Udzbenik-PK_kao_metoda_rane_intervencije.pdf - ICT-AAC

Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu

Temeljem odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu: Klasa: 032-01/20-01/41; Urbroj: 380-061/36-21-2od 20. travnja 2021. odobrava se korištenje naziva

http://usluge.ict-aac.hr/udzbenik-pk/ .

Sveučilišni udžbenik Potpomognuta komunikacija kao metoda rane intervencije: teorijska ishodišta i klinička praksa objavljen je kao PDF i kao mrežno mjesto na

Provedbeni partner programa bio je Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. U program je bilo uključeno 148 stručnjaka koji su sudjelovanjem na edukacijama i mentoriranjima usvojili nova znanja i vještine vezane uz primjenu potpomognute komunikacije u ranoj intervenciji. Drugi cilj programa odnosio se na unapređenje dostupnosti asistivne tehnologije za potpomognutu komunikaciju i primjerene podrške za djecu s razvojnim odstupanjima/teškoćama od 0 do 8 godina. Ovaj udžbenik je rezultat rada na opisanome programu.

Slijedeći inicijative Svjetske zdravstvene organizacije i obveze poštivanja Konvencija o pravima osoba s invaliditetom te u skladu s Planom programskih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske i UNICEF-a za razdoblje od 2017. do 2021. godine, Ured UNICEF-a za Hrvatsku pružio je podršku u provedbi programa „Izgradnja nacionalnih kapaciteta za primjenu potpomognute komunikacije kao metode rane intervencije za djecu s razvojnim odstupanjima/teškoćama od 0. do 8. godine” te tako pridonio jačanju kapaciteta stručnjaka koji rade u zdravstvenim ustanovama, ustanovama socijalne skrbite organizacijama civilnog društva za sustavnu primjenupotpomognute komunikacije u radu s djecom s razvojnimodstupanjima/teškoćama 0–8 godina.

Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada 2.0 Hrvatska.

sljedećoj poveznici:

PDF verzija ne podržava sve funkcionalnosti mrežne verzije udžbenika.

https://creativecommons.org/choose/results-one?license_code=by-nc-nd&jurisdiction=hr&version=2.0&lang=hr

http://usluge.ict-aac.hr/udzbenik-pk/

kao metoda rane intervencije

Ured UNICEF-a za Hrvatsku

Urednica: Jasmina Ivšac Pavliša

4

Impressum

Urednica

Izv. prof. dr. sc. Jasmina Ivšac Pavliša

Stručna dorada

Monika Rosandić Grgić, mag. logopedije

Fotografi je

Mirna Pibernik, mag. comm.; dio fotografi ja: privatni albumi (Anamaria Tomić, Jasmina Ivšac Pavliša, Miranda Kokotović Maja Jurjak)

Lektura

Ankica Tomić, prof. hrv. jezika iknjiževnosti

Dizajner

Tamara Kocet, mag. ing. techn graph.

Recenzenti

Akademik prof. emerit. dr. sc. Ignac Lovrek Dr. sc. Branka JurišićProf. emerit. dr. sc. Marta Ljubešić

Prijevod s engleskog jezika

Saša Šegrt, prof. engleskog jezika

Implementacija web sjedišta

Izv. prof. dr. sc. Marin Vuković

Prof. dr. sc. Željka CarMatea Žilak, mag. ing.

Izdavač

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u ZagrebuBiblioteka Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Udžbenički niz ; knjiga 5 ISBN 978-953-8321-02-3 (PDF)ISBN 978-953-8321-03-0 (HTML)

Za izdavača Prof. dr. sc. Lelia Kiš-Glavaš

Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis Udžbenici sveučilišta u Zagrebu

Temeljem odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu: Klasa: 032-01/20-01/41; Urbroj: 380-061/36-21-2od 20. travnja 2021. odobrava se korištenje naziva

Zagreb, 2021.

5

ke

čunarstva

Ana-Marija Bohaček, magistra edukacijsrehabilitacije, sveučilišni specijalist rane intervencije, doktorski studentEdukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Prof. dr. sc. Željka CarFakultet elektrotehnike i raSveučilišta u Zagrebu

Jasminka Čavužić Čajko, prof. logoped,sveučilišni specijalist rane intervencijeDječji vrtić Maksimir

Izv. prof. dr. sc. Jasmina Ivšac PavlišaEdukacijsko-rehabilitacijski fakultetSveučilišta u Zagrebu

Ines Jagodić, mag. logopedijeCentar za komunikaciju “Kod logopeda“

Maja Jurjak, mag. logopedijeEdukacijsko-rehabilitacijski fakultetSveučilišta u Zagrebu

Ružica Magušić, prof. logopedSpecijalna bolnica za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama Goljak

Doc. dr. sc. Marina Milković Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Izv. prof. dr. sc. Renata PinjatelaEdukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Dr. sc. Patricia PolitanoSveučilište Illinois u Chicagu, Sjedinjene Američke Države

Klara Popčević, mag. logopedije, doktorski studentEdukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Ines Rodić Marušić, mag. logopedijePoliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG

Monika Rosandić Grgić, mag. logopedije, doktorski studentEdukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Doc. dr. sc. Sanja ŠimlešaEdukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Anamaria Tomić, mag. logopedije, sveučilišni specijalist rane intervencijeFakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

Katarina Škorvaga, prof. rehabilitator Dječji vrtić Zapruđe

Matea Žilak, mag. ing. el. techn. inf., doktorski student Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu

Autori

6

.................................................................................................................................................. 4

Autori ........................................................................................................................................................... 5

.............................................................................................................................. 8

.................................................................................................................................. 11

........................................................................................................... 20

......................................................................................... 30

......................................................................... 40

.................................................................................................................................................. 48

.......................................................................................................................................... 54

............................................................................................................................. 60

............................................................................................................ 65

................................................................................ 73

.................................................................................................. 85

........................................................................................................................................ 92

........................................................................................................................... 96

.............................................. 111

7

........................................................................................................................................... 124

........................................................................................................ 126

............................................................................. 130

......................................................................................................................................... 138

8

Potpomognuta komunikacija kao metoda rane intervencije jedan je Izgradnja nacionalnih kapaciteta za primjenu potpomognute

komunikacije kao metode rane intervencije za djecu s razvojnim odstupanjima/

Uredom UNICEF-a za Hrvatsku.

razumiju jezik imaju

9

1

komunikacije u svakodnevni rad s djecom rane dobi i

djecom rane dobi).

2

Potpomognuta komunikacija kao metoda rane intervencije

3 .

Literatura

A. M Ivšac Pavliša J M.

sessions with families.

C Ball L A J J

Augmentative

J.C A.R K.D.R. (2002). “There’s

10

Exemplary practices for beginning communicators: Implications for AAC

National

for evidence-based practice guidelines for autism

M. i R. A.

realities

J. R S. LB S

N. S. M. N. (2020).

and Practice Review Team.

11

Suvremeni koncept rane intervencije

Suvremeni sustavi rane intervencije osmišljeni su i

poticanja

1

•

•

•

•

•

•

•

•

•

12

(HURID2

za cilj stvoriti nacionalni sustav rane intervencije u djetinjstvu. Taj bi sustav trebao biti

biti „rana“.

njihove obitelji.

13

Podrška djetetovu razvoju u sustavu rane intervencije

djetetovo sudjelovanje u dnevnim aktivnostima i koliko

Primjer obiteljske aktivnosti

14

Ta se razdoblja nazivaju

s okolinom.

kada je mozak najotvoreniji za nova iskustva. Rano

vremenski razdvojena

•

•

•

•

•

temelji na

.

procjeni

i

u zajednici ( ).

Primjer igre u zatvorenom prostoru

15

navedenim intervencijama je

Intervencija utemeljena na rutinama obitelji Family Guided Routine Based Intervention).

).

-daliteta

mi …”

16

). Svaki cilj u rutini trebao

kao jedinstvenu zajednicu.

na

konstrukcijska

rutina odijevanja

rutina hranjenja

rutine osobne

rutine u dodat--

ma ovisno o

slikovnica

brojalice

korištenje

televizora i tableta

obiteljska

rekreacija

obitelji i zajednici

socijalizacijske aktivnosti

17

u

bez rizika i njihovim obiteljima izvode se u skladu

intervencije. Sustav rane intervencije trebao bi imati u

za djetetov razvoj.

18

rane intervencije?

intervencije.

je jer:

a) u njoj sudjeluje dijete i roditelj

d) je rana

aktivnostima?

uvrstiti u intervenciju temeljenu na rutinama.

Literatura

(2009)

Topics in Early

Journal of Early

(2014).

.

intervention services.

A. (2009).

19

24

Risk.

Effective Early Intervention: Paul.

Mothers’ social communicative

intervention model in Australia: Practicioners

A

Gynaecologia et

Routine Based Early

A. (2000).

Journal

Naturalistic instructional approaches

Osobine i psihološki uvjeti razvoja

American Journal

Routines.

20

.

komunikacijske potrebe koji se odnosi na

komunikacije

komunikacije smatra svaka osoba koja se tijekom

21

potpomognute komunikacije

tehnike

unaided symbols) i na tehnike potpomognute aided symbols)

Tehnike potpomognute

Podjela potpomognute komunikacije s obzirom

22

pokrete

Tehnike potpomognute

niskotehnološka i visokotehnološka komunikacijska sredstva.

“zvijezda

23

Primjeri komunikacijskih sredstava koja su

Postoje i tzv.

text to speech

).

24

djetetovo komunikacijsko sredstvo istovremeno s

ciljem interaktivnog sudjelovanja djeteta u igri kockama

materijalima ( ). Svaka situacija zahtijeva

knjige

koji je odabran prema individualnim potrebama

komunikacije imaju brojne funkcionalnosti:

25

itd (

koja je

slijedi (

26

. Primjer vizualnog rasporeda koji prikazuje dnevne aktivnosti djeteta

dodatni vizualni modalitet u odnosu na samo auditivni

potpomognute komunikacije i

u mjeri koja zadovoljava njihove dnevne komunikacijske

se na

.

U

28

i visokotehnoloških sredstava komunikacije kod

Literatura

M L. M R. BL. G. i Til R. B

(ASHA)

D. i P.

D. i P.

J. M.with autism: An introduction to augmentative and

House

Ivšac Pavliša J. i Rašan I.

M. J. i P. F.for People With Autism: A Guide for Parents and

J Ivšac Pavliša J A. i J Potpomognuta komunikacija kao potpora

Tim oko obitelji: zabluda ili stvarnost?

M K S VS S Hil D

Augmentative and Alternative

J . i P.

and Alternative Communication for Individuals with Severe and Profound Disabilities. Focus on Autism and

29

Iacono T. i H. (2004). Patients with

consultation.

J. i D

Assistive

J. C B R. i N

R.

S. i J. Alternative Communication? An Introduction. U A.

C. C.

(Ur.) The Handbook of Augmentative and Alternative

K. L J. B M. JS. L - D. i Hong

Augmentative and

National standards

coclusions: Addressing the needs for evidence-based

M. A. i R.A

R. A. i M. A. (2000). AAC: More Than

(2020).


C M. i J.

The Handbook of Augmentative and

K. M. i

Intellectual Disabilities. Mental Retardation and

30

komunikacije u ranoj intervenciji

programi rane intervencije tako da bi

Primjena potpomognute komunikacije u

nije

31

komunikacije


stanju svoje ideje i misli oblikovati u nove iskaze koji

generative language).

programiranje

kod korisnika

djetetov komunikacijski sustav:

32

core vocabularyfringe vocabulary).

Na

34

.

u brojnim

kombinacija manualnih

Primjer multimodalne

intervencije kod djeteta s Wolf-Hirschornovim

35

tvrdnja “

komunikacijom

potpomognutom komunikacijom.

Prvi je

prirodnim

da

36

uvodi potpomognuta komunikacija

70% vremena

.

Kod

itd.

Proširivanje komunikacijskih funkcija uz

visual immersion program

37

da se djecaintervencije putem potpomognute komunikacije jer

komunikacije.

komunikacije?

2010.).

interakcija s njim.“

38

Literatura

R. K. L. i H. C


M C. i S. B. Augmentative

. i C. J. (2011). Indirect

Augmentative

I.

D. R. i P. Augmentative

and adults with complex communication needs (third

D. M. i Ho K. (2000). School-based

Contemporary Issues in Communication

A Ivšac Pavliša J M. i K. (2017). Multimodalni pristup u poticanju

komunikacije i jezika kod djece s intelektualnim

D. C.

(Ur.). The Handbook of Augmentative and Alternative

. (2014). AAC Intervention as an Immersion Model.

K. D. R V. J LM Gagliano C. i J.

K J. i D. (2010). Effects

needs. Journal of Pediatric Rehabilitation Medicine: An

C S. i P.

communication: An emphasis on the developmental

M. J

Journal of Applied Research in

Fallon K. A J. C. i T. K

A

G J. i J

L. M J S. i Logan J.

Journal of Autism and

39

King A. M J. A. i L. S.An integrated multimodal

P. J MacDuff M. T. i McClannahan

. i J

Augmentative and

J. C D. R. i J. (Communicative competence for individuals who use

Baltimore: Paul H. Brookes.

R

C. A D. R. i D.

Augmentative and

M. i H. Communicative

K Ivšac Pavliša i J A. (2020).

M. A. i R

and alternative communication. Augmentative and

M Ivšac Pavliša J M. i A.

R. A. i M. A.

. H. C H. L. J. F J. S. S. i K.

Baltimore: Paul H. Brookes

J V. A D Son S. H

L R D M. F. Lancioni . i J.

Journal of

C M. i J.

The Handbook of Augmentative and

M C. i D.


40

komunikacije za osobe na razini 1

„.”

. To je osobito istina kad .

da/ne

41

ili gotovo

la sam ili gotovo

ili gotovo

2004).

komunikacijskih interakcija. Cilj intervencija treba biti

42

Ne .

.

otvara usta

uznemiren

zbunjen

43

.

koje su

komunikacijskih interakcija .

2

Inventar funkcionalne komunikacije

Inventara

.

za vrijeme

hrana

odbijanjeili

modelirajte odmahivanje

NEverbalizirajte:

verbalizirajte: Završio/la si? Gotovo?

nova osoba ulazi

i smiješi se sretan sam

tijekom aktivnosti koja

nešto nije u redu

uznemiren sam

boli me

nešto nije u redu te

44

Odjeljak Metode samostalne komunikacije iz Inventara funkcionalne komunikacije

Proizvodi li dijete neke

45

Odjeljak Poruke koje prenosi iz Inventara funkcionalne komunikacije

ponekad i bira .

46

temelju informacija dobivenih od osoba koje djetetu

kod

partnera

komunikatoranajjednostavnije

.

komunikatora.

.


izabrati.

47

•

• (kada je dijete

•

•

.

novih komunikacijskih metoda trebaju se rukovoditi

Literatura

Bopp K K. i P.

disabilities.

R. i Kaplan S. B. I raise my

C. (2020)

P. (2002). Inventory of Functional Communication.

J. H G. P. i J.

K. J. S. L. i S

A. Checklist of Communicative Functions and Means

A. How to use the Checklist of Communicative Functions and Means

48

Information and Communication Technology

osoba s invaliditetom1

komunikacija

ili

49

ili je takav dizajn

Pojmovi univerzalni dizajn i dizajn za sve

univerzalni dizajn se koristi dizajn za sve

inkluzivni dizajn2 .

situacijama osobe su

osoba s invaliditetom3.

•

•

•

•

•

•

•

•

• odmor i rekreaciju.

su na

50

Niskotehnološka asistivna tehnologija

. Primjena visokotehnološke asistivne tehnologije: tablet kao pomagalo pri poticanju izbora

. Informacijska i komunikacijska tehnologija kao asistivna tehnologija

51

simbola.

su svi vizualni simboli koji se

.

komunikaciju u edukaciji.

4

Simboli slijede shematsku strukturu sukladno

se kombinirati za kreiranje novih simbola. Pravila za

.

. 5

Makaton6

Primjer korištenja Makaton simbola

52

7

simbola je Boardmaker8

.

ARASAAC9

.

.

10 simboli su nekomercijalni simboli razvijeni

11 su nekomercijalni simboli ako se

53

Pojmovi prikazani simbolima Blissymbolics 12

13 simboli su nekomercijalni simboli kojih je

Primjer korištenja Mulberry simbola

ima licencu koja zahtijeva da svaki rad na temelju

14 .

visokotehnološka sredstva za komunikaciju.

nalazite - jesu li u skladu s univerzalnim dizajnom?

Literatura

G. i

54

(odnosno simbola) .

komunikacijskom sustavu koji se u Hrvatskoj koristi

organizacija se odnosi na

jošgotovo ti o-o ne znam

nešto nije u redunekamo postavljam pitanje govorim ti nešto imam ideju

simbol postavljam pitanje

usmjerava komunikaciju na novu stranicu sa simbolima gdje kada zašto i sl.).

55

ja ti gotovo još puhati veliko puno

2007).

komunikaciji jer je

okreni stranicu idi

more to say

stranicu broj 2.

.

stranicu broj 7“.

stranicu broj 7.

radnje.

„idi na stranicu broj 10“.

na stranicu broj 10.

kupiti.

idi na kategorije„idi na stranicu broj 7“.

stranicu broj 7.

prijevoz. Taj

56

automobil.

nije u mojoj

odabir i komunikaciju. Ako se oni nalaze uvijek na istom

na

2). Isti

ja/meni/moje

core vocabulary fringe vocabulary

57

ja/meni/moje i sl.

Ne mogu skinuti cipele ili .

) stoje u

koje se uvrštavaju u komunikacijsku

okoline korisnika.

od djeteta vidi

plave slagalice. Modeliranjem

Tijekom sata podrške logopetkinja modelira

aktivnostima

58

•

•

•

•

•

•

•

tu aktivnost.

59

Literatura

D R. i Rowan Mclassrooms

D. R. i PBaltimore: Paul H. Brookes.

J. British Journal of

D

G. (2007). Melbourne:

G. i J. M. Perspectives on Augmentative and Alternative

60

autizma (u nastavku PSA-om).

Picture Exchange Communication

speech-generating devices

1 umetnuti u komunikacijsku

.

od

61

i iniciranjem komunikacije

zaobilaze komunikacijske osnove kojima osobe s PSA-

osobama s PSA-om da se u komunikaciji više

su s razvojem funkcionalnih komunikacijskih vještina

).

komunicirati ekvivalentno konverzaciji koja se odvija

aktivnosti

62

za korištenje PECS-a odabiru se .

napredovanju u ovladavanju komunikacijskim sredstvom.

.

. Tako je

I

II

III

IV

V

VI

63

poticajan

intervencije.“

Literatura

A. R J. B S. J. i T.

A. S. i L. A

Z. i J. (2010)

D. i J.

interactions between children with autism and their teachers

M. H M . LL. A. i K

J T. i . (2007). Applied NJ: Pearson and

L. i A. (2002). Picture Exchange

A.

J. i D.

Hall

64

L R Y. i

outcome data. Journal of the Association for Persons

B. T. T. i M. A. Effective Intervention Practices for Communication

J J. B M Lancioni . i

S. to intervention with augmentative and alternative

J. R.

Treatment of autism spectrum disorders: evidence-based intervention strategies for communication and

O

Autism

C L. i B Augmentative

65

komunikacije

•

•

66

fading procedures

•

(Fulwiler i

•

• (osoba

nad manualnim znakovima kod nekih sudionika kad

(svaki

komunikaciji

).

67

.

pa-pa

68

)

ta

.

).

69

1

2 3

ili

svjetlo

70

djetetovim rutinama

u razvoju

da su manualni znakovi

manualnim znakovima?

71

Literatura

D P McClannahan L. i C.

Communication Skills to Children with Autism. Journal

A. (2017).

(2012). . U: R. Pfau M. B.

C D. i D

Disabilities.

C M. F LN Lang R Lancioni i J.

case research studies.

M D US Dolan S - D. i C

N. i B

S. i D

K

Augmentative and Alternative Communication: European Perspectives

Pand alternative communication for students with

J. i

Human-

and Applications

B. i

M. i R

Realities.

72

F V. i A

Computer-Assisted and Web-

Van L D M Lancioni G. i J

devices as communication modes for children with

O.

Autism

73

i stanja u vezi sa zdravljem.

i obrazovanje.

74

Na

interakciju djeteta

kao okvira za individualiziranu intervenciju.

75

KODOVIimitacija

informacija usvajanje jezika slušanje

jezika

komunikacija i

razumijevanje jednostavnih izraza

razumijevanje

i simbola

znakova i simbola

simbola

znakovnom jeziku

i tehnika

u komunikaciji

asistivna

asistivna

komunikaciji asistivna

komunikaciji

asistivna

intenzitet zvuka kvaliteta zvuka

sustava zdravstva individualni stavovi

zdravstva

zakonodavstvo

jezika

jezika

funkcije funkcije vida funkcije slušanja

zvuka razlikovanje

zvukova lokalizacija izvora

zvuka lokalizacija zvuka diskriminacija

vestibularne funkcije

slušanje i vestibularne funkcije

arikulacija

alternativne funkcije vokalizacije

uha struktura usana struktura farinksa struktura larinksa

76

2017). U

jezik (jezici) koji se koriste u kontekstu zabrinutosti

77

neverbalna)

vrsta i broj simbola

vrsta unosa (izravan i neizravan odabir)

78

.

. Treba nastojati

79

.

Primjeri simbola i znakova u funkciji ekspresivne komunikacije

slova

BLISS

karakteristikama

fraze

80

•

•

•

•

•

•

•

• komunikaciji.

zahtijeva

•

•

•

•

• stranicama u niskotehnološkom sustavu.

. Prema

vještinama).

•

•

•

•

81

odnosa)

82

1 te

nacionalnoj razini2.

niskotehnoloških i visokotehnoloških alata koji se

. Tako

(u kadi) komunikacijske kartice. Sve navedeno osoba

komunikacije mijenja se i u odnosu na komunikacijske 3

koristiti i u formalnim komunikacijskim interakcijama

mimikom i vokalizacijom.


.

83

komunikaciji.

. Nakon što se

komunikacije

komunikaciju.

visokotehnoloških oblika komunikacije.

tim oko djeteta u kontekstu?

Literatura

R. M K. J. i N. C. (2012).

170.

D. i P. Augmentative and

S. i M. (2012). A Communication Inventory for Individuals with Complex Communication Needs and Their Communication

K D H Iacono T.

J. (2010).

84

S. i M. J. (2012). Assistive Technology

D.H. U: J. B. Pride i J. Holmes (Ur.).

(Part 2)

J. M C. i J

success versus abandonment of AAC. Augmentative

J. C

Augmentative and

J. C K. B. i

Beukelman i J. Reichle (Ur.) Communicative competence for individuals who use AAC: From research to effective practice

J. i D. (2014). Communicative

Augmentative and

S Quach K. S. M. L. i A. R. (2017). Assessment with children who need

. i C. R. (2010). Evidence-Based AAC Assessment: Integrating New Protocols and Existing Best Practices

R. J i D. J.

Hrvatski zavod za

D Y N SJ S L S

i J

. (2007). International

85

intervencija te koriste kombinaciju vizualne i verbalne

dijela:

86

•

•

•

). Primjer

reda.“

.

uvijek

87

od roditelja

kako bi se

88

druge

kako bi ishodi bili bolji te se .

koja se

Ponašalica1 .

aplikaciji Ponašalica

90

Literatura

Ali S. i N Educational Psychology

L. M. i S. B.

T. M. i R. K

children.

R B. S. i R. L.

S. i N. MBehaviour with Social Stories. Teaching Exceptional

S. i Tincani M. J.

with autism.

M. i

autism.

- . i R. (2014). School

Disorder.

C Teaching children

Publishers.

C

C. 2010

C. i J. D.

information

C.

N. K R. S. i G. J.

T. i B. STeaching skills to children with

T. L. (2012). Social Stories. U: P. A. Prelock

Brookes.

T. L P. A.

outcomes for children with autism

M S. i J

Hrvatska

Kuoch H. i P.

91

K

National standards

coclusions: Addressing the needs for evidence-based

M. (2010).

G Mchildren with disabilities. Journal of Autism and

G M.

Focus on Autism and Other

M. G GA. i - M

Effectiveness of social stories in intervention in autistic Papeles del Psicólogo /

M. F. i B. S.

F. J K. A. i D. (2004).

D. (2007). Social skills interventions for children with autism

D S. M R. P. i RabianB


D D. H. i S. M.

R. i J. A

Educational Psychology in Practice

M. (2017).

92

11. Videomodeliranje

je bilo koje

Poznato je kako ona smanjeno monitoriraju socijalnu

93

osoba sa PSA-om.

1 .

95

Literatura

A.

T

Interactions

B. A.

B. A. i M Journal of Early and

Massachusetts: National Autism Center.

(2020).

O. I R. L. i N. Lnormal children.

M. H R. A. P. A. i N. M.review.

96

1

2

97

3

4 ). Dio aktivnosti

zajednicom za Down sindrom.

inovacija ARCA 2014. dodijeljena je srebrna medalja

potpomognutoj komunikaciji

tridesetak

korištenje5

te za komunikaciji

“) i razvijane

98

(razvoja softvera

(kroz suradnju s

6 7

8

je oblikovan sukladno

9

AAC10.

vizualno izolirati odabrani simbol.

99

komunikacije

11

.

11 .

100

12

razmjestiti sukladno potrebama korisnika

13 .

101

14

i Sclera15

. Aplikacija e-Galerija

i Izbaci uljeza Izbaci uljeza treba

.

102

16

.

103

Prikaz simbola za zadano slovo

. Uz navedene funkcionalnosti

17

vizualno atraktivan i

104

18

105

19

i 12.

106

20 koji

21 22

109

.

(

23

osobe s invaliditetom sukladno zadanoj taksonomiji

srednjetehnoloških ili visokotehnoloških rješenja za

Literatura

J. I Z. i VPrototype-driven software development process for augmentative and alternative communication

Conference on Telecommunications

J. (2014).

- Katalog znanja

.

110

Pavlin- N. G. i V.

Pavlin- N. G. i V

A L H L M. i V. (2017)

14th International Conference on Telecommunications

I. (2017).

M. . Ivšac J. i L

International Journal of E-Health and Medical

B. (2014).

zasnovane na informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji

111

1.likova.

112

2

se oni koriste te kako bi se djetetu tijekom aktivnosti

komunikaciju

(

(

(

.).

Primjer 2. Crtanje

namjerno nacrta nešto krivo ili smiješno).

komunikaciju

113

(

( ).

114

3

nalozima te uz njih snimiti zvuk.

) te komunikacijski

stop ili stani

aktivnost.

Iniciranje komunikacije (s ciljem

.

).

Juri

115

Primjer 5.

Crvenkapicu

116

1

117

Primjer 6. Igra Dnevne rutine

djetetu najavljuje aktivnost:

koji se odnose na svakodnevne rutine (imenica vezanih uz svakodnevne rutine (park ako dijete koristi

završile.

119

4

For every child: a VOICE.

Harnessing 21st century technology to promote communication, education and social inclusion for young children with developmental delays and

disabilities

kroz dramatizaciju

124

A

assistive technology

electronic communication device

F

G

• ARASAAC

•

•

•

•

• Sclera

•

I

information and communication technology

K

•

•

•

•

communication passport

M

N

navigacija

•

• vokalizacija

low-tech AAC

O

125

aided language stimulation

tangible symbols

P

Augmentative and alternative communication

evidence-based practice

•

R

fringe vocabulary

S

•

mid-tech AAC

core vocabulary

Picture Exchange Communication

AAC system

T

unaided AAC

aided communication

U

V

high-tech AAC

126

intervenciju u djetinjstvu (HURID).

127

komunikacije. Sudjelovala je na nekoliko konferencija i

128

diljem svijeta.

Nakon završetka studija nastavlja sudjelovati na ICT-

Suautorica je dvaju znanstvenih radova.

129

Sanja Šimleša docentica je na Odsjeku za logopediju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, gdje sudjeluje u izvođenju nastave u području dječje psihologije i statističke obrade podataka na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju. Diplomirala je psihologiju (2004. godine) i završila poslijediplomski doktorski studij psihologije (2013. godine). Njezin cjelokupni znanstveni i stručni rad usmjeren je na rani kognitivni i komunikacijski razvoj djece tipičnog razvoja, kao i djece s razvojnim teškoćama. Znanstveno se usavršavala na Sveučilištima Yale, California i Washington (tijekom 2011., 2012. i 2018. godine). Godine 2013. stekla je licencu za znanstvenu primjenu instrumenta za procjenu poremećaja iz spektra autizma (ADOS-2) te je urednica hrvatskog izdanja navedenog instrumenta. Uključena je u niz znanstvenih projekata, a valja istaknuti projekte Hrvatske zaklade za znanost, projekte Ministarstva znanosti i obrazovanja i ERASMUS+ projekte. Od 2017. godine voditeljica je Nastavno-kliničkog centra, kliničke i nastavne ustrojbene jedinice Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Suautorica je 30 znanstvenih i stručnih radova objavljenih u međunarodnim i domaćim časopisima. Bila je članicom organizacijskih i programskih odbora većeg broja stručnih i znanstvenih kongresa.

Katarina Škorvaga

Matea Žilak diplomirala je na diplomskom studijskom programu Informacijske i komunikacijske tehnologije na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER-u) 2017. godine. Na istom fakultetu upisala je doktorski studij Elektrotehnike i računarstva. Trenutačno je zaposlena kao asistentica na Zavodu za telekomunikacije na FER-u gdje se bavi rješenjima zasnovanima na informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji za poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom, te istražuje potencijal novih tehnologija poput virtualne i proširene stvarnosti za istu svrhu. Kao članica Laboratorija za asistivne tehnologije i potpomognutu komunikaciju na FER-u i multidisciplinarne Kompetencijske mreže ICT-AAC, sudjeluje u istraživačkim aktivnostima vezanima uz razvoj inovativnih IKT rješenja za edukaciju i komunikaciju osoba sa složenim komunikacijskim potrebama. Rezultate istraživanja prikazuje u obliku pisanih znanstvenih radova te izlaganjima na konferencijama. Članica je strukovne udruge IEEE.

rođena je 1984. godine u Požegi. Godine 2009. završila je studij na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu, smjer Rehabilitacija. Radila je kao moderatorica na znanstvenim projektima pri Odsjeku za motoričke poremećaje, kronične bolesti i art-terapije Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta (2005.–2009. godine). Dugi niz godina bila je članica Tima za potpomognutu komunikaciju koji je djelovao u Centru za odgoj i obrazovanje Dubrava (2012. –2019. godine). U sklopu spomenute ustanove također je pružala usluge senzorne integracije. Bila je zaposlena i u Srednjoj školi – COO Zagorska Zagreb, u Udruzi za autizam Zagreb, u Osnovnoj školi J. J. Strossmayera Zagreb, COO Dubrava, COO Goljak, Dječjem vrtiću Košnica te u Školi za montažu instalacija i metalnih konstrukcija. Sada djeluje kao stručni suradnik u Dječjem vrtiću Zapruđe. Pri Akademiji za razvojnu rehabilitaciju završila je Senzorno-integracijsku pedagogiju (2014.), a 2015. godine i edukaciju iz područja psihoterapije te stekla zvanje logoterapeuta. Godine 2016. imenovana jevanjskom suradnicom Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu. I nadalje je aktivna u pružanju opservacijsko-dijagnostičkih, terapijskih te edukacijsko-savjetodavnih usluga za korisnike, njihove obitelji i ostale dionike njihovih života, kao i stručnjake drugih ustanova te studente. Uže područje interesa su joj dijagnostika i podrška korisnicima potpomognute komunikacije.

Anamaria Tomić (rođ. Mikšić) odrasla je u Đakovu, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Prvu godinu studija odslušala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer Poslovna ekonomija, a zatim upisala i diplomirala logopediju na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Pri završetku studija zaposlila se u Hrvatskoj udruzi za ranu intervenciju u djetinjstvu (HURID), kao stručna suradnica-logopedica, potom kao programska voditeljica. Završila je poslijediplomski specijalistički studij Rana intervencija u edukacijskoj rehabilitaciji na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu 2018. godine. U sklopu HURID-a 7 godina je pružala stručnu potporu u obitelji, pisala, koordinirala i vodila projekte te držala stručne edukacije. Trenutno je zaposlena na Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku. Osim interesa za različita područja vezana uz logopediju i ranu intervenciju (hrvatski znakovni jezik, potpomognuta komunikacija, poremećaj iz spektra autizma, komunikacija sa stručnjacima i roditeljima), zanima je i poslovni menadžment, upravljanje projektima, motiviranje drugih i različiti oblici dizajna.

130

“As long as these people considered my brain useless and my facial ”

. The skills

131

. As

behaviors are exhibited for one of four functions: a) to

intent

a harmful behaviors with a communication method is referred to as (FCT).

individual’s communication methods and their intended

to communicate. The focus is on functional

successful communicative interactions. Intervention

more situations.

Communication

should then be conducted to assemble and document

132

The most common tool is . It has at least three columns (see

describes the situation (see ).

in Painstartled

something is wrong and go

feet

Check for to make sure shoe

his braces.

133

.

(abbreviated IFC) has been translated into Croatian. It is .

).

with a new food

extends his

back and turns

refusal Model head shake “no” and

this?”.

towards the end of a meal same as above I am all done. Verbalize: “All

done? Finished?”

when a new

roomextends his

back and smiles

and frowns

135

familiar people.

shows a communication

136

. Like the other tools

to model use of alternative communication methods

.

.

methods

determine the

be most motivated to be request refusal or to control

request.

a) (such as bubble

b)

c) (bubbles) and

d)

bubbles).

137

verbal communication methods and to share these

successful communicative interactions with more

method.

Bopp K K. i P. language pathologists' roles in the delivery of positive behavior support for individuals with developmental

R. i Kaplan S. B.

C.

P. Inventory of Functional Communication.

J. H G. P. i J.

K. J. S. L. i S.A systematic review of Functional Communication

A. Functions and Means

A.Communicative Functions and Means

138

Patricia A. Politano, M.A., CCC-SLP/L, ATP Inventar funkcionalne komunikacije Zavod za asistivnu tehnologiju

Inventar funkcionalne komunikacije

Ime: :

Popunio/la:

Datum(i) procjene/timskog sastanka:

Dijagnoza:

Opis korisnikovih zabrinutosti/ciljeva:

ne nepoznato da ne nepoznato da

ne nepoznato da ne nepoznato da


Odabiranje (fakultativno)

predmeta, osoba bira jedan Kad joj je pokazana slika u paru s predmetom ih kartica Ostalo:

Koji tip izbora se nudi?

hrana ? razonoda glazba video ? TV emisije zadaci posao gdje sjesti? frizura nakit ljudi ostalo:

139


Metode samostalne komunikacije

Vokalizacija

Pogled

Izrazi lica

Pokazivanje prema

(osoba )

ili Pokazivanje predmeta ili slike

Stajanje/sjedenje (npr. stoji pokraj vrata = Pokazivanje radnje, pantomimom (npr.

Znakovi: izrazi

neki svi znakovi su standardni

Govor: izrazi

modela:

pokazivanje na mapi ili kalendaru

crtanje simbola/pojmova

broj simbola koje koristi bez poticaja:

broj simbola koje koristi bez poticaja:


Slovkanje/pisanje slova tipka

slovka

pisanje je razumljivo: rijetko ponekad uvijek

140


(fakultativno)

Što osoba radi? ? Kako reagirate na ponašanje osobe?

NAPOMENE

141


IFC@2002

Komunikacijske situacije

Postoje li situacije ili mjesta u kojima osoba mora uz sebe imati drugu osobu koja komunicira u njeno ime?

ne nepoznato da Ako da, opišite:

ne nepoznato da Ako da, opišite:

situacijama:

nikad rijetko povremeno ponekad vremena uvijek

0 1 2 3 5 6

Gdje osoba komunicira? S kim osoba komunicira?

u zajednici s roditeljem/skrbnikom

npr. u trgovini s manje poznatim/nepoznatim osobljem

u restoranu s ljudima u zajednici

ostalo:

ostalo:

u strukturiranoj grupnoj aktivnosti

sa

tijekom telefonskih razgovora ostalo_________

ostalo: ostalo_________

142


Tablica: PORUKE KOJE PRENOSI

opis komunikacijskih m

i se za procjenu razumljivosti poruka. Taj

Samostalno prenesene poruke

Poruke Kako?

metodu (metode)

Razumiju:

nikad ponekad

svaki put

primarni

skrbnik

poznate

osobe

nepoznate osobe

1 2 3 Odbija ili se buni 1 2 3

1 2 3 1 2 3

dodirnuti 1 2 3

Pozdravlja druge (prvi/prva pozdravlja) 1 2 3

Odgovara na jednostavna da/ne pitanja 1 2 3

1 2 3

1 2 3 npr.

, umoran/umorna 1 2 3 Odgovara na jednostavna pitanja npr. Gdje je? 1 2 3

Opisuje bolest npr. pokazuje glavu kada ima glavobolju 1 2 3

Govori nekome svoje ime 1 2 3 Postavlja jednostavna pitanja npr. Kada?

1 2 3

dodirnuti 1 2 3

Komentira np potrgano, 1 2 3

1 2 3

Popravlja komunikacijske nesporazume npr. Nisam to mislio/mislila 1 2 3

temu 1 2 3

1 2 3 Ukupno:

143

s funkcionalnom komunikacijom i korištenom

•

•

komunikacije.

• Dijelove u okviru naslovljenom „Odabiranje”

„Odabiranje aktivnosti ili ne).

Metode komunikacije

Metode komunikacije

ili modeliranja. Ako osoba koristi neke metode uz

Ako osoba koristi brojne znakove ili metode koji nisu

. :

144

ljulja se dok sjedi za stolom

Poruke koje prenosi

i

Sveučilište u Zagrebu Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu

Udzbenik-PK_kao_metoda_rane_intervencije.pdf - ICT-AAC

Documents

Transcript of Udzbenik-PK_kao_metoda_rane_intervencije.pdf - ICT-AAC