06_PER ASPERA AD ASTRA. O iznimnom značenju humka 48 iz Stične za istraživanje halštatske...
Transcript of 06_PER ASPERA AD ASTRA. O iznimnom značenju humka 48 iz Stične za istraživanje halštatske...
PER ASPERA AD ASTRAO iznimnom značenju humka 48 iz
Stične za istraživanje halštatske kulture u Dolenjskoj
Dragan BožičInštitut za arheologijo ZRC SAZU
Ljubljana
Dodatak Tumul 48 u Stični, istražen u godinama od 1946 do 1964, od iznimnog je značaja za istraživanje halštatske kulture u Dolenjskoj. U publikaciji Stična II/2 iz 2010. nažalost mnogo toga nije točno. Dok je još 1987. Gabrovec bio mišljenja da je središte tumula bilo prazno, pet godina kasnije on je došao do spoznaje da je prvi tumul na tom mjestu nastao već u 8. stoljeću, a na njegovom vrhu bio je ukopan nalaz br. 22 sa konjskom opremom navodno etrušćanskog porijekla. Godine 2006. napokon on i Biba Teržan dolaze do zaključka da nalaz br. 22 zajedno sa nalazima 19, 20 i 21 pripada velikoj drvenoj grobnici iz 8. stoljeća, koja je bila okružena i pokrivena kamenim pločama. Postojanje ove grobnice je puka fikcija. Da je ona zaista postojala, na mjestu njezinih stijena bili bi sačuvani tragovi drveta ali i brojne kamene ploče, što nije bio slučaj. Ukrasi iz groba Circolo del tridente u Vetulonii u Toscani, rađeni na proboj, nikako nisu identični ukrasima iz nalaza br. 22, a šuplja sjekira sa tauširanim brončanim trakama najbolje usporedbe ima u sjekirama sa Vača i iz zbirke Mecklenburg, koje mogu biti pouzdano datirane u stupanj certoških fibula.
Predmet iz kamene grobnice 33, prema Bibi Teržan skitska igla, bez sumnje je žezlo, kakva se javljaju u muškim grobovima dolenjske grupe iz stupnjeva Certosa 2 i Negova 1. Datacija ove grobnice na početak stupnja zmijolikih fibula, koju je predložila B. Teržan, sasvim je neodrživa.
Muški grob 76 sigurno je mlađi od stupnja zmijolikih fibula zbog naborane keramike, ciborija tipa 10 po Dularu i ručke rebraste ciste. Na brojne pogrešne stavove u publikaciji Stična II/2 do danas nijedan od slovenskih arheologa nije se kritički osvrnuo. Naprotiv, izmišljena centralna grobnica ušla je u znanstvenu literaturu. Jedna od studentica Bibe Teržan u svojoj disertaciji, koja je čak bila štampana, prihvatila je između ostalog pogrešnu podjelu stupnja zmijolikih fibula na dvije faze, ranu dataciju tauširane sjekire u 8. stoljeće i stav Staneta Gabrovca, da su se keramičke posude, ukrašene pojasevima crvene boje i grafita, u grobovima pojavile već u stupnju Podzemelj, iako je Dular 1982. ubjedljivo pokazao, da taj tip keramike u Dolenjskoj prvi put susrećemo na kraju stupnja Stična 2. Lako se može dokazati, da su najstariji nalazi iz tumula 48 iz stupnja Stična 2, a najmlađi iz stupnja Certosa 2. Što se tiče pojave naborane keramike, B. Teržan je 1990. iznijela mišljenje, da se ona pojavljuje već u stupnju Stična 2. U prilog toj tvrdnji je navela više grobova te faze, koji su ili nepouzdani ili su bili pogrešno datirani. Ako uzmemo u obzir, da su grob sa tri kernosa iz Novog mesta (Znančeve njive, grob IV/20), grob 3 iz tumula kod Volčjih Njiva i grob I/26 sa Hriba u Metlici sigurno iz stupnja certoških fibula, a ne stariji, i da niti jedan od relativno brojnih grobova stupnja zmijolikih fibula u tumulu 48 iz Stične nema naboranih posuda, sasvim je jasno da se naborana keramika prvi put pojavila tek u certoškom stupnju, što odgovara situaciji u sjevernoj Hrvatskoj. Avče, 26. 4. 2015
Dular 2003
Knez 1986
Znančeve njive u Novom mestu, grob II/19stupanj
Certosa 2
prijelaz iz stupnjaCertosa 1uCertosa 2
ciboriji tipa 10
Tecco Hvala 2012, 60, nap. 109 isl. 129 na str. 346:crveno-crna keramika već u stupnjevima Podzemelj 2 i Stična 1 ???
Dular 2003