I Poštarina plaćena u gotovom

UDC 630* YU ISSN 0373 — 1332

CODEN SULIAB

, < ^ ^ j

UMirnd

SAVEZ DRUŠTAVA ŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE

HRVATSKE 9-

GODINA CXIII Z a g r e b

1 9 8 9

Vinjeta na naslovnoj stranici omota prikazuje glavni ulaz u Šumarski dom u Zagrebu — Front page showing sculpture at main entrance to Forestry Centre in

Zagreb

UDC 630* (05:) »54—02« (061.2) YU ISSN 0373-1332 CODEN SULIAB

Š U M A R S K I L I S T Znanstveno-stručno i društveno glasilo Saveza društava inženjera i tehničara šu­

marstva i drvne industrije Hrvatske

Journal of the Union of Forestry Societies of Croatia — Organe de l'Union des Societes forestieres de Croatie — Zeitschrift des Verbandes der Forstvereine

Kroatiens — Žurnal Sojuza inž. i teh. les in lespiom Horvatii

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK:

PROF. DR. B R A N I M I R P R P I C

© I Z D A V A Č : Savez društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske uz financijsku pomoć Republičke zajednice za znanstveni rad SR Hrvatske

Publisher: Union of Forestry Societies of Croatia — Editeur: L'Union des Societes forestieres de Croatie — Herausgeber: Verband der Forstvereine Kroatiens —

Izdatelj: Sojuz ITLILP Horvatii

Zagreb, Trg Mažuranića 11 — Tel. 444-206

Tisak: »A. G. Matoš«, Samobor

S A V J E T Š U M A R S K O G L I S T A

Predsjednik: Franjo K n e b J , dipl. inž.

1. Članovi s područja SR Hrvatske: Mirko A n d r a š e k , dipl. inž., prof. dr. Milan A n d r o i d , prof. dr. Roko B e

n i ć , Vjekoslav C v i t k o v a c , dipl. inž., Slobodan G a l o v i ć , dipl. inž., dr. Joso G r a č a n, dipl. inž., Slavko H o r v a t i n o v i ć , dipl. inž., Antun J u r i ć, dipl. inž., Čedo K l a d a r in , dipl. inž., prof. dr. Dušan K1 e p a c, Tomislav K r n j a k , dipl. inž., mr. Zdravko M o t a 1, dipl. inž., Ante M u d r o v č i ć, dipl. inž., prof. dr. Zvo­nimir P o t o č i ć , Srećko V a n j k o v i ć , dipl. inž. i prof. dr. Mirko V i d a k o v i ć.

2. Članovi s područja drugih Socijalističkih republika i autonomnih pokrajina: Prof. dr. Velizar V e l a š e v i ć — Beograd, prof. dr. Dušan M1 i n š e k —

Ljubljana, prof. dr. Konrad P i n t a r i ć — Sarajevo, prof. dr. Radoslav R i z o v -s k i — Skopje i dr. Dušan V u č k o v i ć — Titograd.

UREĐIVAČKI ODBOR Predsjednik: Prof. dr. Branimir P r p i ć

Urednici znanstveno-stručnih područja: Biologija šumskog drveća, ekologija šuma, ekologija krajolika, oblikovanje

krajolika, općekorisne funkcije šume: prof. dr. Branimir P r p i ć; Fiziologija i ishrana šumskog drveća, šumarska pedologija, ekofiziologija: dr.

Nikola K o m l e n o v i ć ; Šumarska genetika, oplemenjivanje šumskog drveća, dendrologija: Prof. dr.

Ante K r s t i n i ć ; Njega šuma, šumske kulture i plantaže, sjemenarstvo i rasadničarstvo, pošum-

ljavanje: prof. dr. Slavko M a t i ć i mr. Ivan M r z 1 j a k; Zaštita šuma, šumarska entomologija, šumarska fitopatologija: prof. dr. Katica

O p a 1 i č k i; Dendrometrija, uređivanje šuma, rast i prirast šumskog drveća, šumarska

fotogrametrija: prof. dr. Ankica P r a n j i ć; Iskorišćivanje šuma, šumske prometnice i mehanizacija u šumarstvu: prof. dr.

Stevan B o j a n i n, mr. Tomislav H e s k i i Ivo K n e ž e v i ć dipl. inž.; Ekonomika šumarstva i prerade drva, organizacija rada: prof. dr. Rudolf

S a b a d i ; Organizacija proizvodnje u šumarstvu: prof. dr. Simeun T o m a n i ć; Krš problematika i osvajanje: mr. Vice I v a n č e v i ć ; Zaštita prirode, nacionalni parkovi, parkiranje: prof. dr. Šime M e š t r o v i ć ; Lovstvo: Alojzije F r k o v i ć, dipl. inž.; Povijest šumarstva, publicistika: Oskar P i š k o r i ć , dipl. inž.; Društveno-stručne vijesti: Ivan M a r i c e v i ć , dipl. inž.

Tehnički urednik: Ivan M a r i č e v i ć , dipl. inž.

Časopis je oslobođen od plaćanja osnovnog poreza na promet proizvoda na temelju mišljenja Republičkog sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu SR

Hrvatske br. 1416/1974, od 22. 03. 1974. godine.

Naklada 1450 primjeraka.

SADRŽAJ — CONTENTS

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS

UDK 630*232.001/2 (497.15) P i n t a r i d , K.: Proučavanje prirašćivanja IUFRO-duglazija različitih proveni­

jencija na oglednoj plohi »Crna lokva« (Bosanska Gradiška) — Study of the Increment of IUFRO-Douglas Fir in Various Provenances at »Crna Lokva« Experimental Plat (Bosanska Gradiška) (397)

UDK 630*56:425 (497.13) Abies alba L. K a l a f a d ž i ć , Z., K u š a n , V.: Opadanje prirasta jele u Gorskom kotaru —

Decrease of Fir (Abies alba L.) Increment as Result of Forest Decline in Gorski kotar (415)

IZLAGANJA NA ZNANSTVENIM I STRUČNIM SKUPOVIMA — CONFERENCE PAPERS

UDK 630*338.6.008 (497.13) M e š t r o v i ć , Š., P r p i ć , B., M a t i ć , S.: Šumskogospodarska područja u or­

ganizaciji šumarstva Hrvatske — Forstwirtschaltsgebeite in der Forstwirt-schaftsorganisation Kroatiens (423)

UDK 630*5/6 K o v a č i ć, Đ.: Stanje i razvojne mogućnosti šumarstva u Hrvatskoj — Situation

and Development Possibilities of the Forestry in Croatia (445)

UDK 674.06:630*5/6 P r k a , T.: Problematika razvoja mehaničke prerade drva — Problems of De­

velopment of Mechanizal Wood Treatment (463)

AKTUALNO

P o t o č i ć , Z.: Privredna reforma u šumskoj proizvodnji (476) S a b a d i, R.: Primjedbe i prijedlozi u vezi savjetovanja o šumskogospodarskim

područjima i organizaciji šumarstva održanom u Zagrebu (481) K r z n a r , A.: Primjedbe na prijedlog šumsko-gospodarska područja u organiza­

ciji šumarstva Hrvatske (484) S a b a d i , R., K r z n a r , A., J a k o v a c, H., M i 1 e r, N.: Replika na članak

dipl. ing. D. Bedžule »Vrijeme za eksperimente je isteklo« (488) H e s k i, T.: Zakon o šumama pred izmjenom (493)

OBLJETNICE

J u r k o v i ć , M.: Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveuči­lišta u Zagrebu 1889—1989. — Botanical Garden — Faculty of Science Uni­versity of Zagreb 1889—1989. (498)

P i š k o v i ć , O.: Proslava 40-e godišnjice početka rada savezne srednje Šumar­ske škole za krš u Splitu (504)

IZ INOZEMSTVA

k i š p a t i ć , J.: Zdravstveno stanje šumarstva u SR Njemačkoj u 1988. szodini (509)

KNJIGE I ČASOPISI

P i š k o r i ć , O.: Dell Istituto di Eeologia attie Selvicoltura — Vol. terzo 1981; Vol quinto — 1983. (511)

IZ SAVEZA I DRUŠTAVA ITŠDI HRVATSKE

U r e d n i š t v o : ZAPISNIK 94. skupštine Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske (513), ZAPISNIK 5. sjednice PRED­SJEDNIŠTVA SAVEZA (528) i ZAPISNIK 7. sjednice PREDSJEDNIŠTVA SAVEZA (534)

IN MEMORIAM

B e r t o v i ć , S.: Prof. dr. BERISLAV MAKJANIĆ (1922—1988.) (540) P i š k o r i ć , O.: Prof. PETAR MATKOVIĆ, dipl. ing. šum. (1913—1988.) (544) V i d a k o v i ć , ML: Prof. dr. MILORAD JOVANČEVIĆ (1921—1988.) (547) S p o l j a r i ć , V.: JOSIP JOŽA PETERNEL, dipl. ing. šum. (1910—1988.) (549) B e r t o v i ć , S.: IVE SAMARŽIJA (1940—1988.) (551)

IZ ŠUMARSKOG LISTA 1889. godine (444, 483, 492)

TRAGOM NOVINSKIH VIJESTI (462)

U NEKOLIKO REDAKA (552)

U r e d n i š t v o : Obavijest o eod. pretplati na Šumarski list nalazi se na strani (550)

NAPOMENA: Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora.

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630- 232.001/2 (497.15) Sum. list CXIII (1989) 397

PROUČAVANJE PRIRAŠĆIVANJA IUFRO-DUGLAZIJE RAZLIČITIH PROVENIJENCIJA NA OGLEDNOJ PLOHI »CRNA LOKVA«

(Bosanska Gradiška)

Konrad PINTARIĆ*

SAŽETAK: U radu su prikazani rezultati istraživanja rasta i kvaliteta 10 godina stare IUFRO-duglazije različitih provenijencija. Na plohi »Crna Lokva« u odjelu 26. gospodarske jedinice »Koza­ra Vrbas ka« zastupljeno je 8 provenijencija. Rezultati prirašćiva-nja se odnose na prirašćivanje u visinu i debljinu i na kvalitet stabala.

Konstatirano je da u pogledu prirašćivanja u visinu i deblji­nu postoje signifikantne razlike između provenijencije, ali se one sa starošću smanjuju. Osim toga, razlike koje su u ranijem do­bu bile signifikantne nisu ili obrnuto, Što je uvjetovano različitom dinamikom prirašćivanja i genetskim karakteristikama pojedinih provenijencija. Isto tako, i po učešću kvalitetnih stabala i pro­sječnom kvalitetu stabala postoje signifikantne razlike. Ako se vrijednost pojedinih provenijencija ocjenjuje po proizvodnosti i prosječnom kvalitetu stabala, u našem slučaju je najvrednija pro­venijencija 1036, koja potiče iz Britanske Kolumbije (Kanada) s nadmorske visine od 150 metara.

Ključne riječi: Pseudotsuga Menziessii (Mirb. Franco), prirast, kvalitet.

1. UVOD

U Dugoročnom planu razvoja šumarstva na području SFRJ, predviđeno je da se u šumama i šumskim površinama poveća proizvodnja drvne mase po količini i kvalitetu. Na neobraslim površinama i degradiranim šumama značajno mjesto zauzima unošenje stranih brzorastućih vrsta drveća, koje bi u budućem šumskom fondu trebale biti zastupljene sa 10% do 20%. Me­đu brzorastućim vrstama drveća obalna forma duglazije (zelena duglazija) zauzima posebno mjesto, jer se odlikuje izvanredno visokom proizvodnjom i kvalitetnom drvnom masom.

Međutim, različite ekološke prilike u prirodnom, veoma širokom arealu i staništa na kojima se očekuje zadovoljavajuća proizvodnja duglazije, za­htijevaju da se u novim uvjetima osnivaju zasadi s najprikladnijim prove­nijencijama, kako bi se na taj način osigurala stabilna proizvodnja i eventu­alni rizik smanjio na najmanju moguću mjeru.

Prof. dr. Konrad Pintarić, Sarajevo, Romanijska 7 111.

397

U okviru IUFRO-a formirana je radna grupa sa zadatkom da koordini­ra istraživanja IUFRO-duglazije različitih provenijencija u zemljama člani­cama IUFRO-a koje za ovu vrstu istraživanja imaju interesa.

Kako, na osnovu do sada nedovoljnih rezultata istraživanja i stanja u šumama SR BiH pokazuje interes za ovu vrstu istraživanja, posebno što očekuje zadovoljavajuće rezultate, u pogledu proizvodnje duglazije, na pod­ručju ove Republike postavljeno je 5 oglednih ploha sa 3—10 provenijencija IUFRO-duglazije, na kojima se proučava prirašćivanje i kvalitet pojedinih provenijencija.

U ovom radu prikazani su prvi rezultati ovih istraživanja na oglednoj plohi »Crna Lokva« (Bosanska Gradiška, 44G59'N, 16°51'E, 665 m).

2. METOD RADA

Na oglednoj plohi u 4—10. godini mjerene su visine, u 4, 5. i 10. godini debljine u vratu korijena, u 10. godini debljine na 1,30 metara a u 10. go­dini ocijenjen je i kvalitet stabala. Za sve navedene parametre obračunate su prosječne vrijednosti, standardna devijacija, varijansa i srednja greška. U cilju utvrđivanja statističkih razlika između pojedinih provenijencija pri­mijenjena je analiza varijansa po DUNCAN-ovom »the new multiple rang test«. Pri ocjenjivanju signifikantnosti, korišteni su slijedeći simboli:

— razlike dva prosjeka nisu signifikantne 0 — razlike dva prosjeka signifikantne kod p = 0,10 x — razlike dva prosjeka signifikantne kod p = 0,05 xx — razlike dva prosjeka signifikantne kod p = 0,01 xxx

Osim toga, obračunata je i korelacija između visine, odnosno debljine i nadmorske visine.

3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA

3.1. Položaj plohe

Ogledna ploha je postavljena na području OOUR Šumarstva »Posavina« u Bosanskoj Gradiški u 26. odjelu Gospodarske jedinice »Kozara Vrbaška« u predjelu zvanom »Crna Lokva« (44°59'N, 16°51'E, 665 m.n.m.) sadnjom u proljeće 1972. godine četverogodišnjim presađenicama (2 + 2) duglazije. Eks­pozicija je južna, a nagib terena do 10°. Primijenjen je potpuni blok sistem sa tri bloka. Raspored provenijencija na plohi prikazan je na skici broj 1.

3.2. Uvjeti klime

Na okolnom području u približnoj nadmorskoj visini nema meteorolo­ške stanice, te je za karakteriziranje klime uzeta u obzir meteorološka sta­nica Prijedor (44°59'N, 16°44'E, 135 m.n.m.) za period 1972—1980. godine.

Osnovni podaci klime dati su u tabeli br. 1.

398

399

Prosječna godišnja temperatura iznosi 10,TC. Najhladniji mjesec je ja­nuar (0,2°C), a najtopliji juli (20,2°C), tako da prosječno godišnje kolebanje temperature iznosi 20°C. Vegetacioni period (broj dana s prosječnom dnev­nom temperaturom višom od + 10°C) traje 183 dana (16.04—16.10). Prosječne temperature u pojedinim periodima su slijedeće:

t cc

zima

1,3

proljeće

10,6

ljeto

19,5

jesen

10,1

IV—IX

12,4

V—IX

17,9

Jesen je nešto hladnije godišnje doba od proljeća, što prema M a y e r u ukazuje na umjereno kontinentalni karakter klime. Apsolutna maksimalna temperatura je 38,2°C, a apsolutna minimalna —20,9°C, tako da apsolutno kolebanje temperature iznosi 59,1=C.

Prosječna godišnja količina oborina iznosi 948 mm, a raspored po poje­dinim periodima je slijedeći:

mm %

zima

192 20

U toku zime padne Prosječna godišnja

periodima:

%

zima

84

proljeće

231 24

najmanja, relativna v

proljeće

72

ljeto

261 28

jesen

264 28

IV—IX

522 55

V—IX

425 45

a u jesen i ljeto najveća količina oborina, lažnost zraka iznosi 79" u, a u pojedinim

ljeto

76

jesen

83

Prosječni godišnji D e M a r t o n n e o v indeks iznosi 42, s minimalnom mjesečnom vrijednosti od 29, ni karakter klime. Indeks suše po pojedinim periodima

zima

69

proljeće

42

ljeto

35

jesen

55

IV—IX

75

suše (indice što ukazuje je:

IV—IX

39

V—IX

76

d'aridite) na humid-

V—IX

37

U poređenju ovih uslova klime s onima koje za prirodni areal navode J a h n (1954) i K h a n (1982), može se zaključiti da su u pogledu klime uslovi povoljni. Međutim, u prirodnom arealu je ukupna količina oborina znatno viša (uglavnom preko 1500 mm), ali je raspored oborina drugačiji, jer je zima najvlažnije, a ljeto najsuvlje godišnje doba. Pri tome, treba imati u vidu da se prirodni areal zelene duglazije nalazi u pojasu magle (fog belt) i da tokom ljeta duglazija dobija znatne količine oborina putem magle, ko­ju obični kišomjeri ne registriraju. Prema P i n t a r i ć u (1973), u specijal­nom kišomjeru koji registrira i oborine od magle ima za 30—50 više oborina nego u običnom kišomjeru. U nekim područjima ove razlike mogu biti i

400

veće. Osim toga, p r e m a W e s t f e l d u (1949), u p r i r o d n o m arealu zelene duglazije n e m a vjetra.

3.3. Tlo

Detaljnu analizu zemljišta na oglednoj plohi obavili su Đ u r đ e v i ć i S e n i ć (1986). Rezul tat i ovih is traživanja se odnose na j edan profil u pro­sječnim uslovima i na prosječne površ inske uzorke, koji su uzimani po jedan na svakoj od 24 parcele.

Matični sups t r a t je sedimentni silikat. Ovdje ćemo samo u k r a t k o pr ikazat i uslove tla, a detal jni se mogu naći

u spomenu tom radu.

P r o f i l

Tlo je j ako kiselo (u vodi pH 5,3—5,4, u KC1 pH 4,1—4,3). Sadržaj hu­musa j e nizak i tlo spada u slabo humozno . U površ inskom hor izon tu (5—25 cm) sadržaj h u m u s a je 1,62%, koji s dub inom opada, tako da na dubini od 55—70 cm iznosi svega 0,22%.

Lako pr i s tupačni fosfor je na cijeloj dubini profila zastupl jen u veoma malim kol ič inama (0,62 do 1,98 mg 100 g zemlje). Površinski hor izont je bo­gato snabdijeven lako p r i s tupačn im kal i jem (preko 40 mg 100 g tla), dok s dub inom sadržaj pada na ispod 7 mg 100 g.

Adsorptivni kompleks je s labo snabdjeven bazama, a pojedine vri jedno­sti su pr ikazane u tab. 2.

Adsorptivni kompleks Tab. 2.

Dubina (cm) S T-S T V mg ekv. na 100 gr. zemlje %

5—25 5,80 20,00 25,80 22,48 30—45 5,79 18,84 24,81 24,06 55—70 4,85 7,74 12,59 38,52

Po teks tur i na svim dub inama profila, tlo spada u skele tnu ilovaču, a po t ipu tla i kiselo i l imerizirano zemljište (luvisol).

P o v r š i n s k i u z o r c i

Kako je rečeno sa svake od 24 parcele uzet je po jedan površinski uzo­r ak na ko jem su ispi tana fizička i kemi j ska svojstva tla i adsorpt ivni kom­pleks. Rezultat i p rovedene analize su slijedeći:

p H u H.,0 var i ra od 4,9 do 5,7, a u KC1 od 3,9 do 5,4, š to znači da je tlo kiselo do jako kiselo. Svi ispi tani uzorci pokazuju jako s i romaštvo u Iako p r i s tupačnom fosforu (0,63 do 2,76 mg/100 g zemlje). U lako pristu­pačnom kaliju j e tlo j ako dobro snabdjeveno (25 do p reko 42 mg 100 g zemlje). Sadržaj h u m u s a var i ra između 1,22% i 2,96%. Kod većine ispitanih uzoraka kons ta t i r ana je slaba zasićenost bazama (izuzetak su parcele 11 i 23 na kojima je zemljište srednje snabdjeveno bazama) .

401

BiJjna zajednica: Montana bukova šuma (Luzulo-fagetum, Fab. et al. 1963).

3.4. Osnivanje ogledne plohe

Ogledna ploha je osnovana u prol jeće 1972. godine sadn jom čet ir i go­dine s ta r im presađen icama (2 + 2) u r azmaku 2 m x 2 m . Na jednoj parcel i je posađeno 64 sadnice, a u tri ponavl janja j edna proveni jenci ja je zastupl jena sa 192 sadnice. Pr imijenjen je po tpuni blok s is tem u tri ponavljanja.

3.5. Osnovni podaci o provenijencijama

U tabeli br . 3 dati su osnovni podaci o proveni jenci jama duglazije, koje su zastupl jene na oglednoj plohi.

Osnovni podaci o provenijencijama na plohi Tab. 3

šifra proveni jencije

z e m I i a p r e d i o geografski položaj nadmorska visina (m)

Britanska 1029 Kolumbija

(Kanada) Thasis 49°47 'N; 126°38'W i 7

Britanska 1036 Kolumbija

(Kanada) Alberni 49°19'N; 124 51'W 150

tn/n Washington 1 0 6 0 (USA) " Sequim 48°02 'N; 123"02'W 33—100

1069 W a s h i n g t o n lu°J (USA) North Bend 47°28 'N; 121°45'W 170

i ran W a s h i n g t o n l u y u (USA) Cougar 46 05'N; 122''18'W 500—600

| o g , Washington Y . I J y l (USA) a l e 46°00 'N; 122 '22 'W 130

1 noo W a s h i n g t o n I U y y (USA) Vasco Pine Grove 45°06 'N; 121"23'W 800

1100 Oregon (USA) Grand Ronde Agency 45°06 'N; 123°36'W 170—230

402

ŠIPAD -OOU.R Šumarstvo "Posavina" Bosanska Gradiška

IUPRO OGLED SA DUGLAZIOOM RAZLIČITIH PROVRI Područ je "Crna*Lokva"Gospodarska j e d i n i c a

1099 1

1100 2

1029 3

1036 4

1069 9

1090 10

1091 11

1099 12

1029 17

1036 18

1060 19

1069 20

^ ^

1060 5

1069 6

1090 7

1091 8

1100 13

1029 14

1036 15

1060 16

1090 21

1091 21

10 99 22

1100 24

Sadnja četerogodišnjih sadnica (2 + 2) u proljeće 1972. god. Na kraju 1985. godine starost 18 godina.

Sadnju u proljeće 1972. godine izvršio teh. saradnik Luka Miloslavić

MOT JA o d j e l

403

RASPORED PROVENIJENCIJA „IUFRO - DUGLAZIJE" NA OGLEDNIM PARCELAMA ,,CRNA LOKVA" - BOSANSKA GRADIŠKA „BLINJE" - KREŠEVO

1099

1100

1029

1036

1069

1090

1091

1099

1029

1036

1060

1069

1060

1069

1090

1091

1100

1029

1036

1060

1090

1091

1099

1100

.GOSTOVIC -ZAVIDOVIC1

1090

1036

1100

1060

1029

1099

1036

1100

1090

1029

1099

1060

1100

1090

1036

1099

1060

1029

1029

1099

1100

1036

1100

1029

1099

1029

1036

1)00

1036

1099

POVRŠINA PARCELE =400 m2

NA PARCELI U PROLJEĆE 1972. POSAĐENE 64(2+2) SADNICE

,DUBRAVA"-VISOKO

1100

1099

1036

1099

1036

1100

1036

1100

1099

3.6. Taksacioni elementi 3.6.1. Preživljavanje

U tab. 4 prikazano je preživljavanje biljaka do 5. i 10. godine. U 5. godini, tj. godinu dana poslije sadnje, prosječni postotak preživljavanja je 95,9% + 0,7% s variranjem između provenijencija od 92% (prov. 1100) do 98" u (prov. 1029). Analiza varijanse je pokazala da razlike nisu signifikantne. Između 5. i 10. godina mortalitet je bio svega 14%, te se može konstatirati da je preživljavanje zadovoljavajuće. U 10. godini, postotak preživljavanja je bio 82,1"D±2,4°,, s variranjem između provenijencija od 75% (prov. 1100) do 92% (prov. 1069).

3.6.2. Visine i visinski prirast U tab. 5 prikazane su prosječne visine po godinama starosti i provenijen­

cijama. U posmatranom periodu, najstabilnija u rastu je prov. 1091, koja u toku cijelog posmatranog perioda zauzima 1—2. mjesto, tj. ima najveće visine. Najmanju visinu ima prov. 1099 (7. do 8. mjesto) i prov. 1029 (3. i 4. mjesto), dok je kod ostalih provenijencija konstatirano jače ili slabije preticanje. U tom pogledu pada naročito u oči prov. 1100, koja je sa prvog mjesta u 4. i 5. godini pala na posljednje i pretposljednje mjesto u 9. i 10. godini. Ovo preticanje se može očekivati i kasnije, ali u manjoj mjeri.

404

405

Prosječne visine duglazije različitih provenijencija Tab. 5.

sta­rost

god.

4 5 6 7 8 9 10

1029

27 34 49 94 135 191 263

1036

28 37 48 89 131 188 266

1060

25 33 57 101 138 193 254

1069

25 32 57 107 148 210 294

p r o v e n i j 1090

25 33 48 90 126 180 257

1091 cm 29 37 60 108 145 224 289

encija 1099

24 32 38 79 120 173 236

1100

32 40 49 87 124 178 242

prosjek

26,9 34,8 50,8 94,4 133,4 192,1 262,6

SD

2,5 2,7 6,6 9,5 9,4 16,1 19,1

Sx

0,9 1,0 2,3 3.4 3,3 5,7 6,8

Analiza varijanse je pokazala da su razlike između dva prosjeka signifi­kantne u najviše slučajeva u 4. godini (36" o) i da se sa starošću ove razlike smanjuju. Istovremeno se može konstatirati da se uslijed različite dinamike prirašćivanja, u posmatranom periodu i signifikantnost između pojedinih provenijencija mijenja, što se vidi i iz donjeg pregleda:

4. g o d i n a

1100 1091 1036

5. g o d i n a

1100

6. g o d i n a

1099

7. g o d i n a

1091 1069 1060

1091 \

1029 XX

1060 \

1036 X

1036 XX

1060 XX

1069 XX

1100 X

1029 XX

1090 XX

1091 XXX

1099 XX X X

1060 XXX

1069 XX

1090 XXX

1099 XX

1069 XXX

X

1099 XXX XX X

8. g o d i n a Nisu konstatovane signifikantne razlike

9. g o d i n a 1036 1090 1100 1099

1091 x xx xx xx 1069 x

406

0. g o d i n a 1100

069 x 091

1099 XX X

Tečajni visinski prirast je prikazan u tab. 6.

Tečajni visinski prirast u pojedinim godinama Tab. 6.

u go­dini 1029 1036 1060 1069

p r o v e n i j 1090 1091

e n c i j a 1099 1100 prosjek SD Sx

cm 5. 6. 7. 8. 9. 10.

7 15 45 41 56 72

9 11 41 42 57 78

8 24 44 37 55 61

7 25 50 41 62 84

8 15 42 36 54 77

8 23 48 37 79 65

8 6 41 41 53 63

8 9 38 37 54 64

7,9 16,0 43,6 39,0 58,8 70,5

0,6 7,3 3,7 2,3 8,1 7,9

0,2 2,6 1,3 0,8 2,9 2,8

Vidi se, da uslijed šoka prcsadnjc od 5. do 7. godine visinski prirast stagnira i veoma je nizak. Poslije toga vremena se postepeno povećava, što je u vezi s uspostavljanjem ravnoteže između nadzemnog dijela i korijena (top-root equilibrium). Ova konstatacija je u skladu s mišljenjem drugih autora, da duglazija trpi od šoka presadnje 5—7 godina od sadnje, jer se tek tada upostavlja ravnoteža. S iste tabele se isto tako vidi da se po godi­nama mijenja redoslijed (rang) provenijencija, ali taj trend nije zakonit, već je uvjetovan prije svega nasljednim svojstvima provenijencije.

Iz tab. 7 se vidi da je od 4. do 10. godine prosječni dobni visinski pri­rast u stalnom porastu, i dok u 4. godini iznosi u prosjeku svega 6,6 cm, u 10. godini je 26,3 cm s tendencijom daljeg porasta. Posljedice preticanja, odnosno zaostajanja u rastu u visinu dolaze do izražaja i kod prosječnog dobnog visinskog prirasta.

Prosječni dobni visinski prirast Tab. 7.

u sta­rosti

god.

4 5 0 7 8 9 10

1029

7 7 8 13 17 21 26

1036

7 7 8 13 16 2! 27

1060

6 7 10 14 17 21 25

1069

6 6 10 15 19 23 29

p r o v e n i j 1090

6 7 8 13 16 20 26

1091 cm 7 7 10 15 18 25 29

e n c i j 1099

6 6 6 11 15 19 24

a 1100

8 8 8 12 16 20 24

prosjek

6,6 6,9 8,5 13,3 16,8 21,3 26,3

SD

0,7 0,6 1,3 1,3 1,2 1,8 1,9

Sx

0,2 0,2 0,5 0,5 0,4 0,6 0,7

407

3.6.3. Debljine i debljinski prirast

Debljine u 4,5. i 10. godini prikazane su u tab. 8.

Debljine u vratu korijena Tab. 8

u sta­rosti 1029 god.

4 7,1 5 9,1

10 56,0

1036

8,4 10,6 62,3

1060

7,7 9,2

58,3

1069

8,1 10,3 60,7

p r o v e n i j e n c i j 1090

7,9 10,4 57,3

1091 1099 mm

8,4 8,5 11.2 10,8 67.3 58,7

a 1100

9,4 12,3 55,7

prosjek

8,19 10,58 59,54

SD

0,63 0,88 3,60

Sx

0,22 0,31 1,27

U 4. godini, u vrijeme sadnje, prosječne debljine u vratu korijena iz­nose 8,19 mm, a između provenijencija varira od 7,1 mm (prov. 1029) do 9,4 mm (prov. 1100).

U 5. godini prosječna debljina u vratu korijena je 10,58 mm s variranjem između provenijencija od 9,1 mm (prov. 1029) do 12,3 mm (prov. 1100). Redo­slijed provenijencija je približno isti kao i u 4. godini, t j . još nije došlo do vidnijeg preticanja.

U 10. godini, prosječna debljina u vratu korijena je 59,54 mm s varira­njem između provenijencija od 55,7 mm (prov. 1100) do 67,3 mm (prov. 1091). Pada u oči da je u odnosu na rang u 4. i 5. godini, u 10. godini došlo do

znatne promjene redoslijeda, što je posljedica različite dinamike prirašćiva-nja u čemu značajnu ulogu imaju genetska svojstva pojedinih provenijencija i razlike u mikroekološkim svojstvima. U tom pogledu najstabilnija je prov. 1029, dok je najveće pomjeranje u redoslijedu nastupilo kod provenijencije 1100 koja je u 4. i 5. godini bila na prvom mjestu, da bi u 10. godini bila na posljednjem, osmom mjestu. Ovaj pad je konstatiran i kod visina.

I kod debljina se sa starošću broj signifikantnih razlika smanjuje, ali se i signifikantnost, kao posljedica promjene dinamike prirašćivanja u deb­ljinu, između pojedinih provenijencija, mijenja:

4. g o

1100 1099 1091 1036

5. g o

1100 1091 1099

d i n a

""*' d i n a

10. g o d i n a

1069 X

*«"•>?-- •• • : , - * Y * * ^ " - ~

1099 X

1090 XX

1060 XX

" — ' -*™ ' •< ^ « r •

1036 X

1090 \ \

1029 XXX

X

X

X

1069 XX

1060 XX

1029 XXX

XX

X

408

Između provenijenci ja nema signifikantnih razlika. I s to tako se može kons ta t i ra t i da redosli jed kod deblj ina nije isti kao

kod visina:

starost god.

4

5

10

visine debljine visine debljine visine debljine

1029

4 8 4 8 4 7

1036

3 3 2 4 3 2

1060

5 7 5 7 5 5

1069 R

5 5 7 6 1 3

1090 a n g

5 6 5 5 5 6

1091

2 3 2 2 2 1

1099

8 2 7 3 8 4

1100

1 1 1 1 7 8

Ovaj t r end se odražava i na koeficijent vi tkost i (h/d0), koji j e veoma zna­čajan kada je u p i tanju o tpornos t na š tete od snijega, j e r š to je ovaj poka­zatelj niži, o tpornos t je veća.

Tečajni deblj inski p r i ras t (tab. 9) u prvoj godini poslije sadnje (u 5) je u p ros jeku 2,4 m m , a između provenijenci ja var i ra od 2,0 m m (prov. 1029) do 2,9 m m (prov. 1100). U per iodu od 6. do 10. godine tečajni debljin­ski p r i ras t iznosi 9,8 m m , sa var i ran jem između provenijencija od 8,7 m m (prov. 1100) do 11,2 m m (prov. 1091).

Tečajni debljinski prirast u vratu korijena Tab. 9

u go-. dini 1029 1036 1060 1069

p r o v 1090

e n i j e n c i j a 1091 1099 1100 prosjek SD Sx

mm

5 6—10

2,0 9,4

2,2 10,3

2,2 9,7

2,2 10,1

2,5 9,4

2,8 2,3 11,2 9,6

2,9 8,7

2,4 9,8

0,3 0,7

0,1 0,2

Provenijencija s najvećim tečajnim debl j inskim p r i r a s t o m ima za oko dvije s t anda rdne devijacije veći p r i ras t nego pros jek za cijelu plohu, i za p reko t r i s t anda rdne devijacije u odnosu na provenijenci ju s na jmanj im tečajnim debl j inskim p r i r a s tom.

Prosječni dobni deblj inski p r i ras t ( tab. 10) u 4. godini iznosi u pros jeku 2,1 m m , s var i ran jem od 1,8 m m (prov. 1029) do 2,4 m m (prov. 1100). U 5.

Prosječni dobni debljinski prirast u vratu korijena Tab. 10

u sta­rosti

god.

4 5

10

1029

1,8 1,8 5,6

1036

2,1 2,1 6,2

1060

1,9 2,0 5,8

1069

2,0 2,1 6,1

p r o v e n i j e n c i j a 1090

2,0 2,1 5,7

1091 1099

mm

2.1 2,1 2.2 2,2 6,7 5,9

1100

2,4 2,5 5,6

prosjek

2,1 2,1 6,0

SD

0,2 0,2 0,4

Sx

0,1 0,1 0,1

409

godini je u pros jeku 2,1 m m s var i ran jem između provenijenci ja od 1,8 m m (prov 1029) do 2,5 m m (prov. 1100). U 10. godini pros ječni dobni debljin-ski p r i r a s t iznosi 6 m m , s var i ran jem između provenijenci ja od 5,6 m m (prov. 1029 i 1100) do 6,7 m m (prov. 1091).

Osim p romje ra u v ra tu kori jena, mjereni su i p romjer i u prsnoj visini (1,3 m) . Pr i tome t r eba reći da u 10. godini sve preživjele bil jke nisu dosegle visinu od p reko 1,3 m., š to se vidi u tab . 11. Vidi se da pos to tak preživjelih bil jaka, koje su u s taros t i od 10 godina preras le visinu od 1,3 m var i ra iz­među 9 1 % (prov. 1029) i 100«,, (prov. 1069), u pros jeku za plohu 9 6 % ± 2 % .

Debljine biljaka na visini od 1,30 metara Tab.

p r o v e n i j e n c i j a

Broj posađenih biljaka u 4. godini (kom/ha) Preživjelo do 10. godine (kom/ha) % preživljavanja do 10. godine U 10. godini broj prež. biljaka viših od 1,30 m (kom/ha) % preživjelih biljaka viših od 1,30 m U 10. godini promjer na 1,30 m (m/m) Rang (redoslijed)

1029 1036 1060 1069 1090 1091 1099 1100 prosjek SD Sx

1600 1600 1600 1600 1600 1600 1600 1600 1600 — —

1350 1350 1275 1475 1400 1100 1375 1200 1316 112 40

84 84 80 92 88 69 86 75 82 7 2

1225 1325 1225 1475 1350 1075 1299 1150 1265 117 41

91 98 97 100 96 98 95 96 96 2 1

26,0 27,3 25,0 29,3 25,7 32,3 23,0 24,3 26,6 2,8 1,0 4 3 6 2 5 1 8 7 — — —

Kvalitet stabala po provenijencijama Tab. 12

k v a l i t e t s t a b a l a

proveni­jencija dobar srednji loš ukupno

prosje­čni kva­

litet kom/ha % kom/ha kom/ha kom/ha

rana

1029 1036 1060 1069 1090 1091 1099 1100 prosjek SD Sx

1075 1175 1150 1200 1275 870 1086 1044 1109 115 40

80 87 90 81 91 79 79 87 84 4,7 1,7

200 150 100 225 75 187 234 132 163 54 19

15 11 8 15 5 17 17 11 12 4,1 1,4

75 25 25 50 50 43 55 24 43 17 6

5 2 2 4 4 4 4 2 3

1,1 0,4

1350 1350 1275 1475 1400 1100 1375 1200 1316 112 40

100 100 100 100 100 100 100 100 100 — —

1,26 1,15 1,12 1,22 1,13 1,26 1,25 1,15 1,18 0,07 0,02

7 3 1 5 2 7 6 3

410

Rangiranje provenijencija po visini i kvalitetu Tab. 13.

p r o v e n i j e n c i j a 1029 1036 1060 1069 1090 1091 1099 1100

rang (redoslijed)

po prosječnoj visini (10 g.) 4 3 5 1 5 2 8 7 po prosječnoj debljini u vratu korijena (10 g.) 7 2 5 3 6 1 4 8 po kvalitetu (10 g.) 7 3 1 5 2 7 6 3

Prosječni prsni promjeri variraju od 23,0 mm (prov. 1099) do 32,3 mm (prov. 1091), a prosjek za cijelu plohu iznosi 26,6 mm±2,8 mm. Najdeblja provenijencija je za preko dvije standardne devijacije deblja od prosjeka za plohu, i za 3,3 standardne devijacije od provenijencije s najmanjim prsnim promjerom (prov. 1091 : prov. 1099). Ovi pokazatelji ukazuju na prednost provenijencije 1091 u odnosu na debljinu u prsnoj visini.

Na osnovu obračuna linearnog trenda može se konstatirati da sa pove­ćanjem nadmorske visine provenijencije raste i debljina u vratu korijena po jednačini:

Y = 35,3 + 0,003x; r = 0,47

Kod prosječnih visina je konstatirano da s povećanjem nadmorske visine provenijencija opada prosječna visina po jednačini:

Y = 178,7 — 0,0112x; r=0,09

3.6.4. Kvalitet stabala

Pri ocjeni jedne vrste drveća pa i njene provenijencije, naročito kada su u pitanju duži produkcioni periodi u kojima treba proizvesti maksimalnu količinu najvrednije drvne mase, kvalitet stabala igra značajnu ulogu, jer što je više kvalitetnih stabala u mlađem dobu, postoji veća mogućnost selek­cije i time se ostvaruje cilj proizvodnje. Zato se ovim istraživanjima i pro­cjeni kvaliteta posvetila posebna pažnja.

Sva stabla su svrstana u tri kvalitetne kategorije i to:

1 — kvalitet dobar: deblo pravo i okomito od zemlje do vrha,

2 — kvalitet srednji: stablo koje nije svrstano u kategoriju 1 ili 3

3 — kvalitet loš: deblo jednostrano i dvostrano jako krivo, tako da se mogu očekivati samo manje vrijedni sortimenti (III klasa pilanske oblovine) ili cijepani sortimenti.

411

U tab. 12 prikazano je učešće stabala po kvalitetnim kategorijama i provenijencijama. Prema učešću kvalitetnih stabala, najvrednija je prov. 1090, jer je registrirano 1914 kvalitetna stabla po hektaru, odnosno 91% stabala, dok je najlošija prov. 1091 koja ima svega 1329 kvalitetnih stabala po hektaru, odnosno 79% kvalitetnih stabala. Ipak se mora konstatirati da kod svih provenijencija ima dovoljan broj kvalitetnih stabala, što garantira da se uz primjenu mjera njege ostvari postavljeni cilj, maksimalna količina najvrednije drvne mase.

Prema prosječnom kvalitetu, najvrednija je prov. 1060, a najlošija prov. 1029 i 1091.

Ako se istovremeno uzme u obzir prirašćivanje u visinu i kvalitet (tab. 13), najvrednija je prov. 1036, jer je po visini (266 cm) na trećem, po deb­ljini na prsnoj visini (62,33 mm) na drugom i po kvalitetu na trećem (1,15) mjestu. Istovremeno se može konstatirati da najkvalitetnije provenijencije nisu i najproduktivnije. Tako, dok je prov. 1069 po prosječnoj visini na prvom mjestu, po kvalitetu je na šestom mjestu, ili prov. 1060 je po kvalitetu na prvom, a po prosječnoj visini na petom mjestu. Na sličan način bi se mogle uporediti i debljine s kvalitetom.

ZAKLJUČAK

Na osnovu provedenih istraživanja, može se zaključiti slijedeće:

1. Ogledna ploha se nalazi u odjelu 26. gospodarske jedinice »Kozara Vrbaška« u predjelu zvanom »Crna Lokva«, na nadmorskoj visini 665 m, južnoj ekspoziciji i nagibu do 10° s umjereno kontinentalnom klimom,

2. Zemljište po teksturi spada u skeletnu ilovaču, a po tipu u kiselo ilimerizirano tlo (luvisol). Tlo je kiselo (u H.,0 = pH5,3), slabo humozno (sadržaj humusa 1,62%), slabo snabdjeveno fosforom (0,62—1,98 mg/100 gr. tla) i bogato snabdjeveno kalijem (preko 40 mg/100 gr. tla), po adsorptivnom kompleksu slabo je snabdjeveno bazama.

3. Iako između provenijencija postoje razlike u postotku preživljavanja (92% do 98%), u prosjeku 95,9%, razlike nisu signifikantne.

4. U 10. godini najveću prosječnu visinu ima prov. 1069 (2,94 m), a najmanju prov. 1099 (2,36 m). Najveće razlike između provenijencija su bile u četvrtoj godini i sa starošću se signifikantnost smanjuje, tako da u 10. godini od 28 upoređenja dva prosjeka, samo u tri slučaja (11%) su razlike signifikantne, a u 4. godini su u 10 slučajeva (36%) razlike signifikantne.

5. U 10. godini najveće debljine u vratu korijena ima prov. 1091 (67,3 mm) a najmanje prov. 1100 (55,7 mm). Slično kao i kod visina, sa starošću se signifikantnost u razlikama dva prosjeka smanjuje. Dok je u 4. godini postojala signifikantna razlika u 25% slučajeva, u 10. godini signifikantne razlike uopće ne postoje.

6. U 10. godini 96% do 100% preživjelih biljaka dostiglo je visinu preko 1,3 metra.

412

7. U 10. godini prosječni prsni p romje r var i ra od 23,0 m m (prov. 1099) do 32,3 m m (prov. 1091), a pros jek za cijelu p lohu iznosi 26,6 m m .

8. Po učešću najkval i tetni j ih stabala, najvredni ja je provenijencija 1090, a najlošija prov. 1091. Po pros ječnom kvali tetu stabala, najvredni ja je prov. 1060,' a najlošije prov. 1029 i 1091.

9. I s tovremeno, po kval i tetu s tabala i p ros ječnim visinama, najvrednija je prov. 1036, a najlošija prov. 1099.

10. Pošto se p rema ROHMEDER-SCHOENBACH-u pre t icanje koje je naroči to izraženo u mladost i u manjoj mjer i nastavl ja i kasnije , po t r ebno je započeta istraživanja nastavit i , kako bi se na osnovu dugogodišnjih istraži­vanja izveli pravovaljani zaključci u vezi s vr i jednošću pojedinih provenijen­cija za određene uslove.

L I T E R A T U R A

Đ u r đ e v i c , J. — S e n i ć , P. (1986): Osobine zemljišta na stalnim oglednim plo­hama s duglazijom (PSEUDOTSUGA MENZIESSII /Mirb./. Franco) različitih provenijencija. Sarajevo.

F o u r c h y , P. (1954): Etudes sur Je developpement et la production de quel-ques peuplements de Douglas. Annales de 1-Ecole National des Eaux et Fo-rets eft de la Station de Recherces et Experiences forestieres, XIV, Nancy

G o e h r e, K. — J a h n , G. (1958): Die Douglasie und ihr Holz, Berlin (1954): Standortliche Grundlagen fiir den Anbau der Griinen Douglasie. Schri-ftenreihe der Forstlichen Fakultat Gottingen. Band XI, Frankfurt a/M.

K h a n , Sh., A. (1982): Zavisnost taksacionih elemenata i nekih fizioloških karak­teristika duglazije od provenijencije i uslova stanšta (doktorska disertacija), Sarajevo.

h i n d e r , A. (1951): Statistiche Methoden fiir Wissenschaftler, Mediziner und Ingenieure. Basel.

M i l a n o v i c , S. — P i n t a r i ć , K. (1978): Proučavanje vodnog režima raznih provenijencija duglazije (Pseudotsuga taxifolia Britt.). Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Prirodne nauke, Nova Serija, sv. XVII, Sa­rajevo.

P i n t a r i ć , K. (1971): Fenološka opažanja na duglaziji (Pseudgtsuga taxifolia Britt.) raznih provenijencija. Šumarstvo, sv. 1—2, Beograd.

P i n t a r i ć , K. (1971 a): Prirašćivanje u visinu sijanaca duglazije (Pseudotsuga taxifolia Britt.) raznih provenijencja u drugoj godini života i njegove ovis­nosti od uslova topline. Šumarstvo, sv. 5—6, Beograd.

P i n t a r i ć , K. (1973): Uzgajanje šuma (predavanja), Sarajevo. P i n t a r i ć , K., S c h o b e r, R. (1974): Uzgajanje šuma (predavanje), Sarajevo,

(1963): Erfahrungen mit der Douglasie in Europa. Allgemeine Forstzeitschrift, No 30, 31 und 34, Miinchen.

V r c e l j - K i t i ć , D. (1982): Kulture duglazije (Pseudotsuga Menziessii (Mirb.), Franco) u različitim stanišnim uslovima SR Srbije. Institut za šumarstvo i drvnu industriju Beograd, Posebno izdanje, br. 40, Beograd.

W e b e r , E. (1972): Grundriss der biologischen Statistik, Stuttgart, W e s t f e l d , H., R. (1949): Applied Silviculture in the United States, New York. Study of the Increment of IUFRO-Douglas Fir in Various Provenances at »CRNA LOKVA« Experimental Plot (Bosanska Gradiška)

413

STUDY OF THE INCREMENT OF IUFRO DOUGLAS FIR IN VARIOUS PROVENANCES AT »CRNA LOKVA« EXPERIMENTAL PLOT

(BOSANSKA GRADIŠKA)

S u m m a r y

The height increment, diameter and quality of 8 Douglas Fir provenances was studied at an experimental plot of IUFRO-Douglas Fir in various prove­nances On the basis of the results of the investigation it can be concluded that significant differences exist between provenances, but that, due to the uneven growth, they become smaller with plant aging. In the same way significance between the provenances changes. In spite of this it has been observed that in view of the increment in height the most productive provenance is 1069, with regard ito diameter provenance 1091 and regarding quality provenance 1060. It we take into consideration both average height and quality, the 1036 prove­nance is the most valauble, which originates from British Columbia (Canada).

414

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 56:425 (497.13) Abies alba L. Sum. list CXIII (1989) 415

OPADANJE PRIRASTA JELE (Abies alba L.) KAO POSLJEDICA NOVONASTALIH OŠTEĆENJA ŠUMA U GORSKOM KOTARU

DECREASE OF FIR (Abies alba L.) INCREMENT AS RESULT OF FOREST DECLINE IN GORSKI KOTAR (YUGOSLAVIA)

Zvonimir KALAFADŽIĆ, Vladimir KUŠAN*

SAŽETAK: Novonastala oštećenja šumskih ekosistema postaju sve značajniji problem u šumama Gorskog kotara. Cilj rada je bio utvrditi kako opada prirast stabala ako mu se povećava stupanj oštećenja. Tečajni godišnji debljinski prirasti izračunati su za sva­ki pojedini stupanj oštećenja pomoću vremena prijelaza. Izraču­nati debljinski prirasti izjednačeni su za svaki stupanj oštećenja pomoću formule y = b()-xbl. Rezultati analize pokazuju da se sta­blima oštećenim 46—60% debljinski prirast smanjio za 53%. Izra­čunati tečajni godišnji debljinski prirast populacije zdravih sta­bala jele (<i|.j() = 69,6 cm) od 5,04 mm, nalazi se u gornjoj polo­vini raspona (3,30—5,90) prosječnih godišnjih debljinskih prirasta (stabla u debljinskom razredu di :)() = 10 cm), koje je za najraši­renije fitocenoze Gorskog kotara utvrdio Klepac (1956).

Ključne riječi: jela (Abies alba L.), stupanj oštećenja, debljin­ski prirast.

UVOD — INTRODUCTION

Prilikom terenskih radova za izradu fotointerpretacijskog ključa za iz­vršenje projekta »Inventarizacija oštećenja šuma bukve i jele na području Zajednice općina Rijeka interpretacijom infracrvenih kolornih aerosnimki« ( K a l a f a d ž i ć & K u š a n , 1988) su, prilikom svrstavanja stabala u odre­đene stupnjeve oštećenja, za pojedina stabla uzimani i izvrtci Presslerovim svrdlom u svrhu određivanja prirasta.

U radu se pokušalo ustanoviti prirašćivanje jele u debljinu za pojedine stupnjeve oštećenja. Tečajni godišnji debljinski prirast izračunat je pomoću vremena prijelaza. Rad se može smatrati kao prethodni izvještaj o istraživa­nju prirasta u navedenom projektu.

TERENSKI RADOVI — FIELD WORK

Za inventarizaciju oštećenja šuma fotointerpretacijom potrebno je izra­diti pouzdan fotointerpretacijski ključ. Za svaki stupanj oštećenja, za svaku

* Zvonimir Kalafadžić, dipl. inž., Vladimir Kušan, dipl. inž., Šumarski fakul­tet, Zagreb, Šimunska c. 25.

415

vrstu drveća, treba ustanoviti način preslikavanja uspoređivanjem izgleda određenog stabla na terenu i na aerosnimci. U tu svrhu je na terenu pregle­dano oko 600 stabala jele, smreke, bukve i javora. Svakom stablu je ocije­njen stupanj oštećenja prema »Uputstvima za provođenje ankete« (Zagreb, 1987).

Prilikom primjene stupnja oštećenja prema »Uputstvima za provođenje ankete« načinjene su određene korekcije. U prvom redu ocjenjivan je jedin­stven stupanj oštećenja pojedinog stabla, ustanovljen na osnovi ocijenjenog stupnja osutosti, požutjelostl i odumiranja. Osim toga uočeno je da su poje­dini stupnjevi oštećenja, definirani prema »Uputstvima za provođenje anke­te«, preširoki, pa su uvedeni detaljniji podstupnjevi. Tako su stupnjevi 1 i 2 podijeljeni na podstupnjeve »a« i »b«, te su uvedeni podstupnjevi la i lb, te 2a i 2b. Na taj način su ocjenjivana stabla na cijelom području inventari­zacije.

Za određeni broj stabala, karakterističnih za pojedine stupnjeve ošteće­nja Presslerovim svrdlom su uzimani izvrći i izmjeren prsni promjer. Radi kratkoće raspoloživog vremena, obzirom na veličinu površine za inventari­zaciju, nije bilo moguće uzeti izvrtak sa svih stabala, kojima je procijenjen stupanj oštećenja. Prikupljeno je 119 izvrtaka jele, 54 izvrtaka smreke i 100 bukve.

Terenske radove obavio je tim istraživača Zavoda za istraživanja u šu­marstvu Šumarskog fakulteta Zagreb u vremenu od 15. 7. do 15. 8. 1988. godine i to na području Nacionalnih parkova »Risnjak« i »Plitvička jezera«, te gospodarskih jedinica Brloško, Bitoraj, Makovnik, Padeži, Štirovača, Zavi-žan, Lom, Nadžak bilo, Kordinac i Jelovac.

PROUČAVANJE PRIRASTA — INVESTIGATION OF INCREMENT

Mnogi autori ( A t h a r i & K r a m e r 1983. i 1984, K e n n e v v e g & N a g e 1 1983, K e n k et al. 1984, K a 1 a f a d ž i ć 1987, H o č e v a r & H l a ­d n i k i dr. 1988, P r a n j i ć & L u k i ć 1989) proučavali su dosada prirast oštećenih šumskih stabala i sastojina i konstatirali su manje ili veće opa­danje prirasta stabala s povećanjem stupnja oštećenja krošnje.

Da bi se dobile prve informacije o stanju prirasta na području inventa­rizacije, prirast je analiziran pomoću vremena prijelaza.

Analiza izvrtaka — Analysis of increment core

Kako su izvrtci uzimani sa stabala različitih stupnjeva oštećenja, a da se pri tome nije vodilo računa o distribuciji prsnih promjera, bilo je potrebno prvo provjeriti da li uzorci u pojedinom stupnju oštećenja pripadaju istoj populaciji ili se međusobno signifikantno razlikuju. Osnovne karakteristike distribucije prsnih promjera prikupljenih uzoraka prikazani su u tab. 1.

416

Tab. 1.

Statist. karakt.

d1.30 n S<l ( n - l )

S d i ,30

S d l ,30

0

69,7 17 22,3 5,4

1.184,4

90.511,22

la 61,3 22 18,5 3,9

1.348,4

89.857,00

Stupanj oštećenja lb 61,9 25 16,5 3,4

1.547,9

102.686,77

2a 56,5 15 15,2 3,9

847,6

51.121,60

2b 62,4 20 15,4 3,4

1.249,0

82.378,10

3 52,7 20 10,9 2,4

1.053,7

57.820,01

Ukupno 60,8

119 17,2 1,6

7.231,0

474.374,70

Analizom var i jance navedenih poda taka svrs tanih p r e m a j ednos t ruko j klasifikaciji ( P r a n j i ć 1987), dobili smo veličine pr ikazane u tab. 2.

Tab. 2.

Izvor varijabiliteta . B r o j Suma razlika V a r i j a n c a F J stupnjeva kvadrata '

Stupanj oštećenja 6—1=5 3.021,98 604,40 F r = 2,14 Ostatak 119—6 = 113 31.963,13 282,86 (F ) ( ) 0 -= 2,29)

Ukupno 119—1 = 118 34.985,11 296,48

Kako je analizom vari jance izračunat i F,. = 2,14 manj i od tabel i ranog za s tupnjeve slobode 5 i 113 i za 0,05 granicu signifikantnosti (F t = 2,29) mo­žemo reći da dis t r ibuci je p r sn ih p romje ra po s tupnjevima oštećenja pripa­daju istoj populacij i .

Nakon toga smo na svakom izvrtku očitali vr i jeme prijelaza (T), t j . b ro j godova na 2,5 cm. Pomoću formule:

50

( K l e p a c 1963); izračunali smo za svako s tablo tečajni godišnji deblj inski p r i ras t (z).

Dobivene veličine i ka rak te r i s t ike njihovih dis t r ibuci ja svrstali smo pre­ma j ednos t ruko j klasifikaciji ( tab. 3).

Tab. 3.

/. II

s " I

sz cv \ I z I z 2

0 5,04

18 2,308 0,577

45,8 80,69

486,83

la 3,08

23 1,164 0,243

37,8

70,81 247,83

Stupanj oštećenja lb 2a 2b

3,01 2,66 2,33 26 15 17

1,657 1,197 0,808 0,325 0,309 0,196

55,0 45,0 34,7

78,40 39,96 39,62 305,06 126,51 102,80

3 1,84

20 0,620 0,139

33,7

36,88 75,31

Ukupno 2,96

119 1,688 0,155

57,0

346,36 1.344,34

417

Analizom var i jance (tab. 4) nastojal i smo utvrd i t i da li postoj i signifi-kan tna razlika u debl j inskom pr i r a s tu između pojedinih s tupnjeva oštećenja.

Tab. 4

Izvor varijabiliteta

Stupanj oštećenja

Ostatak

Ukupno

Broj stupnjeva

slobode

6—1 = 5

119—6=113

119—1 = 118

Suma kvadrata razlike

102,80

216,19

318,99

Varijanca

20,56

1,91

2,70

F

F,. = 10,76

(Ft0,0J = 3,19)

Kako je izračunati F (10,76) veći od tabel iranog (Fl0.»i = 3,19) za 5 i 113 s tupnjeva slobode i 0,01 granicu s igni l ikantnost i , možemo reći da se debljin-ski pr i ras t i u pojedinim s tupnjevima oštećenja međusobno signifikantno razlikuju.

Kako se debljinski pr i ras t smanjuje povećanjem s tupnja (postotka) ošte­ćenja s tabla pr ikazano je u tab. 5.

Tab. 5.

Debljinski prirast

Stupanj (postotak) oštećenja

0 (0—10%) 1 (11—25%) 2a (26—45%) 2b (46—60",,) 3 (60% < ) Ukupno

d. •«,

69,6 61,6 56,5 62,4 52,7 60,7

z mm

5,04 3,04

2,66

2,33

1,84

2,96

Smanjenje* %

— 39,7

47,2

53,8

63,5

41,3

Podaci po Klepcu (1956)**

*1.30 z

70

60

55

60

55

60

4,43 4,42 4,15 4,42 4,15 4,42

* Smanjenje debljinskog prirasta je izračunato u odnosu na tečajni debljinski prirast populacije zdravih stabala (stupanj 0).

'•'* Podaci upisani u tabelu ne odnose se na stupnjeve oštećenja već su to prosječni debljinski prirasti ( K l e p a c 1956) za dcbljinske stupnjeve u koje padaju prsni promjeri iz kolone 2.

Distribucije deblj inskih p r i ras ta za pojedine s tupnjeve oštećenja (tab. 3) izjednačili smo jednadžbama:

y = b 0 + b ( x, y = b 0 + b,x + b0x-,

y = b„ • x ~

418

metodom najmanjih kvadrata. Najbolju uklopljenost u podatke u svim slu­čajevima imala je jednadžba parabole y = bg*xbl. Veličine dobivene izjedna­čenjem prikazane su numerički u tab. 6.

Tab. 6.

bj. r S y x S,,, Sh (

0,739

0,010

0,099

0,227

0,068

\ 0,1801

—0,0011

—0,0635

—0,0871 \

—0,0383

0,513

0,447

0,343

0,403

0,314

0,590

0,236

0,332

0,425

0,346

2,523

0,964

1,328

1,762

1,359

Izjednačenjem dobivene krivulje prikazane su na graf. 1.

V.

Diskusija — Discussion Ustanovljeno je da debljinski prirast opada povećanjem stupnja ošteće­

nja stabla. Iz tab. 5 se može uočiti da se debljinski prirast stabala oštećenih 11—25"i, smanji za 39,7% dok se debljinski prirast stabala oštećenih 46—60% smanji za 53,8%. Iz toga se može zaključiti da debljinski prirast jako reagira na slabljenje vitaliteta stabala.

Isto tako se iz tab. 3 i 5, te graf. 1 može uočiti da postoji potreba dije­ljenja 2. stupnja oštećenja (26—60",,) na dva podstupnja dok kod 1. stupnja (11— 25%) to nije potrebno.

Usporedbom izmjerenih debljinskih prirasta s debljinskim prirastima koje je za najraširenije fitocenoze Gorskog kotara izračunao K l e p a c 1956. godine vidi se da postoji smanjenje debljinskog prirasta ako gledamo sve­obuhvatno. Ako promatramo samo populaciju još vitalnih stabala (stupanj oštećenja 0 i 1) i njihov debljinski prirast od 3,43 mm vidimo da se on na­lazi unutar raspona (3,27—5,89) kojeg je izračunao K l e p a c 1956. godine za slične prsne promjere u Gorskom kotaru.

Iz graf. 1 je vidljivo da potpuno zdrava stabla prirašćuju intenzivno. Prikazana krivulja se približno poklapa s krivuljom Klepca iz 1956. godine za fitocenoze bukve i jele na vapnencu. To je i razumljivo ako se uzme u obzir da smo i ini u našem istraživanju najveći broj uzoraka uzeli upravo u fitocenozi bukve i jele na vapnencu.

Iz tab. 3 je vidljivo da se povećanjem stupnja oštećenja smanjuje vari­jabilnost debljinskog prirasta što znači da oštećena stabla sve slabije reagi­raju na utjecaj okoline.

Stupanj oštećenja 0

0 0,19218

la + lb 2,93827

2a 3,72409

2b 5,58579

3 2,29926

419

Graf. 1

5 J

t 8 •H I

4-" (9

•d

2J 2b

U

—r~ 30 4 0

- I —

5 0

- 1 —

60 —r~ 70

—r~ 80

~ T —

90 1 0 0

cm

d l , 3 0 - * h

ZAKLJUČAK — CONCLUSION

Iz svega što je do sada izneseno možemo zaključit i da se povećanjem oštećenja s tabala smanjuje njihov pr i ras t . Pri tome je deblj inski p r i ras t do­bar indikator oštećenja je r se značajno smanjuje i kod manjeg slabljenja vitali teta. Također se može zaključit i da s tabla povećanjem s tupnja ošteće­nja sve slabije reagira ju n a p romjene u svojoj okolini š to j e izraženo sma­njenjem vari jabi l i te ta debl j inskog p r i r a s t a u većim s tupnjevima oštećenja.

Podaci u tab . 5 i graf. 1 nas navode na zakl jučak da postoj i po t reba di­jeljenja 2. s tupnja oštećenja (26—60%) na dva pods tupn ja j e r je razlika u nj ihovom p r i r a s tu oči ta i značajna. Is to tako n e m a po t r ebe dijeliti 1. stu­panj oštećenja j e r između pods tupnjeva l a i l b n i smo utvrdi l i značajnu razliku. Stoga pred lažemo da skala za s tupnjeve oštećenja bude :

o 5—10";,) I 11—25% 2a 26—45% 2b 46—60% 3 60% <

Usporedbom izračunat ih poda taka s podac ima o p r i r a s tu u š u m a m a Gor­skog ko ta ra iz ran ih 50-tih godina ( K l e p a c 1956) možemo zaključiti da bi p r i ras t u sadašnj im šumsko-gospodarskim uvje t ima bio sličan ako ne i veći od onog s početka 50-tih kada ne bi bilo novonasta l ih oštećenja.

Is traživanje pr i rašćivanja različito oštećenih s tabala t reba intenzivirati p roš i ren jem, os im jele, i n a ostale v rs te drveća (bukvu i smreku) , a naroč i to ukl jučivanjem dendrokronološk ih istraživanja.

LITERATURA — REFERENCES

A t h a r i , S. & H. K r a m e r , 1983: Erfassen des Holzzuwachses als Bioindikator beim Fichtensterben, Allgemeine Forstzeitschrift, 30; 767—769 str.

H o č e v a r , M., 1988: Ugotovljanje in spremljanje propaganda gozđov v aerosne-manji, Gozđarski vestnik, št. 2, 53—66 str.

H o č e v a r , M. & D. H l a d n i k , 1988: Integralna fototerestrična inventura kot osnova za smotrno odločanje in gospodarenje z gozdom, Zbornik gozdarstva in lesarstva, št. 31, 93—120 str.

K a 1 a f a d ž i ć, Z., 1987: Primjena infracrvenih kolornih aerosnimaka u šumar­stvu, Šum. list 1—2, 61—66 str.

K a l a f a d ž i ć , Z. & V. K u š a n , 1988: Ustanovljavanje stanja šuma na velikim površinama primjenom infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimki, referat na savjetovanju »Šume Hrvatske u današnjim ekološkim i gospodarskim uvje­tima«, Drvenik.

K e n k , G, W. K r e m e r, H. B r a n d l & H. B u r g b a c h e r , 1984: Die Aus-wirkungen der Walderkrankung auf Zuwachs unci Reinertrag in einem Plen-

terwaldbetrieb des Mittleren Schwarzwaldes, Allgemeine Forstzeitschrift, 27 692—695 str.

K e n n e w e g , H. & J. N a g e l , 1983: Vorschlage fur ein mehrphasiges Inventur-modell zur grossraumigen Erfassung des Zuwachsganges in geschadigten Fich-temvalđern, Allgemeine Forstzeitschrift, 30, 763—766 str.

421

K l c p a c , M., 1956: Istraživanja debljinskog prirasta jele u najraširenijim fito-cenozama Gorskog kotara, Glas. za šum. pokuse, br. 12, 225—256 str.

K l e p a c , D., 1963: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, NZ »Znanje«, Zagreb, 299 str.

K r a m e r , H., & S. A t h a r i, 1984: t)ber die Zuwachsentwicklung in immission-geschadigten Fichtenbcstanden und ihi'er Bedeutung Kir die Hiebssatzbcstim-mung, Allgemeine Forstzeitschrift, 27, 685—686 str.

P r a n j i ć, A., 1986: Biometrika, SN »Liber«, 205 str. P r a n j i ć , A. & N. L u k i ć, 1989: Prirast stabala hrasta lužnjaka kao indikator

stanišnih promjena, Glas. za šum. pokuse, br. 25 (u tisku).

Uputstva za provođenje ankete »Umiranje šuma«, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1987.

DECREASE OF FIR (Abies alba L.) INCREMENT AS RESULT OF FOREST DECLINE IN GORSKI KOTAR

S u m m a r y

The authors investigated the increment decrease with increasing damage stage of fir tress in forest region of Gorski kotar (Yugoslavia), where the problem of forest decline has become greater and greater, and reached the dangerous level in some parts of region. The boring cores were colected during the field work performed for establishing the photointerpretation key. The mean annual diameter increment have been calculated according to time of passage for every stage of damage. The diameter increment was fited by repression analysis for every stage of damage by formula y = b0 • xb l . The results of analysis show us that trees, da­maged between 46—60% lost 53% of diameter increment.

The mean annual diameter increment obtained for the population of healthy trees (dbh = 69,6 cm) of 5,04 mm lie in the upper half of range (3,30—5,90 mm) of mean annual diameter increments calculated by Klepac, 1956 for main plant associations in Gorski kotar.

K e y w o r d s : fir (Abies alba L.), stage of demage, diameter increment.

422

IZLAGANJA NA ZNANSTVENIM 1 STRUČNIM SKUPOVIMA — CONFERENCE PAPERS UDK 630* 338.6.008 (497.13) Sum. list CXIII (1989) 423

ŠUMSKOGOSPODARSKA PODRUČJA U ORGANIZACIJI ŠUMARSTVA H R V A T S K E *

Šime MEŠTROVIC, Branimir PRPIĆ, Slavko MATIC**

SAŽETAK: Sve šume i šumska zemljišta u SR Hrvatskoj po­dijeljene su na šumskogospodarska područja. Veličina šumsko-gospodarskog područja, njihova granica pa time i broj područja bio je različit tijekom posljednjih 40 godina. On se kretao od 7 do 44 već prema poimanju područja kao šumskogospodarske cje­line i odnosu društva prema šumi i šumarstvu. Na temelju prvog Zakona o šumama koji se odnosio na sve šume NR Hrvatske a koji je donesen upravo prije 40 godina na području Hrvatske je formirano 16 šumskih gospodarstava kojih granice nisu bile us­klađene s granicama šumsko privrednih (gospodarskih) područja pa se nisu dugo održale. Šumsko gospodarska područja predla­gana na temelju zakona iz 1967. i 1977. nisu nikada ni realizirana. Najduže (punih 20 godina) održala se je podjela na šumsko pri­vredna područja iz 1963. godine koja je bila više manje usklađena s političko teritorijalnom podjelom a na jednom području je djelovala jedna šumarska organizacija (šumsko gospodarstvo).

Na temelju znanstvenih spoznaja i razvoja naše prakse izvr­šili smo podjelu šuma i šumskih zemljišta SR Hrvatske na 29 šumskogospodarskih područja. Osnovni kriteriji podjele su eko­loški, geografski, gospodarski, društveno razvojni i povjesno kul­turni. Tako formirana šumskogospodarska područja predstavlja­ju gospodarske cjeline na kojima se mora osigurati uz ekološku ravnotežu potrajnost gospodarenja i uvjeti za biološku reproduk­ciju šuma.

UVOD

Šume u SR Hrva tskoj zauzimaju 2.426.265 ha ili oko 35Vo površine od čega o tpada n a druš tvene šume 1.968.880 ha, a 457.408 hek ta ra na šume s p r avom vlasništva (privatne šume). U šumskom fondu Jugoslavije Hrva tska učestvuje s 22%. P rema s ta t is t ičkim podac ima šumars tvo samo kroz d i rek tne

* Referat održan na savjetovanju u Zagrebu 26. 04. 1989. godine. ** Dr. Šime Meštrović, profesor uređivanja šuma, Šumarski fakultet Sve­

učilišta u Zagrebu, Šimunska cesta 25. Dr. Branimir Prpić, profesor ekologije šuma, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šimunska cesta 25. Dr. Slavko Matič, profesor uzgajanja šuma, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šimunska cesta 25.

423

koristi (drvna masa) učestvuje u ukupnom društvenom proizvodu s 1,1*/". Ako se ovome pribroje općekorisne funkcije šuma koje prema procjenama iznose za gospodarske šume najmanje trostruku vrijednost drvne mase a za zaštitne šume 3 do 10 puta, a za šume s posebnom namjenom 10 puta možemo sa sigurnošću utvrditi da šuma učestvuje s 4,5-Vti u ukupnom društ­venom proizvodu Republike. Kada se to ima u vidu jasna nam je zainteresi­ranost društva za ovu privrednu granu. Šume, kao samoobnovljivo dobro od općeg interesa, društvo je dalo na upravljanje i korištenje šumarskim radnim organizacijama i to na 81"Vo površine dok s 19% gospodare privatni posjed­nici. Kakva će biti organizacija u upravljanju svim šumama problem je koji će biti reguliran zakonom, a kao putokaz u pravcu određivanja regulative neka posluži ovaj naš prijedlog šumskogospodarskih područja zasnovan na dosadašnjem iskustvu, znanstvenim spoznajama i društvenim potrebama. Kod donošenja zakona ne smije se zaboraviti odnos između društva i šum­skogospodarskih organizacija (poduzeća) kojima je dobro od općeg interesa dano na korištenje i upravljanje. Postojećim je zakonom utrt putokaz za rješavanje toga odnosa, a novi bi zakon trebao postojeću regulativu još do­raditi i precizirati u cilju brže i pravilnije realizacije.

RAZDOBLJE 1946—1960.

Prva razdioba šuma na šumsko-privredne oblasti i šumsko privredna područja u našoj Republici temeljila se je na propisima »Privremenih uput-stava za uređivanje šuma SFRJ« od god. 1946. a služila je kao baza obraču­navanja kod inventarizacije šuma izvršene 1946. do 1952. godine.

Šumsko-privredno područje predstavljalo je gospodarsku cjelinu a tre­balo je udovoljiti ovim zahtjevima: da se iz šuma toga područja podmiruju lokalne potrebe na drvu i da se u pravilu vrši stvarno izravnavanje sječivih etata pojedinih gospodarskih jedinica unutar područja. Više šumsko privred­nih područja grupirano je u šumsko-privrednu oblast na području koje se je izravnavao etat za podmirivanje drvne industrije sirovinom (Klepac, 1947).

Za naglasiti je da su u tom vremenu djelovala Zemaljska šumska podu­zeća sa sjedištima u Sušaku, Gospiću, Karlovcu, Sisku, Bjelovaru, Novoj Gradiški, Vinkovcima i Osijeku te dvije uprave za pošumljavanje (u Splitu i Senju). Ova je poduzeća i uprave objedinjavalo Ministarstvo u Zagrebu.

Šumsko-privredna područja su bila podijeljena na gospodarske jedinice koje su sačinjavale skup sastojina istog cilja gospodarenja i zajedničkog određivanja godišnjeg prihoda — etat.

Gruba podjela na oblasti i područja prema D. K l e p c u iz 1947. go­dine prikazana je na slici 1. Podaci o površinama su prema statistici iz 1938. godine. Završetkom inventarizacije očekivala se je i nova podjela prema novim pokazateljima i potrebama, ali je ona došla vrlo brzo — već 1948. godine.

Opća uputstva za uređivanje šuma iz 1948. godine pobliže definiraju šumsko-privredne oblasti i šumsko-privredna područja. Prema tim uputstvi-ma NRH je bila podijeljena na 11 oblasti i 44 područja (slika br. 2 i tabela br. 1). Zemaljska šumska poduzeća postaju Šumska gospodarstva pa imamo 8 šumskih gospodarstava i dvije uprave za pošumljavanje i melioraciju krša.

424

425

427

Granice šumskih gospodar.slava se nisu mogle uskladiti s granicama šum-sko-privrednih područja i oblasti.

Godine 1949. u mjesecu listopadu Sabor NRH na temelju Ustava NRH donosi »Zakon o šumama«. To je prvi zakon koji se odnosi integralno na sve šume i šumska zemljišta u NR Hrvatskoj bez obzira na vlasništvo. To je vrijeme kada su sve šume bile pod zaštitom države i ministar šumar­stva je propisivao sve djelatnosti i odobravao sve aktivnosti. Ministar šu­marstva rukovodi i vrši nadzor nad svim organima šumarske službe, ne­posredno upravlja šumskim gospodarstvima republičkog značaja. Osnovni organ za upravljanje državnim šumama je šumsko gospodarstvo.

Šumsko gospodarstvo je formirano kao državno privredno poduzeće sa zadatkom podizanja, gajenja, uređivanja šuma i bujica te melioracija šumskog zemljišta.

Prema tom Zakonu formirana su šumska gospodarstva. Na području NR Hrvatske u svemu je bilo 16 šumskih gospodarstava i dvije uprave za po-šumljavanje i melioraciju krša.

Granice ovih gospodarstava bile su još slabije usklađene sa granicama šumsko-privrednih područja i oblasti pa su krajem 1950. godine ukinuta ta mala gospodarstva i dvije uprave a osnovano 9 velikih gospodarstava i jedno lovno šumsko gospodarstvo. To su bila gospodarstva: Vinkovci, Osi­jek, Nova Gradiška, Bjelovar, Zagreb, Rijeka, Ogulin, Gospić i Split te LŠG u Bilju. Kako ni granice ovih gospodarstava nisu mogle biti usklađene s jedne strane s granicama područja i oblasti a s druge strane s političko teritorijalnom podjelom bile su podvrgnute stalnim promjenama. Te su promjene naročito bile izražene poslije privredne decentralizacije u zem­lji 1952. godine, kada su kotarevi postali nosioci cjelokupne privredne dje-latosti na svom području. Rezultat tih kretanja je ukidanje gospodarstava 1954. godine.

Posebnom Uredbom o organizaciji šumarske službe prestala su funkcio­nirati Šumska gospodarstva, a Šumarije su dobile potpunu samostalnost, pa smo imali ukupno 167 šumarija koje su samostalno djelovale na području Republike. Šumarije su uglavnom djelovale na području svake općine ali je bilo i općina s dvije šumarije, kao što je bilo i općina bez šumarije na dal­matinskom kršu. Ovaj je period trajao do 1960. godine, kada je donesena »Uredba o organizaciji šumarstva«.

Ne samo da šumsko-privredna područja nisu udovoljila zahtjevima Uputstava iz 1948. godine (trajno podmirenje lokalnih potreba na drvu i opskrba drvetom Dl poduzeća), već se ni organizacijski nisu mogla zado­voljavajuće konstituirati. Znači da se nije moglo adekvatno planirati po prostoru i vremenu, odnosno osigurati potrajnost.

Uvidjevši nedostatke dosadašnjih podjela Smilaj je 1957. godine izvršio podjelu šuma NRH na oblasti, područja i gospodarske jedinice prema Uputstvima iz 1948. godine, ali je kod podjele uzeo u obzir ne samo oblik i način gospodarenja te geografski položaj, nego i fitocenološke odnose (prema knjizi S. Horvata: »Šumske zajednice Jugoslavije«).

Smilaj je razdijelio sve šume na tri šumsko-gospodarske oblasti i za­tim oblast jednodobnih šuma na 17 šumsko-privrednih područja a oblasti

428

prebornih i primorskih šuma na po 7 šumsko gospodarskih područja. Šum­sko gospodarska područja podijeljena su dalje na gospodarske jedinice. (Sli­ka 3) Ova je podjela našla gospodarsku primjenu pa se mnogo i danas ko­risti, ali kod administrativne podjele nije respektirana pa ne samo da pod­ručja nisu stvarala upravno administrativne cjeline, već to nisu bile gos­podarske jedinice koje su se često protezale na području dviju društveno--političkih zajednica. Iako je to kadkada stvaralo i probleme moramo kon­statirati da su vrlo rijetko vršene promjene.

Stalnost gospodarske podjele prve kategorije tj. na područja i druge kategorije odnosno na gospodarske jedinice je posebno značajna kod pra­ćenja uspjeha gospodarenja i samo se izuzetno treba mijenjati.

429

RAZDOBLJE 1960 — 1977. GOD.

»Uredba o organizaciji šumarstva« (N. N. br. 5 od 10. veljače 1960) donesena je na temelju Zakona o šumama iz 1949. god. i propisuje u čla­nu 3:

»Šumsko gospodarstvo osniva se za skupinu šuma i šumskog zemljišta koja predstavlja prirodno-ekonomsku cjelinu i osigurava trajno i racio­nalno šumsko gospodarenje kao i perspektivan razvoj industrijske prerade drveta (šumskogospodarska cjelina)«.

Šumskogospodarska cjelina je predstavljala ustvari šumsko privredno područje. Koje će šume sačinjavati šumskogospodarsku cjelinu određivali su Kotarski narodni odbori. Šumama jedne šumsko-gospodarske cjeline up­ravljalo je jedno Šumsko gospodarstvo koje je osnovao općinski odnosno kotarski narodni odbor (kad se je protezao na više općina). Šumsko gos­podarstvo je određivalo svoje pogonske i terenske jedinice. Osnivanjem šumskih gospodarstava prestale su samostalno djelovati Šumarije.

U prosincu 1961. godine Sabor NR Hrvatske donosi Zakon o šumama (objavljen u N. N. br. 1 od 11. siječnja 1962. godine). U članu 2 ovoga Za­kona stoji: »Šumskoprivredno područje utvrđuje na prijedlog narodnog od­bora kotara Izvršno vijeće Sabora« i dalje u članu 3: »Površina šumsko-privrednog područja utvrđuje se tako da šume i druga zemljišta u okviru tog područja osiguravaju maksimalno unapređivanje šumske proizvodnje i omogućuju trajan prihod što je dovoljan za gospodarenje šumama«. Kod utvrđivanja šumskoprivrednog područja propisuje se uzeti u obzir i saobraćajne prilike, zaštitu tla, klimatske odnose, vodoprivredu i si. Šum­sko privredno područje dodjeljuje na korištenje privrednoj organizaciji I. V. Sabora.

Možemo konstatirati da se u zakonskoj odredbi u SRH po prvi puta definira Šumskoprivredno područje što je bilo od posebnog značaja za dalj­nji razvoj šumarstva. Sam Zakon 1962. nije i decidirano naznačio šumsko-privredna područja, ali je na temelju njega doneseno »Rješenje o utvrđi­vanju šumskoprivrednih područja i dodjeljivanju šuma i drugih zemljišta u društvenom vlasništvu na korištenje«. (Narodne novine br. 9 od 7. ožuj­ka 1963).

Osnovne jedinice za gospodarenje šumama u sklopu Šumskog gospo­darstva bile su Šumarije koje su opet bile podijeljene na revire. Ovaj je sistem gospodarenja ostvario značajne rezultate i pored nekih sistematskih zamjerki.

U svemu su prema tom Zakonu izdvojena 24 Šumskoprivredna područ­ja (Slika 4 i tabela 2).

Godine 1967. Socijalistička Republika Hrvatska donosi novi (treći) Za­kon o šumama (Narodne novine br. 19, 10. svibnja 1967).

Prema propisu ovoga Zakona član 4: »Šumsko privredna područja os­niva IV Sabora nakon pribavljenog mišljenja općinskih skupština i zain­teresiranih radnih organizacija, vodeći računa o optimalnim ekonomskim uvjetima«. Na temelju tog Zakona godine 1969. doneseno je »Rješenje o osnivanju šumskoprivrednih područja« (Narodne novine br. 23 69).

430

P « E G L E D * A K A B T A

ŠUMSKOPRiVREONIH PODRUČJA SRH SA P O L n i Č ^ O - T E B i T O a - J i L N C

SUMSKQRR'VREONA POO»UČJA S R H

VAPAJĐIN KOPRIVNICA PODRAVSKA SLATINA

NAŠICE OSIJEK VINKOVCI SLAVONSKI B i o a I L ' v O N S K A P02EGA DARUVAR

NOVA GSADI3KA KUT.NA • J f L O v A « Kf t iŽEvCI SISAK

ZAGREB KARLOVAC OGULIN GOSPIĆ

KOTARA ORĆfNC

SJEDIŠTE i POD»UČJ ' l ISTOIMENE OPĆINE SJEDATE 5 POOSuĆJ'

K O T A O A I ISTOiMEr.E O^CiN • - -OBAD SA v i$E OPC

OPĆiNE GRADSKE OPĆINE U.ZAJBEBU SPODNA GRANICA ŠPODRUĆJA

SI. 4.

431

ŠUMSKO PRIVREDNA PODRUČJA I ŠUMSKA GOSPODARSTVA PREMA ZAKONU O ŠUMAMA IZ 1962.

(Narodne novine br. 9/1963) Tabela 2

Red. Naziv šumsko-br. privrednog područja Dodjeljeno na korištenje

1. Ivančica« (Varaždin)

2. »Bilogora« (Koprivnica)

3. »Papuk« (Podr. Slatina)

4. »Krndija« (Našice)

5. »Gajevi« (Osijek) 6. »Spačva« (Vinkovci) 7. »Dilj« (SI. Brod) 8. »Požeška Gora« (SI. Požega) 9. »Pakračka Gora« (Daruvar)

10. »Psunj« (Nova Gradiška) 11. »Garjevica« (Kutina)

12. »Česma« (Bjelovar)

13. »Kalnik« (Križevci) 14. »Šamarica (Sisak) 15. »Zagrebačka Gora« (Zagreb) 16. »Petrova Gora« (Karlovac) 17. »Klek« (Ogulin) 18. »Velebit« (Gospić) 19. »Viševica« (Rijeka) 20. »Učka« (Pula) 21. »Ravni kotari« (Zadar) 22. »Svilaja« (Šibenik) 23. »Mosor« (Split) 24. »Srđ« (Dubrovnik)

Šumsko gospodarstvo Varaždin Šumsko-poljoprivredni kombinat Koprivnica Šumsko gospodarstvo »Papuk« Podr. Slatina Šumsko gospodarstvo »Krndija« Našice Šumsko gospodarstvo Osijek Šumsko poljoprivredno industrijski kombinait »Spačva« Vinkovci Šumsko gospodarstvo Slavonski Brod Šumsko gospodarstvo SI. Požega Šumsko gospodarstvo Daruvar Šumsko gospodarstvo N. Gradiška Šumsko gospodarstvo »Garjevica« Kutina Šumsko privredno poduzeće »Mojica Birta« Bjelovar Šumsko gospodarstvo Križevci Šumsko gospodarstvo Sisak Šumsko gospodarstvo Zagreb Šumsko gospodarstvo Karlovac Šumsko gospodarstvo Ogulin Šumsko gospodarstvo Gospić Šumsko gospodarstvo Delnice Šumsko gospodarstvo Buzet Šumsko gospodarstvo Zadar Šumsko gospodarstvo Šibenik Šumsko gospodarstvo Split Šumsko gospodarstvo Dubrovnik

Osnovni pr incipi za osnivanje šumsko pr ivrednih područja :

da je za r ješavanje problemat ike šumars tva karak ter i s t ična dugoročnost biološke reprodukci je i ograničena mogućnost povećanja proizvodnje u pogledu količine i asor t imana , da je šumars tvu po t rebna suvremena biološka, tehnička i s t ručna op­remljenost za racionalno gospodarenje šumama , da kod razvoja indust r i je koja se temelji na preradi drva t reba voditi računa o toj dugoročnost i i ograničenost i proizvodnje u šumars tvu , da se šumars tvu i industr i j i koja se temelji na p re rad i drva omogući da dugoročni j im ugovorima usklađuju svoju suradnju u svrhu ekonom­ski opravdanih investicija, da sadašnja šumskopr iv redna područ ja zbog neracioalnih površina, ne­cjelovitosti područ ja i nenormalne s t ruk tu re više ne omogućavaju pra­vilno gospodarenje š u m a m a koje bi s tvaralo uvjete za postizanje istak-

432

nulih ekonomskih nužnosti, a u želji da omogući zainteresiranim radnim organizacijama da same stvore odgovarajuću organizacionu strukturu za upravljanje i gospodarenje pojedinim šumskoprivrednim područjem.

Temeljem navedenih principa propisano je 7 šumskoprivrednih pod­ručja i to:

a) Slavonsko b) Bilogorsko—Moslavačko c) Zagorsko d) Banijsko — Kordunsko e) Ličko f) Goransko — Istarsko —

Primorsko g) Dalmatinsko

Iako je prema Zakonu ovakova organizacija trebala otpočeti s djelo­vanjem 1. siječnja 1970. ova organizacijska forma nikada nije realizirana.

RAZDOBLJE 1977. DO 1983. GOD.

Uslijed neuspjeha u realizaciji zakonskih propisa Zakona o šumama iz 1967. godine, prišlo se izradi novoga zakona koji je ugledao svjetlo dana točno poslije 10 godina, odnosno u svibnju 1977. godine (N. N. br. 20 77). Ovaj je zakon baziran na Ustavu SRH iz 1974. godine i Zakonu o udruženom radu po kome su već šumarije formirane kao osnovne organizacije udru­ženog rada (OOUR).

Šume i šumska zemljišta po ovom Zakonu se proglašavaju dobrom od općeg interesa pa se i gospodarenje šumama proglašava djelatnošću od po­sebnog društvenog interesa.

Posebno se donose propisi za šume i šumska zemljišta u kontinental­nom području od onih na području krša.

Umjesto šumskoprivredno područje, ovim je zakonom uveden novi na­ziv šumskogospodarsko područje. »Šumskogospodarsko područje obuhvaća šume, šumska i druga zemljišta u društvenom vlasništvu koja čine prirod­no, geografsko i gospodarsko jedinstvo i reprodukcijsku cjelinu, te osigurava uvjete za trajno, racionalno i uspješno gospodarenje«.

Značajna je ova odredba: Cl. 14 »Šumskogospodarska područja utvrđuju se i mijenjaju društvenim do­

govorom koji zaključuju Izvršno vijeće Sabora, Privredna komora Hrvat­ske, Sindikat radnika šumarstva i industrijske prerade drva Hrvatske, Za­jednica šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima i papirom — Zagreb, Republička zajednica za znanstveni rad i skupština zajednice op­ćina.

Prije zaključivanja društvenog dogovora iz stava 1. ovoga člana skup­ština zajednice općina pribavit će mišljenje općinskih skupština«.

433

Društveni dogovor je temeljito pripreman i izrađen je detaljan nacrt s 14 šumskogospodarskih područja na kontinentalnom dijelu Republike, ni­kada nije potpisan od sudionika, pa šumsko-gospodarska područja po ovom Zakonu nisu ugledala svjetlo dana (na slici 5 je neostvareni prijedlog pod­jele).

M M U ""\-°~

Sumskogospodarska područje Godina 1977-(prijedlog)

. » , « , . gr. šum.gosp. područja

434

SI. 5.

I pored toga Zakon iz 1977. godine donosi mnoge novine i vrlo je zna­čajan. To se posebno odnosi na šume i šumska zemljišta na području krša koje je prostorno definirano i propisano da tim područjem gospodari jed­na šumskogospodarska organizacija.

Propisano je i osnivanje SlZ-a za unapređivanje šuma na području kr­ša što je bio veliki napredak u zakonskim propisima. Umjesto SlZ-a os­novana je poslovna zajednica.

ORGANIZACIJA ŠUMARSTVA POSLIJE 1983. GOD.

Uvidjevši da ne može provesti sve odredbe Zakona a posebno one u or­ganizaciji šumarstva, zakonodavac nije prišao izradi novog prijedloga šum-skogospodarskih područja, već izmjeni kompletnog zakona s kojim je zajed­no donesen i prijedlog područja. Tako je novi i sada važeči Zakon o šuma­ma donesen 24 studenog 1983. godine po Saboru SRH a objavljen je u Na­rodnim novinama br. 54. od 23. prosinca 1983. godine.

Iako se ovaj zakon u mnogome naslanja na prethodni, ipak uvodi i no­ve pojmove. Tako posebno tretira šumskogospodarsko od šumskokrškog pod­ručja iako radi usklađivanja rada i ostvarivanja zajedničkih potreba i inte­resa u gospodarenju za oba područja propisuje osnivanje SlZ-a šumarstva Hrvatske.

Šumskogospodarsko područje kontinentalnog dijela šuma i šumskih ze­mljišta ovako je definirano:

»Šumskogospodarsko područje obuhvaća šume i šumska zemljišta u društvenom vlasništvu i šume i šumska zemljišta na kojima postoji pravo vlasništva koja čine prirodnu, geografsku i gospodarsku cjelinu, a na ko­jem se može osigurati trajnost njihovog korištenja, uvjeti za ostvarivanje jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma i ekonomsko poveziva­nje na osnovi udruživanja u reprodukcijsku cjelinu«. Temeljem navedenog, zakonom su ustanovljena ova šumsko-privredna područja:

1. Slavonsko — Baranjsko, 2. Srednje Posavsko, 3. Bilogorsko — Podravsko, 4. Varaždinsko — Međimursko, 5. Prigorsko — Zagorsko, 6. Sisačko — Banijsko, 7. Kordunsko — Pokupsko, 8. Goransko — Primorsko, 9. Ličko.

Popis šuma i šumskih zemljišta obuhvaćenih po navedenim područjima navedeni su u posebnom popisu koji je bio sastavni dio Zakona.

Zakonom je propisano da šumom i šumskim zemljištem u društvenom vlasništvu na jednom šumskogospodarskom području gospodari organiza­cija udruženog rada u djelatnosti šumarstva (radna organizacija šumarstva). Ovakva organizacija s izuzetkom Slavonsko — Baranjskog područja je rea­lizirana.

435

Područje krša podijeljeno je u dva šumskokrška područja i to: 1. Istarsko — Primorsko — Ličko, 2. Dalmatinsko.

Na ovom području organizacija šumarstva u osnovi je provedena na zakonskim osnovama.

Slika 6. prikazuje navedenu podjelu iz 1983. godine.

SOCIJALISTIČKA REPUBLIKA

UC RVAT SKA

_ . _ . ium.gosp. područja

436

PRIJEDLOG ŠUMSKOGOSPODARSKIH PODRUČJA U SR HRVATSKOJ

Tijekom posljednjih 40 godina mijenjali su se društveni i privredni od­nosi, tehnološki razvoj je bio brži od predviđenog, općekorisne funkcije šuma sve naglašenije, šuma sve više izložena raznim utjecajima koji djeluju na njeno slabljenje pa i mjestimično propadanje.

Sve je to imalo odraza na razvoj šumarske misli i na odnos društva prema šumi i šumarstvu, imalo je utjecaja na definiranje šumskogospodar-skih cjelina pa je u raznim razvojnim razdobljima broj i granica područja bio različit. To je svakako negativno utjecalo i na stanje šuma i razvoj šu­marstva kao privredne grane.

Problem šumarstva ne možemo riješiti definiranjem područja bez obzira na njihov broj i granicu već aktivnim radom šumara i šumarskih organizacija uz obaveznu promjenu odnosa društva prema šumi i šumarskim organizacijama.

Oslanjajući se na dosadašnja iskustva i sadašnje stanje šumskogospo-darsko područje možemo ovako definirati:

Šumskogospodarsko područje obuhvaća šume i šumska zemljišta u društvenom vlasništvu i šume i šumska zemljišta na kojima postoji pravo vlasništva koja čine ekološku, geografsku, gospodarsku, društveno razvojnu i povijesno kulturnu cjelinu i na kojem se uz ekološku ravnotežu osigurava potrajnost sveukupnog korištenja i uvjeti za biološku reprodukciju šuma.

Ekološku cjelinu čini optimalna površina u kojoj se unutar grupe šum­skih ekosistema postiže ekološka ravnoteža u geografskom području. Šum­ski ekosistemi i drveće žive po svojim zakonitostima i mogu se održati vi-sokoproduktivni i ekološki efkasni samo ako poznamo njihovu strukturu i funkcioniranje i ako u stručnim postupcima uzimamo u obzir različitosti ekoloških cjelina. Stručni postupci različitih ekoloških cjelina se između sebe razlikuju što upućuje na različitost stručne organizacije.

Geografska cjelina definirana je prirodnim i ekološkim elementima. Geografski su pojedine regije točno određene što se mora respektirati. Ono je povezano i s privrednim i komunikacijskim tokovima. Brzo i efikasno komuniciranje u okviru šumsko-gospodarskog područja uvjetuje racionalno korištenje energije i vremena a to sve pretpostavlja optimalnu udaljenost poslovnih jedinica od centra na cea 30 odnosno maksimalno do 50 km.

Gospodarska cjelina je minimalna površina koja će u današnjim ekološ­kim i gospodarskim uvjetima omogućiti funkcioniranje šuma i šumarstva poštujući sve principe znanosti — a u prvom redu principe potrajnosti, eko­loške stabilnosti i reprodukcije šuma. Klasična definicija područja i po­trajnosti te raspored dobnih odnosno debljinskih razreda u današnjim eko­loškim i gospodarskim uvjetima ne mora biti presudan faktor kod definira­nja područja. Moraju se razmatrati svi prihodi koje šuma i šumsko zem­ljište pruža a to su sporedni proizvodi, prethodni prihod, glavni prihod, pa

437

i opće korisne funkcije. Glavni prihod sam, uz svo svoje značenje, ne mora biti presudan, a posebno u vremenu kada najboljim regularnim sastojinama produžavamo ophodnju zbog povećanja kvalitetnog prirasta te uvjeta na koji smo dovedeni izvanrednim mjerama poslije značajnih sušenja šuma.

Kako kod gospodarskih mjera utječu mnogi faktori pa i kadrovski, or­ganiziranost, stanje šuma, uvjeti privređivanja, tehnološki razvoj i razvoj drvne industrije, te geografski uvjeti i dr. to je nemoguće dati određene fiksne pokazatelje. Općenito se može reći da treba t e ž i t i gospodarskim cjelinama od oko 50.000 ha šuma i to prvenstveno ili većim dijelom druš­tvenih. Kod dobro izbalansiranih šuma etat u takovim šumama bio bi oko 200.000 do 300.000 m:! godišnje.

Društveno razvojna cjelina određena je privrednim i političkim fakto-fl![ma koji djeluju u određenom području i koji se htjeli mi ili ne, bitno razlikuju. Društvene šume su nastale objedinjavanjem bivših državnih šu­ma, općinskih šuma i šuma zemljišnih zajednica a manjim dijelom i drugih posjednika od kojih su nacionalizirane. Tretman tih šuma u ranijim raz­vojnim fazama bio je različit.

Povjesno kulturna cjelina daje najviše prostora za definiranje šumsko-gospodarskog područja. Područje Hrvatske je bilo i danas je nedjeljivi dio Evrope unutar koje se je razvijalo šumarstvo i šumarska znanost. Kao rezul­tat toga su i nastala točno razvijena i definirana područja unutar kojih je preko 200 godišnja aktivnost šumara ostavila različite aspekte djelovanjem na pojedinim područjima. Veći dio naših šuma ima preko 100 godina staru gospodarsku podjelu koja se je zadržala do danas.

Najnovija povjest prikazana u ranijim poglavljima ovog referata, uka­zuje da se velika šumskoprivredna (šumskogospodarska) područja, koja su nastala umjetnim putem, uglavnom spajanjem više prirodno povjesnih cje­lina, nisu mogla saživiti a neka ni početi s djelovanjem. Podjela na šum­skoprivredna područja iz 1962. odnosno 1963. godine (24 šumskoprivredna po­dručja) zadržala se je sve do 1983. godine s manjim promjenama.

Šuma kao što je naglašeno i kao što zakon propisuje, je dobro od po­sebnog društvenog interesa pa šumarske organizacije (poduzeća) nemogu biti klasičnog tipa. Šumarske organizacije ispunjavaju zadatak društva da se šumom samoobnovljivim resursom tako gospodare kako bi ona ne samo eg­zistirala, već postajala sve svrsishodnija i davala društvu sve više koristi — progresivno potraj no gospodarenje.

Promatrajući sve navedene čimbenike i njihov utjecaj na formiranje šumskogospodarskih područja predlažemo 29 šumsko-gospodarskih područja (Slika 7) kojima su obuhvaćene sve šume i šumska zemljišta u SR Hrvat­skoj. U tabeli 3 su dani podaci o nazivu šumskogospodarskog područja, nje­govom sjedištu te površinama svih šuma toga područja po kategorijama ko­risnika i ukupno. Prema tome sve šume su jedinstveno tretirane ne uvaža­vajući podjelu na kontinentalne šume i šume krša.

438

SR HRVATSKA

O SJEDiSlE OPĆINE

_ • « • • _ GRANICA ŠG. PODRUČJA

1 " 2 9 BROJ §G PODRUČJA

SI. 7.

439

ŠUMSKOGOSPODARSKA PODRUČJA Tabela 3

P o v r š i n a u li a Redni Naziv šumsko- Šumarske Ostale broj gospodarskog područja orga- orga- Privatne Ukupno

nizacije nizacije

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 13. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29.

»Ivančica« Varaždin »Podravsko« Koprivnica »Papuk« Podravska Slatina »Krndija« Našice »Vuka« Osijek »Bilje« Beli Manastir »Hrast« Vinkovci »Dilj« Slavonski Brod »Požeška Gora« Slavonska Požega »Pakračka Gora« Daruvar »Psunj« Nova Gradiška »Josip Kozarac« Kutina »M. Birta« Bjelovar »Medvednica« Zagreb »Šamarica« Sisak »Petrova Gora« Karlovac »Klek« Ogulin »Kapela« Otočac »Plješivica« Titova Korenica »Južni Velebit« Gračac »Lika« Gospić »Sjeverni Velebit« Senj »Gorski Kotar« Delnice »Platak« Rijeka »Istra« Buzet »Ravni Kotari« Zadar »Promina« Šibenik »Mosor« Split »Srđ« Dubrovnik

SVEUKUPNO:

16658 57589 27528 53496 30430 35961 65877 22634

48232 55412 52113 32972 58689 43542 86082 79076 64165 58200 70410 56644 91168 90071 71036 53440 50739

126299 143553 223847 56902

1922765

427 1194 — — — — — —

— 1632 1711 1618 992 930 860

4603 — 270

15301 — — 104

4599 2712 3314 3568 — —

2280

46115

31304 19193

686 1715 2232 2007 1690 5455

3868 6999 3719 4147

17266 70628 29623 40705 4100 2265 4145 4591 3645 2247

18846 31418 56246 11300 6019

28915 42434

457408

48389 77976 28214 55211 32662 37968 67567 28089

52100 64043 57543 38737 76947

115100 116565 124384 68265 60735 89856 61235 94813 92422 94481 87570

110299 141167 149572 252762 101616

2426288

OSNOVNE NAPOMENE O ORGANIZACIJI

Šumama jednog šumskogospodarskog područja gospodarilo bi jedno poduzeće (šumsko privredno poduzeće). Poduzeće bi objedinjavalo više šu­marija — obračunskih jedinica. Šumarije su stabilne i čvrste stručne or­ganizacije a predstavljaju gospodarske cjeline. One daju garanciju za us­pješno djelovanje stručnjaka u šumi i za njegovu prisutnost kod svih struč­nih radova na terenu. Šumarije bi se dalje dijelile na revire kojih bi se povr-

440

šina kretala oko 2000 ha. Za uspješnu i dobru stručnu aktivnost revir bi trebao voditi diplomirani inženjer šumarstva.

Na nivou Republike treba oformiti jedinstvenu organizaciju koja će objedinjavati sve aktivnosti poduzeća i povezivati ih međusobno s ostalim privrednim granama. Posebno bi bio njen zadatak u domeni planiranja na nivou šumskogospodarskih područja i gospodarskih jedinica te osiguranju sredstava za biološku reprodukciju šuma (Egalizacijski fond na nivou Re­publike). Ova bi organizacija kroz jedinstveni informativni centar za SRH bila osnovna spona cjelokupnog šumarstva kroz protok informacija kako znanstvenih, tako i stručnih a trebala bi se uključiti u svjetske šumarske in­formativne tokove.

Ovdje se pretpostavlja da je omogućeno slobodno udruživanje poduze­ća u složenu organizaciju prema ekološkim i gospodarskim potrebama.

Uz najbolju organiziranost ne može se očekivati da će šumarstvo samo riješiti probleme s kojima je suočeno a posebno ne u uvjetima takovih eko­loških promjena koje ugrožavaju opstanak pojedinih vrsta drveća. Kao do­bro od opće društvenog iteresa zbog svojih opće korisnih funkcija šuma za­služuje i poseban tretman društva. Općenito kao što smo u uvodu nagla­sili treba riješiti pitanje odnosa između društva i poduzeća. Društvo bi bilo zastupljeno kroz jedistvenu republičku organizaciju. To se posebno odnosi na ova šumskogospodarska područja: Istra, Platak, Sjeverni i Južni Velebit, Kotari, Svilaja, Mosor i Srđ za koje je neophodno osigurati sred­stva na nivou Republike kako je to postojećim Zakonom riješeno.

ZAKLJUČAK

Na zahtjev šumarske struke a na temelju naših znanstvenih spoznaja i dosadašnjeg razvoja naše prakse izvršili smo podjelu SR Hrvatske na šumskogospodarska područja. Iako znamo da će i ova kao i sve dosadašnje a i one u budućnosti imati svoje zagovornike i one koji će nalaziti mane ovoga prijedloga, vjerujemo da ona u današnjim uvjetima pruža maksi­mum za gospodarenje šumama. Manje su cjeline ekološki bolje definirane, geografski određenije, gospodarski efikasnije, povjesno društveno akcepti-bilnije a povjesno kulturno opravdanije od velikih regionalnih. Kod toga se ne smije ići u drugu krajnost.

Podjelom na 29 šumskogospodarskih područja konstatiramo da je pro­sječna površina društvenih šuma kojima upravlja šumarska organizacija 66000 ha uzimajući u obzir i područje Dalmacije odnosno oko 46000 ha bez ta 4 područja. Ako se uzmu u obzir sve šume i šumska zemljišta onda je prosječna površina šumskogospodarskog područja 84000 ha.

Prijedlog naše podjele temelji se na daljnjoj razradi staništa koju je započeo S m i l a j 1967. Prijedlog se temelji na dostignućima šumarske zna­nosti iz područja staništa, sastojine i života šume (struktura i funkcioniranje šumskih ekosistema) te nužnosti što hitnije primjene stručnih postupaka iz ove, ali i drugih komponenata šumarske znanosti.

Ovo do danas zanemareno područje u šumarskoj praksi jamči svojom primjenom stabilnije i produktivnije šume u budućnosti.

441

L I T E R A T U R A

K l e p a c , D. (1947): Inventarizacija šuma u planskoj privredi, Šumarski list, Zag­reb 1947.

K l e p a c , D. (1965): Uređivanje šuma, Nakladni zavod Znanje, Zagreb. S m i l a j , I. (1957): Prostorno uređivanje šuma u SR Hrvatskoj, Šumarski list, Za­

greb 1957, sitr. 246—274.

— Privremena uputstva za uređivanje šuma FNRJ, Beograd 1946. — Opća uputstva za uređivanje šuma, Beograd 1948. — Zakon o šumama, Narodne novine NRH, Zagreb 1949. — Uredba o organizaciji šumarstva, Narodne novine NRH br. 5, Zagreb 1960. — Zakon o šumama, Narodne novine NRH br. 1, Zagreb 1962. •— Rješenje o utvrđivanju šumskoprivrednih područja i dodjeljivanju šuma i dru­

gih zemljišta u društvenom vlasništvu na korištenje, Narodne novine NRH br. 9, Zagreb 1963.

— Zakon o šumama, Narodne novine SRH br. 19, Zagreb 1967. — Rješenje o osnivanju šumskoprivrednih područja, Narodne novine SRH br

23, Zagreb 1969. — Zakon o šumama, Narodne novine SRH br. 20, Zagreb 1977. — Zakon o šumama, Narodne novine SRH br. 54, Zagreb 1983.

Forstwirtschaftsgebiete in der Forstwirtschaftsorganisation Kroatiens

Z u s a m m e n f a s s u n g

Alle Walder und Waldflachen der SR Kroatien sind in Forstwirtschaftsgebic-te eingeteilt. Die Grosse der Forstwirtschaftsgebiete, ihre Grenzen, sowie auch die Anzahl der Gebiete anderte sich im Laufe der vergangenen 40 Jahre. Die Anzahl betrug zwischen 7 bis 44 je nach Auffassung des Gcbietes als Forstwirts-chaftseinheit und nach der Beziehung der Gesellschaft zum Wald und zur Forst-wisssenchaft. Auf Grund des ersten Gesetzes iibcr Walder, welches sich auf die Volksrepublik Kroatien bezog und vor 40 Jahren in Kraft trat, entstanden auf dem Gebiet Kroatiens 16 Forstwirtschaften, wessen Grenzen nicht mit denen der anderen Forstwirtschaften iibereinstimmten und so nicht lange erhakcn blie-ben. Forstwirtschaftsgebiete, die auf Grund des Gesetzes aus den Jahren 1967 und 1977 vorgeschlagen worden sind, wurden nie realisiert. Am langsten erhallen (20 Jahre) blieb die Aufteilung der Forstwirtschaftsgebiete aus dem Jahre 1963, vveiche mehr oder weniger mit der politisch territorialen Aufteilung ubereinstimmle, und auf einem Gebiet wirkte eine Forstwirtschaft.

Unseren wissenschaftlichen Erkenntnissen und Erfahrungen nach teilten wir die Walder und Forstgebiete der SR Kroatien auf 29 Forstwirtschaftsgebiete. Die grundlegenden Kriterien fiir die Aufteilung sind okologische, geographisch, wirts-chaftlich, gesellschaftJich und historisch-kulturell bestimmit. Auf diese Art for-mierte Forstwirtschaften stellen wirtschaftliche Einheiten dar, auf vvelchen ein okologisches Gleichgewicht herrsschen muss, sowie lange Bewirtschaftung und die Bedingungen, fiir eine biologische Reproduktion der Walder.

442

Sveučilište u Zagrebu ŠUMARSKI FAKULTET

DEKANAT Broj: 01-421/2-89. Zagreb, dne 30. 05. 1989.

REPUBLIČKI KOMITET ZA POLJOPRIVREDU I ŠUMARSTVO SRH ZAGREB

Šumarski fakultet je od radne grupe za izradu prijedloga promjena Zakona o šumama dobio početkom ove godine zadatak da definira šumskogospodar-ska područja na temelju kriterija i definicije. Rješenje ovoga problema povje­reno je putem Zavoda za istraživanja u šumarstvu profesorima dr. Šimi Meš-troviću, dr. Branimiru Prpiću, dr. Slavku Maticu i dr. Simeonu Tomaniću. Za rukovodioca radnog tima izabran je prof. dr. Šime Meštrovič. U toku rada au­tori izrade prijedloga su se sastali sa Slavkom Horvatinovičem, dipl. inž. šum., Antom Mudrovčićem, dipl. inž. šum. i Tomislavom Krnjakom, dipl. inž. šum. i dogovorili osnovne stavove te vrijeme i mjesto održavanja savjetovanja na kome će biti izložen prijedlog.

Zbog kratkoće vremena s jedne strane, te mogućnosti što objektivnijeg rada bez sugestija sa strane u fazi izrade, sastavljači prijedloga nisu svoje stavove iznijeli na Komisiji za promjene Zakona o šumama.

Savjetovanje o šumskogospodarskim područjima je održano 26: 04. 89. i na njemu je prisustvovalo oko 300 stručnjaka iz šumarske privrede.

Referat pod naslovom »Šumskogospodarska područja u organizaciji šumar­stva SRH« koji je izradio radni tim bez dr. S. Tomanića, koji je u to vrijeme bio bolestan, razmatrao je Šumarski odjel Šumarskog fakulteta na redovnoj sje­dnici 25. 04. 89. i u potpunosti ga prihvatio. Na savjetovanju 26. 04. 89. referat je iznio dr. Š. Meštrovič u ime Šumarskog odjela. Iz diskusija se vidjelo da je koncepcija i prijedlog prihvaćena od velike većine prisutnih (diskutirali su: F. Knebl, F. Šabić, K. Devčić, Ivaniš, T. Starčević, Z. Koščcvić, S. Horvatinović, A. Mudrovčić, B. Vukelić, M. Đ. Starčević, Đurić, M. Svilar, B. Prpić, S. Matić, B. Lipovac i dr.).

Tijekom svibnja mjeseca primili smo veliki broj dopisa podrške šumarskih organizacija kao što je bilo nekih dopisa s primjedbama. Na redovnoj sjednici Šumarskog odjela 12. 05. 89. prof. dr. Rudolf Sabadi je izložio svoje stavove o prijedlogu koje je pismeno uputio i Vama. Šumarski odjel nije prihvatio da se prijedlog povuče kako to predlaže dr. R. Sabadi već ostaje jedinstveno kod prijedloga koji je iznijet na savjetovanju.

Predlažemo naslovu da prihvati prijedlog šumskogospodarskih područja i u sklopu promjena Zakona o šumama uputi na daljnju proceduru. Na znanje: i. Poslovna zajednica Exportdrvo Zagreb 2. SIZ šumarstva Hrvatske

Predsednik Poslovodnog kolegijalnog organa

Dipl. inž. Knežević Ivo

443

IZ ŠUMARSKOG LISTA 1889. GODINE

Polazak u kr. gospodarskom i šumarskom učilištu i u ratarnici u Križevcih tečajem školske godine 1888/9. O tom vadimo iz » V i e s t n i k a z a g o s p o d a r ­s t v o i š u m a r s t v o « svezak III . i IV. sliedeće: U ovoj školskoj godini upi sano je u učilište 69 slušatelja. Od tih je 18 gospodara i 51 šumar. Među gospo­darima je 1 izvanredni (Srb). Po zavičaju je: iz Hrvatske i Slavonije 56, Dalmacije 5, Istre 1, Bosne 1, Bugarske 3, Ugarske 1, Češke 1 i Srbije 1. Stipendije uživa 7 gospodara i 16 šumara. Od gospodarskih stipendija su 3 zemaljske, 2 od domaćih gradova, 1 od privatne osobe i 1 srezki srpski (750 for.), a od šumarskih 5 zemalj­skih (od kojih 3 bivše vojne krajine i 2 bosanske), 4 od domaćih gradova, 4 od imovnih obćina i 3 od privatnih zaklada (1 dalmatinski). Ako prispodobimo te brojeve sa brojem upisanih slušatelja, viditi ćemo, da u učilištu polazi gospodar­sku struku 11, a šumarsku 34 slušatelja o vlastitom trošku. Što se prednaobrazbe od 34 na novo upisanih slušatelja tiče, to ih je IV. ginamij svršilo 16, IV. realku 4, više od IV. gimnazije 7, više od IV. realke 5, strukovnu gospodarsku školu 1, a primateljni izpit položio 1. U ratarnicu upisano je ljetos 56 ratara, između kojih 2 o vlastitom trošku. Od 54 stipendija ima 21 zemaljski, 12 bivše vojne krajine i 21 raznih obćina. Iz svega toga se vidi, da je polazak i učilišta i ratarnice u Kri­ževcih povoljan.*

(Str. 85.;

* NAPOMENA (današnjeg) Uredništva š. 1.: Gospodarsko i šumarsko učilište u rangu je srednje škole, a ratarnica niže stručne škole obrazujući KV radnika u poljoprivredi. Za upis u ratarnicu bila je dovoljna pučka škola (četiri razreda današnje osnovne škole). Osnovna namjera je bila obrazovanje za rad na vlastitom (seljačkom) posjedu iako se mnogi polaznici zaposlili na veleposjedima.

444

IZLAGANJA NA ZNANSTVENIM i STRUČNIM SKUPOVIMA — CONFERENCE PAPERS UDK 630* 5/6 Šum. list CXIII (1989) 445

STANJE I RAZVOJNE MOGUĆNOSTI ŠUMARSTVA U HRVATSKOJ*

Đuro KOVACIĆ**

SAŽETAK: U uvodnom dijelu izlaganja naznačena je više­struka korist i značaj šuma kao i osnovni uvjeti za gospodarenje šumama, utvrđeni zakonom o šumama i drugim normama. Na­dalje se analiziraju koristi, koje nam daju šume proizvodnjom drvne mase namjenjene za podmirenje kapaciteta za preradu dr­va i za opće društvene potrebe drvom. Unazad nekoliko decenija, a posebno u proteklih nekoliko godina, kako je sve izrazitije one­čišćenje zraka i propadanje furniranje) šuma nastoji se što ob­jektivnije vrednovati opće koristi šuma, posebno njihovu ulogu u stvaranju i očuvanju čovjekovog okoliša. U sadržaju su nave­deni podaci o izvršenju šumsko uzgojnih radova i etata za raz­doblje 1981—1985. godine sa određenim komentarima, ocjenama i sagledavanjima daljnjih mogućnosti razvoja šumarstva za raz­doblje 1981—1985. g. i za 1986—1990. godine.

UVOD

U vrednovanju rezultata gospodarenja, ekonomskog položaja, te moguć­nosti i potreba razvoja šumarstva, treba imati na umu njegove višestruke koristi i značaj. Koristi koje nam šume daju proizvodnjom drvne mase na­mjenjene su prvenstveno podmirenju kapaciteta drvne industrije, industrije celuloze i papira, potreba lokalnog stanovništva, ili sve zajedno — podmire­nju općedruštvenih potreba na drvu. Vrlo brzi tehnološki razvoj raznih pre­rađivačkih kapaciteta prouzročio je nagli rast potreba za drvnom sirovinom i energijom uopće, što je u direktnoj vezi s poboljšanjem uvjeta života. S druge pak strane povećanje urbanih sredina i životnog standarda zahtijeva da šume poprime zaštitni, estetski i rekreativni karakter, pa je u tom smislu značaj i uloga šuma, kako u svijetu, tako i kod nas, bitno veća. Spomenute dvije potrebe, u pogledu zahtjeva na šumu su tako reći ne spojive, jer s jedne strane povećani zahtjevi za sječom isključuju čuvanje šuma radi unapređenja njihovih opće korisnih funkcija. Navedena konstatacija samo ,c na prvi pogled kontradiktorna jer kao što je poznato dobro izgospoda-rena normalna šuma u mogućnosti je uglavnom udovoljiti svojoj proizvod­noj, zaštitnoj, pa i rekreativnoj funkciji. Takav specifični status šuma i šu-

* Referat na 94. skupštini Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, održanoj 26. lipnja 1989. g. u Delnicama.

** Dr. Đuro Kovačić, dipl. inž., S1Z šumarstva Hrvatske, Zagreb, 8. maja 1945. broj 82.

445

marstva potvrđen je Ustavom SFRJ i SR Hrvatske prema kojima su šume i šumska zemljišta proglašena »dobrom od općeg društvenog interesa, te prema tome uživaju posebnu zaštitu propisanu Zakonom«. Spomenuta od­redba- kao što znamo, propisao je još Zakon o šumama iz 1977. godine. Postojeći Zakon o šumama iz 1983. godine ju je preuzeo, nešto dopunio, ali još uvijek nedovoljno analitički razradio, naročito u pogledu financija (potreba i izvora sredstava), pa će isto trebati doraditi sada kada rasprav­ljamo o novom Zakonu o šumama.

Uvažavanje ovako višestrukog značaja šumarstva opterećuje u izvjes­nom smislu organizacije udruženog rada kojima su šume date na upravlja­nje, jer često puta svoj neposredni interes moraju podrediti čuvanju i una­pređivanju opće korisnih funkcija šuma.

Nema sumnje da se ekonomski, gospodarski, pa i politički trenutak u Jugoslaviji, a i u Hrvatskoj, vrlo značajno odražava i na šumarstvo. Tako reći na svim nivoima vode se više ili manje organizirane rasprave o pre­lasku na tržišnu privredu, novom Zakonu o šumama, područjima, ili opće­nito o novoj suvremenoj organizaciji gospodarenja šumama. Pri tome se polazi, ili barem nastoji rasvijetliti i definirati: — sveukupni društveni odnos prema šumi kao dobru od općeg društvenog

interesa, — definiranje novih šumskogospodarskih i šumskokrških područja s odgo­

varajućom organizacijom za gospodarenje šumama, — stanje šumarstva i ostalih djelatnosti, posebno drvne industrije, te — stanje i mogućnosti povećanja šumskog fonda i njegovog iskorišćivačkog

i strukturnog unapređenja.

Nije tome davno, točnije rečeno odmah po donošenju Zakona o šumama iz 1977. godine kroz naredne četiri godine utrošeno je za raspravu o organi­zaciji i razvoju šumarstva mnogo energije, truda, znanja, vremena pa i nov­ca, a na završetku rasprave doneseni su vrlo kvalificirani zaključci s prio­ritetom radova. Spomenuta stručna aktivnost, u kojoj je pored šumarske operative bila uključena i znanost, završila je 24. lipnja 1980. godine Savje­tovanjem pod naslovom »AKTUALNI PROBLEMI I SAMOUPRAVNI RAZVOJ ŠUMSKO-PRERAĐIVAČKOG KOMPLEKSA SR HRVATSKE« i kojega je pod pokroviteljstvom RK SSRN Hrvatske organizirao Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske.

Sadržaj iz 16. točaka zaključaka spomenutog Savjetovanja (1) može se podvesti pod slijedeće: — U dugoročnim i srednjoročnim planovima Jugoslavije i SR Hrvatske, po­

sebno 1981—1985. godine, zbog ubrzanog razvoja industrije i urbaniza­cije i opće sirovinsko-energetskog značenja šume kao dobro od općeg interesa sistemskim mjerama treba posebno vrednovati i definirati.

— Hitno pokrenuti postupak izmjene i dopune Zakona o šumama radi osiguranja nužno potrebnog dijela sredstava za proširenu biološku re­produkciju šuma, uspostavljanja normalnog gospodarenja u privatnim

1 Savjetovanje »AKTUALNI PROBLEMI I SAMOUPRAVNI RAZVOJ ŠUM-SKOPRERAĐIVAČKOG KOMPLEKSA SR HRVATSKE, Zaključci, S. L. broj: 9— —10/1980., str. 431—434.

446

šumama, a posebno uspostavljanja odgovarajućih uvjeta za organiziranje i financiranje zaštite i unapređivanja šuma na kršu.

— Zbog povećane potrebe za drvnom sirovinom i energijom uopće te po­većanim interesom za opće korisne funkcije šuma pristupit će se društ­venoj akciji pošumnjavanja. Na temelju Ustava i člana 579 ZUR-a za­ključit će se Društveni dogovor o pošumljavanju neobraslih šumskih površina u SR Hrvatskoj u razdoblju od 1981. do .1985. godine na najma­nje 75.000 ha.

— Odmah će se pristupiti akciji samoupravnog sporazumijevanja između OUR-a šumarstva i prerade drva radi osiguranja sredstava za proširenu biološku reprodukciju šuma i izgradnju šumskih cesta.

— Predloženo je podržati SAS između domaćih proizvođača opreme za šu­marstvo i djelatnosti šumarstva.

— Za podizanje plantaža i intenzivnih kultura šumskog drveća, te izgradnji šumskih cesta omogućiti šumskoj privredi kredit s rokom otplate 15 godina i 2% kamata.

— Podržava se izložena koncepcija plana razvoja šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima za razdoblje 1981—1985. godine, uključu­jući izvoznu orjentaciju i samoupravno povezivanje na zajedničkim in­vesticijama i razvojnim programima.

— Uspostaviti viši oblik poslovanja između prometnih organizacija speci­jaliziranih na domaćem tržištu i izvozu, te šumarstva i prerade drva.

— Intenzivirati suradnju između šumarstva, poljoprivrede, vodoprivrede, elektroprivrede, turizma, cestovnog prometa i drugih kroz Zakon o pro­stornom planiranju i Zakon o korišćenju poljoprivrednog zemljišta, pri čemu posebnu pažnju posvetiti brdsko-planinskim područjima radi za­štite od erozije, reguliranja vodnog režima, smanjenja snage vjetra i dr.

— Između poljoprivrede i šumarstva postići najtješnju suradnju kod pro­mjene namjene zemljišta, a kod razgraničenja zemljišta za poljoprivredu i onog namijenjenog proizvodnji u šumarstvu, treba polaziti od namjen­ske osnove.

— Zbog sprečavanja, fluktuacije radne snage u šumarstvu razmotriti mo­gućnost poboljšanja njihovih uvjeta života i rada.

— Nužna je i hitna samoupravna integracija znanstveno istraživačkog rada.

Iz sadržaja se dade lako zaključiti da je kroz višegodinšju raspravu, u kojoj je tako reći bila mobilizirana cijela struka, ova vrlo kompleksna ma­terija cjelovito i vrlo kvalificirano obuhvaćena, da su zaključci objavljeni u stručnoj literaturi, pa su kao takvi svima bili dostupni. Dakako, uputno se je upitati, a kakvi su rezultati uslijedili iz ove dugotrajne stručne aktivnosti.

Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo publicira materijal2

za ŠUMSKO-DRVNI KOMPLEKS OD 1981. do 1985. godine, gdje je u prvom 2 Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo, Opće udruženje šumar­

stva, prerade drva i prometa Hrvatske uz suradnju Republičkog zavoda za društ­veno planiranje:

I DIO »Stanje i mogućnosti razvitka šumarstva i prerade drva u SR Hrvat­skoj za razdoblje od 1981. do 1985. godine.

II DIO »Društveni plan, društveni dogovori i samoupravni sporazumi« Pub­likacija 7, Zagreb, travanj 1983. godine.

447

dijelu dato stanje i mogućnosti razvitka šumarstva i prerade drva u SR Hrvatskoj, a u drugom dijelu Društveni plan i Društveni dogovori:

— O osiguranju sredstava za biološku reprodukciju i zaštitu šuma od po­žara na području krša,

— O ostvarivanju Programa pošumljivanja degradiranih šuma i nepošum-Ijenih šumskih površina u SR Hrvatskoj za razdoblje od 1981. do 1985. godine, te SAMOUPRAVNI SPORAZUMI:

— O usklađivanju odnosa u društvenoj reprodukciji šumarstva, prerade dr­va i prometa Hrvatske,

— O usklađivanju dugoročnog razvoja grupacije proizvodnje i prerade pa­pira Hrvatske,

— O udruživanju sredstava za proširenu biološku reprodukciju šuma i ubr­zanu gradnju šumskih prometnica u razdoblju od 1981. do 1985. godine,

— 0 razvoju šumskog sjemenarstva i rasadničke proizvodnje od 1981. do 1985. godine,

— O programu udruživanja sredstava i neposrednoj slobodnoj razmjeni ra­da na obnavljanju znanstveno-istraživačkih radova u šumarstvu, i

— Samoupravni sporazum u znanstveno-istraživačkoj djelatnosti prerade dr­va u razdoblju od 1981. do 1985. godine.

U materijalu su naglašena slijedeća specifična obilježja šumarstva kao grane:

1. Dugoročnost procesa proizvodnje drvne mase, 2. Neophodnost integralnog gospodarenja šumama na velikim površinama, 3. Opće korisne funkcije šuma i 4. Potreba visokih ulaganja u šumske prometnice radi maksimalnog ko-

rišćenja drvne mase.

Radi lakšeg razumijevanja konstatacija o izvršenim šumsko uzgojnim radovima u proteklom razdoblju, kao i sadašnje stanje i mogućnosti u na­vedenom razdoblju, navode se podaci da je od 1976. do 1980. godine ostva­reno:

Šumskouzgojni radovi

1. Jednostavna biološka reprodukcija šuma

2. Proširena biološka reprodukcija šuma

U k u p n o :

Plan

328.150

22.800

350.950

u ha

Izvršenje

360.607

11.114

371.721

Ostv arenje plana (i

109,9

48,7

105,9

Što se tiče sječe šuma u posljednjih 15 godina ona je svedena globalno u okvire prirasta, a za većinu naših šuma etat je utvrđen na osnovama re­zultata uređivanja.

448

OSVRT NA IZVRŠENJE ŠUMSKOUZGOJNIH RADOVA I ETATA OD 1981. DO 1985. GODINE

Na temelju raspoloživih evidencija, pr ikaz plana i izvršenja šumsko-uzgojnih radova jednostavne i proš i rene biološke reprodukci je šuma daje se u slijedećoj tablici:

A) JEDNOSTAVNA BIOLOŠKA REPRODUKCIJA ŠUMA: Plan-ha I/.vrš.-ha

17 500 25 000 00 000

31253 143 863 191 457

178,6 115,1 95,7

1. Priprema staništa za prirodno naplođenje 10 000 25 004 250,0 2. Pošumljavanje i popunjavanje redovnih

sječiva 3. Čišćenje i njega mladih sastojina i kultura 4. Prorede mladih i srednjedobnih sastojina

U k u p n o 352500 391577 120,3

B) PROŠIRENA BIOLOŠKA REPRODUKCIJA ŠUMA:

1. Pošumljavanje i popunjavanje novih šumskih zemJjišila 32 500 18 731 57,6

2. Melioracije degradiranih šuma i šikara 15 000 988 6,6 3. Unošenje četinjača 10 000 1168 11,7 4. Kulture i plantaže 16 500 1544 9,4

U k u p n o 74000 22431 30,3

Iz predočenih poda taka zakl jučujemo da je jednos tavna biološka re­produkc i ja š u m a izvršena sa 120,3%. Osjetno veće izvršenje pos t ignuto je na pr ipremi s taniš ta za p r i rodnu naplodnju, pošumljavanja i popunjavanja re­dovnih sječina (250,0 i 178,6%), a 115,1",, u čišćenju i njezi mladin sastojina i kul tura , p rorede su izvršene s 95,7°„, a sveukupno — izvršenje u odnosu na plan iznosi 120,3%.

Što se tiče radova proš i rene biološke reprodukci je šuma i Društvenog dogovora stvari stoje drugačije. Od ukupno planiranih radova Društvenim dogovorom (73.500 ha), izvršeno je 50.163 ha ili 68,2" 0. Međut im p rema sada važećim propis ima (ZOŠ, član 10. i član 11.) svi p lanirani radovi Društvenim dogovorom ne mogu se podvesti pod proš i renu biološku reprodukci ju , već jedan dio tih radova spada u jednos tavnu. Ako p r o m a t r a m o samo radove proš i rene biološke reprodukci je tada izvršenje tih radova, p r e m a priloženoj tablici iznosi 22.431 ha, ili 30,3% od p lan i ran ih 74.000 ha.

Na temelju iznesenih poda taka može se zaključiti da Druš tvenim do­govorom planirani radovi nisu u potpunos t i izvršeni. Do nešto većeg pod­bačaja došlo je u radovima na obogaćivanju šuma listača čet injačama i ple­meni t im l istačama, te u podizanju plantaža.

Razloga zbog kojih plan nije u po tpunos t i izvršen ima više, nabroj i t ćemo samo najvažnije:

— usvajanje Društvenog dogovora od jednog dijela predviđenih sudio­nika teklo je sporo, tako da je Druš tvenom dogovoru pr is tupi la pot rebna većina (75° n) tek u p rvom kvartalu 1983. godine.

449

Neke značajnije organizacije, unatoč brojnih intervencija, nisu nikad pristupile Društvenom dogovoru (Zajednica elektroprivrednih organizacija Hrvatske, prometne organizacije).

— mnogi sudionici pristupili su Društvenom dogovoru samo formalno i u akciji u stvari nisu ni sudjelovali.

— veliki broj skupština općina nije se angažirao na sređivanju imo-vinsko-pravnih odnosa i na razgraničenju poljoprivrednog od šumskog zem­ljišta, pa se je dešavalo da na područjima gdje je aktivnost ostalih sudio­nika bila prilično velika, nije bilo slobodnih zemljišta za pošumljivanje.

— u financiranju radova sudjelovala je Republika i organizacije udru­ženog rada šumarstva sa 95%, zatim drvna industrija, vodoprivreda i turi­zam sa 5%, dok ostali sudionici nisu sudjelovali u financiranju.

Iz iznesenog proizlazi da se Društvena akcija pošumljavanja temeljila uglavnom na sredstvima udruženog rada šumarstva i Republike i da se uz takve uvjete financiranja i nedovoljnu angažiranost jednog dijela sudionika, nije ni moglo očekivati da će se ciljevi postavljeni Društvenim dogovorom u potpunosti ostvariti.

Unatoč navedenih slabosti, može se ipak konstatirali, da je provedena akcija postigla i određene uspjehe.

Unatoč toga što programirani radovi iz Društvenog dogovora nisu u potpunosti izvršeni, ukupna aktivnost na šumskouzgojnim radovima u na­vedenom srednjoročnom razdoblju bila je znatno veća nego u prethodnom.

Prema podacima Zavoda za statistiku radovi na pošumljavanju u raz­doblju 1981—1985. godine izvršeni su sa 2,05 puta više u odnosu na pret­hodno razdoblje (1976—1980), radovi na melioracijama šuma sa 2,08 puta više, konverzije i unašanje četinjača u šume listača sa 2,69 puta, podizanje plantaža 3,07 puta više nego u prethodnom razdoblju.

Ovo razdoblje značajno je i po omladinskim radnim akcijama na po­šumljavanju.

No bez obzira što ovaj zajednički posao nije baš u cjelosti izvršen, značaj Društvenog dogovora je u tome što je stvorena društvena klima za donošenje novog Zakona o šumama koji je pitanje biološke reprodukcije šuma počeo rješavati na odgovarajući način.

Realizacija etata u periodu od 1981. do 1985. godine, po godinama, iz­gleda ovako:

Godina Etat (br,utto) rrr

1981. 4 505 690 1982. 4 639 712 1983. 4 813 443 1984. 5 137 499 1985. 5 000 075

Ukupno (1981—1985.) 24 096 419

450

Navedeni ukupni godišnji etat odnosi se na društvene šume kojima gospodare šumarske radne organizacije, (A) kategorija vlasništva, u nastavku će biti predočena usporedba ovog etata po šumskogospodarskim, odnosno šumskokrškim područjima i istog etata za razdoblje od 1986. do 1990. go­dine. Napominjemo da su u trajnim novoosnovanim evidencijama SlZ-a šumarstva Hrvatske evidentirani podaci realiziranog godišnjeg etata po šum­skogospodarskim i šumskokrškim područjima razvrstanog na listače i če­tinjače, a unutar njih na grupe asortimana kao tehničko drvo, ogrjevno drvo i otpad, ali se zbog preopširnosti ne iznose.

Međutim, zaključci sa savjetovanja SIT-a iz 1980. godine nisu samo po­služili kao okosnica i temelj Društvenih dogovora i Samoupravnih spora­zuma na temelju kojih je data ocjena stanja i trasiran put razvoja šumar­stva i drvne industrije od 1981. do 1985. godine, već su poslužili i kao po­voljna predispozicija za donošenje jednog suvremenijeg Zakona o šumama, kao što je ovaj sadašnji — donesen u SABORU SR Hrvatske 24. studenog 1983. godine.

Osnovne odredbe iz ovog Zakona sadrže: »Šume i šumska zemljišta kao dobra od općeg interesa uživaju posebnu

zaštitu i koriste se pod uvjetima i na način koji su propisani ovim zako­nom. Šume i šumska zemljišta su specifično prirodno bogatstvo te s opće korisnim funkcijama šuma predstavljaju posebne prirodne i gospodarske uvjete rada«, (član 1. ZOŠ-a).

Članom 2. pobliže su definirane opće korisne funkcije šuma, a stav 1. člana 3. »Gospodarenje šumama i šumskim zemljištima je djelatnost od posebnog društvenog interesa«.

»Radi usklađivanja rada i ostvarivanja zajedničkih potreba i interesa u gospodarenju šumama i šumskim zemljištima na šumsko gospodarskim i šumskokrškim područjima ovim Zakonom osniva se Samoupravna interes­na zajednica šumarstva Hrvatske — u daljnjem tekstu »Zajednica šumar­stva« član 4.

Jednostavna biološka reprodukcija šuma vrlo detaljno je razrađena u elanu 10, a proširena u članu 11.

Članom 14. ZOS-a osnovana su šumskogospodarska područja koja obu­hvaćaju šume i šumska zemljišta u društvenom vlasništvu i ona na kojima postoji pravo vlasništva (privatne šume), a članom 75 šumskokrška područja.

Na kontinentalnom dijelu Republike članom 16 ustanovljeno je 9 šum-skogospodarskih područja, a članom 76. 2 šumskokrška.

Članom 19. je propisano da se radi gospodarenja šumama na šumsko-gospodarskom području osniva radna organizacija šumarstva, a stavom 3. istog člana da se osnovne organizacije šumarstva organiziraju prema dijelo­vima procesa gospodarenja šumama i to uzgoj i zaštita šuma i iskorišćiva-nje šuma, pobliže o veličini (površini i drvnoj zalihi) radnih organizacija šumarstva govori član 20.

Iz odredbe člana 24. »Šumama i šumskim zemljištima na šumskogos-podarskom području gospodari se na temelju šumskogospodarske osnove područja«, a prema članu 27. u skladu s odredbama ove osnove, izgrađuje se osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu.

Većim brojem članova propisano je gospodarenje privatnim šumama.

451

Članom 66. ZOŠ-a propisano je osiguranje sredstava za jednostavnu bio­lošku reprodukciju šuma, a članovima 68. i 69. za proširenu.

Organizacija, financiranje i radni zadaci SlZ-a šumarstva pobliže su regulirani članovima 84. do 100. Temeljem odredbe točke 6., člana 87. i Sta­tuta SlZ-a šumarstva, Skupština SlZ-a ne samo što odobrava šumskogospo-darske osnove i programe područja, već se brine i za njihovo provođenje, a suglasnost na osnove gospodarenja gospodarskom jedinicom i programe za gospodarenje šumama na šumskogospođarskim područjima, temeljem točke 7. istog člana daje Izvršni odbor Skupštine SlZ-a.

Tek na kraju, stav 2., člana 126. »Osnovne organizacije šumarstva, druge organizacije udruženog rada i druge društveno pravne osobe koje uprav­ljaju šumama i šumskim zemljištima u društvenom vlasništvu dužne su pro­vesti uknjižbu svojih prava u pogledu tih nekretnina u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona«.

Dakako, da u Zakonu postoje i druge važne odredbe, međutim, ovdje su istaknute odredbe koje su po svom sadržaju i značaju u svakodnevnom šumarskom životu i aktivnostima ne samo odrednice i predmet rasprave, već i temeljni elementi za ocjenu Zakona.

Kao što je već spomenuto, sadržaj odredaba naprijed navedenih čla­nova Zakona potvrđuje da su zaključci sa Savjetovanja iz 1980. godine našle svoje odgovarajuće mjesto u tom Zakonu. Međutim, to se ne bi moglo reći i za točku (2) specifičnih obilježja grane šumarstva objavljenih 1983. go­dine čiji tekst glasi — »neophodnost integralnog gospodarenja na velikim površinama«.

Očito je da u zadnjoj redakciji teksta Zakona, ova formulacija nije našla svoje mjesto, jer je stavak 3. člana 19. propisano da se osnovne or­ganizacije šumarstva organiziraju prema dijelovima procesa gospodarenja. U načelu ovo je osnovna primjedba na Zakon o šumama iz 1983. godine.

Provodeći ovaj Zakon u život od njezinog donošenja do danas izdvojilo se je u šumarskoj operativi i javnosti još nekoliko konstruktivnih prijedloga za nadopunu kao što su:

— sadržaj odredaba iz članova 1., 2. i 3. Zakona koji čine izuzetna važnost potrebno je više analitički razraditi, posebno s osvrtom na titalare društvenog vlasništva i financiranje, odnosno definirati potrebne izvore sredstava. To se dakako odnosi na šume i šumska zemljišta, s njihovim op­ćekorisnim funkcijama i šumarstvo kao djelatnost od posebnog društvenog interesa.

— tekst odredbe člana 10. koji se odnosi na jednostavnu biološku re­produkciju stručno i sadržajno je definirano, međutim, propisana visina za osiguranje potrebnih sredstava nije dovoljna. U postupku stručnog pregleda i odobrenja šumskogospodarskih osnova područja od 27—35% vrijednosti etata potrebno je izdvojiti za ove radove. Tekst odredbe člana 11, koji go­vori o:

— proširenoj biološkoj reprodukciji, treba razraditi, što je već urađeno u prijedlogu za dopunu Zakona, a odredbe članova 68. i 69. koje osiguravaju visinu sredstava za proširenu reprodukciju šuma, potrebno je najmanje udvostručiti, s time što se predlaže umjesto udruživanja sredstava, naknada (bespovratna sredstva).

452

— u operativi je vrlo akutan problem udovoljenje drugom stavu čla­na 126. ZOŠ-a, kojim je propisan rok 31. 12. 1985. godine, a odnosi se na provođenje uknjižbe prava vlasništva nekretnina (površine šuma i šumskih zemljišta), kojima gospodare šumarske radne organizacije. Kod pregleda šumskogospodarskih osnova i programa područja konstatirano je, da je u tom pogledu nesređeno stanje na svim područjima. Gotovo sva šumska gospodarstva izvršila su potrebne predradnje i podnijele zahtjev za uknjižbu prava vlasništva, međutim, na području većine općina, ovim se zahtjevima ne udovoljava. Odgovarajuće institucije šumarstva trebale bi energičnije zatražiti primjenu zakonitosti. S ovim je u najužoj vezi i razgraničenje neobraslih proizvodnih površina za poljoprivredu i onih namijenjenih šu­marstvu. Nerješavanje ovog problema dovodi u vezu realizaciju radova, po­sebno proširene biološke reprodukcije šuma.

Poznavaoci šumarskog zakonodavstva pripisuju sadržaju Zakona iz 1983. godine osobiti značaj, što je ustanovio šumsko gospodarska i šumskokrška područja i na njima u gospodarskom smislu obuhvatio sve društvene šume i šume na kojima postoji pravo vlasništva (privatne šume), međutim, što se tiče sadašnjeg broja šumskogospodarskih i šumskokrških područja, po­trebno je potražiti funkcionalni ja rješenja.

Isto tako u šumarstvu Hrvatske, po prvi puta su izrađeni i po Skupštini SlZ-a šumarstva Hrvatske odabrani uređajni elaborati kakve naša struka do sada nije imala, a to su šumskogospodarske osnove i programi i pod­ručja, na temelju kojih su po jedinstvenom kriteriju gospodari na cijelom području.

Vrlo značajnim propisima Zakona iz 1983. godine smatraju se odredbe članova 68. i 69. kojim je također po prvi puta zakonom propisano udru­živanje sredstava za sve direktne i indirektne korisnike ekonomskih, fizičkih i socijalnih kriterija šuma, radi njihovog obnavljanja i proširenja, kao i članova 84. do 100. kojima je Zakonom osnovana Zajednica šumarstva radi ostvarivanja zajedničkih potreba i interesa gospodarenja šumama i šumskim zemljištima na šumskogospodarskim i šumskokrškim područjima.

Sprovođenjem u život naprijed opisanih odredaba Zakona o šumama u mogućnosti smo iz spomenutih šumskogospodarskih osnova i programa područja, po jedinstvenoj metodologiji dati prikaz nekih osnovnih podata­ka, koji će nam predočiti sadašnje stanje šumarstva koji mogu poslužiti u trasiranju pravca razvoja.

Prvo ćemo prokomentirati šume kojima gospodare šumarske radne or­ganizacije (A), a u nastavku ostale dvije kategorije (B) i (C). Površina šu­ma kojima gospodare šumarske radne organizacije iznosi 1 903 002 ha ras­podijeljene u 626 gospodarskih jedinica, ostale društvene šume 136 gospo­darskih jedinica, površine 89 982 ha, a privatne šume 179 gospodarskih je­dinica i 465 069 ha. Ovi podaci predstavljaju današnje stanje šumskog fon­da, jer se važnost odredaba šumskogospodarskih osnova, iz kojih smo crpli ove podatke odnosi na period 01. 01. 1986. do 31. 12. 1985. godine. Prema glavnim gospodarskim oblicima naše šume dijelimo na visoke regu­larne, dobne strukture i preborne šume, s debljinskom strukturom.

Obrasle površine visokih jednodobnih šuma iznosi 883 279 ha (65,8%), a prebornih 458 896 ha (34,2%), ili ukupno 1 342 175 ha.

453

Ukupna drvna zaliha iznosi 247 619 600 m"> (bruto), od toga u jedno-dobnim šumama 158 996 100 m:! (64,2%), a u prebornim šumama 88 623 500 m'1

(35,8%), ili prosječno 207 m3/ha. Ukupno utvrđen godišnji tekući prirast iznosi 7 188 700m'!, od čega ot­

pada na jednodobne šume 5 151400m:! (71,7",,), a na preborne 2 037 259 m'1

(28,3%). Kod jednodobnih šuma, iz odnosa godišnjeg tekućeg prirasta i ukup­ne drvne zalihe, proizlazi da prirast iznosi 3,239%, a kod prebornih 2,298%. Iako su ovo grubi pokazatelji, ne pokazuju li i oni smanjenu vitalnost naših prebornih šuma.

S prirastom je u najužoj vezi i prosječni godišnji etat. U prvom polu-razdoblju, od 1986. do 1995. godine, prosječni godišnji etat (obavezni), od­nosno propisan osnovama i programima područja, iznosi 5 338 100 m'1, od čega je glavni prihod 3 882 425 m'S (72,7° „), a prethodni 1 455 675 m3 (27,3%).

Usporedimo li prosječni godišnji etat 5 338 100 m;i, s prosječnim godiš­njim tekućim prirastom 7 188 700 m;i, onda vidimo da su etatne mogućnosti veće. Međutim, zbog dosta niskih temeljnih drvnih zaliha po hektaru, kako u jednodobnim, tako i u prebornim šumama, potrebno je planirati određenu akumulaciju prirasta.

Prema D. K l e p a c (3), »razmjer dobnih razreda u Hrvatskoj vrlo je nepovoljan. Može se reći da je struktura po dobnim razredima u Hrvatskoj uglavnom ovakva«:

Starost sa

1 -4 1 -8 1 -

preko

- 40 - 80 -120 120

stojina

god. god. god. god.

Učešće površine (1950. god.)

45% 38% 13% 4%

Danas

26,9% 43,1% 25,8",, 4,2%

Jednodobne šume zastupljene na svim područjima, osim Goransko-Pri-morskog. Međutim, na područjima Like, Istre, Primorja i Dalmacije, jedno­dobne šume imaju vrlo nisku temeljnu drvnu zalihu po hektaru (od 49 do 114m'!), pa ih kao takve ne možemo uspoređivati sa šumama prvih sedam područja. U ovim šumama najniža drvna zaliha po hektaru je na području Varaždina (189 irr1), a najviša u Srednje Posavskom području (274 m3/ha). Podjednaku drvnu zalihu imaju Slavonsko-baranjsko (268 m3/ha) i Bilogor-sko-Podravsko šumskogospodarsko područje (261 m:1/ha), a u nastavku slijede Kordunsko-Pokupsko (242 m3/ha), Prigorsko-Zagorsko (226 m-'1''ha) i Sisačko-Banijsko s 218 rn^/ha.

Ukupna površina jednodobnih šuma prvih sedam područja iznosi 687 334 ha. Iz praktičnih razloga ovu površinu možemo zaokružiti na 700 000 ha, iz čega proizlazi normalna površina dobnog razreda oko 100 000 ha. Iz poda­taka površina po dobnim razredima je vidljivo da su samo površine I i II dobnog razreda (100 568 i 106 828 ha približno jednake normali. Osjetno veće površine od normalne nalaze se u III i IV dobnom razredu (148 563 i 133 866 ha). Svakako ohrabruju podaci o površini i drvnoj zalihi V dobnog razreda

:l D. Klepac: Uređivanje šuma, Zagreb, 1965, str. 227.

454

sa 117 600 ha i 40 504 m:!, ili prosječno po hektaru 344 ra:i. Međutim ovo su kumulativni podaci u kojima su zastupljene šume bukve, hrasta lužnjaka, kitnjaka, običnog graba, poljskog jasena i ostalih pratećih vrsta. Najvrijed-ni je su dakako lužnjakove šume. Momentalno nisu izrađene detaljnije ana­lize dobne strukture pojedinih uređajnih razreda, pa nam stoga podatak od 344 m:i/ha u V dobnom razredu nije dovoljno indikativan. Za predpostaviti je, da je u uređajnim razredima hrasta lužnjaka, naročito u kvalitetnijim sastojinama, taj podatak veći. Akcent se želi staviti na lužnjakove sastojine, koje bi u V dobnom rezredu, radi proizvodnje maksimalnih prirasta, trebale imati drvnu zalihu od 450—480 m'Vha. Zrelih sastojina za sječu ima osjetno niže ispod normale, u VI dobnom razredu (58 251 ha), a u VII svega 21 658 ha. Drvna zaliha po hektaru od 323 i 291 m:i niža je nego u V dobnom razredu, jer se u ovim sastojinama primjenjuje oplodna sječa (pomladno razdoblje). Neujednačena (poremećena) struktura naših šuma opće je poznata, što po­tvrđuju i ovi podaci. Bez obzira što je u odnosu na šume u drugim repub­likama, struktura, a i vrijednost naših šuma najpovoljnija, ta nas činje­nica nikako ne smije zadovoljiti, već u buduće, svim gospodarskim zahva­tima, naročito kod doznake etata prethodnog i glavnog prihoda treba težiti uspostavljanju normalnog razmjera dobne strukture u svim uređajnim raz­redima. Pored spomenutog, kvantitativno i kvalitativno unapređenje proiz­vodnje u prirodnim jednodobnim šumama podrazumijeva vrlo intenzivne uzgojne radove već u pomladnom razdoblju, još pod zastorom nadstojnih stabala, potrebno je provoditi njegu mladika, kada se u mladoj sastojini izlučuju kvalitetni budući nosioci proizvodnje. Nastavno na ove radove je višestruko čišćenje guštika i prve prorede. Nedavno provedena istraživanja strukture na velikim površinama lužnjakovih šuma pokazuju, da nam sa-stojine do 60. godine starosti nisu dovoljno prorjeđivane, pa se tako osjetno gubi na kvaliteti proizvodnje. Znatno više se proredama zahvaća u sastoji­nama iznad 60. godine starosti, kada su stabla već postigla iskoristive teh­ničke dimenzije. Nije rijedak slučaj da se proredom posegne i za najdebljim stablima — nosiocima proizvodnje. Odabiranju stabala za proredbu treba posvetiti posebnu pažnju. Pri tome je potrebno imati umu, da je u sastoji­nama starijim od 50. godina, za maksimalnu proizvodnju potrebno osjetno veća temeljna drvna zaliha po hektaru, od one koju smo do sada ostavljali. Prije nego se pristupi odabiranju stabala za sječu, iz osnova gospodarenja treba dobro proučiti postojeću strukturu konkretne sastojine koju ćemo prorjeđivati, a potom propisani etat prorede proizlazi iz komparacije broja stabala (frekvencije) pojedinih debljinskih stupnjeva odabrane normale i broja stabala u istim debljinskim stupnjevima konkretne sastojine.

Također daleko veću pažnju treba posvetiti elitnim stablima — no­siocima proizvodnje, provjeri njihovih svojstava i ravnomjernom rasporedu po cijeloj površini. Spomenimo i to, da smo u mogućnosti unaprijediti, od­nosno povećati šumsku proizvodnju u prirodnim sastojinama, samo to za­htijeva više stručnih kadrova i rada, te izradu još pouzdanijih normala.

U prebornim šumama drvna zaliha je prikazana po suženoj debljinskoj strukturi. Najzastupljenija je drvna zaliha u debljinskom razredu 31—50 cm, i iznosi 35 988 800 m3 ili 40,6% od ukupno 88 623 500 m''. U trećem debljin­skom razredu (od 51 cm) drvna zaliha je 29 656 600 m:1 ili 33,5°/,), a u prvom (10—30 cm) 22 978 100 m'* (25,9%). I u prebornim šumama struktura je po-

455

remećena. Zbog većeg učešća prezrelih masa i niske drvne zalihe po hektaru godišnji tekući prirast iznosi svega 2,3"u.

Prosječna drvna zaliha po hektaru je 193 m:i, najveća je u Goransko--Primorskom području 272 m3 ha, manje površine prebornih šuma u Karlov­cu i Dalmaciji s 242 i 233 m3 ha, na području Like 202 m:i, a najniže 84 m3 ha na Istarosko-Primorsko-Ličkom šumskokrškom području. Najveći godišnji tečajni prirast je u Karlovcu i Dalmaciji 6,6 i 6,1 m ! ha, na Ličkom i Go-ransko-Primorskom području 5,6 i 5,3 m3 ha, a najniži na Istarsko-Primor-sko-Ličkom šumskokrškom području 2,4 m3 ha.

Društvene šume kojima gospodare šumarske radne organizacije, u kon­tinentalnom dijelu Republike, uglavnom su sve uređene, i redovno se izra­đuju revizije osnova gospodarenja. Najgora je situacija na području Dal­macije, gdje su šume neuređene, a ni gospodarske jedinice nisu formirane, nego se evidencija vodi po katastarskim općinama. Ohrabruje činjenica da je Služba uređivanja u osnutku i počima se s prvim uređivačkim radovima. Također je neuređen i dio šuma na Istarsko-Primorsko-Ličkom šumskokrš­kom području. Međutim, nakon osnutka taksacije u sklopu Šumskog gos­podarstva »Istra« Buzet, situacija je u pogledu uređivanja šuma znatno po­boljšana.

U društvenim šumama kojima gospodare druge organizacije udruženog rada ili druge društveno-pravne osobe, označene kao (B) kategorija vlasniš­tva, ukupna obrasla površina iznosi 89 982 ha s drvnom zalihom 12 795 900 m3 ili prosječno 246 m3 ha. Ukupni godišnji tečajni prirast utvrđen je na 342 300 m3, a godišnji etat 250 402 m3. Pretežno su ove šume bile uređene, međutim, pretpostavlja se da je većina ovih uređajnih elaborata istekla, pa bi ih trebalo obnoviti, odnosno izraditi revizije, a za neuređene izraditi nove programe gospodarenja.

Šume na kojima postoji pravo vlasništva (privatne šume), označene kao (C) kategorija vlasništva, nastavljaju ukupnu obraslu površinu od 439 895 ha, s drvnom zalihom 37 665 300 m3 ili prosječno 73 m3 ha. Godišnji tekući pri­rast iznosi 693 100 m3, prosječno 2 m3 ha, u kojima je propisan godišnji etat 591 470 m3.

(A) Kategorija vlasništva: u m;t

Područje

1

Slavonsko-Baranj sko Srednje Posavsko Bilogorsko-Podravsko Varaždinsko-Međimursko Prigorsko-Zagorsko Sisačko-Banij sko Kordunsko-Pokupsko Goransko-Primorsko Ličko Istarsko-Primorsko-Ličko Dalmatinsko U k u p n o

Prosječni

1981—1985. g. 2

1 353 792 344 223 786 048

68 178 166 197 286 700 319 392

1017 496 303 577 136 828 36 853

4 819 284

godišnji etat

1986—1990. g. 3

1 333 360 405 320 958 130 82 930

161930 304 890 339 520 970 923 381 650 306 655 92 792

5 338 100

4

98,5 117,7 121,9 121,6 97,4

106,3 106,3 95,4

125,7 224,1 251,8 110,8

456

Učešće vrsta u ukupnom fondu drvne zalihe iznosi:

Vrsta m3 %

1. bukva 88 613 137 35,8 2. hr. lužnjak 39 925 565 16,1 3. hr. kitnjak 23 171 164 9,4 4. ostali hrastovi 4 555 125 1,8 5. jasen 8 761 895 3,5 6. obič. grab 17 469 804 7,0 7. meke listače 8 626 490 3,5 8. jela i smreka 35 061216 14,2 (36 378 642 ma

9. borovi 7 511679 3,1 10. ostalo 13 923 525 5,6

1978. god.)

Ukupno: 247 619 600 100,0

U datoteci šumskog fonda Hrvatske osnovanoj u SIZ-u šumarstva u Za­grebu, ukupna drvna zaliha evidentirana je po jedinstvenom šifarniku, usvo­jenom na Komisiji za uređivanje šuma Skupštine SlZ-a za 31 vrstu drveća, a prema odredbi člana 8. Pravilnika o načinu izrade šumskogospodarskih osnova područja, osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenje šuma (NN 42 1985).

Dodamo li ovom podatku još 50 461 200 m:i kolika je drvna zaliha u ostalim društvenim i privatnim šumama, ukupni fond drvne zalihe je 298 080 800 m3, ili zaokruženo 300 000 000 m3, računajući granice pouzdano­sti s ± 8—10% na prezentirani rezultat. Pošto je ranije rečeno da raspo­lažemo s podacima o dobnoj i debljinskoj strukturi, u mogućnosti smo po šumskogospodarskim područjima, gospodarskim jedinicama, pa i vrstama drveta, našim suradnicima u prerađivačkoj industriji pružiti blagovremeno sve potrebne informacije o sirovini. Što se tiče pilanskih trupaca vjerojatno nema problema s plasmanom, a prema informacijama iz Poslovne zajed­nice i cijene su koliko toliko usklađene vjerojatno će diskusija više rasvijet­liti ovaj problem. Posebno bi dobro bilo razmotriti plasman prostornog drva tvrdih listača, jer kako smo naveli u našim listopadnim šumama do 60 god. starosti imamo više drvne zalihe nego što je potrebno, pa bi plasman takve sirovine po povoljnim cijenama imao veće ekonomske i gospodarske efekte.

Pored navedenih podataka u šumskogospodarskim osnovama i progra­mima područja nalaze se dakako i planovi potrebnih šumsko uzgojnih ra­dova.

U periodu od 1986. do 1990. godine JEDNOSTAVNA BIOLOŠKA REPRO­DUKCIJA ŠUMA PLANIRANA je ukupno:

— priprema staništa za prirodnu naplodnju 40 697 ha — priprema staništa za pošumljavanje 9 422 ha — priprema staništa za popunjavanje 9 771 ha — njega mladih sastojina i kultura 106 247 ha

457

— čišćenje mladih sastojina i kultura 37 351 ha — resurekcija degradiranih sastojina 1 763 ha

— prorede 227 974 ha

Ukupno: 433 225 ha

ili godišnje 86 645 ha. U istom periodu proširena biološka reprodukcija šuma planirana je s 37 722 ha. Prema evidencijama do konca ove godine bit će izvršeno 19 524 ha, za narednu godinu ostalo je tako reći polovica ukupne obaveze 18 198 ha, točnije (48,2",,).

U ovim elaboratima nalaze se i ostali podaci neophodni za gospodarenje kao što su zaštita šuma, otvorenost, plan investicija i nabava potrebne opre­me, lovstvo, ekonomsko financijska osnova, plan izrade revizija uređajnih elaborata i evidencije.

Dakle kao što vidimo, dio zadatka u SIZ-u šumarstva koji se odnosi na vođenje evidencija o stanju i korišćenju sredstava za proširenu biološku reprodukciju šuma je tehnički i organizacijski riješen i ažurira se tako reći svakodnevno uz primjenu elektroničkog računala. Također su osnovne evi­dencije i uhodan mehanizam imenovanja komisija za stručni pregled i izradu prijedloga za davanje suglasnosti na revizije osnova gospodarenja gospodar­skim jedinicama i programa gospodarenja šumama na šumskogospodarskim područjima koje je prema točki 7. člana 87. Zakona o šumama i Statuta SlZ-a šumarstva u nadležnosti Izvršnog odbora. Većina šumskogospodarskih osno­va i programa područja odobreni su u 1987. godini, a na 6. sjednici Skup­štine SlZ-a šumarstva Hrvatske 27. svibnja 1988. godine odobrena je i šum­sko gospodar ska osnova Goransko-primorskog šumskogospodarskog područja. Time je u potpunosti dovršena izrada i odobravanje svih šumskogospodar­skih osnova i programa područja, s time da je za šumskogospodarsku osnovu Slavonsko-baranjskog šumskogospodarskog područja dato privremeno odo­brenje. Stvoreni su dakle uvjeti da se stručne odredbe i smjernice gospoda­renja iz tih dugoročnih elaborata, koje su usmjerene unapređenju šumskog fonda, pretoče u djelo. Da bi se tom poslu prišlo planski i kvalificirano Služba gospodarenja i uređivanja šuma Radne zajednice Samoupravne inte­resne zajednice šumarstva Hrvatske odmah je pristupila izradi datoteke šumskog fonda i osnivanja evidencija za izvršenje godišnjih planova šumsko-uzgojnih radova jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma i reali­zacije etata glavnog i prethodnog prihoda.

Kao osnovica spomenute baze podataka, izrađen je popis gospodarskih jedinica.

Naprijed spomenuta baza podataka šumskog fonda Hrvatske izradit će se tako, što će se u već oformljen slog svake pojedine gospodarske jedinice, u kojem se sada nalaze šifra, naziv i ostali podaci, pridružiti iz uređajnog elaborata (osnove, odnosno programa), dotične gospodarske jedinice, propi­sane podatke (zaduženje) etata glavnog i prethodnog prihoda šumskouzgojne radove jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma po vrstama ra­dova propisanih Zakonom, te ostale potrebne podatke i priloge, kao što su zaštita šuma, melioracija, plan uređivanja, investicije — oprema i ostalo. Uputno bi bilo ovim podacima pridružiti i rezultate obrade podataka »umi­ranja šuma«, koji su već pohranjeni u memoriji ER u SIZ-u.

458

U isti slog s druge strane, dakako posebno za svaku gospodarsku je­dinicu, evidentirat će se prema spomenutim vrstama podataka godišnje iz­vršenje etata, šumskouzgojni radovi i ostalo. Svi ovi podaci biti će pohra­njeni evidentirani u eksternoj memoriji elektroničkog računala i pomoću odgovarajućih »sort« programa pristup do svakog od njih je tako reći tre­nutačan. Po isteku važenja odredaba svake gospodarske jedinice, vrlo brzo, jednostavnom usporedbom može se utvrditi bilanca — razlika između pro­pisa osnove, odnosno programa i ukupnih izvršenja. Ovakve baze podataka bit će potrebno osnovati na svim šumskogospodarskim područjima. Tamo gdje šumarstvo nema instalirano elektroničko računalo, baza podataka os­novat će se ručno koristeći se sumarnim podacima, bez neke detaljnije raz­rade. Prevladava mišljenje, da se usuglašavanje revizija osnova gospodarenja, odnosno programa, sa šumskogospodarskim osnovama i programima podru­čja, i ne može izvršiti, a da nisu oformljene baze podataka šumskog fonda područja. Naime, već drugu godinu Izvršni odbor Skupštine SlZ-a šumarstva Hrvatske daje suglasnost i potvrđuje usuglašenost revizija osnova gospoda­renja i programa gospodarskih jedinica sa šumskogospodarskim osnovama područja. Izdavanje usuglašenosti sa šumskogospodarskim osnovama podru­čja vrši se na temelju usporedbe podataka etata i šumskouzgojnih radova s kojima je dotična gospodarska jedinica u šumskogospodarskoj osnovi po­dručja zadužena i novog propisa revizije osnove, odnosno programa, koji se odnosi na ove podatke. Međutim, takva usporedba ne predstavlja usugla­šenost, evo zašto! U svakoj novoj reviziji osnove gospodarenja, odnosno programu, novi propisi (odredbe) za etat i šumskouzgojne radove razlikuju se, koji puta i osjetno od propisa iz prethodnog gospodarskog polurazdoblja, što je i normalno. Usporedbom novih propisa za etat i šumskouzgojne radove s onima iz prethodnog razdoblja vidimo da ne dobivamo ništa, jer su na jednoj gospodarskoj jedinici, te razlike pozitivne, dok su na drugoj nega­tivne. Kako izgleda prosječna bilanca na nivou područja, odnosno kuda idemo s gospodarenjem u pozitivnom ili negativnom smislu, u odnosu na propise važeće šumskogospodarske osnove, ne možemo prosuditi iz usporedbe na nivou jedne gospodarske jedinice, već iz komparacije, primjerice prosječnog trogodišnjeg ili četverogodišnjeg zaduženja s etatom i šumskouzgojnim ra­dovima, s ukupnom realizacijom (izvršenjem) etata i šumskouzgojnih radova u istom promatranom vremenskom periodu (primjer tri ili četiri godine), ali na svim gospodarskim jedinicama. Kraće rečeno, usporedbom ukupnog trogodišnjeg ili četverogodišnjeg izvršenja promatranih obilježja na čitavom području s prosječnim trogodišnjim ili četverogodišnjim zaduženjem, za ista obilježja, iz šumskogospodarske osnove, odnosno programa. S poda­cima bilance dobivenim na taj način pretpostavljamo da možemo ići u raz­matranje odredbe člana 90. Pravilnika:

— »Izvanredna revizija šumskogospodarske osnove i programa za gospo­darenje šumama šumskokrškog područja, odnosno užeg područja krša oba­vlja se, ako se ustanovi povećanje ili smanjenje etata odnosno smanjenje opsega šumskouzgojnih radova za 10" n na šumskogospodarskom odnosno šum-skokrškom području«.

Smatra se, da je u stručnom pogledu opravdan naprijed opisani postu­pak radi utvrđivanja kriterija, da li je na pojedinom šumskogospodarskom, odnosno šumskokrškom području potrebno, ili ne, pristupiti izvanrednoj

459

reviziji šumskogospodarske osnove, odnosno programa. Što bi onda značilo usuglasiti reviziju osnove gospodarske jedinice, odnosno programa, sa šum-skogospodarskom osnovom, odnosno programom područja?

Značilo bi potvrdu, da su dosadašnji podaci o etatu i šumskouzgojnim radovima zamijenjeni novim podacima, a bilanca izvršenja istorodnih poda­taka iz proteklog gospodarskog polurazdoblja uzeta je u obzir radi udovo-Ijenju odredbe iz člana 90. Pravilnika. Pošto utvrđivanje ovog kriterija nije eksplicite utvrđeno ni u ZOŠ-u, ni u Pravilniku, to je potrebno riješiti novim nadopunama Zakona.

Iako prema nepotpunim podacima, primjerice radi — neizvršavanja pro­pisanih radova proširene biološke reprodukcije šuma, vrlo brzo će prouzro­čiti izvanredne revizije šumskogospodarskih osnova i programa područja.

Izvršavanje naprijed iznijetih Zakonom i Pravilnikom propisanih stručnih zadataka mogu se deklarirati kao unapređenje šumskog fonda SR Hrvatske, zašto?

Osnivanjem baze podataka na nivou Republike i područja raspolagat će­mo u preglednom obliku (s više ili manje detalja) o svim kategorijama fonda površina (obraslo, neobraslo, . . . ., katastrofalno proknjiženo, ili ne itd), fon­dom drvne zalihe razvrstanom prema dobnoj (jednodobne) i debljinskoj (pre-borne), strukturi po vrstama drveća, prirastu, elatima, šumskouzgojnim radovima i ostalim pokazateljima neophodnim u gospodarenju. Naročito ako područje raspolaže s centrom za automatsku obradu podataka, onda su ni­janse stručno potrebnih detaljiziranja raznorodnih podataka tako reći neogra­ničene. Iz njih se, pošto su na suvremenom mediju, (disk, disketa, traka ili dr.), vrlo brzo mogu dobiti potrebni podaci koji će poslužiti: razgraničenju površina, planiranju ukupnih potreba šumskog sjemena i sadnica, svih ostalih materijala i sredstava, stručne i ukupne radne snage i svih ostalih potrebnih podataka.

Osnivanje i ažuriranje ovdje spomenutih evidencija daje nam pregled koliko brzo i s koliko uspjeha unapređujemo šumski fond, koje obaveze smo preuzeli u odredbama uređajnih elaborata.

Iz višegodišnje rasprave i do sada učinjenog dade se zaključiti, da nam nikako više nisu potrebna neka dugogodišnja stručna naklapanja kako i kuda dalje, jer dosadašnje stručne aktivnosti koje su završile zaključcima Savjetovanja SIT-a od prije desetak godina, poslužile su ne samo kao okos­nica i temelj Društvenih dogovora i Samoupravnih sporazuma, već su iza sebe ostavile evidentne rezultate.

Isto tako koncern 1983. godine donesen je Zakon o šumama sa sadrža­jima koje do sada ni jedan nije imao. Također se pokazalo opravdanim po­stojanje i rad na nivou Republike jedne stručne institucije osnovane na te­melju zakonskih odredaba, koja bi se bavila zadacima i aktivnostima, koje je do sada Zakon povjerio SIZ-u šumarstva. Dakako, da bi takvu organizaciju trebalo ekipirati s više izvršilaca, kako bi bila u stanju izvršiti sve zadatke koji su već danas definirani.

Svi prigovori na Zakon o šumama dadu se otkloniti bez nekih većih poteškoća, pri tome se misli na integralno gospodarenje umjesto funkcio­nalnog, definiranje titulara društvenog vlasništva, financiranje biološke re­produkcije i općekorisnih funkcija šuma i još neke pojedinosti. Velika se

460

rasprava vodi u šumskogospodarsk im područ j ima, a da se n i smo zapitali čemu to služi i u ko ju svrhu. Osnovni pos tu la t i ko j ima bi se u t im raspra­vama trebal i rukovodi t i jesu — p r i rodna obnova sastoj ina na većim površi­n a m a koje omogućuju progres ivnu po t ra janos t i gospodarenje uz što manje gospodarsk ih žr tava. Pr i tome t r eba istaći da reprodukc i ju u šumar s tvu tre­baju f inancirat i svi oni koji se služe d i rek tn im ili ind i rek tn im kor i s t ima šuma.

U našem slučaju to bi značilo ova dva velika diva, misli se na Slavonsko--Baranjsko i Goransko-Pr imorsko šumskogospodarsko područje , pr ivest i funk-cionalnijoj organiziranost i na temelju napr i jed spomenut ih pos tu la ta . Na­dal je od 1983. godine do danas Is tarsko-Primorsko-Ličko šumskokr ško po­druč je nije ni zaživilo. Već i sadašnja organiz i ranost upućuje na prihvatl j ivije r ješenje od odredaba ZOŠ-a. Što se ostal ih područ ja tiče, vjerovatno ne bi bilo upu tno ići na neka usi tnjavanja, j e r ako hoćemo m o d e r n o šumars tvo s informaci jskim s i s temom i brz im p r o t o k o m informaci ja rad i unapređen ja proizvodnje i fonda, onda veća smanjenja ne bi pomogla.

Kada bi u tom pravcu dopunil i Zakon o šumama , koliko šumars tvu po­goduju promjene , ne bi ga t rebalo mjenja t i b a r e m naredn ih pola stoljeća.

L I T E R A T U R A

Aktualni problemi i samoupravni razvoj šumsko-prerađivačkog kompleksa SR HRVATSKE, Š. L. 9—10/1980., str. 403—444.

Aktualni problemi i samoupravni razvoj šumsko-prerađivačkog kompleksa SR HRVATSKE, ZBORNIK RADOVA SAVJETOVANJA, SIT šumarstva i drvne industrije, Zagreb, lipanj 1980.

Nacrt srednjeročnog plana razvoja Samoupravne interesne zajednice šumarstva Hrvatske za razdoblje 1986.— 1990. godine. Delegatski vjesnik br. 380, Prilog 9, od 04. 06. 1987.

ŠUMSKO-DRVNI KOMPLEKS 1981—1985. GODINE I i II dio, SR HRVATSKA, REPUBLIČKI KOMITET ZA POLJOPRIVREDU I ŠUMARSTVO, publikacija 7, Zagreb, travanj 1983.

D. K l c p a c : OSNOVNE POSTAVKE 1 PRINCIPI GOSPODARENJA U ŠUMA­MA SVIJETA I U NAŠOJ ZEMLJI, Š. L. 9—10/1980.

Đ. K o v a č i ć: RASPODJELE UČESTALOSTI BROJA STABALA I DRVNE MASE KAO MJERE UNAPREĐENJA ŠUMSKE PROIZVODNJE U NEKIM PRIROD­NIM SASTOJINAMA HRASTA LUŽNJAKA U SR HRVATSKOJ, Zagreb 1981., doktorska disertacija (rukopis).

Đ. K o v a č i ć i V. H r e n : Normalna raspodjela stabala po debljinskim stup­njevima i dobnim razredima u ekološko-gospodarskim tipovima II-G-20 i II-G-21, Šumarski institut Jastrebarssko, RADOVI br. 61, Zagreb, 1984. godine.

B. P r p i ć : OSIGURANJE BIOLOŠKE REPRODUKCIJE ŠUMA KAO TEMELJNI PREDUVJET RAZVOJA ŠUMARSTVA, INDUSTRIJE ZA PRERADU DRVA I NAPRETKA DRUŠTVENE ZAJEDNICE, Zbornik radova SAVJETOVANJA,

E Zagreb, 24. lipnja 1980. godine.

Situation and Development Possibilities of the Forestry in Croatia

S u m m a r y

In the introductory part of the paper the multiple use and significance of lorests are presented, as well as tile basic conditions for forest economy prescri­bed by forest law and other regulations. Furthermore, benefits which forests

461

give us by producing wood as raw material ior woud processing industry and for general society wood requirements are analised.

In the last tew decades, specially in the last years, as the air pollution and forest decline become more and more conspicuous, efforts have been made for more objective evaluation of general benefits of forests, particularly their role in creation and protection of man's environment. Data about silvicultural work and prescribed cut realized in the period 1981—1985 are given, with some com­ments, appraisal and forseeing the future possibilities for development of forestrv, in the periods 1981—1985 and 1986—1990.

PRIGODNE SADNICE KAO OBIČAJ

Sada, kada smo na pragu nove turističke sezone, valjalo bi putem sredstava javnog obavještavanja češće, pa i redovito, pisati o protupožarnim pripremama i mjerama, kako bi se sve društvene i privredne snage stavile u pokret za osuje­ćivanje šumskih požara, pogotovo na jadranskom priobalnom području gdje su se oni proteklih godina najčešće pojavljivali.

Gorani se s pravom ljute kada čitaju ili slušaju vijesti o pojavama šumskih požara na područjima naše zemlje gdje ih je najmanje potrebno, a to je i razum­ljivo, jer oni žive pretežno od šumskog bogatstva kao što ljudi uz obale Jadrana žive od mora, turizma i svih pratećih djelatnosti. Zato bih predložio da se u osnov­ne i srednje škole uvede i predmet ekologija putem kojeg bi trebalo usađivati u mlade naraštaje ljubav prema prirodi, prirodnim ljepotama i okolišu, a naročito prema šumskom bogatstvu, flori i fauni, za koje često kažemo da je neprocjenjivo.

Sjećam se, kada sam počeo polaziti osnovnu školu u Delnicama da smo se, poticajem nastavnika, natjecali tko će najbolje ispričati sadržaj koji je pod na­slovom »Molitva šume« bio izvješen ispred ulaza u razred. Sada još više shvaćam i bolje nego ikad dugoročnost te poruke, koju u sebi često ponavljam.

Zato bih predložio da se u sve krajeve zemlje današnji lijepi običaj iz osnov­nih škola delničke općine — da svaki učenik prigodom upisa u školu zasadi biljku za opću korist i za uspomenu za početak školovanja, rekao bih živi suvenir. Pošto nas drvo prati od kolijevke pa do groba, predložio bili također da i mladenci pri­godom stupanja u brak, bez obzira koji je po redu, prilože uz ostale dokumente i potvrdu šumarije da su zasadili šumsku biljku, obavezno jednu, a mogu i više. To isto i prigodom rođenja svakog djeteta, prilikom smrti člana ili uže i šire obitelji, neka biljka nastavi život.

Osim toga radne i druge organizacije, mjesne zajednice, općine i gradovi pri­likom radnih, prijateljskih i bratskih susreta trebali bi u svoj program uvrstiti i sadnju biljaka u šumi drugarstva, bratstva i prijateljstva. Slično bi trebalo po­stupiti i prilikom posjeta značajnijih domaćih i inozemnih gostiju iz područja politike, kulture, umjetnosti, književnosti, te znanstvenih, privrednih, tehnoloških, sportskih i drugih dostignuća.

Na kraju bih rekao da se ljubav i kultura prema šumi i prema prirodi uopće mora razvijati. To će nam olakšati da održimo ravnotežu u prirodi, ali i ravno­težu u nama samima. Druge alternative za našu budućnost se ne vide.

NIKOLA PETRANOVIĆ Rijeka

462

(Zagrebački »Vjesnik« od 7. travnja 1989., str. 11.)

IZLAGANJA NA ZNANSTVENIM 1 STRUČNIM SKUPOVIMA — CONFERENCE PAPERS UDK 674.06:630*5/6 Sum. list CXIII (1989) 459

PROBLEMATIKA RAZVOJA MEHANIČKE PRERADE DRVA*

Tomislav PRKA**

SAŽETAK: V prvom dijelu izlaganja objašnjavaju se osnovni pojmovi — termini (koji se u literaturi i praksi različito tuma­če) i njihovo značenje. O tehničko-tehnološkim karakteristikama meh. prerade drva i dosadašnjem razvoju djelatnosti — proiz­vodnji piljenica, furnira, furnirskih i stolarskih ploča i iz usitnje­nog drva i ostalih proizvoda mehaničke prerade drva, govori se u drugom dijelu referata. O mogućnostima i trendu razvoja me­haničke prerade po osnovnim djelatnostima izlaže se u trećem djelu referata s naglašenom primjenom računara i dr. suvre­menih sredstava za upravljanje tehnologijom i proizvodnjom uopće.

UVOD

Drvnotehnološka struka, u novije vrijeme, pod pojmom primarne pre­rade drva podrazumijeva raspiijivanje trupaca na primarnim strojevima u pilani. Uobičajen, tradicionalan, pojam pilanske prerade drva zamjenjen je sa pojmom tehnologija masivnog drva, što pilanskoj preradi drva daje šire tehnološko značenje od proizvodnje klasičnih piljenica. Tehnologija masiv­nog drva podrazumijeva i niz tzv. viših faza obrade, kao što su npr. izrada piljenih elemenata za finalnu industriju, hidrotermičku obradu, dužinsko i širinsko spajanje elemenata i si., a što sve skupa sačinjava suvremenu pi-lansku preradu drva. U tehnologiji masivnog drva primarna prerada je prva faza i podrazumijeva raspiijivanje trupaca u primarne piljenice, koje su namjenjene za nepoznatog kupca ili za daljnju preradu u piljene elemente.

Pojašnjenje pojma primarne prerade drva nužno je i radi toga, što se često u svakodnevnoj praksi zamjenjuje sa pojmom mehanička prerada drva. Često se, u praksi, u području primarne prerade drva svrstavaju sve one prerade drva, kod kojih je drvna sirovina predmet obrade i to sirovine proizvedene u šumi. Ovako podrazumijevanje primarne prerade drva, od­govara stručnoj i znanstvenoj podjeli prerade drva, koja je poznata kao područje mehaničke prerade drva. Osnovna obilježja mehaničke prerade drva je u tome da drvo preradom mjenja svoj oblik i dimenzije, a anatom­ska i kemijska građa ostaje nepromijenjena.

Mehanička prerada drva je vrlo rašireno područje tehnoloških procesa prerade drva. Područje mehaničke prerade drva dijeli se prema predmetu

* Referat na 94. Skupštini Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva i divne industrije Hrvatske, održanoj 26. lipnja 1989. g. u Delnicama

** Dr. Tomislav Prka, dipl. inž., Dl »ČESMA« Bjelovar

463

prerade na: mehanička prerada trupaca i na mehaničku preradu piljenog, rezanog i ljuštenog drva. Prema cilju prerade, mehanička prerada drva dijeli se na:

— proizvodnju piljenog drva, — proizvodnju furnira i vezanog drva, — finalnu preradu drva i — ostala područja mehaničke prerade drva.

Uvažavajući pojam i područje mehaničke prerade drva, pod ovim pod­ručjem, podrazumijevat ćemo u ovom razmatranju proizvodnje koje kao predmet prerade imaju drvnu sirovinu proizvodnje u šumi. Ovako postav­ljeno područje mehaničke prerade drva, sačinjavale bi prerade kao što su:

— pilanska prerada, — proizvodnja rezanog i ljuštenog furnira, — proizvodnja stolarskih i furnirskih ploča i — proizvodnja ploča iz usitnjenog drva.

Područje mehaničke prerade drva, a koje je definirano na spomenuti način, obuhvatilo bi pilansku preradu drva i polufinalnu preradu drva, koja je podjela vrlo česta u našoj drvnotehnološkoj praksi. Vrlo česta zamjena u praksi pojma mehaničke prerade drva, sa pojmom primarne prerade drva nije održiva iz nekoliko razloga, kao što su: pod primarnom preradom drva i u nauci i struci se podrazumijeva raspiljivanje trupaca, pojam primarne prerade drva je nastao od primarnog raspiljivanja i iz čega je izveden pojam primarne prerade drva i si.

Postavljena na ovakav način mehanička prerada drva ima veliko zna­čenje u privredi Jugoslavije. Ovo najbolje ilustriraju slijedeći podaci:

— proizvodnja piljene građe četinjača u 1987, godini iznosila je 2 miliona i 381 tisuću m;!, a u 1988. godini 2 miliona i 290 tisuća m3,

— proizvodnja piljene građe listača u 1987. godini iznosila je 2 miliona i 206 tisuća m:i, a u 1988. godini 2 miliona i 287 tisuća m3,

— proizvodnja svih vrsta furnira u 1987. godini iznosila je 242.137 m:!, a u 1988. godini 236.327 m3,

— proizvodnja šperploča u 1987. godini iznosila je 93.501 m:!, a u 1988. godini 90.491m3,

— proizvodnja panel ploča u 1987. godini iznosila je 42.113 m3, a u 1988. godini 47.076 m3,

- - proizvodnja lesonit ploča u 1987. godini iznosila je 32 miliona i 215 tisuća m2, a u 1988. godini 34 miliona i 553 tisuća m-,

— proizvodnja ploča iverice iznosila je u 1987. godini 718.490 m:!, a u 1988. godini 736.900 m3.

Šumarstvo Jugoslavije je u istom razdoblju prodalo (prcdpostavlja se i proizvelo) slijedeće drvene sortimente:

— 7 miliona i 698 tisuća m3 pilanskih trupaca svih vrsta drva u 1987. godini, a u 1988. godini 7 miliona 682 tisuća m3,

464

— 685 tisuća m3 trupaca za furnir i ljuštenje u 1987. god., a u 1988. godini 724 tisuća m3,

— 6 miliona i 89 tisuća m:! drva za celulozu i ogrijev u 1987. godini a u 1988. godini 6 miliona i 344 tisuće m3.

Značaj područja mehaničke prerade drva u Jugoslaviji nije ništa manji ni za SR Hrvatsku, što najbolje mogu podkrijepiti slijedeći podaci:

— proizvodnja piljene građe četinjača u 1987. godini iznosila je 293.652 m3, a u 1988. godini 218.408 m3,

— proizvodnja piljene građe listača u 1987. godini iznosila je 830.182 m:!, a u 1988. godini iznosila je 876.608 m3,

— proizvodnja svih vrsta furnira u 1987. godini iznosila je 48.805 m3, a u 1988. godini 45.821 m3,

— proizvodnja svih vrsta ploča (furnirskih, stolarskih i ploča iverica) u 1987. godini iznosila je 120.000 m:i, a u 1988. godini 116.000 m:i.

Šumarstvo SR Hrvatske u 1987. godini proizvelo je pilanskih (rupaca svih vrsta: 1 milion 833 tisuće i 583 m3, a u 1988. godini l milion 946 tisuće i 18 m3.

U 1987. godini proizvedeno je 294.554 m3 trupaca za turnir i ljuštenje, a u 1988. godini 286.086 m3. Šumarstvo je u 1987. godini proizvelo 1 milion 623 tisuće i 264 m3 drva za celulozu i ogrijev, a u 1988. godini 1 milion 680 tisuća i 439 m3.

OSNOVNE TEHNICKO-TEHNOLOŠKE KARAKTERISTIKE MEHANIČKE PRERADE

Značajan preokret u razvoju tehnike i tehnologije za preradu drva na­stao je iza 1945. godine, kada je taj razvoj prestao biti rezultat industrijskih pokušaja, uspjeha i lutanja. Današnje stanje i razvoj prerade drva pokazuje, da je taj daljnji razvoj baziran i uvjetovan znanstveno-istraživačkim, labo­ratorijskim i drugim formama istraživanja.

Na razvoj mehaničke prerade drva, kod nas, od drugog svjetskog rata djelovalo je više činilaca, koji su uvjetovali, kod ove prerade, nekoliko raz­doblja razvoja.

U godinama poslije rata glavni primarni stroj u našim pilanama bile su jarmače. Ovo razdoblje piianske prerade drva karakterizira proizvodnja za nepoznato tržište i nepoznat gotov proizvod. U ovom razdoblju, pilane su bile posebno zainteresirane za proizvodnju što veće količine piljenica iz trupaca.

Sve veća potražnja za kvalitetnim piljenicama (naročito kod hrastovine i bukovine) za potrebe finalne prerade drva uz istovremeni pad kvalitete pilanskih trupaca, doprinijelo je uvođenje tračnih pila trupčara prvenstveno kod prerade hrastovih i bukovih trupaca. Individualno piljenje, posebno hra­stovih pilanskih trupaca sa tračnom pilom liupčarom dovelo je do značaj­nog povećanja izrade kvalitetnih piljenica.

465

Značajan razvoj furnirske prerade drva, pred pelnajstak i više godina, dovelo je do još većeg osiromašenja pilanske prerade u kvalitetnim trupcima i trupaca većih promjera. Tržište pilanskih proizvoda i dalje je potraživalo kvalitetne proizvode, a što se je još više zaoštravalo sa daljnjim razvojem tinalne prerade drva.

Uz ostalo i ovo je pridonijelo, da se pilanska prerada unaprijedi u smislu veće finalizacije u samoj pilanskoj preradi. Ovo je dovelo do razvoja na­mjenske pilanske tehnologije, koja izrađuje specificirane proizvode za po­znate finalne proizvode.

Ozbiljnija i masovnija proizvodnja furnira, furnirskih i stolarskih ploča započinje kod nas prije 60-tih godina.

Furnirske ploče i furnirski otpresci čine danas u svijetu značajne pre­rade od drva, što se također odnosi na Jugoslaviju. Nažalost, ova konstata­cija ne vrijedi za SR Hrvatsku, jer je proizvodnja furnirskih ploča u SR Hr­vatskoj sudjelovala sa cea 8% od jugoslovenske proizvodnje, što s obzirom na potrebe te mogućnosti i raspoloživu sirovinu nije zadovoljavajuće. Po­znato je da se furnirske ploče i furnirski otpresci proizvode od konstruk­tivnih furnira dobivenih tehnikom ljuštenja.

Za slojevite proizvode mogu se koristiti razne vrste drva i njihove kom­binacije u jednoj konstrukciji te razne vrste ljepila. U našim proizvodnja­ma furnirske ploče izrađuju se od bukovine s manjim količinama od topo-Iovog drva, što također na jedan način smanjuje mogućnost povećanja pro­izvodnje furnirskih ploča.

Također za proizvodnju plemenitog furnira mogu se koristiti mnoge vrste drva. U Jugoslaviji uz poznate vrste listača prerađuju se i određene vrste četinjača u plemeniti furnir. U SR Hrvatskoj proizvodnja plemenitog furnira je bazirana na hrastovom drvu, a furnir se proizvodi i od jasenovog i bukovog drva te simbolično i od drugih tvrdih listača i od pojedinih voć-karica.

Proizvodnja ploča iz usitnjenog drva predstavlja realizaciju ideje o integralnom korištenju drvne sirovine. Ova ideja stara je i dobro poznata no njena realizacija je relativno novijeg vremena. Osnovni motiv koji po­kreće proizvodnju ploča iz usitnjenog drva je:

— veliko iskorištenje drva, — korištenje manje vrijednih drvnih sortimenala, — korištenje raznih nusproizvoda iz mehaničke prerade drva, — korištenje ostalih lignoceluloznih tvari, — u određenim primjenama uspješna zamjena za furnirske i stolarske plo­

če, koje se proizvode iz vrijednijih drvnih sortimenata.

U svijetu se danas proizvodi godišnje oko 57 miliona m:l ploča iz usit­njenog drva, u čemu proizvodnja ploča iverica sudjeluje sa cea 70" u, vlak natice po mokrom postupku sa 26" „ i vlaknatice po suhom postupku tzv. MDF ploče sa 4%. U ovoj količini Evropa učestvuje sa cea 40%. Danas se u Evropi proizvodi cea 80% iverica, vlaknatica i MDF ploča cea 10% i furnir­skih i stolarskih ploča cea 10%.

466

Proizvodja ploča iverica, kod nas, započela je oko 1959. godine izgrad­njom 17 istih tvornica. Ove tvornice imale su male kapacitete, tehnološki i koncepcijski bile su zastarjele već u razdoblju projektiranja i izgradnje. Instalirani kapaciteti ovih tvornica iznosili su godišnje 160.000 m3, a koji nisu u proizvodnji dostignuti. Proizvodnja ploča je bila u vrlo niskoj kvali­teti, koja nije mogla zadovoljiti suvremenu finalnu industriju drva. Od 1970. godine započela je izgradnja novih pogona za proizvodnju ploča iverica, koje dostižu maksimalnu proizvodnju u 1980. godini od 811.000 m:i ploča iverice, a potom bilježi lagan pad prosječno 2,7% godišnje, tako da se sa­dašnja proizvodnja ploča iverace ustalila na cea 720—735.000 m:l godišnje.

Proizvodnja vlaknatica i MDF ploča u Jugoslaviji se već duže vrijeme zadržava na određenom nivou, s tim da u SR Hrvatskoj nema ni jedan izgrađeni kapacitet ove proizvodnje. Određene prednosti MDF ploče imaju kod rubne obrade i površinskih aplikacija. Djelomično zalaze u neka pod­ručja primjene ploča iverica, ali im je glavna primjena u nastojanju da zamjene pojedina područja masivnog drva.

Konkurencija pločama iverica još nije oštra zbog viših troškova i cijena MDF ploča. Poboljšanja i ujednačavanja kvalitete ovih ploča (homogenost, čvrstoća ivica, jednakost površine i dr.), koja su učinjena u zadnjim godi­nama dovelo je do proširenja područja primjene, što je pridonjelo odre­đenoj racionalizaciji u industriji namještaja.

Prerada stabala u trupce, prerada trupaca u piljenice, furnir i furnirske ploče te njihova daljnja prerada i korištenje u izradi finalnog proizvoda je složen, ali u osnovi jedinstven tehnološki proces. To znači da se već prilikom izrade trupaca (a mogli bismo ići i još unaprijed, čak i do uzgoja stabla) vodi, ili bi se bar trebalo voditi, briga o krajnjem, polufinalnom i finalnom, proizvodu koji će se iz drva izraditi. Obzirom na neke specifičnosti tog slo­ženog tehnološkog (i ne samo tehnološkog) procesa »stablo-finalni proizvod«, pojedini djelovi tog procesa organizirani su u posebne organizacione — tehnološke cjeline, poput eksploatacije šuma, pilanske prerade, furnirske proizvodnje i dr., i finalne prerade drva. Iako su oni takovi, da su posebno zaokruženi, proizvodni procesi u većoj ili manjoj mjeri međusobno zavisni i na razne načine utječu jedni na druge.

Mehanička prerada drva omogućuje razmatranje kompleksnog iskoriš­tenja drva, a koje se može razmatrati kao pitanje što boljeg i racionalnijeg iskorištenja cijelog stabla, posebno debla, prilikom prikrajanja u trupce (pi­lanske, furnirske i dr.) te u oblovinu za celulozu, ploče od usitnjenog drva i si., ili kao pitanje optimalnog i kompleksnog iskorištenja već izrađenih trupaca u samoj pilanskoj, furnirskoj i dr. tehnologiji.

Kompleksno iskorištenje najbolje ilustrira primjer, gdje grubi poka­zatelji za srednjc-evropske prilike pokazuju, da od cijelog stabla, i to u povoljnim uvjetima na pilanske trupce otpada 35" (1, na piljenice 23%, a na gotove proizvode samo 18%.

Iskorištenje drva u proizvodnji iverica, vlaknatica i MDF ploča iznosi cea 80",,. Uz visoki postotak iskorištenja drva u proizvodnji ploča iverica, treba spomenuti da se za proizvodnju tih ploča koristi prostorno drvo u cea 80" o i ostaci iz mehaničke prerade drva u cea 20%.

467

Nedostatak sirovine za proizvodnju piljene građe .furnira i šperploče uvjetuje sve veće angažiranje na pronalaženju načina za povećanje iskoriš­tenja sirovine.

Problematika racionalnog korištenja sirovine u mehaničkoj preradi dr­va, ogleda se u vidu njenog boljeg iskorištenja kako u gotov proizvod me­haničke prerade, tako i u ostale produkte industrijskog drva uz istovremeno dobivanje veće kvalitete proizvoda, primjenom suvremene tehnologije.

Već je relativno dugo poznato, da se odgovarajućim programiranjem krojenja debla u trupce za mehaničku preradu drva, može postići znatno bolje kvantitativno i kvalitativno iskorištenje debla. Adekvatnim prikraći-vanjem debla u trupce za pilanarstvo, proizvodnju furnira i ploča, mogu se postići značajna povećanja vrijednosti gotovih proizvoda kao i povećati kvan­titativno iskorištenje trupaca kod prerade u piljenu građu i polufinalne pro­izvode. Moguće je postići još i povoljnije rezultate, ako se krojenje i pri-kraćivanje debla vrši u samoj drvnoj industriji, a koja uz pilansku preradu drva ima i jednu ili više polufinalnih proizvoda i to u trupce po kvaliteti i dimenzijama kako najbolje odgovara za pojedinu mehaničku preradu drva. Razvoj ideje kompleksnog iskorištenja pilanskih trupaca, dovelo je do pri­mjene tehnike i tehnologije prerade trupaca iveranjem.

Iveranje trupaca pojednostavljuje proizvodnju, daje vrlo visoku pro­duktivnost i povećava kompleksno iskorištenje, ali na štetu iskorištenja u vidu piljenica. Općenito se smatra, da ovako uvjetno nazvane pilane, mogu doći kod prerade tankih trupaca lošije kvalitete.

Drvo za proizvodnju ploča od usitnjenog drva predstavlja poseban sor-timent. Drvo može biti izrađeno kao prostorno drvo u obliku cjepanica i ob­lica, te nadalje kao oblovina. Kao sirovina dolaze u obzir ostaci od mehaničke prerade drva i šumski ostaci, a koji mogu biti izrađeni u obliku sječkc. U našoj mehaničkoj preradi drva, kao i šumama postoje još velike rezerve u tzv. ostacima, koji prerađeni u oblik sječkc mogu osigurati nove kapaci­tete u proizvodnji ploča iz usitnjenog drva. Kod izrade drva za ploče od usitnjenog drva sve više se primjenjuje izrada višemetarskog drva, što sma­njuje troškove kod sječe, izrade i transporta. Ovako izrađeno drvo, kod po­jedinih vrsta drva, povećava se sklonost propadanja kod dužeg stajanja, a ni utvrđeni način mjerenja odnosno utvrđivanja količine nije zadovo­ljavajući.

Osnovna sirovina u preradi drva su trupci čiju kvalitetu i dimenzije u pravilu određuje standard. Kao pilanska sirovina još se pojavljuje tanka ob­lovina, ispod standardne kvalitete i tehnička oblica i cjepanica. Pilane se mogu podijeliti prema svojim specifičnim osobinama. Obično se naglašava važnost podjele prema vrsti drva koje se prerađuje, prema kapacitetu, pre­ma vrstama primarnih strojeva te prema osobinama i namjeni pilanskih proizvoda. S obzirom na vrstu drva koje se prerađuje, obično se govori o pilanama za preradu četinjača, pilanama za preradu listača, mješovitim pi­lanama te o pilanama za preradu egzota.

Prema kapacitetu prerade, pilane se mogu podjeliti na veće, srednje i manje. Ta je podjela različita u raznim djelovima svjeta, pa se lako LI Ju­goslaviji u srednje velikim pilanama za preradu listača godišnje preradi oko

468

30.000m3 trupaca, a u srednje velikim pilanama za preradu četinjača go­dišnje se preradi preko 60.000 m:i trupaca.

Najkvalitetniji dio debla raznih vrsta drva (naročito hrastovog, jaseno-vog i bukovog) završava u proizvodnji plemenitog furnira i proizvodnji fur-nirskih i stolarskih ploča. U ovim proizvodnjama iskorištenje sirovine kreče se u širokim granicama, a što je ovisno o kvaliteti i promjera trupaca.

TREND RAZVOJA MEHANIČKE PRERADE

Danas se na području SR Hrvatske proizvodi cea 1,7 do 1,9 miliona m3

pilanskih trupaca svih vrsta, a ukupno instalirani kapaciteti iznose preko 2,2 miliona m3 trupaca godišnje. Analize i studije ukazuju da se prosječno iskorištenje pilanskih kapaciteta nalazi ispod 70% s radom u dvije smjene. Dio pilanskih kapaciteta osigurava sirovinu za rad u dvije smjene na užem alimentacijskom području, a drugi dio se snalazi na širem području SRH.

Proizvodnja trupaca za izradu furnira i furnirskih ploča kreće se oko 280 tisuća m3 godišnje i trebalo bi biti dovoljno za podmirivanje instalira­nih kapaciteta u SR Hrvatskoj.

Problem snabdjevanja trupcima nije pitanje stvarnog manjka kvalitet­nih trupaca, već više pitanje raznih odnosa i uključujući i zatvaranje u lo­kalne granice šumarstva i prerade drva, kao i nezainteresiranost ovih pro­izvodnja za preradu trupaca i od drugih vrsta drva.

Proizvodnja ploča iz usitnjenog drva u SR Hrvatskoj ustalila se na cea 120.000 m:i godišnje, a za koju proizvodnju je potrebno cea 180.000 ni3 drvne sirovine. S obzirom da se godišnje proizvodi cea 1 milion i 500 tisuća m3

ovog drveta, ne bi trebalo biti problema ni u osiguranju novih kapaciteta s potrebnim količinama drveta, uvažavajući potrebe proizvodnje celuloze i domaćinstva za ogrijev.

Razvoj pilanske industrije ovisan je prije svega o mogućnostima opskrbe pilana sirovinom, pilanskom oblovinom. Tehnološke promjene i razvoj idu za tim, da se pilane osposobe za uspješnu preradu do sada manje iskoriš-tavanih vrsta drva te da se efikasno prerađuje tanka i nisko kvalitetna ob-lovina i to organiziranjem za tu svrhu specijaliziranih tehnoloških linija. Uzimajući u obzir sadašnji stupanj razvijenosti finalne prerade drva i njen daljnji razvoj, i kod nas i u svijetu, u budućnosti neće biti dovoljno pilan­skih proizvoda izrađenih od standardnih krupnih trupaca za snabdjevanje finalne industrije. Prema tome, za pilane bit će u budućnosti, još više nego do sada, značajno da svoju tehnologiju podese za uspješnu preradu i tru­paca lošije kvalitete i tanke oblovine.

Brz rast cijena drvne sirovine uz stalan pad kvalitete i promjera drvnih sortimenata iziskuje nove napore za racionalnom upotrebom drvne mase i pronalaženjem ekonomičnih metoda prerade onih vrsta drva za koje nije bilo interesa za preradu. Daljnji razvoj pilanske prerade u doglednoj buduć­nosti ograničen je prije svega mogućnošću opskrbe pilana sirovinom. Bez obzira na napore oko proizvodnje veće količine sirovine za drvnu industriju, ne može se očekivati značajnije povećanje opskrbe pilanskom sirovinom iz domaćih izvora, a niti iz uvoza. S toga pilanarstvo mora prije svega usmje-

469

liti na unapređenje vlastite organizacije rada i tehnologije i opremiti se suvremenom opremom.

Značajan udio cijene sirovine u proizvodnim troškovima mehaničke prerade drva, iskorištenja sirovina imaju jedan od odlučujućih faktora na ciekt proizvodnje.

Sadašnje tehničko-tehnološke i organizacijske mogućnosti u mehaničkoj preradi drva kod prerade ovakove sirovine ne ostvaruju zadovoljavajuću produktivnost rada, što sa iskorištenjem sirovine i narušenim uvjetima pri­vređivanja, kao i niske društvene produktivnosti rada, dovodi ovu granu privrede u sve nepovoljniji položaj.

Pod racionalnom preradom trupaca podrazumijeva se način raspiriva­nja, rezanja ili ljuštenja koja će dati najvažnije pokazatelje uspješnosti rada pilane, proizvodnje furnira i drugih prerada. Ti pokazatelji mogu biti teh­nološki, ekonomski i drugi. U krajnjoj liniji svi se pokazatelji uspješne prerade mogu iskazati odgovarajućim ekonomskim pokazateljima.

Tehnološki pokazatelji uspješne prerade trupaca u mehaničkoj preradi drva jesu: iskorištenje trupaca u obliku piljenica, u obliku rezanog i ljušte-

nog furnira, gotovog pilanskog i furnirskog proizvoda, kompleksnog isko­rištenja trupaca, izvršenja proizvodnje prema specifikaciji i dr.

Pokazatelji iskorištenja trupaca u obliku piljenice, furnira ili furnirske ploče izvanredno je važan za uspješnost mehaničke prerade drva, jer su piljenice, furnir i furnirske ploče proizvodi radi kojih se trupci prerađuju i jer je njihova vrijednost u mehaničkoj preradi najveća.

Promatranje iskorištenja trupaca samo sa stajališta proizvodnje piljene građe, plemenitog furnira i furnirskih ploča, opravdano je kada svi ostaci pri preradi trupaca u ove gotove proizvode nemaju nikakvu vrijednost i kada se radi o nezanemarljivim količinama. Međutim, danas je u suvre­menoj mehaničkoj preradi stanje takovo, da najčešće svi oblici ostatka mehaničke prerade imaju veću ili manju vrijednost pa se o tom ostatku govori kao o nusproizvodu (npr. sjecka dobivena iz krupnih ostataka) u mehaničkoj preradi drva. Zbog toga je kompleksno iskorištenje trupaca (tj. iskorištenje u obliku gotovog proizvoda i odgovarajućih nusproizvoda) potpuniji pokazatelj racionalne prerade trupaca.

U našoj mehaničkoj preradi drva pojavljuju se velike količine tzv. nus­proizvoda, koji se još uvijek ne koriste racionalno te iz tog razloga ne mo­žemo govoriti o potpunoj racionalnoj preradi trupaca. Jedan dio ovih osta­taka koristi se za proizvodnju tehnološke energije, jedan dio u obliku sječke, piljevine i dr., u proizvodnji ploča od usitnjenog drva, u proizvodnji celu­loze i briketa. Imajući u vidu velike količine kore od sirovine koja se pre­rađuje u mehaničkoj preradi drva, te raznih ostataka u šumi kod sjeće i izrade drvnih sortimenata, upotreba ovih ostataka nije ni manjim dijelom razriješena u smislu racionalizacije drvne mase. Uz to, ovakova kakva je predstavlja i određeni problem ekologije i zaštite čovjekove okoline.

Proizvodi mehaničke prerade drva bili su, a takvi su i danas, uglavnom poludovršeni proizvodi.

To znači da se većina tih proizvoda dalje, u pogonima finalne prerade, prerađuje u gotov konačni proizvod. Sve suvremene mehaničke prerade

470

drva imaju više ili manje identične faze rada, kao što su prerada trupaca, industrijsko sušenje proizvoda, obrada na proizvode specificiranih dimen­zija, ljepljenja drva i dr., i u tom pogledu nema bitnih razlika u težini po­jedinih tehnologija.

Prijašnja je pilanska tehnologija proizvodila standardne piljenice, ug­lavnom za nepoznatog potrošača i za nepoznat proizvod, dok je novija pi­lanska tehnologija organizirana u smislu proizvodnje specificiranih proiz­voda za određene gotove finalne proizvode. U odnosu na ostalu mehaničku preradu drva, pilanska tehnologija je znatno unaprijedila svoje gotove pro­izvode u smislu finalizacije. Pilanski proizvodi dolaze u finalnu preradu drva u dva oblika: kiio neokrajčena građa i elementi, koji mogu imati di­menzije koje točno odgovaraju finalnom proizvodu, kao i stupanj suhoče i dr. U kojem će obliku oni biti isporučeni ovisi o nizu faktora: opremlje­nosti pilane i finale strojevima za izradu elemenata, načinu sušenja, trans­portu, uskladištenju, ekonomskim faktorima itd.

Proizvodi ostale mehaničke prerade: plemeniti furnir, furnirske ploče i ploče od usitnjenog drva u pravilu dolaze u finalnu preradu drva samo u klasičnom obliku s potrebnom kvalitetom i teksturom i dimenzijama koje osiguravaju najbolje iskorištenje za dotičnu finalnu preradu drva. Promjene se javljaju dijelom u spajanju furnira po dužinama i širinama te se prema potrebi finalne prerade drva isporučuju određene površine furnira u od­ređenoj kvaliteti te u dijelu krojenja ploča na dimenzije potrebne finalne preradi drva , u oplemenjivanju i furniranju ploča sa materijalima koji su potrebni za finalni proizvod od drva.

Sadašnja pilanska tehnika i tehnologija, ne daje mogućnosti značajnog porasta proizvodnosti rada. Kvaliteta trupaca uvjetuje smanjenja iskorište­nja, kojega je teško sa sadašnjim postrojenjem, a naročito u doradnoj pre­radi i zadržati, a gotovo nikako i povećati. Sve veči napad sitnih proizvoda (npr. popruge) nužno vodi smanjenju iskorištenja pilanskih trupaca i sma­njenju proizvodnosti rada. Prosječni promjer pilanskih trupaca je sve niži, a što prati i pad kvalitete, jer se dio kvalitetnijih i trupaca većih promjera, već odavno, u pojedinim područjima i regijama, završavaju u pogonima proizvodnje furnira. I ovo donosi u prosjeku smanjenje iskorištenja kod pilanske prerade drva. Tehnologija u pilanskoj preradi drva zaustavljena na ostvarenju pred petnajstak godina, kada je ipak situacija sa sirovinom bila povoljnija nego što je danas, a posebno nego što se očekuje u bližoj budućnosti. Ova tehnologija, kao i postrojenja na kojima se proizvode pi­lanski proizvodi nije u mogućnosti iz raspoložive sirovine ostvariti povolj­nije pokazatelje proizvodnje.

Za sadašnju situaciju u pilanskoj, i ne samo u pilanskoj preradi drva možemo reći da se približava kritičnoj točki, s jedne strane nužni su zahvati u tehnologiji i postrojenju, a sa druge strane ulaganja u tehnologiju su ve­lika i u pravilu pilane nemaju vlastita sredstva s kojim bi mogle izvršiti svoju modernizaciju.

Naše pilane koje prerađuju tvrde listače su u većini slučajeva godišnjeg proreza cea 20—35.000 m'1 trupaca. Magućnost većeg proreza iz svih nave­denih razloga nema. Ovo onemogućuje opravdanosti većeg ulaganja radi značajnog povećanja proreza trupaca. Složena problematika u pilanskoj

471

(a i u drugim mehaničkim preradama) proizvodnja drva upućuje na vrlo racionalna ulaganja, ali uz uvjet ostvarenja novih tehnologija u namjenskoj pilanskoj industriji.

Informatička revolucija u prvom redu izaziva bitne promjene u final­nim proizvodnjama drva s time što će na tržištu opstati samo oni koji su maksimalno fleksibilni, tj. koji mogu svoje proizvodne programe u najkra­ćem vremenu prilagoditi novim zahtijevima. Pokazalo se da fleksibilnost velikih postrojenja nije gotovo nikakva i da su gubici, uslijed čestih promje­na u programu proizvodnje, zatim veličine serija koje fleksibilni program nameće, daleko veći od prednosti koje veliko postrojenje može imati pred malim.

U takvim uvjetima proizlaze za mehaničku preradu, a posebno za pi-lanarstvo određene posljedice: one moraju imati mogućnosti da u najkraćem roku kupcu ponude specifične proizvode, a pilanarstvo suhe specifične pi-lanske proizvode.

Bez obzira kakve kanale distribucije naša finalna prerada osvoji, me­hanička prerada, a posebno pilanarstvo će morati također postati fleksibilno unutar maksimalno mogućih limita, uvjetovano tehnikom i tehnologijom prerade i pripremanja proizvoda za prodaju. Osim svega naprijed navede­nog, valja uzeti u obzir činjenicu da će naša finalna industrija morati sve više se orjentirati na izvoz. A onoga časa, kada sudbina finalne prerade počne u većem postotku zavisiti o vanjskom tržištu i bez mogućnosti da se o visokim domaćim cijenama prebrode gubici na izvozu, ta će finalna prerada morati prihvatiti pravila igre tog tržišta ili će se s njega morati povući. Tek u takvim odnosima će se vidjeti sve slabosti cjelokupne repro-cjeline, od pilanske i polufinalne prerade drva pa do šumarstva, gdje će do izražaja doći neracionalan rad sa svim posljedicama u svjetskoj podjeli ra­da. Kod razmatranja svega ovoga, moramo voditi računa i o činjenici da smo mi premalo produktivni, i to ne samo u neposrednoj proizvodnji re-procjeline, već je naša društvena produktivnost među najnižima na svijetu, što također na uspješan plasman naših proizvoda u izvozu ima utjecaja.

Danas se općenito teži za optimalnom produktivnošću i maksimalnom ekonomićnošću odgovarajućih visoko automatskih tehnoloških procesa i au­tomatizaciji proizvodnog procesa u cjelini podržanih sa računskom tehni­kom. Današnje stanje tehnike i tehnologije mehaničke prerade drva u svijetu daje u tom smislu velike mogućnosti izbora. Njihov izbor treba uvijek pri­lagoditi datoj sirovini i proizvodima koje će proizvoditi. Kao primjer ovoga za pilansku tehnologiju može poslužiti tehnologija primarnog raspiljivanja trupaca s jednim ili više parova tračnih pila čiji je raspored pila za kvan­titativno iskorištenje optimalno kompjuterski izračunat i reguliran na os­novi podataka o snimljenoj formi i dimenzijama svakog pojedinog trupca. Značajan doprinos tome je i razvoj tomografije, snimanje unutarnjih gre­šaka trupaca kao što su kvrge, trulež, pukotine i si., ukratko snimanje kva­litete trupaca.

Računarom upravljani primarni pilanski strojevi, mogu uz primjenu određene tomografije, optimalno kvantitativno ispiliti pilanske trupce. To je ujedno i značajan korak ka visokoj produktivnosti, ekonomičnosti i kva­liteti piljenja.

472

Novija istraživanja, na nekonvencionalnim načinima izrade elemenata, odnose se prvenstveno na izradu elemenata laserom, vodom, vibrirajućim noževima i si. Kombinacija tomogral'skog snimanja piljenica i optimalno kompjutersko vođenje nekonvencionalnog alata, predstavljala bi sigurno znatno povećanje iskorištenja, a imajući u vidu napredak elektronske i elek-trooptičke industrije, vjerojatno i povećanje produktivnosti.

Trenutno, međutim takve tehnologije nisu upotrebljive prije svega zbog još uvijek visoke cijene po jedinici proizvoda. Iz tog se razloga vjerojatno još neće primjenjivati nekonvencionalan način izrade elemenata, nego se sve više u ove tehnologije uvode računari koji upravljaju proizvodnjom, a što je od posebne važnosti, optimiranja kod raspiljivanja piljenica.

Kod proizvodnje plemenitog furnira promjena tehnologije je u djelo-vima cijelog procesa proizvodnje. Na osnovnom stroju — furnirskom nožu omogućena je izrada vrlo tankih listova furnira sa vrlo točnim debljinama, što će omogućiti proizvodnju veće površine furnira iz određene količine si­rovine, nego što je to slučaj u sadašnjoj preradi. Ovo su nastojanja u teh­nologiji furnira da i dalje uspješno konkurira svim onim materijalima, koji žele zamjeniti u pojedinim područjima plemeniti furnir. Ove tehnologije su u eksperimentu i vidjeti ćemo što će donesti. Poboljšanja su i kod sušenja turnira, gdje se proces sušenja regulira pomoću računske tehnike, a fur­nir koji ima sklonost valovitosti površina razrješen je u procesu sušenja sa uređajem za ravnanje (peglanje) furnira. Automatskim ulaganjem furnira u sušare, kao i izlaganje furnira iz sušare, i brojenje listova furnira za od­ređene svežnjeve gotovog furnira, te povećanje broja rezova na furnirskom nožu, značajno povećava produktivnost rada. Nove konstrukcije furnirskih noževa, vjerojatno će omogućiti uspješnu preradu i trupaca u nižim pro­mjerima, što bi za furnirsku proizvodnju bilo od izuzetnog značenja.

U proizvodnji furnirskih (šperploča) ploča, kod ljuštenja trupaca i kro­jenja furnira primjenjuje se kod kvantitativnog iskorištenja optimalno kom­pjuterski izračunato i regulirano na osnovu podataka o snimljenoj površini furnira kao što su pukotine, ispadajuće kvrge i dr. Ova tehnologija uz po­većanje kvantitativnog iskorištenja sirovine pridonosi i povećanju kvali­tete, koja se očitava u povećanju udjela cijelih listova u proizvodnji šper­ploča.

Ovo smanjuje potrebu za spajanje furnira i povećava kvalitetu ploče. U tehnologiji sušenja furnira poboljšanja su u većim učincima sušara, režim sušenja vodi se pomoću računske tehnike, a sušara se puni i prazni pomoću uređaja na principu poluautomatike. Ovaj dio proizvodnje, koja se u pro­izvodnji zove mokro odjeljenje, nova postrojenja smanjuju broj izvršioca za cea dvije trećine, a iz čega je jasno koliko se povećava produktivnost rada.

U proizvodnji ploča iz usitnjenog drva će se tražiti sve veća raciona­lizacija i optimalni utrošak energije, drvne sirovine, ljepila i dr. što je omogućeno uvođenjem mikro-elektronike i računske tehnike u procesu pro­izvodnje, a koja se uspješno koristi: — u području proizvodnje i sušenja iverja, — na području obljepljivanja i natresa, - - n a području prešanja i točnosti ploča iza prešanja (Smanjenje nadmjere).

473

U područ ju ploča iz usi tnjenog drva, kao razvoj mogu se očekivati i novi tipovi ploča kao što su:

— ploča sa vrlo finim vanjskim slojem, — ploča sa vanjskim slojem iz vlaknatica, a srednji sloj iz poboljšanog

sloja, — iverice furni rane na razne načine, — iverice sa or jen t i ran im iverjem, — ploče iverice za oplate, — ploče iverice za građevinars tvo i — tanke furnirane ploče iverice.

U svakom slučaju koriš tenje kompju te r ske i druge suvremene tehnike u određen im fazama mehaničke p r e r ade drva, t rebalo bi dovesti do daljnjeg unapređivanja p r e r ade drva. Razvoj kompju te r ske tehnike sa svim njenim p rednos t ima nesumnj ivo već pronalazi veliku p r imjenu u pobol jšanju is­kor iš ten ja drvne mase . Tu se pr i je svega misli na mogućnost upo t rebe kom­p ju t e r ske tehnike na brzo iznalaženje onog načina p re rade , koji daje naj­povoljnije r ješenje.

No koris t i t i r a čuna r samo za opt imizaci ju u vidu kvant i ta t ivnog isko­r iš tenja bila b i nesaglediva greška, imajući u vidu njegove mogućnost i . Kom­p ju t e r ska tehnika t r eba naći svoju p r imjenu u či tavom s is temu upravl janja tehnologi jom i proizvodnjom uopće.

L I T E R A T U R A

1. B a b u n o v i ć , K. 1989.: Neki aspekti sadiašnje i buduće tehnologije proiz­vodnje masivnog drva iz jele-smreke ] njihovo značenje za praksu. U pri­premi za štampanje.

2. B r e ž n j a k , M. i B u t k o v i ć , Đ. 1983.: Pilanska tehnologija i tehnologija finalnih proizvoda iz drva — međusobne veze i utjecaji ZIDT, br. 6 (11), str. 21—29.

3. B r e ž n j a k , M. 1985.: Istraživanja procesa prerade drva piljenjem i ivera-njem. ZIDI, br. 3—4 (13), str. 1—13.

4. B u t k o v i ć , Đ. i W a g n e r , G. F. 1989.: Istraživanje povećavanja kvalitete piljene građe. U pripremi z,a štampanje

5. B r u c i , V. 1985.: Istraživanje procesa prerade drva u ploče. ZIDI, br. 3—4 (13), str. 13—27.

6. K o v a č e v i ć , M. 1984.: Stanje i perspektiva proizvodnje, svojstva i upotrebe ploča iz usitnjenog drva. ZIDI, br. (12), str. i—4.

1< P r k a , T. 1983.: Pilanska tehnologija hrastovine s obzirom na potrebe in­dustrije namještaja. Zbornik radova, str. 237—243 Osijek.

8. P r k a , T. 1986.: Componeneit parts production in Yugoslav sawills 18th IUFRO World Congress, Division 5, Ljubljana, Zbornik radova, str. 394—407.

9. P r k a , T. 1987.: Tehnološko-ekonomsko sagledavanje: rekonstrukcija ili iz­gradnja novih pilana. ZIDI, br. 1 (14), str. 11—14.

10. P r k a , T. 1988.: Niacin piljenja hrastovih trupaca radi izrade proizvoda od­ređenih karakteristika u pilanama Jugoslavije. AH division 5 (Volumen 1) Conference IUFRO, Sao Paulo (Brazil).

11. P r k a , T. 1988.: Razvoj pilanske prerade hrastovine. Drvna industrija, br. 9—11 (39), str. 217—222'i br. 11—12 (39), str. 255—263.

474

12. S a b a d i , R. i J a k o v a č , H. 1987.: Strategija pilanske proizvodnje i plas­mana na domaćem i stranom tržištu u uvjetima informatičke revolucije. ZIDI, br. 1 (14), str. 23—28.

13. Z u b č e v i c , R. 1987.: Stanje pilanske industrije u SR Bili. ZIDI, br. 1. str. 2—5.

14. . . . Program razvoja za piljenu građu 1985—1990. godine. Poslovna zajednica »Exportdrvo«, Zagreb 1986. godine.

Problems of Development of Mechanical Wood Treatment

S u m m a r y

In the first part of his paper the author exposes the main concepts — terms (which are differently explained in the literature and in practice) and thier sig­nificance. In the second part he discusses the basic technical-technological cha­racteristics of mechanical wood treatment and development of basic activities: production of boards, veneer, joinery laminated boards, particle boards and other products of mechanical wood treatment. The third part deals with pos­sibilities and trends in the development of mechanical wood treatment according to the basic activities, with emphasized application of compulors and other con­temporary instruments for managing technology and production in general.

O B A V I J E S T

Na 4. sjednici PREDSJEDNIŠTVA SAVEZA društava inže­njera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, koja je održana 21. prosinca 1988. godine, donijeta je

O D L U K A

Godišnja pretplata na ŠUMARSKI LIST za 1989. g. iznosi:

— zaposleni članovi dinara 20.000.— — Studenti , daći i umirovljenici dinara 10.000.— — organizacije udruženog rada dinara 200.000.— — za inozemstvo 40 SAD dolara na

dan fakturiranja Zagreb, 05. 01. 1989.

Predsjednik Predsjedništva (Adam Pavlović, dipl. inž.)

Naš ŽIRO RAČUN kod SDK: 30102-678-6249

475

AKTUALNO

P R I V R E D N A REFORMA U ŠUMSKOJ PROIZVODNJI*

Naše društvo ulazi u reformu u kojoj centralno mjesto zauzima korjenita promjena privrednog sistema povratkom na tržišnu privredu uz slobodno dje­lovanje ekonomskih zakona. Čovječanstvo se još uvijek nalazi u svijetu robne proizvodnje i ona je neizbježna. Proteklih se 40-tak godina zaboravilo da je »historia magistra vitae«, i da je razliku između ekonomskih zakona i administra­tivnih, voluntarisitičkih zakona još prije više od 150 godina ekonomist J e a n B a p t i s t S a y (1767—1832) ovako formulirao: »Ekonomski zakoni vladaju za­konodavcem i vladarom, i nikad se ne mogu nekažnjeno prekoračiti. Pozitivni zakonski propisi, tzv. administratiivni propisi odnose se prema ekonomskim zakonima kao paučina prema željeznoj traverzi.« Taj je ekonomist več tada upozoravao na granice djelovanja državne uprave koje prestaju ondje gdje po­činju ekonomski zakoni.

Do sada je, naravno, i u šumskoj proizvodnji primijenjeno administrativno reguliranje privrednih odnosa unutar i između privrednih subjekata. Na tom su području uz republičke organe jak utjecaj imale i općinske strukture često potpomognute stručnim kadrovima. Izvor tih općinskih utjecaja je i u opće­društvenom vlasništvu šuma; njih općine smatraju svojim bogatstvom često utječući na tržište šumskih sirovina (cijene i plaisman) u korist »svoje« drvo-prerađivačke industrije. Republički organi, u nastojanju da spriječe usitnjavanje upravljanja šumama na pojedine općine, formirali su šumsko privredna pod­ručja razbivši jedan cjelovit društveni šumski fond na mozaik od većeg broja »šumoposjednika«. Drugim su, opet, propisima utjecali na raspodjelu viška vri­jednosti u šumskoj proizvodnji bez obzira na tržišne zakone raspodjele. U tržiš­noj, naime, ekonomiji, u kojoj se na tržištu formiraju cijene roba, kapitala i radne snage, vladaju i neki drugi ekonomski zakoni a ne samo zakon o »slo­bodnom« formiranju cijene roba. No o tim drugim ekonomskim zakonima se u sadašnjem vremenskom razdoblju ne vodi mnogo računa ni u masovnim me­dijskim sredstvima javnog informiranja a ni u javnim izlaganjima odgovornih privrednih rukovodilaca, možda i stoga što su ti drugi zakoni ionako nužna posljedica tržišne ekonomije. Budući da se tržišna ekonomija treba primijeniti i u šumskoj proizvodnji nalazim da upozorim na neke od tih zakona. Tu slobodu si dozvoljavam, jer sam istraživao ispoljavanje tih zakona u šumskoj proizvodnji i objavio to istraživanje u Zborniku radova Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, knjiga IV, 1958. g. (Zakon vrijednosti u šumarstvu). Neke dedukcije iz tog istra­živanja objavio sam u Šumarskom listu: Političko ekonomska suština B a r t h i n e formule, br. 11—12 1971.; Šuma-ekonomski fenomen, br. 1—2 1972; Stvaranje i raspodjela viška vrijednosti u šumskoj proizvodnji, br. 3—4 1972. Ta su istra­živanja bila temelj mojih predavanja na Ekonomskim fakultetima u Zagrebu i Osijeku, a jednako tako i političko ekonomska osnovica mojeg udžbenika »Eko­nomika šumske privrede« (Osijek 1977.). Tu u obzir dolaze Zakon vrijednosti,

* Po jedan primjerak poslan je Republičkom Komitetu za poljoprivredu i šumarstvo, Poslovnoj zajednici »Exportdrvo« j SIZ-u šumarstva Hrvatske.

476

zakon proizvodnje, zakon razmjene, zakon o profitu (prosječnoj profitnoj stopi), zakon o raspodjeli viška vrijednosti, te političko ekonomske kategorije kao što su cijena proizvodnje, ekstraprofit, renta (apsolutna, diferencijalna, monopolska) a i druga ekonomska mjerila (akumulativnost, ekonomičnost, produktivnost i si.) te više drugih pojmova (naturalna privreda, novčana privreda, novostvorena vri­jednost, minuli rad i dr.). Kako ovaj prostor ne dozvoljava da se ti ekonomski zakoni i te ekonomske kategorije ovdje objašnjavaju (a one su poznate 150 go­dina i više u istraživanjim a W. P e t t y 1623—1687, A. S m i t h 1723—1790, D. R i c a r d o 1772—1823, J. B. S a v 1767—1832, K. M a r k s 1818—1883, da navedem samo osnivače i istraživače klasične škole političke ekonomije) upo­zorit ču ovdje samo na kategorije i ekonomske zakone važne za šumske pro­izvodnju.

U prvom redu tu dolazi zakon proizvodnje šumskih sortimenata kaO' robe, sortimenaita eksploatacije šuma, a to je ujedno i zakon vrijednosti drveta kao robe. Upravo na osnovu tog zakona treba razrješavati i uspostaviti čiste odnose između društva (države) i radničkih kolektiva koji u ime društva a za svoj račun eksploatiraju šume. Uspostavljanjem tog zakona (koji u dosadašnjem admini­strativnom sistemu nije pozitivan) raščlanit će se i odnos između gospodarenja šumama (u najširem smislu održavanje i uzgajanje šuma, uređenje šuma, zaštita i unapređenje šuma, nova pošumljivanja i si.) s jedne strane i eksploatacije šuma s druge. Tu se uopće ne radi samo u drugačijoj tehnologiji i tehnološkim postupcima tih grana šumarstva , nego o ekonomskim razlikama među njima a koje čine upravo srž razdvajanja uzgajanja (skraćeno rečeno) i eksploatacije šuma.

Odmah treba biti nacistu, da proizvodnja u šumskoj privredi počinje eks­ploatacijom šuma, i to bez obzira da li se eksploatiraju šume nastale od pri­rode ili šume sađene i uzgajane ljudskom rukom. U tržišnoj je ekonomiji odu­vijek poznato da je eksploatator morao kalkulirati koliko kapitala mora uložiti da plati radnu snagu za sječu, izradu i transport do tržišta, zatim za amortiza­ciju upotrijebljenih sredstava (minuli rad), te koliku odštetu može i smije u najnepovoljnijem slučaju platiti šumovlasniku za drvo da bi još postigao željeni profit. Svi navedeni novčani iznosi zbrojeni zajedno ne smiju iznositi više od tržne cijene drvnih sortimenata. Prema tome u okvir tržne cijene treba smjestiti troškove eksploatacije šuma, odštetu šumovlasniku i profit. Polazna točka je tržna cijena od koje treba odbiti troškove eksploatacije i profit, a ostatak pripada šumovlasniku. Zbog toga šumovlasnik, da bi došao do odštete, mora priznati eksploatatoru sve troškove eksploatacije i još k tome pravo na njegov profit. Taj je postupak manje-više poznat šumarskim stručnjacima, a u skladu je s tržišnom ekonomijom i ekonomskim zakonima. Manje je, međutim, poznata politička ekonomska priroda i sudbinska funkcija te odštete koju dobiva šumo­vlasnik. U šumarskoj ekonomskoj teoriji postoje uglavnom dva termina za tu odštetu. Najprije je postojao termin »šumska taksa«, da bi se kasnije, uz njega pojavio i termin »cijena drveta u šumi na panju«. No politička ekonomija, kao znanost koja proučava ekonomske zakonitosti robne proizvodnje, proučavala je takve odštete i utvrdila ih je kao posebnu vrstu ekstra-profita i nazvala ih je »renta«. Ta odšteta, ta renta zajedno s profitom organizatora proizvodnje sa­činjava ukupan višak vrijednosti u dotičnoj proizvodnji.

Pojam »renta« poznat je u političkoj ekonomiji i objašnjen prije više od 300 godina (W. P e t t y , diferencijalna renta položaja). Ta je kategorija političke

477

ekonomije i dalje razrađivana (R i c a r d o, M a r k s , B a k a r i ć) i to u poljo­privredi, većinom na primjeru proizvodnje pšenice (renta plodnosti, monopolska renta). Ta se renta jasno ispoljava kod zakupa poljoprivrednog zemljišta. Vele­posjednik daje svoje zemljište u zakup i od zakupca dobiva odštetu koja se kao renta time jasno ispoljava. U takvoj je poljoprivredi detaljno obrađena uloga i sudbina triju »klasičnih figura«: veleposjednik, kojemu pripada renta na os­novu institucije privatnog vlasništva, zatim zakupac zemljišta kojemu pripada profit na uloženi kapital, i konačno poljoprivredni radnik koji dobiva naknadu za uloženu radnu snagu. Višak vrijednosti se sastoji iz rente i profita, dijele ga veleposjednik i zakupac, dok radnik koji je ostvario višak vrijednosti dobiva samo plaćenu vrijednost svoje radne snage.

Identični odnosi postoje i u šumskoj proizvodnji. Tu su, međutim, ti odnosi još jasniji, vidljiviji i mnogobrojniji nego u današnjoj poljoprivrednoj proizvod­nji u kojoj su sve tri »klasične figure« ujedinjene u jednoj figuri (farmeri, se­ljaci); itu je višak vrijed nosti jedinstven, pa bi trebala zamršena računica da se izračuna dio koji otpada na rentu (što je uostalom nepotrebno, jer toj »figuri« ionako pripada cio višak vrijednosti). U evropskom šumarstvu organiziran je najveći dio šuma u obliku velikog posjeda, bilo državnog bilo privatnog, pa su jasno vidljive sve tri »klasične figure«, pogotovo kod državnog šumskog posjeda. Tu se svagdje rigorozno vodi računa o toj odšteti, šumskoj taksi koja pripada šumovlasniku-državi, osim naravno u nas. U našim je stručnim krugovima izraz »renta« primljen nevoljko, poglavito zbog bojazni da će se ta renta, ili njezin dio odliti iz šumarstva u druge djelatnosti u okviru društveno-političkih zajed­nica (čl. 18. Ustava SFRJ i SRH). Većini je bilo jasno da je renta rezultat nekih povoljnih okolnosti privređivanja i da nije rezultat rada uzgajanja šuma, nego ostatak nakon eksploatacije šuma. Ustavi nisu uvažili specifičnost šumskog bo­gatstva nego su ga izjednačili s rudnim bogatstvima koja nisu obnovljiva kao šumsko. Sastavljači Ustava nisu imali u vidu da je ta renta glavni izvor, a naj­češće i jedini za sve radove u vezi gospodarenja šumama. Organizatoru eksploa­tacije šuma nije potrebna ta renta; on može podići i kratkoročni kredit, obaviti rad, a iz prodane robe vratiti kredit (obrtaj sredstava u godini nešto veći od 1), i još postići profit. Troškovi gospodarenja šumama (obnova šuma, pošumljiva-nje, zaštita itd.) ne može se služiti takvim kreditima jer to nije robna proizvod­nja prodajom koje bi se ta sredstva mogla vratiti. Ono što se »dobije« prodajom drva na panju je upravo ta renta, alias šumska taksa, iz koje se ti radovi finan­ciraju; to su sredstva budžetskog karaktera, nepovratna sredstva kao što su sredstva za infrastrukturu (školstvo, kulturu i si.). Tim sredstvima može država dodati i druga svoja budžetska sredstva, kao što se to i radi u mnogim drugim državama, ukoliko država u vezi sa šumama želi postići neki cilj, a »šumovlas-nička sredstva« nisu za to dostatna. Zbog toga što to sastavljači Ustava nisu uočili, i što nisu interpretirali šumsko bogatstvo u Ustavu na odgovarajući na­čin, republički šumarski i drugi organi moraju tražiti različite načine i sredstva, često kompromisna i odgovorna s ostalim zainteresiranim stranama (općine, šumskoprivredne organizacije) i mijenjati, prepravljati zakon o šumama i druge propise. To dakako donosi nepotrebne probleme državnoj šumskoj privrednoj politici, a unosi i povremene nemire u šumskoprivredne organizacije.

Šumsku taksu treba izvesti na svjetlo dana ne samo zbog toga što je ona jedan ekonomski zakon, nego i zbog toga da se jasno ograniče troškovi eksplo­atacije šuma i razgraniče sa sredstvima za gospodarenje šumama. Šumska taksa

478

je ujedno instrument koji prisiljava eksploatatora na ekonomično poslovanje i na' racionalne postupke i kod preuzimanja sječine i kod plasiranja gotove robe; ona ujedno prisiljava i šumovlasnika da ocjenjuje kvalitetu i konsigniranih stabala i izrađene robe. Šumska taksa je i simbol dvaju ekonomskih zakona, zakona proizvodnje i zakona raspodjele a poznati način njezina izračunavanja dat je tzv. B a r t h i n o m formulom

C S = E

1,0 p

u kojoj »Š« znači šumsku taksu, »C« tržnu cijenu, »E« troškove eksploatacije a »p« profitnu stopu na uložena sredstva.

Mnogim su stručnjacima, osobito onima starijih generacija, dosta poznate koristi od šumske takse, pa ne bi trebalo biti kolebanja u zvaničnom stavu. Šum­ska taksa mora postojati i onda kada poslove gospodarenja i eksploatacije obav­lja ista privredna organizacija; ona bi omogućila čak i konkurenciju između eksploatatora ukoliko bi za konkurenciju bile pogodne i druge okolnosti.

Daljnji je problem, vezan uz šumsku taksu, (da izbjegnem izraz renta), je njezino trošenje. Budući da to nisu sredstva bilo kojeg radnog kolektiva, odluka o njihovom trošenju treba pripasti cjelokupnom društvu (državi), jer su i šume bogatstvo cjelokupnog društva. Šume nisu bogatstvo' čak ni cjelokupne sadašnje generacije, nego i svih budućih generacija. Šume su briga države kao najšire za­jednice koja nasljeđuje šume od prošlih generacija, čuva ih i unapređuje kako bi ih poboljšane predala budućim generacijama; njihovo nastajanje, razvoj i dozrijevanje traje kroz generacije. Taj etički princip i ta moralna obaveza ug­lađeni su u šumarsku znanost kao temelji uzgajanja i uređivanja šuma na duge rokove; usađeni su i u šumarske stručnjake, a društvo treba da ih u tome po­maže. Zbog toga se i ta šumska taksa, ta općedruštvena sredstva treba da ras­poređuju na cjelokupni šumski fond prema trenutnim potrebama ali i prioriteti­ma pojedinih njegovih dijelova bez obzira gdje su ostvarena. Svako lokalno odu­zimanje sredstava u druge svrhe ugrožava moralnu obavezu društva prema slije­dećim generacijama. To bi trebalo biti »Credo« državne šumsko privredne po­litike.

U postojećem Ustavu općenarodne šume pripadaju kategoriji općedruštve­nog vlasništva. U našem društveno političkom sistemu je time data mogućnost da se za ingeneracije nad šumama međusobno bore različite društveno politič­ke zajednice (država-republika, skupštine općina) i šumskoprivredne organizacije. Iskustvo nas uči, da su državne šume bile uvijek najbolje očuvane i uređene. U ekonomskoj povijesti naše zemlje bilo je slučajeva da su šume bile najbolje očuvane kad su bile pod vojnom upravom (Crna Gora, prema D. Vučkoviću). Da li će se državno vlasništvo kao oblik vlasništva ponovno uspostaviti, još nije po­znato. Dakako da bi ta kategorija vlasništva bila najpogodnija, i da bi tada bilo lakše riješiti mnoge dosadašnje probleme. No ako šume ostanu općedruštveno vlasništvo, svako drugo rješenje bi bilo slabo osim da im nosilac bude repub­lički organ.

Privatne šume ostaju i dalje najslabija točka državne šumsko privredne politike; one će biti i u nedogledno vrijeme nerješiv problem, naravno, ukoliko ne budu otkupljene i prevedene u društveno vlasništvo. Za sada čini se nema za taj otkup sredstava. Ipak, trebalo bi misliti o tome i to u prvom redu za lo-

479

kacije sposobne za visoku proizvodnju i za lokacije gdje su te šume zaštitnog karaktera.

Na kraju, s obzirom na tržišnu ekonomiju koja se priprema, ne bi trebalo nikakvim propisima onemogućiti konkurenciju kod izvođenja svih vrsta radova u šumama u kojima bi uz kvalitetu bila u izgledu veća ekonomičnost. Isto tako ne bi trebalo ograničavati šumskoprivredne organizacije samo na radove u šu­mama. Vjerojatno bi neki od tih kolektiva bili sposobni na svoj rizik, sa svojim pa i tuđim sredstvima graditi javne ceste, mostove, ili obavljati javni transport.

Kod buduće organizacije gospodarenja šumama treba voditi računa i o tome da se stručno osoblje (kadrovi) zadrži što dulje vrijeme svog radnog vijeka na određenom šumskom prostoru. Potrebno je dulje vrijeme i više godina da se upoznaju stanišne, sastojinske i druge lokalne okolnosti. No to je važno i zbog emocionalne povezanosti šumarskih stručnjaka uz »njihove šume« i uz njihov uspjeh u šumama kojega se rezultati vide tek u duljim vremenskim razmacima. Posebno je to važno za one stručnjake koji su zaduženi za uzgajanje i unapre-Iđenje šuma. Lijepih je takvih primjera bilo uvijek, pa i prije i poslije 1960. godine.

Premda su mnoge ove postavke poznate šumarskim stručnjacima u republič­kim i ostalim stručnim institucijama, smatram da ih je trebalo iznijeti pred stručnu kompetentnu javnost. U to su me uvjerili stručni dijalozi u seniorskoj (umirovljeničkoj) sekciji Društva inženjera i tehničara šumarstva i drvne in­dustrije Zagreb. Upravo je među šumarskim stručnjacima bilo i odviše neslaganja o nekim problemima, i to mahom zbog nedovoljnog poznavanja specifičnih ispoljavanja nekih ekonomskih zakonitosti u šumskoj proizvodnji. Možda će ovo izlaganje te probleme pojasniti.

U Zagrebu, 5. svibnja 1989. Prof. dr. Zvonimir Potočić

480

P R I M J E D B E I PRIJEDLOZI U VEZI SAVJETOVANJA O ŠUMSKO--GOSPODARSKIM PODRUČJIMA I ORGANIZACIJI ŠUMARSTVA,

od ržanom u Zagrebu, 26. travnja 1989.

1. Na Savjetovanju sam smatrao da ne bi bilo prikladno javiti se za riječ i iznositi moja stajališta, pogotovu što su ta stajališta suprotna iznešenim pri­jedlozima glavnog referata prof, dr Šime M e š t r o v i ć a , prof, dr Branislava P r p i ć a i prof, dr Slavka M a t i c a . Savjetovanje je naime organizirano i shva­ćeno da je u režiji Šumarskog fakulteta, iako su navedeni i drugi organizatori, a budući da nisam prisustvovao sjednici Vijeća Šumarskog odjela dan ranije, iznositi neslaganja s gledištima autora ne bi bilo s moje strane lojalno kao članu tog fakulteta, u prisustvu velikog broja šumarnika iz prakse, nečlanova Šumarskog fakulteta

2. Mišljenja sam da se ne smije olako investirati ugled Šumarskog fakulte­ta iznošenjem prijedloga organizacije šumarstva u Hrvatskoj, pogotovu ako se bajna koncepcija prijedloga temelji na pojmu i koncepciji šumsko-gospodar-skih područja i to se na nekoliko mjesta u referatu čak zaodijeva pridjevima »znanstven«, što na žalost ne stoji i može ozbiljno štetiti ugledu Šumarskog fa­kulteta.

Šumskogospodarsko područje onakvo kakva su osnivana početkom šezdese­tih godina i kakva se uz manje korekcije predlažu referatom, nemaju dakako nikakve veze s bilo kakvim znanstvenim saznanjima, kako iz područja bio­tehničkih znanosti, tako i sa stajališta znanstvene organizacije upravljanja i po­slovanja u šumarstvu, a pogotovu ne sa znanstvenim dostignućima iz područja makro- i mikroekonomike.

Šumsko-gospodarska područja osnovana šezdesetih godina samo su stvarni korak ka podjeli interesa teritorijalno-političkih jedinica, procesa koji je bio započeo skoro desetljeće prije. To je ujedno prijelaz iz centralno-planske priv­rede na dogovornu ekonomiju, pa je valjalo podijeliti »lena« i to je učinjeno.. Sve se temelji na krivim i dogmatskim tumačenjima i beskrajnim rasprama klasika marksizma oko rente, njenog nastajanja i dakako raspodjele.

Šumskogospodarsko područje u pravom smislu, znanstvenom ako hoćemo, jest područje na kojem se može uz najniži utrošak resursa osigurati optimalno upravljanje šumama, uzgajanje, njegovanje i zaštićivanje šuma, te iskorišćivanjc šuma.

Iz glavnog referata na žalost provijava ta sitara koncepcija, zaodjevena, ka­ko rekoh, pridjevima »znanstven« što na žalost ne može koristiti ugledu Šu­marskog fakulteta.

Smatram, kao što sam smatrao i što ću smatrati, da ako se Šumarski fa­kultet primio posla da pripomogne nalaženju optimalnog modela gospodarenja šumama (tj. podizanja, uzgajanja, zaštite, iskorišćivanja i upravljanja — uklju-ćiv čuvanja šuma), tada nema mjesta kompromisnim rješenjima, već valja iznijeti o gospodarenju šumama ono što je optimalno i znanstveno utemeljeno.

481

Kompromise moraju praviti ljudi vođeni užim, širim, osobnim i inim intere­sima,, što spada u područje gospodarske politike, politike i inih poriva, ali izvan šumarske struke, pa se i odgovornost na taj način može ako ne jasno, ono bar jasnije razgraničiti.

3. Znanstveno utemeljeno gospodarenje šumama mora poči od činjenice da SR Hrvatska ima šume takve kakve jesu. U takvom polaznom položaju valja načiniti bilancu mogućih maksimiziranih prihoda (znanstveno utemeljenih), mini-miziranih rashoda (znanstveno utemeljenih) te na razlici utvrditi (znanstveno utemeljeno) ciljeve koje mora postizati da bi postojeći šumski fond postupno bio doveden u optimum, tj. da bi šume čim više prilagoditi prirodnim šumama, osiguravši maksimalnu proizvodnju drvne biomase i potencijala usluga općih koristi šuma.

U takvim uvjetima dakako nema mjesta raspravama oko šumske rente. Šum­ske rente u Hrvatskoj nema i neće je biti sve dotle, dok postoji i jedno stablo izraslo iz panja, dok postoji šikara koja se ekološki može pretvoriti u visoku šumu. Govoriti o »renti« u šumarstvu, a istovremeno plakati o nedostatku sred­stava za tzv. jednostavnu i tzv. proširenu reprodukciju u šumarstvu, mogu i smiju laici i političari, ali ne šumarnici.

4. Predlažući način organizacije šumarstva u 29 šumsko-gospodarskih područ­ja, koja bi se formirala kao poduzeća, autori su se, unatoč velikom trudu, izlo­žili opasnosti da se identificiraju sa svim onima, koji u šumi ne vide vrlo složen kopneni ekosistem, koji poput svakog drugog, posjeduje svojstvo samoobnovc i samoregulacije (Prpić), već kao na izvor prihoda za zadovoljenje društvenih ili osobnih potreba na račun šumarstva.

Prvo, nije se pošlo u znanstvenim razmatranjima optimiziranog šumarenja u Hrvatskoj od činjenice da imamo šume kakve imamo, uzevši ih dakako sve zajedno.

Drugo, nisu razmotrene i vrednovane sve alternative podizanja, njega, zašti­te, iskorišćavanja, čuvanja i upravljanja šumama.

Treće, nisu razmotrene sve alternative međusobnih veza šumarstva s osta­lim oblastima narodnog gospodarstva.

Četvrto, iz optimiziranih endogenih i egzogenih alternativa nije, te iz njih izvedenih permutacija, nije izvršena optimizacija.

Da je to načinjeno, mogli bismo govoriti o znanstvenoj podlozi prijedloga. Budući da to nije učinjeno, prijedlog nije znanstven, niti smije nositi ime Šu­marskog fakulteta u Zagrebu, koja je najstarija znanstveno-nastavna institucija iz te struke u SFRJ.

5. Autori prijedloga, uz iskreno zalaganje i velik trud, nisu uspjeli da po­vuku jasnu granicu između šumarenja kakvo smo imali i šumarenja koje treba biti u uvjetima tržišnog gospodarenja.

Ne samo da je propušteno da se pri izradi Zakona o poduzećima insistira da se profitna poduzeća koja će se baviti poslovima u šumarstvu moraju biti licencirana, t j . poslove u šumi sa šumom mogu obavijali samo pod nadzorom i uz rukovođenje ovlaštenog šumarnika, već izgleda da je predlagačima čak sve­jedno, hoće li šumarska poduzeća (tj. njih 29 prema prijedlogu) biti profitna ili neprofitna (javna) poduzeća. Predlagačima je isto tako izgleda svejedno u kakvim će se obligaeijskim odnosima po njima predložena poduzeća naći u slu-

482

čaju da se u zemlji doista krene na tržišnu privredu. U/ alternativu da se up­ravljanje šumama vodi na razini ministarstva u republici, u prijedlogu nema ni riječi o argumentima i temeljnim dokazima, što je nedopustivo za rad s ovakvim pretenzijama.

6. Na temelju prednjih, najsažetijih primjedaba, predložio bih da se prijed­log povuče, izradi nov i iznese pred stručnu javnost kao stajalište Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Na kraju bih dodao da mi je osobno žao što se ne mogu složiti s iznesenim prijedlogom, ali molim autore, moje drage i cijenjene kolege, da ovo protivlje­nje ne shvate kao animozitet, već kao pošteno nastojanje da kroz, dijalog na akademskoj razini, dođemo do optimuma, što je dug svih nas prema našoj domovini.

u Zagrebu, 1. svibnja 1989. Prof. dr. Rudolf Sabadi

IZ ŠUMARSKOG LISTA 1889. GODINE

Zanimiv zakup bukovog žira. Kako smo saznati mogli, rodila je bukvica prošle godine u šumah vlastelinstva daruvarskog prilično dobro, te je isto za iznajmlje-nje žirenja zakupninu od 4000 for. tražilo. Zakupnik se i našao; ali ta svota bijaše mu prevelika, ite se nemogoše nagoditi. Usuprot tomu stavi dotični trgovac vlaste­linstvu sliedeću ponudu: Neka se naime čopor svinja, kojih do 700 komada ima, prije ugona u žirenje na vagi izmjere, isto tako i nakon žirenja, pak da je on voljan od ulovljenih svinja, što budu više na vagi odvagnule, za svaki kilogram 15 novč. platiti; na što dakako vlastelinstvo dragovoljno pristade.

Nakon žirenja budu svinje opet na vagi izmjerene; a rezultat bijaše taj, da se je zakupnik u računu prevario, jer je vlastelinstvo za žirenje svojih svinja, kako s dobro informirane strane čujemo, preko 10.000 for. platiti imao.

(str. 85.)

483

P R I M J E D B E NA PRIJEDLOG ŠUMSKO GOSPODARSKA PODRUČJA U ORGANIZACIJI ŠUMARSTVA H R V A T S K E

1. Tržišna ekonomija u kojoj vladaju tržišni zakoni oživljava u našem pri­vrednom sistemu, a to znači da se treba primjcniti i na šumarstvu.

Nalazim zato za shodno da u svjetlu ekonomskih zakona-zakona proizvod­nje, vrijednosti, raspodjele viška vrijednosti — razmotrim neke predložene kri­terije za podjelu šuma Hrvatske na šumsko gospodarska područja te uvjete koji se moraju osigurati unutar tog područja.

Citirati ću zato samo one dijelove teksta o kojima ću raspravljati, i to:

a. iz definicije gospodarskog područja ».. . osigurava potrajnost sveukupnog ko­rištenja i uvjeti za biološku reprodukciju«

b. sa str. 19 »Šumarske organizacije ispunjavaju zadatak društva da šumom kao samoobnovljivim resursom tako gospodari kako ne bi samo egzistirala već postajala sve svrsishodni ja i davala društvu više koristi — progresivno po-trajno gospodarenje.

2. U prvom redu je zakon proizvodnje i zakon vrijednosti, gospodarenje šumama definirano u ZOŠ čl. 9 predstavlja cjelokupan proces proizvodnje, u kojem se ekonomski razlikuju dva tehnološka postupka: uzgoj i iskorišćavanje šuma.

Osim ova dva tehnološka postupka u procesu proizvodnje učestvuju pri­rodni uvjeti iz kojih proizlaze ograničenja u pogledu proizvodnje, vrste, koli­čine i kvalitete drvne mase (proizvoda). Ograničenja su tim značajnija što se zna da drvna masa u procesu proizvodnje ima i ulogu sredstava za proizvodnju, te utječe na stvaranje vrijednosti.

Biološka reprodukcija je skup tehnoloških laza ljudskog rada, kojim se u/ prirodna ograničenja, u mnogogodišnjem procesu proizvodnje, utječe na koli­činu i kvalitet proizvoda. Dakle ona obuhvaća različito trošenje elemenata pro­izvodnje po fazama rada i stvara upotrebnu vrijednost drvne mase — sortime-nata etata.

Upotrebna vrijednost drvne mase svake vrste drveća stvorena do određene faze rada, ako i dalje ostaje u procesu proizvodnje »bitno utječe na stvaranje nove upotrebne vrijednosti slijedeće faze, ali ne ulazi u proces stvaranja vrijed­nosti, jer se njihova upotrebna vrijednost ne troši u procesu proizvodnje« (B. K r a l j i ć ) .

Upotrebnu vrijednost verificira tržište, pa se proces proizvodnje dopunjuje prometnim procesom. U tom pravcu vrši se novi tehnološki postupak (iskoriš-ćavanja) proizvodnje i stvaranje vrijednosti, koje sa prethodnom čine konačnu upotrebnu vrijednost drvne mase stvorene u procesu proizvodnje iste.

Iz izloženog se čini logično da se financiranje biološke reprodukcije promat­ra privredno, sa stajališta stvaranja vrijednosti. To dalje znači da se financira iz prihoda etata.

484

Vrijednost tržište verificira prema vlastitim zakonima, a rezultati se očituju u različitim tržnim cijenama gotovih istoimenih proizvoda (sortimenata) po vr­stama drveća, a ovi su odraz prirodnih uvjeta. Dakle, prirodni ekološki uvjeti, bez obzira na oblik privredne aktivnosti ekonomski se izražavaju i materijalno i vrijednosno tako da jednaki rad uz jednaka ulaganja u različitim ekološkim u-vjetima daju nejednake rezultate rada i obratno. To znači da manja količina rada materijalizirana u proizvodima ima veću vrijednost, jer nema pokriće u radu.

3. Praktično, u postojećoj organizaciji šumarstva po šumsko gospodarskom području, na osnovu planskih etata (iz ŠGPS) i standardiziranih prodajnih cijena prihod po m3 u novčanim jedinicama iznosi:

Š. G. Slav. Sred. Bil. Var. Pri. Sis. Kor. Gor. Li- Dal-područje Bara. Pos. Pod. Med. Zag. Ban. Pok. Prim, čko mat.

novčane jedinice 100,0 80,0 70,0 66,8 91,1 73,4 75,3 65,9 51,6 32,6 43,1

Predočeni podaci su realna slika vrste drveća, te kvalitete sortimenata unu­tar vrste drveća. Prihod je suma utjecaja ekoloških faktora i nagomilavanja mi­nulog rada tj . društvene akumulacije.

Predloženom raspodjelom razlike u prihodima biti će još veće, a to znači da poduzećima koja gospodare sredstvima u društvenoj svojini u startu dajemo na raspolaganje veći dohodak, rentu i akumulaciju. Da li na to imamo pravo pokušat ćemo potražiti odgovor u političkoj ckonomij1.

4. Za ocjenu karaktera proizvodnih odnosa u socijalističkoj zemlji kao što je naša odlučujuće je pitanje na koji način se vrši koncentracija onog dijela opredmećenog rada koji čini društvenu akumulaciu i kako raspolagati tom a-humulacijom

U šumarstvu se upravo putem tržišnog mehanizma dio minulog rada koji predstavlja društvenu akumulaciju, koncentrira u ona šumska gospodarska pođi' ručja koja imaju tržišno vrijedniju vrstu drveća i kvalitetnije sortimente, ko­ji proizlaze iz prirodnih ekoloških uvjeta.

Ta činjenica govori sama po sebi da prihod odnosno dohodak ostvaren u organizaciji ne može biti tumačen isključivo kao doprinos kolektiva, već kao dio ukupnog dohotka kojim taj kolektiv upravlja. Tim upravljanjem u stvari on obavlja društvenu, a ne neku kolektivnovlasničku ili individualističku funk­ciju, a to znači da se dohodak te organizacije nalazi ne samo formalno u druš­tvenoj svojini, već da takva organizacija mora snositi sasvim određenu odgo­vornost prema svim drugim radnicima, odnosno društvu za to kako raspolaže tih dohotkom. Odredi li sebi za isti rad bitno veće osobne dohotke nego što predviđaju mjerila prema radu, ne samo da drugim radnicima oduzima druš­tvena sredstva koja su im potrebna za razvoj proizvodnih snaga, već i u odnose među radnicima unosi socijalnu nejednakost. Društveni karakter prihoda i do­hotka se očituje u njihovom ravnopravnom stjecanju i raspodjeli svih radnika šumarstva, u razmjeru sa udjelom svog rada u ukupnom društvenom radu.

485

Prema tome tržišno stjecanje prihoda i tržišna raspodjela dohotka ne može biti mjerilo u raspodjeli dohotka u organizaciji rada, već bi se određenim re­gulativama trebalo djelovati u pravcu najvećeg mogućeg ujednačavanja uvjeta privređivanja proizašlih iz ekoloških i tržnih činilaca.

A upravo predloženom, dodjelom društvenih šuma Hrvatske na gospodare­nje šumsko privrednim poduzećima postavljaju se ista u vrlo različite uvjete privređivanja nejednakim zahvaćanjem u društveni kolač. Po kojim kriteriji­ma, i iz kojih pobuda?

To je tim značajnije što se predlaže da šumsko gospodarskim područjima gospodari po jedno šumsko proizvodno poduzeće »Profitno ili neprofitno?«

Ako se itretira kao privredno poduzeće, onda u sistemu tržišnih uvjeta ono mora privredno pozitivno poslovati. Postoje li opće uvjeti za to kod nekih pred­loženih šumsko proizvodnih poduzeća?

Ona trebaju voditi poslovnu politiku maksimizacije rentabiliteta ako žele opstati na tržištu. Hoće li i kakvo mjesto će u tom slučaju zauzeti ulaganja u toiol. reprod. kao nepovraitna ulaganja, u odnosu na druga ulaganja koja se očituju u većim stopama povrata.

Privredna poduzeća svojom imovinom odgovaraju u dužničko povjerilačkim odnosima, koje se na tržištu stvaraju što ima za posljedicu promjenu vlasnika imovine.

Jesu li predlagači imali u vidu ove vrlo bitne činjenice tržišnog poslovanja?

5. Kratkoročno promatran proces proizvodnje drva zahtjeva ulaganja u teh­nološki proces iskorišćavanja šuma i ulaganja u biološku reprodukciju, iz prihoda realiziranih putem tržišta. Na taj način se vrednuju elementi proizvodnje ut­rošene u iskorišćivanje i uspostavlja vezu sa elementima proizvodnje utrošenim u biološku reprodukciju, koji su sudjelovali u stvaranju vrijednosti prihoda.

Prihodom se osiguravaju sredstva za navedena ulaganja unutar svakog pred­loženog šumsko gospodarskog područja ponaosob, jer ona gospodare »samoob-novljivim resursom« uz osiguranje »progresivnog potrajnog gospodarenja«.

Ako je tako, onda se odnos prihoda i troškova može i mora izraziti eko­nomskim pokazateljima. Oni su u uvjetima tržišne privrede osnovno mjerilo ekonomskih mogućnosti potrajnog gospodarenja. Oni su osnov za proučavanje uvjeta i mjera za ekonomski najpovoljnije ostvarivanje ciljeva koje društvo po­stavlja šumarstvu.

Nema li ekonomskih pokazatelja koji pokazuju pozitivno privredno poslo­vanje na nivou predloženih šumsko gospodarskih područja može li se govoriti o uvažavanju uvjeta (citiranih na početku) pri predlaganju njihovih veličina. Treba li da »vjerujemo da predložena podjela Hrvatske u današnjim uvjetima pruža maksimum gospodarenja šumama«! Zar za ovakvu odluku nije nužno ponuditi više alternativa, obazloženih ekonomskim pokazateljima? A ako je »nemoguće dali određene fiksne pokazatelje« može li se govoriti o znanstveno utemeljenim šumsko gospodarskim područjima?

A kada bi vjerovali da predložena gospodarska područja stvarno raspolažu »samoobnovljivim resursom« koji iz prihoda osigurava pokriće troškova gos­podarenja šumama, zašto je onda potreban »egalizacioni fond na nivou Re­publike«, kojim bi se osiguravala sredstva za biološku reprodukciju.

486

6. U svojim izlaganjima vezala sam ulaganja samo na prihod od realizacije eiata, iako predlagači govore o sveukupnom prihodu.

Smatram da prihod od realiziranog etata jest za sada presudan za utvrđi­vanje ekonomskih mogućnosti šumsko proizvodne cjeline za progresivno po-trajno gospodarenje. Bit će sve dotle dok se Hrvatska ne podjeli prema tipovima općekorisnih funkcija šuma (proizvodna, ekološka i environmentalna), te vred­nuju ostale općekorisne funkcije šuma. Kažem ostale općekorisne funkcije, jer u funkcijama šuma dugoročno sagledavanih, prihod u ekonomskom smislu nije najznačajnija funkcija. Zato i on ulazi u kategoriju općekorisnih Funkcija šuma, koju je za sada moguće najtočnije vrednovati.

Za ostale općekorisne funkcije šuma za sada .postoji samo podatak da je njihova vrijednost 5—10 puta veća od vijednosti proizvodnje. Međutim nije pre­cizirano na koju vrijednost proizvodnje se odnose ove veličine. Na onu u šum­sko gospodarskom području »Hrast« Vinkovci ili možda »Mosor« Split.

Kada bi i uvažili ove veličine morali bi s njima uvećati prihod svih šum­sko proizvodnih poduzeća, jer šume na svim šumsko gospodarskim područjima imaju i ostale opće korisne funkcije. Posljedice se očituju u još većim razlikama uvjeta privređivanja predloženih područja. Tako na primjer, ako shvatimo da je vrijednost ostalih općekorisnih funkcija šuma u »Hrast« Vinkovci samo 5 puta veća od vrijednosti proizvodnje onda ona iznosi 500 novčanih jedinica, odnosno sveukupan prihod 600 novčanih jedinica. Za »Mosor« Split neka ta vrijednost bude 10 puta veća od vrijednosti proizvodnje onda ona iznosi svega 320 novčanih jedinica po m", odnosno sveukupni prihod 352 nove. jedinice po m-1.

Prema tome, kod stupnja istraživanja i dobivenih rezultata kojima u ovom času raspolažemo, uvođenjem pojma »sveukupnog prihoda« nismo ublažili ra­zlike u uvjetima privređivanja predloženih šumsko proizvodnih poduzeća, na­ravno uz uvjet da ih dobijemo od svih korisnika šuma.

Šumarska ekonomika u užem smislu proučava trošenje elemenata proiz­vodnje i ocjenjuje rezultate odnosno vrijednosti dobivene proizvodnjom šum­skih proizvoda, proučava kako se vrijednosti raspodjeljuju, određuje poslovni us­pjeh u šumarstvu te pronalazi sredstva i mjere za čuvanje i unapređenje šum­skog fonda i racionalno iskorišćivanje drveta.

Polazeći od te definicije, kao znanstveni radnik iz podueja ekonomike iz­ložila sam prethodni tekst sa vlastitog stajališta.

U Zagrebu 16. 05. 1989. mr Ankica Krznar

dipl. ing. šumarstva

487

REPLIKA NA ČLANAK dipl. ing. D. Bedžule: »VRIJEME ZA EKSPERIMENTE JE ISTEKLO«

1. Drago nam je da se pojavio cijenjeni kolega dipl. ing. B e d ž u l a koji je svoje misli o budućnosti našeg šumarstva u tržišnoj privredi iznio na akadem­ski način i pošteno, kao osobni pogled. To nam je drago tim više, jer osim jed­nog autora (F. K u r i c ) koji je to učinio svađalački, svi naši kritičari, često ne razumijevajući niti neke elementarne pojmove problematke o kojoj daju rekla-kazala »meritorne« sudove. Da i ne govorimo o prijetnjama da se zlorabe sred­stva koja daju za znanstveni rad i tome slično.

Na žalost već u prvom pasošu, dipl. ing. D. B e d ž u l a , UVODA iznosi »tezu« koja ne stoji u radu »Što se može dogoditi«. Da li zato što problematiku iznešenu u ovom radu nije shvatio ili nije želio shvatiti? Zato ćemo je još jednom u-kratko iznijeti, a sastoji se u slijedećem.

Prvo: Kako uključiti šumarstvo u tržišne uvjete gdje je moguće poslovati samo uz uvjet da poslovni subjekti imaju imovinu kojom izmiruju obaveze, i koja je predmetom slobodnog prometa?

U tom smislu pretpostavljaju se dvije mogućnosti: — Šumska gospodarstva upisuju šume i šumska zemljišta kojima danas

gospodare kao vlastitu imovinu

a) bez ograničenja prometa imovine b) s ograničenjem prometa imovine. Drugo: Kakvu će poslovnu politiku voditi? Da li: a) po načelima tržišnog gospodarenja ili b) uz ograničenja koja će propisivati zakon.

Pretpostavljene mogućnosti razmotrene su kako prema načelima slobodnog djelovanja tržišta tako i opasnostima koje se u njima kriju.

Treće: Kakva bi trebala biti organizacija šumarstva kao specifične grane privrede, da bi se optimalno poslovalo u uvjetima tržišnog gospodarenja?

Ekonomski gledano specifičnost grane šumarstva očituje se u razdvajanju prirodnog bogatstva na

a) dugoročnu kategoriju kojom se ostvaruje društvena uloga šume kao grane »od posebnog društvenog značaja«, i čiji rezultati se ne mogu bi-lancirati mjerilima kojima bilanciramo privredne djelatnosti, pa ne pod­liježe profitnom poslovanju tržišne privrede,

b) kratkoročnu kategoriju koja obuhvaća fizički obujam radova gospodare­nja šumama (prema čl. 9 ZOŠ-a) u određenom vremenu (godini), i koji se mogu bilancirati, pa podliježu zakonima tržišnog privrednog poslovanja.

S tog aspekta (o kojem je pisano u našim ranijim radovima), a u želji izna­laženja optimalnog poslovanja u uvjetima tržišnog gospodarenja predložena je:

488

a) Republička uprava i direkcije sa zadatkom da osigura dugoročnu funk­ciju šuma. Šume ostaju u društvenom vlasništvu i daju se njoj na ko­rištenje i upravljanje. Ona bi trebala biti organizator cjelokupnog pro­cesa gospodarenja šumama (prema čl. 9 ZOŠ-a) što podrazummijeva pro­jektiranje, organiziranje i kontroliranje svih radova gospodarenja šuma­ma, izvršenje doznake, planiranje prihoda i troškova, te raspolaganje rea­liziranim prihodima.

b) Specijalizirana šumarska poduzeča kao nosioci kratkoročne kategorije, koji se pojavljuju na tržištu u ulozi ponuđača usluga za izvršenje plani­ranog fizičkog obujma svih radova. Ona u svoju imovinu upisuju sred­stva za proizvodnju, zgrade i ostalu imovinu koja postaje predmetom slo­bodnog prometa, pa s njom odgovaraju u đužničko-povjerilačkim odno­sima koji se stvaraju na tržištu.

Smatrali smo logičnim, pa o tome nismo ni pisali, da se u oba organizacij­ska oblika regrutiraju kadrovi iz današnjih šumarskih radova.

Pa, zar smo mogli mi, a i ostali naši kritičari misliti drugačije, kad već go­vorimo o organizaciji šumarstva?

A to znači, kolega Bedžula, da če sve radove obavljati šumski radnici pod nadzorom šumarskih stručnjaka specijaliziranog poduzeća, a prema projektima šumarskih stručnjaka iz Republičke uprave i da će izvršeni radovi biti još kon­trolirani od šumarskih stručnjaka iz Republičke uprave. Dodajmo i to, da se rad i organizacija Republičke uprave nalaze pod kontrolom javnosti i Sabora. Pa zar tu stvarno ima mjesta za sumnju da će radovi biti kvalitetno lošiji od do­sadašnjih?

U uvodnom dijelu ing. D. Bedžula se hvata za brojke 300—500 zaposlenih u upravi, koju smo u našem članku naveli potpuno proizvoljno hipotetički. Činilo se sasvim logično da će se to tako i shvatiti s obzirom da smo prethodno (toč. 4) istakli

»Republička uprava šuma i direkcije, te jedinice u direkcijama moraju biti organizirane na temelju načela znanstvene organizacije rada i takva orga­nizacija mora jamčiti maksimlnu djelotvornost.«

Kad smo sve još jednom ponovili dajemo sebi pravo na konstataciju, kako interpretacija ing. D. Bedžule naših »teza« i »recepta« iznešenih u sadašnjem i dosadašnjim radovima odaje ili nedobronamjernost ili nerazumijevanje biti iz­nešenih problema i rješenja.

Autor u UVODU nadalje najavljuje da će razmotriti neke naše teze, pa o tom redom.

2. U prvom dijelu »ZAOSTAJANJE ŠUMARSTVA I ZEMLJE ZBOG OGRANI­ČENOG RASPOLAGANJA ŠUMOM I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTEM OD STRANE RAD­NOG KOLEKTIVA KAO PRIVREDNOG SUBJEKTA« autor je malo brzopleto stvorio ovaj naslov, jer on je tvrdnja, koja dakako ne stoji ni u jednom dijelu teksta našeg rada.

O razlozima za zaostajanje zemlje kao cjeline, pa i šumarstva kao dijela tog gospodarstva postoje napisane knjige iz pera eminentnih ekonomista, no nigdje nismo našli da bi razlogom za to bila citirana tvrdnja, i zato je i nismo ni u jednom našem tekstu napisali.

489

Možemo jedino konstatirati da je naslov složen iz dijelova pojedinih re­čenica, koje je autor izdvojio po vlastitom, slobodnom izboru i sročio u jednu rečenicu , jednu tvrdnju. No, nečemo bili sitničavi i nećemo to zamjeriti au­toru, iako je to grub previd i dakako netočna tvrdnja.

3. Nepravednije je prema nama, ako se govoreći o prometu šumom govori da je ona imala marginalan karakter u centralno-planskom sistemu i sistemu dogovorne ekonomije s ciljem da se to koristi kao »dokaz« da se »obore« naši stavovi izvedeni sa sistemom tržišne ekonomije i poduzetništva.

Moramo zato autora još jednom podsjetiti na slijedeće: »Da bi poduzeće moglo postati pravnim tržišnim subjektom mora imati svoju imovinu i s njom odgovarati u poslovnim transakcijama koje se obavljaju na tržištu. Bit tržišnog poslovanja je upravo u tome da sredstva teku k najprofitabilnijim aktivnosti­ma, što naravno uključuje i promjenu vlasnika imovine privrednih subjekata.«

U tržišnom gospodarstvu šuma je predstavljala i predstavlja interesantnu me­tu ulaganja kapitala. Pokazalo se naime, da cijene šuma i šumskog zemljišta ne podliježu oštrijim kolebanjima poput drugih investicija (čak i nekretnina). Šuma u slobodnoj privredi predstavlja zato pogodnu vrstu imovine za spekula­cije. Odatle je i logičan zaključak, da u tržišnoj nesputanoj privredi šume i šumska zemljišta, upišu li se kao vlastita imovina šumskih gospodarstava, ite­kako pokazuju tendenciju mijenjanja vlasnika, poštivaju li se osnovna načela tržišnog gospodarenja.

Vjerujemo da tu mogućnost, a o njoj isključivo govorimo sada i govorismo u inkriminiranom našem radu i svim radovima prije, moramo uzeti u obzir i dosljedno tome uzesmo je. Očekujemo, dakle, da se sistem tržišne ekonomije i poduzetništva mora ostvariti i prevladati kadtad bez obzira na dogmatski ba-last s kojim ćemo još beskrajno dugo biti opterećeni.

Uzroke »LOŠIJEG POLOŽAJA ŠUMARSTVA U PRIMARNOJ RASPODJELI« koji ing. D. Bedžula iznosi, za ovaj rad su povijesnog značenja jer mi govorimo o šumarstvu kakvo bi trebalo biti, a ne kakvo je bilo. Autor je »previdio« da smo govorili i govorimo o tržišnom gospodarstvu. Tu on na žalost pokazuje da mu neki bitni pojmovi nisu jasni: Primarna raspodjela u tržišnom gospodarstvu definirana je cijenama činitelja proizvodnje, a oni se u tržišnom gospodarstvu formiraju na temelju ponude i tražnje.

O tome da li će se drvna industrija vertikalno ili horizontalno povezivati, zavisi o sekundarnoj raspodjeli (poreska i zaštitna politika). U tržišnoj privredi postoje male mogućnosti da se to dogodi isključivo na štetu jedne grane. To se obično događa na štetu plaćatelja poreza. Bili smo uvijek pobornici politike slobodnog tržišta (ne hvatajte nas za riječ, ne mislimo »laissez faire«) i model koji izložismo odnosi se na takvo tržište, ništa drugo.

4. Autor nam spočitava da nismo predvidjeli neke od proizvoda koje šu­marstvo realizira. Nipošto, ako ih možda i ne spomenusmo izričito. U koristi od šume uvrstili smo proizvodnu, ekološku i okolišnu funkciju što naravno podrazumijeva i navedene proizvode. (Vrednovanje općekorisnih funkcija šu­ma — referat u Drveniku) Za problematiku iznešenu u ovom našem radu, spe­cifikaciju svih koristi od šuma nismo smatrali nužnom. Taj manjak specifika­cije nadamo se da autor neće iskoristiti da dovede u pitanje ono o čemu govori­mo u našim radovima.

490

U drugom dijelu »ORGANIZACIJA ŠUMARSTVA PREMA PRIJEDLOGU prof, dr. Rudolfa Sabadi«. U prvom pasošu autor konstatira da je teza o izdvajanju šumsko-kulturnih radova na slobodnom tržištu jednostavno apsurdna.

Zašto, molim Vas lijepo? Zar zaboravljamo da projekte za navedene radove izrađuju šumarski stručnjaci (VII i VIII stupnja) i njima propisuju uvjete lici-tantu, te njihovo izvršavanje kontroliraju (kolaudiraju). Zar sumnjamo da ti stručnjaci neče poštovati osnovna načela šumarenja, ili ista možda ne poznaju? Pa mi smo bili sigurni da naše edukativne institucije obučavaju profil kadrova koji poznaje načela šumarenja i poštuje šumarsku etiku. Zato se i piitamo što ima lošeg u predloženoj tezi, pogotovo ako će licitant obaviti posao jeftinije. •Ne ostaje li u tom slučaju više sredstava za reprodukciju. A ako se u izvo­đenju šumsko-kulturnih radova nakon isteka niza godina može staviti »soli na rep«, pitamo se komu sada stavljamo »soli na rep« zbog »vrlo čestih proma­šaja i neuspjeha«?

U slijedećem podnaslovu »Problemi čuvarske službe« autor imputira pred-postavku o licitaciji poslova brige o šumama te poslova čuvanja šuma, koja navodno proizlazi iz zadaće Republičke uprave. Moramo ga poučiti da poslovi brige o šumama i čuvarska služba spadaju u upravljanje šumama, i da se ne mogu bilancirati mjerilima privrednog poslovanja, pa se ne mogu ni licitirati. Što se tiče izvršilaca doznake za sada bi samo uputili na čl. 37 ZOŠ-a.

6. Autor nam spočitava da ne poznajemo probleme, pa ne smijemo ni pisati o ekonomskim i organizacijskim aspektima. Nakon što nam je podijelio lekciju o našem neznanju »nudi koncept ponovnog potvrđivanja bivših šumskih gospo­darstava koja su osnovana u SR Hrvatskoj 60-tih godina kao osnovni privredni subjekt (privredna poduzeća) koja naziva »osnovna područja«, te njihovo udru­živanje u »udruženu organizaciju« (ORGANIZACIJA ŠUMARSTVA KOJA SE PREDLAŽE.)«

Dozvolite nam da s našim skromnim (ne)znanjem podsjetimo da se veličina privrednog poduzeća mora temeljiti na ekonomskim pokazateljima. Na osnovu njih može se i mora precizno utvrditi veličina »osnovnog područja« ili možda šumsko gospodarskog područja, zavisno o uvjetima i ciljevima. Jer, kolega Bed-žula, mi govorimo o tržišnoj privredi.

7. Ako hoćemo biti dosljedni i zaista želimo napredak struci i gospodarskoj oporavak zemlje, preostaje nam ipak da upravu šuma organiziramo kao upravu šuma na teritoriju republike ili kao javna poduzeća. Imamo jake razloge zašto smo za prvo', no prostor nam ne dopušta da to opišemo, da ne bi bili misinterpre-tirani, što je izgleda hobby naših kritičara.

8. Ono što je autor iznio pobijajući naše stajalište dakako da nisu uopće ozbiljni argumenti. Ono pak što autor hoće, to je da šumarske organizacije po­stanu vlasnici šuma i šumskog zemljišta koje sada postoji i to je bit našeg spora. Tu se dakako nećemo nikad složiti. Ono što je šumom, ima i ostati šu­mom i nitko nema pravo time raspolagati. Šumarska poduzeća mogu postati šumovlasnici, samo ako uspješnim poslovanjem zarade toliko da mogu šume kupiti. Ako si pak kao poslovna poduzeća, u tržišnim uvjetima, mogu priuštiti takav luksuz da investiraju u sredstva koja donose toliko malenu stopu pov­ratka uloženog kapitala, a da ih dioničari pri tom ne linčuju, naprijed. Ali po­stojeće državne šume (i briga nad stanjem privatnih) općenarodno su dobro i

491

ne smiju biti izložene riziku. To, nadamo se, da autor kao šumarski stručnjak, podijelivši nam lekcije, vjerojatno zna.

Da pokušamo zaključiti. Doista, vrijeme za eksperimente je isteklo, i to je jedino što možemo kod autora prihvatiti, jer nam ispod tog naslova predlaže hermafroditsku mješavinu dogovorne ekonomije i tržišta u najgorem obliku. Tko to eksperimentira?

Prof. dr. Rudolf Sabadi, Šumarski fakultet u Zagrebu Mr. dipl. ing. Ankica Krznar, Šumarski institut Jastrebarsko

Dipl. ing. Hranislav Jakovac, Šumarski fakultet u Zagrebu Dipl. ing. Nenad Miler, Šumarski fakultet u Zagrebu

IZ ŠUMARSKOG LISTA 1889. GODINE

Ustrojenje novih šumarija. Već odavna pokazala se je nužda, da se kod otočke imovne obćine ustroje dvie pomoćne šumarije. Korenička šumarija na pr. ima obseg od preko 45.000 rali, što je ogromni komplex i reprezentira u drugih zemljan šumsko ravnateljstvo s podpunim upravnim aparatom. Kosinjska i otočka šumarija pako prostiru se tako obsežno, da nije usljed najbolje volje šumarom moguće svojim dužnostima savjesno i točno udovoljavati.. Na predstavku gos­podarstvenog ureda i odnosni zaključak zastupstva rečene imovne obćine dozvo-ljila je vis. kr. zemalj. vlada, odjel za unutarnje poslove, da se šume koreničke šumarije razdiele razmjerno na dvie šumarije i to sa sjedištem u Korenici i u Zavalju. Nadalje, da se šume kosinjske i otočke šumarije razmjerno podiele na tri šumarije, naime sa sjedištem u Perušiću, Otočcu i Krasnu. Novo ustrojene šumarije u Zavalju i Krasnu biti će kao pomoćne šumarije, a nakon već sliediv-šega natječaja popunjena su upitna mjesta na predlog gospodarstv. odbora i ureda rečene imovne obćine.*)

(Str. 376.)

492

ZAKON O ŠUMAMA P R E D IZMJENOM

UVOD

Došlo je izgleda konačno vrijeme da se čuju, a nadamo se i ekceptiraju, miš­ljenja šumarske struke, koja je i najpozvanija da kaže, kako i na koji način zakonski regulirati odnos prema šumi s eiljem da se očuva, u vrijeme kada je smrtno ugrožena u prvom redu od čovjeka.

U odredbama svih dosadašnjih poslijeratnih Zakona o šumama, šuma kao ekosistem bila je u drugom planu, a više se nastojalo zakonski regulirati mo­mentalne aktualne interese društva u pogledu organizacije i potrebama za sje-čivom drvnom masom i zbog toga, to su bili više zakoni o šumarstvu nego Zakoni o šumama. Zbog takvih koncepcija ti su se Zakoni često mijenjali, kako su se mijenjali odnosi u društvu i nikada nisu bili pravi instrumenat društva da se šuma kao dobro od općeg interesa istodobno trajno očuva i koristi.

Kao prilog predstojećoj promjeni sadašnjeg Zakona o šumama predlažemo koncepciju na kojoj bi se budući Zakon o šumama zasnivao, a što je u osnovi i prijedlog Društva inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Delnice i Komisije za izradu prijedloga izmjene Zakona o šumama Goransko primorskog šumskog gospodarstva Delnice.

U sadašnjem Zakonu o šumama brisati članove 18, 19, 20, 21, 25, 71, 72, 73 i 80., a one koji su suprotni Ustavu i Zakonima, uskladiti s njima. Mjenjati član 11. kako je predloženo u Nacrtu izmjena Zakona o šumama. Uvažiti slijedeće kon­cepcije i postavke:

ZAŠTITA OPĆEG INTERESA DRUŠTVA

U izmjeni Zakona o šumama osnovno je propisom utvrditi način i opseg zaštite šuma kao dobra ocl općeg interesa što je regulirano Ustavom SRH.

Ovaj zahtjev može se postići slijedećim postavkama:

1. Sa šumama na šumsko gospodarskom području gospodari se po odredbama šumsko gospodarske osnove područja koju odobrava nadležni organ Sabora SRH ili po njemu ovlaštena institucija (zajednica šumarstva SRH).

2. Sredstva za izvođenje radova biološke reprodukcije, propisane šumsko gospo­darskom osnovnom područja, financiranje rada zajednice šumarstva i drugih mjera neophodnih da se zaštite šume, izdvajaju poduzeća za gospodarenje s šumama.

3. Na šumsko gospodarskom području osniva se zajednica šumarstva kao društ­veni organ koja obavlja slijedeće funkcije: a) financira izradu i donosi šumsko gospodarsku osnovu područja, b) usklađuje odredbe osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama s šumsko

gospodarskom osnovom područja i odobrava ih,

493

c) usklađuje i odobrava programe i godišnje planove financiranja biološke reprodukcije i zaštite šuma po gospodarskim jedinicama na šumsko gos­podarskom području,

d) obavlja reviziju elaborata i troškovnika radova biološke reprodukcije, e) obavlja kolaudaciju radova biološke reprodukcije, f) u ulozi nadzornog organa ovjerava situacije za izvedene radove biološke

reprodukcije.

Zajednica šumarstva na šumskogospodarskom području ima skupštinu koju sačinjavaju delegati poduzeća koja gospodare s šumama, Općinskih skupština, Općinskih konferencija SSRNJ, poduzeća drvnih industrija koji se nalaze na šumskogospodarskom području i općinskih ili regionalnih zavoda za zaštitu pri­rode. Skupština razmatra i odobrava godišnje planove biološke reprodukcije i donosi šumsko gospodarske osnove područja. Stručne službe zajednice odobravaju osnove gospodarenja i obavljaju druge stručne poslove iz svoje nadležnosti.

4. Šumarska inspekcija organizirana na nivou Republike, a ne Općina, provodi kontrolu primjene Zakona i drugih propisa.

ORGANIZACIJA GOSPODARENJA ŠUMAMA

Operativno izvođenje radova gospodarenja šumama na šumsko gospodar­skom području obavlja jedno ili više poduzeća za gospodarenje šumama. Ova poduzeća organiziraju se kao i sva druga po odredbama ZUR-a, Zakona o podu­zećima i drugim propisima, kao što su do sada organizirane OOUR i ne treba to Zakonom o šumama propisivati. Ta poduzeća, mogu se osnivati slobodno ako između ostalog imaju stručne radnike specijaliste iz šumarskih disciplina (uzgoja šumma, zaštita šuma, uređivanja šuma i iskorišćivanja šuma), potrebna sredstva (financijski kapital, sredstva rada, poslovni prostor) i druge uvjete za osnivanje poduzeća. Unutrašnju organizaciju poduzeća mora se prepustiti radnim ljudima da se sami organiziraju na najoptimalniji način kako bi ostvarili što veću pro­duktivnost i ekonomičnost.

Kada se sredstva za radove biološke reprodukcije osiguraju na nivou šumsko gospodarskog područja, nije od važnosti koliko i kakvog sječivog etata ima po­duzeće i u kom razdoblju dolaze sjekoredi, jer umjesto sječe, poduzeće obavlja uzgojne radove iz koje djelatnosti ostvaruje dohodak i dobit iz cijene rada s istom stopom akumulativnosti kao na radovima iskorišćivanja šuma.

Organiziranje većeg broja ovih poduzeća, na šumskogospodarskom području, ne samo što ne smeta uspješnom gospodarenju u šumama, već naprotiv ona mogu biti uspješnija u poslovanju, a udružena u složena poduzeća mogu ostvariti pred­nosti velikih kompanija.

IZDVAJANJE SREDSTAVA ZA BIOLOŠKU REPRODUKCIJU

Poduzeća za gospodarenje šumama izdvajaju iz ukupnog prihoda ostvarenog prodajom drvne mase svih sortimenata osim ogrjevnog drva, sredstva za bio­lošku reprodukciju i razvoj u postotnom iznosu po vrsti drva i to za:

494

1. hrast, javor, brijest, jasen 57% 2. ostale vrste 15,0/o 3. iz. šuma građana za sve vrste drva 15%

Iz ovako ostvarenih sredstava namiruju se najprije potrebna sredstva za biološku reprodukciju na šumsko gospodarskom području prema iinancijskom planu, a ostatak sredstava koristi poduzeće za tehničke investicije (šum. ceste i dr.) i razvoj poduzeća. Ova sredstva vode se na posebnom računu poduzeća i koriste se kao investicijska sredstva.

Ovakvo izdvajanje sredstava bilo bi u značajnoj mjeri u funkciji rente s neposrednim utjecajem na izjednačavanje uvjeta privređivanja i usmjeravanja sredstava koja nisu rezultat tekućeg rada iz dohotka u razvoj poduzeća a t ime i društveno političke zajednice na čijem se području nalaze šume.

Prema prodajnoj cijeni pojedine vrste drva, kao najznačajnijem elementu koji utječe na stvaranje dijela dohotka koji je rezultat rada u izuzetno povoljnim prirodnim uvjetima, utvrđene su predložene stope za izdvajanje sredstava. Po tako utvrđenim stopama, sva poduzeća ostvarila bi podjednaku akumulativnost uz predpostavljenu istu produktivnost, a sredstva za biološku reprodukciju i raz­voj izdvojena iz ukupnog prihoda kao trošak ostala bi neopterećena porezima i doprinosima.

Iz dobiti poduzeća koja proizlazi iz djelatnosti gospodarenja šumama izdva­jati 10% u korist DPZ Općine kao naknadu za korištenje prirodnog dobra šuma koje se nalaze na području Općine. Takvim načinom bi se izbjeglo pomaganje DPZ kroz različite često sakrivene načine i stvorio interes kod DPZ da poduzeća ostvare što veću dobit.

VLASNIČKI ODNOSI NAD SUMAMA

Pitanje vlasništva šuma i šumskog zemljišta, riješiti kao što je to rješeno kod mora i rijeka, jer je problematika isita tj . ta obnovljiva trajna opća dobra, poduzeća iz djelatnosti šumarstva, lova, ribolova, turizma, elekroprivrede, bro­darstva i drugih trajno koriste pod određenim zakonskim i drugim propisima utvrđenim načinom i uvjetima.

DRUGI OBLICI MEĐUSOBNOG UDRUŽIVANI A PODUZEĆA

Radi efikasnijeg poslovanja poduzeća za gospodarenje šumama mogu se slo­bodno po svom nahođenju, a po odredbama Zakona o poduzećima i ZUR-u udru­živati unutar i van šumsko gospodarskog područja u složena poduzeća radi ostva­rivanja ciljeva koji se na taj način mogu stručnije i ekonomičnije postići kao što su: razvoj, uređivanje šuma, obrazovanje kadrova, naučno istraživački rad, marketing i drugo.

ŠUMSKO GOSPODARSKA PODRUČJA

Šumsko gospodarska područja po predloženoj koncepciji izmjene Zakona o šumama mogu se bez pritisaka iz raznih strana, formirati po objektivnim i

495

stručnim kriterijima da čine prirodnu geografsku, gospodarsku i društveno raz­vojnu cjelinu, na kojoj se osigurava trajno korištenje, obnova i očuvanje šuma.

Za većinu sadašnjih područja u SRH može se reći da su cjeline istina ne­ujednačene po veličini s već usklađenim šumsko gospodarskim osnovama. Ova se područja mogu i na drugi način formirati, a da se pri tom zadovolje rečeni uvjeti, no te promjene ne bi smjele biti uzrok novih nesporazuma i sporova.

PREDNOST PREDLOŽENE KONCEPCIJE

Pri ovakvoj koncepciji organizacije šumarstva i gospodarenja šumama, šum­sko gospodarsko područje dobiva šumsko gospodarski značaj i prestaje biti sredstvo kroz koje će se neka društveno politička zajednica domoći na najjed­nostavniji način ekonomski značajnog poduzeća, a na račun drugih društveno političkih zajednica. Upravo ova borba, da se dobije sjedište šumsko gospodar­skog područja, a time i poduzeća, bilo je stalni izvor sukoba, nesporazuma i tra­ženja izmjena Zakona o šumama.

Ovaj prijedlog je i u duhu amandmana XL na Ustav SRH po kojem se može propisati Zakonom udruživanje OUR u Zajednicu (ali ne organiziranost i na jed­nom šumskogospodarskom području jedno poduzeće).

Ovakva koncepcija Zakona o šumama je na liniji razvoja u DPZ, tržišne privrede i smjernica reformi koje se provode u našem društvu, osobilo u po­gledu deregulacije i administrativnog uplitanja države u organizaciju poduzeća uz istovremeno osiguranje društva da se šume kao dobro od općeg interesa trajno koriste, očuvaju i zaštite.

OSVRT NA DRUGAČIJE KONCEPCIJE

Uvažavajući i drugačija stanovišta usmjera istom cilju, da se izradi Zakon o šumama koji će na najbolji način postići svrhu, naše primjedbe na ta rješenja su u slijedećem: 1. Davanje šuma državnoj upravi ili nekoj drugoj paradržavnoj instituciji da

prodaje sječivi etat putem licitacije i da tim putem ostvarena sredstva idu u državni budžet iz kojeg bi se financirala biološka reprodukcija i drugi po­slovi, je neprovedivo iz razloga što je takav sličan sistem već postojao 50-tih godina i bilo bi nerazumno vraćati se na nešto što smo već probali i uvjerili se da to u našim uvjetima nije bilo dobro i zbog toga napušteno. Od tada nisu se promjenili uvjeti zbog kojih je napušten sistem prodaje na panju putem licitacije. Osim toga za takva rješenja neminovno bi se trebao mje-njati mnogo toga u ekonomsko društvenim odnosima, a prije svega na isti način bi se moralo regulirati sa svim ostalim prirodnim dobrima (nafta, more, rijeke, poljoprivredna i građevinska zemljišta i drugo).

2. Postavlja se pitanje kome dati šume na upravljanje i tko je garancija da će s njima pravilno gospodariti? To je u našem prijedlogu rješeno tako da poduzeća preuzimaju izvođenje određenih radova za što imaju potrebne uvjete, zajed­nice šumarstva su društveni organi koji su odgovorni da će se šumama isprav­no gospodariti i trošiti namjenski sredstva, a šumarska inspekcija je državni organ koji kontrolira provođenje zakonskih i drugih propisa.

496

3. Izlišna je svaka sumnja da će poduzeća zloupotrebiti svoju poziciju kroz samovoljnu doznaku, sjeći više od planova, izvoditi uzgojne radove nekvali­tetno i manjeg opsega od propisanih, aljkavo obavljati čuvanje šuma i si., jer po našem prijedlogu ovakve pojave u koliko bi ih bilo uspješnije bi se sprije­čile nego do sada, jer bi pored šumarske inspekcije bila još i društvena kon­trola sa efikasnim sredstvima financijske prisile koju bi obavljale zajednice šumarstva a koje do sada nije bilo. Ove zajednice šumarstva bez administra­tivnog osoblja i sredstava za proizvodnju, bile bi institucije šumarskih struč­njaka s određenim ovlaštenjima, neovisnih od poduzeća, u ulozi investitora s društvenim organima upravljanja i nebi predstavljalo veliko financijsko opterećenje za sredstva koja poduzeća izdvajaju za biološku reprodukciju.

4. Ovoj problematici mora se pristupiti bez velikog teoretiziranja s egzaktnim u praksi potvrđenim rješenjima, a naše šumarstvo je u svojim nebrojenim reorganizacijama prošlo sve moguće alternative i ne smije se dozvoliti da se greške ponavljaju, jer vjerujemo, došlo je vrijeme da se za greške moraju snositi konsekvence.

5. Svako razmišljanje o funkcionalnoj organiziranosti je suvišno jer nakon svih stručnih saznanja iz prakse o štetnosti takve organizacije nema potrebe više to dokazivati i s tim se opterećivati.

6. U svim koncepcijama Zakona o šumama ne smije se ispuniti iz vida interes društveno političkih zajednica Općina, sve dok funkcionira komunalni sistem.

Mr. Tomislav Heski, dipl. inž.

497

OBLJETNICE

BOTANIČKI VRT PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU 1889—1989

Mato JURKOVIĆ*

Jedno stoljeće proš lo je , o tkad je 1889. godine osnovan Botanički vrt Sveučilišta u Zagrebu. Za naše Sveučil 'šte značajan je to da tum, buduć i je Botanički vr t u Zagrebu j edan od najs tar i j ih , a po raznolikost i bi l jaka naj­bogat i j ih botaničkih vrtova u Jugoslaviji . Osnivač vr ta bio je d r Antun H e i n z , profesor bo tan ike na zagrebačkom Sveučilištu. Po njegovoj zamis­li izradio je nacr te i rukovodio izgradnjom nadvr t l a r Viteslav D u r c h a n e k.

Površina vr ta iznosi oko 4,7 ha. Arbore tum je zasnovan kao pejzažni vrt s p r i rodno kompon i ran im skup inama drveća i grmlja i kr ivudavim stazama, karakter i s t ičn im za vr tnu a rh i t ek tu ru vremena u kojem je vr t na­stao te zauzima najveći dio površine vrta. Biljnogeogral 'skc skupine se na­laze u zapadnom dijelu vrta.

Centralni dio zauzimaju staklenici, na koje se nadovezuje cvjetni par­ter. Sa zapadne s t rane par te ra , a u uzdužnoj osi parka , nalazi se okrugli bazen s vodoskokom i četiri po lukružna bazena u koj ima je smješ teno vo­deno bilje. Vodeno i močvarno bilje ras te još i u dva mala umje tna jezera smješ tena u i s točnom dijelu a r b o r e t u m a te u malim, okrugl im bazenima na s i s tematskom polju, u jugois točnom uglu vrla .

Staklenici zauzimaju površ inu od 887 ni ' . Deset s taklenika i odgova­rajući bro j klijališta služi za uzgoj i prezimljavanje bilja.

Botanički vr t redovno izdaje svoj katalog s jemena (Delectus seminum), koji služi za razmjenu s jemena sa drugim botaničkim vrtovima na svim kont inent ima.

Zbirke Botaničkog vrta znatno su povećane posl jednjih godina. Uz ostalo, osobi ta pažnja posvećuje se uzgoju bilja koje je sakupl jeno na pri­rodnim s to jb inama u raznim krajevima Jugoslavije. Ukupno se sada uzgaja oko 10 000 vrs ta i odlika.

ARBORETUM

Hor t iku l tu rn i dio a r b o r e t u m a sada broji oko 850 dendroloških vrs ta i nižih taksona kao i kul t ivara, te se ubra ja među najbogat i je dendronološke kolekcije u našoj zemlji.

U a r b o r e t u m u Botaničkog vr ta drvenas to bilje u osnovi je razvrs tano po fi logenetsko-sistematskoj s rodnost i .

Hor t iku l tu rn i dio a r b o r e t u m a podjeljen je na 53 polja, gdje se već godinama odnosno i više desetljeća uspješno uzgajaju mnoge vri jedne au-

* Mr. Mato Jurković, Botanički vrt PMF-a Sveučilišta u Zagrebu.

498

tohtone kao i alohtone vrste drveća, grmlja i penjačica: Abies balsamea (L.) Mili., A. cephalonica Loud., A. concolor (Gord.) Engelm., A. koreana Wils., A. marocana Trabut., Calocedrus decurrens (Torr.) Florin, C. decurrens 'Aureovariegata, Cedrus atlantica (Endl.) Manetti 'Glauca', Cephalotaxus fortunei Hook., Chamaecypariš lawsoniana (Murr.) Pari., Ch. lawsoniana 'Alumii', Ch. lawsoniana 'Ellwoodii', Ch. lawsoniana 'Fletchcri, Ch. lawso-niana Triomf van Boskoop', Chamaecyparis obtusa (S. et Z. Endl., Chamae-cyparis pisifera (S. et Z.) Endl., Cryptomeria japonica D. Don, Cr. japonica 'Compressa', Cr. japonica 'Elegans' Cr. japonica 'Elegans Viridis', Cr japo­nica 'Vilmoriniana', Cunninghamia lanceolata (Lamb.) Hook., Ginkgo biloba /.., Juniperus ehinensis L. Kaizuka' J. ehinensis 'Keteleeri', J. ehinensis 'Piitzeriana', Juniperus foetidissima Willd., Juniperus horizontalis Moench, Juniperus squamata Lamb. 'Meyeri', Picea abies (L.) Karst., P. abies 'Nidi-formis', P. abies 'Pendula', P. asperata Mast., P. omorika (Panč). Purkyne, P. orientalis (L.) Link, P. pungens Engelm., Pinus banksiana Lamb., P. buri-geana Zucc., P. densiflora Sieb. et Zucc., P. heldreichii Christ, P. petice Griseb., P. ponderosa Laws., P. resinosa Ait., P. tabulaeformis Carr., P. wallichiana A. B. Jacks., Pseudolarix amabilis (Nels.) Rehd., Sciadopilys verticillata (Thunb.) Sieb. et Zucc., Sequoiadendrom giganteiun (Lindl.) Buchh., Taxodium distiehum (L.) Rich., Taxus baceata L. 'Adpressa', T. bac­eata 'Hessei', T. baceata 'Horizontalis', Thuja oceidentalis L. 'Columna', Th. oceidentalis 'Compacta', Th. oceidentalis 'Malonyana', Th. oceidentalis 'Pen-:dula', Thuja orientalis L., Thuja plicala D. Don, Thuja standishii (Gord.) Carr., Torreya californica Torr. i dr.; Acer buergerianum Miq., A. carpini-folium S. et Z., A. davidii Franch., A. palmatum Thunb., A. platanoides L., A. platanoides 'Crimson King', A. platanoides 'Faassens Black', A. pseudo-platanus L. 'Leopoldi', Actinidia polygania (S. et Z.) Maxim., Aesculus đis-color Pursh., A. octandra Marsh., A. parviflora Walt., Akebia quinata (Houtt.) Dene., A. trofoliata (Thunb) Koidz., Aralia spinosa L., Arislolochia durior Hill., Asimina triloba (L.) Duri., Berberis arislata DC, B. darwinii Hook., B. edgeworthiana Schneid., B. koreana Palibin., Betula ermanii Cham., B. papyri-fera March., Broussonetia kaz.inoki Sieb., B. papyrifera (L.) L' Her., Callicar pa dichotoma (Lour.) K. Koch, C. japonica Thunb., Carya cordijormis (Wangh.) K. Koch, C. laciniosa (Michx. f.) Loud., Castanea dentala (Marsh.) Borkh., Catalpa hvbrida Spath, C. ovata G. Don, Cedrela sinensis Juss., Cercis canadensis L., Chimonanthus praecox (L.) Link., Chionanthus retu-sus Lindl. et Paxt., Cornus florida L., C. kousa (Buerg.) Hance., C. stolo-nijera Michx., Corylopsis spicata S. et Z., Corylus ehinensis Franch., Cyrilla racemiflora L., Davidia involucrata Baill., Edgeworthia papyrifera Zucc, Eucommia ulmoides Oliv., Exochorda giraldii Hesse., E. korolkowii Lav., E. racemosa (Lindl.) Rehd., Fagus grandifolia Ehrh., F. sylvatica L. 'Aspleni-folia', F. sylvatica 'Pendula', F. sylvatica 'Roseomarginata', Fraxinus excel-sior L. 'Aurea', F. excelsior 'Diversifolia' F. excelsior 'Pendula', Gleditsia ja­ponica Miq., Gleditsia macracantha Desf., Hovenia dulcis Thunb., Hydran-gea quercijolia Bartr., H. sargentiana Rehd., Ilex aquifoliuin L. 'Ferox', P pernyi Franch., Juglans mandshurica Maxim., ./. sieboldiana Maxim., Kolk-witzia amabilis Graebn., Lespedeza bicolor Turcz., Leycesteria (ormosana Wall., Lindera benzoin (L.) BI., Liquidamber orientalis Mili., L. slvraciflua L., Liriodendron tulipijera L., Magnolia acuminala L., M. x soulangiana Soul.

499

— Bod., M. x soulangiana 'Alexandrina', M. x soulangiana 'Brozzonii', M. x soulangiana 'Lennei', M. x soulangiana 'Rustica Rubra', M. x soulangiana 'Speciosa', M. x soulangiana 'Picture', M. tripetala L., Mahonia bealii (Fort.) Carr., Malus baccata (L.) Borkh., M. floribunda Van Hooulte, Nandina do-mestica Thunb., Orixa japonica Thunb., Ostnanthus heterophyllus (G. Don) P. S. Green, Parrotia persica (DC.) C. A. Mey., Phellodcndron amurense Rupr., Ph. chinense Schncid., Pli. japonicum Maxim., Platanus orientalis L., P. orientalis f. digiiata (Gord.) Janko, Prinsepia uniflora Batal., Prunus davidiana (Carr.) Franch., P. serrulala Lindl. 'Kanzan', P. sandala 'Kiku-

-shidare-sakura', P. serrulata 'Shirotae', Quercus imbricaria Michx., Qu. phellos L. Robinia hispida L., R. pseudoacacia L. Tortuosa', Securinega suffruticosa (Pali.) Rehd., Sophora japonica L. 'Pcndula', Sorbus discolor (Maxim.) Maxim., Spiraea canloniensis Lour. 'Lanceata', S. chamaedrvfolia L., S. nipponica Maxim., Stranvaesia davidiana Dccne., Syringa amurensis Rupr., S. reflexa Schneid., S. ivo////' Schneid., Tilia x flavescens A. Br., Ul-mus americana L., Viburnum betulifolium Batal., V. dentatutn L., V. lenta-go L., V. sargetii Koehne, V. trilobum Marsh., Zanthoxylum sitnulans Hance., Zelkova serrata (Thunb.) Mak., Z. sinica Schneid i dr.

DENDROLOŠKI RASADNIK

S južne strane vrta između željezničkog nasipa i arboretuma nalazi se rasadnik. Ovdje se uzgaja više desetina različitih biljnih vrsta, varijeteta i kultivara koji se rijetko pojavljuju u rasadnicima, a veoma cjenjenih za potrebe uzgoja u šumarstvu i hortikulturi, kao npr.: Abies nordmanniana (Stev.) Spach, A. numidica Carr., A. pinsapo Boiss., A. pinsapo 'Glauca', A. sibirica Ledeb., Cedrus atlantica (Endl.) Manetti, C. deodara (D. Don) G. Don, Cephalotaxus harringtonia (Forbes) K. Koch 'Fastigiata', C. sinensis (Rehd. et Wils.) Li., Chamaecyparis lawsoniana (Murr.) Pari. 'Coerulea', Ch. Lawsoniana 'Depkenii', Ch. lawsoniana 'Golden King', Ch. lawsoniana 'Golden Wonder', Ch. lawsoniana 'Silver Queen', Ch. noolkalensis (D. Don) Spach 'Compacta', Ch. pisifera (S. et Z.) Endl. 'Filifera Nana', Ch. pisifera 'Plumosa Aurea', Juniperus chinensis L. 'Olympia', / . chinensis 'Stricta', / . sabina L. 'Blue Danube', J. squamata D. Don 'Prostrata' / . virginiana L. 'Grey Owl', Metasequoia glyptosiroboides Hu ct Cheng, Picea engelmannii (Parry) Engelm., P. glauca (Moench) Voss, P. glauca 'Conica', P. mariana (Mill.) B. S. P., P. sitchensis (Bong.) Carr., Pinus flexilis James., P. mcissoniana Lamb., Taxus baccata L. 'Cheshuntensis', T. anadcnsis Marsh., T. cuspidata S. et Z., Thuja koraiensis Nakai, Th. occidenlalis L. 'Holmstrup', 77?. occi-dentalis 'Little Gem, Thujopsis dolabrata (L. f.) S. et Z., Tsitga canadensis (L.) Carr. 'Pendula'; Acer circinalum Pursh., A. grosseri Pax, A. henryi Pax, A. rubrum L.,A. rufincrve S. et Z., A. spicatum L., Aesculus chinensis Bunge., .4. glabra Wild., A. turbinata BI., Alangium platanifoliwn (S. et Z.) Hrms, Berberis diaphana Maxim., B. ilicifolia Forrest. B. oblouga (Rgl.) Schneid., B. \eithii Schneid., B. verruculosa Hemsl. et Wils., Betula davurica Pali., B. grossa S. et Z., B. populifolia Marsh., B. raddeana Trautv., Caragana sinica Rehd., Carya tomentosa Nutt., Catalpa speciosa Wardcr., Celtis australis L., C. caucasica Willd., C. tenuifolia Nutt., Cercidiphylluni magnificum (Nakai) Na­kai, Cornus alternifolia L., C. controversa Hemsl., Corylopsis gotoana Mak.,

500

Cuioneaster adpressus Bois, C. franchetii Bois, Crataegus altaica (LouU.) Lgc, C. punctata Jacq 'Aurea', Elaeagnus commutata Bernh., E. pungens Thunb. var. reflexa Schneid., E. umbellata Thunb., Euonymus grandiflorus iWall., Forsythia x intermedia Zab. 'Beatrix Farrand', Fraxinus americana L. Jlex decidua Walt., /. latifolia Thunb., Ligustrum lucidum Ait., L. sinen.se Lour., Lonicera japonica Thunb., L. korolkowii Stapfe, Philadelphus x le-moinei Lemoine 'Virginal', Ph. schrenkii Rupr., Quercus acutissima Carruth., Qu. hass Kotschy, Qu. libani Oliv., Stachyurus chinensis Franch., S. praecox S. et Z., Syringa vulgaris L. 'Bright Centennial', S. vulgaris 'Dappled Davvn', S. vulgaris 'Frank Patterson', S. vulgaris 'Krasavitsa Moskvy', S. vulgaris Primrose', S. vulgaris 'Rochester', S. vulgaris 'Sensation', Tilia amurensis Rupr., T. henryana Szysz., T. japonica (Miq.) Simonkai i dr.

B1LJNOGEOGRAFSKE SKUPINE

Jugozapadno od cvjetnog partera nalazi se oko 6 m visok brežuljak na kojem su smještene biljke iz kraškog područja Hrvatske, i to većinom s Velebita, Kleka, Velike Kapele te Samoborske i Zagrebačke gore. U njegovom donjem dijelu prikazane su neke biljne zajednice, i to npr.: šuma hrasta kitnjaka i običnog graba, šuma hrasta medunca i bjelograbića, šuma crnog bora i šuma munike, šuma smreke i bukve. Ovdje nalazimo mnoge vrste karakteristične za kraško područje kao npr.: proljetna crnjuša (Erica car-uea L.), velecvjetni kukurijek (Helleborus macranthus Freyn), rumena igli­ca (Geranium sanguineum L.), veleevjetna celinščica (Prunella grandiflora Jacq.), plavi i zlatni zvjezdan Aster amellus L. i A. linosyris Bernh.), obična merala (Amelanchier ovalis Med.), šumska sirišta (Gentiana asclepiadea L.) zlatan (Lilium martagon L.), Blagajev likovac (Daphne blagayana Frey.), bodljikava veprina (Ruscus aculeatus L.), obična dunjarica (Cotoneaster inlegerrima Med.), ozimnica (Eranthis hiemalis Salisb.), šumarice (Anemo-ne nemorosa L. i A. ranunculoides L.), primorski vrisak (Satureia montana L.), sjajna sunčanica (Helianthemum nitidum Clem.), Kitajbelov jaglac (Pri-mula kitaibeliana Schott.) i mnoge druge vrste.

S južne strane kraške skupine je izgrađena kamenjara na kojoj je smještena submediteranska flora Jugoslavije, te planinska i predplaninska flora južnih i istočnih krajeva naše zemlje. Ovdje je našla mjesto i flora Makedonije, čija srazmjerno topla područja spadaju po florističkoj pri­padnosti u Egejsku provinciju.

Biljni materijal koji se na ovoj skupini uzgaja donesen je s prirodnog staništa (Učke, Gornjeg Jelenja, Risnjaka, Dinare, Mosora, Biokova, Orjena, Durmitora, Čvrsnice, Maglica, Prenja, Kopaonika itd. Od mnogih vrsta koje se uzgajaju na submediteransko-montanoj skupini navodimo samo neke: zla­tan (Lilium bulbiferum L.), alpski likovac (Daphne alpina L.), bijela peto-prsta (Potentilla alba L.), dušica (Satureia subspicala Vis.), ljiljan (Lilium carniolicum Bernh.), alpska sasa (Anemone alpina L.), petoprsta (Potentilla opaca Jusi.), glavičasta mlječika (Euphorbia capitulata Rchb.), gomoljasta zečina (Centaurea tuberosa Vis.), dražesna žutilovka (Genista pulchella Rchb.), škuri ljiljan (Lilium cattaniae Vis.), lasinje (Moltkia petraea Gris.), alpska marulja (Calamintha alpina Lam.), tarčuka (Aubrietia croatica Sch. N. Ky.),

501

kosovska ruža (Paeoni decora Anders.), lastavičnjak (Marsdenia erecta L.), ramondija (Ramondia nathaliae Panč. et Petrov i R. sobica Panč.).

Pokraj submediteransko-montane skupine nalazi se skupina stepske flo-re. Sve bilje u ovoj skupini donijeto je iz Deliblatske peščare. Ta je skupina najljepša u travnju kada evatu niske perunikc u raznim bojama, sase, go-rocvijet i uskolisni božur (Paeonia tenuifolia L.)

U zapadnom dijelu arboretuma nalazi se mediteranska skupina, gdje su smještene najznačajnije vrste istočno-jadranskog primorja karakteris­tične za gustu, neprohodnu, visoku zimzelenu šikaru (makija), i nisku, ot­vorenu i svijetlu šikaru (garig). Tu su zastupljeni svi važni elementi makije i gariga kao npr.: lemprika (Viburnum tinus L. širokolisna i uskolisna komorika (Phillyrea latifolia L. i Ph. angustifolia L.), zimzelena krkavina, (Rhamnus alaternus L.), tršlja (Pistacia lentiscus L.), planika (Arbutus unedo L.), crnika (Quercus ilex L.), kozja krv (Lonicera implexa Ait.), šparoga (As-paragus acutifolius L.), tetivka (Smilax aspera L.), bodljikava veprina (Rus-cus aculeatus L.), lovor (Laurus nobilis L.), pršljenasta crnjušica (Erica verticillata Forsk.), mogranj (Punica granatum L.) brnistra (Spartium jun-ceum L.). Od niskog bilja ovdje uspijeva žuti dubačac (Teucrium flavum L.), dlakava bjeloglavica (Dorycniwn hirsutum Ser.), kraški vrisak (Satureia mon-tana L.), ljekovita kadulja (Salvia officinalis L.) i mnoga druga niska flora, polugrmića i trajnica karakteristična za makiju i garig.

Staklenici služe za znanstvena istraživanja, za uzgoj tropskog i sup­tropskog bilja, za prezimljavanje mediteranske flore itd. Međutim, većina biljaka iz staklenika smještena je preko ljeta pod zaštitu visokih stabala u arboretumu. Tu ćemo naći razne palme (Chamaerops humilis L., Trachy cdrpus excelsa Wendl., Livstonia ehinensis R. Bi\, Washingtonia filifera VVendl., Rhapis flabelliformis L., Sabal adansonii Guerns., Phoenix dacty-lifera L., Cocos nucifera L., Howea belmoreana Ben.), bananu (Musa para-disiaca L.), pandanus (Pandanus utilis Borg.), zatim cikas, razne primjerke fikusa i dr.

Sjeverno od staklenika, smještena je preko ljeta skupina sukulentnog bilja. Ovdje se mogu vidjeti mnoge vrste iz različitih porodica kao npr.: kaktusa (Cactaceae), čupavica (Aizoaceae), tustika (Crassulaceae), tušnjeva (Portulacaceae) i svilenica (Asclepiadaceae).

L I T E R A T U R A

E t t i n g e r , J. 1892: Botanički vrt kr. Sveučilišta Fra,n)'c Josipa I. u Zagrebu. Šum- list 9—10: 409—422, Zagreb.

H e i n z , A. 1896: Kr. Botanički vrt u Zagrebu. Glasnik hrvat, prirodo, društva VIII, 1—54, Zagreb.

H o r v a t , I. 1942: Hrvatsko biljno-geografska skupina u zagrebačkom Sveučiliš­nom Botaničkom vrtu. Alma Mat. Croatica 245—250, Zagreb.

J u r k o v i ć, M. 1987: Genofond drvenastih egzota Botaničkog vrta i nekih za­grebačkih parkova. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Magistarski rad).

502

J u r k o v i ć , M. 1988: Fruktifikacija i subspontano razmnožavanje drvenastih egzota u arboretumu Botaničkog vrla u Zagrebu. Šum. list 7—8:327—334, Zagreb.

K r i i s s m a n n , G. 1960: Handbuch der Laubgeholze, Band I—II. Verlag Paul Parev, Berlin und Hamburg.

K r u s s m a n , G. 1983: Handbuch der Nadelgeholze. Verlag Paul Parey, Berlin und Hamburg.

U n g a r , S. 1963: Botanički vrt u Zagrebu. Vodič prvo izdanje. Prirodoslovno-matematički fakultet. Zagreb.

U n g a r , S. 1.965: Botanički vrt u Zagrebu i njegova uloga u razvitku hortikul­ture u Zagrebu i u zemlji. Hortikultura 2—3: 63—67, Split.

U n g a r , S. 1971: Zapažanja o zimskoj otparnosti bilja domaćeg i stranog po­rijekla u zbirkama Botaničkog vrta PMF-a Sveučilišta u Zagrebu. Hortikul­tura 3: 68—75, Split.

U n g a r , S. 1971: Botanički vrt u Zagrebu. Vodič drugo izdanje. Prirodoslovno-matematički fakultet. Zagreb.

U n g a r , S. 1978: Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkoa fakulteta u Zagre­bu. Biološki vodič 85—90. IGKRO »Svjetlost«, OOUR Zavod za udžbenike.

Sarajevo.

Botanical Garden — Faculty of Science University of Zagreb 1889—1989

S u m m a r y

The Botanic Garden of the University in Zagreb covers an area of about 4.7 ha., and was established in 1889., at the same place where it is also today.

The largest part of the garden is used for Arboretum. Trees and bushes are arranged in free groups, and are systemized to the philogenetic-systemaitic relationship.

In the western part of the garden there are three plantgcographical groups: the Mediterranean group comprises the plants of maquie, garyg and Dalmatian rocky part; the Carst group with plant communities of Croatian rocky part; the Submediterranean-montanean group, consisting of the plants of the submediterra-nean area, together with the rocky flora of the south and east parts of Yugo­slavia.

Special care has been given to enrich the native flora and to collect and further develop the plants which were collected on natural habitat in different regions of Yugoslavia. In the same time, the introduction of exotic plants has not been neglected. The collections of the Botanic Garden have about 10 000 diffe­rent taxa, which are cultivated in green-houses and in open.

503

PROSLAVA 40-E GODIŠNJICE POČETKA RADA SAVEZNE SREDNJE ŠUMARSKE ŠKOLE ZA KRŠ U SPLITU

Prema usmenom saopćenju Dra M i r a n a B r i n a r a , pomoćnika ministra za šumarstvo u poslijeratnom Saveznom ministarstvu šumarstva, inž. P e t a r Z i a n i potakao je osnivanje institucija koje bi trebale unaprijediti obnovu šuma (pošumljavanjem ili podmladnom •— resurekcionom sječom) na degradiranom dijelu Kraškog područja. Tu ideju inž. Zianija, prema riječima Dra Brinara, s velikim žarom prihvatio je tadanji ministar navedenog Ministarstva, danas aka­demik, prof. V a s o Č u b r i l o v i ć . Ova ideja ostvarena je osnivanjem Saveznog instituta za pošumljavanje i melioraciju krša 1947. godine i Savezne srednje šumarske škole za krš 1948. godine, obje ustanove sa sjedištem u Splitu.1

Srednja šumarska krš kao savezna ustanova počela je radom u jesen 1948. godine. Počela je odmah s tri godišta (razreda), jer su u njoj nastavili školova­nje učenici Kraške šumarske škole u Drnišu, koja je kao oblasna osnovana 1946. godine. Prva generacija drniške Kraške šumarske škole, koja je 1948. godine nastavila školovanjem kao treći razred potakla je i organizirala proslavu 40-c godišnjice početka rada Savezne srednje šumarske škole za krš. Vrijedno je zabilježiti, da je uz organizatore zaposlene u Splitu (Milana Lacića, Marka Jelavića uz suradnju inž. H. Prelesnika), kao inicijator uporan bio i Marin Racetin, koji je nakon druge godine iz drniške škole završio srednju školu i pravni fakultet ali mu je šumarstvo, kako se kaže, priraslo uz srce.

Proslava je bila planirana kao dvodnevna, ali je, zbog zauzetosti mnogih učesnika apsolvirana u jednom danu s rasporedom svečanosti (u 10 sati), zajed­ničkim ručkom (u 13 sati) i obilasku izložbe »Lov i turizam Dalmacije 88«.

Programski dio proslave i ručak održan je u prostorijama Društva inže­njera i tehničara Split (Starčevićeva ul. br. 24c. odnosno nedaleko »Turske kule«). Ukupno je bilo 46 učesnika: učenika I. generacije 8, II. generacije 7, III . gene­racije 4 a ostalih 19 te 8 nastavnika i profesora. Sudjelovao je i inž. Davor Prgin, direktor Šumskog gospodarstva Dalmacija, dok od gradske skupštine, iako je bilo obećano, nitko. Od četiri direktora ove Škole, koliko ih je bilo u njezinom 16-godišnjem postojanju, bio je samo jedan — dipl. inž. Ž a r k o V r d o l j a k ; prvi direktor Prof. dipl. inž. Petar Matković nije bio prisutan iz zdravstvenih razloga, dok su dvojica, dipl. inž. Bogdan Dereta i dipl. inž. Davorin Žeravica već pokojni.

1 Obje ove ustanove, kao i Uprava za pošumljavanje, prikazane su u br. 1—3/1979. šumarskog lista pod naslovom »Tri poslijeratne specijalizirane institucije za pošumljavanje i melioraciju krša. — O šumarskoj školi nalazi se prikaz i u Zborniku »šumarska nastava u Hrvatskoj 1860—1960«, koju je izdao Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1963. godine.

Opširnija dokumentacija o ovoj proslavi nalazi se u Arhivu Saveza društava ITŠDI Hrvatske. U njoj se nalazi i opširniji prikaz H. Prelesnika, »Jubilej šumarskih kadrova na Kršu«, napisan za dnevnik »Slobodna Dalmacija«, ali neobjavljen. SI. D. u br. od 9. X. 1988. objavila je samo vijest o »Jubileju šumarskih tehničara uz 40. godišnjicu osnivanja Savezne šumarske škole za krš u Splitu.«

504

Učesnici proslave 40-e godišnjice osnivanja Savezne srednje šumarske škole za krš u Splitu.

Ispred učesnika proslave učenici — recitatori u starim narodnim nošnjama iz predjela Varoš u Splitu.

Svečanost je pozdravnim govorom otvorio predsjednik Pripremnog odbora šum. tehničar M i l a n L a c i ć i pozvao, da se sjetimo i minutom šutnje odamo počast preminulim nastavnicima i učenicima Škole. Preminuo je 21 nastavnik (profesor) od čega 11 šumara, a ne manji broj njima se pridružio i njihovih učenika. Dok su nastavnici poimence spomenuti od učenika tek ih se desetak moglo imenovati s obzirom na njihovu raspršenost po cijeloj Jugoslaviji.

Predsjedavajući M i l a n L a c i ć saopćava upućene pismene (brzojavne) po­zdrave k proslavi: Akademika Vase Čubrilovića, Dra M i r a n a B r i n a r a i R a d e n k a M a r u š i c a , šum. tehničara u Poreču, koji nisu mogli osobno biti prisutni iz zdravstvenih i drugih razloga.

»Prezauzetost i duboka starost sprečavaju me da prisustvujem proslavi« piše nakon zahvale na pozivu na proslavu V a š a Č u b r i l o v i ć i nastavlja: »To mi je mnogo žao. Umesto da Vam dođem, šaljem iskrene pozdrave bivšim uče­nicima te Škole, čestitam jubilej i želim svako dobro i uspešan dovršetak rada na podizanju i negovanju šume na našem karstu««.

Iz daljnjeg sadržaja pisma V. Čubrilovića izdvajamo: »Savezno ministarstvo šumarstva toliko je ozbiljno shvatilo opšti značaj ob­

nove šuma u primorskom karstu i posebnog značaja te vrste rada, da je resilo da osnuje u Splitu srednju šumarsku školu za pošumljavanje karsta. Pošto sam i sam studirao karst kod profesora dr Jovana Cvijića, mada nisam po struci šumar, osnovne probleme sam poznavao, pa i učestvovao u njihovom rešavanju. . .« Kada je Ministarstvo šumarstva 1950. godine bilo ujedinjeno s Ministarstvom poljoprivrede a V. Čubrilović preuzeo Ministarstvo vodoprivrede nastavlja, da je »smatrao za svoju dužnost da jednim pismom Edvardu Kardelju, predsedniku

505

Zakonodavnog komiteta, obratim pažnju na pogrešnost ukidanja Saveznog mini­starstva šumarstva. Obratio sam mu pažnju na značaj negovanja šuma u našoj državi. Dobre navike i iskustvo imaju samo Slovenci. U ostalim republikama, kako istraživanja pokazuju, osim nešto u Hrvatskoj, nema tradicije racionalnog iskorišćavanja i negovanja šuma. Predati u ruke komunama, t . j . lokalnim vlas­tima, znači upropastiti ih. Iskustva poslednjih 40 godina, po ovom pitanju, na­žalost dokazuju da prepuštanje nege šuma lokalnim vlastima bez kontrole i učešća organa republika i Federacije, više su škodile nego koristile šumama.«

U ime šumarstva Dalmacije na proslavi je čestitao dipl. inž. D a v o r P r g i n iznijevši ujedno današnje stanje šumarstva na tom području.

Slijedilo je izlaganje dipl. inž. H e l i o d o r a P r e l e s n i k a , direktora drniške Kraške šumarske škole, koji je, zajedno s jedinim nastavnikom-šumarom u toj školi dipl. inž. Nikolom Hranilovićem, dipl. inž. Oskarom Piškorićem i dipl. inž. Davorinom Prginom bio u predsjedništvu ovog svečanog skupa.

H. Prelesnik prikazao je početak rada drniške škole 1946. godine. »Vršio sam dužnost kotarskog šumarskog referenta u Supetru na Braču«, rekao je između ostalog H. Prelesnik, »kad me je inž. Ilija Čolović, načelnik za šumarstvo Oblasnog narodnooslobodilačkog odbora za Dalmaciju u Splitu, upitao, da li pristajem da pođem za upravitelja šumarske škole koja će se osnovati u Drnišu. Pristao sam. Od povjerenika za poljoprivredu i šumarstvo ONOO-a Mate Barbića, inače poljo­privrednog tehničara, dobio sam nalog da obiđem gimnazije u Kninu, Sinju i Imotskome te da u petim razredima, jer je školska godina već počela, animiram učenike za prelaz u drnišku šumarsku školu, gdje će imati besplatan smještaj i hranu u đačkom domu. . . . U tom času zgrade nisu bile uređene niti je postojao inventar ni za školu ni za đački dom . . . pa sam ONOO-u predložio da se početak nastave odgodi za sljedeću god inu . . . ali Barbić na moje veliko iznenađenje, partizanski kratko i odlučno naredi mi da škola mora početi za nekoliko d a n a . . . Inventar za internat stigao je tek sljedećih dana nakon što je stigao prvi učenik (Frane Zorica iz Biograda n/m) rashodovan u šibenskoj bo ln ic i . . . Nastava se od­vijala u prvo vrijeme u jednoj dvorani Mjesnog narodnog odbora, jer se daske za i/radu klupa nalazile još u balvanima na pilani u K n i n u . . . Prvi dođjeljeni stručni nastavnik, tada već pedesetogodišnjak, dipl. inž. Ante Dobrić vidjevši situaciju pobjegao je iz Drniša a došao je mladi dipl. inž. Nikola Hranilović. Za opće predmete bili su angažirani nastavnici drniških škola.« H. Prelesnik dalje naveo je, da je škola za ekonomiju i rasadnik dobila čak 45 ha površine i »vrijednog poljoprivrednika Drnišanina Dušana Viličića za voditelja poljoprivrede i rasadnika.« U prvoj školskoj godini, 1946/47, upisalo se 18 učenika a druge 1947/48., već 31 učenik od čega 11 iz kontinentalne Hrvatske, a 20 s kraškog po­dručja od Slovenije do Crne Gore. Osnivanjem Savezne šumarske škole za krš nakon dvije godine prestala je djelovati ova Škola a učenici su nastavili školo­vanje u Splitu. S tronućem H. Prelesnik spomenuo je »vrijednog učenika prve generacije Krste Sumana«, koji je prilikom kupanja na školskom izletu na rijeku Krku (Roški slap) nestao u virovima te rijeke, pa se »tako jedan izlet vesele mladosti završio zaprepaštenjem i tugom.«

Nakon pozdrava svih prisutnih, a posebno bivših učenika splitske Šumarske škole za krš dipl. inž. O s k a r P i š k o r i ć govorio je o osnivanju i radu ove škole. Poslove na osnivanju Škole u Saveznom ministarstvu šumarstva vodio je, danas, dr. Miran Brinar a u Splitu dipl. inž. P e t a r M a t k o v i ć , tada na dužnosti

506

upravitelja Uprave za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu. Najprije je tre­balo izabrati lokaciju i kao najpovoljnija pronađena je u predjelu Špinut, nepo­sredno ispod Marjanske šume. Tu je bilo dovoljno površine za gradnju zgrada i za školu i za internat (đački dom), a i za Institut za pošumljavanje i meliora­ciju krša, koji je već u jesen 1947. godine počeo s radom. Ova lokacija imala je i tu prednost, što je tu bio i šumski rasadnik Uprave za pošumljavanje i me­lioraciju krša. Skupština općine Split na lokaciju nije imala primjedbe, ali je istu željela i Komanda mornarice za podizanje rekreacionog centra. Međutim, na intervenciju ministra V. Čubrilovića, spor je presjekao p r e d s j e d n i k T i t o , koji je prednost dao Šumarskoj školi. Kako je rad Škole trebao početi za neko­liko mjeseci, u jesen 1948. godine, to je kao privremeno rješenje za smještaj bilo podizanje montažnih baraka. Organizacione poslove provodio je inž. Matković, a operativne dipl. inž. B o r i s G i p e r b o r e j s k i , koji je do tada radio u ONOO-u /.a Dalmaciju. Kao uspješan organizator inž. Matković uspio je, za ono vrijeme, relativno dobro opremiti Školu i osigurati obskrbu Đačkog doma ne samo s inventarom iz drniške Šumarske škole nego i iz drugih izvora.

Škola je s radom počela u prvoj polovini mjeseca listopada i to s tri razreda. Kako je već naprijed rečeno, u splitskoj Školi nastavili su školovanje učenici drniške Škole (kao II. i III, razred). Valja naglasiti, da je to bila prva škola u Jugoslaviji s četvorogodišnjom nastavom, jer su tada srednje tehničke škole (ško­le s usmjerenim obrazovanjem) trajale tri godine te je tek kasnije i u svima takvim školama određena nastava s četiri godine.

U svom govoru dalje inž. Piškorić je naglasio, kako je uz teoretsku nastavu bio značajan i praktički rad. Praktički rad u rasadniku, stakleniku, razmnoža­vanju parkovnih vrsta i pošumljavanja, ali i jednogodišnja praksa za buduća radna mjesta. Naime, učenici četvrtog razreda nisu radili samo krampom i mo­tikom ili škarama, nego su bili rukovoditelji, desetari, grupa učenika nižih raz­reda. Takva organizacija povoljno je djelovala i na radni elan učenika prvih triju razreda, jer su vidjeli, da će u četvrtom stvarno raditi ono, što ih u budu­ćem radu očekuje odnosno za što se školuju.

Splitsku školu završilo je nešto preko 600 učenika, kako i sami znadete iz cijele Jugoslavije, od Triglava do skoro Đevđelija. Prvih godina dolazili su po službenom rasporedu tako, da neki nisu ni vidjeli svjedodžbe VIII. razreda os­novne škole, a poslije i po svojoj volji, pa je pojedinih godina za upis u I. razred bilo i po 300 kandidata, i to pretežno izvan SR Hrvatske. Takav interes bio je vjerojatno i zbog visokog ugleda Škole. Naime, kako mi rekoše učenici, kada su npr. tražili ferijalnu praksu čim su rekli iz koje škole dolaze odmah je bio primljen. Ili primjer Ljubomira Đukića od Kraljeva, kojemu je Šumska Sekcija Bogutovac 1960. godine poslala nagradu od 20 000 (ondašnjih) dinara za uspješno izvedeno pošumljavanje s dodatkom, da će od sada raditi po njegovom primjeru (s mulčiranjem posađenih biljaka). ltd.

Ovaj dio proslave završen je recitalima za koje se pobrinula prof. An k a G l a v i n a - K o v a č i ć , koja je u Šumarskoj školi od početka do njezine likvidacije predavala hrvatski jezik a potom nastavila u Osnovnoj školi »Bratstvo i jedinstvo« u Splitu. Za ovu prigodu recitatori su bili učenici ove Škole K s e n i j a G u d i ć , I v a n a M a t j a š i ć , B r a n k i c a M i o d r a g i A n t e T o m a s o v i ć s pjes­mom Drage Ivaniševića »Moj did« i recitalom Đurđice Ivanisevic »Ljubav i ruso-lice«. Treba li naglasiti, da su recitali s odobravanjem primljeni od prisutnih, kada

507

recitatori koje uvježbava prof. A. Glavina-Kovačić i na republičkim natjecanjima postižu prva mjesta i nagrade?

Treba li reći, da je za sve učesnike proslave to bio svečan i radostan dan. Svečan i radostan, jer se mnogi istih ili približnih godišta nisu vidjeli od dana, kada su u Šumarskoj školi primili svjedodžbu — diplomu o uspješno završenom školovanju za šumarskog tehničara jedinstvenog tipa u Jugoslaviji; kada se sreli, koji se zaposlili kao tehničari u struci i oni, koji su nastavili školovanje svojm radom postali sveučilišni profesori ili u svojim radnim organizacijama na duž­nosti direktora. Dakako da su se radovali i njihovi profesori, a posebno prof. Anka Glavina-Kovačić i inž. Oskar Piškorić, susretu s bivšim svojim učenicima to više, što su njih dvoje jedini od šestdesetak profesora i nastavnika tijekom rada splitske Škole, koji su sve učenike »propustili kroz svoje ruke«.

Oskar Piškorić

508

IZ INOZEMSTVA

ZDRAVSTVENO STANJE ŠUMA U SR NJEMAČKOJ U 1988. GODINI

Poznato je da se procjena zdravstvenog stanja šuma u SR Njemačkoj pro­vodi svake godine s tim da postoji vrlo velik broj opažačkih stanica s osobljem koje je podučeno kako se po već unaprijed dogovorenoj metodici ocjenjuje stu­panj oštećenja. Baš ta jedinstvena metodika, ogroman broj procjenjivača i mje-sta-lokacija gdje se ocjene vrše, znak je pouzdanosti svake godine izdanih izvještaja.

Raspolažemo skraćenim ovogodišnjim izvještajem o zdravstvenom stanju šuma u SR Njemačkoj u 1988. g. i to iz časopisa »Chemie und Technik in Land-wirtschaf't«, 12/1988. Izvještaj je izdan od Saveznog ministarstva prehrane, po­ljoprivrede i šumarstva. Uvjereni smo da je to od interesa za čitaoce.

U prosjeku uzevši, zdravstveno se stanje šuma u SRNJ ove goine nije bitno promijenilo. Površina na kojoj postoje jača ili slabija oštećenja pokriva sada 52% sveukupne površine pod šumom.

Srednja i jaka oštećenja snizila su se na 2%, tako- da sada zauzimaju površinu oko 15%. Međutim, naglašeno je u izvještaju, nema još uvjeta da bi se moglo misliti da je to poboljšanje neko opće stanje. Stoga će Savezno ministarstvo i dalje dosljedno provoditi zaštitnu politiku, posebno u pogledu imisija. Nasta­viti će se striktno paziti na propise, ograničenja te redukcije štetnih imisija, dosljedno provoditi šumsko-uzgojne mjere te pojačati neophodno poitrebnu me­đunarodnu suradnju.

Prema podacima u izvještaju, u 1988. g. očito se je poboljšalo zdravstveno stanje jele, a nešto manje i smreke te bukve. Naprotiv, oštećenja su se pojačala kod bora i, još više, kod hrasta koji sada pokazuje na 70% površina slabija ili jača oštećenja. Uspoređeno s općim stanjem u državi, smanjila su se srednja i jaka oštećenja u Bavarskoj, Baden-Wurttembergu i Schleswig-Holsteinu (za 3%), a isto za 3% štete su povećane u Donjoj Saskoj. Većina starijih sastojina u Sredogorju i u Alpama zabrinjava i dalje. Naprotiv, u bavarskim Alpama, Schvvarz-waldu i oko područja Rhon poboljšanja su očita. U Harz gorju stanje se pogor­šava i dalje. Vrlo je kritična situacija na vrhovima Sredogorja i Harza, gdje se već sada računa da će se osušiti sastojine na više tisuća hektara.

Istaknuto je da se je slanje u južnoj Njemačkoj znatno popravilo (a tamo je i prvo počelo) i to u mnogim šumskim područjima. U vezi s tim izvještaj is­tiče: »Baš se ove godine jasru> pokazuje da razvoj oštećenja šuma ne teče u svim područjima jednosmjerno, nego da čak i jako oštećena starija stabla mogu regenerirati, čim im se poboljšaju uvjeti rasta.« To općenito pruža nadu da će se stanje popraviti budu li se sve mjere predostrožnosti uredno' i dosljedno provodile.

Situacija šuma u Donjoj Saskoj posebno zabrinjava. Izvještaj smatra da se ta početna poboljšanja posljedica već poduzetih pro­

tumjera te da će se štetne imisije i dalje smanjivati tim više jer su stariji pro­pisi iz 1983-e g. dopunjavani novim u 1986-oj. Istaknuto je značenje smanjenja

509

imisija, osobito sadržaja sumpora u dizeluljima, upotreba bezolovnog benzina kao i novi propisi o načinu loženja malih peći. Od svih se tih uredbi očekuje da će se do 1995-e g. — u usporedbi s 1982-om — postići smanjenje NO. imisija za 30%. Tim će SR Njemačka i dalje biti prethodnica o ograničenju imisija u EZ, a i internacionalno.

Savezni organi SRNj daju ogromne svote za »poboljšanje poljoprivrednih i šumskih površina te zaštitu obala«, oko 67 mil. DEM. Tako će se gnojidba šuma mineralnim gnojivima sufinancirati s 80% (!!). To gnojenje, navodi izvještaj, ne može ukloniti uzroke oštećenja, ali će pridonijeti da se hranidbeno stanje šum­skih tala poboljša, a tim i otpornost ekosistema-šuma.

U tabelama 1 i 2 prikazana su oštećenja po vrstama šumskog drveća te oš­tećenja po stupnjevima intenziteta.

Oštećenja šuma po vrstama drveća (skala oštećenja 1—4) Tablica 1

Smreka Bor Jela Bukva Hrast Ostalo

UKUPNO

U skali ocjena:

Bez šteta Stupanj 1 Stupanj 2 Stupanj 3 i 4

Sveukupne štete 1 -— 4

Površina te vrste 1000 ha

2884 1468 172

1256 625 983

7388

1985

52,2% 57,5% 87,3"/,) 54,6% 55,3% 30,6%

51,9%

1986

54,1% 54,0% 82,9% 60,1% 60,7% 34,2%

53,7%

1987

48,9% 49,6V,, 79,0% 65,7% 64,5% 36,7%

52,3%

Oštećenja šuma po skali šteta ("/« ukupne površine)

1: lako oštećena, 3: jako oštećena 2: srednje oštećena 4: osušila

1984

49,8% 32,9% 15,8% 1,5%

50,2%

1985

48,1% 32,7:,/o 17,0% 2,2%

51,9%

1986

46,3% 34,8% 17,3%

1,6%

53,7%

1987

47,7% 35,0% 16,2% 1,1%

52,3%

1988

48,8% 53,4% 73,0% 63,4a/o 69,6%' 33,2%

52,4%.

Tablica 2

1988 47,6:'/o 37,3% 13,8%

1,3%

52,4%

Naš komentar: Kako se iz tabele 2 vidi, dva najjača stupnja oštećenja, 3 i 4, i dalje su vrlo malo zastupani, variraju u razdoblju 1985—1988 od 1,1 — 2,2'%. Iz ovih podataka izlazi da je sušaca još manje, dakle stupnja oštećenja 4, toliko ih se gotovo može naći i u sastojinama koje nisu imisijajna zahvaćene. Valja naglasiti da više zabrinjavaju stupnjevi 3 i 4 jer oni ukazuju da realno po­stoje oštećenja i to ne samo od štetnih imisija, nego i mnogih ostalih uzroka. Ohrabrujuće je u izvještaju što iznosi da se u dosta slučajeva vidi oporavak baš takvih stabala, prvenstveno smanjenjem imisija, ali i drugim mjerama.

Prof. J. Kišpatić

510

Universita' cleg li Studi — Padova

DELL' ISTITUTO Dl ECOLOGIA A T T I E SELVICOLTURA

Vol. terzo — 1981; Vol. quinto — 1983

Godine koje su označene na ovim Ra­dovima Instituta za ekologiju i šumar­stvo Sveučilišta u Padovi ne znače, da su tih godina i objavljeni pa, npr., peti svezak (1983. god.) tiskan je tek u stude­nom 1988. godine i SITSDIH primio ga je početkom svibnja o.g. (1989).

1. U trečem svesku nalaze se radovi:

B a s s a t o , G. et al.: Promjene tem­perature tla u šumskom području sliva rijeke Boite. Mjerenja termometrima i termografima mjerena su na 16 mjesta uz rijeku Boite (pritoke Piave) i gornjih pritoka na nadmorskim visinama od 950 do 1950 m, od kojih se jedna nalazi is­pod poznatog skijaškog centra Cortina d'Ampezzo.

D e l F a v e r o , R.: Istraživanja bio­mase krošanja smreke (Picea abies Karsl.). Biomasa za masu zelenih iglica, masu drva i masu kore. Omjer tih dije­lova biomase krošnje bitno se ne mije­nja. Naime, u tri primjera grafički pri­kazanih masa (stabala) totalne težine su­he tvari od 34 kg, 63 kg i 103 kg udio mase iglica kretao se od 55 cio 58%, udio mase drva od 33 do 36" „ a udio kore od 8 cio 10%.

B a s s a t o, G. — D e L u c a, G.: Po­kusno utvrđivanje propustljivosti geološ­ke formacije pomoću analize površin­ske drenaže. Pokusi su obavljeni u bujici Rotoion (SZ od Vicenze, na nadm. visini cea 1200 m) a za obračune korišten je kompjutor.

M a r t i n i , F. — Pa i e r o , P.: Rod Salix u Italiji. Autori su u Italiji utvrdili postojanje 24 vrste iz roda Salix. Neke se nalaze po cijeloj Italiji kao npr. Salix purpurea L. koja je rasprostranjena od

Alpa do Sicilije, a nekih je areal znatno uži kao npr. Salix appendiculata Vili. ko­ja se nalazi samo u području Alpa. Uko­liko uz važeći naslov koja vrst ima i sinonime, i ti su navedeni. Tako, npr. za S. fragilis L. (1753) navedeni su i sinonimi S. fragilior Host te S. persi-cifolia Schleicher; uz latinski naziv vrste navedeni su i oni na talijanskom, francu­skom, njemačkom i engleskom jeziku, a za neke vrste i na slovenskom (za S. fra­gilis L. — krhka vrba a za S. appendicu­lata Vili. — velikolistna vrba). Ukoliko u govornom jeziku pojedina vrst ima više naziva i oni su navedeni; tako, primje­rice, S. appendiculata Vili. u talijanskom jeziku naziva se Šalice a grandi folie i S. stipolata, a u njemačkom pored naziva Gebirgsweide navedeni su Grossblatt-W., Nebanblattrige W. i Schlucht-W. Navede­ni su i ikonografi, pa ih je, npr. za S. ap­pendiculata Vili. šest, od 1848. do 1982. godine. Za svaku vrst opisana je morfo­logija, doba i način cvatnje, broj kromo­soma, ekologija i rasprostranjenje ne sa­mo u Italiji nego uopće (rasprostranje­nje u Italiji prikazano je za svaku vrst na posebnom grafikonu / karti Italije). Za svaku vrst nalaze se i crteži grančice, lista i cvjetova. Prema tome za korištenje ovog rada (zapravo knjige) za determina­ciju pojedine vrste nije nužno poznava­nje talijanskog jezika. U prilogu nalazi se i popis od preko 300 knjiga ili člana­ka koje obraduju ovu vrst. Među tih 300 nalaze es samo tri članka T. W r a b e r a , oci kojih je jedan — Nekatere nove ali redke vrste v flori Julijskih alp (II), ob­javljen u slovenskom časopisu »Varstvo prirode«. K Wraberu možemo pribrojiti i Šibenčanina R. de V i s i a n i j a , koji je doduše radio u Italiji1 a koji je orno

I P . M a t k o v i ć : Svjetski botaničar Robert Visiani šibenčanin, značajni hortikulturni stvaralac. Hortikultura, 1975, br . 4.

511

gućio i J. Pančiću da u Mlecima, 1862. god., izda knjigu »Plante serbica aut no­ve«. Međutim u popisu literature ne na­lazi se N. T. H o s t, Kastavac rođen u Rijeci, koji se uz ostalo posebno bavio i opisivanjem austrijskih vrba- iako se inače niz sinonimnih naziva danih po Hostu nalazi u ovom radu.

2. Peti svezak Radova sadrži dese! priloga. Od tih navodimo:

— prikaz nekih učinaka požara na vi­soke šume kestena i kitnjaka u zoni Ca-stanetuma (po Pavariju),

— analiza i ocjena ekološke struktu­re reliktne šume hrasta lužnjaka u po­krajini Venecija (površina 2,5 ha),

— o primjeni Tarifa Algana, Schaeffe-ra i Cokla (2 članka),

— o novom penemometru za utvrđi­vanje geoloških karakteristika poljopri­vrednih i šumskih tala, i

— istraživanja o razlikama crnike (Quercus ilex L.) s raznih lokaliteta.

Posljednji rad je zapravo treći dio pri­kaza rezultata tih istraživanja i prethod-

2 P. S o 1 i ć : Prinos valorizaciji djela Nicola-usa Thomasa HOSTA. Hortikultura, 1987, br. 3—4.

no je saopćenje o razvoju dvogodišnjih biljaka crnike uzgojenih u rasadniku. Predmet istraživanja je razvoj sadnica sa 46 lokaliteta (provenijencija) sjemena (ži­ra) česmine. Od rezultata donosimo sa­mo podatke za visinu stabljike i dužine korijenja. U prvoj godini dužina stablji­ke kretala se iz pojedinih lokaliteta iz­među 6,40 i 16,12 cm time, da su ispod 10 cm bile biljke iz deset lokaliteta. Du­žina korijenja kretala se između 19,78 i 30,36 cm. Druge godine mjerene sadnice imale su visinu stabljike između 9,82 i 29,78 cm a dužina korijenja između 23,82 i 35,63 cm. Zanimljivo je, da su biljke lo­kaliteta 19, koje su u prvoj godini bile najniže (6,40 cm) druge godine porasle za više od dvostruko (na 13,76 cm) dok one u prvoj godini najjače (lokalitet 41) imale su visinski prirast ođ cea 50% tj. od 16,12 cm narasle su na samo 25,41 cm. Kod prvih je također i prirast kori­jenja bio jači nego kod drugih.:;

Oskar Piškorić

3 Da visina jednogodišnjih biljaka nije mjero­davna i za kasniji rast utvrdio sam kod veza (Ul-mus effusa Wild.) o čemu slijedi prikaz u šumar­skom listu.

512

IZ SAVEZA I DRUŠTAVA ITŠDI HRVATSKE

ZAPISNIK

94 SKUPŠTINE SAVEZA DRUŠTAVA inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, održane 26. svibnja 1989. godine u Delnicama.

Prisutni: Delegati Društva iz Bjelovara, Buzeta, Delnica, Gospića, Karlovca, Koprinvice, Našica, Nove Gradiške, Ogulina, Osdjeka, Podravske Slatine, Slavon­skog Broda, Slavonske Požege, Senja, Siska, Varaždina, Vinkovaca, Virovdtice i Zagreba, te članovi iz naših organizacija i gosti •— ukupno 110 sudionika.

DNEVNI RED

I. dio

1. Otvaranje 94. Skupštine Saveza i izbor Radnog predsjedništva, zapisničara i dva ovjerovitelja zapisnika — Adam P a v l o v i ć, dipl. dnž.

2. Izvještaji o radu za razdoblje između 93 i 94. Skupštine Saveza: a) Izvještaj potpredsjednika — dr. Đuro K o v a č i ć . b) Izvještaj glavnog i odgovornog urednika Šumarskog lista — prof. dr.

Branimir P r p i ć. e) Izvještaj o poslovanju — Završni račun 1988. g. — Stručna služba — tajnik,

Ivan M a r i č e v i č, dipl. inž. d) Izvještaj Odbora samoupravne kontrole — Slavko Š a r č e v i ć, dipl inž.

3. Program rada za 1989. g. 4. Financijski plan za 1989. g. 5. Rasprava, usvajanje izvještaja Program rada i Financijskog plana za 1989.

godinu. II. dio

6. Savjetovanje na temu: »PROBLEMATIKA RAZVOJA PRIMARNE PRERADE DRVA« uvodno izlaganje dr. Tomislav P r k a , dipl. inž.

7. Zaključna razmatranja.

Ad. 1. DRUGARICE I DRUGOVI, KOLEGICE I KOLEGE! Otvaram 94. redovnu Skupštinu Saveza društava ITŠDI Hrvatske. Pozdrav­

ljani sve delegate i ostale sudionike, a posebno naše goste.

1. — dipl. inž. Slavka Horvatinovića, pomoč. predsjednika Republičkog komi­teta za poljoprivredu i šumarstvo.

2. — dipl. inž. Josipa Crnkoviea, predsjednika IV Skupštine općine Delnice,

513

Radno predsjedništvo od lijeva na desno dr. Kovačić, dipl. lović, dr. Tomislav Prka i mr. Božidar Pleše

ini. Adam Pav-

Sudionici 94. Skupštine Saveza DITŠDI Hrvatske

514

3. — prof. dr. Šimu Meštrovića, prodekana Šum. Fakulteta u Zagrebu, 4. — dipl. inž. Ivicu Došena, Predsjednika Poslov. odbora GPŠG Delnice, 5. — dipl. in/,. Antu Mudrovčića, tajnika SlZ-a za šumarstvo SRH, 6. — dipl. inž. Ivu Puškara, glav. dir. Poslov zajednice »Exportdrvo« Zagreb.

Ovo je redovna Skupština našeg Saveza koju smo prema Statutu obavezni održavati svake godine.

Predsjedništvo Saveza na sjednici od 24. veljače, zaključilo je da se počne sa pripremama za održavanje 94. Skupštine. Stav Predsjedništva bio je da se za ovu Skupštinu pored društvenog dijela, pripremi savjetovanje sa temom iz područja drvne industrije, jer su cla sada uglavnom bile teme iz područja šu-:narstva.

Radna grupa predsjedništva koja je imala zadatak da pripremi Skupštinu, predložila je da to bude tema iz prerade drveta, koju će pripremiti dr Tomi­slav P r k a, a vezano za proizovdne mogućnosti šumarstva. Ovu problematiku iz šumarstva treba obraditi dr. Đuro K o v a č i ć .

Predloženi dnevni red za 94. Skupštinu usvojen je na proširenoj sjednici Predsjedništva Saveza dana 21. travnja u Slav. Bordu. U radu ove sjednice prisustvovali su i predstavnici društava.

Zaključeno je da Skupština radi u dva dijela. Prvi dio društveni obuhvaća točke dnevnog reda 1—5. i održao bi se prije podne, i drugi dio savjetovanje — poslije podne Ovaj dnevni red ste primili sa pozivom. Poslije razgovora sa domaćinom, predstavnicima GPŠG Delnice a radi zajedničkog ručka koji je or­ganiziran na terenu, predlažem da se rad Skupštine obavi kontinuirano i to prvi dio društveni sa pauzom poslije koje odmah nastavljamo sa radom dru­gog dijela Skupštine.

Dali se prihvaća ovako predložena izmjena dnevnog reda. HVALA!

Za ovu Skupštinu predlažem Radno predsjedništvo:

— dr. Đuro Kovačić — mr. Božidar Plesa, — dr. Tomislav Prka — dipl. inž. Adam Pavlović

Za zapisničara predlažem dipl. inž. Ivu Maričevića, a za ovjerovitelja za­pisnika dipl. inž. Nadana Sirotić i dipl. inž. Vladu Špoljarića.

Dali se prihvaćaju predloženi kandidati. — HVALA! Molim izabrane članove radnog predsjedništva da zauzmu svoja mjesta.

Prije prelaska na dnenvi red, podsjetimo se da je naše redove u protek­lom razdoblju napustio određeni broj naših kolega inženjera i tehničara koji su dio sebe ugradili za unapređenje naše struke. Odajmo im dužnu poštu minutom šutnje. Neka im je vječna slava i hvala.

U Radno predsjedništvo izabrani su Adam Pavlović, Đuro Kovačić, Tomi­slav Pika, za zapisničara Ivan Maričević, a za ovjerovite!je zapisnika Nadan Sirotić i Vladimr Špoljarić.

515

Skupštinu je pozdravio i zaželio ugodan boravak svim prisutnima ispred Šumskog gospodarstva Delnice Ivan D o š e n, dipl. inž. a u ime DIT-a Delnice nir. Božidar P l e š e .

Prihvaćen je prijedlog da Skupština radi jednokratno i da prvog dana za­vrši društveni i stručni dio, a drugog dana da se ide na Riisnjak i Lučice — po želji pojedinih članova.

Atl. 2.

a) Izvještaj o radu Saveza podnosi potpredsjednik dr. Đuro K o v a č i ć :

Od 93. Skupštine do danas održano je 8. sjednica Predsjedništva Saveza. U pripremama za održavanje sjednica najneposrednije su učestvovali predsjed­nik i potpredsjednik Predsjedništva s nosiocima pojedinih tema i tajnikom u Stručnoj službi Saveza.

Iz sadržaja rada u proteklom razdoblju, što se vidi iz zapisnika sa sjed­nica Predsjedništva, i izvještajima o radu područnih Društava, te podataka iz stručne i ostale dokumentacije, može se konstatirati da se značajan dio plani­ranih poslova i zadataka uspješno obavija, a neki zadaci imaju trajan karak­ter kao što je tiskanje Šumarskog lista, održavanje Šumarskog doma, većeg utjecaja šumarske znanosti na rješenja u praksi, stvaranje preduvjeta za os­nivanja MUZEJA i Centra za popularizaciju i bibliotečno-inl'ormacijskog sustava za područje šumarstva i prerade drva pa i druga pitanja.

I u ovom izvještaju moramo ponoviti da i dalje ostaju aktualna pitanja: kako osigurati što redovniju i intenzivniju suradnju između izvršnih organa Saveza i područnih Društava, pa i drugih organizacija i institucija, čije je su­djelovanje važno za primjenu suvremenih znanstvenih i stručnih spoznaja u šumarstvu i preradi drva.

Evo kratkog pregleda važnijih aktivnosti u proteklom razdoblju:

— Na 93. Skupštini Saveza DITŠDI Hrvatske koja je održana 26. svibnja 1988. g. u Zagrebu izabrano je novo PREDSJEDNIŠTVO 1 ODBOR samouprav­ne kontrole Saveza. Usovjeni su izvještaji o radu za proteklo razdoblje — iz­vještaj potpredsjednika, glavnog urednika Šumarskog lista, o poslovanju — Za­vršni račun za 1988. g. i Odbora samoupravne kontrole, te Program rada i Financijski plan za 1988 godinu i Pravilnik o izboru počasnih i zaslužnih čla­nova. U drugom djelu — savjetovanje na temu: »Propadanje šuma u SR Hr-avtskoj« nakon uvodnog izlaganja bilo je više sudionika u raspravi, koji su daii veliki doprinos da se uoče aktualna pitanja iz ovoga područja i neposred-niji zadaci iz naše struke.

Aktvnosit organa Saveza D1TŠDIH, Radnih tijela, članova i Stručne službe redovno se objavljuju u Šumarskom listu. Posebne aktivnosti naših društava i pojedinih članova nije moguće obuhvatiti ovim dzvještajem zbog prostora, vremena i pomanjkanja određenih informacja, zato ćemo ih samo naznačiti.

Na prvoj sjednici Predsjedništva Saveza održanoj 26. svibnja 1988. g. za predsjednika je izabran Adam P a v l o v i ć, dipl. inž., a za potpredsjednika dr Đuro K o v a č i ć , dipl. inž.

516

Za predsjednika Odbora Samoupravne kontrole izabran je Slavko Š a r c e -v i ć, dipl. inž.

Na drugoj sjednici Predsjedništva, održanoj 7. srpnja 1988, g. u Zagrebu razmatrano je i usovjeno:

— Izvještaj o poslovanju za razdoblje siječanj-veljača 1988. g., Odluke u uvjetima isplate osobnih dohodaka zaposlenih u Stručnoj službi Saveza, izda­cima za prehranu u toku rada, visini dnevnica za službeno putovanje, naknadi troškova za upotrebe osobnog automobila,

— Polazne osnove za daljnje aktivnosti Saveza i Društava ITŠDI Hrvatske i Prijedlog zaključaka i mjera o zdravstvenom stanju i sušenju šuma u SR Hrvatskoj,

— Odluke o: povećanju zakupnina za poslovni i podrumski prostor u Šu-marksom domu, cijeni grafičkih proizvoda (tiskanica i dr.), obnovi ulaza i stu­bišta u zgradi Šumarskog doma — Trg Mažuranića 11, dotrajalog pokrova na krovištu zgrade. Izbor ponuđača za izvođenje radova utvrđuje komisija u sas­tavu: Pavlovie, Kovačić, Komlenović i Maričević,

— Obrazloženje, odnosno informacija o osnivanju Centra Muzeja zbog po­pularizacije šumarstva i prerade drva (u Šumarskom domu), koji je izradila mr. Ana Topfer.

Na 3. sjednici Predsjedništva Saveza, održanoj 26. listopada 1988. g. u Zagrebu razmatrano je i usvojeno:

— Izvještaj o poslovanju za razdoblje siječanj-ruj an 1988 g. uz određeno obrazloženje i prijedloge da se korekcija planskih elemenata za 1988. godinu izvrši u skladu zakonskih normi i Društvenog dogovora o dohotku, te objek­tivno nastalih promjena u ostvarivanju prihoda i rashoda.

— Prijedlog dipl. inž. Ferdinanda Š u l e n t i ć a o prenošenju autorskih prava u trajno vlasništvo Saveza. Komisija u sastavu Kovačić, Špoljarić i Ma­ričević preuzeti će odgovarajuću dokumentaciju i rukopis od autora. Nakon održane sjednice Predsjedništva u proširenom sastavu predstavljena je knjiga »Na šumarskim i lovačkim stazama«.

— Informacija o šumarstvu u Prijedlogu amandmana na Ustav SFRJ i radnom materijalu Nacrta amandmana na Ustav SR Hrvatske. Društvima su dostavljeni odgovarajući materijali (stavovi i obrazloženja).

Na 4. sjednici Predsjedništva Saveza, održanoj 21. prosinca 1988. godine razmatrano je i usvojeno:

— Obrazloženje o planskim elementima za izradu Financijskog plana za 1989. godinu.

— Povećanje zakupnina za poslovni prostor uz napomenu da se time ne osiguravaju potrebna sredstva za intenzivnije održavanje zgrade — Šumarskog doma.

— Povećanje godišnje pretplate za Šumarski list za 1989. godinu, cijene og­lasa i visina autorskih honorara.

— Cijene tiskanicama i knjigama, dvoranama također se osjetnije pove­ćavaju.

517

— Organi Saveza i Društava i članovi trebaju se uključivati u javnu ras­pravu o promjenama Ustava SR Hrvatske i na tu temu organizirati raspravu u Predsjedništvu Saveza.

Na 5. sjednici Predsjedništva Saveza, održanoj 26. siječnja 1989. g u Za­grebu razmatran je i usvojen je prijedlog teksta za javnu raspravu o aman­dmanima na Ustav SR Hrvatske u dijelu koji se odnosi na šumarstvo. Prihva­ćen je prijedlog da se u takvom obliku dostavi na adrese:

1. Komisiji za Ustavna pitanja Sabora SR Hrvatske. 2. Republičkoj konferenciji SSRN Hrvatske. 3. Republičkom odboru radnika u drvnoj industriji i šumarstvu Hrvatske.

Prijedlog teksta odredbe člana 118 stava 2 Ustava SR Hrvatske glasi: »Zakonom se može propisati obavezno udruživanje organizacija udruženog

rada u zajednice i obavezno udruživanje dijela sredstava društvene reproduk­cije kada to zahtjeva poseban društveni interes u oblasti iskorištavanja, zaš­tite i unapređivanja obnovljivih prirodnih bogatstava ili unapređivanje poljo­privredne proizvodnje«.

— Na toj sjednei prihvaćeni su prijedlozi o uvjetima tiskanja Šumarskog lista, kretanju osobnih dohodaka i pripremi za godišnju Skupštinu Saveza.

Na 6. sjednici Predsjedništva Saveza, održanoj 24. veljače 1989. g. u Zagre­bu razmatrano je i usvojeno:

— Izvještaj Inventurne komisije sa stanjem 31. prosinca 1988. g. — Pregled prihoda i rashoda za 1988. g. — Obračun prihoda i rashoda po mjestima aktivnosti za 1988 g. — Prijedlog Programa rada za 1989. godinu. — Prijedlog Financijskog plana za 1989. g. — Odluka o održavanju 94. Skupštine Saveza društava inženjera i tehničara

šumarstva i drvne industrije Hrvatske i to prijedlog za:

1. mjesto održavanja Delnice 2. datum održavanja 22. i 23. lipnja 1989. g. 3. dnevni red (kao u POZIVU).

— Osjetnije povećanje zakupnine poslovnog prostora od 1. travnja 1989. g. s tim da se računi ispostavljaju za svaki mjesec posebno, a ne tromjesečno kao do sada.

— Za priznanje SIT-a Jugoslavije predloženi su:

1. Za plaketu 14-april — Oskar Piškorić, dipl. inž. 2. Za počasnog člana — prof. dr. Branimir Prpić 3. Za povelju zaslužnog člana — Nadan Sirotić, dipl. inž. 4 Za najbolju organizaciju inženjera i tehničara u 1988. godini — Društva

ITŠDI Zagreb i Vinkovci. 5. Za najbolju publikaciju u 1988 g. Šumarski list.

518

Na 7. sjednici Predsjedništva (u proširenom sastavu) održanoj 21. travnja u Slavonskom Brodu razmatrano je i usvojeno:

— Dnevni red, vrijeme i mjesto održavanja 94. Skupštine Saveza DITŠDI Hrvatske.

— Teze za izradu referata na temu: »Problematika razvoja primarne (me­haničke) prerade drva u Hrvatskoj« koje je izradio nosioc referata dr. Tomi­slav P r k a i teze za izradu koreferata na temu: »Stanje i razvojne mogućnosti šumarstva u Hrvatskoj koje je izradio dr. Đuro K o v a č i ć .

— Nakon izlaganja Slavka H o r v a t i n o v i ć a , dipl. inž., pomoćnika pred­sjednika Republičkog komiteta za poljoprivredu i šumarstvo o potrebi i zada­cima na izradi PRIJEDLOGA IZMJENA — DOPUNA ZAKONA O ŠUMAMA i rasprava u kojoj je sudjelovalo više sudionika zaključeno da i dalje trebamo pratiti i neposredno sudjelovati u izgrađivanju zajedničkih osnova j stavova za izradu PRIJEDLOGA u vezi izmjena — dopuna Zakona o šumama.

— Prihvaćen je prijedlog dipl. inž Branka Š t a m p a r a predsjednika Sa­veza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Slovenije za razvijanje suradnje između naših Saveza i Društava kroz organizirane susrete i druge oblike.

Na 8. sjednici Predsjedništva Saveza, održanoj 26. svibnja 1989. g. u Za­grebu razmatrano je i usvojeno:

— Izvještaj o poslovanju za prvo tromjesečje i procjena za travanj-lipanj 1989. godine.

— Povećanje zakupnina, cijena za tiskanice, knjige, dvorane i vrijednosti boda u skladu općih kretanja.

— Izvještaj Odbora samoupravne kontrole. — Informacija o pripremama za održavanje 94. Skupštine Saveza i infor­

macija o aktinvostima u veai izrade prijedloga za izmjene i dopune Zakona o šumama.

— Odluka o irzadi dokumentacije i sanaciji kanalizaaijske mreže u zgradi i obnovi centralnog stubišta.

— Odluka o kreditiranju zimnice za zaposlene u Stručnoj službi Saveza. — Odluka o pretplati za Zbornik »Josip Kazarac« u izdanje JAZ-u Zagreb

— Vinkovci. — Odluka o promjeni korisnika jedne prostorije na II katu (CDI — SIZ).

Na osnovu dostavljenih izvještaja o radu DRUŠTAVA i iz drugih izvora ukratko ćemo naznačiti neke važnije sadržaje o njihovom radu:

— Društvo ITŠDI Bjelovar, zadržava približno isti broj članova (315), od toga 256 članova iz djelatnosti šumarstva, 57 iz drvne industrije i 2 iz drugih djelatnosti. U suradnji s Društvima Koprivnice i Virovitice organizirali su ras­pravu o očuvanju šume kao ekosistema na području Repaša uz Dravu. Stručna ekskurzija (50 sudionika) posjetila je nekoliko značajnih šumarskih i drvno-industrijskih objekata u SR Crnoj Gori U toku je priprema za višednevnu ekskurziju u Poljsku. Na području Šumskog gospodarstva Bjelovar organiziraju se više puta godišnje terenske stručne rasprave o načinu rada i stručnom po­boljšanju radnih operacija u uzgajanju i iskorišćivanju šuma. Održana je tra-

519

dicionalna šumarska zabava. Probleme organiziranosti šumarstva nužno je sve-obuhvatnije rješavati u organizaciji Saveza DITŠDT Hrvatske.

— Društvo ITŠDI Delnice, organiziraju aktivnosti prema prihvaćenom go­dišnjem planu rada. Provedene su dvije radne akcije u kampanji proljetnog pošumljavanja — radilo se na pripremi terena za sadnju, obavljeno je pri­hranjivanje sadnica smreke, aktivno se radilo na pripremi terena za horti­kulturu u Golubinjaku i dr. Organizirana je stručna ekskurzija na području RO »Jahorina« Sarajevo, uz stručne sadržaje razgledani su Olimpijski tereni i objekti. Također je organizirana stručna ekskurzija na području GG Novo Mesto, gdje je prikazan način gospodarenja u bukovim sastojinama. Također su posjetili jedan pogon drvne industrije i kartuzijanski samostan u Pleterju, gdje je prikazan film o životu redovnika u samostanu. Primili su nekoliko posjeta drugih društava ITŠDI (DIT Novo Mesto, DIT Slovenj Gradec i Podravska Slatina). Nadalje održavane su ŠUMARSKE TRIBINE na teme: »Problematika sušenja jele«; "Organizacija rada i racionalizacija u proizvodnji, zaštita — organizacija karan-tenske službe«; »Primjena kompjutera u šumarstvu i drvnoj industriji«; »Nacionalni parkovi u SR Hrvatskoj«; »Lovstvo — ulov risa, utvrđivanje spolne i starosne strukture kod srneće divljači«; »Način građenja krovišta u gorskim predjelima i izmjene i dopune Zakona o šumama«. Održana su predavanja na teme: »Is­traživanje zooloških osobina smeđeg medvjeda stanovnika goranskih šuma i ugroženost flore i faune u svijetu«. Prikazan je film o šteitnom utjecaju SO.. Nastavljena je tradicija održavanja šumarskih zabava.

— Društvo ITŠDI Koprivnica, dopuna Statuta izvršena je na zahtjev RSUP-a i usvojena je 10. ožujka 1988. g. Veći broj članova sudjelovao je u pripremama za održavanje tradicionalne šumarske zabave — na taj način osiguravaju se sredstva za rad. Stručne ekskurzije organizirane su za odlazak u Belišće, Bje­lovar, Čehoslovačku i Poljsku. Na stručnom kolokviju održanom u svrhu zaš­tite šume Repaš sudjelovali su predstavnici društva Bjelovara i Virovitice, po­ljoprivrednici područja Gole, Ždale i Repaša. Sudjelovalo je više priznatih stručnjaka Šumarskog fakulteta i drugih institucija i organizacija udruženog rada. Društvo broji 189. članova.

— Društvo ITŠDI Slavonska Požega, Skupština je održana 5. travnja 1989. godine, na kojoj je sudjelovao predsjednik Predsjedništva Saveza DITŠDI Hr­vatske dipl. inž. Adam Pavlović, predsjednik DIT-a Našice dipl. inž. Mika Ma-tezie i dipl. inž. Edo Kalajdžić, član Predsjedništva DIT-a Osijek i Saveza DITŠDI Hrvatske. U skladu Programa rada održane su tradicionalne šumar­ske zabave, stručne ekskurzije na Igman i u Čehoslovačku. Održana su pre­davanja na teme: »Rasadničarska proizvodnja u Evropi«, »Oštećivanje stabala primjenom šumske mehanizacije u proredi«, »Komparativna ispitivanja proiz­vodnosti rada, troškova i oštećivanja stabala primjenom debalne i sortiment-ne metode u proredi« i »Rezultati ankete o sušenju šuma na području Sla­vonske šume«. U toku 1989. godine predviđeno je i predavanje o »Alternativ­nim zanimanjima u šumarstvu«. Planira se posjeta Belišću, splavarenje Tarom i druge aktivnosti. Na Skupštini su obrađene dvije teme iz struke pod naslo­vom »Gospodarenje s jelom (običnom) na Papuku« i »Upoznavanje s lovištem Zvečeva«. Društvo broji 124 člana.

— Društvo ITŠDI Vinkovci, godišnja Skupština održana je 2. travnja 1989. godine u Vrbanji na kojoj je pored tekuće problematike raspravljano o re­fleksiji Zakona o šumama, organiziranosti grane, ekologiji, planu i izvršenju

520

zadataka. Održana su stručna predavanja: »Nepovoljni antropogeni utjecaj na naše šume« — predavač, prof. dr. B. Prpić, »Primarna i finalna proizvodnja za preradu drva u Miississipi — SAD« — predavač dr. Đ. Butkovič i dr. T. Prka i »Šume i šumarstvo Hrvatske, jučer, danas i štura« — predavač prof, dr. S. Matić. Stručna razmjena iskustava obavljena je sa šumarima Slovenije, Senja i s predstavnicima drvne industrije Bleda. Sudjelovalo je više članova na savjetovanju u Drveniku. Vode se akcije za MUZEJ šumarstva vinkovačkog kraja. Održana je tradicionalna šumarska zabava.

— Društvo ITŠDI Virovitica, u skladu programa rada izvršavaju se pla­nirani zadaci. Društvo broji oko 150 članova. Glavna aktivnost je naglašena na stručnom radu, ali u okviru toga prisutne su aktivnosti u društveno-političkim organizacijama. Održava se i dalje međunarodna razmjena s predstavnicima iz Poljske (grada KASLSA).

— Društvo ITŠDI Zagreb, aktivnosti se uglavnom organiziraju u sklopu redovnog održavanja »ŠUMARSKOG ČETVRTKA«, na kojem u najvećem broju sudjeluju umirovljenici — poznati šumarski stručnjaci. Održano je više preda­vanja, stručnih ekskurzija i redovnih tjednih informacija.

Predavanja:

O poslovanju drvnonindustrijskog poduzeća »Marko Šavrić« Zagreb — pre­davač inž. M. Jazbec.

Razmatranja nacrta Ustava SFRJ i SRH — predavač mr. K. Musa. Nacionalni parkovi i zaštita prirode — predavač prof. dr. Š Meštrović. Informacija i pripreme za glavnu godišnju Skupštinu Saveza DITŠDIH i

izbor delegata. Prikazivanje filma »Kisele kiše« i komentar na film — predavači prof. dr.

N. Komlenović. Daljinsko mjerenje u šumarstvu — predavač dipl. inž. V. Kušan Biljne zajednice Risnjaka s projekcijom — predavač dipl. inž. J. Vukelić. O šumskom gospodarstvu Zagreb — predavač dipl. inž. M. Mihanić Zelene površine grada Zagreba — predavač dipl. inž. P. Širinić. Dojmovi s putovanja po Kini sa projekcijom — predavač prof. dr. R. Be-

nić. Održavanje glavne godišnje Skupštine Saveza DITŠDIH u Zagrebu, uz pre­

davanje o sušenju šuma. Informacija o sušenju jele u zagrebačkoj gori, Macelju i Papuku. Jogi vježbe, njihova demonstracija i korist — predavač dipl. inž. P. Vojt. Izvještaj o simpoziju u Jastrebarskom i na Igmanu: O sušenju šuma u

Jugoslaviji. O makro prehrani i hrani bez pesticida — predavač dipl. inž. P. Vojt Sibir I sa projekcijama — predavač dipl. inž. P. Ziani. Sibir III i Japan sa projekejama — predavač dipl. inž. P. Ziani Promocija knjige dipl. inž. Ferde Šulentića »Na šumarskim i lovačkim staza­

ma«, sa uvodnim riječima predsjednika Saveza ITŠDIH Adama Pavlovića, dipl. inž. Šetnja Evropom s projekcijama — predavač dipl. inž. P. Ziani.

521

Rasprava o Ustavnim amandmanima SFRJ i SRH — predavač mr K. Musa. 0 novom zakonu o poduzećima — predavač dipl. inž. T. Peleš. Informacija

o sjednici predsjedništva Saveza DITŠDIH i informacija o savjetovanju isko­rištavanje pašnjaka i nastavak diskusije o zakonu o poduzećima.

Organizirani posjet članova sekcije umirovljenika Poslovnoj zajednici šu­marstva i drvne industrje, gdje su glavni direktori dipl. inž. I. Puškar i njego­vi zamjenici dipl. inž. Galović i dipl. inž. Krnjak govorili o poslovanju, proble­matici izvoza tog kompleksa i dr.

Informacija o radu SlZ-a šumarstva SR Hrvatske i daljnjoj perspektivi — predavač dipl. inž. A. Mudrovčić.

Rasprava o radu društva — Kako mobilizirati i privući članstvo na Šu­marski četvrtak i što sve poduzeti u tu svrhu da ono bude još masovnije i sa­držajnije.

Predavanje o realizaciji izvoza drvnih sortimenata, marketingu i problema­tici — vezano na nove zakone i slobodno tržište — predavač J. Pavelić, gene­ralni direktor »Exportdrva«.

Rasprava o amandmanima na Ustav SR Hrvatske, u dijelu koji se odnosi na šumarstvo — predavač mr. K. Musa.

Predavanje o šumskoj taksi (Bartina formula), organizaciji šumarstva s diskusijama — predavač prof. dr. Z. Potočić.

Propadanje — sušenje šuma u Gorskom kotaru — predavač mr. T. Heski. »Zdravstveno stanje šuma Gorskog kotara u projekcijama« — predavači V.

Kušan, dipl. inž. »Darvin — život i djelo« — predavač P Ziani, dipl. inž. »Bolesti pitomog kestena i liječenje« — predavač dr. M. Halambek. »Gospodarenje šumama prema ekonomskim uvjetima na š. g. područjima«. »Organizacija šumarstva« — predavač prof. dr. R. Sabadi. »Kroz Južnu Ameriku« — predavač prof. dr. R. Sabadi. »Plitvice« — predavač prof. dr. Š. Meštrović. »O organizaciji šumarstva« — predavač prof. dr. Z. Potočić.

U toku 1988. godine organizirane su slijedeće sltručne ekskurzije:

U Drvno-industrijsko poduzeće »Turopolje« s 24 učesnika. Šumski predjel Macelj i pilana »Marko Šavrić« u Đurmancu (Krapina) sa

36 učenika. Posjet tovrnici namještaja »Marko Šavrić« u Jankomiru — Podsused sa 22

učesnika. Posjet OOUR-u uzgoj šuma Jastrebarsko, ribnjaci »Crna Mlaka« i drvno-

industrijskom poduzeću »Drvoproizvod« s 14 članova. Šumsko gospodarstvo »Slavonska šuma«, Kutjevo, Zvečevo, sa 24. učesnika. Stručna ekskurzija šumskom gospodarstvu Zagreb na Medvednicu sa 11

članova. Posjet Šumarskom institutu Jastrebarsko s 14 učesnika i Stručna ekskur­

zija šumariji Pokupsko Šumskog gospodarstva Sisak s 14 članova.

522

Drvnoj industriji »Trokut« Novska — Lipovljani. Šum. gosp. Karlovac — šumarija Duga Resa. Ispraćaj stare 1988 godine uz prigodni kulturnozabavni program, organizi­

ran po našim članovima i to: dipl. inž. Vanjkovićem, dipl. inž. Kupecom i gos­tima — supružnicima Boch.

Od ostalih Društava nismo primili izvještaje o radu u zatraženom obliku. Nakon odluke o održavanju 94. Skupštine Saveza, pristupilo se je pripre­

mama za izradu referata — koreferata izvještaja i dr. U toku rasprave treba ocjeniti rad Saveza i Društava u proteklom razdoblju i predlagati kako dalje ostvarivati zadatke i ciljeve koji se postavljaju pred šumarstvo i preradu drva i SAVEZ DITŠDI Hrvatske. Osim navedenoga, održavane su trajne veze sa dru-štveno-političkim organizacijama, vođena je briga o ljudima, obavljeno je više posjeta bolesnicima, i mnogi susreti članova.

b) Izvještaj glavnog i odgoovrnog urednika Šumarskog lista podnosi prof dr. Branimir P r p i ć .

Tijekom 1988. tiskan je »Šumarski list« na 584 stranica sa 104 napisa. Struk­tura sadržaja je ova:

Znanstveni članci 14 izlaganje na skupovima 2 pregledni članci 8 stručni članci 9

Aktualna problematika, osvrti i zapažanja, obljetnice, portreti, stručni i znanstveni skupovi, iz nozemstva, prikazi knjiga i časopisa, društvene vijesti, nekrolozi i povjesne crtice obuhvaćaju 71 naslov.

Znanstveni članci zauzimaju više od 40% što nam osigurava dio sredstava koji dobivamo za tiskanje »Šumarskog lista« od SlZ-a znanosti SRH.

U ovome godištu dominirale su tri problematike — p r o p a d a n j e š u m a , š u m s k i p o ž a r i i rasprava o Z a k o n o š u m a m a , što je i u skladu s naglašenijim interesom struke. I ostala šumarska područja i discipline (šumar­ska ekonomika, dendrometrija, šumarska fitocenologija, uzgajanje šuma, horti­kultura, biologija šumskog drveća, šumarska fotogrametrija, organizacija rada, zaštita šuma, lovstvo, dendrologija, sjemenarstvo i rasadmčarstvo, ljekovito bi­lje, šumarska mikrobiologija i dr.) su zastupljene u pojedinačnim člancima i drugim napisima.

Prošlogodišnji broj bio je raznolik i plodan. U napisima sudjeluje 46 auto­ra i 23 koautora.

Iz područja propadanja ili »umiranja šuma« prvi puta se objavljuju rezul­tati popisa oštećenja šumskog drveća u Hrvatskoj kao i podaci o količini sum­pora u iglicama smreke i lišću bukve.

Vrlo živa rasprava razvila se o Zakonu o šumama koji bi trebalo u 1989. izmijeniti i dopuniti. Više se, međutim, piše o organizaciji šumarstva nego li o problematici šume kao prirodnog bogatstva i stanja šumskih ekosistema. U broju 3—4/88. prvi puta su objavljeni amandmani na priejdlog danas važećeg Zakona o šumama koji su upućeni Izvršnom vijeću Sabora SRH od strane Šumarskog fakulteta u Zagrebu i koji, nažalost, nisu stigli do saborskih vijeća.

523

Rasprava se nastavila u prva dva dvobroja »Šumarskog lista« u 1989. Po­lemičke stručne rasprave čine stručni časopis zanimljivim i čitanijim.

Opisani su, nadalje šumski požarevi koji su harali našim mediteranskim i submediteranskim sumarna tijekom 1985, 1986. i 1987. U ovim člancima daju se vremenske prilike koje su tada vladale te se ukazuje na mogućnost prog­noze opasnosti požara koje su temeljene na meteorološkim podacima.

U trobroju »Šumarkog lista« 6—8/1989 koji se nalazi u tisku objavljujemo izlaganje stručnjaka s međunarodnog simpozija Ekološki i gospodarski aspekt umiranja šuma te materijale sa savjetovanja o šumsko-gospodarskim područ­jima koji sadrže prijedlog i polemičke primjedbe.

Predsjedavajući nakon podnesenih izvještaja pod točkom 2a i b obavješta­va Skupštinu da su delegati uz poziv primili odgovarajuće priloge za 2c) i 2d), kao i za 3. i 4. točku dnevnog reda i predlaže da se na osnovu toga otvori rasprava o toj problematici. Prijedlog je prihvaćen i prelazi se na 5. točku dnevnog reda.

Ad. 5.

Dipl. inž. Oskar Piškorić. Koristim ovu priliku, da skrenem pažnju na 1996. godinu, koja nam je u stvari na domaku. Na 1996. godinu, jer se te godine navršava 150 godina kako su šumari Hrvatske osnovali šumarsko društvo i tako se izdvojili kao Sekcija Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva osno­vanog 1842. godine. Iako je žar Društva bio zatrpan pepelom Bachovog apso­lutizma ona se nije ugasila nego je tinjala i 1876. godine rasplamsala se i na sastanku održanom 26. prosinca 1876. oživio je rad u Hrvatsko-slavonskom šu­marskom društvu. Taj rad neprekidan je do naših dana, iako u raznim orga­nizacijskim oblicima (Jugoslavensko šumarsko udruženje, Hrvatsko šumarsko društvo, Šumarsko društvo Hrvatske i, danas, Savez društava inženjera i tehni­čara šumarstva i drvne industrije Hrvatske).

Upozoravam na skoru 150-godišnjicu prvenstveno iz razloga, što je naš Savez nesumnjivo jedino u Evropi, a i u Svijetu, koje zna mjesto svog ro­đenja. To je zgrada svojedobnog dobra u Prečcu i smatram, da bi današnji šumari morali osigurati i njezin daljnji pristojan opstanak i na njoj vidno pločom obilježiti datum 26. XII. 1846. godine. To više, što je zgrada s okolnim parkom proglašena spomenikom kulture baš zbog koljevke Šumarskog društva. Zgradi je potreban popravak i prema tome sada je vrijeme, da se pristupi tom poslu. A financijska sredstva? Organizacije šumarstva i drvne industrije i vi, koji ste ovdje, trebate biti inicjatori u svojim radnim kolektivima. Zgrada je inače vlasništvo Dobra Božjakovina, koje je također spremno, kako mi je svojedobno saopćeno sudjelovati u troškovima a kao zaštićenom spomeniku kulture doprinos će dati bez sumnje i, nazovimo ga tako, odgovarajući Fond.

Uz obilježavanje 150-godišnjice osnivanja udruživanja šumara za unapređe­nje stručnog rada tu je i 120-godišnjica Šumarskog lista. Vršnjak Šumarskog lista je Liječnički vjesnik, no kako je on imao prekid izlaženja, to je Šumarski list naš najstariji stručni časopis koji od osnivanja neprekidno izlazi Što više, možemo reći, da su šumari u Hrvatskoj imali prvi stručni list, jer je već 1847. godine izašao prvi svezak godišnjaka »Trudovi ...« u kojem se (uz izvještaj o

524

godišnjoj skupštini) nalaze i tekstovi dvaju referata (»Kako osigurati pomlađi­vanje takovih hrastovih sastojina u češće poplavljenim područjima« i »Da li je racionalno u beskonačnost podržavati 200—300 godina stare hrastove sas-tojine s pretežno suhovrhim stablima radi osiguranja žirenja svinja«).

Zaključujem s prijedlogom, da Predsjedništvo izabere odbor, koji će iz­raditi program rada za proslavu tj . obnovu zgrade u Prečcu te izdavanja pu­blikacije u kojoj će biti prikazan rad Šumarskog društva, kojim prikazom će biti prikazan i dio povijesti šumarstva ne samo Hrvatske nego i Jugosla­vije.

Mr. Vice Ivančević, dipl. inž., upućuje lijep pozdrav u ime Društva IT iz Senja, koje uspješno organizira stručne ekskurzije, zabave i druge aktivnosti.

Osvrće se na stanje i zaštitu dokumentacije — građe, šumarske struke koja se nalazi u podrumu zgrade Republičkog sekretarijata za financije. Radi se o građi iz proteklih razdoblja — viiše decenija unazad. Na sređivanju i zaš­titi arhivske vrijedne građe trebalo bi početi raditi i napraviti kartoteku u Sa­vezu — imamo za to dovoljno znanja, a mogli bi se stvoriti povoljni uvjeti za realizaciju tih zadataka i ciljeva.

Dipl. inž. Slavko Horavtinović, pozdravlja sve prisutne u ime Republičkog komiteta za poljoprirvedu i šumarstvo i naglašava aktualna pitanja, za koja treba tražiti najbolja rješenja u šumarstvu i preradi drva. I u ovim vrlo ne­povoljnim uvjetima privređivanja naše organizacije ostvaruju pozitivne rezulta­te. U proteklom razdoblju uspješno smo izgrađivali zajedničke stavove — pri­jedloge u vezi promjena Ustava SFR Jugoslavije i SR Hrvatske. Sada su u toku aktivnosti za izmjene i dopune Zakona o šumama — moramo sve učiniti da naše prijedloge što objektivnije utvrdimo, na bazi šumarske znanosti i prakse, i rješenja kojima se osigurava razvoj naših djelatnosti i potrebni ekološki uv­jeti za očuvanje čovjekovog okoliša.

Dipl. inž. Ivan Puškar, trebaio bi puno više organiziranog djelovanja, raz­vijanje ljubavi prema šumi kod svih ljudi i posebno mladih stvoriti navike da se prema šumi i prirodi u buduće odgovornije odnose, nego što to mi danas činimo.

Ako analiziramo rezultate poslovanja po osnovnim djelatnostima u raz­mjerima SR Hrvatske dolazimo do zaključka da su oni pozitivni u cjelini, ali da su razlike po pojedinim orgganizacijama unutar njih dosta velike i da određeni broj ima ozbiljnih poteškoća u ostvarivanju dohodaka, kojim bi se stvarali uvjeti za brži mogući razvoj. Naročito se moraju iskoristiti stečena stručna znanja za unapređenje i razvoj finalnih proizvoda, kojima se mogu postići puno bolji rezultati — veći dohoci.

Nakon rasprave usvojeni su izvještaji pod 2. točkom i prijedlozi za 3. i 4. ločku dnevnog reda.

Ad. 6.

Uvodno izlaganje na temu: »PROBLEMATIKA RAZVOJA MEHANIČKE PRE­RADE DRVA« podnio je dr. Tomislav Prka, a na temu: »STANJE i RAZVOJNE MOGUĆNOSTI ŠUMARSTVA U HRVATSKOJ« podnio je dr. Đuro Kovačić.1

1 I jedno i drugo izlaganje objavljuje se u Šum. listu broj 9—10,89.

525

Predsjedavajući se zahvaljuje uvodničarima na izlaganju i otvara raspravu.

1. Dipl. inž. Damir Moćan, kao uzgajivač šuma govori o Propadanju šuma — (sušenju četinjača na području Gorskog kotara) d opasnostima zbog pore­mećaja u ekosistemima. Više tisuća tona sumpora ugrožava ove šume — i sve je veći broj ugroženih stabala Nužno je izvršiti reviziju gospodarskih osnova, jer se u sve većem postotku sanitarnom sječom realizira planirani etat. Uz pomoć šumarske znanosti i radikalnije stručne zahvate moramo spašavati i očuvati šume na ugroženim područjima — to je interes ne samo zaposlenih i stanovništva užeg područja već i šire društveno-političke zajednice •— društva u cjelini.

2. Prof dr. Rudolf Sabadi, između ostaloga navodi neka pitanja kao što su: izmjene i dopune Zakona o šumama; utvrđivanje prava vlasništva, uvjeta privređivanja — deregulacija zakonskih normi; odgovornosti za (ne) izvršenje i dr. Ta i neka druga pitanja trebamo u naše programe ugraditi i prema stvarnim mogućnostima ih rješavati. Postavlja se vrlo ozbiljno pitanje kako pristupiti reformi i koliko socijalizma u proizvodnji realno može biti, a koliko u raspodjeli kako to rade neke zemlje npr. Švedska.

Mi svakako kao DPZ trebamo Zakon o šumama, u kojem se vlasnika oba­vezuje na čuvanje šuma i pridržavanje drugih odredbi u interesu unapređenja proizvodnje određene drvne mase prema prirodnim i drugim uvjetima i oču­vanje okoliša u kojem stvaramo i živimo.

3. Dipl. inž. Slavko Horvatinović, čuli smo izlaganje dva naša istaknuta znan­stvenika — stručnjaka i siguno smo dobili vrijedne informacije koje nam mogu korisno poslužiti za zajednčko utvrđvanje neposrednih zadataka a u cilju una­pređenja naše struke. Proizvodni kapacitet za izvoz finalnih proizvoda uglav­nom ne obnavljaju pravovremeno sredstva za proizvodnju i sve je teže osigu­rati potrebna financijska sredstva za nabavku suvremenije opreme. Za izgrad­nju novih kapaciteta i rekonstrukcije postojećih, koji će pretežno izvoziti, pos­toje šanse za dobivanje kredita. Osjetno smanjenje prirasta drvne mase zbog propadanja šuma značajno će utjecati na daljnji razvoj prerade drva i zato se mora ići u reviziju postojećih programa.

Već više mjeseci intenzivno radimo na utvrđivanju prijedloga za izmjene i dopune Zakona o šumama. Na tom zadatku radi značajan broj naših člano­va iz više institucija — orgnizacija i do sada nismo uspjeli otkloniti neke uz^ roke zbog kojih dolazi do različitih suprostavljenih prijedloga — rješenja, kao na primjer pitanje vlasništva.

U radnoj grupi koja radi na prijedlogu prevladava mišljenje da se izvrše samo manje korekcije sadašnjih šumsko-gospodarskih područja. Za šume na području krša, korisnici će plaćati doprinos po određenoj stopi. O prijedlogu kojega ćemo dostaviti Saboru, izjasnit će se delegati.

4. Dipl. inž. Oskar Piškorić, napominje da je Zakonom o šumama iz 1929. g., čl. 133 bilo određeno da za svaki novi kapacitet za preradu drva daje miš­ljenje određena šumarska institucija, a odobrenje za izgradnju donosio je ban.

5. Prof. dr. Branimir Prpić, prema podacima iz Ankete u 1988. g. o pro­padanju šuma u Hrvatskoj oštećenja šuma su osjetno veća nego što su to pokazali podaci iz Ankete u 1987. g Zbog oštećenja jele prirast je značajno

526

opao, no još uvijek zelene jele treba ostaviti (nesjeći), ako ta površina nije obuhvaćena planom sječe. Mi danas neznamo dali će se proces propadanja šuma smanjivati ili pojačavati — no u svakom slučaju ići na obnovu šuma i otklanjanje uzroka zbog kojih šume propadaju.

6. Prof. dr. Šime Meštrović, pozdravlja sudionike 94. Skupštine u ime Šu­marskog fakulteta i dekana prof. dr. Zdenka Pavlina. Svakako da mi sada ne-možemo odgovoriti na niz pitanja koja nam se postavljaju, to ćemo učiniti organiziranjem različitih oblika u budućim aktivnostima, a prema znanstvenim i stručnim spoznajama i stvarnim mogućnostima.

Problemi izgrađivanja racionalnijih organizacija šumarstva kao i odnosa šuma — društvo prisutni su i u drugim zemljama •— nastoje se u konkretnim uvjetima osigurati pravna regulativa i druge odgovarajuće norme za ostvariva­nje svih funkcija šuma, te njihovo očuvanje, a što znači i očuvanje čovjekovog okoliša. O tiim rezultatima teško je određeno govoriti, ali se može konstatirati da se stvaraju pozitivniji odnosi čovjek — šuma kod značajnog broja ljudi, a mogu se očekivati i organiziranji društveni zahvati i u međunarodnim razmje-l ima za vrednovanje šuma, kao bitnog faktora ekološke stabilizacije.

Pozitivna kretanja i u našoj zemlji, očekujemo adekvatnom primjenom i šu­marske znanosti neovisno od ostvarenog prihoda na užoj lokaciji (području) u cilju podizanja i očuvanja naših šuma.

Utvrđivanje stvarne vrijednosti šuma vrlo je složen zadatak, no ipak se do­lazi do približno istih rezultata (iz određenih institucija i zemalja za utvrđivanje odnosa između neposrednih koristi od šume — drvne mase kao sirovine za upo­trebu i preradu u odnosu na općekorisne funkcije (u približnom onosu 1:4).

Sve veće onečišćavanje zraka i okoliša, što bitno utječe na gospodarenje i očuvanje šuma, zahtjeva da našu znanost i praksu usmjerimo na istraživanje za uzgajanje i zaštitu onih vrsta drveća koje i u promjenjenim uvjetima mogu osiguravati zadovoljavajući prirast drvne mase, stabilnost šuma i šumskih eko­sistema.

Na kraju predjedavajući Adam Pavlović, dipl. inž. zahvaljuje se svim sudio­nicima 94. Skupštine s napomenom da će Predsjedništvo Saveza zajedno s Društvima u svojem radu maksimalno koristiti mišljenja, sugestije i prijedloge date na ovoj Skupštini za ostvarivanje programa rada i svih drugih zadataka u narednom razdoblju.

Zapisnik sastavio: Ovjerovitelji: Ivan Martičević, dipl. inž. Vladimir Špoljarić, dipl. inž.

Nadan Sirotić, dipl. inž.

527

Z A P I S N I K

5. sjednice PREDSJEDNIŠTVA SAVEZA društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske održane 26. siječnja 1989. godine u Zagrebu.

Prisutni: Adam Pavlović, dipl. inž. dr. Đuro Kovačić, prof. dr. Branimir Prpić, dr. Tomislav Prka, Edo Kalajdžić, dipl. inž., Franjo Kolar, dipl. inž. Nadan Sirotić, dipl. inž. i Ivan Maričević, dipl. inž.

DNEVNI RED

1. Utvrđivanje materijala — prijedloga teksta za javnu raspravu o amandmanu na Ustav SR Hrvatske u dijelu koje se odnosi na šumarstvo.

2. Tekuća pitanja.

Ad. 1.

Kratka obrazloženja na tekst materijala — prijedloga za ovu točku dnevnog reda dali su Adam P a v l o v i ć i Krešimir M u s a.

U raspravi su sudjelovali svi prisutni o sadržaju i prijedlogu teksta na Na­crt amandmana na Ustav SR Hrvatske, kojega je izradila RADNA GRUPA sa­stavljena od istaknutih znanstvenih i stručnih radnika iz naših organizacija — institucija.

Primjedbe na tekst od strane pojedinih sudionika u raspravi odnosile su se isključivo u cilju naglašavanja važnosti navedenih stavova i obrazloženja prijed­loga teksta.

Jednoglasno je prihvaćen tekst za javnu raspravu — stavovi i prijedlozi, ko­jega u takvom obliku treba dostaviti na adrese:

1. Komisiji za ustavna pitanja Saboru SR Hrvatske. 2. Republičkoj konferenciji SSRN Hrvatske. 3. Republičkom Odboru Sindikata radnika u drvnoj industriji i šumarstvu

Hrvatske,

Usvojeni stavovi i prijedlozi:

1. Sada važećim odredbama Ustava Socijalističke Republike Hrvatske je, u načelu, cjelovito i adekvatno uređen kompleks pitanja koji se odnosi na korište­nje, održavanje, upravljanje, obnovu i zaštitu šuma.

Iz članova 117, 118. i 119. Ustava Socijalističke Republike Hrvatske proizlazi:

— da šume, kao dobra od općeg interesa, uživaju posebnu zaštitu (član 117), — da se zakonom moraju urediti ova pitanja:

528

1. uvjeti korištenja šuma (član 117), 2. način korištenja šuma (član 117), 3. opći uvjeti iskorištavanja kojima se osigurava racionalno iskorištavanje

šuma i drugi opći interesi (član 118. stav 1), 4. sadržaj zaštite općekorisne funkcije šuma i šumskog zemljišta (član 119.

stav 1), 5. oblici zaštite općekorisne funkcije šuma i šumskog zemljišta (član 119.

stav 1), 6. način zaštite općekorisne funkcije suma i šumskog zemljišta (član 119.

stav 1), 7. izvori sredstava za pošumljavanje goleti i krša te za zaštitu šuma od po­

žara (član 119. stav 2), 8. mjere kojima se osigurava trajno održavanje i obnova šuma (član 119,

stav 3), 9. način upravljanja šumama i šumskim zemljištem (član 119. stav 4) i 10. način iskorištavanja šuma i šumskog zemljišta (član 119. stav 4) te — da se zakonom može propisati obavezno udruživanje kad to zahtijeva po­

seban društveni interes u oblasti iskorištavanja šuma (član 118. stav 2).

Pored toga, Ustav Socijalističke Republike Hrvatske sadrži odredbe o djelat­nosti od posebnog društvenog interesa (član 50. do 55), kojima se preciziraju odnosi i u oblasti korištenja, gospodarenja odnosno zaštite šuma, s obzirom da je gospodarenje šumama i šumskim zemljištem djelatnost od posebnog društve­nog interesa.

Od značenja za oblast šumarstva je i sada važeća odredba člana 75. stava 1. Ustava Socijalističke Republike Hrvatske, prema kojoj se zakonom, odnosno od­lukom skupštine društveno-političke zajednice, na osnovi zakona, može utvrditi obveza osnivanja odnosno osnovati samoupravna interesna zajednica kad su od­ređene djelatnosti odnosno poslovi takve zajednice od posebnog društvenog inte­resa te utvrditi načela za njezinu organizaciju i za međusobne odnose u njoj i propisati obveza plaćanja doprinosa toj zajednici.

2. Polazeći od spomenutih, ali i drugih relevantnih odredbi Ustava Socijalistič­ke Republike Hrvatske, republičkim Zakonom o šumama propisani su uvjeti i način korištenja šuma i šumskog zemljišta, način ostvarivanja posebnog društve­nog interesa u gospodarenju šumama i šumskim zemljištem i druga pitanja od značenja za ovu oblast. Tim je zakonom osnovana i Samoupravna interesna za­jednica šumarstva Hrvatske, propisano obavezno udruživanje sredstava za jedno­stavnu i proširenu biološku reprodukciju šuma i uređeni drugi društveno-ekonom-ski odnosi u oblasti šumarstva.

Zakon o šumama sada važećim odredbama cjelovito i adekvatno uređuje od­nose u oblasti za koju je donesen, što ne znači da se pojedina pitanja, bez obzira na predstojeće ustavne promjene, a osobito s obzirom na njih, ne mogu i ne trebaju cjelovitije i adekvatnije urediti.

3. Nacrt amandmana na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske ne predvi­đa promjene u onom dijelu Ustava Socijalističke Republike Hrvatske koji se od­nosi na dobra od općeg interesa, što znači da postoji opredjeljenje Sabora Soci­jalističke Republike Hrvatske, kao ustavotvorne skupštine, da i nadalje ostanu u

529

važnosti sve one ustavne odredbe kojima se štite šume kao dobra od općeg in­teresa.

Nacrt amandmana na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske ne predviđa međutim, preciziranje spomenutih ustavnih odredbi koje se odnose na dobra od općeg interesa, pa tako ni odredbu člana 118. stava 2, prema kojoj se zakonom može propisati obavezno udruživanje kad to zahtijeva poseban društveni interes u oblasti iskorištavanja prirodnih bogatstava ili unapređivanja poljoprivredne pro­izvodnje.

Nacrt amandmana na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske predviđa, me­đutim, da prestane važiti odredba člana 75. stava 1. republičkog Ustava, koja se odnosi na mogućnost da se zakonom propiše obaveza osnivanja samoupravnih interesnih zajednica u određenim oblastima, po kojem ustavnom osnovu je osno­vana i Samoupravna interesna zajednica šumarstva Hrvatske.

4. Imajući u vidu činjenicu da odredba člana 118. stav 2. Ustava Socijalističke Republike Hrvatske nije precizna, s obzirom da se iz nje ne može nedvojbeno zaključiti da li se odnosi na mogućnost propisivanja obaveze udruživanja dijela sredstava društvene reprodukcije ili na mogućnost propisivanja obaveze udruži­vanja organizacija udruženog rada kad to zahtijeva poseban društveni interes u oblasti iskorištavanja prirodnih bogatstava ili unapređivanja poljoprivredne pro­izvodnje, smatra se da bi tu ustavnu odredbu trebalo zamijeniti preciznijom us­tavnom odredbom, kojom bi se otklonila moguća različita tumačenja njenog sa­držaja.

Smatra se da spomenutu ustavnu odredbu treba precizirati na način da iz nje proizlazi mogućnost da se zakonom propiše ne samo obaveza udruživanja di­jela sredstava društvene reprodukcije, već i obaveza udruživanja organizacija ud­ruženog rada.

5. Sada važeća ustavna odredba člana 118. stava 2. odnosi se na mogućnost da se zakonom propiše obavezno udruživanje kad to zahtijeva poseban društveni interes u oblasti iskorištavanja, ali ne i zaštite i unapređivanja prirodnih bogatsta­va, ili unapređivanja poljoprivredne proizvodnje.

Smatra se da ustavnim odredbama treba omogućiti da se zakonom propiše obaveza udruživanja kad to zahtijeva poseban društveni interes, ali ne samo u oblasti iskorištavanja prirodnih bogatstava, osobito šuma, već i u oblasti zaštite i unapređivanja prirodnih bogatstava, osobito šuma, ili unapređivanja poljopriv­redne proizvodnje.

6. Mogućnost koju predviđaju ustavne odredbe, t j . mogućnost da se zakonom propiše obaveza udruživanja kad to zahtijeva poseban društveni interes odnosi se, prema sada važećim ustavnim odredbama, na sva prirodna bogatstva (zemlji­šte, šume, vode, vodotoci, more i morska obala, rudna blaga, ribe, divljač i druga prirodna bogatstva). Ta ustavna odredba ne zasniva se, dakle, na razlikovanju obnovljivih od neobnovljivih prirodnih bogatstava.

Smatra se da bi u pogledu iskorištavanja, zaštite i unapređivanja prirodnih bogatstava trebalo ustavnopravno različito tretirati obnovljiva od neobnovljivih prirodnih bogatstava. Po prirodi same stvari proizlazi zaključak, pa bi takav za­ključak trebao proizlaziti i iz ustavnih normi, da drugačiju ustavnopravnu zaštitu i drugačiji ustavnopravni režim iskorištavanja i unapređivanja trebaju imati ob-

530

novljiva prirodna bogatstva (na primjer, šume), za razliku od neobnovljivih pri­rodnih bogatstava (na primjer, rudno blago).

Zbog toga se smatra da bi ustavnim odredbama trebalo predvidjeti moguć­nost da se zakonom propiše obaveza udruživanja dijela sredstava društvene re­produkcije i organizacija udruženog rada kad to zahtijeva poseban društveni in­teres u oblasti iskorištavanja, zaštite i unapređivanja samo obnovljivih prirodnih bogatstava (jer je bezpredmetno, na primjer, govoriti o unapređivanju rudnog blaga).

7. Uzimajući u obzir prethodne činjenice i ocjene smatra se i predlaže da se odredba člana 118. stava 2. Ustava Socijalističke Republike Hrvatske, prilikom predstojećeg utvrđivanja amandmana na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske, zamijeni novom odredbom, koja bi glasila:

Zakonom se može propisati obavezno udruživanje organizacija udruženog rada u zajednice i obavezno udruživanje dijela sredstava društvene reprodukcije kad to zahtijeva poseban društveni interes u oblasti iskorištavanja, zaštite i unapređi­vanja obnovljivih prirodnih bogatstava ili unapređivanja poljoprivredne proiz­vodnje.

8. Nova ustavna odredba koja se predlaže omogućila bi:

— da se republičkim zakonom propiše obavezno udruživanje organizacija ud­ruženog rada u zajednice i obavezno udruživanje dijela sredstava društvene re­produkcije, pod uvjetom da propisivanje toga udruživanja zahtijeva poseban dru­štveni interes,

— mogućnost propisivanja obaveze udruživanja odnosila bi se kako na udru­živanje organizacija udruženog rada tako i na sredstva društvene reprodukcije,

— organizacioni oblik u koji bi se na temelju zakona morale udružiti odgo­varajuće organizacije udruženog rada bio bi oblik zajednice organizacija udru­ženog rada,

— svrha koja bi se postigla propisivanjem obaveznog udruživanja organizacija udruženog rada u zajednicu je ostvarivanje posebnog društvenog interesa (isko­rištavanje, zaštita, unapređenje obnovljivih prirodnih bogatstava ili unapređiva­nje poljoprivredne proizvodnje),

— svrha koja bi se postigla propisivanjem obaveznog udruživanja dijela sred­stava društvene reprodukcije bila bi kumuliranje društvenih sredstava neophod­nih za ostvarivanje spomenutog posebnog društvenog interesa (osobito u oblasti zaštite i unapređenja prirodnih bogatstava ili unapređivanja poljoprivredne pro­izvodnje),

— ustavna mogućnost da se zakonom propiše, bilo obavezno udruživanje or­ganizacija udruženog rada u zajednice, bilo sredstava društvene reprodukcije, ne bi se odnosila na neobnovljiva prirodna bogatstva (rudno blago, na primjer) već samo na obnovljiva prirodna bogatstva (šume, na primjer),

— uvjeti i način udruživanja organizacija udruženog rada u zajednicu kao i uvjeti i način obaveznog udruživanja dijela sredstava društvene reprodukcije, propisali bi se zakonom, čijim bi se odredbama precizirao način ostvarivanja posebnog društvenog intresa.

9. Prihvaćanjem prijedloga da se sadašnja odredba člana 118. stava 2. Us­tava Socijalističke Republike Hrvatske zamjeni s odredbom čiji su elementi

531

predhodno naznačeni, postigla bi se cjelovitija i adekvatnija ustavnopravna zaš­tita prirodnih bogatstava odnosno dobara od općeg intrecsa.

10. Prihvaćanjem prijedloga da se sadašnja ustavna odredba iz stava 2. čla­na 118. Ustava SR Hrvatske zamijeni novom predloženom odredbom, pri čemu će i nadalje važiti ostale sada važeće ustavne odredbe o dobrima od općeg in­teresa, stvorit će se neophodne ustavnopravne pretpostavke za racionalno isko­rištavanje, i efikasnu zaštitu, obnovu i unapređivanje šuma i šumskog zemljišta kao prirodnih bogatstava i dobara od općeg interesa.

Ad. 2.

Adam Pavlović i Ivan Maričević dali su obrazloženje — prijedloge u vezi

a) tiskanja Šumarskog lista b) kretanja osobnih dohodaka c) priprema za god. Skupštinu Saveza.

Obrazloženja i prijedlozi za 2 a) i 2 b) privaćeni su bez posebnih primjedbi:

ad. 2 a) Ponuda »A. G. Matoš« iz Samobora za tiskanje Šumarskog lista u prvom tromjesečju i polugodištu, kao i način plaćanja za ite usluge — uspore­đeni su osnovni elementi kalkulacije (troškovi usluge i materijal).

ad. 2 b) Vrijednost boda za osobne dohotke u odnosu na visinu iz mjeseca prosinca 1988. godine povećava se za 23Vu — povećanje prema procjeni kretanja za prvo tromjesečje u 1989. g. u odnosu na ostvareni prosjek u 1988. godini iz­nosi 121% (povećanje za 23% osigurava svega 80(l

0 u odnosu na ostvaren pros­jek u 1988. g. u stručnoj službi Saveza).

U raspravi o podtočci 2 c sudjelovali su svi prisutni i nakon toga dogovo­reno je da se na 6. sjednici PREDSJEDNIŠTVA Saveza koja će se održati u drugoj polovici veljače 1989. g. donese odluka

1. O vremenu (datumu) održavanja 94. Skupštine SD1TŠDIH 2 O mjestu održavanja 3. O naslovu stručne teme 4. O organizacijskim i drugim pitanjima

O prijedlogu predsjednika Adama P a v 1 o v i ć a, da se za 94. Skupštinu Sa­veza pripremi odgovarajući referat na temu »Problematika dosadašnjeg razvoja primarne prerade drva u Hrvatskoj« vodila se vrlo zanimljiva rasprava. Nagla­šena je potreba da se sa tog aspekta sagledaju sadašnja stanja sirovinskog po­tencijala (šuma) i realne mogućnosti racionalnijeg korištenja postojećih i novih suvremenih tehnološko-tehničkih rješenja i ukupnih uvjeta u kojima se ostva­ruje razvoj konkretnih proizvodnji — proizvoda.

Na kraju sjednice Edo K a l a j d ž i ć je predložio da se obavještavaju Druš­tva o organiziranim predavanjima, kako bi naši članovi pojedinačno ili grupno mogli planirati svoj dolazak — sudjelovanje. Obavještava Predsjedništvo da su u toku pripreme za osnivanje sekcije za ekologiju. P a v l o v i ć primjećuje da je

532

u SI. Brodu osnovano DRUŠTVO EKOLOGA. Branimir P r p i ć o dogovoru u Vjesniku, Areni i Vikendu, kojim se obavezuju pisali o aktualnim pitanjima iz područja šumarstva, ekologije . . . Naglašava da se i dalje moramo boriti za stvar­no vrednovanje šuma, kako bi se osigurala potrebna sredstva po osnovi opće­korisnih funkcija šuma. Te vrijednosti kreću se prema različitim procjenamma — izračunavanjima u rasponu od 1:5 do 1:12. Đ. Kovačić, ističe nedostatak ob­jektivne metodologije za utvrđivanje vrijednosti šuma prilikom izvođenja od­ređenih radova (kanalizacija, elektrifikacija i si.). U toku su pripreme za izradu takve metodologije.

Napred navedena obavještenja primljena su na znanje.

Zapisnik napisao: Predsjednik Ivan Maričević, dip], inž. v. r. Adam Pavlović, dipl. inž. v. r.

533

ZAPISNIK

7. sjednice PREDSJEDNIŠTVA SAVEZA društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske (u proširenom sastavu), održane 21. travnja 1989.

godine u Slavonskom Brodu.

PRISUTNI: Adam Pavlović, dipl. inž., dr. Đuro Kovačević, mr. Vladimir Bogati, dr. Tomislav Prka, Davor Krakar, dipl. inž., Božidar Pleše, dipl. inž, Nadan Si-rotić, dipl. inž, Viktor Wolf, dipl. inž, Ivan Maričević, dipl. inž, Đurđa Belić, Valerija Vukelić dipl. inž, Momčilović Bogdan, dipl. inž, Antun Crnčić, dipl. inž, Stjepan Ivaniš, dipl. inž, Josip Knepr, dipl. inž, Mijo Matezić, dipl. inž, Josip Bečarević, dipl. inž, Borislav Ljubetić, dipl. inž, Nikola Dokmanović, dipl. inž, Eva Čopčić, dipl. inž. i Kemal Hrustić, dipl. inž

Sjednici su prisustvovali Slavko Horvatinović, dipl. inž, dr. Zvonimir Potočić, i Branko Štampar, dipl. inž, predsjednik SIT-a šum. i drvne ind. Slovenije.

D N E V N I R E D

1. Usvajanje zapisnika 6. sjednice Predsjedništva Saveza.

2. Pripreme za održavanje 94. Skupštine Saveza DITŠDI Hrvatske: a) usvajanje prijedloga za dnevni red, vrijeme i mjesto održavanja Skupštine, b) kratki osvrt na rad organa Saveza i društava u proteklom razdoblju, c) dogovor o pripremi za izradu referata na temu: »Problematika razvoja

primarne prerade drva u Hrvatskoj«, i koreferata na temu: »Stanje i razvojne mogućnosti proizvodnje drvne mase u Hrvatskoj«,

d) organizacijska i druga pitanja.

3. Informacija o aktualnim pitanjima i problematika u vezi izmjena i dopuna Zakona o šumama SR Hrvatske.

4. Tekuća pitanja.

Dipl. inž. Adam P a v l o v i ć u svojstvu predsjednika Predsjedništva Saveza, istovremeno i domaćina, pozdravlja pomoćnika predsjednika Republičkog ko­miteta za poljoprivredu i šumastvo dipl. ing. Slavka H o r v a t i n o v i e a, pred­sjednika SIT-a šumarstva i drvne industrije Slovenije, dipl. ing. Branka Š t a m ­p a r a i sve prisutne. Nakon kratke informacije o radu sjednice i boravku u Slavonskom Brodu, predlaže dnevni red sjednice Predsjedništva, koji se usvaja.

Ad. 1)

Zapisnik 6. sjednice Predsjedništva Saveza usvaja se bez posebnih primjedbi.

534

Ad. 2)

Adam P a v 1 o v ić, ukratko se osvrće na aktivnosti i rezultate u vezi priprema za održavanje 94. Skupštine.

U raspravi su sudjelovali:

1. Tomislav P r k a, kao nosilac izrade referata govori o načinu prikazivanja materije i sadržaju referata:

A) NAČIN PRIKAZIVANJA MATERIJE U REFERATU

1. Popularnim načinom pisanja prikazati tematiku u referatu.

2. Potrebno je uvažiti sastav Skupštine (stručnjaci iz prakse šumarstva i prerade drva, naučni radnici iz šumarstva i prerade drva i dr.), kod prikazivanja materije »Problematika razvoja primarne prerade drva«. Uz popularni i prihvatljiv način prikazivanja ove problematike potreban je i zavidan nivo stručnog i znanstvenog iznašanja materije u referatu.

3. Sadržaj referata neće biti opterećen sa poznatim statističkim podacima i neće biti uobičajeni podaci (kao što je godišnji etat, godišnja proizvodnja pilan-skih i drugih trupaca, godišnji prorez sirovine i si. u Republici i po regijama) prikazani kroz razne tabele u referatu. Brojčane i druge veličine u referatu trebaju imati samo informativan karak-iter i trebaju služiti samo kao podloga u razmatranju spomenute problematike.

B) SADRŽAJ REFERATA

I. UVOD

1. U uvodu treba ukratko razjasniti stručno poimanje primarne prerade drva od poimanja primarne prerade drva u ovom referatu.

2. Ukratko treba iznesti svrhu tretiranja ove materije na skupu. 3. Napomenuti koje ciljeve treba da obradi ovaj referat o spomenutoj proble­

matici.

II . OSNOVE TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE KARAKTERISTIKE PRIMARNE PRERADE DRVA

1. Kratko prikazivanje povijesti primarne prerade drva.

2. Sadašnje karakteristike primarne prerade drva.

3. Karakteristike sirovina s obzirom na vrstu primarne prerade. 3.1. Vrste drva koje se prerađuju u primarnoj preradi drva. 3.2. Kvalitetne karakteristike sirovina. 3.3. Utjecaj kvalitete i dimenzija sirovina na proizvodne efekte u primarnoj

preradi drva. 3.4. Vrste i način prerade te kapaciteti primarne prerade drva.

535

III. TREND RAZVOJA PRIMARNE PRERADE

1. Utjecajni faktori na daljnji razvoj primarne prerade drva. LI. Karakteristike sirovina i njen utjecaj na razvoj primarne prerade drva, 1.2. Razmatranje kvantitativnog, kvalitativnog i vrijednosnog iskorištavanja u

novim tehnologijama primarne prerade drva s obzirom na očekivani pad kvalitete i promjera drvne sirovine u budućnosti,

1.3. Utjecaj proizvodnosti rada na trend razvoja primarne prerade drva. 1.4. Utjecaj tržišta, proizvoda primarne prerade drva za poznatog kupca na

razvoj u primarnoj preradi drva. 1.5. Utjecaj ekologije na razvoj primarne prerade drva. 1.6. Sagledavanje kapaciteta u primarnoj preradi drva i njegov utjecaj na

daljnji razvoj primarne prerade drva. 1.7. Stručna suradnja i odgovornost stručnjaka iz šumarstva i prerade drva

na trend razvoja primarne prerade drva.

2. Đuro K o v a č i ć, kao nosilac izrade koreferata naglašava potrebu tješnje suradnje sa nosiocem izrade referata i s ostalim suradnicima na pripremi radnog materijala (referata, koreferata i dr.), za što uspješniji rad i zaključke (stavove) 94. Skupštine. Nužno je nastaviti sponu između sirovinskog potencijala i proizvod­nih kapaciteta za preradu — upotrebu drvne mase za visokovrijedne proizvode, koje će svjetska tržišta dugoročno potraživati. Mi u šumarstvu dugo radimo na tim poslovima i možemo sa velikim koeficijentom točnosti izračunati količine i kvalitetu po određenim vrstama drveta i područjima za potrebe održavanja i projektiranja novih kapaciteta u industrijskoj preradi drva. Od 1986. godine in­tenzivno pratimo stanje u šumama i njene stvarne i potencijalne mogućnosti

Za unapređenje proizvodnje u šumarstvu potrebno je osigurati dodatna fi­nancijska sredstva.

Napominje da smo u Umagu na 92. Skupštini Saveza usvojili dobre zaključke na temu: »Privatne šume«, gdje imamo velike rezerve neiskorištenog šumskog zemljišta za proizvodnju drvne mase — rezultati nisu zadovoljavajući u reali­zaciji tih zaključaka.

No, neovisno o postignutim rezultatima u dosadašnjim nastojanjima i dalje ćemo kao odgovorni stručnjaci i građani nastojati davati što veći svoj doprinos za unapređenje proizvodnje u šumarstvu i preradi drva.

3. Ivan M a r i č e v i ć , obavještava prisutne da je dogovorio suradnju sa mr. Ivanom Stipetić, na izradi teza s ekonomskog aspekta na temu Savjetovanja. Taj dio radnog materijala ugradit će se u referat kojeg pripremamo.

Pripreme za izradu Izvještaja o radu su u toku. Određeni broj DIT-ova dostavio je izvještaje o radu, a očekujemo da će nam pravovremeno i druga društva dostaviti.

4. Bogdan M o m č i 1 o v i ć, smatra da bi bilo korisno da se u što kraćem vremenu dostave radni materijali društvima kao podloge za organiziranje rasprave i pripremu za sudjelovanje u radu na 94. Skupštini Saveza.

5. Slavko H o r v a t i n o v i ć , izražava zadovoljstvo što sudjeluje u radu sje­dnice Predsjedništva na kojoj se govori o aktualnim pitanjima šumarstva i pre-

536

rade drva. Naglašava da je nužno sagledati posljedice koje nastaju zbog pro­padanja šuma i na toj osnovi programirati razvoj proizvodnih kapaciteta u preradi drva. Već je danas poznat podatak o osjetnom padu prirasta (20—30%) kod određenih vrsta drveća.

6. Vladimir B o g a t i , potaknut dosadašnjim raspravama naglašava našu zajedničku obvezu, da se u rješavanju određenih problema osigura stručni pri­stup i uvažavanje rezultata do kojih je došla i naša znanost i praksa. Dužni smo na 94. Skupštini utvrditi koji su razlozi zbog kojih ne ostvarujemo moguće proizvodne i razvojne rezultate u šumarstvu i preradi drva.

7. Zvonimir P o t o č i ć , govori a aktivnostima u radu DIT-a Zagreb s ostvrtom na ekonomske zakonitosti u proizvodnji i preradi drva — posebno u pilanarstvu. Svi se bore za postizavanje što većih financijskih efekata i za akumulaciju.

Sredstva za potrebe u šumskoj proizvodnji sve se teže ostvaruju, akumu-lativnost opada po određenoj zakonitosti.

Šumarski stručnjaci iz organizacija udruženog rada, određenih institucija i iz naših društava trebaju osigurati pozitivne utjecaje na politiku razvoja i za unapređenje šumarstva.

8. Božidar P l e š e , opravdano je očekivati zanimanje sudionika 94. Skupštine za ovu itemu i mislim da će biti potrebno usmjeriti raspravu na pitanja i prijed­loge, kako bi izgradili što objektivnije zajedničke stavove i zaključke koji bi nas obvezivali na primjenu suvremenijih rješenja u proizvodnji i razvoju šumar­stva i prerade drva.

Kao domaćim i suorganizatori za održavanje 94. Skupštine izvršit će sve po­trebne pripreme prema dogovoru. Napominje da će planirati i terenski obilazak zavisno od vremenskih uvjeta.

9. Adam P a v l o v i ć , konstatira da predstavnici društava nemaju posebnih primjedbi na dnevni red 94. Skupštine kao ni na iznesene teze o sadržaju za referat i koreferat, a uvažavajući mišljenje i prijedloge iz rasprave, predlaže da se prihvati ocjena o uspješno obavljenim priprema u dosadašnjim zajedničkim aktivnostima i da se nastavi dalje na tim poslovima i zadacima. Prijedlog je usvojen. Također se prihvaća prijedlog o početku rada 94. Skupštine u 11. sati 22. lipnja u Delnicama i stručni obilazak Risnjaka ili ? 23. lipnja 1989. godine, što će se u pozivu za Skupštinu detaljnije naznačiti uz druga obavještenja.

Ad. 3)

Slavko H o r v a t i n o v i ć , ukratko se osvrnuo na neka važnija pitanja koja se odnose na naše zajedničke aktivnosti u vezi izrade prijedloga za izmjene i dopune Zakona o šumama SR Hrvatske. Tražio sam suradnju sa Savezom DITŠDI Hrvatske, jer zajedno možemo osigurati kvalitetnije prijedloge — od­govore na pitanja koja se danas postavljaju:

— promjenom Ustava SR Hrvatske, nameće se potreba za izmjenama — dopunama Zakona o šumama,

— šumarstvo je organizacijski usitnjeno, općine su imale veliki utjecaj na primjenu postojećih odredbi Zakona i to se negativno odražava na ostvarivanje

537

povoljnijih rezultata u proizvodnji i razvoju šumarstva i ukupnim odnosima šumarstvo — prerada drva,

— neka šumskogospodarska područja su isforsirana i danas su prisutne ten­dencije za preispitivanje tih rješenja,

—• očekuje se naš prijedlog već u mjesecu svibnju, kako bi se otvorila rasprava u organima Sabora u srpnju,

— Republički komitet za polj. i šumarstvo osnovao je Radnu grupu koja radi na izradi prijedloga,

— 26. travnja 1989. godine održat će se Savjetovanje na tu temu u želji da se dođe do što objektivnijih stavova — prijedloga.

U traženju — izradi prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona o šumama SR Hrvatske polazi se od:

— osnovna jedinica je šumskogospodarsko područje u Zakonu, — šumskogospodarskim područjem gospodari jedno poduzeće (javno ili ?), — vjerojatno da će se ići na poduzeća s ograničenjima, — ima i prijedloga, toliko ŠGP koliko općina, pa do jednoga za cijelu Re­

publiku — svakako se na ta pitanja moraju dati odgovori, — odgovorni predstavnici u Republici predlažu da se prijedlozi izrade u

stručnim organizacijama — institucijama bez utjecaja organa DPZ-a, — kriterije za određivanje veličina ŠGP nužno je što objektivnije utvrditi, — mora se znati kome se određeno ŠGP daje na upravljanje, — na razini Republike moraju se osigurati nosioci poslova — taksacija, in­

spekcija i dr., — uvjete za gospodarenje šumama u privatnom vlasništvu mora se odrediti, — postoje prijedlozi da se uvede šumska taksa i da se vraća šumi ono što

nije rezultat rada i eventualno komunama kao što se to čini na područ­jima gdje se nalaze naftna polja,

Na kraju je objašnjavao zbog čega bi se neki članovi brisali iz Zakona i za­molio je prisutne da prime ovu informaciju samo kao polaznu osnovu za ras­pravu.

U raspravi je sudjelovalo više članova predsjedništva i drugi prisutni. Na­glašeno je između ostalog:

1. Zvonimir P o t o č i ć , teško će biti utvrditi zajedničke kriterije za određi­vanje ŠGP — to je instrument konkretne šumarske politike u određenom raz­doblju, a nije instrument znanstvenih istraživanja. Potrebno je obavezati or­ganizacije za primjenu šumarske znanosti i rješenja pozitivne prakse stečene kroz protekla razdoblja, duža od 150 i više godina. Poslove i zadatke na doznaci stabala i si. povjeriti isključivo visokostručnim ljudima. Privatne šume treba staviti u funkciju interesa vlasnika i razvoja društva.

2. M i j o M a t e z i ć , ne slaže se na primjer da se cijepaju ŠGP. Kritički se osvrće na provedene organizacijske promjene u šumarstvu u poslijeratnom raz­doblju do danas. Smatra da bi u Hrvatskoj bilo opravdanja za najviše 5 ŠGP sa površinom od 230 000 ha na više.

3. Đuro K o v a č i ć , postavljaju se vrlo ozbiljna pitanja i mi kao Savez tre­bamo dati svoj doprinos u izgrađivanju osnovnih preduvjeta za moguća racio­nalnija rješenja u šumarskoj praksi. Analizom dosadašnje prakse dolazimo do

538

zaključka da je bilo dobrih svrsishodnih rješenja u zakonskim odredbama i nji­hovoj primjeni. Treba ta rješenja i iskustva pametno koristiti sada kada tra­žimo moguća rješenja, za ovo vrijeme. I Zakon o šumama iz 1983. godine ima dosta elemenata koji omogućuju stvaranje uvjeta za unapređenje i razvoj pro­izvodnje u šumarstvu — (čl. 68. i 69), obavezuje i druge korisnike šuma da plaćaju 0,1'Vo za proširenu biološku reprodukciju. Do sada nismo riješili katastar šuma i to nam pravi smetnje u određivanju pravaca u razvoju.

Elemente za utvrđivanje ŠGP dao je prof. dr. Dušan Klepac u vezi potraj-nosti i obnove šuma. Danas je nužno naglasiti probleme utvrđivanja etata, opće­korisnih funkcija šuma, vlasništva i potrebnih sredstava za racionalno gospoda­renje šumama i na zdravstveno stanje šuma, koje postaje presudno za dono­šenje stručnih i općih odluka.

4. Adam Pavlović, mi i dalje trebamo pratiti i neposredno sudjelovati u iz­građivanju zajedničkih osnova — stavova za izradu prijedloga i donošenje iz­mjena — dopuna Zakona o šumama. Radna grupa za pripremu 94 Skupštine in­tenzivno će pratiti ove aktivnosti i nastojati će što objektivnije pripremiti osnove za zajedničke stavove i prijedloge u cilju izmjene Zakona o šumama.

Branko Štampar, predsjednik SIT-a šumarstva i drvne industrije Slovenije zahvalio se na pozivu i izražava zadovoljstvo što prisustvuje sjednici Predsjed­ništva Saveza. Ukratko je govorio o programu rada za 1989. godinu i uvjetima ostvarivanja postavljenih zadataka u njihovim društvima i Savezu. Posebno je izdvojio aktivnosti vezane za organiziranje savjetovanja na stručne teme i sus­rete sa predstavnicima drugih organizacija.

Poziva naše predstavnike na savjetovanje koje će se održati u drugoj polo­vici svibnja i prvi zvanični susret u jesen ove godine kod njih u Sloveniji.

Predsjednik Adam P a v l o v i ć zahvalio se drugu Branku Šiamparu na su­djelovanju u radu našeg Predsjedništva i zahvalio se na pozivu i prijedlogu za razvijanje suradnje, što je ocjenio kao obostrani interes.

ZAPISNIK SASTAVIO: PREDSJEDNIK: Ivan Maričević, dipl. inž. v. r. Adam Pavlović, dipl inž. v. r.

539

I N MEMORIAM

Prof. dr. B E R I S L A V MAKJANIĆ (1922—1988)

Dana 9. listopada 1988. godine umro je u Splitu, u 67. godini života, naš istak­nuti geofizičar i meteorolog, izvanredni član JAZU i umirovljeni redovni profe­sor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. Berislav M a-k j a n i ć . Pokopan je u Sv. Nedilji na otoku Hvaru.

Berislav Makjanić rodio se 25. XI. 1922. u Zagrebu, u obitelji porijeklom s otoka Hvara. Mladost je proveo u Splitu, gdje je 1940. završio klasičnu gimnaziju i za­tim se upisao na tadašnjem Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na studij matematike. Na poticaj prof. dr. S. Škre-ba, još kao student mtorio je na opser­vatoriju Zagreb-Grič i razvio istraživalač­ke sklonosti i kvalitete. U razdoblju 1945—1947. radio je u Meteorološkom od­sjeku Hidrografskog instituta JRM u Spli­tu, pa je između ostalog bio i meteorološ­ki motritelj na Brijunima. Nakon diplo­miranja teorijske matematike 1947. g.

primljen je u Upravu hidrometeorološke službe u Zagrebu, gdje je tijekom 11 go­dina obavljao dužnost načelnika Meteoro-loško-klimatološkoga sektora i pomoćnika direktora. Pod vodstvom prof. dr. J. Gold-berga izradio je i 1958. obranio doktorsku disertaciju »Obalni sistem cirkulacije u dnevnom periodu — prilog matematičkoj teoriji i analizi pojava na primorju Ju­goslavije«. Dr. Makjanić je već 1950. bio uključen u nastavi na Geofizičkom zavo­du. Na Prirodoslovno-matemaličkom fa­kultetu Sveučilišta u Zagrebu bio je go­dine 1958. izabran za asistenta, 1961. za docenta, 1966. za izvanrednog profesora, a 1971. za redovnog profesora geofizike s meteorologijom. Predavao je Klimatolo­giju, Meteorološku statistiku, Uvod u geo­fiziku, Meteorologiju, a od 1966. sva če­tiri kursa Dinamičke meteorologije. Na postdiplomskom studiju predavao je Sta­tističke metode u meteorologiji, a poslije Odabrana poglavlja iz dinamičke meteo­rologije. Vodio je 15 diplomskih, 11 magi­starskih i 6 doktorskih radova. Dr. Makja­nić bio je 1955/56. po nekoliko mjeseci na studijskim boravcima u Francuskoj, Engleskoj i Saveznoj Republici Njemač­koj, a u dva navrata u SAD (Los Ange­les, 1961/62, Boulder, 1967/68). U mirovi­nu se povukao god. 1984.

Široka solidna naobrazba, aktivnost i stručno iskustvo osigurali su prof. Mak-janiću velik znanstveni ugled i uvažava­nje u cijeloj zemlji, pa su mu povjera­vane mnogobrojne odgovorne dužnosti. Na svojem matičnom fakultetu bio je, od 1967. na dalje, predstojnik Geofizičkoga zavoda, predsjednik Savjeta (1970), dekan (1970—1972) i direktor OOUR-a Prirodo­slovni odjeli (1979—1981). Prof. Makjanić bio je nadalje: potpredsjednik Saveza meteoroloških društava SFRJ (1966), di­rektor Instituta za fiziku atmosfere JAZU (1966—1974), potpredsjednik Nacio-

540

nalnog komiteta za geodeziju i geofiziku SFRJ (1969), predsjednik Interfakultet-skog odbora nastavnika meteorologije ju­goslavenskih sveučilišta (1969—1971), iz­vanredni član JAZU (od 1977), predsjed­nik Savjeta za daljinska istraživanja i fo-tointerpretaciju JAZU, član Upravnog od­bora Društva matematičara i fizičara (u nekoliko mandata), član Društva za pro­učavanje pomorstva, redaktor struke Me­teorologija u Pomorskoj enciklopediji, urednik Klimatografije Saveznoga hidro-meteorološkoga zazvoda, član uredništva časopisa Geofizika i aktivan sudionik u pripremama i definiciji zadataka a i re­alizaciji istraživalačkog programa ALPEX.

U svakoj od preuzetih funkcija prof. Makjanič je ispoljio izrazitu aktivnost i postigao zapažene rezultate. Njegov rad u meteorološko-klimatološkom sektoru obi­lježava najuočljiviji rast broja opažačkih postaja u Hrvatskoj, konsolidacija mreže stanica, uvođenje modernih metoda kli-matološke obrade podataka i objavljiva­nje prvih Godišnjaka. Nastavu je pripre­mao i održavao vrlo savjesno, a sva pre­davanja su se odlikovala matematičkim izvodima i jasnoćom. Osim PMFa preda­vao je na Vojnoj akademiji, Školi narod­nog zdravlja »Andrija Štampar« i od 1966. do 1972. na Šumarskom fakultetu. Ovdje treba osobito naglasiti veliku zasluge prof. Makjanića ne samo za studij studenata šumarstva, već i za važnu pomoć u izo­brazbi kvalificiranoga nastavničkog kadra (v. Š. 1. 7—8, 1972, str. 293) te njegovo ra­zumijevanje i bezrezervnu podršku za transformaciju sadržaja nastave i novi predmet »Fitološka bioklimatologija« na Šumarskom fakultetu.

U znanstveno-istraživačkom radu bio je prof. Makjanič . . . »savjestan i pažljiv promatrač prirodnih pojava i zbivanja, pouzdan u obradi prikupljenog materija­la, kritičan prema dobivenim rezultatima i oprezan u donošenju zaključaka, a oso­bito u fizikalnim objašnjenjima i tuma­čenju pojava. Takav stav zadržao je do kraja života«.* U znanstvenoj djelatnosti

prof. Makjanića osobito se ističu, uz os­talo, ove:

— znatno se angažirao u klimatografi-ji Jugoslavije,

— prvi je od naših meteorologa opi­sao i protumačio prostorne razlike pod­neblja Zagreba i okolice, a obrada klime aerodroma Lučko može poslužiti kao mo­del klimatografije prilagođene potrebama zrakoplovstva,

— istraživao je vjetrove na Jadranu i došao do novih spoznaja o vertikalnom profilu bure i zmorca,

— bavio se hidrodinamičkim istraži­vanjima strujanja zraka preko orograf-skih prepreka i izradio je tri matematič­ka modela za takva strujanja,

— mnogo je pridonio statističkoj ob­radi potresa pomoću teorije ekstrema,

— na primjerima najjačeg potresa u Zagrebu i Dubrovniku razvio je J e n-k i n s o n o v način primjene teorije i dao poopćenu razdiobu potresa po mag­nitudama i formule za određivanje pouz­danosti maksimalnog intenziteta,

— zaslužan je za rad Geofizičkoga za­voda, izgradnju nove zgrade i njegovo preseljenje na Horvatovac.

Prof. Makjanič nagrađen je 1972. god. za znanstveni rad republičkom nagradom »Rugjer Bošković«. Od Republičkoga hi-cirometeorološkoga zavoda SRH dobio je 1977. i 1987. g. priznanja i nagradu, a od Zajednice za seizmologiju SFRJ Zahval­nicu s plaketom »Andrija Mohorovičić« (1983. g.).

Prof. Makjanič je objavio oko 60-tak znanstvenih i stručnih radova, udžbenika i skripata. Iz opisa i iscrpnog popisa nje­govih publikacija* navodimo u prilogu one, koji su za šumarske stručnjake, znanstveno i praktično, zanimljivi ali i važni sa širega stajališta ekologije, zaštite prirode i čovjekove životne okolice.

* I. Penzar: Prot. dr. Berislav Makjanič — In memoriam. Geofizika, 7, Zagreb, 1989.

541

IZBOR IZ BIBLIOGRAFIJE PROF. DR. BERISLAVA MAKJANIĆA

Meteorologija, I. dio, Atmosfera, njene fizikalne karakteristike i fizikalni procesi u njoj. Hidrografski institut JRM, Split 1947. (s. A. Pavišić).

O redukciji mjesečnoga srednjaka tlaka zraka na morsku razinu. Hidrometeoro-loški glasnik, SUHMS, 3, Beograd 1950.

Vjetar. Prosvjeta — Narodni kalendar 1951, Zagreb 1950. Kakvo će biti vrijeme. Prosvjetna knjižnica »Seljačke sloge«, 39, Zagreb 1951. Upotreba statističkih mašina u meteorologiji. Vesnik Hidrometeorološke službe

FNRJ, 1, Beograd 1952. Utjecaj ljudskih naselja na klimu. Vijesti Hidrometeorološkoga zavoda NRH, 8,

Zagreb 1952. Kako računati dnevni srednjak temperature zraka? Vesnik Hidrometeorološke

službe FNRJ, 3, Beograd 1954. Odnos stupnjeva Beauforta i brzine vjetra. Vijesti Hidrometeorološkog zavoda

NRH, 10, Zagreb 1956. Jadransko more — klima. Pomorska enciklopedija, 3, Zagreb 1956. i 2. izdanje

Zagreb 1976. Klimatologija. Pomorska enciklopedija, 4, Zagreb 1957. i 2. izdanje Zagreb 1976. Prilog klimatografiji Plitvičkih jezera. Nacionalni parkovi Hrvatske — Plitvička

jezera. Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb 1958. Obalni sistem cirkulacije u dnevnom periodu — prilog matematičkoj teoriji i ana­

lizi pojava na primorju Jugoslavije (disertacija), PMF, Zagreb 1958. Onečišćenje zraka. Vesnik Hidrometeorološke službe FNRJ, 7, Beograd 1958. Die wechelseitige Beeinflussung von Seewind und Bora. Berichte des Deutschen

Wetterdienstes, 8/54, Offenbach a. M. 1959. Zrakoplovna klimatologija aerodroma Zagreb-Lučko. Rasprave i prikazi Hidro­

meteorološkog zavoda NRH, Zagreb 1959. Einige Aspekte der Bora in Split. Vle Congres International de Meteorologie Alpine

(Bled, Yugoslavie, 14—16. Septembre 1960). Savezni hidrometeorološki zavod, Beograd 1962.

Lokalni vjetrovi. 75. godišnjica opservatorija u Beogradu. Izvještaj o proslavi i me­teorološki radovi. Hidrometeorološki zavod SlT Srbije, Beograd 1963.

Prilog poznavanju klime grada Senja. Pomorski zbornik, 4, Rijeka 1966. Osnove meteorologije. Sveučilište u Zagrebu (skripta), Zagreb 1967. Bura. Matematičko-fizički list, XVII/2, Zagreb 1967. On the diurnal variation of the bora wind speed. National Center for Atmospheric

Research, Boulder, Colorado 1968; Rad JAZU 349, Zagreb 1970; Radovi Geofi­zičkog zavoda u Zagrebu, 111/16, Zagreb 1970.

Meteorološki faktori onečišćenja atmosfere na području grada Zagreba. Savjeto­vanje o rješavanju problema onečišćenja atmosfere grada Zagreba produktima sagorjevanja goriva (19. i 20. XI. 1970); Zagreb 1970. (s. B. Volarić).

Da li se klima mijenja? Matematičko-fizički list, XXI, Zagreb 1970/71. 0 »Prirodi«. Priroda, 58, Zagreb 1971. Klimatske prilike područja Nina. Pomorski zbornik, 9, Rijeka 1971. O klimi užeg područja Plitvičkih jezera. Geografski glasnik, 33—34, Zagreb 1971/72. Prilozi poznavanju vremena i klime SFRJ, sv. 1 (predgovor i redakcija), Beograd

1976. A short account of the climate of the town Senj. In M. M. Yoshino (editor), Local

wind Bora. Univ. of Tokyo Press, Tokyo 1976. On Alt's measure of continentality. Idojaras, 81, Budapest 1977. Da li se klima u posljednje vrijeme mijenja? Priroda, 66, Zagreb 1977. O numeričkoj prognozi vremena. Ibid. Kratak prikaz klime Zagreba I. Radovi Geotizičkog zavoda PMFa, III/ l8, Zagreb

1977. Magla. Pomorska enciklopedija, 2, Zagreb 1978. (s B. Penzar i I. Penzar).

542

Bura, jugo, elezija. Prilozi poznavanju vremena i klime SFRJ, 5, Savezni hidro-meteorološki zavod, Beograd 1978.

Uvod u opću klimatologiju (skripta). Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 1978. (s B. Pen-zar).

Meteorologija. Pomorska enciklopedija, 4, Zagreb 1978. (s B. Maksić). Prilog poznavanju klime otoka Hvara. Rad JAZU, 383, Zagreb 1979. (s B. Volarić). Osnovna statistička obrada podataka u klimatologiji. PMF Sveučilišta u Zagrebu,

Zagreb 1980. (s. B. Penzar). Kratki pregled klime Istre. Liburnijske teme, Katedra čakavskoga sabora, Prirod­

na podloga Istre, 4, Opatija 1981. (s B. Volarić). Veza Milutina Milankovića s Jugoslavenskom akademijom znanosti i umjetnosti.

Zbornik radova »Život i delo Milutina Milankovića 1879—1979«, SANU, XII, Beograd 1982.

Neke osobine klime Lokruma i šire okolice. Radovi na simpoziju »Otok Lokrum« (u tisku), Zagreb 1987. (s B. Volarić).

Hrvatska — klima. Enciklopedija Jugoslavije, 5, Zagreb 1988. (s O. Oppitz). Jugoslavija — klima. Ibid., 6, Zagreb 1988. (u tisku).

Od davne jeseni godine 1949. kada smo se sreli i upoznali na Gornjem Jelenju za vrijeme terenskih radova, prošlo je već 40 godina. Prerana smrt prof. Makja-nića nažalost je prekinula njegov plodonosan rad i istraživanja i naše susrete i su­radnju. Trajnoj uspomeni na lik i djelo prof. Makjanića sa zahvalnošću se pri­družuju i generacije šumara u Hrvatskoj, kojima je predavao i oni kojima je po­magao da što bolje upoznaju naše vrijeme i podneblje.

Dr. S. Bertović

543

Prof. PETAR MATKOVIĆ, dipl. inž. šum.

(1913—1988)

U sedamdeset i petoj godini u Splitu 20. prosinca 1988. godine umro je kao umirovljeni profesor Pedagoške akade­mije u Splitu Petar Matković, diplomi­rani inžinjer šumarstva.

Petar Matković rodio se u seljačkoj (težačkoj) obitelji 6. rujna 1913. godine u selu Kučine poviše Solina iz kojeg sela pucaju široki vidici na more i jadran­ske otoke. Osnovnu školu polazi u sus­jednom selu Mravinci, a gimnaziju u Splitu. Šumarstvo studira na Poljopriv-redno-šumarskom fakultetu u Zagrebu, diplomira 1939. godine, i odmah dobiva mjesto u Općini grada Splita. Okupaci­jom Talijana Splita 1941. godine prelazi u tada osnovano Ravnateljstvo šuma u Makarskoj, odakle se po Oslobođenju Dalmacije 1944. godine vraća u Split te od tada do 1947. godine radi u Narodno-oslobodilačkom odboru (NOO-u) grada Splita. 1947. godine dolazi u Oblasni na-rođnooslobodilački odbor Dalmacije ali je osnutkom Uprave za pošumljavanje i melioraciju krša ubrzo postavljen up­raviteljem te ustanove. Međutim u Up­ravi za pošumljavanje krša ne ostaje ni godinu dana, jer su u jesen 1947. godine počele pripreme za osnivanje srednje šumarske škole za krš saveznog značaja te polovicom 1948. godine postaje direk­

torom te škole. Na dužnosti direktora Škole je do polovice 1951. godine, kada je izabran za profesora botanike Vi­še pedagoške škole u Splitu na kojoj dužnosti ostaje do umirovlejnja 1978. godine. Pet godina, 1956—1960. godine, bio je i direktor ove Škole

Petru Matkoviću je, dakle, dva puta bila povjerena dužnost organiziranja no­vih radnih organizacija, Uprave za po-šmuljavanje krša i melioraciju krša te Savezne srednje šumarske za krš, a u određenoj mjeri to je bilo i kod ime­novanja za gradskog šumara Splita, ko­ju je dužnost do tada obavljao šumarski referent Kotara Split a i Ravnateljstvo šuma u Makarskoj, kojem je ravnatelj bio inž, Čedomir Koludrović, također je bila novoosnovana ustanova. Uz organi­zaciju rada i opremu same Uprave za pošumljavanje bilo je jednakog posla i za osnovanih područnih pet Sekcija (Split, Muć, Knin, Imotski i Mljet — u Govedarima). To su bili i rasadnici, u Kninu i Muću (ovaj površne oko 10 ha), trušnica u Muću a započete su i zgrade u Kninu i Muću. Uzevši u obzir, da je Uprava za pošumljavanje obavljala i po­slove na uređenju bujica te vremena ka­da je vladala oskudica materijala može se u potpunosti shvatiti i težinu i od­govornost upravitelja i u vrijeme, kada se strogo pazilo na izvršenje postavlje­nih planova.

Savezna šumarska škola za krš bila je internatskog tipa tj. svi učenici bili su obavezni stanovati u đačkom domu Škole a učenicima trebalo je pribavili i pribor za učenje. Prostorije za školu i dom rješene su gradnjom drvenih bara­ka na lokaciji Špinut pored već posto­jećeg šumskog rasadnika (osnovanog iz­među dva rata). Petar Matković je sve poslove, uz suradnju inž. Giperborejskog, uspješno riješio, a tih nije bilo malo bez obzira što je dio materijala stiglo iz dokinute Šumarske škole u Drnišu.

Kao profesor Pedagoške akademije? Kako su na Pedagoškoj akademiji stu-

544

dirali i pojedini apsolventi Šumarske škole, to sam imao prilike saznati o za-htjevnosti Petra Matkovića za dobro znanje te posebno poznavanje flore Kra­škog područja (predočene u vlastitom herbaru). Ali i više. U edukativne svrhe osnovao je već 1951. godine na južnoj strani Marj ana botanički vrt površine eca 2 ha izgradivši pet staklenika za uz­goj tropskog i subtropskog bilja i cvi­jeća.

Jedno vrijeme Matković je obavljao i dužnost načelnika Odjela za prosvjetu Narodnog odbora grada Splita i to u vri­jeme, kada je »okriven« Meštrovićev spomenik Grguru Ninskom. »Otkriven«, jer su ga talijanske okupacione vlasti demontirali i trebao je biti odpremit u Italiji. Ali odgovorna osoba za otpremu, jedan talijanski kapetan, mjesto da ga pošalje u Italiju spakovanog u sanduke spremio je u podrum jedne kuće na Me-jama. U vrijeme Matkovićeva načelniko-vanja javio je gradskoj upravi, gdje se spomenik nalazi te ga je trebalo pono­vo postaviti. Nakon brojnih prijedloga lokacija, pa i Peristila, gdje se prvotno nalazio, izabrana je nastojanjem Matko­vića lokacija pored parka izvan zidina Dioklecijanove palače. Tako je ostvarena ocjena don Frane Bulića, da ovom spo­meniku nije mjesto na Peristilu"".

Kao Splićaninu, ali i šumaru, Petru Matkoviću bila je posebna briga za šu­mu na Marjanu. Stoga je, ubrzo po svr­šetku rata, inicirao obnovu Društva »Ma­rjan«, kojem je bio više godina tajnik, a do kraja života član Uprave društva. Marjan, točnije njegova sjeverna strana (na južnoj strani bili vinogradi) doduše bio je već prije rata, posebno brigom dra J. Račića a velikim dijelom radom šu­mara Ivana Draščića, pošumljen, ali je Društvu »Marjan« ostala dužnost da se brine za očuvanje njegovog zelenila, šumskog i drugog, te da građanstvu

* Živko Strižić, Gnjev slavnog arheologa, Za­grebački »Vjesnik — Panorama subotom« od 11. veljače 1989, str. 17.

stalno predočuje njegov značaj za grad Split. Uz ostale akcije najveća je bila »Dan Marjana«, koji se održava svake godine.

Značajan je i spisateljski rad Petra Matkovića. Na prvom mjestu navodimo samostalne publikaeije-knjige:

— Vegetacija Marjana. Znanstvena biblioteka Matice hrvatske u Splitu. Split, 1959., str. 139.,

— Biljka — čovjek — prostor. Uk­rasne biljke jugoslavenske obale. I. Go-losjemenjače — Gvmnospermae. Izdanje Pododbora Matice hrvatske u Splitu 1970. god., str. 333.,

— Robert Visiani Šibenčanin, svjet­ski botaničar i nadahnuti hortikulturni stvaralac. Izdao »ARTO« Zagreb za iz­ložbu cvijeća »Sajam cvijeća 77« u Za­grebu. 1977. godine.

Nakon prestanka časopisa »Naš vrt«, Petar Matković preuzeo je 1963. časo­pis »H o r t i k u 11 u r a«. Časopis je iz­lazio godišnje u četiri sveska a tempo izlaženja pojedinih brojeva ovisio je, kako mi svojedobno reče, o pribavlje­nim novčanim sredstvima. Za »Hortikul­turu« bio je glavni i odgovorni urednik sve do 1977. godine. Časopis, koji i da­nas izlazi u revijalnom formatu i s ko­lor fotografijama te je vrijedan dopri­nos ne samo hortikulturnoj nego i šu­marskoj literaturi. Matković nije bio sa­mo urednik nego i plodan suradnik (vjerojatno djelomično i za nužno popu-njenje lista) te je u njemu objavio 176 naslova. Uz kraće priloge (prikaze knji­ga, nekrologe, i dr.) nalaze se i opširniji članci. Tako, npr., o biloboru (Pinus hale-pesis Mili.) piše na 22 stranice (1963), o zvjezdastoj šumarici (Anemone hortensis L.) na 12 str. (1968), o sunovratu (Nar­cissus poeticus L.) 13 str. (1975), o »Pe­tru Biankimiju Mestilčeviću — pioniru našeg vrtlarstva« 5 stranica (1988), itd

Matković je objavljivao svoje rado-ev i u drugim publikacijama: u split-

545

skim »Mogućnostima« (1967, 1971), u »Ar­hitekturi — urbanizam« (Beograd, 1969), u Zborniku »Flonikultura Jugoslavije« (Mostar, 1970), u »Zborniku Petra Hek-torovića« (Zagreb, 1970), u »Periodicum bilogorum« (Zagreb, 1970), u »Surad­nji« (Split, 1976), u Zborniku simpozija »Hvar u prirodnim znanostima« (1977) i u »Zborniku Roberta Visianija Šibenča-nina« (Šibenik, 1983).

Petar Matković ostao je zacijelo mno­gim učenicima Šumarske škole za krš,

pa i studentima, u usspomeni kao strog, ali uviđavan i pravičan, direktor i na­stavnik. U ostvarivanju svojih zamisli bio je uporan, ali kao rukovodilac u drugarskim, pa i prijateljskim, odnosi­ma sa svojim suradnicima. Kao vrije­dan radnik ostao je u sjećanju i u ši­roj javnosti te dobiva trajno obilježje na »njegovom« Marjanu, na kojem će jedna staza biti imenovana njegovim imenom.

Oskar Piškorić, dipl. inž.

546

Prof. dr. MILORAD JOVANCEVIČ (1921—1988)

. * ; • • ." / . i

Dana 12. 12 1988. godine poslije duže bolesti zauvijek nas je napustio naš dra­gi kolega i profesor dr Milorad J o v a n -č e v i ć . Rođen je 16. 10. 1921. godine u mjestu Šutei ,općina Ljig u Srbiji. Os­novnu školu završio u svom rodnom mje­stu, gimnaziju u Gornjem Milanovcu i Čačku, a Šumarski fakultet u Zagrebu 1949. godine. Naučni stupanj doktora šumarskih znanosti postigao je 1960. go­dine na Šumarskom fakultetu u Zagre­bu. Bio je učesnik narodnooslobodilačkog rata od listopada 1944. godine do kraja rata.

Milorad Jovančevič je započeo služ­bovanje u Komitetu za vodoprivredu Vlade FNRJ u Beogradu 1. 12. 1949. go­dine u zvanju pripravnika mlađeg šu­marskog inženjera. Ubrzo je premješten u Institut za pošumljavanje i meliora­ciju krša u Splitu, u zvanju asistenta. Od 1951. godine radi na istom radnom mjestu u sastavu Jugoslavenske akade-mijn znanosti i umjetnosti. Odlukom Jugoslavenske akademije preveden je 19. 7 1951. godine u prosvjetno-naučnu struku u kojoj je radio sve do odlaska u mirovinu. Od 1952. god. vršio je du­

žnost upravitelja Arboretuma Trsteno, terenske naučno-istraživalačke stanice JAZU. Zvanje stručnog suradnika, koje je u to vrijeme predstavljalo više zva­nje naučno-prosvjetne struke postigao je 1955. godine. U zvanje višeg stručnog suradnika izabaran je 1959. godine. Zva­nje naučnog suradnika Akademijinog Biološkog instituta u Dubrovniku stekao je 1960. godine. Za docenta iz predmeta Oplemenjivanje šumskog drveća na Šu­marskom fakultetu u Sarajevu izabran je 1961. godine. Na istom fakultetu iza­bran je za izvanrednog profesora za na­vedeni predmet 1966. godine, a za redov­nog profesora 1971. godine, na kojoj funkciji ostaje sve do odlaska u mirovi­nu 1977. godine.

Stručni, znanstveni i pedagoški opus profesora Jovančevića je veoma bogat i plodan. Objavio je u zemlji i inozemstvu 72 znanstvena i stručna rada. Njegova znanstvena djelatnost može se svrstati u četiri područja: dendrologija, vegeta cijska istraživanja, sjemenarstvo i ople­menjivanje šumskog drveća.

[/. područja denclrologije njegovi vri­jedni znanstevni prilozi su o običnoj i sitnolisnoj mirti, o brdskom lužnjaku, o prirodnim nalazištima crnog bora na otoku Korčuli, o varijabilnosti obične smreke, o varijabilnosti crnog cera koii problem je uzeo za disertaciju i obranio pod naslovom: »Rasprostranjenje, vari-jabilitet i sistematika crnoe cera (Quer-cus macedonica A DC.) u Jugoslaviji«. Ovo je najopširnija i najdetaljnija stu­dija prof. Jovančevića. U njoj su opisa­na sva najvažnija nalazišta crnog cera a Jugoslaviji. Ustanovljeno je da je area\ ove vrste diskontinuiran, a vrlo detaljna je proučen i varijabilitet vrste i na os­novi toga Jovanćević je između ostalog izdvojio dviie podvrste u našoj zemlji ssp. typica i ssp. multiflora, te dva va­rijeteta: macrocarpa i microcarpa.

Vegetacijska istraživanja Jovančevića odnose se na područje našeg krša kao

547

Sto je Kozjak, otok Šćedro, južna Dal­macija i Hercegovina.

Značajan prilog našoj znanosti iz područja sjemenarstva su i radovi prof. Jovančeviča. Izučavao je svojstva sjeme­na d plodova mediteranskih vrsta drve­ća i grmlja i na taj način doprinijeo bo­ljem poznavanju upotrebe sjemena u znanstvene i praktične svrhe. Njegov vrijedan doprinos je i u povezivanju genetike s izdvajanjem sjemenskih ob­jekata šumskog drveća, dajući pri tome upute za praktičan rad.

Prof. Jovančević se duljd niz godina bavio oplemenjivanjem šumskog drveća. Njegova zasluga za unapređenje te dje­latnosti u BiH pa i šire u Jugoslaviji je velika. Bavio se problemima teoretske i praktične naravi. Radio je na izdvajanju sjemenskih objekata, izboru plus staba­la, cijepljenju superiornih stabala i hi-bridizaciji. Osnovao je prve sjemenske plantaže običnog bora i smreke u BiH. Na području Bosne i Hercegovine izuča­vao je mutacije, rase i ekotipove smre­ke, jele, običnog i crnog bora. Od lista-ča predmet njegovih istraživanja su bili hrast lužnjak, bukva, javor, orah, cer, makedonski hrast i trepetljika. Na te­renu postavio je veliki broj terenskih pokusa, koje bi trebalo i dalje pratiti. Bukva kao važna vrsta u BiH bila je predmet petogodišnjih istraživanja prof Jovančeviča. U tom pogledu dat je ve­liki znanstveni prilog obradi bioloških problema i selekciji bukve.

U više radova Jovančević prikazuje svoje viđenje primjene genetike i ople­menjivanje šumskog drveća u uzgoju naših šuma.

Kao profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu dr Milorad Jovančević ispoljio je visoke pedagoško-nastavne sposobno­sti. Sa uspjehom je predavao sasvim novi predmet Oplemenjivanje šumskog drveća, kojeg je sam organizirao i ofor-mdo. To je sigurno iziskivalo velike na­pore jer nije bilo nikakvog iskustva, i

podesnih objekata a literature je bilo vrlo malo. Zahvaljujući njegovim inte­lektualnim i stručnim sposobnostima, velikom radnom elanu i upornosti Jo­vančević je sve prepreke savladao li taj predmet postavio na zavidnu visinu.

Profesor Jovančević aktivno je sud­jelovao na mnogim stručnim i naučnim skupovima u zemlji i inozemstvu (Stock­holm, Budimpešta, Beč, Zvolen, Miin-ehen, Tharandt, Eberswalde, Nancy i dr.). Surađuje sa svim znanstvenim šumar­skim institucijama u zemlji. Surađuje i sa šumarskom operativom. Održao je više seminara za terensko osoblje koje radi na selekciji, izdvajanju i uređenju sjemenskih sastojina. Aktivno je učes­tvovao na mnogim republičkim i savez­nim skupovima i akcijama na intenzi­viranju šumske proizvodnje. Suradnik je naših stručnih i znanstvenih časopisa (Narodni šumar, Šumarski list, Šumar­stvo, Topola, Anali za šumarstvo i dr.).

Milorad Jovančević je bio i aktivan društevni radnik u svom kolektivu. Obav­ljao je razne funkcije na fakultetu. Vrlo uspješno je vodio dulji niz godina i Se­kciju za genetiku i oplemenjivanje šum­skog drevća pri Zajednici istraživačkih organizacija u šumarstvu Jugoslavije.

Kao čovjek, prijatelj, kolega i pro­fesor Jovančević je bio uzoran u sva­kom pogledu. Imao je hrabrosti da u svakoj prilici zastupa istinu, pravdu i humanost. Bio je voljan da pomogne, da sasluša drugoga i da objasni i čvrsto brani svoje stajalište i pomogne svakom Zbog svih tih plemenitih ljudskih oso­bina i svega što nam je prof, dr Milo­rad Jovančević ostavio kao stručnjak, znanstevni radnik i sveučilišni profesor njegov lik će nam ostati u trajnoj uspo­meni a njegovo djelo je veliki prilog daljnjem razvoju naše znanosti ii šumar­ske prakse te putokaz mladoj generaciji.

Akademik Mirko Vidaković prof. Šumarskog fakulteta

u Zagrebu

548

JOSIP JOŽA PETERNEL, dipl. inž. šumarstva

(1910—1988.)

26. studenog 1988. umro je i 2. pro­sinca sahranjen na zagrebačkom groblju Mirogoj Josip P e t e r n e l , šumarski sa­vjetnik u mirovini. Na ispraćaju i ko­načnom rastanku — uz pokojnikovu o-bitelj — okupio se, unatoč hladnom i kišovitom zimskom danu i velik broj njegovih kolega šumara te prijatelja i znanaca, jer je pok. Joža uz veselu na­rav bio i veoma društven čovjek, te je uz ostalo niz godina bio član upravnog odbora Saveza IT šumarstva i drv. ind. Hrvatske.

Ispred Saveza i Društava IT Zagreb s pokojnikom se oprostio, uz kraći pri­kaz njegova života i rada, njegov drug iz mladih dana dipl. inž. Vladimir Špo-1 jarić.

Joža Josip Peternel rodio se 6. 01. 1910. u Slav. Brodu i odrastao u tome gradu na Savi (rijeci o> kojoj kroničar brodskog Franjevačkog samostana neg­dje s prve polovice prošlog stoljeća pi­še: taj grad i samostan nalaze se -ad ripam limpidissimi flumini Savi — t. j . na obali najbistrije rijeke Save).

Tako je nekoć bila bistra i lijepa na­ša rijeka Sava. Uz to bogata ribom, zi­mi i s mnoštvom ptica selica, privlačila je mladost koja je uz nju odrastala, plivanju i veslanju, ribolovu i lovu. Ta­ko je i Joža već u najranijoj mladosti pokazao sklonost za ribarenje, a kada se kao mladić domogao lovačke puške, probudila se i strast za lovom, po čemu je kasnije Joža bio poznat među kole­gama i znancima.

Zatim, grad na Savi kao centar Sla­vonske Posavine bio je (i danas je) i centar slavonskih posavskih šuma, od kojih su tada šumske Brodske imovne općine bilo pravo vlasništvo stanovni­ka tog kraja. Brod je bio i sjedište dva velika poduzeća drvne industrije i dvije tvornice s velikim brojem radnika. Odat­le je u tome gradu tradicija šumarstva, drvne industrije, lovstva i ribarenja, što je i do danas ostala kao jedna od zna­čajki grada na Savi.

Sve su to i momenti koji su odredili životni put i odabir zvanja i zanimanja kolege Josipa Peternela.

Poslije završene gimnazije u Brodu pošao je na studij šumarstva na Polj. šumarski Cakultet u Zemunu, po tom od jeseni 1935. slijedi prvo radno mjesto — kotarski šumarski referent u Pak­racu.

Taj ubavi gradić ispod najviše sla­vonske gore Psunja postao je za Jožu 'sudbina'. Tu se naime upoznao sa svo­jom budućom suprugom Danicom Gra-brić i u njoj našao životnu drugaricu koja ga je po tom pratila do kraja nje­govog životnog puta.

No ni tada, tih godina prije rata, nije šumaru bilo lako zadržati se dulje na jednom radnom mjestu. Veoma la­ko bilo je zamjeriti se političkim moć­nicima koji su podnosili samo ljude što su bili spremni činiti usluge na račun društvene šume. Stoga je Joža, sada za­jedno sa suprugom Danicom, već od lje­ta 1936. pa do 1940. u Srbiji. Ali i ondje, iz istih razloga mora mijenjati mjesta

549

službovanja: Prokuplje, Aleksinac, Niš, i sva korist od takvog seljakanja bila je, da se upoznao sa šumama, zemljom i narodom Srbije.

Od 1940. do kraja 1945. pok. Joža je na dužnosti šumarskog referenta Kotara D. Miholjac, i po službenoj dužnosti vrši nadzor lovišta Vlastelinstva Pejačević. Tu je Joža, može se reći, u svome ele­mentu, tu on, zaljubljenik u lovstvo — uzgoj i lovljenje divljači, nalazi svoje pravo mjesto.

1945. do 1952. ponovno je u Pakracu i na dužnosti tehn. upravitelja pilane i voditelja eksploatacije šuma.

U ono vrijeme, a bilo je neposredno nakon rata, bilo je doba obnove u ratu opustošene zemlje, uskoro i teških go­dina 'informbiroa' t . j . političkog i eko­nomskog pritiska što je na našu mladu državu vršio SSSR i zemlje istočnog bloka. Bilo je to i najteže doba za lju­de koji su tada radili u šumarstvu i drvnoj industriji, jer u oskudici mnogih životnih potreba i htijenju da se što prije oživi proizvodnja i rad i na drugim područjima, oči su bile uprte prema šu­mi, narodnoj rezervi. Trebalo je dakle hitno i pod revolucionarnim pritiskom dobaviti proizvode eksploatacije šuma — pilanama trupce, radnicima rudno drvo, gradovima ogrjevno, izvoz . . . Sve to i da se svima udovolji zahtijevalo je nad­ljudske napore malog broja stručnjaka i uopće radnika u šumarstvu. Tako je i inače relativno mali broj šum. inženje­ra i tehničara od prije rata, smanjen i u ratu, morao preuzeti sve poslove šu­marstva i drv. industrije koji su se tada u revolucionarnom zamahu snažno raz­vijali i povećavali.

U tome vremenu iskazao se naš ko­lega Joža kao vrstan stručnjak i ruko­vodilac, u situaciji kada je samo zahva­ljujući ogromnim naporima i energiji bi­lo moguće izvršiti zadatke koji su bili postavljeni pred našu struku. Bio je to rad koji je iscrpljivao snage čovjeka.

A da bi zlo bilo veće, prilikom vožnje na teren šumskom dresinom dogodio se udes, pri čemu je Joža zadobio kontu­zije od čijih se posljedica do kraja ži­vota nije posve oporavio.

Od 1952. godine pa do umirovljenja 1973. pokojni kolega je radio u Zagre­bu:

— od 1952—1960. kao suradnik u In­stitutu za drvno-ind. istraživanja;

— od 1960—1965. je šumarski savjet­nik pri Savezu vodnih zajednica Hr­vatske;

— od 1965. do 1. 7. 1973. u istom svoj­stvu kod Poslovnog udruženja vodopri-vrednih organizacija Hrvatske.

Uz život i rad i sva dostignuća u struci ne smijemo zaboraviti inž. Josipa Perternela — čovjeka i druga. Pamtit će­mo ga kao uvijek veselog, duhovitog i sklonog šali, uz to spremnog pomoći o-nome kojem je pomoć potrebna. Poseb­no, ispred naše stručne organizacije Sa­veza inženjera i tehn. šumarstva i drv. industrije dužni smo istaknuti njegov društveni rad. Bio je niz godina član upravnog odbora Saveza, zadužen naro­čito za financije, te ju upravo zahva­ljujući njegovoj agilnosti, Savez našao mogućnosti trajnog financiranja troško­va društvenog rada.

Za sav taj rad, koliko za uspjehe u profesionalnom radu, toliko i za druš­tveni rad u Šumarskom društvu Hrvat­ske, pokojni kolega primio je društvena priznanja, kao povelju zasluženog člana Saveza IT šumarstva i di Jugoslavije, zlatnu medalju ŠL i dr.

Po svemu tome, iako je proteklo do­sta vremena od kako je umirovljen i već par godina spriječen bolešću nije dolazio u naše Šumarsko društvo, ostat će nam kolega Josip Peternel u dragoj uspomeni i sjećanju kao vrstan i požr­tvovan radnik u šumarskoj sitruci i is­taknuti član našeg Društva. Zagreb, 2. 12. 1988.

Vladimir Špoljarić, đipl. inž.

550

I V E SAMARŽIJA (1940—1988)

Nakon duge i leške bolesti umro je 27. VII 1988. u svome voljenom Krasnu Ive Samaržija — Šika, radnik Šumarije Krasno. Šumari, prirodoslovci i posjeti­telji sjevernog Velebita izgubili su po­žrtvovnog druga, koji nikad nije žalio truda i vremena da pomogne i na svoj način pridonese nešto za svoje malo mjesto i velebitski okoliš.

Ive Samaržija se rodio 23. IV 1940. u Krasnu Polju u seljačkoj porodici. Po završenoj osnovnoj školi u rodnom mje­stu zarana se zaposlio u Šumariji Kras­no, gdje je proveo gotovo 30 godina ži­vota na različitim poslovima. Isprva je radio kao slagač i sjekač, a od 1980. na šumsko-uzgojnim radovima. Uz ostalo je sudjelovao u pošumljivanjima i njezi borika Devčić Plaše, Miletnica, Jatara, Kusine i Oltara, koji krase cestovne pri­laze Krasnu od Senja i Otočca. Istovre­meno je samoinicijativno podizao pojili-šta, hranilišta i solista za divljač u ra­zličitim velebitskim predjelima.

Ive je bio zaljubljenik i vrstan po­znavalac sjevernog Velebita. Odlično se

snalazio u njegovu zamršenu spetu vr. letnih kukova i vrhova te sjenovitih do­laca, duliba i draga. Njegovu ljubav za prirodu i poznavanje velebitskih pros­transtava često su koristili. Bio je vo­dič i pomagač mnogim speleolozima, geo­lozima, botaničarima, zoolozima, šuma­rima i drugim stručnjacima koji su is­traživali okoliš Krasna i prirodu sje­vernog Velebita. Ive je bio »čovjek zlat­nih ruku«. Od samog osnutka Velebit­skoga botaničkog vr.ta i rezervata u Mo-drič docu (1968.) pa do svoje prerane smrti predano je obavljao različite stru­čne i tehničke pomoćne sezonske pos­love u vrtu. Sudjelovao je u gradnji i kasnijem održavanju botaničke stanice, staza i puteva, dopremi i sadnji bilja­ka i si. U Šumariji Krasno majstorski je izradio garniture snijegomjernih le-tava za poredbena istraživanja snježnog pokrivača, koja su započeta 1979. g. na 15 lokaliteta u botaničkom vrtu i rezer­vatu; redovno ih je postavljao rano ri­ješen, skidao u proljeće, godinama ih popravljao i održavao.

Pokraj svoje skromne kuće u Krasnu Polju uredio je lijepu vrtnu površinu, na kojoj je s velikom ljubavlju i ma­rom uzgojio niz domaćih i stranih sta-blašica, grmova i ostalog bilja. Tu se mogu naći jele, smreke, jaseni, počem-presi, duglazija, cedar, tisa, borovice, si-bireja, božuri, ljiljani i drugo bilje. Vo­lio je svoju šumarsku struku, šume i prirodu, čitao i učio, probdjevši mnoge noći uz svoju malu stručnu knjižnicu.

Bio je naš Ive drag čovjek i uvijek pouzdan suradnik. Razmišljajući o nje­govu tešku životu, požrtvovnositi i pleme­nitom stremljenju — ne možemo a da mu ne odamo iskreno priznanje i za­hvalnost za sve što je tako nesebično uradio za prosperitet šumarstva i pri­rode Velebita.

Dr. S. Bertović

551

U NEKOLIKO REDAKA

Društvo matematičara i fizičara i Prirodnoslovnomatematički fakultet 7. lip­nja o.g. (1989) održali su svečani sastanak posvećen uspomeni Prof, dra Rudolfa Cesarca povodom stote godišnjice njegovog rođenja. Nakon diplomiranja na ta­danjem Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu bio je profesor na gimna­zijama u Krapini, Zagrebu i Koprivnici do početka 1928. godine. Tada odlazi u Berlin a 1929. godine u Pariz na naučno usavršavanje i nakon toga u školskoj godini 1929/30. počinje s redovnim predavanjima na Filozofskom fakultetu u Za­grebu. U naučnom radu značajan je njegov doprinos na području neuklidske geo­metrije i istraživanja u teoriji algebarskih krivulja. Stogodišnjicu rođenja Rudolfa Cesarca, inače brata književnika Augusta Cesarca, bilježimo, jer je na Šumar­skom fakultetu predavao matematiku 'od 1938. do 1945. te od 1949. do 1952. godine.

Na izložbi »Podravski motivi«, koja je ove godine održana u Etnografskom muzeju u Zagrebu nalazili se i opanci vezovače. Cijeli opanak izrađen je od kore brijesta (veza), a izložbeni primjerak potječe iz sela Mičetinec kod Đurđevca iz 1942. godine! Na istoj izložbi nalazio se i primjerak »lampaša« kojemu su nosivi dijelovi u potpunosti izrađeni iz drva. Lampaš potječe iz Koprivnice i datumiran je s XIX. stoljećem.

Drvo je, npr., nezamjenljiv materijal za izradu lijepog pokućstva. Međutim. ono je i nezamjenljiv materijal za izradu košara (gondola) u balonskim letjeli­cama. Podsjetimo se, da se uslojeno drvo dokazalo kao najpogodniji materijal za izradu elisa klipnih aviona.

Na izložbi, koju je priredio Povijesni muzej Hrvatske u Zagrebu povodom 200-godišnjice francuske revolucije pod naslovom »Hrvatske zemlje i francuska revolucija« nalazi se i jedna stara grafika — crtež p l a v a r e n j a d r v a n a K o r a n i . Sortiment prikazan na grafici SLI cjepanice, dakle ogrjevno drvo.

U Francuskoj se 65's/o šumskog fonda nalazi u privatnom vlasništvu, pretežno u obliku malog ili srednjeg posjeda. Za osiguranje stručne pomoći u gospodare­nju sa šumama šumoposjeđnici udruženi su u posebnoj organizaciji (v. Šum. 1. 1988, str. 168). U br. 315. mjesečnika »Forets de France et Action forestiere« objav­ljene su upute za kresanja grana kod četinjača za postizanje deblovine bez čvo­rova. S čišćenjem debla od grana treba početi kada stabla postignu visinu 6 met. (kod borova i ariša 5 m). Prvo skidanje grana obavlja se na 2 met. iznad zemlje, a drugo skidanje do visine 6 met kada stabla postignu visinu 12—13 met. ili u vrijeme prvih proreda. Kresanje grana može se obaviti i u tri maha: prvi put kod visine stabala od 6 m na 2 m, drugo kada stabla postignu visinu od 9 do 10 m na visinu od 4 m, i treće kada stabla postignu visinu 12—13 m, a krešu se do visine od 6 m. Zadnje kresanje obavlja se samo na 150 do 200 stabala po ha, koja će ostati do kraja ophodnje birajući najpravnija i najkvalitetnija stabla. Dane su i upute za upotrebu oruđa, koje za prvo može biti ručno, a za drugo, ili ako se želi proizvesti deblovine dužine preko 6 m, potrebne su mehaničko (pneumat-sko ili drugo) oruđe. Dakako, da manji šumoposjednik ne može imati takvo po­magalo, ali zato postoji poduzeće (Naudel) koje raspolaže s odgovarajućom me­hanizacijom.

O. Piškorić

552

UPUTE SURADNICIMA ŠUMARSKOG LISTA

Šumarski list objavljuje izvorne stručne i znanstvene članke iz područja šu­marstva, drvne industrije, zaštite prirode i lovstva, prikaze stručnih predavanja i društvenih zbivanja (savjetovanja, kongresa, proslava i dr.) te prikaze domaće i strane stručne literature i časopisa. Objavljuje nadalje, sve ono što se odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva i drvne industrije te napise o radu Saveza i društava.

Radovi i članci koje pišu stručnjaci iz privrede imaju prednost. Doktorske i magistarske radnje objavljujemo samo ako su pisane u sažetom

obliku, te zajedno s prilozima, mogu zauzeti najviše 10 stranica Šumarskog lista. Posebno p o z i v a m o stručnjake iz prakse da pišu i iznose svoja iskustva,

kako uspješnih tako i neuspješnih stručnih zahvata, jer to predstavlja neprocje­njivu vrijednost za našu struku. Veličina rukopisa ne bi trebala prelaziti 10 stra­nica Šumarskog lista, odnosno oko 15 stranica pisanih strojem s proredom. Ako rad ima priloge (fotografije, crteže, grafikone, tušem ili strojem pisane tabele) tada je potrebno za svaku stranicu priloga smanjiti rukopis za 1,5 stranicu.

Radove pišite jasno i sažeto. Izbjegavajte opširne uvode, izlaganja i napome­ne. Rukopis treba biti napisan pisaćim strojem s proredom i to tako, da redovi budu s lijeve strane uvučeni za 3,5 cm od ruba papira. Uz svaki članak treba priložiti i sažetak i to za hrvatski tekst 1/2 stranice, a za strani jezik može biti i do 1 stranice. U koliko se za sažetak koristi zaključak članka treba ga po­sebno napisati. Sažeci se u pravilu prevode na engleski jezik. U koliko prijevod ne dostavi autor, prevodi ga Uredništvo. U sažetku na početku članka autor tre­ba iznijeti problematiku i rezultate istraživanja te njihovu primjenu u praksi.

Popis korišćene literature treba sastaviti abecednim redom na kraju članka i to: prezime i početno slovo imena autora, u zagradi godina objavljene knjige ili časopisa, naslov knjige ili časopisa (kod ovoga i br. stranice). Fotografije, crteži, grafikoni i si. moraju biti jasni i uredni, jer se samo takvi mogu kliširati. Foto­grafije neka budu većeg formata (najmanje 10 x 15 cm), kontrastne i na papiru visokog sjaja. Kod tabela, grafikona, crteža treba voditi računa, da je najpovolj­niji omjer stranica 1:1,5. Legendu treba po mogućnosti ucrtati u sam crtež. Origi­nal može biti i većeg formata od tiskanog, a to je i bolje, jer sa smanjenjem se postiže bolja reprodukcija. Crteži i si. moraju biti rađeni tušem, a tabele mogu i pisaćim strojem, ali s crnom i neistrošenom vrpcom. Papir: paus, pisaći i gusti pisaći.

Rukopise dostavljati u dva primjerka od kojih jedan treba biti original. Ta­blice, crteže, grafikone i si. ne stavljati u tekst nego priložiti samostalno. Drugi primjerak može biti i fotokopija.

Autori koji žele posebne otiske — separate svojih članaka trebaju ih naručiti istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se P O S E B N O N A P L A Ć U J U po stvarnoj tiskarskoj cijeni, a trošak separata se ne može odbiti od autorskog hono­rara. Najmanje se može naručiti 30 separata.

Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz rukopis treba dostaviti broj i naziv svojeg žiro računa kao i broj bankovnog računa Općine u kojoj autor stalno boravi na koji se uplaćuje porez od autorskih honorara.

UREDNIŠTVO »ŠUMARSKOG LISTA« Zagreb, Trg Mažuranića 11

Telefon: 444-206