnim organima upravei federalnim upravnim or ganizacijama.

Saglasno članovima 3. i 4. Uredbe, visinu reprezentacijeodređuje rukovodilac federalnog or gana uprave, u skladu saraspoloživim finansijskim sredstvima, a na osnovu instrukcijaza izradu budžeta, utrošenih sredstava reprezentacije federalnihorgana uprave u prethodnoj godini i planiranih i procijenjenihsredstava, a rashodi na ime reprezentacije i poklona mogu seizvršiti najviše do ukupnog iznosa koji je odobren u budžetuFederaci je Bosne i Hercegovine za godinu u kojoj se koristi.

Prema članu 9. Uredbe, računi davaoca usluga moraju bitioriginalni, a u cilju namjenskog trošenja sredstava reprezentacijesvaki račun mora u prilogu da sadrži kratak pisani izvještaj osvrsi korištenja sredstava reprezentacije.

Također, shodno članu 20. Uredbe o reprezentaciji i pok-lonima u federalnim organima uprave i federalnim upravnimorganizacijama, operativni rad oko primanja, zavođenja, pro-cesuiranja i ču vanja svih narudžbenica, računa i druge pratećedokumentacije ili u vezi sa reprezentacijom i poklonima, obavljatće računovod stvo federalnog organa uprave.

ZIPS - broj 1286 35

PITANJA I ODGOVORI

U skladu sa citiranim odredbama propisa, postoje samodva načina plaćanja računa po strogo utvrđenim proceduramapravdanja nastalih troškova - plaćanje fakture ili pojedinačnasitna plaćanja iz blagajne do 100,00 KM. Računi davaocausluga reprezentacije moraju biti originalni i svaki računreprezentacije mora u prilogu sadržavati kratki pismeni izvještajo svrsi korištenja sredstava reprezentacije.

Prema tome, direktor javne ustanove koja se finansira prekobudžetskog fonda (ZZOKS) ne može pribaviti poslovnu karticuza potrebe reprezentacije koju bi izdala poslovna banka javneustanove niti ima pravo da raspolaže sredstvima javne ustanoveuz upotrebu kartice.

Plaćanje poslovnom karticom predstavlja vid gotovinskogplaćanja koji nije predviđen propisima koji se odnose nabudžetske korisnike u širem smislu riječi.

Pod takvim korisnicima trebalo bi podrazumijevati i izvan-budžetske korisnike (kao što je i JU ........ BOLNICA KANTONASARAJEVO) koji imaju sve obaveze planiranja, izvještavanja ivođenja računovodstva na isti način kako jepredviđeno/propisano za budžetske korisnike.

Džavida HADŽIĆ, dipl. ecc.

POREZ NA DOBIT

Konsolidirana porezna bilanca - uvjeti i rok za podnošenje

PITANJE: Da li bi firma iz BiH kao većinski vlasnik firmeu Njemačkoj bila obavezna raditi i konsolidovani poreznibilans i do kojeg roka ga predavati?Da li bi i u slučaju obaveze izrade konsolidovanogporeznog bilansa mogla koristiti porezne olakšice (ukolikone bi bilo izmjena) ili se mora pridržavati drugih propisai koji su to propisi?

ODGOVOR: Prema odredbama članka 42. stav (2) Zakonao porezu na dobit, grupa gospodarskih društava ima pravotražiti porezno konsolidiranje pod uvjetom da su sva gospo-darska društva u grupi rezidenti Federacije. Zahtjev za poreznimkonsolidiranjem matično gospodarsko društvo podnosinadležnoj ispostavi Porezne uprave.

Člankom 43. Zakona propisano je da je svaki član grupedužan podnijeti svoju poreznu bilancu, a matično gospodarskodruštvo podnosi konsolidiranu poreznu bilancu za grupu gospo-darskih društava. U konsolidiranoj poreznoj bilanci gubici jednogili više gospodarskih društava prebijaju se na račun dobitiostalih gospodarskih društava u grupi. Za obračunati porez pokonsolidiranoj bilanci obveznici su pojedinačni članovi grupe,razmjerno oporezivoj dobiti iz pojedinačne porezne bilance, aisplatitelj obračunatog poreza po konsolidiranoj bilanci jematično gospodarsko društvo.

Prema članku 44. Zakona, jednom odobreno porezno kon-solidiranje primjenjuje se najmanje pet godina. Ukoliko se jedno,

više njih ili sva gospodarska društva u grupi naknadno opredijeleza pojedinačno oporezivanje, svi članovi grupe su dužni razm-jerno platiti razliku na ime porezne privilegije koju su iskoristili.

Člankom 51. stav 1. Zakona propisano je da je obveznikdužan pravilno i tačno popunjenu poreznu prijavu sa poreznombilancom podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave u rokuod 30 dana po isteku roka propisanog za podnošenje godišnjegobračuna rezultata poslovanja.


POREZ NA DODANU / DODATU VRIJEDNOST

Međunarodna trgovina izmeđupovezanih društava

PITANJE: Da li bi firma iz BiH koja je izvoznik i oslobođenaplaćanja PDV mogla svoje proizvode prodavati novoos-novanoj firmi u Njemačkoj čiji bi bila većinski vlasnik ida li bi i u tom slučaju bila oslobođena plaćanja PDV poosnovu izvoza?

ODGOVOR: Međunarodna trgovina između povezanih druš-tava je slobodna s tim što se u međunarodnoj trgovini izmeđukapitalno povezanih društava primjenjuju transferne cijene kojesu pod nadzorom država u kojima su povezana društva. Trans-ferne cijene su cijene po kojima se odvijaju transakcije izmeđudvije povezane osobe prilikom prodaje dobara, izvršenja uslugai prodaje nematerijalne imovine.

Prema odredbama članka 45. Zakona o porezu na dobit(«Službene novine FBiH», br. 97/07, 14/08 i 39/09), transfernomcijenom smatra se cijena nastala u vezi s transakcijama sred-stvima ili stvaranjem obveza među povezanim osobama.Povezanom osobom s obveznikom smatra se ona fizička osobaili pravna osoba u čijim se odnosima s obveznikom javljamogućnost kontrole ili značajnijeg utjecaja na poslovneodluke. Značajnijim utjecajem smatra se uzajamno veliki obujamkupoprodaje, tehnološka ovisnost ili na drugi način stečenakontrola nad upravljanjem. Povezanom osobom sa obveznikomsmatra se i ona pravna osoba u kojoj, kao i kod obveznika istefizičke ili pravne osobe, neposredno ili posredno sudjeluju uupravljanju, kontroli ili kapitalu.

Prema odredbama članka 27. stavak 1. točka 1. Zakona oporezu na dodanu vrijednost («Službeni glasnik BiH», br. 9/05,35/05 i 100/08), izvoz dobara iz BiH je oslobođen PDV-a(oporezuje se nultom stopom) .

Prema odredbama članka 41. Pravilnika o primjeni Zakonao porezu na dodanu vrijednost («Službeni glasnik BiH», br.93/05, 21/06, 60/06, 6/07, 100/07, 35/08 i 65/10), poreznooslobađanje iz članka 27. stavak 1. točka 1. Zakona obveznikmože da ostvari ako posjeduje izvoznu carinsku ispravu,odnosno kopiju izvozne carinske isprave o izvršenom izvozudobara izdanu u skladu sa carinskim propisima.


PITANJA I ODGOVORI

36 ZIPS - broj 1286

IZ AGENCIJE ZA DRŽAVNU SLUŽBU BOSNE I HERCEGOVINE

Odbor državne službe za žalbenadležan je za razmatranje konačnih

odluka, preduzetih ili propuštenih radnji institucije i/ili Agencije koje seodnose na status državnih službenikai preispitivanje pravilnosti postupka

ocjenjivanja

PITANJE: Kakvo je vaše mišljenje o pravilniku kojim se re-guliše ocjena rada državnih službenika, a posebno kako usmislu ocjene rada tretirati odsustva (plaćeno i neplaćeno),kako tretirati premještaj državnog službenika koji je naprobnom radu, da li sekretar ministarstva može utvrđivatiradne ciljeve pomoćnicima ministara, o mogućnosti iz-javljivanja žalbe, te o dodatnim elementima obrasca zaocjenu rada? - pita Ministarstvo civilnih poslova BiH.

ODGOVOR: Još uvijek važeći Pravilnik o postupku ocjenjivanjai unapređivanja državnih službenika u institucijama BiH (“Službeniglasnik BiH”, broj 17/04) donesen je u sklopu opšte aktivnostiza donošenje sekundarne legislative Zakona o državnoj službi uinstitucijama BiH (“Službeni glasnik BiH”, br. 19/02, 35/03, 4/04,17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09 i 8/10), kao re-cepcija u najvećem dijelu propisa iste sadržine koji je prije togadonesen u Republici Srpskoj, a koji je, opet, donesen pod po-kroviteljstvom Nacionalne škole za upravu (tada koledža) VelikeBritanije i britanskog Ministarstva za međunarodni razvoj (DFID).U drugoj polovini 2004. i početkom 2005. godine, u okviru radnegrupe svih nivoa vlasti koja je radila pod pokroviteljstvom UNDP,sačinjen je novi prijedlog pravilnika o ocjenjivanju koji nikada nijedonesen. Umjesto toga, u 2010. godini otpočele su aktivnosti uokviru projekta „Upravljanje učinkom u organima državne službeu Bosni i Hercegovini“, koji je provodio Ured koordinatora za re-formu javne uprave (sa entitetskim koordinatorima), te agencijeza državnu službu/upravu i ministarstva pravde, odnosno upravesa nivoa BiH i entiteta. U okviru projekta sačinjen je prijedlogpravilnika sa obrascima za ocjenu rada, koji je trebalo da pred-stavlja kodifikaciju, odnosno propis usaglašen na nivoima BiH ientiteta. Na pravilniku su radili eksperti angažovani na projektu idržavni službenici iz Agencije za državnu službu BiH. Ilustracijeradi, na pravilniku su radila tri diplomirana pravnika (od kojih jejedan, koji je angažovan kao ekspert, i doktor pravnih nauka, tenaučni savjetnik) i dva magistra nauka iz oblasti upravljanja ljud-skim resursima (od kojih je jedan magistrirao upravo na državnojslužbi u institucijama BiH). Nadalje, na sastanku Nadzornog timaza upravljanje ljudskim potencijalima krajem juna ili početkomjula 2011. godine, Agenciji je skrenuta pažnja na potrebu hitnogdonošenja pravilnika, kako bi se dalje aktivnosti po projektumogle sprovesti, zbog čega je pravilnik i donesen 14. 07. 2011.godine, čime je nivo BiH ispunio svoje obaveze, a zaključno sa

danom 01. 09. 2011. godine donesena je nova legislativa i nanivoima entiteta. S tim u vezi, postavlja se pitanje smisla konsul-tacija sa drugim institucijama BiH (iako potrebu konsultacije pot-puno ne negiramo) prvo zbog mogućeg odstupanja od kodifika-cije, a onda i zbog neophodnosti daljeg mišljenja svih učesnikau procesu (prvenstveno eksperata), tada predstojećih odmoraitd. U svakom slučaju, na završnoj radionici aktera projekta, odr-žanoj u septembru 2011. godine, izvršena je još jedna analiza inisu utvrđeni veći problemi ili propusti vezano za Pravilnik.

Iako seminari iz oblasti Upravljanja učinkom nisu ni organi-zovani sa ciljem otklanjanja tehničkih problema u primjeni novihpropisa, činjenica da učesnici nisu dobili odgovore možda upućujena potrebu organizovanja novih obuka (konsultacija, seminaraitd) kako bi se i ovakvi problemi otklanjali. U svakom slučaju,ostaje obaveza Agencije da odgovara na pitanja koja su vezanaza ovu problematiku, te vam, saglasno tome, dajemo odgovore,odnosno mišljenje na postavljena pitanja:

1. Suština, odnosno ratio odredbe člana 4. Pravilnika o načinuocjenjivanja rada državnih službenika u institucijama BiH („Služ-beni glasnik BiH“, broj 59/11), u daljem tekstu „Pravilnik“, jesteda se ne ocjenjuje državni službenik koji nije radio najmanje po-lovinu vremena perioda ocjenjivanja (slična odredba nalazila seu drugim propisima o ocjeni rada različitih kategorija), bez obzirana razlog. Naravno, odredba nije penalnog karaktera, dakle, ne-ocjenjivanje nije kazna već jednostavno posljedica toga da seocjenjuje rad državnog službenika, a ne period službe i slično.Stoga se sabiraju sva odsustva sa rada državnog službenika(važeći propisi poznaju plaćeno i neplaćeno odsustvo), te akosva odsustva u periodu ocjenjivanja prelaze tri mjeseca, državnislužbenik se ne ocjenjuje.

2. Pravilnik izričito prepoznaje izloženu situaciju eksternogpremještaja državnog službenika koji je na probnom radu (kojarealno može nastupiti, jer zakonski nije zabranjen premještajdržavnog službenika koji je na probnom radu). Naime, članom21. stav (1) Pravilnika propisano je da ako se u periodu ocjenji-vanja iz bilo kojeg razloga, uključujući i premještaj, promijenidirektno nadređeni, prethodni direktno nadređeni dužan je sačinitiprivremeni obrazac za ocjenjivanje državnog službenika za vrijemedok je obavljao svoju dužnost u instituciji, na koji kontrolni potpisstavlja rukovodilac unutrašnje organizacione jedinice ili rukovo-dilac institucije, u skladu sa članom 14. stav (6) istog pravilnika,te isti dostavlja novom direktno nadređenom. Pravilnik izričitoreguliše samo „premještaj“, koji po zakonu može biti interni ilieksterni (reguliše oba premještaja), te daje relativno detaljnuuputu kako postupiti u toj situaciji, odnosno u momentu premje-štaja (direktno nadređeni u instituciji iz koje se državni službenikpremješta sačinjava privremeni obrazac koji supotpisuje i ruko-vodilac institucije, te isti dostavlja u instituciji u koju se državnislužbenik premješta). S obzirom na to da stav (2) istog članapropisuje i postupanje u momentu isteka probnog rada („Obrazacza ocjenjivanje, po isteku perioda za ocjenjivanje, popunjavanovi direktno nadređeni, pri čemu obavezno razmatra i privremeniobrazac za ocjenjivanje“), te s obzirom na to da se citirani članprimjenjuje i na probni rad (član 1. stav 2. Pravilnika), očiglednoje da nema većih nedoumica. Takođe, nema nedoumica ni u po-gledu trajanja perioda probnog rada, te cijenimo da nije neopho-

ZIPS - broj 1286 37

PITANJA I ODGOVORI

dno dodatno propisivanje - probni rad traje jednu godinu (uzmogućnost produženja), te eksterno premješteni državni službeniknastavlja sa radom u novoj instituciji u zatečenom statusu (akoje probni rad istekao prije preuzimanja dužnosti, obaveza ocjenei potvrđivanja postavljena je na „staroj“ instituciji, a ako probnirad nije istekao, obaveza ocjene i potvrđivanja postavljenja je na„novoj“ instituciji, dok je „stara“ institucija obavezna popunitiprivremeni obrazac i dostaviti ga „novoj“ instituciji).

3. Iako prema zakonu sekretar koordinira radom sektora,sekretar nije direktno nadređeni pomoćniku ministra, pošto po-moćnik ministra odgovara direktno ministru. Međutim, s obziromna prethodno, Pravilnikom je regulisano da sekretar u procesuocjenjivanja pomoćnika daje mišljenje, dakle, akt koji nije pravnoobavezujući već služi kao pomoć ministru (i zamjeniku ministra)da lakše i kvalitetnije obave svoju ulogu ocjenjivača. Dakle, radneciljeve pomoćniku utvrđuje ministar, a sekretar nema izvorna ov-laštenja za to. Međutim, ako uzmemo u obzir odredbe o odluči-vanjima o pravima, obavezama i dužnostima u instituciji, te mo-gućnost davanja ovlaštenja drugim, odnosno prenošenja ovlaštenjadrugim, smatramo da sekretar može utvrđivati radne ciljeve po-moćnicima ministra ako ga za to u pisanoj formi ovlasti ministar.

4. U Zakonu o državnoj službi u institucijama BiH nije propi-sano da državni službenik može tražiti preispitivanje ocjene radaili žaliti se na ocjenu rada, već kako ste pravilno citirali odredbučlana 30. stav 7. tačka b) državni službenik može (ima mogućnost)preispitivanja predmeta (a ne ocjene) od strane Odbora državneslužbe za žalbe, što je dopuna na opštu normu iz člana 63. Zakonada je Odbor odgovoran (u stvari nadležan) za razmatranje svihkonačnih odluka, preduzetih ili propuštenih radnji institucije i/iliAgencije koje se odnose na status državnih službenika. Preispi-tivanje predmeta znači, u stvari, upravo preispitivanje pravilnostipostupka ocjenjivanja, tako da odredba člana 30. stav (3) Pra-vilnika ima (a samo i može imati) pojašnjujuće dejstvo, koje je“pojačano” upućivanjem na članove zakona u samom tekstu Pra-vilnika. Preciznije, član 30. stav (3) Pravilnika samo pojašnjavašta u pravnotehničkom smislu znači “preispitivanje predmeta”, ane reguliše niti pogotovo ne ograničava pravo na žalbu (niti bi posuštini stvari mogao, jer se pravo na žalbu ne može ograničitipravilnikom koji donose organi uprave). Inače, i u upravnosudskojpraksi je potvrđen stav regulisan u Pravilniku, te se po tom stavusuda može preispitivati postupak ocjenjivanja (npr. magistarskeili doktorske teze), ali ne i sama dodijeljena ocjena.

Naprotiv, izmjena pravilnika, u skladu sa vašim prijedlogom, nebi bila u skladu sa smislom zakona, jer bi ograničenu jurisdikcijuOdbora (kontroliše zakonitost i pravilnost činjeničnog stanja, član63. posebno stav 3. Zakona o državnoj službi u institucijama BiH)zamijenio punom jurisdikcijom (koju Odbor po zakonu nema niti je uovakvim stvarima može imati), jer bi tada Odbor mogao npr. povećatiocjenu državnom službeniku. Naime, ocjenu utvrđuje neposrednonadređeni, a saglasnost na nju daju (odnosno potvrđuju je) njegovipretpostavljeni sve do rukovodioca institucije koji su upoznati sa ra-dom državnog službenika, dok Odbor, naravno, nije po prirodi stvarini upoznat. Stoga nema potrebe niti osnova za izmjenu.

U stavu 4. člana 30. Pravilnika, kako ste pravilno primijetili,iza broja 63. greškom u kucanju ispušteno je slovo “a”, te će seprvom prilikom navedena greška ispraviti.

5. Obrazac za ocjenu rada predstavlja obavezujući dio podatakao ocjeni, ali ne i njen jedini dio. Pravilnikom zaista nije predviđenodonošenje rješenja o ocjeni rada, jer se, kako je obrazloženo,žalba odnosi na predmet ocjenjivanja, odnosno na odluke, pre-duzete ili propuštene radnje, ne vezujući iste neophodno za upravneakte. Stoga niti iz jedne odredbe Zakona o državnoj službi u insti-tucijama BiH ne proizilazi obaveznost elemenata upravnog aktavezano za odlučivanje o pravima državnih službenika (konkretnoradi se samo o djelovodnom broju, jer obrazac sadrži i datum/e/i naziv institucije itd), a insistiranje na broju kao obaveznom možese čak smatrati kao potpuno suvišno birokratiziranje. Međutim,nije namjera pravilnika da derogira druge opće akte, makar i nižegranga kao što je uputstvo, jer ne sadrži izričite odredbe o tome.Stoga ukoliko institucija to smatra neophodnim, može na pogodannačin (u formi propratnog akta, dodatnog akta - naslovnice, do-davanjem i broja na obrazac) unijeti i broj tako da bi ocjena radabila i na taj način formalizovana, što, međutim, nije propisanokao obaveza. Zaključno, nema prepreka da broj dodate na ocjenuna pogodan način, iako nedostatak broja ne spriječava državnogslužbenika da izjavi žalbu u skladu sa propisima.

Broj: 01-02-2-1107/11, od 26. 12. 2011. godinePripremio: Neven AKŠAMIJA, direktor

PITANJA I ODGOVORI

38 ZIPS - broj 1286

AKTUELNA SUDSKA PRAKSA

Zahtjev za zaštitu prava i slobodagrađana zajamčenih Ustavom

Bosne i Hercegovine - dopuštenostu predmetima javnih konkursa

Članovi 67. i 69. Zakona o upravnim sporovima Bosne iHercegovine

Član 63. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosnei Hercegovine

U POSTUPCIMA JAVNIH KONKURSA SUDSKA ZAŠTITASE OSTVARUJE U UPRAVNOM SPORU. STOGA SE ZAHTJEVZA ZAŠTITU SLOBODA I PRAVA GRA\ANA ZAGARANTO-VANIH USTAVOM PODNESEN U VEZI SA UČEŠĆEM NAJAVNOM KONKURSU IMA ODBACITI.

Iz obrazloženja:„Članom 67. Zakona o upravnim sporovima - u daljem

tekstu ZUS („Službeni glasnik BiH“, br. od 19/02 do 83/08)propisano je da građanin čija su prava i obaveze zagarantovaneUstavom BiH povrijeđene konačnim pojedinačnim aktom in-stitucije iz člana 4. ovog zakona ima pravo zahtijevati zaštitusvojih prava i sloboda kod Suda, u skladu sa ovim zakonomako nije osigurana druga sudska zaštita. Isto tako, članom69. ZUS-a zaštita prava i sloboda zagarantovana Ustavomosigurava se i u slučaju ako su te slobode i prava povrijeđene

radnjama službenog lica u instituciji, odnosno odgovornog licau javnoj agenciji ili javnoj korporaciji kojom se protivno zakonuneposredno spriječava ili ograničava određenom pojedincuvršenje takve slobode ili prava. Iz ovakve zakonske definicijeproizilazi da se sudska zaštita u ovakvom slučaju osiguravapod uslovom da se radi o slobodama i pravima zajamčenimUstavom, da je do povrede prava došlo radnjom službenog licai da nije obezbijeđena druga sudska zaštita. Ovi uslovi morajubiti ispunjeni kumulativno da bi podnosilac zahtjeva mogao za-htijevati zaštitu u smislu odredbe člana 69. ZUS-a.

...Ako se ima u vidu da akt Agencije za državnu službu BiH

(protiv koje institucije je predmetni zahtjev i podnesen), odnosnoobavještenje, broj: 03-34-660-3/10, od 21. 05. 2010. godine,ne predstavlja konačan upravni akt, s obzirom na to da je valjanostistog bila preispitivana od strane podnosioca zahtjeva pokrenutomžalbenom postupku okončanog rješenjem Odbora državne službeza žalbe, broj: 01-07-105/10, od 01. 06. 2010. godine, te da jepodnositelju zahtjeva u ovoj pravnoj stvari, protiv tog rješenja,obezbijeđena sudska zaštita putem upravnog spora, kojeg je,kako u zahtjevu navodi, kod ovog suda i pokrenula, kao i činjenicada je zaštita prava sloboda i prava građana zagarantovanih Us-tavom BiH, u smislu odredbe člana 67. ZUS-a, po svojoj prirodi,supsidijarnog karaktera i dolazi u obzir samo onda ako protivkonačnog pojedinačnog akta nije obezbijeđena druga sudskazaštita, to se konkretan zahtijev smatra nedopuštenim.“

(Rješenje Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 3 U 000100 10 U, od 06. 10. 2010. godine)

Pripremio: Neven AKŠAMIJA, direktor Agencije za državnu službu

IZ FEDERALNOG MINISTARSTVA PRAVDE

Imenovanje predsjednika i članovaupravnih odbora javnih ustanova i ko

se smatra odgovornim javnimslužbenikom u slučaju osnivanja reguliranih organa od dva organa

PITANJA: 1. Da li je imenovanje predsjednika i članovaupravnih odbora javnih ustanova i dalje u nadležnostiopćinskog načelnika, u skladu sa odredbama Zakona oustanovama, odnosno da li je imenovanje članova nad-zornih odbora javnih preduzeća i dalje u nadležnosti skupš-tine društva javnog preduzeća), u skladu sa odredbamaZakona oprivrednim društvima ili se Općinsko vijeće imasmatrati isključivo organom za imenovanje na upražnjenepozicije u reguliranim organima čiji je vijeće osnivač, uskladu sa odredbama člana 2. tač. 1.6., 6., 8., 12., 13. i16. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovan-jima Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novineFBiH”, br. 12/03, 34/03 i 65/13)? 2. Ko se smatra za

“odgovornog javnog službenika” u smislu Zakona, uslučaju kada su osnivači reguliranih organa dva organa,konkretno: Općinsko vijeće i Skupština kantona?

ODGOVOR: Odredbom člana 25. Zakona oustanovama(“Službeni list RBiH”, br. 6/92, 8/93 i 13/94) propisano je „Upravniodbor ima najmanje tri, a najviše devet članova. Predsjednika ičlanove upravnog odbora imenuje i razrješava osnivač. Pred-sjednika i članove upravnog odbora javne ustanove imenuje irazrješava, u ime osnivača, Vlada Republike Bosne i Hercegovine,izvršni organ opštine ili izvršni organ gradske zajednice. Jednatrećina članova upravnog odbora, po pravilu, imenuje se iz redastručnih radnika zaposlenih u ustanovi. Predsjednik i članovi up-ravnog odbora imenuju se za vrijeme od četiri godine i mogu bitiponovno imenovani. Direktor ustanove ne može biti član upravnogodbora. Broj članova upravnog odbora bliže se određuje pravilimaustanove, u skladu sa zakonom ili aktom o osnivanju ustanove”.

Odredbom člana 2. stav 1. tačka 1.6. Zakona o ministarskim,vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovinepropisano je da “Odgovorni javni službenik je ministar ili drugolice ili organ u čijoj je nadležnosti regulirani organ i koji, premaodredbama ovog zakona, ima krajnju odgovornost da osigurada postupak izbora na koji se primjenjuje ovaj zakon budeproveden u skladu sa principima iz člana 3. ovog zakona i pos-tupcima utvrđenim ovim zakonom. Odgovorni javni službenikiz ove tačke je lice ili organ koje je osnovao navedeni reguliraniorgan. Ako je regulirani organ ili organe osnovao ParlamentFederacije Bosne i Hercegovine, skupština kantona, skupštinagrada iii općinsko vijeće tada je odgovorni javni službenik Par-lament Federacije Bosne i Hercegovine, skupština kantona,skupština grada iii općinsko vijeće. Ako je regulirani organ os-novala Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, vlada kantona,gradonačelnik ili općinski načelnik tada se oni smatraju zaodgovornog javnog službenika u smislu ovog zakona”.

Po hijerarhijskom razvrstavanju i tumačeniu pravnih normi,odnosno po kriteriju, hijerarhije (lex superior derogat legi infe-riori - viši propis ukida niži propis), treba primijeniti propisBosne i Hercegovine, odnosno Zakon o ustanovama.

Međutim, članom 18. Zakona o ministarskim, vladinim idrugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovinepropisano je “Ovaj zakon će se čitati zajedno sa i kao dopunapostojećim zakonima, uredbama, pravilima, odnosno propisimaFederacije, odnosno Bosne i Hercegovine i osim ako ti zakoni,pravila, uredbe, odnosno i propisi nisu u suprotnosti s odred-bama ovog zakona, te se njime ne mijenja lice ili organ (uključu-jući svakog ministra u vladi, vladu, kantonalne, gradske iliopćinske organe, drugog zvaničnika ili organ) koji je ovlaštenza konačno imenovanje lica u regulirani organ prema posto-jećim zakonima, pravilima, uredbama, odnosno propisima”.

Iz citirane odredbe jasno proizilazi da se Zakon o ministarskim,vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovineprimjenjuje, odnosno čita sa i kao dopuna postojećim zakonimai drugim propisima Federacije Bosne i Hercegovine osim ako tipropisi nisu u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona.

Time je praktično nižim propisom data prednost tompropisu u odnosnu na odredbe propisa više pravne snage.

ZIPS - broj 1286 39

PITANJA I ODGOVORI

AKTUELNA SUDSKA PRAKSA

Zahtjev za zaštitu prava i slobodagrađana zajamčenih Ustavom

Bosne i Hercegovine - dopuštenostu predmetima javnih konkursa

Članovi 67. i 69. Zakona o upravnim sporovima Bosne iHercegovine

Član 63. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosnei Hercegovine

U POSTUPCIMA JAVNIH KONKURSA SUDSKA ZAŠTITASE OSTVARUJE U UPRAVNOM SPORU. STOGA SE ZAHTJEVZA ZAŠTITU SLOBODA I PRAVA GRA\ANA ZAGARANTO-VANIH USTAVOM PODNESEN U VEZI SA UČEŠĆEM NAJAVNOM KONKURSU IMA ODBACITI.

Iz obrazloženja:„Članom 67. Zakona o upravnim sporovima - u daljem

tekstu ZUS („Službeni glasnik BiH“, br. od 19/02 do 83/08)propisano je da građanin čija su prava i obaveze zagarantovaneUstavom BiH povrijeđene konačnim pojedinačnim aktom in-stitucije iz člana 4. ovog zakona ima pravo zahtijevati zaštitusvojih prava i sloboda kod Suda, u skladu sa ovim zakonomako nije osigurana druga sudska zaštita. Isto tako, članom69. ZUS-a zaštita prava i sloboda zagarantovana Ustavomosigurava se i u slučaju ako su te slobode i prava povrijeđene

radnjama službenog lica u instituciji, odnosno odgovornog licau javnoj agenciji ili javnoj korporaciji kojom se protivno zakonuneposredno spriječava ili ograničava određenom pojedincuvršenje takve slobode ili prava. Iz ovakve zakonske definicijeproizilazi da se sudska zaštita u ovakvom slučaju osiguravapod uslovom da se radi o slobodama i pravima zajamčenimUstavom, da je do povrede prava došlo radnjom službenog licai da nije obezbijeđena druga sudska zaštita. Ovi uslovi morajubiti ispunjeni kumulativno da bi podnosilac zahtjeva mogao za-htijevati zaštitu u smislu odredbe člana 69. ZUS-a.

...Ako se ima u vidu da akt Agencije za državnu službu BiH

(protiv koje institucije je predmetni zahtjev i podnesen), odnosnoobavještenje, broj: 03-34-660-3/10, od 21. 05. 2010. godine,ne predstavlja konačan upravni akt, s obzirom na to da je valjanostistog bila preispitivana od strane podnosioca zahtjeva pokrenutomžalbenom postupku okončanog rješenjem Odbora državne službeza žalbe, broj: 01-07-105/10, od 01. 06. 2010. godine, te da jepodnositelju zahtjeva u ovoj pravnoj stvari, protiv tog rješenja,obezbijeđena sudska zaštita putem upravnog spora, kojeg je,kako u zahtjevu navodi, kod ovog suda i pokrenula, kao i činjenicada je zaštita prava sloboda i prava građana zagarantovanih Us-tavom BiH, u smislu odredbe člana 67. ZUS-a, po svojoj prirodi,supsidijarnog karaktera i dolazi u obzir samo onda ako protivkonačnog pojedinačnog akta nije obezbijeđena druga sudskazaštita, to se konkretan zahtijev smatra nedopuštenim.“

(Rješenje Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 3 U 000100 10 U, od 06. 10. 2010. godine)

Pripremio: Neven AKŠAMIJA, direktor Agencije za državnu službu

To naravno nije moguće u pravnom sistemu i bez obzira natakve odredbe u praksi bi se trebao i morao primijeniti, u slučaju dapostoji dilema, odnosno nesaglasnost propisa, propis više pravnesnage, odnosno u konkretnom slučaju zakon Bosne i Hercegovine.

U slučaju o kojem je riječ situacija je drugačija iz razlogašto je, koristeći se ovlaštenjima datim u članu V Anexa 10(Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora),visoki predstavnik donio je Zakon o ministarskim, vladinim idrugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine kojimje istovremeno utvrdio da se postojeći zakoni i drugi propisiFederacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine prim-jenjuju ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.

Iz navedenog proizilazi da se u konkretnom slučaju trebaprimijeniti Zakon o ministarskim, vladinim i drugim imenovanj-ima Federacije Bosne i Hercegovine.

Također smo mišljenja da u slučaju kada su suosnivačireguliranih organa, dva organa, osnivači koji osnivaju reguliraniorgan trebaju osnivačkim aktom definirati pitanja nadležnostiza imenovanja u tom reguliranom organu.

Ukoliko osnivačkim aktom nije definirano to pitanje, mišljenjasmo da se odgovornim javnim službenikom smatraju oba suos-nivača i da imaju pravo na imenovanja u regulirani organ u skladusa dijelom osnivačkih prava koja ima svaki od suosnivača.

Broj: 09-49-4883/13 od, 05. 12. 2013. godinePripremio: doc. dr. Enver IŠERIĆ

TRGOVINA

Primjena odredaba Zakona o unutrašnjoj trgovini koje se odnose na obavljanje trgovačke djelatnosti

PITANJE: Pod kojim uslovima pravno lice može obavljatitrgovinu - rasprodaju robe sa oštećenjem iz skladišta fi-zičkim licima?

ODGOVOR: Zakonom o unutrašnjoj trgovini („Službene novineFederacije BiH“, broj 40/10) i Pravilnikom o uslovima minimalne teh-ničke opremljenosti poslovnih prostora za obavljanje trgovine i trgo-vačkih usluga („Službene novine Federacije BiH“, broj 49/12) propisanisu uvjeti za obavljanje trgovine na veliko i trgovine na malo.

U smislu odredaba člana 2. Zakona o unutrašnjoj trgovini,pod trgovinom se smatraju kupovina i prodaja robe i obavljanjetrgovačkih usluga, a pravna i fizička lica koja se bave trgovinomna osnovu registracije, odnosno rješenja kojim se odobravaobavljanje trgovine i trgovačkih usluga, smatraju se trgovcem.

U smislu odredbe člana 6. stavovi 1) i 2) Zakona o unutra-šnjoj trgovini, trgovina na veliko je kupovina robe radi daljeprodaje profesionalnim korisnicima, drugim pravnim i fizi-čkim licima koja obavljaju registrovanu djelatnost ili djelat-nost odobrenu u skladu sa zakonom, uz obavezno izdavanjefakture, odnosno računa, a obavlja se u posebnim prodajnimprostorijama, skladištima ili drugim mjestima koja ispunja-vaju uvjete propisane ovim zakonom i drugim propisima.

Odredbama člana 7. Zakona je propisano da je trgovina namalo prodaja robe krajnjim potrošačima radi zadovoljavanjanjihovih ličnih i porodičnih potreba ili potreba domaćinstva,a obavlja se u prodavnicama ili izvan prodavnica, ako su zatakav način prodaje ispunjeni uslovi propisani ovim zakonomi drugim propisima.

Za obavljanje trgovine na veliko i trgovine na malo, uskladu sa članom 12. Zakona, trgovac je dužan osigurati pro-dajni objekat ili drugo prodajno mjesto koje ispunjava uslovepropisane ovim zakonom i drugim propisima. Prodajni objekatje prostor u kojem se obavlja trgovina i mora biti izgrađen uskladu sa važećim urbanističko-građevinskim propisima kaoposlovni prostor za obavljanje odgovarajuće trgovačke djelat-nosti, što utvrđuje nadležni organ rješenjem o upotrebnoj dozvoli.U smislu odredbe stava 2) ovog člana, postojanje ovog rješenjanije minimalno-tehnički uslov za početak rada prodajnog objekta,ali ovu činjenicu provjerava nadležna inspekcija zajedno sa pro-vjeravanjem ispunjenosti uslova iz stavova 3) i 4) istog člana.

Članom 14. Zakona propisano je da pravno lice za obav-ljanje trgovačke djelatnosti može početi sa radom u prodaj-nom objektu nakon što nadležnom organu podnese dokaz oregistraciji, izjavu iz člana 12. stav 5) Zakona i obavijest odatumu početka rada za svaki prodajni objekat. Pojam na-dležni organ pojašnjen je u članu 2. stav 3) tačka e) Zakonakao organ grada, odnosno općine nadležan za oblast trgovine(u daljem tekstu: nadležni organ).

Federalni ministar trgovine je donio Uputstvo o formi i sa-držaju Izjave da prodajni objekat ispunjava zakonom propisaneuslove za obavljanje trgovačke djelatnosti („Službene novineFederacije BiH“, broj 64/10). Sastavni dio ovog Uputstva činiobrazac „PI - Izjava da prodajni objekat ispunjava zakonompropisane uslove za obavljanje trgovačke djelatnosti“.

Skladišta-stovarišta, u smislu odredbe članova 63. i 64. Pra-vilnika, su poslovne prostorije u kojima se skladišti i čuva trgo-vačka roba, odnosno gotovi proizvodi, vrši sortiranje, pakovanjei priprema robe za prodaju i otpremu i obavlja trgovina na veliko.U skladištu-stovarištu se može obavljati i prodaja robe namalo na način propisan Zakonom i posebnim propisima kojimase regulišu uvjeti prodaje i evidencije koje je trgovac dužanvoditi. Skladišta u kojima se obavlja prodaja robe na veliko moraju,u pravilu, biti zatvorena, a iznimno, ako to vrsta robe i klimatskiuvjeti dopuštaju, mogu biti natkrivena i otkrivena.

Prema odredbi člana 70. Pravilnika, skladišta u kojima se obav-lja trgovina na veliko i malo moraju imati fizički odvojene prostorijeza trgovinu na veliko i trgovinu na malo. Izuzetno, trgovina naveliko i malo može se obavljati i kada nisu fizički odvojene prostorijepod uvjetom da se u tom prodajnom objektu vodi ažurno robnoknjigovodstvo koje omogućuje da se svakog trenutka može iskazatistanje zaliha robe po vrstama, količini i vrijednostima te robe.

Vođenje odgovarajućih knjigovodstvenih evidencija omogu-ćuje kontrolu korištenja proizvoda (vode se evidencije o nabavcii utrošku tih proizvoda po vrsti, količini i vrijednosti i ta evidencijase mora podudarati sa podacima iz računa o kupovini, iz ot-premnice, iz dostavnice tovarnog lista ili drugog dokumenta).

PITANJA I ODGOVORI

40 ZIPS - broj 1286

Prema tome, svaka poslovna promjena koja nastaje u vezisa robom i koja se evidentira u knjigovodstvu, zasniva se naodgovarajućoj dokumentaciji koja je pratilac robe u procesunabavke i procesu uskladištenja robe. Osnovnu dokumentacijuu nabavci robe čine, u pravilu, faktura za robu (dokument kojiprati pošiljku), tj. otpremnica dobavljača.

U cilju onemogućavanja protupravnog obavljanja trgovine,odredbama člana 25. Zakonom o unutrašnjoj trgovini propi-sana je obaveza trgovaca za vođenje odgovarajućih eviden-cija utvrđenih Zakonom i drugim propisima. Robu u prometumora pratiti vjerodostojna dokumentacija iz koje se nedvosmi-sleno može utvrditi porijeklo i vlasništvo nad robom, s tim darobu u prijevozu mora pratiti prijevoznica, faktura dobavljača iliotpremnica, otkupni blok koji treba da sadrži podatke o ispo-ručiocu i mjestu utovara, naziv primaoca i mjesto istovara, aza uvezenu robu pod carinskim nadzorom jedinstvenu carinskuispravu sa inofakturom, koja se na zahtjev inspektora morapredočiti odmah ili najdalje u roku od 24 sata od momentakada je nedostatak utvrđen.

Pravilnikom o obliku, sadržaju i načinu vođenja trgovačkeknjige („Službene novine Federacije BiH“, broj 28/06) propisujuse oblik, sadržaj i način vođenja trgovačke knjige na veliko, tr-govačke knjige na malo i trgovačke knjige za trgovačke usluge.U skladu sa članom 3. Pravilnika, trgovačku knjigu trgovci vodeza svaki prodajni objekat, poslovnu jedinicu i drugo prodajnomjesto. Trgovac koji u okviru prodajnog objekta ili drugog pro-dajnog mjesta ima više odjeljenja ili prodajnih mjesta trgovačkuknjigu vodi posebno za svako odjeljenje ili prodajno mjesto.

Odredbe člana 4. Pravilnika regulišu trgovačku knjigu kaojavnu ispravu, čija je svaka stranica numerisana rednim brojem,koja je uvezana jamstvenikom, prošivena i zapečaćena pečatnimvoskom i koju ovjerava nadležni općinski organ. U smislu odre-daba članova 6. i 7. Pravilnika, trgovačka knjiga se vodi po na-čelima urednosti i tačnosti tako da omogućava uvid i nadzorizvršene nabavke robe i proizvoda po hronološkom redosli-jedu. U trgovačku knjigu trgovac unosi podatke o nabavci iprodaji, kao i podatke o drugim promjenama (povrat, otpis,rashod, manjak, višak, promjene cijene i sl) najkasnije narednogdana za prethodni dan i ne može narednog dana početi sa ra-dom u prodajnom objektu prije nego što u trgovačku knjiguevidentira vrijednost prodate robe iz prethodnog dana.

Članom 8. Pravilnika je propisano da se knjiženje u trgova-čkoj knjizi vrši na osnovu vjerodostojnih knjigovodstvenihisprava (fakture-računa, otpremnice, dostavnice, prijemnice,međuskladišnica, zapisnika, popisne liste, dokumenta o pre-dispoziciji, povratu, otpisu, rashodu, promjeni cijena i dr). Uzoznaku cijene robe izložene prodaji ili pripremljene za prodajuu prodajnom objektu mora se označiti broj i godina zaduženja,odnosno zapisnika o promjeni cijena u trgovačkoj knjizi, ilidruga oznaka na osnovu koje se može istaknuta cijena povezatisa prijemnim listom, odnosno zapisnikom o promjeni cijena.

U Poglavlju III “Vođenje trgovačke knjige za trgovinu na ve-liko” članovi od 9. do 15. Pravilnika regulišu način knjiženjanabavke i prodaje robe, te obavezne elemente kalkulacije.

U smislu odredbe člana 15. Pravilnika, trgovci na velikokoji su PDV obveznici nisu obavezni voditi trgovačku knjigu na

veliko, ali su u momentu inspekcijske kontrole dužni za nabav-ljenu robu predočiti obavezne elemente kalkulacije cijene izčlana 11. Pravilnika.

U poglavlju IV Pravilnika - „Vođenje trgovačke knjige za tr-govinu na malo-Obrazac TKM“ članovi od 16. do 21. Pravilnikaregulišu način knjiženja nabavke i prodaje robe, te obavezneelemente kalkulacije cijene koja čini sastavni dio dokumentao nabavci. Trgovci su dužni za trgovinu na malo voditi trgovačkuknjigu koja mora biti u skladu sa odredbama člana 4. Pravilnika,a knjiženje nabavke i prodaje robe vršiti u skladu sa članom 17.sa obaveznim elementima kalkulacije iz člana 18. Pravilnika.

Ovakvim načinom propisivanja vođenja odgovarajućih evi-dencija i trgovačke knjige omogućava se efikasan uvid u po-slovanje trgovaca sa svojstvom pravnog i fizičkog lica, one-mogućavaju zloupotrebe u vođenju evidencija u trgovini u ciljusuzbijanja nelegalne trgovine i zaštite potrošača.

Proizilazi da se skladište u smislu važećih propisa tretirakao objekat u kojima se obavlja trgovina na veliko, a djelatnosttrgovine na veliko i trgovine na malo može se obavljati uskladištu uz ispunjavanje sljedećih uslova:

- da je privredno društvo registrovano kod nadležnogsuda za obavljanje trgovine na veliko i trgovine na malo;

- da poslovni prostor za obavljanje predmetnih djelatnostiispunjava zakonom propisane minimalno-tehničke uvjete zaobavljanje ovih djelatnosti;

- za navedene djelatnosti obavezno je vođenje odgova-rajućih evidencija i trgovačke knjige u skladu sa Zakonom,Pravilnikom o obliku, sadržaju i načinu vođenja trgovačkeknjige i drugim propisima.

Članom 49. Zakona o unutrašnjoj trgovini je propisana pri-mjena odgovarajućih odredaba Zakona o zaštiti potrošača uBiH (Službeni glasnik BiH“, broj 25/06), na sva pitanja u vezisa zaštitom potrošača i obavezama i odgovornostima trgovacau oblasti trgovine na veliko, trgovine na malo, pružanju trgovačkihusluga, koja nisu regulisana Zakonom o unutrašnjoj trgovini.

U smislu člana 1. stavovi 3. i 5. Zakona o zaštiti potrošača,potrošač je svako fizičko lice koje kupuje, stiče ili koristi proizvodeili usluge za svoje lične potrebe i za potrebe svog domaćinstva,a trgovac je svako lice koje direktno ili kao posrednik među dru-gim licima prodaje proizvode ili pruža usluge potrošaču.

Odredbama člana 8. i 10. Zakona o zaštiti potrošača pro-pisane su obaveze za trgovce koji na rasprodaji prodajuproizvode sa nedostatkom ili greškom.

Trgovac je dužan da rasprodaju proizvoda objavi na načinkoji je uobičajen u mjestu prodaje.

Proizvod koji se prodaje na sniženju mora biti jasno, vidljivoi čitljivo označen cijenom prije i nakon sniženja.

Ako je postotak sniženja objavljen u rasponu najveći postotaksniženja na početku prodaje po sniženim cijenama mora se odnositina najmanje jednu petinu vrijednosti svih proizvoda na sniženju.

Ukoliko trgovac na rasprodaji prodaje proizvod sa nedostatkomili greškom dužan je takav proizvod fizički odvojiti od ispravnihproizvoda i vidljivo istaknuti da se radi o prodaji proizvoda sa ne-dostatkom, te svaki pojedinačni proizvod posebno označiti.

Trgovac je dužan upoznati kupca o tome u čemu se sastojenedostatak ili greška na proizvodu.

\ula \UKIĆ, dipl. pravnik

ZIPS - broj 1286 41

PITANJA I ODGOVORI

ZDRAVSTVO

Utvrđivanje unutrašnje organizacijezdravstvene ustanove - bolnice

PITANJE: Da li javna ustanova – bolnica, koja obavljasekundarnu zdravstvenu zaštitu, može svojim pravilnikomo unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjestapredvidjeti osnivanje kabineta i odsjeka, s obzirom na toda ima samo odjeljenja bolnice ?

ODGOVOR: Utvrđivanje unutrašnje organizacije bolniceograničeno je jedino odredbama člana 102. Zakona ozdravstvenoj zaštiti (“Službene novine Federacije BiH”, br. 46/10i 75/13), koji propisuje koje jedinice mora imati bolnica u svomsastavu.

Bolnica u svom sastavu mora imati najmanje jedinice za:- specijalističko-konsultativnu djelatnost,- radiološku, laboratorijsku i drugu dijagnostiku,- anesteziju i reanimaciju,- snabdijevanje lijekovima i medicinskim proizvodima -

bolnička apoteka,- transfuziološku djelatnost u skladu sa propisom o krvi i

krvnim sastojcima,- urgentno zbrinjavanje.Bolnica iz stava 1. ovog člana

mora imati osiguranu:- medicinsku rehabilitaciju, - patologiju,- citološku, mikrobiološku i biohemijsku dijagnostiku,- mrtvačnicu.Ukoliko bolnica nema vlastite službe iz stava 2. alineja 1.,

2. i 3. ovog člana, može ugovoriti obavljanje ovih djelatnostisa zdravstvenom ustanovom koja ispunjava uvjete predviđenezakonom za obavljanje navedenih djelatnosti i ima odobrenjenadležnog organa, a za obavljanje djelatnosti iz stava 2. alineja4. ovog člana može ugovoriti sa ovlaštenim pravnim osobama.

To znači da može imati i druge organizacione jedinice (os-novne i unutrašnje), zavisno od procjene potreba i opravdanostinjihovog osnivanja, o čemu odlučuje samostalno, odnosnopreko organa nadležnog za donošenje pravilnika o unutrašnjojorganizaciji i sistematizaciji.

Ljiljana ĆEHAJIĆ, dipl. pravnik

GRA\EVINSKO ZEMLJIŠTE

Određivanje, dodjela ivlasničko-pravni odnosi

PITANJE: Za općinu Prozor-Rama donesen je prostorniplan kojim je predviđena i izgradnja poslovnih zona. Unašoj općini je na snazi popisni katastar iz 1953. godinei ne postoje katastarski planovi. Poslovnom zonom broj

1 obuhvaćene su katastarske čestice u vlasništvu Šu-marije Herceg-Bosne, katastarske česetice Zemljoradničkezadruge i privatne parcele. S obzirom na to da je za našuopćinu prvi put donesen prostorni plan, da li će Općinskovijeće donijeti odluku o određivanju ostalog građevinskogzemljišta i pored činjenice da naša općina za tu katastarskuopćinu nema katastarske planove, a kopija katastarskihplanova mora biti sastavni dio odluke (članak 14. stavak2. ZGZ-a)? Pošto se odlukom o određivanju ostaloggrađevinskog zemljišta ne mijenja vlasništvo na zemljištu(članak 15. ZGZ), kako predmetno građevinsko zemljištepriveseti namjeni, odnosno realizirati prostorni plan (izvršitiparcelizaciju, urediti infrastrukturu, odnosno koja suovlaštenja općine u realizaciji prostornog plana, s obziromna činjenicu da se radi o šumskom zemljištu)? Da li ješumsko zemljište, a sad evo i građevinsko, državno vlas-ništvo, odnosno da li ga općinsko vijeće može dodjeljivatiradi izgradnje poslovnih objekata kako je predviđeno plan-skom dokumentacijom, a objašnjenje tražimo i za zadružnozemljište? Molimo vas da nam jasno odgovorite kako re-alizirati prostorni plan u skladu sa pozitivnim propisima ucilju izgradnje poslovne zone sa naglaskom na ovlaštenjaopćine, s obzirom na to da građevinsko zemljište po novomzakonu može biti i u privatnom vlasništvu.

ODGOVORI: 1. Odluka o određivanju građevinskog zemljišta - Odred-

bama člana 14. Zakona o građevinskom zemljištu FederacijeBiH («Službene novine Federacije BiH”, broj 67/05) propisanoje da Odluka o određivanju građevinskog zemljišta sadrži detaljanopis granice obuhvaćenog zemljišta i podatke o parcelama ivlasnicima iz katastra nekretnina, odnosno podatke iz zemljišneknjige ili iz katastra nekretnina na području koje nema katastarnekretnina, odnosno zemljišnu knjigu. Tačna je konstatacija uvezi sa ovim da je sastavni dio pomenute odluke kopija katas-tarskog plana u koju su ucrtane sve parcele obuhvaćene tomodlukom. Međutim, suština citirane odredbe je u tome da sešto jasnije precizira zemljište koje se određuje kao građevinsko,stoga su neophodni navedeni elementi. Činjenica je, takođe,da za određena područja nije izvršen novi premjer, te nije us-postavljen katastar na bazi takvog premjera, kao i katastarnekretnina. Bez obzira na ovo, i za ta područja je neophodnodonijeti navedene odluke o određivanju građevinskog zemljišta,koje se u praksi i donose. Naravno, odluka u ovom slučajunema kopije katastarskog plana kao sastavnog dijela budućida nema tih planova, odnosno katastarskog operata. Praksadonošenja navedenih odluka bez kopije katastarskog plana jepoznata u Bosni i Hercegovini i praktikuje se u više općina.Dakle, nepostojanje katastarskih planova jeste ozbiljan ne-dostatak i praktičan problem, ali sama ta činjenica ne predstavljai apsolutnu nemogućnost za donošenje pomenutih odluka.

2. Vlasničko-pravni odnosi na građevinskom zemljištu -U skladu sa važećim zakonskim rješenjima, bez obzira na

PITANJA I ODGOVORI

42 ZIPS - broj 1286

donošenje odluke o određivanju gradskog građevinskog zemljišta,zemljište ostaje u privatnom vlasništvu, za razliku od ranijihpropisa. U skladu sa odredbama ranijih propisa o građevinskomzemljištu, isto je po sili zakona ili samim utvrđivanjem, odlukomod skupštine općine, postajalo isključivo državno/društveno vlas-ništvo. Nakon što je zemljište dobilo taj status, nekretnine udržavnom/društvenom vlasništvu više nisu postojale pravnemogućnosti da ovo zemljište promijeni svoj vlasnički karakter.

Važeći Zakon o građevinskom zemljištu sada omogućavada građevinsko zemljište može biti i u privatnom vlasništvu.Pod zakonom propisanim uslovima općinsko vijeće može odred-iti koje se zemljište smatra građevinskim zemljištem. Samimaktom utvrđivanja zemljišta kao građevinskog, ono ne postajedržavno, već nastavlja svoju egzistenciju sa istovjetnim vlas-ništvom i titularom, kao i do momenta utvrđivanja, odnosnodonošenja navedenih odluka (član 15.). Napominjem da jepredmetno građevinsko zemljište u privatnom vlasništvu uprometu (član 7.). Ovo, praktično, znači da vlasnik zadržavasva svoja prava na zemljištu koje je određeno kao građevinsko,na istom može sam graditi u skladu sa prostorno-planskomregulativom, a ako to ne može ili ne želi, zemljište može stavitiu promet, odnosno prodati.

Druga mogućnost je da općina ovo zemljište izuzme u pos-tupku eksproprijacije, shodno odredbama člana 16. stav 4. Za-kona o građevinskom zemljištu Federacije BiH, kada su za ovoispunjeni propisani uslovi.

3. Dodjela gradskog građevinskog zemljišta - To je reg-ulisano odredbama članova 44. do 48. Zakona o građevinskomzemljištu Federacije BiH, na način da općinsko vijeće kaonadležno u konkretnom postupku dodjeljuje neizgrađeno grad-sko građevinsko zemljište radi izgradnje građevina uz naknadu.Zemljište se dodjeljuje na osnovu: javnog konkursa koji se ob-javljuje u sredstvima javnog informisanja, pod uslovima, nanačin i u postupku propisanim zakonom i na osnovu njegadonesenim propisima i neposrednom pogodbom u tri taksativnopropisana slučaja: kada se radi o izgradnji vojnih objekata i ob-jekata za službene potrebe državnih organa (bez mogućnostidodjela u cilju stambene izgradnje), objekata za potrebe stranihdiplomatskih i konzularnih predstavništava i objekata komunalneinfrastrukture. Zakonom je određeno da se fizičkim osobamane može dodjeljivati gradsko građevinsko zemljište neposred-nom pogodbom, izuzev dodjele druge parcele u postupkunaknade za eksproprisano zemljište. Uslovi i način dodjele grad-skog građevinskog zemljišta na korištenje radi građenja, kao ipostupak i kriteriji za određivanje prava prvenstva na konkursu,odnosno neposrednoj pogodbi, uređuju se odlukom općinskogvijeća u skladu sa programom stambene i ostale izgradnje uopćini, a ovom odlukom se propisuju i bliža mjerila za određi-vanje naknade za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište nakorištenje i za određivanje naknade za stvarne troškove uređenjagradskog građevinskog zemljišta, kao i pojedini poslovi kojevrši ovlašteno pravno lice u pogledu provođenja konkursa, za-ključivanja ugovora i slično.

Gradsko građevinsko zemljište se dodjeljuje na korištenjeradi građenja, u pravilu, na osnovu javnog konkursa, a samoizuzetno neposrednom pogodbom u eksplicite navedenim sluča-jevima. Javni konkurs se objavljuje u sredstvima javnog in-formisanja, a provodi ga posebno formirana komisija. Uslovi inačin dodjele zemljišta na korištenje radi građenja, kao i postu-pak i kriteriji za određivanje prava prvenstva na konkursu,odnosno neposrednoj pogodbi uređuju se odlukom skupštineopćine/općinskog vijeća u skladu sa programom stambene iostale izgradnje u općini, odnosno gradu. Općinska vijećadonose posebne odluke kojima propisuju postupke i kriterije zaodređivanje prava prvenstva prilikom dodjele građevinskogzemljišta na konkursu. Ti kriteriji se odnose na lične okolnostikao što su: da li se radi o licu bez stana, kakva su njegovanovčana primanja, dužina radnog staža, stručno obrazovanje ijavna priznanja, učešće u Oružanim snagama BiH, zdravstvenostanje učesnika i članova porodičnog domaćinstva, invalidnostsa tjelesnim oštećenjem i slično.

U postupcima dodjele neizgrađenog gradskog građevinskogzemljišta, zakon je propisao i obavezu za općinsko vijeće daprije dodjele građevinskog zemljišta pribavi mišljenje javnogpravobranioca kojim se potvrđuje da je predložena dodjela uskladu sa važećim zakonom, te da su procedure koje predviđazakon ispoštovane u cijelosti, dok je nadležni pravobranilacdužan u roku od 15 dana od dostavljenog nacrta odluke dostavitisvoje mišljenje (član 16.), koje se odnosi na zakonitost pred-loženih dodjela i provedenih postupaka. Sve navedeno odnosise isključivo na građevinsko zemljište koje je u državnom (ranijedruštvenom) vlasništvu.

U vezi sa prethodnim pitanjima napominjemo da je došlo do

značajnih promjena, tako da navedeni način raspolaganja sa

građevinskim zemljištem i određivanja naknada praktično više

nije moguć, s obzirom na rješenja Zakona o stvarnim pravima

Federacije BiH (“Službene novine Federacije BiH”, br. 66/13 i

100/13), sa čijim odredbama se Zakon o građevinskom zemljištu

FBiH mora usaglasiti u roku od tri mjeseca od dana početka

njegove primjene. Ono što je najbitnije u vezi sa ovim pitanjima

jeste da se odredbama Zakona o stvarnim pravima Federacije

BiH vrši pretvorba prava korištenja i raspolaganja u pravo vlas-

ništva, te se propisuju pravila u pogledu raspolaganja nekretni-

nama u državnom vlasništvu. Ovo konkretno podrazumijeva

mogućnost uspostave prava građenja ili prodaje, u skladu sa

citiranim zakonom i Pravilnikom o javnom konkursu za raspola-

ganje nekretninama u vlasništvu Federacije BiH, kantona, općina

i gradova BiH (“Službene novine Federacije BiH”, broj 17/14).

4. Pravo vlasništva na šumama i šumskom zemljištu považećim propisima - U vezi sa šumama i šumskim zemljištemnapominje se da je Zakon o šumama Federacije Bosne i Herce-govine (“Službene novine Federacije BiH”, br. 20/02, 29/02 i37/04) sadržavao odredbe po kojima šume i šumsko zemljištemogu biti u državnom vlasništvu (državne šume) i privatnešume (šume i šumska zemljišta na kojima su fizičke ili pravneosobe upisane kao vlasnici u zemljišnim knjigama). Pri tome

ZIPS - broj 1286 43

PITANJA I ODGOVORI

su državne šume u vlasništvu Federacije, njima upravljaju za-konom određeni državni organi. Citirani zakon je propisivao i toda se pravo vlasništva nad šumama i šumskim zemljištem nemože steći njihovim korištenjem ili zauzimanjem bez obzira naperiod trajanja, te da je zabranjen promet državnih šuma i šum-skog zemljišta, izuzimajući promet u postupku arondacije i ko-masacije (čl. 44., 45. i 49.). Međutim, presudom Ustavnogsuda Federacije BiH broj: U-26/08, od 14. 04. 2009., utvrđenoje da je citiranim Zakonom o šumama povrijeđeno pravo općinana lokalnu samoupravu, te je Parlamentu Federacije Bosne iHercegovine data mogućnost, kao prijelazno rješenje, da usa-glasi Zakon sa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi iZakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosnei Hercegovine, a u roku od šest mjeseci od dana objavljivanjapresude u “Službenim novinama Federacije BiH”, do kada setaj zakon mogao primjenjivati. Kako navedeni rok nije ispošto-van, a da bi se izbjegao pravni vakuum i da bi se praktičnozadržao uspostavljeni pravni režim na šumama i šumskomzemljištu, Vlada Federacije BiH je donijela Uredbu o šumama,koja, u suštini, sadrži identična rješenja kao i citirani Zakon ošumama, koji se, shodno odluci Ustavnog suda Federacije BiH,kako je prethodnom navedeno, više ne može primjenjivati.

Ismet VELIĆ, advokat

RADNI ODNOSI

Ugovor o radu sa penzionerom koji jeostvario pravo na starosnu penziju

PITANJE: Na zahtjev radnika koji je sa 31. 01. 2014. go-dine ostvario 40 godina staža osiguranja i 61-nu godinustarosti direktor je, u skladu sa članom 86. stav 3. Zakonao radu, donio odluku o prestanku radnog odnosa ovogradnika - vozača u firmi. Pošto, sa vremena na vrijeme,postoje potrebe za odlazak na službeni put uprave društva,a navedeni radnik je godinama radeći u firmi to bespri-jekorno obavljao, kakve su zakonske mogućnosti za sarad-nju sa ovim, sada već bivšim, radnikom, odnosno kakavbi ugovor sa njim trebali sklopiti, a da je u skladu sa za-konom i da li u slučaju eventualnog zaključenja takvogugovora dolazi do “zamrznuća” isplate penzije?

ODGOVOR: Prema odredbi člana 86. stav 1. tačka 3. Zakonao radu, ugovor o radu će zaposleniku prestati kada navrši 20godina staža osiguranja i 65 godina života, odnosno kada navrši40 godina staža osiguranja, ako se poslodavac i zaposlenikdrugačije ne dogovore.

Shodno tome, Zakon dopušta zaposleniku da nastavi saradom i nakon što ispuni zakonske uvjete u pogledu staža os-iguranja i godina života, ukoliko o tome postigne dogovor saposlodavcem.

Sa zaposlenikom kojem je prestao ugovor o radu, u smislučlana 86. tačka 3. Zakona o radu, nakon što ostvari pravo nastarosnu penziju, u skladu sa propisima iz penzijskog i invalid-skog osiguranja, možete zaključiti novi ugovor o radu u skladusa Zakonom o radu i pravilnikom o radu, na određeno vrijeme,sa punim ili nepunim radnim vremenom, ovisno o potrebamaposlodavca. S obzirom na to da je vaš zaposlenik navršio 40godina staža osiguranja, može, temeljem odredaba Zakona openzijskom i invalidskom osiguranju, istovremeno koristiti ipenziju i plaću iz novog radnog odnosa.

Naknada plaće za vrijeme porođajnog odsustva

PITANJE: Imamo zaposlenicu koja je na porodiljskombolovanju. S obzirom na to da je riječ o SBK, koliki seprocenat plaće isplaćuje, jer je zbog neuplaćenih dopri-nosa ne možemo refundirati?

ODGOVOR: Zakon o radu utvrdio je, u cilju zaštite materin-stva, pravo zaposlenica na porodiljsko odsustvo u trajanju odjedne godine. Istim zakonom je utvrđeno da za vrijemeporodiljskog odsustva zaposlenica ima pravo na naknadu plaćeu skladu sa posebnim zakonom o socijalnoj zaštiti i zaštitiporodice sa djecom.

U Federaciji BiH sredstva za finansiranje zaštite porodicesa djecom osiguravaju se iz budžeta kantona, odnosno općine,tako da poslodavac na kojeg se primjenjuju opći propisi o radunema obaveza u pogledu isplate ovih naknada.

Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtavarata i zaštite porodice sa djecom Federacije BiH, propisano jeda se naknada umjesto plaće ženi majci u radnom odnosu dokodsustvuje s posla zbog trudnoće, porođaja i njege djeteta,utvrđuje u procentu od ostvarene plaće u periodu od šestmjeseci prije porođaja. Procenat od ostvarene plaće utvrđujese propisom kantona.

Kantonalnim propisima o socijalnoj zaštiti je različitoutvrđena ta visina i kreće se od 50% do 90%.

Prema dostupnim podacima, temeljem odredbi Zakona osocijalnoj skrbi Srednjobosanskog kantona, naknada plaće ženimajci za vrijeme porođajnog odsustva utvrđena je u iznosu od50% njene plaće.

Pravo na naknadu plaće za vrijeme porođajnog odsustvapovoljnije je uređeno za državne službenice i namještenice ko-jima je posebnim propisom utvrđeno da pravo na naknadu zavrijeme porodiljskog odsustva ostvaruju prema propisima kan-tona kojima se uređuje oblast socijalne zaštite prema mjestuuplate doprinosa, s tim da razliku do visine pune plaće isplaćujeorgan državne službe u kojem se ta službenica, odnosno nam-ještenica nalazi u radnom odnosu.

Aida MIKULIĆ, dipl. iur.

PITANJA I ODGOVORI

44 ZIPS - broj 1286

Sufinansiranje pripravnika iz sredstava Zavoda za zapošljavanje

PITANJE: Da li je došlo do izmjena u vezi sa sufinansir-anjem pripravnika iz sredstava Zavoda za zapošljavanjei ako jeste na što se izmjene odnose i gdje su objavlj-ene?

ODGOVOR: Programom rada Federalnog zavoda za zapošl-javanje za 2013. godinu predviđena je, između istalog, realizacijaPrograma sufinansiranja zapošljavanja pod nazivom:”Prilika zasve” čiji je cilj da se zaposli što veći broj osoba sa evidencijenezaposlenih u Federaciji BiH sa posebnom socijalnom i rodnomosjetljivošću radi jačanja njihove konkurentnosti na tržištu rada,spriječavanja dugotrajne nezaposlenosti, te stvaranja uvjeta zasticanje prvog radnog iskustva.

Jedna od ciljnih grupa ovog programa su i mladi bez radnogiskustva.

Cilj Programa: ”Prvo radno iskustvo” je jačanje konkurent-nosti na tržištu rada, tj. da se mladim nezaposlenim osobamabez radnog iskustva dobi do 30 godina, te izuzetno do 35 god-ina, ukoliko su prijavljeni na evidenciju nezaposlenih duže od12 mjeseci, omogući stručno osposobljavanje za rad u struci isticanje prvog radnog iskustva u zanimanju za koje su se školo-vali, te na taj način ojača njihova konkurentnost na tržištu rada.

Federalni zavod za zapošljavanje je 18. 12. 2013. godinena svojoj internet stranici (www.fzzz.ba) objavio Javni poziv zaučešće u Programu jačanja konkurentnosti na tržištu rada -Prvo radno iskustvo 2013., koji se realizuje u saradnji sa kan-tonalnim službama za zapošljavanje.

Korisnici poticaja po ovom programu su poslovni subjektiregistrovani u Federaciji BiH koji redovno izmiruju obaveze poosnovu poreza i doprinosa, a ciljnu grupu čine nezaposleneosobe bez radnog iskustva u struci dobi do 30 godina, te, izn-imno, osobe dobi do 35 godina, ukoliko se na evidenciji neza-poslenih nalaze duže od 12 mjeseci.

Džana KADRIBEGOVIĆ, dipl. pravnik

PIO/MIO FEDERACIJE BiH

Poseban staž u dvostrukom trajanju

PITANJE: Interesuje nas kako u konkretnim slučajevimada postupe organi državne službe Tuzlanskog kantona sauposlenicima koji imaju poseban staž u dvostrukom traja-nju, i koji, ako im se uračuna u ukupni penzijski staž, stičuuslove za penzionisanje po sili zakona? Da li postoji mo-gućnost „odricanja“, odnosno „brisanja“ posebnog staža?

ODGOVOR: Potrebno je sagledati kako odredbe Zakona openzijskom i invalidskom osiguranju tako i posebne propise,koji regulišu prestanak radnog odnosa, pri čemu se mora pravitiznačajna razlika, budući da je propisima koji se odnose nadržavne službenike i namještenike (kao i neke druge kate-gorije) osnov za prestanak radnog odnosa, u konkretnomslučaju, penzijski staž, dok se prema odredbama Zakona oradu uzima staž osiguranja(„radni staž“).

Iako povezani pojmovi „radni“ i penzijski staž imaju različitoznačenje i što je bitno služe u različite svrhe. Naime, „radnistaž“ je vezan za ostvarivanje prava iz radnog odnosa, dakle, uvrijeme dok radni odnos još uvijek traje, dok penzijski staž, pr-venstveno, služi u svrhu ostvarivanja prava iz penzijskog i in-validskog osiguranja, koja se ostvaruju tek nakon prestankaosiguranja, odnosno radnog odnosa.

Vezano za navedene pojmove, treba istaći da je pojam pen-zijskog staža kao takav izričito propisan - definisan članom 82.Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju („Službene novineFederacije BiH”, br. 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06, 4/09 i55/12), dok Zakon o radu („Službene novine Federacije BiH“,br. 43/99, 32/00 i 29/03) ne sadrži definiciju pojma „radnistaž“, već sadrži upućujuću normu.

Penzijski staž, u smislu prvonavedenog zakona, na osnovukoga se stiču i ostvaruju prava iz penzijskog i invalidskog osi-guranja, obuhvaća:

1. vrijeme provedeno u osiguranju od dana stupanja nasnagu ovog zakona koje se računa u staž osiguranja po odred-bama čl. 83. do 93. i poseban staž iz člana 94. ovog zakona;

2. vrijeme navršeno do stupanja na snagu ovog zakonakoje se računa u penzijski staž po propisima koji su važili dostupanja na snagu ovog zakona ako ovim zakonom nije druga-čije određeno.

Pri tome treba znati da pri ostvarivanju prava iz penzijskogi invalidskog osiguranja koja pripadaju osiguraniku na osnovupenzijskog staža, u staž osiguranja se uračunava samo vrijemeza koje je uplaćen doprinos.

Dakle, pojam penzijskog staža obuhvata: - staž osiguranja sa efektivnim trajanjem (u daljem tekstu:

staž osiguranja) računa se vrijeme koje je osiguranik iz čl. 8.do 12. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju proveoposlije navršene 15-te godine života u radnom odnosu, odnosnona radu po osnovu koga je bio obavezno osiguran na penzijskoi invalidsko osiguranje i osigurano lice iz člana 13. Zakona openzijskom i invalidskom osiguranju.

- Staž osiguranja sa uvećanim trajanjem za osiguranike kojirade na naročito teškim i za zdravlje štetnim radnim mjestima nakojima poslije navršenja određenih godina života ne mogu uspje-šno da obavljaju svoju profesionalnu djelatnost staž osiguranjaračuna se sa uvećanim trajanjem. Stepen uvećanja staža osigu-ranja zavisi od težine i štetnosti rada, odnosno od prirode posla,a stepen uvećanja staža osiguranja može iznositi najviše 50%.

ZIPS - broj 1286 45

PITANJA I ODGOVORI

- Poseban staž za lica koja su učestvovala u pripremamaza odbranu Bosne i Hercegovine, odnosno koja su učestvovalau odbrani Bosne i Hercegovine kao pripadnici Armije RepublikeBosne i Hercegovine, odnosno Hrvatskog vijeća obrane i organaunutrašnjih poslova, saglasno propisima koji su se na njih od-nosili prije stupanja na snagu Zakona o penzijskom i invalidskomosiguranju, u penzijski staž, kao poseban staž u dvostrukomtrajanju, računa se vrijeme koje su proveli u pripremama zaodbranu, odnosno u odbrani Bosne i Hercegovine od 18. 09.1991. do 23. 12. 1995. godine.

Kako je već navedeno, Zakon o radu ne sadrži izričitu defi-niciju pojma radni staž, već se, praktično, koristi izvedena de-finicija „staža osiguranja“ (radni staž), koji podrazumijeva vri-jeme koje je radnik proveo u radnom odnosu kod poslodavca,a za koje vrijeme je zaključen ugovor o radu, što se, u principu,najvećim dijelom poklapa sa ranije navedenom definicijom stažaosiguranja.

Dakle, moglo bi se zaključiti da je pojam penzijskog stažaznatno širi od pojma radnog staža, ali, kako je navedeno napočetku odgovora, ovi pojmovi imaju različitu svrhu i ne moguse poistovjećivati.

Pravo na poseban staž u dvostrukom trajanju imaju osobekoje su učestvovale u pripremama za odbranu Bosne i Herce-govine, odnosno koje su učestvovale u odbrani Bosne i Herce-govine, kao pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine,odnosno Hrvatskog vijeća obrane i organa unutrašnjih poslova,u skladu sa propisima koji su se na njih odnosili prije stupanjana snagu Zakona o PIO. S tim u vezi, Vlada Federacije Bosne iHercegovine donijela je Uredbu o kriterijima, načinu i postupkupriznavanja vremena provedenog u odbrani Bosne i Hercegovineu penzijski staž kao poseban staž („Službene novine FederacijeBiH”, broj 35/05). U skladu sa navedenom uredbom, odjel od-brane u opštini u kojoj se vodi evidencija učešća u odbrani Bo-sne i Hercegovine, u 3 (tri) primjerka izdaje uvjerenje o vremenuprovedenom u odbrani Bosne i Hercegovine i to jedan primjerakza Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje, jedanprimjerak za stranku i jedan primjerak za arhivu. Na osnovuovog uvjerenja i zahtjeva osiguranika, Federalni zavod za pen-zijsko i invalidsko osiguranje vrši upis posebnog staža u radnuknjižicu.

Prema tome, poseban staž iz člana 94. Zakona o penzij-skom i invalidskom osiguranju, koji je priznat na navedeninačin, i na zahtjev osiguranika upisan u radnu kljižicu, računase u penzijski staž, u kom slučaju se koristi kako za ostvari-vanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja tako i pri-likom prestanka radnog odnosa namještenika, odnosno dr-žavnog službenika. Ovakav stav, pored zakonskih odredbi,ima logičnog osnova i u činjenici da je uposlenik koji jeupisao poseban staž, na osnovu toga koristio određena pravai pogodnosti, kao npr. veća plaća po osnovu minulog rada,duži godišnji odmor i dr.

Kada je riječ o mogućnosti poništavanja/brisanja iz eviden-cija i radne knjižice upisanog posebnog staža („vojnog“ staža

koji se računa u dvostrukom trajanju) iz člana 94. Zakona openzijskom i invalidskom osiguranju, Federalno ministarstvorada i socijalne politike nadležno je samo za dio odgovora, kojise odnosi na mogućnost brisanja posebnog staža u matičnojevidenciji osiguranika, koja se vodi u Federalnom zavodu zapenzijsko i invalidsko osiguranje, koji i vrši upis posebnog stažau radnu knjižicu.

Ističemo da je „brisanje“ posebnog staža izuzetno moguće,ali samo u tri slučaja koje propisuje član 12. Zakona o matičnojevidenciji o osiguranicima, obveznicima uplate doprinosa i ko-risnicima prava iz penzijskog i invalidskoga osiguranja:

1. ako u propisanom postupku nadležni organ utvrdi pro-mjenu podataka;

2. ako su podaci o osiguraniku, penzijskom stažu, stažuosiguranja i plaćama uneseni u matičnu evidenciju temeljemlažnih isprava i

3. ako se naknadnom provjerom podataka ili na drugi načinutvrdi da su u matičnu evidenciju uneseni neispravni, netačniili nepotpuni podaci.

Dakle, kod ostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskogosiguranja, izuzev u navedenim slučajevima, disponiranjeposebnim stažom nije moguće.

Kenan SPAHIĆ, dipl. pravnik

Ugovor o socijalnom osiguranju sa Republikom Hrvatskom -

uslovi za ostvarenje prava na srazmjerni dio penzije

PITANJE: Imam 60 godina života i 41 godinu penzijskogstaža. Penziju iz Bosne i Hercegovine ostvario sam u2012. godini sa 20 godina penzijskog staža od čega trigodine posebnog staža u dvostrukom trajanju, jer sam tovrijeme proveo u odbrani Bosne i Hercegovine kao pri-padnik Armije Bosne i Hercegovine. Radio sam 18 godinau Hrvatskoj, ali još uvijek nisam ostvario pravo na diopenzije iz Hrvatske. Povodom moga zahtjeva za hrvatskidio penzije, Zavod za mirovinsko osiguranje Hrvatske do-nio je rješenje kojim odbija moj zahtjev za penziju saobrazloženjem da ne ispunjavam uvjete za penziju pohrvatskim propisima. Da li je moguće da se staž u ArmijiBiH ne priznaje u ukupan penzijski staž u Hrvatskoj koddonošenja rješenja o penziji?

ODGOVOR: Odredbom člana 40. stav 2. Ugovora o socijal-nom osiguranju između Bosne i Hercegovine i RepublikeHrvatske („Službeni glasnik BiH“ - međunarodni ugovori broj6/01) regulisano je da se za utvrđivanje prava na davanje uzimau obzir i period osiguranja koji je prema pravnim propisimadržava ugovornica ostvaren prije njegovog stupanja na snagu,

PITANJA I ODGOVORI

46 ZIPS - broj 1286

ZIPS - broj 1286 47

PITANJA I ODGOVORI

pri čemu se period posebnog staža uzima u obzir u priznatomtrajanju samo ako se odnosi na period prije 1. januara 1965.godine.

U skladu sa citiranom odredbom, nositelj osiguranja uHrvatskoj, prilikom odlučivanja o pravu na penziju na baziukupnog perioda osiguranja navršenog i u Hrvatskoj i u Bosnii Hercegovini, neće uračunati poseban staž priznat na osnovuvremena provedenog u Armiji Bosne i Hercegovine.

Isto tako, nositelj osiguranja u Bosni i Hercegovini, kadabi odlučivao o pravu na penziju po vlastitim pravnim propisima,u ukupan penzijski staž ne bi uračunao podnosiocu zahtjevana penziju period proveden u Domovinskom ratu u Hrvatskoj.

Hrvatski nositelj osiguranja odlučiće o vašem pravu nasrazmjerni dio hrvatske penzije kada ispunite uvjete propisanenjihovim pravnim propisima, odnosno kada navršite 65 godinaživota.

Starosna penzija sa punim penzijskim stažom - iznos

PITANJE: Imam 61 godinu života i 40 godina penzijskogstaža. Nalazim se u radnom odnosu i namjeravam uovoj godini da podnesem zahtjev za starosnu penzijunadležnoj službi za penzijsko i invalidsko osiguranje.Poznato mi je da se prijevremena starosna penzija ost-varuje prije 65 godina i da se iznos te penzije trajnoumanjuje. Da li će se i meni penzija umanjivati zato štonemam navršenih 65 godina života?

ODGOVOR: Osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kadnavrši 65 godina života i najmanje 20 godina penzijskog staža,odnosno kad navrši 40 godina penzijskog staža, bez obzirana godine života (član 30. Zakona o penzijskom i invalidskomosiguranju - „Službene novine Federacije BiH“, br. 29/98,49/00, 32/01, 73/05, 59/06, 4/09 i 55/12).

Članom 137. istog zakona propisano je da osiguranik možesteći pravo na starosnu penziju i prije navršenih godina životapropisanih u članu 30. ovog zakona: žena sa 55 godina životai 30 godina penzijskog staža, a muškarac sa 60 godina životai 35 godina penzijskog staža, ali najduže do 31. decembra2015. godine.

Ovako određena penzija umanjuje se za 0,5% za ženu,odnosno 1% za muškarca za svaku godinu ranijeg odlaska upenziju prije navršenih 65 godina života.

Međutim, ovo umanjenje penzije ne odnosi se na vas,budući da ćete vi ostvariti starosnu penziju sa punim penzijskimstažom, znači starosnu penziju u smislu člana 30. Zakona openzijskom i invalidskom osiguranju i to u onom slučaju kadanisu od uticaja godine života osiguranika.

Starosna penzija sa punim penzijskim stažom iznosi 75%od osnova.

Pravo na srazmjerni dio penzije po osnovu penzijskog staža koji senavrši u našoj državi i upis u radnu

knjižicu inozemnih podataka o zaposlenju

PITANJE: Radio sam u Njemačkoj dvije godine i desetmjeseci, a u našoj državi preko 23 godine. Da li imampravo na penziju iz obje države i pod kojim uvjetima.Da li mi se penzijski staž iz Njemačke može evidenti-rati u radnu knjižicu i na osnovu upisanog inostranogstaža u radnoj knjižici priznati traženo pravo ili imamneka druga prava po osnovu rada u Njemačkoj u nave-denom trajanju?

ODGOVOR: Osiguranik ispunjava uvjete za ostvarivanjeprava na starosnu penziju po njemačkim pravnim propisimakada navrši 65 godina života i pet godina penzijskog staža.

Ako ste u Njemačkoj radili samo dvije godine i desetmjeseci, a ostatak vremena u Bosni i Hercegovini, nosiociosiguranja država ugovornica će povodom vašeg zahtjevaza penziju provesti postupak, izvršiti sabiranje ukupnog vre-mena osiguranja koje ste navršili i u jednoj i u drugoj državiugovornici i svaka država odrediće penziju na bazi penzi-jskog staža ostvarenog na njenoj teritoriji. To znači da ćeNjemačka odrediti penziju na bazi penzijskog staža od dvijegodine i deset mjeseci ako ispunjavate uvjete u pogledugodina života, što je u skladu sa Sporazumom o socijalnomobezbjeđenju sa SR Njemačkom.

Iz pitanja se ne može zaključiti da li ispunjavate uvjeteza penziju u pogledu godina života.

U skladu sa važećim Sporazumom o socijalnom obezb-jeđenju između bivše SFRJ i SR Njemačke, koji naša državaprimjenjuje kao država sukcesor u odnosu na zaključenemeđunarodne ugovore, osobe mlađe od 65 godina životamogu kroz dobrovoljno osiguranje kao i njemački državljaniispuniti uvjet za penziju po njemačkim propisima i nemajumogućnost povrata doprinosa za penzijsko-invalidsko os-iguranje.

Podatke o zaposlenju u inozemstvu upisuje u radnu kn-jižicu nadležni entitetski nosilac penzijskog i invalidskogosiguranja u Bosni i Hercegovini kod koga ćete ako ispun-javate zakonske uvjete ostvariti pravo na srazmjerni diopenzije po osnovu penzijskog staža koji ste navršili u našojdržavi.

Fatima FAZLIBEGOVIĆ, dipl. pravnik

AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE

Saopštenje

PROSJEČNE MJESEČNE BRUTO PLAĆE ZAPOSLENIH ZA JANUAR I FEBRUAR 2014.

- Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama BiH za januar 2014. godine iznosila je 1.308 KM,što pokazuje nominalni pad za 0,1% u odnosu na decembar 2013. godine.

Prosječna mjesečna bruto plaća za januar 2014. godine u odnosu na januar prošle godine nominalno je viša za 1,1%. - Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama BiH za februar 2014. godine iznosila je 1.277 KM,

što pokazuje nominalni pad za 2,4% u odnosu na decembar 2013. godine. Prosječna mjesečna bruto plaća za februar 2014. godine u odnosu na februar prošle godine nominalno je viša za 0,4%.

PROSJEČNE MJESEČNE ISPLAĆENE NETO PLAĆE ZAPOSLENIH ZA JANUAR I FEBRUAR 2014. GODINE

- Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama BiH za januar 2014. iznosila je 838 KM, što pokazuje nominalni rast za 0,1% u odnosu na decembar 2013. godine. - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za januar 2014. u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za

1,1%. - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama BiH za februar 2014. iznosila je 822 KM,

što pokazuje nominalni pad za 1,9% u odnosu na decembar 2013. godine. - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za februar 2014. u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za

0,8%.

ZIPS-ov INFORMATOR

48 ZIPS - broj 1286

ZIPS - broj 1286 49

ZIPS-ov INFORMATOR

50 ZIPS - broj 1285

INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA U JANUARU 2014. GODINE

U januaru 2014. godine na mjesečnom nivou zabilježena je inflacija od 0,2%.

Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju u Bosni i Hercegovini, mjerene indeksompotrošačkih cijena, u januaru 2014. godine, u odnosu na decembar 2013., u prosjeku, su više za 0,2%.

Više cijene u odjeljcima alkoholna pića i duhan, hrana i bezalkoholna pića, te zdravstvo

Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u januaru 2014. godine, u odnosu nadecembar 2013., u prosjeku, je zabilježen rast razina cijena u odjeljcima Alkoholna pića i duhan za 5,3%, Hranai bezalkoholna pića za 0,7%, te Zdravstvo za 0,3%.

Niže cijene u odjeljcima odjeća i obuća, komunikacije, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje

kuće, prijevoz, te ostala dobra i usluge

Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u januaru 2014. godine, u odnosu nadecembar 2013., u prosjeku, je zabilježen pad razina cijena u odjeljcima Odjeća i obuća za 4,1%,

Komunikacije za 0,3%, Namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 0,2%, Prijevoz za 0,2%, te Ostala dobra i usluge za 0,2%.

U ostalim odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), za isti period nisu zabilježene prosječne mje-

sečne promjene razina cijena

Godišnja deflacija u januaru 2014. godine bila je 1,5%.

Cijene u januaru 2014. godine, u odnosu na januar 2013., u prosjeku, su niže za 1,5%.

Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljcima Odjeća i obuća za 5,2%, Hrana i bezalkoholna pića za 4,0%, Zdravstvo za 0,6%, Prijevoz za 0,6%, Namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 0,5%, Komunikacije za 0,3%, Ostala dobra i usluge za 0,2%, te Stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi

energenti za 0,1%.

Prosječni rast cijena je zabilježen u odjeljcima Alkoholna pića i duhan za 5,8%, Obrazovanje za 0,7%,Rekreacija i kultura za 0,5%, te Restorani i hoteli za 0,3%.

NOVO U PONUDI!

priruČniK Za organiZovanJe Zaštite od požara i vatrogastva u pravnim LiCima

u FederaCiJi Bosne i HerCegovineAutor:

Milenko LEPUŠINA, dipl. pravnik

Priručnik obrađuje sva pitanja koja po Zakonu o zaštiti od požara i vatrogastvu

spadaju u nadležnost pravnih lica u oblasti privrede i društvenih djelatnosti u Federa-ciji BiH. Sadrži deset poglavlja (dijelova) koji predstavljaju ukupnu materiju u oblastizaštite od požara i vatrogastva.

Prvi dio se odnosi na pitanja značajna za vršenje poslova zaštite od požara i vatro-gastva u pravnim licima. Drugi dio je posvećen pravima i dužnostima (obavezama)pravnih lica u ovoj oblasti, a treći i četvrti dio se odnosi na sadržaj i način vršenja oba-veza, odnosno ostvarivanja prava pravnih lica i zaposlenika u ovoj oblasti. Peti dioobrađuje sadržaj pravilnika o zaštiti od požara i vatrogastvu, a u šestom dijelu je datogledni (instruktivni) primjerak ovog pravilnika. Sedmi dio se odnosi na sadržaj inačin izrade plana procjene ugroženosti od požara, a osmi dio na sadržaj i način izradeplana zaštite od požara u pravnom licu. U devetom dijelu su date zaključne konstata-cije u vezi sa pitanjima obrađenim u priručniku, a u posljednjem dijelu dati su propisipotrebni za vršenje poslova obrađenih u ovom priručniku.

Priručnik predstavlja unifikaciju koja može pomoći svim kadrovima koji se u pra-vnim licima bave poslovima zaštite od požara i vatrogastva, rukovodnim i drugim orga-

nima odgovornim za oblast zaštite od požara i vatrogastva, zatim u organima uprave civilne zaštite i štabovima civilne zaštiteopština, gradova, kantona i Federacije BiH, inspekcijskim službama i svim drugim subjektima koji se u radu susreću sa ovommaterijom.

Format B5 - 280 strana Cijena: 41,00 Km sa pdv-om

Popunjenu narudžbenicu poslati na faks: 033/542-700, info telefon: 033/943-333

Komentar ZaKona o Zaštiti od požara i vatrogastvu

Komentar Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu u cjelini odgovara svim bitnim zah-tjevima temeljnog stručnog djela iz oblasti najviše rangiranih pravnih propisa. Autor na pre-finjeno stručan i razumljiv način obrađuje i povezuje sve bitne pojmove iz pojedinog člankazakona i, također, prati cjelovitu višedimenzionalnu sistematiku zaštite i spašavanja (upra-vnu, operativno-stručnu, organizacijsku, funkcionalnu, inspekcijsko-nadzornu, radnopravneodnose, financiranje i ostalo), uzimajući u obzir unificirana pravna rješenja i usporedno-pravne argumente, čime do kraja osvjetljava polaznu crtu puta i načina na koji treba ići uzizbor tehnike sa kojom je do cilja najsigurnije stići.

Osobitu kvalitetu autorovom djelu daje jasna obrada svake pojedinačne norme, pose-bno kapitalnih organizacijskih, funkcionalnih i razvojnih aspekata zaštite od požara i vatro-gastva u okviru jedinstvenog sustava zaštite i spašavanja, uz pratnju tako povezaniheksternih vrijednosti samog zakona (naknade, troškovi, radno-pravni status, prinuda prav-nog sustava, kaznene odredbe) do kronologije pravnog kontinuiteta i diskontinuiteta oveproblematike u Bosni i Hercegovini.

Format B5 - 464 strane Cijena: 79,00 Km sa pdv-om

Popunjenu narudžbenicu poslati na faks: 033/542-700, info telefon: 033/943-333

Autor:

Milenko LEPUŠINA, dipl. pravnik

e-mail: [email protected]@privrednastampa.biz

www.privrednastampa.biz

Teme:

Termini i predavači:

POZIV ZA SEMINARSADRŽAJ I NAČIN IZRADE PRAVILNIKA O ZAŠTITI OD

POŽARA I VATROGASTVA U PRAVNIM LICIMA PRIVREDE I DRUŠTVENIM DJELATNOSTIMA

sva predavanja počinju u 10.30, a završavaju u 14.30 sati.

►Obezbijeđeni su: CD sa power point prezentacijom predavača.

Odgovori na pitanja koji će biti objavljeni u ZIPS-u.

Ručak i osvježenje za vrijeme pauze.

poseBna ponuda: Komentar Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu Federacije BiH, Priručnik za organizovanje zaštite od požara i vatrogastva u pravnim licima Federacije BiH i prisustvo seminaru: 160,00 KM sa PDV-om

- Osvrt na sve propise koje treba primjenjivati u oblasti zaštite od požara u pravnim licima;- Osnovna objašnjenja za razloge i potrebu organizovanja zaštite od požara i vatrogastva

u pravnim licima i značaj te zaštite;- Sadržaj Pravilnika o zaštiti od požara i vatrogastvu u pravnim licima privrede i društvenih

djelatnosti (obuhvata ukupno 21 poglavlje);- Detaljna obrada svakog poglavlja pravilnika (sva pitanja koja treba regulisati i način

regulisanja).

saraJevo - 15. 05. 2014. (četvrtak), Hotel „Hollywood“, Ulica Dr. Mustafe Pintola 23, Ilidža

viteZ / travniK - 16. 05. 2014. (petak), Etno selo „Čardaci“ Vitez

tuZLa - 20. 05. 2014. (utorak), Hotel „Senad od Bosne“ Lukavac, Ulica Prokosovići bb

BiHaĆ - 23. 05. 2014. (petak), Hotel „Park“ Bihać

mostar - 27. 05. 2014. (utorak), Hotel „Bristol“ Mostar, Ulica Mostarskog bataljona bb

PREDAVAČ: Milenko LEPUŠINA, dipl. pravnik

►Kotizacija (sa obračunatim pdv-om): 80,00 KM.

►Za pretplatnike časopisa Zips, koji su izmirili obveze na ime pretplate za 2014. godinu, odobravamo rabat od 5%.

► prijava je obavezna dva dana prije seminara Obrazac za prijavu i informacije možete dobiti na telefon: 033/943-333, kontakt osoba Maja Taslidžak,

mail: [email protected], ili služba pretplate tel/faks 033/542-700.

► plaćanje je unaprijed moJa BanKa 1376106001991951

Proces reforme lokalne samouprave intenziviran jeusvajanjem Strategije razvoja lokalne samouprave uRepublici Srpskoj za period 2009. - 2015. od Narodneskupštine Republike Srpske. Strategija sadrži ključna

rješenja i mjere za reformu lokalne samouprave, posebno pro-ces njene decentralizacije, jačanje mjesta i uloge na načelimaEvropske povelje o lokalnoj samoupravi. Vizija dugoročnograzvoja lokalne samouprave iskazana je kroz pet strateških ci-ljeva:

l efektivno ostvarivanje punog obima izvornih nadležnosti,sa odgovarajućim vlastitim izvorima finansiranja, resur-sima i imovinom;

l odgovorno i proaktivno upravljanje javnim poslovima ilokalnim razvojem;

l obezbjeđivanje dostupnosti kvaliteta javnih usluga zasve građane;

l jačanje neposrednog učešća građana u poslovima lo-kalne samouprave i

l povećanje neposrednog učešća građana u poslovimalokalne samouprave i razvijanje međuopštinske saradnje

i regionalnog povezivanja jedinica lokalne samouprave.Navedeni ciljevi ostvaruju se u skladu sa uspostavljenom

vizijom, strateškim ciljevima i programima, da bi lokalna sa-mouprava postala najdjelotvornija poluga lokalnog razvoja, de-mokratije i unapređivanja kvaliteta života. Djelotvornost jeupravo ono što građani, prije svega, traže od svih javnih organavlasti. Zato se sintagmom „najdjelotvornija poluga“, prven-stveno, izražava snaga lokalne samouprave i njena percepcijaod onih radi kojih i postoji - građana, kako bi se javni poslovi,po pravilu, vršili, prije svega, od „...strane onih vlasti koje sunajbliže građanima“ (Evropska povelja o lokalnoj samoupravi,član 4. stav 3.).

Obezbjeđivanje visokog nivoa povjerenja građana u lokalnusamoupravu moguće je ako se:

- odgovorno i proaktivno upravlja lokalnim razvojem, kaonajvažnijim izazovom sa sa kojim se suočava nova lokalnasamouprava,

- obezbijedi presudna uloga i uticaj lokalne samoupravekao „škole demokratije“ u razvoju demokratije i reform-skim procesima i

BIBLIOTEKA STRU^NIH IZDANJA

maj/svibanj 2014. godine

PRIRU^NIK 8ZIPSZIPSLOKALNA SAMOUPRAVA

Inovacije u zakonodavstvu o lokalnojsamoupravi Republike Srpske

Piše: prof. dr Mile DMIČIĆ, Pravni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci

Obezbjeđivanje visokog nivoa povjerenja građana u lokalnu samoupravu moguće je ako se odgovornoi proaktivno upravlja lokalnim razvojem, kao najvažnijim izazovom sa kojim se suočava nova lokalnasamouprava, obezbijedi presudna uloga i uticaj lokalne samouprave kao „škole demokratije“ u razvojudemokratije i reformskim procesima i ispunjava misija lokalne samouprave, koja podrazumijeva ura-vnoteženo i stalno unapređivanje kvaliteta života za sve građane u lokalnim zajednicama.

Sve to, u prvom redu, održavaju inovacije najvažnijih zakonskih i podzakonskih akata, koji se nepo-sredno ili posredno odnose na oblast lokalne samouprave

- ispunjava misija lokalne samouprave, koja podrazumijevauravnoteženo i stalno unapređivanje kvaliteta života zasve građane u lokalnim zajednicama.

Sve to, u prvom redu, održavaju inovacije najvažnijih za-konskih i podzakonskih akata, koji se neposredno ili posrednoodnose na oblast lokalne samouprave.

Razlozi za inovacije Zakona o lokalnoj samoupravi

Ustavni osnov. Ustavni osnov za donošenje Zakona o iz-mjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi („Službeniglasnik Republike Srpske“, broj 98/13) sadržan je članu 102.stav 2. Ustava Republike Srpske kojim je propisano da se si-stem lokalne samouprave uređuje zakonom.

Takođe, ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržanje i u članu 66. Ustava, koji glasi: „Prava i dužnosti Republikevrše Ustavom određeni republički organi. Ljudska prava i slo-bode, jednakost pred zakonom, samostalnost i jednak položajpreduzeća i drugih organizacija, ustavni položaj i prava jedinicalokalne samouprave osnova su i mjera ovlaštenja i odgovor-nosti republičkih organa.“

Razlozi za donošenje zakona. Razlozi su sadržani u potrebida se na odgovarajući način uredi sistem lokalne samoupraveu Republici Srpskoj u skladu sa proklamovanim načelom ja-čanja mjesta i uloge jedinica lokalne samouprave.

U dosadašnjoj primjeni važećeg Zakona o lokalnoj samou-pravi (2004.) postojalo je više pitanja koja su se pokazala kaonepotpuno regulisanim ili spornim. Stoga je ovaj zakon, u me-đuvremenu, pretrpio i dvije manje izmjene.

Inoviranje zakonskih rješenja bilo je potrebno i iz više ostalihrazloga:

- potrebe da se propišu nova kvantitativna i kvalitativnarješenja koja se odnose na: uvođenje novih nadležnostiskupštine jedinice lokalne samouprave i načelnika opštine,odnosno gradonačelnika, nov pristup u regulisanju ra-dno-pravnog statusa načelnika odjeljenja opštinske upravei sekretara skupštine jedinice lokalne samouprave, tehni-čkih i pomoćnih radnika i pripravnika u opštinskoj upravi,pitanja koja regulišu udaljenje službenika iz opštinskeuprave, disciplinsku odgovornost službenika, kriterijumeza proglašavanje viška neraspoređenih službenika i pro-gram zbrinjavanja viška službenika u jedinici lokalne sa-mouprave, kao i prava službenika koji bude proglašen vi-škom u opštinskoj upravi;

- da se drugostepeni postupak koji se vodi po žalbamaslužbenika izjavljenim na odluke načelnika opštine, od-nosno gradonačelnika uredi na način da drugostepenipostupak vodi odbor za žalbe koji osniva svaka jedinicalokalne samouprave, te da se ova nadležnost proširi i napostupanje po žalbama tehničkih i pomoćnih radnika,kao i učesnika javne konkurencije za prijem u opštinsku,

odnosno gradsku upravu čime se obezbjeđuje jednakostu zaštiti prava iz radnog odnosa svih zaposlenih u op-štinskoj, odnosno gradskoj upravi, kao i to da se jasnopreciziraju razlozi za postojanje nespojivosti i sukoba in-teresa prilikom obavljanja poslova u lokalnoj upravi;

- postojanje određenih problema, koji se odnose na načinrada skupštine kao predstavničkog organa jedinice lokalnesamouprave, što je dovodilo i do blokade rada skupštineu pojedinim opštinama da bi se novim rješenjima uredionačin sazivanja sjednice skupštine kojim bi se predupri-jedile eventualne blokade rada ovog organa lokalne sa-mouprave;

- dosadašnja iskustva u sprovođenju postupka administra-tivnog nadzora nad radom organa jedinica lokalne sa-mouprave pokazala su više problema u sprovođenju togpostupka, pa je novim zakonskim rješenjima propisanodgovarajući pravni okvir da bi se, u najvećoj mogućojmjeri, spriječilo donošenje nezakonitih akata od organajedinica lokalne samouprave;

- potrebe uređenja pravnog statusa, organizacije i radamjesne zajednice kao najznačajnijeg oblika mjesne sa-mouprave, jer ona predstavlja najznačajniji oblik institu-cionalnog mehanizma odlučivanja na mikronivou, koji ćemoći uz predloženi način organizovanja i rada odgovoritizahtjevu da se građani na najneposredniji način uključeu javno odlučivanje, odnosno da određene interese i po-trebe u lokalnoj zajednici ostvaruju, prije svega, u mjesnojzajednici;

- imajući u vidu probleme u pogledu funkcionisanja organajedinica lokalne samouprave, od početka primjene Zakonao lokalnoj samoupravi (Službeni glasnik Republike Sr-pske“, br. 101/04, 42/05 i 118/05) do danas, kao i isku-stva i praksu zemalja u okruženju, stanovište je da je ne-ophodno regulisati pitanja odnosa i saradnje organajedinica lokalne samouprave i republičkih organa;

- da se, u skladu sa Strategijom obuke za zaposlene u jedi-nicama lokalne samouprave u Republici Srpskoj („Službeniglasnik Republike Srpske“, broj 115/10), omogući stalnounapređivanje postojećih i usvajanje novih znanja, vještinai stavova zaposlenih i izabranih lica u jedinicama lokalnesamouprave u Republici Srpskoj, koja su potrebna za dje-lotvorno ostvarivanje nadležnosti i savladavanje reformskihizazova sa kojim se suočava lokalna samouprava, utvrđenaje obaveza stručnog osposobljavanja i usavršavanja služ-benika i izabranih zvaničnika prema potrebama opštinskeuprave, način obezbjeđenja sredstava za stručno ospo-sobljavanje i usavršavanje, sprovođenje stručnog ospo-sobljavanja i usavršavanja službenika i izabranih zvanič-nika, kao i sastav komisije za obuku koja je koordinacionotijelo sistema obuke u jedinicama lokalne samouprave;

- postojala je i potreba harmonizacije pojedinih zakona saZakonom o teritorijanoj organizaciji („Službeni glasnik

2ZIPS 1286 * Priručnik 8

LOKALNA SAMOUPRAVA

Republike Srpske“, br. 69/09 i 70/12), Zakonom o refe-rendumu i građanskoj inicijativi („Službeni glasnik Re-publike Srpske“, broj 42/10), Zakonom o upravnim spo-rovima („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 109/05i 63/11) i Zakonom o sistemu javnih službi („Službeniglasnik Republike Srpske“, br. 68/07 i 109/12), naročitou pogledu pitanja koja se odnose na pokretanje inicijativeza teritorijalnu promjenu, nadležnosti suda u upravnomsporu i podnošenja građanskih inicijativa organima jedi-nice lokalne samouprave, kao i nadležnost organa za iz-bor direktora i upravnog odbora ustanove čiji je osnivačili suosnivač jedinica lokalne samouprave.

Nova rješenja u Zakonu o lokalnoj samoupravi

Osnovne odredbe. Ovim zakonom uređuje se sistem lo-kalne samouprave, jedinice lokalne samouprave, način i uslovinjihovog formiranja, poslovi lokalne samouprave, organi je-dinica lokalne samouprave, imovina i finansiranje jedinica lo-kalne samouprave, akti i javnost rada organa jedinica lokalnesamouprave, postupak administrativnog nadzora nad radomorgana jedinica lokalne samouprave, saradnja organa jedinicalokalne samouprave, saradnja organa jedinica lokalne samou-prave i republičkih organa, zaštita prava lokalne samouprave,oblici neposrednog učešća građana u lokalnoj samoupravi,zaposleni u organima jedinica lokalne samouprave i njihovradno-pravni status.

Potrebno je da gramatički izrazi upotrijebljeni u ovom za-konu za označavanje muškog ili ženskog roda podrazumijevajuoba pola (član 1.).

Konstitutivnost naroda i ostalih. Ovim zakonom je i ranijepropisano da na osnovu rezultata na posljednjem popisu sta-novništva jedinice lokalne samouprave obezbjeđuju propor-cionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda i grupa Ostalih uorganima jedinice lokalne samouprave, uključujući funkcionerekoji se ne biraju direktno: zamjenik načelnika, predsjednikskupštine i potpredsjednik skupštine. Predsjednik skupštine inačelnik jedinice lokalne samouprave ne mogu biti iz redaistog konstitutivnog naroda i grupa Ostalih, osim ako jedankonstitutivni narod ima natpolovičnu većinu prema posljednjempopisu stanovništva. Izmjenama i dopunama ovog zakonapropisano je da se statutom i propisima jedinice lokalne sa-mouprave, uključujući i propise koji se odnose na organizacijunjene uprave jedinice lokalne samouprave i zapošljavanje uupravi, utvrđuju konkretni načini obezbjeđenja proporcionalnezastupljenosti (član 2.).

Simboli. Jedinice lokalne samouprave imaju simbole: grbi zastavu, a mogu imati i praznik. Praznik, oblik, sadržaj i upo-treba simbola uređuju se statutom jedinice lokalne samou-prave, u skladu sa zakonom. Grb jedinice lokalne samoupravemora biti sačinjen i opisan po pravilima heraldike. Sadržajisimbola izražavaju istorijsko, kulturno i prirodno obilježje je-

dinice lokalne samouprave. Oni ne mogu biti u istovjetnom ilimodifikovanom obliku sa simbolima države ili sa znakom po-litičke stranke, privrednog društva, ustanove, drugog pravnoglica ili organizacije (član 3.).

Ljudska prava i slobode i ravnopravnost polova. Opštinau okviru svojih nadležnosti obezbjeđuje ostvarivanje, zaštitu iunapređivanje ljudskih prava i sloboda građana i individualnihi kolektivnih prava pripadnika nacionalnih manjina, u skladusa zakonom. Ona podstiče aktivnosti i pruža pomoć udruže-njima građana čija djelatnost je od interesa za opštinu. Takođe,opština u okviru svojih nadležnosti obezbjeđuje, podstiče iunapređuje ravnopravnost polova i ostvarivanje jednakih mo-gućnosti (član 5.).

Nadležnosti skupštine jedinice lokalne samouprave.Skupština opštine je organ odlučivanja i kreiranja politike op-štine. Pored postojećih, njene najvažnije nadležnosti su da:donosi planove i programe razvoja opštine, plan lokalnog eko-nomskog razvoja, plan investiranja i plan kapitalnih ulaganja;osniva odbor za žalbe i razmatra izvještaj o radu odbora: po-kreće inicijativu za teritorijalnu promjenu i promjenu nazivaopštine i naseljenog mjesta; razmatra izvještaj načelnika op-štine o radu u organima preduzeća koja obavljaju komunalnedjelatnosti; odlučuje o raspolaganju kapitalom u preduzećimakoja obavljaju komunalne djelatnosti, a koji je u svojini opštine;imenuje i razrješava direktora i upravni odbor ustanove čiji jeosnivač ili suosnivač opština, u skladu sa zakonom (član 6.).

Nespojivost funkcije odbornika. U pogledu mandata,skupštinu opštine čine opštinski odbornici koji se biraju naperiod od četiri godine. Broj odbornika skupštine opštine utvr-đuje se statutom opštine, u skladu sa Izbornim zakonom.Propisano je da, „lice koje je zaposleno u opštinskoj upravine može biti odbornik u skupštini opštine, odnosno grada“(član 7.).

Opštinski odbornik svoju dužnost vrši u skladu sa zako-nom, statutom opštine, poslovnikom o radu i etičkim kode-ksom skupštine opštine. Za vršenje odborničke dužnosti od-bornik ima pravo na odborničku naknadu (odbornički dodatak).Odbornička naknada utvrđuje se u visini do 65% prosječneneto plate isplaćene u opštinskoj upravi za prethodnu godinu,ne uključujući plate funkcionera. Odlukom skupštine opštineutvrđuje se visina odborničke naknade, kao i slučajevi u kojimaodborniku ne pripada pravo na odborničku naknadu (član 8.).

Sazivanje, način rada i odlučivanja skupštine jedinicelokalne samouprave. Prema novim rješenjima, skupštinaopštine odlučuje o pitanjima iz svoje nadležnosti većinomglasova od ukupnog broja odbornika, osim kada je drugačijepropisano zakonom.

Propisano je da prvu sjednicu novoizabrane skupštine sa-ziva predsjednik skupštine opštine iz prethodnog saziva, naj-kasnije u roku od 30 dana od dana objavljivanja izvještaja na-dležnog organa za sprovođenje izbora. Ako je spriječenpredsjednik, odnosno potpredsjednik skupštine opštine iz


LOKALNA SAMOUPRAVA

prethodnog saziva, prvu sjednicu sazvaće najstariji odbornikiz prethodnog saziva, ako prvu sjednicu skupštine ne sazoveovlašteno lice, sjednicu će sazvati ½ odbornika novog saziva.Prvoj sjednici skupštine opštine do izbora predsjednika pred-sjedava najstariji odbornik novog saziva kome u radu pomažudva najmlađa odbornika novog saziva koji su članovi radnogpredsjedništva iz reda političkih stranaka koje imaju najvećibroj odbornika u skupštini opštine. Do izbora predsjednikaskupštine opštine, predsjedavajući prve sjednice ima svaprava i dužnosti predsjednika skupštine u pogledu sazivanja ipredsjedavanja sjednici (član 10.).

Sjednicu skupštine opštine saziva predsjednik skupštineopštine po potrebi, a najmanje jednom u dva mjeseca.

Sekretar skupštine jedinice lokalne samouprave. Skup-ština opštine ima sekretara skupštine koji ima status opštin-skog službenika i njegov izbor se vrši putem javnog konkursana mandat od četiri godine. Za sekretara skupštine može bitiimenovano lice koje ispunjava opšte uslove za zapošljavanjeu opštinskoj upravi u skladu sa ovim zakonom i posebneuslove za imenovanje (da ima završen četvorogodišnji studijsa zvanjem diplomirani pravnik ili prvi ciklus studija - diplo-mirani pravnik sa najmanje 240 ECTS bodova; da ima naj-manje pet godina radnog iskustva u traženom stepenu obra-zovanja i da ima položen stručni ispit za rad u opštinskojupravi). Njegova dužnost je da organizuje i brine se o obav-ljanju stručnih i administrativnih poslova za skupštinu i njenaradna tijela, rukovodi stručnom službom skupštine opštineako je formirana i obavlja druge poslove utvrđene zakonom,statutom, poslovnikom i drugim aktima skupštine. Na radno-pravni status sekretara skupštine primjenjuju se odredbe ovogzakona koje se odnose na službenika opštinske uprave (član11.).

Prestanak mandata i nadležnost načelnika. Postojećezakonsko rješenje da načelnik opštine zastupa i predstavljaopštinu i da je nosilac izvršne vlasti u opštini dopunjeno je usmislu da načelnik rukovodi opštinskom upravom i da je od-govoran za njen rad.

U slučaju prestanka mandata načelnika opštine, prije istekavremena na koje je izabran u skladu sa izbornim propisima,zamjenik načelnika obavlja dužnost načelnika do izbora novognačelnika opštine. Ukoliko zamjenik načelnika iz bilo kojihrazloga bude spriječen da obavlja dužnost načelnika opštineili opština nema zamjenika načelnika, skupština opštine ćeizabrati vršioca dužnosti zamjenika načelnika do izbora na-čelnika opštine, u skladu sa statutom i poslovnikom skupštine(član 15.).

Postojeće rješenje o nadležnosti načelnika opštine dopu-njeno je time da: donosi odluku o osnivanju opštinske uprave;donosi pravilnik o organizaciji i sistematizaciji opštinskeuprave; podnosi izvještaj skupštini o radu u organima predu-zeća koja obavljaju komunalne djelatnosti; podnosi izvještajskupštini o svom radu i radu opštinske uprave i rješava u

drugom stepenu po žalbi na prvostepena rješenja opštinskeuprave, ukoliko za rješavanje nisu nadležni republički organi(član 16).

Opštinska uprava. Novim rješenjem je „Administrativnaslužba“ zamijenjena terminom „Opštinska uprava“, a načelnikopštine ima ovlašćenje da samostalno utvrdi strukturu i unu-trašnju organizaciju opštinske uprave u zakonom utvrđenimopštim granicama, a koja se organizuje i djeluje u skladu sakriterijumima efikasnosti, djelotvornosti i ekonomičnosti, kojiobuhvataju, između ostalog, poštivanje najvažnijih principapropisanih ovim zakonom. Prilikom donošenja pravilnika oorganizaciji i sistematizaciji radnih mjesta opštinske uprave,načelnik opštine vodi računa o finansijskim ograničenjima ijavnom interesu kada se radi o administrativnim troškovima iu obzir uzima smjernice koje daje Vlada u cilju unaprijeđenjaekonomičnosti rada opštinske uprave.

Načelnik opštine odlučuje o izuzeću službenog lica op-štinske uprave.

U tom cilju, a radi efikasnijeg izvršavanja zakonskih i sta-tutarnih obaveza opštinske uprave, načelnik opštine može upojedinim naseljenim mjestima obrazovati mjesne kancelarije.To će, uz ranija rješenja, obezbijediti da zaposleni u opštinskojupravi obavljaju stručne i druge poslove za potrebe skupštinei načelnika opštine, kao i poslove republičke uprave koji suzakonom povjereni opštini. Njihova prava i obaveze ostvarujuse u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

Imovina i finansiranje jedinica lokalne samouprave. Upogledu visine sredstava za obavljanje povjerenih poslova, uslučaju spora jedinice lokalne samouprave, odnosno Vlada,mogu pokrenuti spor pred arbitražom, a ako se spor ne riješiarbitražom, prema novom rješenju, umjesto Vrhovnog suda,odlučuje nadležni okružni sud u upravnom sporu.

Akti organa jedinica lokalne samouprave. Propisano jeda organi jedinice lokalne samouprave u vršenju poslova izsvoje nadležnosti donose: statut, poslovnik, odluke, pravilnike,naredbe, rješenja, uputstva, zaključke, preporuke i rezolucije.Postojeće rješenje da skupština jedinice lokalne samoupravepored statuta, poslovnika, odluka, rješenja, zaključaka, pre-poruka i rezolucija donosi i rješenja.

Načelnik opštine, odnosno gradonačelnik u vršenju poslovadonose odluke, pravilnike, naredbe, uputstva, rješenja i za-ključke. Inicijativu za donošenje akata iz nadležnosti organajedinice lokalne samouprave mogu pokrenuti građani i udru-ženja građana, u skladu sa postupkom predviđenim zakonomkojim je uređena građanska inicijativa.

Administrativni nadzor nad radom jedinica lokalne sa-mouprave. Predmet nadzora zakonitosti su i “odluke koje seodnose na raspolaganje nekretninama u svojini jedinice lokalnesamouprave”, zatim „akti o izboru, imenovanju, postavljenjuili razrješenju izabranih i imenovanih funkcionera, odnosnoslužbenika jedinice lokalne samouprave, osim načelnika op-štine, odnosno gradonačelnika“.


LOKALNA SAMOUPRAVA

Skupština jedinice lokalne samouprave može tražiti odministarstva da kontroliše zakonitost akata koje donosi na-čelnik opštine, a zahtjev se podnosi u roku od 30 dana oddana donošenja osporenog akta.

Načelnik jedinice lokalne samouprave može tražiti od re-sornog ministarstva da kontroliše zakonitost nekog akta kojidonese skupština. Organ koji podnosi zahtjev ukazuje na za-konske osnove na osnovu kojih se osporava akt. Ministarstvo,u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva, postupa u skladusa članom 87. ovog zakona.

Pravno ili fizičko lice koje smatra da su njegova prava ilipravni interesi povrijeđeni aktom organa jedinice lokalne sa-mouprave može tražiti da resorno ministarstvo obavi nadzornad zakonitošću odnosnog akta, a zahtjev se podnosi u rokuod 30 dana od dana saznanja o osporenom aktu, odnosnonajkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snaguosporenog akta.

Ako ministarstvo nakon sprovedenog postupka nadzorautvrdi da je akt organa jedinice lokalne samouprave u suprot-nosti sa zakonom ili statutom ili drugim opštim aktom, obavi-jestiće donosioca akta o razlozima zbog kojih je akt suprotanzakonu ili statutu ili drugom opštem aktu i zatražiti da organizmijeni, ukine ili poništi osporeni akt. Organ jedinice lokalnesamouprave dužan je da izmijeni, ukine ili poništi osporeniakt u roku od 30 dana od dana prijema obavještenja. Ukolikoorgan jedinice lokalne samouprave odbije da postupi po zah-tjevu ili ne donese odluku o zahtjevu, dužan je da o tome do-stavi obrazloženo obavještenje ministarstvu u roku od tri danaod isteka roka. Ministarstvo će pokrenuti postupak pred na-dležnim sudom protiv akta organa jedinice lokalne samou-prave, u roku od 30 dana od dana prijema obavještenja, kaoi u slučaju da organ jedinice lokalne samouprave ne dostaviobavještenje.

Vlada će do odluke suda, pored akata koja su predmetnadzora zakonitosti propisanih ovim zakonom, obustaviti odizvršenja i svaki propis, opšti ili pojedinačni akt organa jedinicelokalne samouprave za koje smatra da su protivustavni iliprotivzakoniti ili ozbiljno ugrožavaju javni interes ili predstavljajurizik od nanošenja nepopravljive štete. Ovu odluku donosiVlada na prijedlog Ministarstva u roku od 15 dana od danadostavljanja prijedloga. Odluka Vlade objavljuje se u „Službe-nom glasniku Republike Srpske“. Vlada će pokrenuti postupakpred nadležnim sudom u roku od osam dana od dana stupanjana snagu odluke o obustavljanju od izvršenja.

Ministarstvo daje inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakoni-tosti statuta ili drugog opšteg akta organa jedinice lokalnesamouprave pred Ustavnim sudom, ako smatra da taj aktnije u saglasnosti sa Ustavom i zakonom.

Saradnja organa jedinica lokalne samouprave i repu-bličkih organa. Propisano je da organi lokalne samoupraveu obavljanju poslova iz svog djelokruga: daju republičkim or-ganima inicijative za uređenje odnosa od značaja za lokalnu

samoupravu i preduzimanje mjera od značaja za rješavanjepitanja u okviru prava i dužnosti lokalne samouprave; dajuprijedloge za preduzimanje aktivnosti republičkih organa narazvijanju lokalne samouprave; traže mišljenje od nadležnihrepubličkih organa u vezi sa primjenom zakona koji su od ne-posrednog uticaja na razvoj i ostvarivanje lokalne samoupravei rad organa lokalne samouprave i učestvuju u pripremi zakonai podzakonskih akata čija je sadržina od interesa za ostvari-vanje i razvoj lokalne samouprave.

Istovremeno, propisano je da u ostvarivanju saradnje saorganima jedinice lokalne samouprave republički organi: oba-vještavaju organe jedinice lokalne samouprave, po sopstvenojinicijativi ili na njihov zahtjev o mjerama koje preduzimaju ilinamjeravaju da preduzmu u izvršavanju zakona i drugih pro-pisa o zaštiti ustavnosti i zakonitosti; pojavama koje ih naru-šavaju i o mjerama za njihovo otklanjanje; ostvarivanju pravagrađana na lokalnu samoupravu, kao i o drugim pitanjima odneposrednog značaja za ostvarivanje i razvoj sistema lokalnesamouprave i za rad organa jedinice lokalne samouprave;pružaju potrebnu stručnu pomoć organima jedinice lokalnesamouprave u vezi sa obavljanjem njihovih poslova; traže iz-vještaje, podatke i obavještenja o obavljanju poslova iz okviraprava i dužnosti jedinice lokalne samouprave, kao i o drugimpitanjima koja su od interesa za ostvarivanje funkcije republi-čkih organa i obavljaju druge poslove u skladu sa zakonom.

Takođe, značajno je rješenje da su organi republičke upravedužni da u postupku izrade zakona i drugih opštih akata kojimase uređuju položaj, prava i obaveze lokalne samouprave, zatimnacrte, odnosno prijedloge zakona i drugih opštih akata do-stave na izjašnjenje Savezu opština i gradova Republike Srpskei organima jedinica lokalne samouprave (član 26.).

Zaštita prava lokalne samouprave. Zadržana je odredbaprema kojoj „ako organ jedinice lokalne samouprave smatrada je radnjom, opštim ili pojedinačnim aktom državnog organaučinjena povreda zakonom garantovanih prava jedinice lokalnesamouprave, može podnijeti u roku od 30 dana od dana saz-nanja zahtjev nadležnom sudu za zaštitu prava jedinice lokalnesamouprave. Nadležni sud može poništiti akt organa, zabranitidalje vršenje radnje ili odbiti zahtjev za zaštitu prava“.

Oblici neposrednog učešća građana u lokalnoj samou-pravi. Dopunjena su dosadašnja rješenja u smislu da se „po-stupak i način neposrednog izjašnjavanja građana utvrđujezakonom i statutom jedinice lokalne samouprave“.

Područje jedinice lokalne samouprave. Propisano je dase područje jedinice lokalne samouprave dijeli na mjesne za-jednice ako je to zasnovano na prostornim, istorijskim, pri-vrednim ili kulturnim razlozima i ako je to u interesu stanovnikajedinice lokalne samouprave. Inicijativu za osnivanje mjesnezajednice mogu podnijeti najmanje 10% građana koji imajuprebivalište na području naseljenog mjesta, odnosno nase-ljenih mjesta za koja se predlaže osnivanje nove mjesne za-jednice ili najmanje jedna trećina odbornika skupštine opštine


LOKALNA SAMOUPRAVA

ili načelnik opštine. Mjesna zajednica se formira za dio nase-ljenog mjesta, odnosno za područje jednog ili više međusobnopovezanih naseljenih mjesta. Mjesna zajednica se obrazujeodlukom skupštine jedinice lokalne samouprave. Ovom odlu-kom se utvrđuju: naziv, područje, poslovi koje vrši mjesnazajednica i druga pitanja od značaja za rad mjesne zajednice.Mjesna zajednica nema svojstvo pravnog lica (članovi 27 -31.).

Savjet mjesne zajednice. Mjesna zajednica ima savjetmjesne zajednice. Savjet ima predsjednika, koga biraju članovisavjeta natpolovičnom većinom glasova od ukupnog brojačlanova. Mandat članova savjeta traje četiri godine. Predsjedniki članovi savjeta mogu biti razriješeni dužnosti i prije istekamandata, u skladu sa odredbama statuta jedinice lokalne sa-mouprave. Izbori za savjet sprovode se u skladu sa odredbamaIzbornog zakona Republike Srpske i uputstva koje donosi Re-publička izborna komisija (članovi 32 - 33.).

Finansiranje mjesne zajednice. Statutom jedinice lokalnesamouprave propisuju se organizacija, način rada i finansiranjemjesne zajednice.

Jedinica lokalne samouprave budžetom utvrđuje posebnasredstva za finansiranje mjesne zajednice, koja se mogu obez-bjeđivati i iz sredstava samodoprinosa, donacija, poklona iličnog učešća građana mjesne zajednice.

Registar mjesnih zajednica vodi opštinska uprava. Ministaruprave i lokalne samouprave u roku od šest mjeseci od danastupanja na snagu ovog zakona donijeće pravilnik o sadržajui načinu vođenja registra mjesnih zajednica.

Administrativne i stručne poslove za mjesne zajedniceobavlja opštinska uprava jedinice lokalne samouprave (član34.).

U mjesnoj zajednici svoje potrebe i interese građani zado-voljavaju i ostvaruju: pokretanjem inicijativa i učešćem u jav-noj raspravi prilikom pripreme i donošenja prostornih i urba-nističkih planova jedinice lokalne samouprave za područjemjesne zajednice; pokretanjem inicijativa, davanjem mišljenjai učešćem u izgradnji komunalnih objekata i objekata u opštojupotrebi; pokretanjem inicijative i učešćem u javnim raspra-vama o aktivnostima koje su u vezi sa razvojem privrede idruštvenih djelatnosti; prikupljanjem i dostavljanjem organimajedinice lokalne samouprave, javnim preduzećima i ustano-vama predstavke i pritužbe na njihov rad, kao i inicijative i pri-jedloge građana za rješavanje pitanja od njihovog zajedničkoginteresa; učešćem u obezbjeđivanju prostornih, finansijskih iorganizacionih uslova za sport i rekreaciju, organizovanjemraznih oblika humanitarne pomoći na svom području; zaštitomod elementarnih nepogoda i organizovanjem, otklanjanjem iliublažavanjem posljedica od elementarnih nepogoda; sara-dnjom sa udruženjima građana o pitanjima koja su od interesaza građane mjesne zajednice i obavljanjem poslova koje impovjere organi jedinice lokalne samouprave.

Nadzor nad radom savjeta vrši nadležno radno tijelo skup-štine jedinice lokalne samouprave, u skladu sa statutom i po-slovnikom (član 35.).

Zaposleni u opštinskoj, odnosno gradskoj upravi. Uopštinskoj upravi jedinice lokalne samouprave poslove obav-ljaju opštinski, odnosno gradski službenici, tehnički i pomoćniradnici (član 36.).

Službenik je lice koje u opštinskoj, odnosno gradskojupravi obavlja poslove iz samostalnih nadležnosti i prenesenihposlova državne uprave na jedinice lokalne samouprave, anaročito: normativno-pravne poslove, izvršava zakone i drugepropise, vodi upravni postupak, vrši inspekcijski i komuna-lno-inspekcijski nadzor, obavlja računovodstveno-finansijskeposlove, administrativne poslove i druge stručne poslove iznadležnosti jedinice lokalne samouprave.

Službenici u smislu ovog zakona su: sekretar skupštine;načelnik odjeljenja ili službe; šef odsjeka; stručni savjetnik;samostalni stručni saradnik; inspektor; interni revizor; komu-nalni policajac; viši stručni saradnik i stručni saradnik.

Vlada uredbom propisuje kategorije službenika, njihovazvanja i uslove za obavljanje poslova na radnim mjestima.Vlada je obavezna da ovu uredbu donese u roku od šest mje-seci od dana stupanja na snagu ovog zakona (član 37.).

Inspekcijski nadzor. Inspektor obavlja poslove inspekcij-skog nadzora iz određene oblasti nadzora za jednu, a izuzetnoi za više jedinica lokalne samouprave, u skladu sa zakonom.On o svom radu podnosi izvještaj neposrednom rukovodiocui načelniku opštine, odnosno gradonačelniku i odgovara imza svoj rad.

Interni revizor obavlja poslove interne revizije, u skladu sazakonom. Za svoj rad interni revizor odgovara neposrednomrukovodiocu i načelniku opštine, odnosno gradonačelniku.

Na prava i dužnosti službenika koja nisu uređena ovimzakonom primjenjuju se opšti propisi o radu i kolektivni ugovor(član 40.).

Menadžer u jedinicama lokalne samouprave. Jedinicalokalne samouprave može imati menadžera. Menadžer koor-dinira rad na pripremi i realizaciji razvojnih programa i projekatakojima se podstiče ekonomski razvoj, obezbjeđuje zaštita ži-votne sredine, održivi razvoj, zatim podstiču preduzetničkeinicijative, javno-privatno partnerstvo i iniciraju izmjene propisaradi stvaranja podsticajnog ambijenta za razvoj jedinice lokalnesamouprave.

Menadžera postavlja i razrješava načelnik opštine, odnosnogradonačelnik, nakon sprovedenog javnog konkursa. Mandatmenadžera traje koliko i mandat načelnika opštine, odnosnogradonačelnika koji ga je postavio.

Menadžer za svoj rad odgovara načelniku opštine, odnosnogradonačelniku.

Menadžer o svom radu podnosi izvještaj načelniku opštine,odnosno gradonačelniku.


LOKALNA SAMOUPRAVA

Na radno-pravni status menadžera primjenjuju se opštipropisi o radu, kolektivni ugovor i odredbe ovog zakona kojese odnose na radno vrijeme, odmore i odsustva, odgovornost,dužnosti, nespojivost i sukob interesa (član 44.).

Napominjemo da se ovo rješenje komparativnim sistemimajavlja još početkom dvadesetog vijeka, kada su se američkigradovi i opštine suočili sa velikim problemom korupcije izloupotreba. Zbog toga su reformatori tadašnjeg sistema lo-kalne vlasti, nakon analiziranja korijena nastalih problema, ri-ješili da se sistematski, uvođenjem menadžera kao profesio-nalca koji odgovorno usmjeravaju upravljanje opštinom,odnosno gradom, modernizuje uprava, uvedu standardi ubitne oblasti, poveća transparentnost, organizuje stalno mje-renje i praćenje kvaliteta rada i usluga i uključe građani u pro-ces stvaranja optimalnog niza usluga i u procese odlučivanja.Tako su znatno smanjeni korupcija i zloupotreba i zaustavljenproces tzv. kvarenja lokalne vlasti.

Ovaj institut je dao odlične rezultate i preuzet je u nizu ze-malja u svijetu. Kada je riječ o iskustvima zemalja u okruženju(npr. Srbija), u sistem lokalne samouprave menadžer je uvedennovim zakonom o lokalnoj samoupravi 2002., a njihov rad jepočeo od 2004. godine u 62 opštine i grada. Međutim, odtada pa do 2007. godine nije vršena analiza načina rada me-nadžera, kao ni problema, slabosti, uspjeha i potreba. Uosnovi, i angažovanje menadžera u našim uslovima, trebalobi da doprinosi afirmaciji profesionalizma, demokratičnosti iefikasnosti lokalnih organa vlasti i sistema lokalne samoupraveu cjelini. Istovremeno, uvođenje opštinskih i gradskih mena-džera obavezuje na to da se, na osnovu komparativnih isku-stava, obezbijedi njihova profesionalna struktura, demokratskipostupak načina imenovanja i uvede način rada i obezbijediprostor za dalje usavršavanje ovog instituta u pogledu njegovihnadležnosti.

Zapošljavanje u opštinskoj, odnosno gradskoj upravi.Propisano je da se zapošljavanje može vršiti samo u skladusa planom zapošljavanja koji donosi načelnik opštine, odnosnogradonačelnik u roku od 30 dana od dana stupanja na snaguodluke o usvajanju budžeta jedinice lokalne samouprave, osimu slučaju potrebe prijema u radni odnos na određeno vrijemei popunjavanja radnog mjesta koje je ostalo upražnjeno nakondonošenja plana zapošljavanja za tekuću godinu. Planom za-pošljavanja utvrđuje se stvarno stanje popunjenosti radnihmjesta, potreban broj službenika, tehničkih i pomoćnih radnikana neodređeno vrijeme za period za koji se plan donosi iplanira prijem pripravnika odgovarajuće stručne spreme istruke.

Nadležni organ jedinice lokalne samouprave vodi registarzaposlenih u opštinskoj upravi. Nadležni organ je dužan dapodatke iz registra zaposlenih dostavlja resornom ministarstvujednom godišnje za potrebe vođenja jedinstvene baze podatakao zaposlenima u jedinicama lokalne samouprave.

Ministar je obavezan u roku od šest mjeseci od dana stu-panja na snagu ovog zakona donijeti pravilnik o sadržaju i na-činu vođenja registra zaposlenih, te načinu korišćenja i do-stupnosti podataka iz registra.

Da bi lice steklo svojstvo službenika mora, pored posto-jećih, ispunjavati i opšte uslove: „da nije otpušten iz organauprave kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivouvlasti u BiH tri godine prije objavljivanja konkursa“.

Pored opštih uslova, potrebno je da lice ispunjava i pose-ban uslov: da ima položen stručni ispit za rad u opštinskojupravi.

Upražnjeno radno mjesto u opštinskoj upravi jedinice lo-kalne samouprave popunjava se putem javnog konkursa, kojise objavljuje u „Službenom glasniku Republike Srpske“ i naj-manje jednom dnevnom listu dostupnom javnosti na teritorijiRepublike Srpske, sa rokom od 15 dana za prijavljivanje kan-didata.

Službenici. Prilikom sprovođenja postupka za prijem služ-benika, načelnik opštine, odnosno gradonačelnik imenuje ko-misiju. Komisija ima pet članova, od kojih su tri člana službe-nici koji imaju odgovarajuće profesionalno iskustvo, a dvačlana su sa liste stručnjaka koju utvrđuje skupština opštine.

Službenik zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme.Radni odnos koji je zasnovan na neodređeno vrijeme možeda prestane samo u zakonom predviđenim slučajevima.

Radni odnos zasnovan na određeno vrijeme ne može dapostane radni odnos na neodređeno vrijeme. Načelnik opštine,odnosno gradonačelnik može odrediti da kandidat, prije pri-jema u opštinsku upravu jedinice lokalne samouprave na ne-određeno vrijeme, provede određeno vrijeme na probnomradu.

Pripravnik. Pripravnik je lice koje nakon završenog sre-dnjeg, višeg ili visokog obrazovanja prvi put zasniva radniodnos u tom stepenu obrazovanja. Pripravnički staž za licasa završenim srednjim obrazovanjem traje šest mjeseci, zalica sa završenim višim obrazovanjem - devet mjeseci, a zalica sa završenim visokim obrazovanjem - godinu dana. Pri-pravnički staž računa se od dana zasnivanja radnog odnosau tom stepenu obrazovanja.

Neposredni rukovodilac dužan je da pripravnika upoznasa sadržinom programa i načinom praćenja njegovog ospo-sobljavanja. Program stručnog osposobljavanja i načina po-laganja ispita pripravnika donosi načelnik opštine, odnosnogradonačelnik. Za vrijeme obavljanja pripravničkog staža, pri-pravnik ima prava i obaveze kao i ostali zaposleni u skladu sazakonom i kolektivnim ugovorom.

Volonteri. U opštinsku upravu može se primiti lice u svoj-stvu volontera.

Volonter je lice koje se nakon završenog srednjeg, višegili visokog obrazovanja prima na rad bez zasnivanja radnogodnosa (volonterski rad). Volonterski rad može trajati onolikovremena koliko je zakonom propisano trajanje pripravničkog


LOKALNA SAMOUPRAVA

staža radi sticanja uslova za polaganje stručnog ispita.Vrednovanje, napredovanje i obuka zaposlenih u

upravi. Napredovanje u opštinskoj upravi vrši se na osnovupozitivne ocjene o radu. Prijedlog za napredovanje službenikadaje rukovodilac koji rukovodi organizacionim dijelom opštin-ske uprave u kojoj je službenik zaposlen.

Službenik ima pravo i dužnost na trajno stručno ospo-sobljavanje i usavršavanje posredstvom kurseva, seminara idrugih vidova edukacije prema potrebama opštinske uprave.Sredstva za obuku obezbjeđuju se u budžetu jedinice lokalnesamouprave. Izuzetno, sredstva za pripremu i održavanje pro-grama obuke po osnovu uvođenja novih zakonskih rješenjaobezbjeđuju se u budžetu Republike Srpske. Obuka službenika,funkcionera i odbornika sprovodi se u skladu sa strategijomobuke koju donosi Vlada i planovima obuke za zaposlene,funkcionere i odbornike u jedinicama lokalne samouprave.

Ministarstvo donosi godišnji plan obuke za zaposlene ujedinicama lokalne samouprave, na osnovu iskazanih potrebajedinica lokalne samouprave.

Stručni ispit je ispit koji se polaže radi sticanja posebnoguslova za zasnivanje radnog odnosa i obavljanje upravnih idrugih stručnih poslova iz nadležnosti jedinice lokalne sa-mouprave.

Raspoređivanje službenika i prestanak radnog odnosa.Raspoređivanje službenika na radna mjesta u opštinskoj upravivrši načelnik opštine, odnosno gradonačelnik.

Službeniku koji rješenjem načelnika, odnosno gradona-čelnika bude proglašen viškom, donosi se rješenje o prestankuradnog odnosa. Rješenjem o prestanku radnog odnosa utvr-đuju se prava u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.Protiv rješenja predviđenog Zakonom i rješenja o prestankuradnog odnosa službenik može izjaviti žalbu odboru za žalbe.

Službenik ima pravo na plaćeno odsustvo u toku jednekalendarske godine u slučaju: „dobrovoljnog davanja krvi -dva radna dana“.

Povrede radnih dužnosti. One mogu biti teže i lakše. Rje-šenje o udaljenju službenika iz opštinske uprave donosi na-čelnik, odnosno gradonačelnik. U slučaju izrečenog udaljenjaslužbenik ima pravo na naknadu plate u iznosu od 50%, dokudaljenje traje. Na rješenje o udaljenju, službenik može izjavitižalbu odboru za žalbe u roku od 15 dana od dana dostavljanjarješenja. Žalba ne odlaže izvršenje rješenja. Službeniku kojiizdržava kaznu zatvora do šest mjeseci miruju prava iz radnogodnosa.

Odbor za žalbe. Odbor odlučuje o žalbama službenika itehničkih i pomoćnih radnika u drugom stepenu na rješenjakojima se odlučuje o njihovima pravima i dužnostima, kao i ožalbama kandidata koji su učestvovali na javnom konkursu.Odluke odbora dostavljaju se podnosiocu žalbe u roku odosam dana od dana donošenja. Odluke odbora su konačne,a može ih preispitivati nadležni sud u radnom sporu. Odbor

ima predsjednika i dva člana i u svom radu je samostalan.Predsjednika i članove odbora imenuje skupština jedinice

lokalne samouprave nakon sprovedenog javnog konkursa naperiod od četiri godine sa mogućnošću ponovog izbora. Začlana odbora ne mogu se imenovati lica zaposlena u opštin-skoj upravi.

Prava i dužnosti službenika. Pored prava predviđenihovim zakonom, službenik ima pravo da „pohađa obuku zastručno usavršavanje i osposobljavanje prema potrebamaopštinske uprave.“

Službenik je dužan da: „čuva ugled opštinske uprave“;„za učešće u radu i komunikacijama sa organima i instituci-jama izvan organa lokalne samouprave pribavi stav načelnikaopštine, odnosno gradonačelnika u pisanoj formi ili lica kojeon ovlasti i da mu o tome podnese izvještaj u pisanoj formi“;„obučava se i stručno usavršava prema potrebama opštinskeuprave“.

Decidirano je propisana nespojivost i sukob interesa, takoda lice koje se bavi samostalnom djelatnošću, odnosno kojeje vlasnik privatnog ili nekog drugog privrednog društva, nemože zasnovati radni odnos u svojstvu službenika u opštinskojupravi. Službenik se ne može baviti samostalnom djelatnošću,odnosno ne može biti vlasnik privatnog ili nekog drugog pri-vrednog društva. Ukoliko se utvrdi nespojivost, načelnik op-štine, odnosno gradonačelnik nakon sprovedenog postupkarazrješava službenika dužnosti, kome prestaje radni odnos.

Službenik ne može obavljati dužnosti, aktivnosti ili biti napoložaju koji dovodi do sukoba interesa sa njegovim službenimdužnostima.

Službenik ne može:1. biti osnivač ili član organa političke stranke;2. biti član nadzornog i upravnog odbora pravnog lica čiji

je osnivač jedinica lokalne samouprave ili Republika Srpskaili

3. obavljati funkciju odbornika u skupštini jedinice lokalnesamouprave, poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpskeili delegata u Vijeću naroda Republike Srpske, niti izvršnufunkciju u organima vlasti Republike Srpske.

Službenik ne može donositi odluke, odnosno učestvovatiu donošenju odluka koje utiču na njegov finansijski ili drugiinteres, odnosno na finansijski ili drugi interes njegovog brač-nog ili vanbračnog supružnika, djeteta ili roditelja.

Ukoliko se utvrdi postojanje sukoba interesa, načelnik op-štine, odnosno gradonačelnik nakon sprovedenog postupkarazrješava službenika dužnosti, kome prestaje radni odnos.

Opštinska uprava može ostvariti određene prihode svojomdjelatnošću, pod uslovima utvrđenim zakonom. Obezbjeđivanjesredstava za plate i utvrđivanje visine plata zaposlenih u op-štinskoj upravi vrši se na osnovu zakona i kolektivnog ugovora.

Kaznene odredbe. Propisani su slučajevi za koje su pro-pisane novčane kazne od 1.000 KM do 3.000 KM za prekršaj


LOKALNA SAMOUPRAVA

odgovornog lica u organu jedinice lokalne samouprave.Prelazne i završne odredbe. Obavezuju ministarstvo će

u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakonausaglasiti sa odredbama ovog zakona:

- standarde obuke i stručnog usavršavanja službenika;- kodeks ponašanja službenika;- program polaganja stručnog ispita za rad u opštinskoj

upravi;- pravilnik o disciplinskoj i materijanoj odgovornosti i- pravila ocjenjivanja službenika i tehničkih i pomoćnih

radnika.Organi jedinice lokalne samouprave dužni su da u roku

od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona do-nesu i usaglase opšte akte jedinice lokalne samouprave saodredbama ovog zakona.

Skupština jedinice lokalne samouprave osniva odbor zažalbe u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovogzakona.

U roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovogzakona izvršiće se primjena odredbe ovog zakona o propor-cionalnoj zastupljenosti konstitucionalnih naroda i grupa Osta-lih u opštinskoj upravi jedinice lokalne samouprave.

Načelnik će izvršiti reviziju svih rješenja i utvrditi statusslužbenika i drugih zaposlenih u opštinskoj upravi, u roku odgodinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Licima koja ne ispunjavaju uslove utvrđene zakonom ipropisima jedinice lokalne samouprave prestaje radni odnos,u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

Mandat sekretara skupštine jedinice lokalne samoupravei načelnika odjeljenja u administrativnoj službi jedinice lokalnesamouprave imenovanog prije stupanja na snagu ovog zakonaprestaje prestankom mandata skupštine jedinice lokalne sa-mouprave koja ga je imenovala.

Izuzetno, skupština jedinice lokalne samouprave možerazriješiti dužnosti sekretara skupštine i prije isteka mandataiz razloga propisanih ovim zakonom. Takođe, izuzetno načelnikopštine, odnosno gradonačelnik može razriješiti dužnosti na-čelnika odjeljenja i prije isteka mandata, iz razloga propisanihovim zakonom (članovi 36 - 73.).

***S obzirom na to da se društvo nalazi u tranziciji, da je op-

terećeno nizom teškoća i da ne postoji politička, ekonomskai socijalna stabilnost, ustavna i pravna rješenja i njihovoostvarivanje, u skladu sa međunarodnim standardima i vri-jednostima, nailaze i na ozbiljne poteškoće.

Istovremeno, sukobljeni unutrašnji interesi i međunarodnipatronat, dovode u pitanje optimalno ostvarivanje demokratijei poštovanje ljudskih prava garantovanih Ustavom Bosne iHercegovine, međunarodnim aktima, ustavima i zakonimaentiteta. Stoga, osnovni cilj je da omogući svima da žive slo-bodno, dostojanstveno i sigurno i da se kao takvi afirmišu

kao članovi društvene zajednice, u skladu sa svojim sposob-nostima i kvalitetima. Svoje težnje i ciljeve oni moraju ostva-rivati u okvirima dozvoljenim ustavom, zakonom, društvenim,moralnim i običajnim normama.

Za modernu ustavnu i demokratsku državu i njen ustavnii pravni poredak nije dovoljno samo normirati prava, osnovnoje stvarati organizovane i efikasne institucije parlamentarne,izvršne, sudske i administrativne mehanizme nadzora i kontroleda bi se oni ostvarivali i štitili. Stoga, posebno je važna odgo-vornost koja je istovremeno i ustavni, pravni, politički i moralniprincip, ali i svijest, kultura rada i života, vladavine prava, ga-rancija sigurnoj budućnosti.

U jedinicama lokalne samouprave potrebno je više inicija-tiva, dobrih rješenja i organizovanih akcija kojima je u središtučovjek, njegov socijalni i materijalni položaj i budućnost. Utom cilju, zajedno bi trebalo da rade politika, nauka i struka,da sarađuju državne, naučno-istraživačke, akademske i stru-čne institucije.

Lokalna samouprava je jedno od najsloženijih pitanja usta-vnopravne teorije i praktične organizacije i funkcionisanja vlasti.Analiza teorijskih određenja i empirijskih stanja pokazuje da jeodnos centralnih i necentralnih organa središnje pitanje feno-mena lokalne samouprave. Na teorijskom planu smatra se “daje malo društvenih pojava o čijoj biti postoje tako različita mi-šljenja i teorije kao što je lokalna zajednica“ (E. Pusić).

Neophodno je da sistem lokalne samouprave afirmišesljedeće principe: demokratizaciju lokalnih zajednica; decen-tralizaciju vlasti; depolitizaciju javnih i upravnih funkcija; au-tonomnost i sopstvenu odgovornost lokalnih zajednica; ra-vnopravnost i kooperativnost države i lokalnih zajednica;zakonitost rada lokalnih zajednica; javnog rada lokalnih za-jednica, organizaciju lokalne vlasti na načelima podjela vlasti;precizno razgraničenje nadležnosti i odgovornosti između na-čelnika, odnosno gradonačelnika i skupštine jedinice loklanesamouprave; mehanizme deblokade lokalne vlasti i transpa-rentnosti i personalizacije javnih službi i zabrane inkompati-bilnosti javnih funkcija; ravnomjerni razvoj lokalnih zajednica.

Učešće građana na lokalnom nivou podrazumijeva i njihovoučešće u upravljanju javnim poslovima, kroz različite oblikestalnog uticaja na oblikovanje javnog života i donošenje odluka.Da bi građanin učestvovao u političkom životu, potrebno jeda se ostvari osnovni cilj demokratije - jednak i ravnopravanodnos prema svim ljudima.


LOKALNA SAMOUPRAVA

ZIPSZIPSadresa za budućnost!

Uvodne napomene. Ustavom Republike Srpske je propi-sano da se sistem lokalne uprave uređuje zakonom (član102. stav 2.), da prava i dužnosti Republike vrše Ustavomodređeni republički organi, a ljudska prava i slobode, jednakostpred zakonom, samostalnost i jednak položaj preduzeća idrugih organizacija, ustavni položaj i prava jedinica lokalnesamouprave osnova su i mjera ovlašćenja i odgovornosti re-publičkih organa (član 66. st. 1. i 2.), a da Narodna skupštinadonosi zakone, druge propise i opšte akte (član 70. stav 1.tačka 2. Ustava).

Izmjenama i dopunama važećeg Zakona o statusu funk-cionera lokalne samouprave („Službeni glasnik Republike Sr-pske“, broj 98/13) utvrđena su drugačija rješenja u regulisanjuradnih mjesta, izbora funkcionera i prestanka njihovog man-data prije isteka vremena na koje su izabrani i određuju krite-rijumi za utvrđivanje plata. Pored toga, uvodi se pravo i oba-veza funkcionera na stručno usavršavanje i osposobljavanje,te pojedine odredbe ovog zakona usklađuju sa Izbornim za-konom i Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju(„Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 134/11).

Inovirani Zakon sadrži kriterijume u pogledu određivanjaplata funkcionera i preciznije definiše odredba kojom se ure-đuje pravo funkcionera na naknadu poslije prestanka funk-cije.

Raniji Zakon o statusu funkcionera jedinica lokalne sa-mouprave („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 96/05)donesen je 2005. godine. Donošenjem ovog zakona, prvi putu Republici Srpskoj, na jednoobrazan način uređen je statusizabranih funkcionera jedinica lokalne samouprave u smislu

njihovog izbora i opoziva, ovlašćenja, prava koja proizlaze izradnog odnosa i po prestanku funkcije, plata, odgovornosti idruga pitanja od značaja za status funkcionera.

Višegodišnja primjena ovog zakona pokazala je da odre-đena zakonska rješenja koja regulišu izbor i prestanak mandatafunkcionera, plate, prava iz radnog odnosa, prava po prestankufunkcije i druga pitanja od značaja za status funkcionera trebada se preispitaju. Identifikovano je više pitanja za određenazakonska rješenja koja su se pokazala kao nepotpuno reguli-sana ili sporna. Važeći Zakon od donošenja nije nijednom mi-jenjan, te se, u skladu sa članom 35. stav 1. Pravila norma-tivnopravne tehnike za izradu zakona i drugih propisa RepublikeSrpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 13/06 i20/06), pristupilo izmjenama i dopunama Zakona.

Ovim zakonom predviđeno je da skupština kao predsta-vnički organ jedinice lokalne samouprave ima jednog pot-predsjednika. Međutim, dosadašnja praksa pokazala je da supojedine skupštine jedinice lokalne samouprave imale po dva,odnosno tri potpredsjednika skupštine, što nije rezultiralo kva-litetnijim radom skupštine kao predstavničkog organa jedinicelokalne samouprave, s obzirom na ovlašćenja, odnosno po-slove koje obavlja potpredsjednik skupštine. Time je izborviše od jednog potpredsjednika skupštine dovodio do optere-ćenja budžeta jedinice lokalne samouprave izdvajanjem zaplate i druga lična primanja koja, u skladu sa aktima jedinicelokalne samouprave, pripadaju potpredsjedniku skupštine.Imajući u vidu odredbe člana 33. Zakona o lokalnoj samoupravi(„Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 101/04, 42/05 i118/05), koji propisuje ovlašćenja potpredsjednika skupštine,


LOKALNA SAMOUPRAVA

Status funkcionera u lokalnoj samoupravi Republike Srpske

Izmjenama i dopunama važećeg Zakona o statusu funkcionera lokalne samouprave („Službeni glasnikRepublike Srpske“, broj 98/13) utvrđena su drugačija rješenja u regulisanju radnih mjesta, izbora funk-cionera i prestanka njihovog mandata prije isteka vremena na koje su izabrani i određuju kriterijumi zautvrđivanje plata. Pored toga, uvodi se pravo i obaveza funkcionera na stručno usavršavanje i osposo-bljavanje, te pojedine odredbe ovog zakona usklađuju sa Izbornim zakonom i Zakonom o penzijskom iinvalidskom osiguranju („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 134/11)

Piše: prof. dr Mile DMIČIĆ, Pravni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci

ovu funkciju sa istim rezultatima rada može obavljati jedanfunkcioner, dakle jedan potpredsjednik skupštine.

Na potpuniji način, u smislu sprovođenja postupka, uređujese izbor i prestanak mandata funkcionera jedinice lokalne sa-mouprave prije isteka vremena na koje je izabran, te određujeorgane koji donose odluku, odnosno rješenje o prestankumandata funkcionera. Pored toga, pristupilo se izmjeni člana28. Zakona koji uređuje prava funkcionera po prestanku funk-cije, jer je važeća odredba izazvala niz dilema tokom primjeneZakona, te je, s tim u vezi, i određeno skupštinsko radno tijelokoje odlučuje o pravima funkcionera nakon prestanka funkcije.

U skladu sa opštim ciljem Strategije obuke za zaposleneu jedinicama lokalne samouprave u Republici Srpskoj („Služ-beni glasnik Republike Srpske“, broj 115/10) da se omogućistalno unapređivanje postojećih i usvajanje novih znanja, vje-ština i stavova izabranih zvaničnika u jedinicama lokalne sa-mouprave u Republici Srpskoj, potrebnih za djelotvorno ostva-rivanje nadležnosti i savladavanje reformskih izazova sa kojimse suočava lokalna samouprava, ovaj zakon utvrđuje pravo idužnost na stručno osposobljavanje i usavršavanje funkcio-nera prema potrebama jedinice lokalne samouprave.

Osnovne odredbe. Ovim zakonom uređuju se statusnapitanja funkcionera jedinica lokalne samouprave koja se od-nose na: izbor i prestanak mandata; ovlašćenja funkcionera;odgovornost; nespojivost; plate funkcionera; etički kodeks;prava po osnovu radnog odnosa i prestanku funkcije; kao inadzor nad primjenom odredaba Zakona.

Funkcioneri jedinice lokalne samouprave, u skladu sa Za-konom o lokalnoj samoupravi, su: gradonačelnik, načelnikopštine, zamjenik gradonačelnika, zamjenik načelnika opštine,predsjednik skupštine grada, predsjednik skupštine opštine,potpredsjednik skupštine grada i potpredsjednik skupštineopštine.

Jedinica lokalne samouprave ne može svojim statutom idrugim aktima utvrditi druga radna mjesta funkcionera i nemože utvrditi više od jednog izvršioca na radna mjesta izčlana 2. ovog zakona.

Izbor i prestanak mandata. Postupak izbora funkcionerai prestanka mandata funkcionera prije isteka vremena na kojije izabran, opozivom ili razrješenjem vrši se u skladu sa iz-bornim propisima, propisima koji uređuju sistem lokalne sa-mouprave, statutom jedinice lokalne samouprave i poslovni-kom o radu skupštine jedinice lokalne samouprave.

Nakon sprovedenog postupka opoziva načelnika, odnosnogradonačelnika, Centralna izborna komisija BiH donosi odlukuo prestanku mandata opozivom, u skladu sa izbornim propi-sima i propisima koji uređuju sistem lokalne samouprave.Rješenje o opozivu, odnosno razrješenju predsjednika i pot-predsjednika skupštine, zamjenika načelnika i zamjenika gra-donačelnika donosi skupština jedinice lokalne samouprave,

nakon sprovedenog postupka opoziva, odnosno razrješenjau skladu sa propisima koji uređuju sistem lokalne samouprave,statutom jedinice lokalne samouprave i poslovnikom o raduskupštine jedinice lokalne samouprave.

Ovlašćenja funkcionera. Načelnik i gradonačelnik vršeovlašćenja u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i ovimzakonom. Bliže odredbe o ovlašćenjima zamjenika načelnika,zamjenika gradonačelnika, predsjednika skupštine i potpred-sjednika skupštine uređuju se statutom jedinice lokalne sa-mouprave i poslovnikom o radu skupštine jedinice lokalnesamouprave.

Funkcioner svoju dužnost obavlja sa statusom zaposlenoglica po osnovu rješenja o radu na mandatni period utvrđen Iz-bornim zakonom.

Izuzetno, potpredsjednik skupštine jedinice lokalne sa-mouprave svoju funkciju obavlja volonterski: u skupštini jedi-nice lokalne samouprave koja ima manje od 25 odbornika iliako je to statutom jedinice lokalne samouprave predviđeno,bez obzira na broj odbornika u skupštini.

Potpredsjedniku skupštine jedinice lokalne samoupravepripada pravo na naknadu u visini neto plate predsjednikaskupštine, u slučaju kada zbog spriječenosti predsjednikaobavlja funkciju predsjednika skupštine. Naknada potpred-sjednika skupštine utvrđuje se u visini neto plate predsjednikaskupštine isplaćene za mjesec koji prethodi mjesecu u kojemje potpredsjednik skupštine zamjenjivao predsjednika skup-štine, srazmjerno vremenu provedenom u funkciji predsjednikaskupštine. Odluku o naknadi potpredsjednika skupštine donosiskupština jedinice lokalne samouprave.

Nespojivost. Funkcioner ne može obavljati funkciju ili bitina položaju koji je u suprotnosti sa njegovim dužnostima.Prilikom izbora na funkciju funkcioner je dužan da u pisanojizjavi navede koje sve dužnosti obavlja u momentu izbora,radi utvrđivanja od strane komisije za izbor i imenovanje iliCentralne izborne komisije BiH, da li su njegove druge aktiv-nosti nespojive sa funkcijom na koju je izabran.

Plate funkcionera. Plata funkcionera jedinice lokalne sa-mouprave utvrđuje se na osnovu sljedećih kriterijuma: pro-sječne plate zaposlenih u opštinskoj, odnosno gradskoj upravii broja stanovnika u jedinici lokalne samouprave.

Plata po osnovu kriterijuma prosječne plate zaposlenih uopštinskoj, odnosno gradskoj upravi ne može biti veća od trii po prosječne plate za proteklu godinu.

Plata potpredsjednika skupštine jedinice lokalne samou-prave, koji funkciju obavlja sa statusom zaposlenog lica, utvr-đuje se u visini do 75% plate predsjednika skupštine jedinicelokalne samouprave.

Plata zamjenika načelnika opštine, odnosno zamjenikagradonačelnika utvrđuje se u visini do 75% plate načelnikaopštine, odnosno gradonačelnika.


LOKALNA SAMOUPRAVA

Visinu plate funkcionera jedinice lokalne samouprave utvr-đuje skupština jedinice lokalne samouprave.

Funkcioneri nemaju prava na uvećanje plate za slučaj pre-kovremenog rada.

Predsjednik i potpredsjednik skupštine jedinice lokalnesamouprave, koji svoju funkciju obavljaju sa statusom zapo-slenog lica, nemaju pravo na odborničku naknadu (odborničkidodatak) za vrijeme obavljanja funkcije i nakon prestankafunkcije dok ostvaruje pravo na naknadu plate, u skladu saovim zakonom.

Etički kodeks. Funkcioner će se u obavljanju svojih poslovanaročito pridržavati sljedećih principa: profesionalnosti, od-govornosti i čestitosti, transparentnosti i javnosti, efikasnostii ekonomičnosti, političke (stranačke) nepristrasnosti.

Funkcioner ima pravo i dužnost na stručno osposobljavanjei usavršavanje putem kurseva, seminara i drugih vidova edu-kacije u skladu sa potrebama jedinice lokalne samouprave.

Prava po osnovu radnog odnosa i prestanku funkcije.Pravo na godišnji odmor, na plaćeno i neplaćeno odsustvo iostala prava iz radnog odnosa funkcioner ostvaruje u skladusa Zakonom o lokalnoj samoupravi, Zakonom o radu i kolek-tivnim ugovorima.

Funkcioneru jedinice lokalne samouprave funkcija prestajeu slučajevima: smrti; istekom mandata; na lični zahtjev (pod-nošenja ostavke); opoziva; razrješenja; bolesti.

Funkcioner po prestanku funkcije ima pravo na naknaduplate u trajanju od šest mjeseci u visini plate koju je imao uvrijeme prestanka funkcije.

Pravo nema funkcioner kome je u vrijeme izbora na funk-ciju utvrđeno mirovanje prava iz radnog odnosa u skladu sazakonom. Ovo pravo prestaje zasnivanjem radnog odnosa iliispunjavanjem uslova za penziju u skladu sa propisima o pen-zijskom i invalidskom osiguranju.

Organi jedinice lokalne samouprave dužni su da u rokuod šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakonausaglase opšte akte jedinice lokalne samouprave sa odred-bama ovog zakona.

Finansijska sredstva. Za sprovođenje ovog zakona nisupotrebna dodatna finansijska sredstva u budžetu RepublikeSrpske.

Zaključni stavovi. Za ustavni i pravni poredak nije dovoljnosamo normirati prava, osnovno je stvoriti orgnizovane i efika-sne institucije parlamentarne, izvršne, sudske i administrativnemehanizme nadzora i kontrole da bi se oni ostvarivali i štitili.Stoga, posebno je važna odgovornost koja je istovremeno iustavni, pravni, politički i moralni princip, ali i svijest, kulturarada i života, vladavine prava, garancija sigurnoj budućnosti.

Pri tome, potrebno je naglasiti: lokalna samouprava je je-dno od najsloženijih pitanja ustavnopravne teorije i praktičneorganizacije i funkcionisanja vlasti. Analiza teorijskih određenjai empirijskih stanja pokazuje da je odnos centralnih i necen-tralnih organa središnje pitanje fenomena lokalne samouprave.Na teorijskom planu smatra se “da je malo društvenih pojavao čijoj biti postoje tako različita mišljenja i teorije kao što jelokalna zajednica“ (E. Pusić).

Neophodno je da sistem lokalne samouprave afirmišesljedeće principe: demokratizaciju lokalnih zajednica; decen-tralizaciju vlasti; depolitizaciju javnih i upravnih funkcija; au-tonomnost i sopstvenu odgovornost lokalnih zajednica; ra-vnopravnost i kooperativnost države i lokalnih zajednica;zakonitost rada lokalnih zajednica; javnog rada lokalnih za-jednica, organizaciju lokalne vlasti na načelima podjela vlasti;precizno razgraničenje nadležnosti i odgovornosti između na-čelnika, odnosno gradonačelnika i skupštine jedinice loklanesamouprave sa druge strane; mehanizme deblokade lokalnevlasti i transparentnosti i personalizacije javnih službi i zabraneinkompatibilnosti javnih funkcija; ravnomjerni razvoj lokalnihzajednica.

Učešće građana na lokalnom nivou podrazumijeva i nji-hovo učešće u upravljanju javnim poslovima, kroz različite ob-like stalnog uticaja na oblikovanje javnog života i donošenjeodluka. Da bi građanin učestvovao u političkom životupotrebno je da se ostvari osnovni cilj demokratije - jednak iravnopravan odnos prema svim ljudima.

Značajna je uloga asocijacije lokalnih vlasti da artikulišezajedničke interese jedinica lokalne samouprave, stvarajućizajedničku viziju o tome šta bi sve trebalo organima lokalnevlasti da u svom djelovanju promovišu osposobljenufunkcionalnu i efikasnu lokalnu demokratiju, lokalnusamoupravu i dobru upravu.


LOKALNA SAMOUPRAVA

komentar zakona o stvarnim pravima federacije bosne i ...

Documents

Transcript of komentar zakona o stvarnim pravima federacije bosne i ...