Hendl i Bah

7/25/2019 Hendl i Bah

1/7

BAROK

Georg Fridrich Hendl - Johan Sebastian Bah

Georg Fridrich Handel i Johan Sebastian Bach ubrajaju se u najznaajnije kompozitore u historijimuzike. Obojica su nijemci po !i"otu i st"aranju sa"remenici premda je Handel nad!i"io Bachaza skoro deset godina. #red kraj !i"ota obojica su oslijepila. $jiho"a %e djela poput nekada#alestrine i di &assa obilje!iti "rhunac baroka i ujedno zat"oriti posljednju stranicu te epohe. 'to bi bilo s"e (to spaja o"a d"a di"a muzike historije. S druge strane razlike me)u njima su

brojne i duboke.

Georg Fridrich Handel* +,.-+/0.1ne potie iz muzike porodice. #onara"i nemiran ot"oren i snala!lji"rano je u"idio prednosti poznanst"a i"eza sa "i(im krugo"ima u ciljua2irmacije s"oje umjetnosti. 3ato je

puno puto"ao upozna"ao raznemuzike stilo"e ali i sticao korisna

poznanst"a. $jego"a djela su i odraznjego"e nara"i. On je "i(e sklon"elikim "okalno-instrumentalnim2ormama - operama oratorijima i

srodnim djelima ali i orkestarskims"itama s"emu (to najbolje odra!a"amonumentalnost sjaj i s"eanikarakter barokne muzike.

'ako je bio duho"it i zaba"anHandel se nikada nije o!enio.4o!i"io je priznanja i sla"u i

Johann Sebastian Bach*+,.-+/6.1pripada porodici koja je kroz generacije

dala niz iznimno nadarenih muziara. #onara"i miran skroman i po"uen s"oj!i"ot pro"eo je kao orgulja( "iolinistkantor ili kapelmajstor ugla"nom umanjim mjestima nikada ne napu(taju%i

$jemaku. Bio je potpuno pos"e%en raduna s"ojim remek djelima bez obzira naizglede za uspjeh. Bach je "rstan majstorkontrapunkta "i(e sklon instrumentalnojmuzici u kojoj je dao doprinos i muzikoj

pedagogiji. $jego"a muzika jemeditati"na intimna i po"remeno izrazitoliriskih crta.

Bach je imao d"a braka i 76 djeceme)u kojima su etiri sina tako)er bilimuziari. 3a !i"ota je bio malo poznatkao kompozitor ali kao orgulja( "elikiugled stekao je jo( u mladosti.

$ajsliko"itiji i najsa!etijiprikaz Handelo"e i Bacho"e

poja"e u historiji muzike daoje poznati njemaki muzikiteoretiar muzikolog ikompozitor Hugo 8iman*+90.-+0+0.1: ;Bach iHandel su kao d"ije "elikerijeke koje iz"iru na "rhuiste planine teku niz njened"ije suprotne strane iulije"ajuse u d"a me)usobno

"eoma udaljena mora;.

Bacho"a poruka uenicimago"ori puno o njegoo"ojskromnosti:


2/7

BAROK

Georg Fridrich HandelGeorg Fridrich Handel stekao je osno"na muzika znanja u rodnom Haleu ue%i orgulje

embalo i kompoziciju kod mjesnog orgulja(a. #roti"no oe"oj "olji da mu pozi" bude muzikaon odlazi u Hamburg gdje je jedno "rijeme radio kao orgulja( i embalist hambur(kog pozori(ta.>u je nastalo i nekoliko njego"ih opera ukljuuju%i i opere ?lmira i $eron. $a pozi" lano"a

porodice @edii koji su !eljeli da Firencu uine italijanskim muzikim centrom Handel napu(ta

$jemaku i odlazi u 'taliju. Bora"e%i u Firenci Aeneciji 8imu $apulju upoznao je dostignu%aitalijanskih kompozitora posebno u podruju opere i instrumentalne muzike te kompono"aocrk"enu muziku oratorije i opere.

$akon trogodi(njeg bora"ka u 'taliji Handel je odluio da prih"ati mjesto dirigenta nad"oru princa Georga &udiga u Hano"eru a zatim odlazi u &ondon gdje %e sa prekidima bora"itido kraja !i"ota. $jego"a djelatnost u &ondonu bila je usmjerena na kompono"anje i prikazi"anjeopera u ok"iru no"oosno"ane Cralje"ske akademije za muziku. 8ad na prikazi"anju operanasta"io je i u 'taliji kada je &ondonska akademija zat"orena. #ritisci ja"nosti i za"ist kolega

pono"o su ga primorali da promijeni sredinu. Ae% naru(enog zdra"lja Handel odluuje da se "ratiu &ondon gdje se pos"e%uje pisanju oratorija na engleskom jeziku. >ime je najzad uspio pridobitienglesku muziku ja"nost i poljuljati sna!an uticaj italijanske opere koja je do tada "ladalalondonskim pozornicama.

Handelo"anaj"a!nijavokalna djela obuh"ataju opere oratorije i kantate.Compono"ao90 opera koje se sa rijetkim iznimkama nisu odr!ale. = njima se ogleda s"o bogatst"o iraznolikost e"ropskih opernih stilo"a od hambur(ke do 2rancuske opere sa plesnim takama.#risutna su oba tipa recitati"a. = arijama se naje(%e susre%u plesni i koncertantni bra"uroznielementi. Sadr!ajno opere se oslanjaju nagrku i rimsku historiju i mit estoobra)uju%i "elike herojske liko"e. 3naajnijeme)u njima su: Almira, Neron, Rinaldo,Jlije !e"ar, Serse, Alesandar#

Handel na s"oje oratorije prenosiodre)ene operne elemente. $jemu "i(e nijepotreban testo tj. pripo"jeda teksta iz"andijaloga. Osim toga on primjenjuje podjeluoratorija na tri dijela shodno podjeli opere naino"e. Orkestar ima znaajnu ulogu tokomizmjene poli2onih i homo2onih odsjeka.#risutne su horske take arije dueti.Handelo"i oratoriji su na engleskom jeziku

prete!no duho"nog sadr!aja osim sedam kojipripadaju s"jeto"nom podruju. #oznatiji

me)u njima su $esija, Jda $akabejac, %"rael &gi't, Sal, Samson.

Djelokupno Handelo"o st"arala(t"omo!e se podijeliti u pet "elikih skupina:

Scenska djelaE7. Oratorijska djelaE

Drk"ena djelaECamerno-"okalna djela

* s"jeto"nog karaktera 1'nstrumentalna djela


3/7

BAROK

3a"r(ni dio ?leluja iz oratorija

@esija

Osim opera i oratorija Handel je u podruja "okalne muzike osta"io i +66 kantata za jedand"a i tri glasa na italijanske teksto"e te 2orme manjeg obima kao (to su njemake pjesme i drugadjela.

Broj djela sa podruja Handelo"e instrumentalne muzike je "elik. >u se ubrajaju +7konerta grosa pisanih za d"ije "ioline gudae i kontinuo od kojih se istie (esti u g-molluE 76

koncerata za orgulje *obino iz"o)enih u me)usta"o"ima oratorija1 , koncerata za obou 7triosonata d"ije s"eske suita za embalo 2uge idruga djela.

@e)u najpopularnije Hendlo"e rado"eubrajaju se orkestarske s"ite $"ika na vodi i

3a praiz"edbu oratorija@esija u 4ablinu "ladao je "eliki

interes. 4a bi d"orana moglaprimiti (to "e%i broj posjetilacadamama je sugerirano da ne nose

podsuknje a mu(karcima da nenose sablje.

Obiaj da u ngleskoj publika ustaje na iz"edbupoznatog hora ?leluja iz @esije datira iz +/9.godine. >ada je ushi%en poetnim takto"ima?leluje kralj 4!ord! ' ustao i na nogama saekao

kraj. $jego" primjer slijedila je publika.

Handelo" potpis

$aslo"na strana pr"og (tampanog izdanjaHandelo"e opere Julije Dezar iz

+/79. godine


4/7

$"ika "a vatromet#O"a djela pisana su za iz"o)enje na ot"orenom prostoru za "eliki brojslu(alaca.Muzika na vodi poinje 2rancuskom u"ertirom a zatim sljedi 76 sta"o"a raspore)enih utri zasebne s"ite.Muzika za vatrometpisana je samo za duhake instrumente i udaraljke.

BAROK

Johann Sebastian Bach#r"o muziko obrazo"anje Johan Sebastian Bach stekao je u porodici. $jego" pr"i uitelj

bio je otac Johann ?mbrosius pro2esionalni muziar u isenachu Baho"om rodnom gradu.$akon smrti roditelja staranje o desetogodi(njm JohanuSebastianu i brigu o daljem obrazo"anju preuzeo je njego"

brat Johan Cristo2.Od s"ojeosamnaeste godineBah je nekoliko puta mijenjao mjesta bora"ka u potrazi za boljim pro2esionalnim anga!manom iuslo"ima !i"ota za s"oju mnogobrojnu porodicu. $ajdu!e se zadr!ao u &eipzigu 7/ godina. >u jeoba"ljao razliite du!nosti u ok"iru z"anja kantora tj. horo"o)e i crk"enog uitelja u crk"i S".>ome i ostalim leipzikim crk"ama. >o je podrazumije"alo iz"rsno pozna"anje s"iranja na "ioliniembalu i orguljama i odr!a"anje instrumenata kompono"anje i pripremanje programa za s"ecrk"ene prigode rad sa horom i orkestrom te pedago(ki rad sa uenicima.

'z"edba suiteMuzika na vodi na rijeci>emzi maja mjeseca +/9/. godine *bakrorez1

@jesta u kojima je Bach

!i"io i radioBacho"a rodna ku%a u osenachu danas

Handel nije na s"oju umjetnostgledao kao na sredst"o zaba"e i

razonode. Jednom je rekao:< Boljelo bi me kada bih

ljudima pru!ao samo u!itak.@oj je cilj da ih uinim

boljima;.


5/7

=nato ogranienosti i nerazumije"anju leipzi(ke sredine i prihodima koji nisu bili

adek"atni poslo"ima koje je oba"ljao Bach je ostao odgo"oran marlji" i pos"e%en s"emu (to jeradio. ta "i(e to je "eoma plodno razdoblje u kojem su nastala i neka od njego"ih remek djela. $a!alost njiho"u "rijednost u"i)ali su samo rijetki. Bah je za !i"ota pa i +66 godina poslije bio

poznatiji po s"om majstorst"u na orguljama nego po djelima koja je st"arao. Ii"io je u sjeni sla"es"ojih sino"a kompozitora ija su djela bila tra!ena i iz"o)ena mnogo "i(e nego djela njho"ogoca.

%nstrmentalna m"ika u cjelokupnom Bacho"om st"arala(t"u zadi"ljuje i s"ojimk"antitetom i k"alitetom. >o je sinteza s"eukupnih baroknih nastojanja na o"om muzikom polju.#r"o mjesto zauzimaju djela zainstrumente s tipkama:Klavir: 'n"encije #reludiji i 2ugeFrancuske i ngleske s"ite>alijanski koncert Goldberg"arijacije =mjetnost 2ugeEOrglje( #rerade Ai"aldije"ih"iolinskih koncerata koralne predigre tokate i 2uge 2antazije i 2uge preludiji i 2uge sonatekoralne obrade i druga djela.

BAROK

)obro tem'erovani klavir *Das Wohltemperierte Clavier+, Bacho"o remek djelo s podrujamuzike za kla"ir je d"odijelna zbirka preludija i 2uga . S"aki dio zbirke sadr!i 79 preludija i 2ugeu s"im tonalitetima dura i mola. Smatra se da o"a zbirka spada me)u najuticajnije rado"e uhistoriji muzike uop(te. Ona je neizosta"ni dio muzike edukacije koju je Bach uz ostalekompozicije primijenio u radu sa s"ojom djecom.

&udig "an Beeto"en

Ostala instrumentalna djelaetiri orkestralne suite suite za

"iolonelo koncertiza razne instrumentei kombinacije instrumenata me)u kojimaima i nekoliko obrada "lastitih iAi"aldije"ih koncerata i kamerna djelaEsonate i trio sonate.

Od est Brandenbr-kih koncerata tre%i i(esti su pisani samo za gudae. $azi" su dobilipo markgro2u od Brandenburga koji je Bachudao ideju da ih komponuje.

&ud"ig "an Beto"en *+//6.-+7/.1 bio je "eliki po(to"alacBaho"og djela. esto je s"irao preludije i 2uge iz 4obrotempero"anog kla"ira. Baha je naz"ao


6/7

Darl #hilipp manuel Bach

= grupi Bacho"ih rado"a sa podruja vokalne m"ikeposebno mjesto zauzimaju kantate.Baho"a du!nost kantora

oba"ezi"ala ga je dakomponuje i priprema po

jednu kantatu za s"e nedelje ipraznike u crk"enoj godini ito za godina. Bogat opusduho"nih kantata datira izranog leipzi(kog razdoblja.Odlikuju ih "e%i tehnikizahtje"i.

BAROK

Od pet pasija potpuno su sau"aned"ije .asija 'o %van i.asija 'o $atej..asija 'o $ark sau"ana je djelimino. Ostala Bacho"a djela "okalne muzike su miseoratoriji moteti korali.

Pasija po Mateju predsta"lja "rhunacBaho"ecrk"ene muzike. #isana je za soliste d"a hora i d"aorkestra.

$"i/ka 0rtva@uzika !rt"aje Bacho"a zbirka koja sadr!i kanone 2uge2antaziju i trio sonatu. 4jelo je pos"e%eno kralju FridrichuAelikom koji je upoznao Bacha preko njego"og sina DarlaFilipa manuela Baha inae kralje"og d"orskog embaliste.#rilikom susreta u d"orcu u #otsdamu +/9/. godine kralj jeBahu zadao temu za impro"iziranje *slika dolje1 iz koje jed"a mjeseca kasnije nastala u"ena zbirka.

>ipinu Baho"u kantatu iz ranogleipzi(kog razdoblja ine , broje"a poredoslijedu: poetni hor reitati" arijareitati" arija koral.

=nutra(njost jedne od crka"a S". >omeu kojima je Bach s"ake sedmicekompono"ao i iz"odio crk"ene kantate.

Bach je jednu kantatupos"etio ka2i


7/7

#r"i put je iz"edena na Aeliki petak "jero"atno aprila mjeseca+/7/. u crk"i S". >ome u &eipzigu. Sto godina kasnije tanije+70. godine kompozitor FeliK @endelsohn iz"eo je o"o djeloi time s"ratio pozornost s"ijeta na Bacho"u muziku.

#itanja i zadaciCoje su razlike izme)u opere i oratorijaL $a"edi pet skupina Hendlo"og st"arala(t"a. takarakteri(e Handelo"e opereL $a"edi gla"ne odlike Hendelo"ih oratorija. ta je to @uzika na

"odiL $a"edi naj"a!nija Baho"a djela pisana za kla"ir. ta jeDobro temperovani klavirL Coje sukarakteristike djelaMuzika rtvaL 'z ega se satoji Baho"a kantataL

@uziki primjeri M "ideo klipo"i

G.F.Hendl - @uzika na "odi--@enuet-8igodon ' ''G.F.Hendl: ?leluja M Oratorij @esijaG.F.Hendl: Ombra mai 2u M ?rija iz opere CserseJ.S.Bah: Brandenbur(ki koncert br. J.S:Bah: Smiluj se - ?rija iz #asije po @atejuJ.S.Bah: #reludij i 2uga

J.S.Bach: @enuet i Badiner M S"ita h-moll

FeliK @endelsohn *+60.-+9/.1predsta"nik ranog njemakogromantizma bio je kompozitor

pijanist orgulja( i dirigent

Hendl i Bah

Documents

Transcript of Hendl i Bah