:lF

)f,

=zo

lol

dozF

I

David Passi - utiecaj niZrdovna osmanlijskom dvoru

1-

3-

9

n.l

- SUlent Afl

Btlkent Untversity

,/ PRI,]EVOD: CORDAN RAVAN.I. /

STANJE U OSMANLUST(OME CARSTVU |(RAJEM XVr. STOLJECA

Otprilike z5 godina nakon smrti Sulejmana Veiiianstvenoga pravni okvir' i opii ustrojosmanlijske drZave poieli su se mijenjati. Nakon smrti Mehmed-pa5e Sokoloviea,'po-slije 15 godina vjerne sluZbe kao Veiikog vezira, na tom ie poloZaju izmjene osoba bitiwlo ieste. Giavni razlogtog slabljenja drZar,rrih sluZba bio je rat s Perzijom (Iranom).3

Kako sultan nije osobno sudjelovao u borbama, osmanlijskom vladom upravljalo se s

granica. Na ielu vlade stajao je Veliki vezir koji nije bio u Carigradu nego na boji5nici.Njegov predstarmik, Sadaret KethudasLbio je u prijestolnici i obavljao tekuie poslove.

U carskom vtjecu (Diuan) problematidni su veziri iesto bili zaokupljeni medusobnimspletkama. Buduii da je Veliki vezir, kao glavni vojni zapovjednik, sustav dodjeljivanjatimara, kao i sav ostali vojni i administrativni posao, vodio izravno s boji5nice, prarrni se

okvir vojnih poslova polako podeo naruSavati.

Prijainji osmaniijski vojni pohodi obiino su trajali samo jednu sezonu, no rat s Perzijom,koji je podeo 1578., zaw5en je tek poslije rz godina. Usprkos tinjenici da su ti perzijskiratovi zavr5eni potpunom diplomatskom i vojnom pobjedom Osmanlijskoga Carstva, a

perzijski je princ H"yd"t Miza zawsio u Carigradu kao talac i zalog postignutoga mira,postignut je uspjeh u konainici nije imao opipljivih vojnih i strateSkih rezultata. Na-protiv, pohodi na Perziju prouzrotili su velike gubitke u osmanlijskoj riznici. Osim toga,

austrijske kampanje koje su Osmanlije zapodeii odmah poslije toga, trajale su iak 13 go-dina. Mirormi ugovor potpisan je 16o6. godine i time je zakljudeno tzv. Klasiino doba

Osmanlijskoga Carstva. David Passi je do5ao u Carigrad upravo u tom razdoblju, pa je

uskoro njegova uloga u osmanlijskoj diplomaciji poiela postajati sve vaZnijom.

Velikivezir Sinan-paSabio je i59r. godineusredmirormihpregovoras poljskimvlastima,a Passi je u to doba slao pisma u Poljsku, optuZujuci pa5u kako nije ovla5ten zazawiava-nje tih pregovora. Kada su ta pisma stigla u ruke Sinan-pa5e, David Passi je uhiien. No,

iako je pa5a traZio smrtnu kaznuzanjega, Passi je, nekim dudom, tek prognan na otokRodos. Dva tjedna poslije Sinan-pa5a je smijenjen, a Passi se mogao watiti u prijestolni-cu. No, nakon tog powatka viSe nije imao utjecaja u osmanlijskoj politici i diplomaciji, a

izvori 5ute i o njegovoj daljnjoj sudbini.

Tijekom prethodnoga razdoblja David Passi bio je Zivo ukljuien u diplomatska pitanjaizmedu Mletaka, Spanjolske, Engleske, Poljske i Osmanlijskoga Carstva. Mletatki bailo

i engleski veleposlanik rado su odrZavali vezu s njim, iako, u osnovi, nisu bili zadovoljninjegovim djeiovanjem. Slidrro je bilo i s osmanlijskim vezirom. Na kraju je Sinan-pa-

5a ipak uspio ukloniti Passijev utjecaj na sultana Murata III. te postiei da Passi bude

u lancima prognan iz prijestolnice. NaZalost, ne postoji dovoljno podataka o njegor,rr

Pravni ol<vir se nazivao Konun-i lkdin-i osmani - 5to je znaiilo Stari osmanlijski zakon.

Mehmed-pa5a Sol<olovi( bio je veliki vezir od 28. lipnja r555. do rz. listopada r579.

Ratje trajao od r578. do r59o.

f

Ufots

lf

2o

lol

o

oz

I

IO

Zivotu nakon povratka iz izagreansWa na otok Rodos da bi se njegov Zivotni put mogao

rekonstruirati.

PASS| U MLETAaKOJ SLUZBI

David Passi rodio se u Portugalu kao Marano (pokrSten sefardski Zidov), a zatim se Pre-selio u Mletke. U mletatkim izvorima na njegovo se ime prvi put nailazi ne5to prije

r57o. godine. Levantski bankar Hayyim Saruk bankrotirao je u Mlecima 1566. godine,

a zbogtog bankrota njegova su dobra bila konfiscirana, No, neke od tih konfisciranih

stvari bile su u posjedu osmanlijskoga sultana, pa je Veliki vezir Mehmed-pa5a Sokolo-

vie 1567. u Mletke poslao iau5a Kubata - kako bi razrijeSio nastali spor.a U oZujku i57o.

6au5 Kubat opet je stigao u Mietke. Ovaj put je njegova misija bila ne5to vaZniia - nosio

je carsko pismo sultana Selima II., s izriditim zahtjevom za predaju Cipra Osmanlijskom

Carstr,r:. Kako Mieci nisu namjeravali or,rr svoju bogatu ototnu koloniju prepustiti bilo

kome, rat je bio neizbjeZan.'

No, prije osmanlijskog pohoda na Cipar mietaiko je Vijeee ciesetorice donijelo odluku

da se mreZa mletaikih uhoda unutar Osmanlijskoga Carstva proSiri. Stoga su Benedikt

Bolica, gusar iz Ancone, Tripun Zagui, trgovac iz Kotora, i David Passi bili poslani u

Dubrovnik koji je u to doba bio vaZno obavje5tajno sredi5te. No, mora se reei da je bilo idrugih Spijuna u raznim osmanlijskim gradovima.6

U Dubrormiku se Passi predstavljao kao levantski trgovac. Slao je izvije5ia, obavje5cu-

juei Mletke o mogucnostima skoroga osmaniijskoga napada na Cipar' Tijekom cijeloga

ciparskog rata Passi je bio djeloworan mletadki Spijun.'A kada je rat zavr5en, jo5 je ne-

koliko godina Zivio u Mlecima, u Starome getu (Ghetto Vecchio).8

U tom se razdoblju ponovno moZe u mletadkim dokumentima naiei na Passijevo ime.

On je 1589. mletaikom frgovadkom sudus tuZio propaloga bankara Halyima Saruka

zbog d.uga od 8oo dukata. Sudu je priloZio zaduZnicu iz 1585. godine, a u sporu je za-

stupao sultaniju Nur-Banu, majku sultana Murata III. Tijekom spora Passi se Zaiio i na

Sarukovo trgovaiko djelovanje, wrdeci da je mleta-kim carinicima podmetao krivotvo-

rene isprave. Ipak, iini se da u tom sporu redovitim sudskim putem nije uspijevao po-

stiei nista, pa je odluiio, preko sultanije, diplomatski posredovati kod mletaikih vlasti.

PASSI U CARIGRADU

Nema jasnih vijesti o tome kada je i kako Passi stigao u Carigrad. Ali njegovo se djelo-

vanje primjecuje poslije 1584.'" Bio je wlo biizak sultanu Muratu III. kojemu je davao

- Benjamin Arbel, Troding Notions,.lews and Venetions in the Eorly Modern Western Mediterranion (Leiden: E .i

Brill, t995., to4.)

- lbid., t+s.

- lbid., t+6

- Sukobi izmedu Mletaike Republike i Osmanlijskoga Carstva zavr5eni su mirovnim ugovorom od T oiujka t573.

godine (Kenneth Setton, The Popocy and the Levont, vol.4., Philadelphia, r98+.)- Odredbe mira s Mlecima potvrdene

iu r8. oZujka rs7:., a puni tekst tih odredaba iuva se u Osmanlijskom arhivu Vlade Republike Turske, Muhimme Def'

teri br: zt, odredba 4o4, str. 165-166.

- cetto Vecchio bilo je mjesto u kojemu su Zivjeli osmanlijsl<i trgovci 2idovskoga Podrijetla koje su nazivali i Levonti-

nimo. Oni su obiino tu kratko boravili zbog svojih poslova. Nasuprot tome, postojao je i Novi geto u ko.jemu su Zivjeli

domaii mletaEki Zidovi.

- Consoli di merconti.

- lzsadrZajapismakojejeDavidpassir584.uputiomletaikomSenatu,kaoiiznjegovadjelovanjapri osmanlijskom

Divanu, proizlazi da je stigao u Carigrad prije te godine- Ovo pismo, upuieno Senatu, vidjeti u: Eric R. Dursteler,

Venetions in Constontinople: Notion, ldentity ond Coexistence in the Early Modern Mediterroneon (Johns Hopl<ins

University Press, zoo5.), ttr.

55

7

9

10

l

loF

:fYzo

lol

o

ozF

I

savjere kad je bila rijei o europskim poslovima. Prisjetimo se da je britanska kraijica

Elizabeta I. istodobno u Nonsuchu potpisala sPorazum s Nizozemcima. Visoka porta

odekivala je Spanjolski napad na Englesku i zbog toga je kraljica Elizabeta, preko svojih

veleposlanika u Carigradu, nastojaia smanjiti utjecaj Francuske i Mletaka. Na poticaj

Da.rida Passija u listopadu 1585. ftana:ski se .releposlanik- sastao s vezirom Sijar":S-pa-

Som,, koji ga je upitao Sto misli o odnosima izmedu Spanjolske i Mletaka te o velikim

pomorskim priprema'ma Mletaka."

U to je doba kraljica Elizabeta uzaludno poku5avala nagovoriti Visoku portu da po5alje

flotu protiv Spanjolaca, no Turci su to smatrali prevelikim izazovom.Ipak, osmanlijske

su vlasti bile prilidno uznemirene zbog istodobnih mletadkih i Spanjolskih mornarii-kih priprema.

Te iste, 1585. godine dva su Engleza stigla u Carigrad i potajice se watila, preko Poljske,

natrag u Englesku. Mletaiki bailobio je sumnjidav kad je bila rijei o njihovu tajnom

zadatku jer je tu dvojicu ugostio engleski veleposlanik, a sastajali su se i s Davidom Pas-

sijem. Stovise, iz njegove su kuee napustili Carigrad. Unatod brojnim spekulacijama idomisljanjima, mletaiki bailoLorenzoBernardo nikada nije uspio saznati Sto je bio pra-

vi razlog njihova dolaska u Carigrad."

OSMANLUSI(O-SPANJOLSI(I MIROVNI PRECOVORI I DAVID PASSI

Tijekom osmanlijsko-Spanjolskih mirovnih pregovora r589. godine Spanjolski su posla-

nici bili u stalnoj vezi s Davidom Passijem. NeSto poslije, I59I., Veliki vezir Sinan-pa5a

dogovorio se o tajnim sastancima s biv5im robom Don )uanom de Carobna, a na fimje susretima bio prisutan i Passi. Osim toga, Passi je iesto razgovarao i s whovnim ad-

miralom i prenosio mu obavijesti o kr5ianskom svijetu. Stovi3e i Veliki vezir, whormi

admiral i janjidarski aga zvaii su Passija na svoje medusobne sastanke. Bilo je priliinojasno da se osmanlijska mornarica priprema napasti Spanjolsku. No, baS je tada Passi

potajno poslao Wilhelma Savojskoga na dvor Filipa II. te mu savjetovao da taj pohod

skrene na obale Malte ili Maroka.'a Ta je vijest wlo vaZna da bi se razumjelo Passija i nje-

gove mnogostruke veze. Na kraju, jedna fe se od tih poveznica kao veiika nevolja svaiiti

na Passijeva leda.

Mietaiki bailobioje wlo uznemiren zbog Passijevih bliskih odnosa s osmanlijskim w-hovnim vlastima, pa je twdio:

>... taj je passi vrlo opasan. Na sto laZi kaZe samo jednu istinu. Mogao bi svakog trenutl<a ol<re-

nuti portu protiv Mletal<a ital<o zapoieti rat. On je uhoda Don Antonija, a istodobno savietnik

i 5panjolskoga kralja. i osmanlijskoga sultana(.'s

No, bez obzira na svoju uznemirenost, Lippomano je bio u pravu. Passi je nekoibio ftgo-

vac-uhodau Dubrormiku,ZenamtleLivjelau Ferari, otacu Solunu, anjegov jeujakbio

lijednik u Carigradu. Stoga je bilo gotovo nemoguie sa sigurnoiiu wrditi kome je Passi

bio uistinu odan. Pogotovo ako se zna za nepouzdanost njegova identiteta i -injenicu

d.a se nalazio u sredi5tu spletaka i napetosti izmedu velikih sredozemnih sila. Naime,

David passi, koji je 7o-ih godina XVI. stoljeea bio dvostruki Spijun Mletaka i Spanjolske,

sada je - preko vlastite obavjestajne mreZe - osmanlijskom sultanu dostavljao raziidite

- Kani.jeli Siyavush-paiaodrastaojenaosmanlijskomdvoru.Dodijeljenamujetitulazapovjednikajanjitara,anakon

toga naziv potkralja. Za vladavine sultana Murata lll. imenovan je Velikim vezirom. umroJe 16o2.

- Colendor of Stote Popers, Venecija, Vlll., rz3-iz+ (dalje: CSP)'

- lbid..125,128.

- CSP,519,521-522.

1l

12

r314

r5

loF

lfYzo

fol

o

oz

I2

obavrjesti s europskih dvorova.,6 Bez obzirana te cinjenice, Passi je 1584., u jednom pi-smu mletaikom Senatu, s povjerenjem isticao svoj ponos Sto moZe sluZiti Mlecima.

On je takoder bio ukijuden i u carigradske pokusaje Don Antonija da se dokopa Portu-galskoga prijestoija. Don Antonio je, naime, bio zarobljen u bitki kod Ksar el Kebira'7 u

]t4ar9ku, zajedno s brojnim portugaiskim plemieima. Visokom otkupninom mogao je

kupiti svoju slobodu nakon iega je poeeo zahtijevati da se isprazni portrigalsko prije-stolje.'8 No, kada je vojvoda od eluu, ,rbrro nakon toga, potukao Don Antonijeve trupe,on se na engleskom brodu povukao iz zemlje. Na putu do portugaiskoga prijestolja DonAntonija su podrZavali Katarina Medici, lualjica Elizabeta i sultan Murat iII., ali svi nje-govi napori bili su uzaludni. Tako je Don Antonio proveo rz godina u izagnanswu, Iuta-juci od grada do grad.a i kujuei planove za uspon na portugalsko prijestolje.

Tijekom njegova boravka u Carigradu, Passi je imao wlo vaZnu ulogu u lobiranju za nje-gove planove. Prije nego Sto je pokuiao dobiti pomoe od Visoke porte, Don Antonio

)e zatraLio potporu marokanskoga sultana. A marokanski je sultan traZio da zalog zafinancijsku i vojnu pomod bude Don Antonijev sin. Prema dogovoru, Don Antonio bi,nakon stupanja na prijestolje, morao sultanu nadoknaditi sve uloZeno u taj pothvat. No,bez obzira na to Sto je Don Antonio ispunio svoj dio pogodbe - poslao je sina u zatoie-niSwo, suitanova je pomoi izostala. Nakon toga je Don Antonio poslao povjerenika damu se objasni izostanak pomoei, no sultan je zatoiio i poslanika.'s Na kraju Don Anto-niju nije preostalo drugo do da se obrati osmaniijskom sultanu - kako bi barem spasiosina.

Prije toga, 1584. godine, Don Antonio je poslao u Carigrad svojega povjerenika kako biosigurao mornariiku potporu protiv Spanjolske. No, taj se poslanik vratio neobavljenaposla zbog obnovljenoga osmanlijsko-Spanjolskog primirja. Sada, 1587., osmanlijski sudrZamici bili sve svjesniji mogueega Spanjolskog napada na Englesku. U srudenome1587. Uluq Hasan-pa5a (koji ee iduee godine biti imenovan admiralom) vodio je dugepregovore s nekim Bruttijem, Don Antonijevim povjerenikom, o zdruZenom osman-Iijsko-engleskom napadu na Portugal.'o U takvome ozrafiu, a slu5ajuii upute kraljiceElizabete, engleski je veleposlanik William Harbone uporno pokuSavao uvjeriti osman-lijsku vladu da treba poslati flotu na Spanjolsku. Stoga, kada je vrijeme primirja pro5lo,Osmanlije ga nisu obnovili. No, ipak sultan i osmanlijski drZarmi duZnosnici nisu bilispremni mornaricu poslati tako daleko - u neizvjestan pohod.

U meduvremenu je Don Antonijev dovjek napustio Carigrad. Mletaiki bailo je, prekosvojih tajnih veza, doznao da je Don Artonio od sultana traZio financijsku pomoi i bro-dovlje. S druge strane, kraljica Elizabeta takoder je obeeala u napad na Portugal posla-ti svoje pomorske snage. Stoga je Don Antonio obeiao da ee, ako se doiepa prijestolja,poput erdeljskoga vojvode postati vazalom osmanlijskoga sultana. Kao zalog njegovevjernosti, njegov je sin trebao ostati u Carigradu. Sultan Murat III. odbacio je mogue-nost financijske pomoii, ali obeiao je sijedeee godine poslati mornaricu." Takav razvojdogadaja doveo je sav katolidki svijet u stanje velike neizvjesnosti. Svi su vjerovaii da Ce

osmanlijske pomorske ophodnje u portugalskim vodama ohrabriti narod da se pobuni

Protiv Spanjolske okupacije. Osim toga, i papa se bojao kako ie se.na sve to odraziti smrtFilipa II., pa je vjerovao da ie Portugalci svakako podignuti ustanak.

r5 ._ Eric R. Dursteler, Venetians in Constontinopie, trr.17 - Brtka se odigrala r578. godine, kod danainjega grada lGar el Kebira koji je poznat i kao Alcazarquivir (!panjolski)

i Alc6cer-Quibir (portugalski). Ta se bitka naziva i Bitkom tri vladara, a u njoj su poginuli marokanski i portugalskivladari, sve u Zelji za osvajanjem marokansl<oga prijestolja.

r8 - U toj su bitki poginuli marokanski sultan Abdulmalik i portugalski kralj oon Sebastian. Na portugalsko prijestolje

uskoro se uspeo kardinal Henrique, ali uskoro je, u sijeinju r58o., preminuo. lskoriStavajuii ovaj polititki vakuum,

Spanjolske su trupe usl<oro za samo ietiri mjeseca okupirale cijeli Portugal.

19 - CSP, Vlll., Sr7.20 - CSP, Vlll.,4oo.21 - CSP, Vlll., 324.

lUfF

ff

2o

lof

9oz3

I

Neposredno prije isplovljavanja Spanjolske mornarice, kada je Don Antonio dosao doobala Engleske kako bi napustio otok, kraijica Elizabeta ga je dala uhititi." Naime, DonAntonijeve su teZnje bile velika opasnost za Filipa II., pa je njegovo slobodno kretanjebiio problem i kraljici Elizabeti jer je opasnost od Spanjolske mornarice mogia ukloni-ti samo tako da izrarryro nadzire Don Antonijevo djelovanje, a preko njega i ustanak uPortugaiu. Kada se mornarica iz velikog pohoda watila poraZena,,3 Elizabeta vise nijetrebala Don Antonija.

U listopadu 1588. Don Antonijeva predstavnika u Carigradu, vojvodu od Mytilene So-Iomona Abenaesa, zamijenio je David Passi. To je bilo veliko iznenadenje za engleskogveleposlanika jer je Passi dotada smatran Spanjolskim iovjekom. Stoga je veleposlanikzakljuiio da je potpuno nepouzdan iovjek, poglavito zato sto je bio u stalnof vezi i s

engieskim neprijateljima..a

Nakon sklapanja mira s Perzijom r59o. godine, pitanje Don Antonija ponovno je bilo uPrvom planu. Tada je njegov predstavnik u Carigradu bio David Passi koji je iskoristiosvoju bliskost sa sultanom Muratom III. te ga relativno lako uspio pridobiti da potakneVelikog vezira na pokret. U meduwemenu, engleskog je veleposlanika Harbornea za-mijenio Edward Barton. Novi je veleposlanik uspio razgovarati s hodZom Saded.dinomefendijom koji je u to doba bio vjerski autoritet. Sadeddin je Bartonu savjetovao da uzpomoe kraljice Elizabete nagovori Don Antonija da jednoga od svojih sinova dovede uCarigrad kao taoca. Kad Don Antonio ne bi htio pristati na to da posalje sina, Sadeddinje smatrao da bi biio dobro Porti poslati tri-ietiri dijamanta u wijednosti od 6o do 8otisuia dukata - koje bi darovali sultanu i vezirima.'s

Stoga su osmanlijske vlasti stupile u sluZbenu vezu s Don Antonijem, a Veliki vezir KocaSinan-pa5a osobno mu je poslao pisrno. Istodobno je carsko pismo poslano marokan-skom sultanu, s naredbom da se Don Antonijev sin oslobodi,,6 ali vladar Maroka oglusiose na naredbu. No, kako je >kolo s.refe< prewtljivo, passijevi su planovi propali i ve€nakon manje od mjesec dana veliki je vezir isposlovao njegov progon, a ubrzo zarim- samo dva tjedna poslije - i Sinan-pa5a je izgubio svoj poloZaj. Tako na osmanlijskomdvoru nije ostao nitko tko bi mogao lobirati za Don Antonija koji je - ne uspjevsi se us-peti na portugalsko prijestolje - umro u Parizu rs95.A portugal je ostao u spanjoiskimrukama sve do 164o. godine.

oSMANLUSt(O-pOLJSt( MtROVNt pRECOVORI

otprilike u to doba odvijali su se i mirormi pregovori izmedu poljskoga kralja i Velikogvezira Sinan-pa5e i upravo je tada jedno Passijevo pismo dospjelo u ruke Sinan-pase.Prema tom se pismu iini kako sultan uopie nije znao da se vode mirormi pregovori tekako je sve bilo pokrenuto samo po Zelji Sinan-pase - s ciljem da se preko tih pregovoraizvuie novac iz Poljske. Zakljudak je pisma bio kako ditav posao na mirovnim pregovo-rima zapravo nema Punu sluZbenu i diplomatsku valjanost - barem ne s osmanlijskestrane.

22 - CSP, Vlll., 325.23 - Pohod velike ipanjolske mornarice, poznate i pod imenom rnepobjediva armada<, s ciljem osvajanja Engleske

t588. godine zavriio.je potpunim krahom ipanjolske pomorske sile. Mornanca se trebala sastati sa ipanjolskim kop-nenim trupama u Nizozemskoj i zatim su zajedno trebale napasti Englesku. Rezultatje trebao biti i svrgavanje kral1iceElizabete koju su iesto nazivali "Turiinom sa sjevera". No, te se dvije vojske nikada nisu uspjele sastati. Napadi en-gleskoga kapetana Drakea osujetili su Spanjolske planove, pa mornarica uopie nije uspjela iziii iz La Manchea, a osimtoga, veii je njezrn dio uniSrila i iznenadna oluja.

24 - David.S.l(otz,ThelewsintheHistoryofEnglond,l41s-185o(Oxford:OxfordUniversitypress),69.

25 - Akdes Nimet l(urat, Ti)rl< - ingiliz Mt)nosebetlerini Boslongrcr ve CeliSmesi (tss3-i5to), (Ankara University. DTCFYay., t953.), r4o.

26 - Ahmed Refrl<,TLjrk/erve lQolige Elizobet,z6-27.

lufoF

flvzolo)

o

6z2

I

Osrnaniijske su vlasti Poijsku smatrale svojevrsnom tampon zonom za ublaZavanje

napada Moskovljana na osmanlijske posjede. Nakon sPorazuma, postignutoga I49o. u

doba sultana Bajazida II., Osmanlije su Poljskoj dodijelile prve kapitulaclle (ahdname)

tek 1525. godine. Sljedeei je mirovni sPolazum postignut 1533. i trebao je vrijediti sve

do smrti jednoga od vladara koji su ga potpisali, tj. Sulejmana Veliianstvenoga (r5zo.-

1566.) iii Sigismunda I. Staroga (r5o6.-1548.).'Nakon Sigrsmundove smrti, za vladavine

njegova sina Sigismunda iI. Augusta, mirormi je ugovor obnovljen na neodredeno vri-jeme. Sliirro tomu, nakon smrti Sulejmana Velidanswenoga, njegov sin Selim II. je 1568.

godine obnovio mir s Poijskom.

No, smrt Sigismunda II. 1572. godine oznadila je novo poglavlje u odnosima izmedu

Poljske i Osmanlijskoga Carstva.'8 Kako je potjski kralj umro bez nasljednika i dinastija

Jageloviea se ugasila,'?e Poljska je postala prostorom na kojemu su se prelamali interesi

razliiitih stranih sila. Tri su se pretendenta borila za ispraZnjeno poljsko prijestolje: ru-

ski car Ivan Grozni, austrijski car Maksimilijan i francuski kralj Karlo IX. Ivan Grozni

nije namjeravao sam preuzeti Poljsku, nego je na poljski tron mislio dovesti svojega sina.

S druge strane, strategija osmanlijskoga Velikog vezira Mehmed-pa5e Sokoloviea bila je

svakako sprijeiiti izbor ruskoga i austrijskog pretendenta. No, iako je Mehmed-pa6a us-

pio u svojim nakanama i izborio se da izabrani pretendent bude Henrik Valois, vojvoda

od Anjoua, ovaj je, nakon smrti svojega brata kralja Karia IX., jednostavno pobjegao na-

trag u Francusku.3" Na kraju je Sokolovie ry76.uspio na poljsko prijestolje postaviti Stje-

pana Bathoryja, dotadasnjega erdeljskog (transilvanskoga) vojvodu. U takvim novim

okolnostima doSlo je i do obnove mirormoga sporazuma.3l Novih veeih sukoba izmed.u

Poljske i Osmanlijskoga Carswa nije bilo sve do Bathoryjeve smrti 1586. godine' Naime,

glavni razlog poljsko-osmanlijskih nesporazuma postali su upadi Kozaka na osmanlij-

sko podrucje Sto su osmanlijske vlasti prepoznale kao djelo kraljevskoga kancelara lanaZamojskoga (de Zamoit).Kako poijske vlasti nisu doista einile ni5ta protiv tih kozaikih

upada, sultan je ubrzo pokrenuo krimske Mongole i naredio njihovu kanu da prijede

granicu i zemlju oiisti od pljaikaia.3'

Nakon toga, sve do r59r. godine, bilo je nekoliko poku5aja da se ponovno usPostave mir-

ni odnosi izmedu Porte i Poljske. Medutim, nekoliko neoiekivanih dogadaja pomutiloje te planove. Naime, usred jednoga od tih Pregovora, u oZujku I59o., u Carigradu je

preminuo poljski poslanik Pawel Uchanski, a tek je u lipnju iste godine u osmanlijsku

prijestolnicu do5ao drugi poslanik, po imenu Jan Zamojski.33 Osnormi sPor u Pregovo-

rima bio je godisnja daia koju je Poljska morala plaeati Osmanlijskom Carstvu jer su

Osmanlije traZili todno odredenu godi5nju svotu koju je poljski poslanik pokuSavao

umanjiti. Naime, Osmaniije su zahtijevali godi5nju dacu od 5o tuceta samurovih koZai

poljski je poslanik traZio da se to pretvori u jednokratni dar od roo tuceta tllnkol'a. Za-

pravo, i jedna i druga strana znale su da plaianje godi5nje daee Osmanlijskom Carstvu

inadi i formalno pokoravanje osmanlijskom sultanu,3o pa su Poljaci Zeljeii izbjeei takvu

formulaciju mirol.noga sporazuma.

- Dariusl(olodzie.jcyzylqOttomon'PolishDiplomoticRelotions(Leiden:Brill,zooo.),1r7

- Ugovorom o sjedinjavanju, potpisanom u Lublinu r. srpnja 1569., Litva je pridruZena l(ral.jevstvu Poljske. Oba

naroda- imala su jednoga vladara i jedan saboq no Litva je zadrZala pravo samostalne uprave i zasebnu vojsku. Vidjeti:

William Langer, An Encyclopedio of world History (goston,1g72.), 442-

- DinastijuJageloviiazapodeojer386.litvanskivojvodaJagelo,arodjevladaoiitavihr86godina.Jageloviii,kojisubili litvanslog podrijetla, vladali su Litvansl<im velikim vojvodstvom koje su r569. napokon prikljuiili Poljskoj.

- AhmedRefik,>Lehistan'daTLlrl<Hakimiyeli<,Tarih-iOsmaniEncilmeniMecmuls'XlV+4'zz7'

- Ah m ed Refik, ibi d., zzl - zB, D ari u s l(ol o d ziej cyzy l<, ibi d', tz 4.

- Mustafa Selaniki, r-orih-i Seloniki, ur. Mehmet ip'irli, 1., (lstanbul: i.0., rd. Fak. Yay., r989.),2't4.

- Ovaj poslanik bio je neiak spomenutoga poljskog kancelara Jana Zamojskog'

27

28

29

3o3rs133

34 - lzvielie (telhis) Sinan-paie sultanu Muratu lll. Vidjeti prilog 5 u Dodatku'

:5oF

ltr

zo

lol

6zF

I

r)

Tijekom tih pregovora suitan Murat III. je odredio da se Veliki vezir Sinan-paSa s Passi-jem dogovori o ispiovijavanju osmanlijske mornarice. Takva sultanova odredba zabri-nula je si.nan-pasu jer takva odluka - smatrao je - pripada tajnim poslovima vlade i nebi se o njoj trebalo raspravljati pred jednim Zidovom. stoga je Sinan-pa5a jednostavnoodbacio taj sultanov prijedlog i oglu5io se na njegovu odredbu.3s

Dok su ti pregovori trajali, Sinan-pa5a je u Poljskoj uspio dobiti vee spominjano Passije-vo pismo. Prema obavijestima vezirove obavjeStajne sluZbe, Passijev je iovjek vi5e putapotajno iSao u Poljsku .Iz vezirovih izvijeiia sasvim je jasno kako je Passi bio tajni Spijunkoji je radio i za Mletke i za Spanjolsku, a - zakljuduje vezir - to se jasno vidi i iz iinjeniceda je Passi u Carigradu bio u stalnoj vezi sa strancima (nemuslimanima).:s

Sinan-pa5a je uhvaieno pismo odmah pokazao suitanu i traZio Passijevo trenutainopogubljenje, ali Murat IIi. je nekoliko puta odbijao taj zahtjev. eini se da sultan nijevjerovao u istinitost vijesti o Passijevoj SpijunaZi protiv Osmanlijskoga Carstva. Ali Ve-liki je vezir bio uporan, tvrdefi da su - prema obavijestima njegove obavje5tajne siuZbe

- Passijev brat i njegovi povjerenici videni u Poljskoj. Osim toga, dodao je da su odredenipoljski duZnosnici potwdili mijeSanje Passija u poslove mirormih pregovora. Na kraju,nije zaboravio sultana podsjetiti i na Passijevo podrijetlo: rOn je vani odgojen, pa kakobi onda mogao biti odan Osmanlijama!<.37

eini se da je Sinan-pa5a bio siguran da je David Passi izdajica, a rezultati njegove istragemogu se iSiitati iz izvije5ia(telhis) upueenih sultanu. Osim Sto je slao tajna pisma i Sto je

njegov povjerenik viden u Krakovu, u Carigrad su dolazile vijesti da je i Passijev brat biona poljskom dvoru u doba kad se dogovarao moguci mir s Osmanlijskim Carstvom. einise da je Passi radio na tome da sprijeii potpisivanje toga miror.nog sporazuma. Premasaiuvanim dokumentima, David Passi bio je imu6an dovjek koji je podmiiivao poljskevlasti da ne Salju poslanike na Portu, ili pak da spredavaju njihov dolazak u Carigrad.i8

Istodobno, engleska kraljica Elizabeta podupirala je moguenost osmanlijsko-poljskogamiror,'nog ugovora jer bi na taj nadin osmanlijska mornarica bila slobodna u posredo-vanju protiv Spanjolske. U izvije5iima Velikoga vezira Sinan-pa5e sultanu Muratu III.Iako se moZe pratiti razvoj poiitidke situacije i ukljudenost Davida Passija u ta zbivanja.3'

Uporno izvjeSeivanje sultana o protuosmanlijskom djelovanju Davida Passija na krajuje urodilo plodom. Passi je najprije u Carigradu uhieen, a Sinan-pa5a ni tada nije pre-stao sultana obavje5eivati o Passijevoj izdaji. Prema vezirour miSljenju, Passi je viSe putaizdao Osmanlijsko Carswo, pa je vei odavno trebao biti pogubljen. Medutim, ni simSinan-pa5a nije vjerovao da ie suitan dati pogubiti Passija. Stoga je Murata IIL molio da

ga barem progna. Naposljetku, ietiri mjeseca poslije, Passi je napokon bio prognan naotok Rodos.ao

Mletadki bailo Lorenzo Bernardo vjerovao je da ee Passija, na putu do Rodosa, baciti umore. Ali, na iznenadenje svih, samo dva tjedna poslije i Sinan-paSa je bio smijenjen sa

svojega poloZaja.a' Bailo je smatrao da bi takav rasplet dogadaja - smjena Sinan-pa5e ivjerojatna smrt Davida Passija - svakako trebao zadovoljiti sav krSeanski svijet.a'

eim je Sinan-pa5a smijenjen, Passijev sin Arslan molio je sultana da po5tedi Zivot nje-gova oca. Tvrdio je da je njegov otac - iako nevin - osuden zbog zavisti. Na kraju je Ar-

35

35

37

38

39

4o41

42

lzvje5ie (teihis) 5inan-pase sultanu Muratu lll. vidjeti prilog t u Dodatku.

lzvjelie (te/his) Sinan-pale sultanu Muratu ltl. Vidjeti prilog r i 3 u Dodatku

lzvjeiie (teihis) Sinan-paie sultanu Muratu lll. Vidjeti prilog 2 u Dodatl(u.

tzvjeiie (te/his) Sinan-pa5e sultanu Muratu lll. Vidjeti prilog t u Dodatku.

lzvjeSie (telhis) 5inan-pale sultanu Muratu lll. vidieti priloge u Dodatku.

lzvjeiie (telhis) Sinan-paie sultanu Muratu lll. Vid.ieti prilog + u Dodatl<u.

Sinan-paSa smilenjenje i. kolovoza t59t.

CSP, VenecrJa, Vlll., 55o.

lUf

ll

2

lol

6z3

I

Ib

slan uspio kod sultana isposlovati oprost za oca.43 Passi se u rujnu iste godine vratio uCarigrad, a njegovi su znanci u nevjerici promatrali taj povratak. Strah od neizvjesnesudbine s kojim se suodavao svakoga dana mogao se ditati na njegovu licu. A mietadki jebailo prileljktvao da se Passi nikada vi5e ne prihvati politiikih poslova.aa

Ostatak Passijeva Zivota, nakon Sto se vratio iz progonswa, prava je nepoznanica. Do da-nas nije pronaden niti jedan, bilo osmanlijski, bilo mletatki, dokument u kojemu bi se

spominjao posiije r59r. godine. Moja istrazivanja o sudbini Davida Passija - poglavito onjegovu Zivotu poslije progona - joS nisu zawsena i postoje naznake o postojanju vijestio njemu u Spanjolskirn arhivima. Stoga vjerujem da cu uskoro mofi zakljuditi pritu onjegovu Zivotu i djelovanju.

- Dana 18 Sevvol ggg / [g.kolovoza i59il: Rodos BeQine Hilkilm ki, Ars]on ndmYahudi Dergdh-i mu'oll1mo orzuhll

edilb bobast Rodos'a silrgiln olan Frenk Dovid ki, gilndh olmoyub garozon silrgbn olmugdur deyu hal6s olmokbdbmdo

indyet ricd etmeQin pdye-i serir-i o'ldmo arz olundukdo rtldk olunmak fermAnm olmugdur. Buyurdum ki, vordukda

emrim ilzere mezbAru ftldk edt)b sildde-i sa'ldetime gonderesitn. Tursl<a vlada, Osmanlijski arhiv, Milhimme Defteri

57, Odluka br.: 396, str. r5r. (Zopovijed rodoskom begu, Zidov po imenu Aslan uputio ie molbu na UzviEenu mi Portu.

Zotroiio je nilost do se izbovi njegov otoc Frenk (koji nije bio osmanlijski podonik) Dovid koji je protjerln na Rodos,

o bio je nevin protjeron zbog mrinje. I kad je uputeno molbo mom uzviienom priiestoliu, izdon ie moi ferman da ga

se oslobodi. Zapovijedam do, kod stigne mojo zopovijed, spomenutog po njoj oslobodii i poioljei pred Carski dvor. -prijevod Mladen Glavina)

- CSP, Venecija, Vlll-, s56.

43

NAI<LADNII<

Sveuiili5te u Zagrebu

ZA NAI(LADNIIG

Aleksa BjeliS, nrrron

UREDNTSTVo

Mirjana Polie Bobic, cLAVNA uREDNTcA

Bojan BaletiiLovorka eoralie

RECENZENTIFXrranlo )anleK; r.lzerlKo norlevac

LEKTORICA

Jasna Penzar

VIZUALNO OBLII(OVANJE

Kuna zlatica

KOORDINATORICA

Lucia Brajkovie

TISAK I UVEZ

Sveudili5na tiskara

NAKLADA

zoo komada

CODINA

2OII.

lsBN 978-953-6002-52-8

crp zApts DosrupAN u RAaUNALNoM tGTALocu

NActoNALNE I svEuarLISNE KNJtZNIcE u zAcREBU

POD BROJEM 77482

O NAKLADNII(

KazaloTable of contents

- TAJNA DIPLOMACUA U

DuBRovNu(u u xvt. sroqe€u

Mirjana Polid Bobid

Uvodna rijei

Biilent AriDavid Passi - utjecajni Zidovna osmaniijskom dvoru

Lovorka Coralid

Pisma i poruke rektora Budve, Bara

i Ulcinja kao izvorzaproudavanjediplomatsko-politiikih zbivanja uMletaikoj Albaniji (XVI. stoljeee)

Bernard DoumercGeorges d'Armagnac, fr ancuskiveleposlanik u Mlecima i njegoviSpijuni u doba Marina DrLiia(r53o.-r56o.)

Ozlem KumrularDubrormik, izvor obavijesti izmeduIstoka i Zapada (Dubrovnik, Mlecii Visoka porta)

Ozlem lfumrularStvaranie slike o Tirrcima naSredozemlju u XVI. stoljecu

- samopoimanje nasuprotprotupromidZbi

Paolo PretoTajna diplomacija Mletakai Dubrormika

Emilio Sola Castafro

Dubrormik i dojave

Mirjana Polii BobiiSpanjolska tajna sluZba uDubrovaikoj Republici u XW.stoljecu i uloga Spanjolskog

povjerenika Marina Zamanje u njoj

29

38

5g

86

Tajna diplomacijauDubrovniku u XVI. stoljeiu

Secret Diplornacy in the r 6'h

Century Dubrovnil< - La diplomatie

secrete de Dubrovnil< au XVle siecl

Diplom azia segreta di Dubrovnil< nel

Cinquecento - La diplomacia secreta

en Dubrovnil< en el siglo r 6 - r 6.

yizyr lda Du brovn il<'te gizli d i plomasi

Sveudili5teuZagrebuUniversity ofZagreb

zAcREB,20n.

l

{rrar riii ifr., ! !

!.)

.7,.:.=

.:i*:,

. ffiffiEB )1_lliiiircL

:: .. :,1...-l

jl

j:al I

.:i:.'::a:: -.i

.

.:

,;!i;i*

t,

,