Poduzetnički projekt na primjeru proizvodnje jagodičastog voća

Poduzetnički projekt na primjeru proizvodnjejagodičastog voća

Borić, Sandra

Master's thesis / Specijalistički diplomski stručni

2015

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Karlovac University of Applied Sciences / Veleučilište u Karlovcu

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:128:333056

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2022-07-21

Repository / Repozitorij:

Repository of Karlovac University of Applied Sciences - Institutional Repository

https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:128:333056

http://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/

https://repozitorij.vuka.hr

https://repozitorij.vuka.hr

https://zir.nsk.hr/islandora/object/vuka:29

https://dabar.srce.hr/islandora/object/vuka:29

VELEUČILIŠTE U KARLOVCU

POSLOVNI ODJEL

SPECIJALISITIČKI DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ

POSLOVNO UPRAVLJANJE

Sandra Borić

PODUZETNIČKI PROJEKT NA PRIMJERU PROIZVODNJE

JAGODIČASTOG VOĆA

ZAVRŠNI RAD

Karlovac, 2015.

Sandra Borić

PODUZETNIČKI PROJEKT NA PRIMJERU PROIZVODNJE

JAGODIČASTOG VOĆA

Završni rad

Veleučilište u Karlovcu

Poslovni odjel

Specijalistički diplomski stručni studij

Poslovno upravljanje

Kolegij: Ekonomika poduzetništva

Mentor: doc. dr. sc. Dalija Kuvačić

Broj indeksa autora: 0619411013

Karlovac, ožujak 2015.

SADRŽAJ

1. UVOD. ............................................................................................................................1

1.1. Predmet i cilj rada .........................................................................................................1

1.2. Izvori podataka i metode istraživanja ............................................................................1

1.3. Struktura rada ...............................................................................................................1

2. PODUZETNIŠTVO I PODUZETNIČKO PROJEKTIRANJE ..................................2

2.1. Poduzetništvo................................................................................................................2

2.2. Poduzetničko projektiranje ............................................................................................3

2.2.1. Struktura i sadržaj poduzetničkog projekta ...................................................... 4

2.3. Malo gospodarstvo ........................................................................................................8

2.4. Poljoprivredna gospodarstva .........................................................................................9

2.5. Žene u poduzetništvu .................................................................................................. 10

3. JAGODIČASTO VOĆE .............................................................................................. 11

3.1. Kupina ........................................................................................................................ 12

3.1.2. Ekološki zahtjevi kupine.................................................................................. 13

3.1.3. Agrotehnika i pomotehnika kupine ................................................................... 14

3.1.4. Armatura i izbor uzgojnog oblika ..................................................................... 15

3.1.5. Berba i održavanje tla u kupinjaku .................................................................. 16

3.1.6. Ishrana i gnojidba ............................................................................................ 17

3.2. Malina ........................................................................................................................ 17

3.2.1. Ekološki zahtjevi maline................................................................................... 18

3.2.2. Agrotehnika i pomotehnika malina .................................................................. 19

3.2.3. Izbor uzgojnog oblika ....................................................................................... 19

3.2.4. Armatura, berba i održavanje tla u malinjaku .................................................... 20

3.2.5. Ishrana i gnojidba i zaštita od bolesti i štetnika ................................................ 21

3.3. Jagoda ........................................................................................................................ 21

3.3.1. Priprema tla za sadnju jagode i sadni materijal.................................................. 22

3.3.2. Održavanje nasada jagode, berba i skladištenje jagode ...................................... 23

4. OPERATIVNI SAŽETAK PROJEKTA .................................................................... 24

4.1. Podaci o investitoru .................................................................................................... 25

4.2. Asortiman proizvodnje ................................................................................................ 25

4.3. Tržišno-marketinški podaci ......................................................................................... 26

4.4. Struktura i izvori kapitala ............................................................................................ 27

4.5. Struktura zaposlenih .................................................................................................... 28

4.6. Aktivizacijsko razdoblje .............................................................................................. 28

4.7. Mjere zaštite okoliša i zaštite na radu ......................................................................... 28

4.8. Pokazatelji učinkovitosti projekta ................................................................................ 28

5. OPIS PODUZETNIČKE IDEJE...................................................................................30

5.1. Evolucija ideje i nositelji pothvata .............................................................................. 30

5.2. Referencije nositelja pothvata ..................................................................................... 30

6. TRŽIŠNI PODACI PROJEKTA....................................................................................31

6.1. Istraživanje tržišta ....................................................................................................... 31

6.2. Projekcija ciljnih tržišta ............................................................................................... 31

6.3. Projekcija konkurencije .............................................................................................. 32

6.4. Projekcija cijena .......................................................................................................... 33

6.5. Projekcija prodaje i prihoda......................................................................................... 33

6.6. Projekcija nabavnih tržišta .......................................................................................... 34

7. TEHNIČKO TEHNOLOŠKI OPIS PROJEKTA.........................................................35

7.1. Projekcija lokacije ....................................................................................................... 35

7.2. Projekcija tehnologije................................................................................................. 35

7.3. Projekcija kapaciteta ................................................................................................... 36

7.4. Projekcija stalnih sredstva ........................................................................................... 37

7.5. Projekcija materijalnih imputa..................................................................................... 38

7.6. Zaposlenici ................................................................................................................. 40

7.7. Projekcija zaštitnih mjera ............................................................................................ 40

7.8. Projekcija aktivizacijskog razdoblja ............................................................................ 42

8. MENADŽMENT PROJEKTA .................................................................................... 42

8.1. Planiranje .................................................................................................................... 43

8.2. Organiziranje .............................................................................................................. 44

8.3. Upravljanje ljudskim resursima ................................................................................... 44

8.4. Vođenje ...................................................................................................................... 45

9. MARKETING PROJEKTA...........................................................................................46

9.1. Proizvod (roba) – usluga ............................................................................................. 46

9.2. Cijena ......................................................................................................................... 47

9.3. Distribucija ................................................................................................................. 47

9.4. Promocija ................................................................................................................... 47

10. FINANCIJSKI PODACI PROJEKTA........................................................................51

10.1. Projekcija ulaganja u stalna sredstva......................................................................... 51

10.2. Proračun amortizacije ................................................................................................ 53

10.3. Projekcija otplate zajmova/kredita ............................................................................. 55

10.4. Dinamička projekcija prihoda.................................................................................... 55

10.5. Dinamička projekcija rashoda ................................................................................... 56

10.6. Dinamička projekcija računa dobiti i gubitka............................................................. 58

10.7. Dinamička projekcija novčanih tijekova .................................................................... 59

11. OCJENE UČINKOVITOSTI PROJEKTA................................................................61

11.1. Razdoblje povrata ..................................................................................................... 62

11.2. Godišnja stopa prinosa ............................................................................................. 63

11.3. Pravilo palca ............................................................................................................. 63

11.4 Čista sadašnja vrijednost ........................................................................................... 64

11.5. Interna stopa profitabilnosti ....................................................................................... 64

11.6. Prosječna profitabilnost ............................................................................................. 65

11.7. Analiza likvidnosti .................................................................................................... 66

11.8. Analiza osjetljivosti................................................................................................... 66

12.. ZAKLJUČAK PROJEKTA ..................................................................................... 67

13. PISMO PRIMATELJU ............................................................................................. 69

14. ZAKLJUČAK ZAVRŠNOG RADA ..........................................................................70

LITERATURA ................................................................................................................ 71

POPIS TABLICA ............................................................................................................ 72

POPIS GRAFIKONA ...................................................................................................... 73

POPIS SLIKA .................................................................................................................. 73

SAŽETAK

U ovom završnom radu predstavljen je poduzetnički projekt na primjeru uzgoja

jagodičastog voća. Glavni cilj ovog rada je utvrditi je li projekt prihvatljiv tj. hoće li biti

financijski isplativ. Naslovna tema izabrana je iz razloga što su plodovi kupine, maline i

jagode iznimno tražene na tržištu, a zbog vrlo brzog uroda nakon sadnje omogućavaju brzi

povrat uloženih sredstava. Zemljište predviđeno za sadnju ovih nasada koje posjedujemo

pogoduje njihovom razvoju, a poticajni čimbenik su i poticajna sredstava za sadnju ovih

nasada. Metode prikupljanja podataka za ovaj završni rad je metoda kvalitativne analize

koja se koristi u istraživanjima raščlanjivanjem kvalitativnih osobina tržišnih činjenica,

pojmova, procesa i odnosa koji omogućuju uočavanje i utvrđivanje tržišnih kategorija i

zakona. Zaključak do kojeg se došlo izradom ovog rada je da je ulaganje u ovaj

poduzetnički projekt u potpunosti opravdano. Svi pokazatelji učinkovitosti pokazuju izrazitu

profitabilnost uzgoja jagodičastog voća i stoga smatramo kako je ulaganje u ovaj

poduzetnički projekt u potpunosti opravdano

Ključne riječi: poduzetništvo, poduzetnički projekt, obrt, jagoda, kupina, malina, nasadi

SUMMARY

This master`s thesis presents the entrepreneurial project on example of cultivation of berries.

The main objective of this business plan is to determine if the project is acceptable, that

means if this project is financially effective. The main topic of this business plan is chosen,

while the fruits of blackberries, raspberries and strawberries are highly demanded in the

market, regarding of the very rapid crop after planting they provide rapid return of

investment. Land for cultivation this plants is conducive to their development, motivating

factors for this plan are also stimulating arrangements. Methods for data collection for this

thesis are the methods of qualitative analysis that is used in surveys parsing qualitative

characteristics the market facts, concepts, processes and relationships that enable the

identification and determination of market categories and laws. The conclusion which has

emerged making this business plan is that investment in this kind business project is entirely

justified.

Key words: entrepreneurship, entrepreneurial, project, craft, strawbweries, blackberries,

raspberries, plantations

1

1. UVOD

Maline, kupine, brusnice i borovnice ne nose bez razloga pridjev supervoće. Uz odličan

okus, ove bobice imaju bogat nutritivni sastav i visok udio antioksidansa te pružaju

organizmu zaštitu od karcinoma, degenerativnih bolesti i usporavaju proces starenja. Stoga

treba uvrstiti bobičasto voće u svakodnevnu prehranu. S tamnijom bojom voća

proporcionalno raste sadržaj blagotvornih pigmenata pa se tamno ljubičasto i crveno

voće stavlja na sam vrh namirnica s povoljnim učinkom na ljudsko zdravlje.

1.1. Predmet i cilj rada

Predmet rada je uzgoj i plasman na tržište jagodičastog voća. Cilj rada je prikupljanje

informacija na navedenu temu te detaljnom analizom istih doći do rezultata o isplativosti

poduzetničkog pothvata.

1.2. Izvori podataka i metode istraživanja

Metode prikupljanja podataka za ovaj završni rad su, metoda kvalitativne analize koja se

koristi u istraživanjima raščlanjivanjem kvalitativnih osobina tržišnih činjenica, pojmova,

procesa i odnosa koji omogućuju uočavanje i utvrđivanje tržišnih kategorija i zakona.

Podatci su prikupljani iz različitih izvora koji se bave temom trajnih nasada bobičastog voća

kao npr. stručna literatura i Internet stranice.

1.3. Struktura rada

Rad je podijeljen na teorijski i praktični dio. U teorijskom djelu navedeni su pojmovi

poduzetništva i poduzetnika, uloga žena u poduzetništvu, jagodičastom voću,

poduzetničkom projektu. Praktični dio – deset poglavlja o objašnjenju osnovnog predmeta

rada na temu uzgoja trajnih nasada kupine i maline te na uvod i zaključak. U Uvodu je

objašnjen predmet istraživanja, problem te cilj pristupnog rada. U poglavljima su istražene

tržišne prilike i mogućnosti, konkurencija, te potrebna ulaganja. Zaključak sumira sve bitne,

prethodno iznesene činjenice.

2

2. PODUZETNIŠTVO I PODUZETNIČKO PROJEKTIRANJE

U nastavnim poglavljima govori se općenito o poduzetništvu i poduzetničkom projektiranju.

2.1. Poduzetništvo

Postoje mnoge definicije poduzetništva. Prema definiciji S. Ambrašić, A. Čalić, L. Rupčić,

poduzetništvo je spremnost pojedinca ili skupine ljudi koji, uz određeno ulaganje kapitala i

preuzimajući rizik, pokreću vlastiti posao s ciljem ostvarivanja dobiti. Postoje mnoge

definicije o objašnjenju pojma poduzetnik. M. Buble i D. Kružić prikazuju poduzetnika kao

kreatora, tj. kao osobu koja procjenjuju glavni rizik stvaranja povećanog bogatstva pomoću

pravljenja glavnice, vremena i/ili karijere uz obavezu namicanja vrijednosti i proizvoda ili

usluge .1

U svrhu razvoja poduzetništva postoji institucionalna podrška na nacionalnoj i regionalnoj

razini radi uklanjanja pravnih prepreka te, poboljšanje efikasnosti podrške malom i

srednjem poduzetništvu. Radi stvaranja dodatnih izvora financiranja i kako bi se pružila

potpora poslovanju malog i srednjeg poduzetništva postoje subvencije, fondovi, krediti,

garancije i sl. Broj novoosnovanih poduzeća ne ovisi samo o proceduri registracije

poduzeća, nego na njega utječu i drugi čimbenici, poput toga kolika je razina motivacije za

otvaranje novog poduzeća, kakav je stav društva prema poduzetništvu.

Samozapošljavanje predstavlja sinonim za pokretanje vlastite poduzetničke aktivnosti i

jedno je od rješenja koje doprinosi smanjenju stope nezaposlenosti. Predstavlja moguće

rješenje za osobe koje traže svoje prvo zaposlenje ili žele riješiti svoj status nezaposlene

osobe. U sektoru maloga gospodarstva zaposleno je 646.754 ljudi. Od 2008. taj je broj pao

za više od 70.000. Istodobno je nezaposlenost s 12,3% 2008. narasla na 21,1% u 2012., što

je 80% više od prosječne stope nezaposlenosti u EU-27. 2

1 Buble M., Kružić D.: Poduzetništvo, realnost sadašnjosti i izazov budućnosti, RRiF, Split, 2006., str.75.

2 Propisi, www.propisi.hr (11.10.2014.)

http://www.propisi.hr/

3

Izvješće SBA Fact Sheet 2012.3 Hrvatsku stavlja ispod prosjeka EU-27 s obzirom na

poduzetništvo, kao što je vidljivo na slici 1.

Slika 1. Udaljenost elemenata RH sektora poduzetništva od prosjeka EU

Izvor: Narodne novine, www.narodne-novine.hr (12.10.2014.)

Vještine koje su važne za pokretanje posla su sljedeće:

tehničke vještine – praktična znanja potrebna kako bi se napravio proizvod ili pružila

usluga

vještine upravljanja – specifična znanja potrebna za vođenje posla -prodajne vještine

knjigovodstvene vještine

pregovaranje

poznavanje vrste posla - znanje i iskustvo u posebnoj vrsti posla imaju ključnu ulog

2.2. Poduzetničko projektiranje

Pojam poduzetnički projekt rabi se za opis aktivnosti koje poduzeća odnosno organizacije

ne obavljaju svakoga dana, već se takve djelatnosti obavljaju povremeno i prema potrebi,

dakle jedinstveni su i privremeni. Pojam program, s druge strane, podrazumijeva planirani i

3 Ministarstvo poduzetništva i obrta, www.minpo.hr (12.10.2014.)

https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&cad=rja&uact=8&sqi=2&ved=0CBsQFjAA&url=http%3A%2F%2Fwww.minpo.hr%2F&ei=I4HfVPKiMcHUOdWDgPgJ&usg=AFQjCNHkyPqnVk9qm2oOQV95E5nlqCJx0A&sig2=wFf11JoDJivk9eFRk49dDQ&bvm=bv.85970519,d.ZWU

http://www.minpo.hr/

4

organizirani rad koji se poduzima zbog postizanja dugoročnih ciljeva i često se sastoji od

nekoliko povezanih projekta koji imaju zajednički cilj, strategije za njihovo postizanje,

pravila i vrijednosti.4

2.2.1. Struktura i sadržaj poduzetničkog projekta

Sadržaj poduzetničkog projekta ovisi o svrsi, namjeni, vrsti djelatnosti, tehničkim i

tehnološkim značajkama proizvoda ili usluge, vrsti i veličini investicije, odnosno

poduzetničkog pothvata.5 Svaki je projekt priča za sebe. Međutim, polazeći od minimuma

teorijskih saznanja te usvojene metodologije od strane domaćih (hrvatskih) i inozemnih

banaka te međunarodnih financijskih institucija (Ekonomska komisija UN, IBRD, IFC,

EBRD i dr.) poduzetnički projekt bi trebao sadržavati slijedeće sastavnice.

1. Naslovna stranica (naslovnica) - je grafički prikladno dizajnirana stranica koja sadrži

naziv i adresu poduzetnika (tvrtke), naziv projekta, autore projekta (konzultante) i druge

suradnike, osobu za vezu i kontakt adresu, mjesto i nadnevak izrade projekta i sl.

2. Sadržaj (kazalo) - je sublimirano ogledalo projekta i njegovog sadržaja. Iz sadržaja

čitatelji mogu identificirati sastavnice projekta (dijelovi, poglavlja, glave itd.) te na kojim

stranicama počinju i završavaju pojedine sadržajne cjeline projekta. U formalnom pogledu

sadržaj projekta mora zadovoljiti uvjet njegove maksimalne preglednosti i informativnosti.

3. Skraćeni (operativni) sadržaj projekta. Ovaj dio projekta svakom čitatelju-primatelju

omogućava da na brzinu pročita osnovne pokazatelje (performanse) projekta, a piše se tek

nakon elaboracije cijelog projekta. Skraćeni (operativni) sadržaj sastoji se od kratkih

informacija o investitoru; opis proizvoda ili usluge; osnovnih tržišnih podataka; o potrebitim

ulaganjima i izvorima sredstava; o potrebitim radnicima, o dinamičkom (aktivizacijskom

razdoblju), o zaštiti na radu te zaštiti okoline, te glavne (statičke i dinamičke) ocjene

učinkovitosti projekta.

4 Buble, M.: Management, Ekonomski fakultet u Splitu, Split, 2000.,str 733. 5 Deželjin, J. & suradnici: Poduzetnički menedžment, Alinea, Zagreb, 1999., str. 55.

5

4. Opis poduzetničke ideje - sadrži sve relevantne informacije o autorima i evoluciji -

povijesti poduzetničke ideje na kojoj se pothvat temelji, zatim opis proizvoda ili usluge koji

su predmetom poduzetničkog pothvata te, konačno, informacije o poduzetničkim i

profesionalnim referencama nositelja pothvata.

5. Tržišna analiza - predstavlja jedno od ključnih poglavlja svakog poduzetničkog

projekta. Ona treba ponuditi informacije o tržišnim prednostima i pogodnostima proizvoda,

robe ili usluge koji su predmetom poduzetničkog pothvata, zatim informacije o ciljnim

tržištima i potencijalnim potrošačima, o konkurenciji i mogućem tržišnom udjelu, o

mogućnostima tržišne ekspanzije i o dinamičkoj projekciji prihoda od prodaje i sl.

Istraživanje tržišta za potrebe donošenja odluke o realizaciji neke poduzetničke ideje trebalo

bi odgovoriti na više pitanja:

a) tko su potencijalni potrošači naših proizvoda ili usluga na ciljanom tržištu

(identifikacija potrošačkog segmenta);

b) koliko je potencijalnih potrošača (ukupni potrošački potencijal) i kako su

prostorno disperzirani (prostorna segmentacija);

c) koliki postotak potencijalnih potrošača može postati stvarnim kupcima naših

proizvoda ili usluga (identifikacija platežno sposobne potražnje);

d) tko su konkurentni (domaći ili inozemni) i koliko je njihovo sudjelovanje u

zadovoljavanju platno sposobne potražnje na ciljnom tržištu;

e) kolika je naša ukupno moguća zastupljenost na tržištu (pozitivna razlika između

ukupnog potrošačkog potencijala i tržišne zastupljenosti konkurenata;

f) postoje li (koliko, gdje i kada) mogućnosti izvoza našeg proizvoda ili usluge.

6. Tehničko-tehnološki opis - sadrži informacije o makro-lokaciji i mikrolokaciji

projekta, o potrebnoj tehnologiji, kapacitetima, potrebnom zemljištu i poslovnom prostoru,

potrebnoj opremi, materijalnim inputima (sirovine, materijal, energenti i drugo), o

proizvodnim i administrativnim radnicima, o mjerama zaštite na radu i zaštite okoline,

dinamičkom planu (aktivizacijskom periodu) i drugim relevantnim tehničko-tehnološkim

elementima projekta.

7. Menadžment - čini neizostavni dio svakog biznis plana. Riječ je o dijelu projekta koji

mora odgovoriti na pitanja o formalno-pravnom obliku, o vlasničkim odnosima, zatim o

6

referencama glavnih partnera (ortaka) ili dioničara, informacije o pravima vlasnika, opis i

shemu (sliku) organizacije, informacije o broju i kvalifikacionoj strukturi zaposlenih,

pravima i odgovornostima menadžera i drugim pitanjima.

8. Marketinški plan - je logičan nastavak istraživanja tržišta i najvećim je dijelom na

njemu i utemeljen. To je, zapravo; sistematizirani popis svih aktivnosti usmjerenih na što

efikasniju prezentaciju i prodaju određenog proizvoda ili usluge potrošačima te stvaranje što

povoljnije slike poduzeća u javnosti. Marketinški plan omogućuje da se naš proizvod ili

usluga nađe na pravom mjestu u pravo vrijeme i u potrebnim količinama, sve u skladu s

relevantnim odrednicama potražnje odnosno zahtjevima potrošača. Marketinški plan se u

biznis planu mora oblikovati unutar slijedećih aktivnosti:

a) Plan razvoja proizvoda ili usluga (od generiranja ideje do komercijalizacije);

b) Politika cijena;

c) Distribucijski kanali (nabavni i prodajni kanali te fizička distribucija);

d) Plan promotivnih aktivnosti (oglašavanje, unapređenje prodaje, osobna

promocija, publicitet, odnosi s javnošću, dizajn, ambalaža, pakiranje, usluge

potrošačima, garancije, servisi, naziv tvrtke ili proizvoda, logotip, marka ili robni

znak i sl.).

9. Financijski podaci ili projekcije. Radi se o složenom i zahtjevnom dijelu poduze-

tničkog projekta koji nam u konačnici pokazuje je li ulaganje u neki poduzetnički projekt

ekonomski prihvatljivo ili ne, i to kako za poduzetnika (investitora) tako i za zajmodavatelje

(banke i druge financijske izvore kapitala). Ovaj dio poduzetničkog projekta sastoji se od

slijedećih projekcija:

1. Projekcija ulaganja u osnovna i trajna obrtna sredstva;

2. Projekcija izvora i strukture ulaganja;

3. Projekcija dinamičkog plana financiranja prema izvorima;

4. Projekcija usklađenja ulaganja i izvora (konstrukcija financiranja);

5. Projekcija otplate (amortizacija) zajma ili robnoga kredita;

6. Projekcija godišnje amortizacije i ostatka vrijednosti projekta;

7. Projekcija prihoda;

8. Projekcija rashoda;

9. Projekcija dobiti-gubitka;

7

10. Projekcija ekonomskih tijekova u promatranim godinama projekta;

11. Projekcija financijskih tijekova u promatranim godinama projekta;

12. Projekcija bilance.

10. Ocjena učinkovitosti i opravdanosti ulaganja - je izuzetno važno poglavlje projekta.

U ovom dijelu biznis plana treba izraditi i prikazati kompleksnu analizu ocjene efikasnosti

odnosno opravdanosti poduzetničkog pothvata. Ovdje treba budućim financijerima ili

dioničarima ponuditi sve relevantne pokazatelje profitabilnosti, opravdanosti i isplativosti

uz pomoć statičkih i dinamičkih metoda. U literaturi je moguće pronaći brojne statičke i

dinamičke metode, međutim, u praksi domaćih (hrvatskih) i inozemnih banaka najčešće se

koriste slijedeće metode: razdoblje ili rok povrata, godišnja stopa prinosa, prag

profitabilnosti ili točka pokrića, analiza likvidnosti (cash flow), neto (čista) sadašnja

vrijednost, relativna neto (čista) sadašnja vrijednost, interna stopa profitabilnosti

(rentabilnosti), prosječna stopa profitabilnosti (rentabilnosti), analiza osjetljivosti (tzv.

senzitivna analiza) i druge. Osim opće prihvaćenih metoda, pojedine banke propisuju i

posebne pokazatelje.

11. Dodaci i prilozi - posljednji su i zasebni dio poduzetničkog projekta, gdje se dodaju

različiti prilozi i dokumentacija, kao što su: različite fotografije, skice, tablice, sheme, slike,

grafikoni, nacrti, različiti (pred)ugovori i pisma namjere (dobavljača, kupaca, distributera,

izvođača radova, podugovarača, menadžera, državnih institucija i ustanova); cjenici,

prospekti i katalozi; specifikacije, sistematizacije, stručne ekspertize, redakture, mišljenja,

recenzije te ostali prilozi i dodaci koji bi interesentima mogli biti zanimljivi ili su od

naročite važnosti za potpunije razumijevanje projekta.

8

2.3. Malo gospodarstvo

Malo gospodarstvo prema Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN 29/02 i

63/07) čine subjekti koji prosječno godišnje zapošljavaju manje od 250 zaposlenih i

ostvaruju ukupni godišnji promet do 216 mil. kuna ili imaju ukupnu aktivu, ako su

obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu, ako su obveznici poreza na

dohodak, u vrijednosti do 108.000.000,00 kuna.

Prema veličini, u smislu ovoga Zakona, razlikuju se mikro, mali i srednji subjekti malog

gospodarstva:

mikro subjekti malog gospodarstva - (prosječno godišnje zapošljavaju manje od 10

zaposlenih radnika i ukupni godišnji promet do 14 mil. kuna)

mali subjekti malog gospodarstva - (prosječno godišnje zapošljavaju manje od 50

zaposlenih radnika i ukupni godišnji promet do 54 mil. kuna)

srednji subjekti malog gospodarstva - (više od 50 zaposlenih radnika godišnje i

ukupni godišnji promet veći od 54 mil. kuna)6

Prednosti malog poduzeća:7

Zapošljavaju više nego velika poduzeća

Imaju višu stopu povrata od velikih poduzeća

Brzu primjenjuju inovacije

Isporučuju svoje proizvode velikim poduzećima uz najniže cijene

Stvaraju nova radna mjesta

Lakši je pristup ženama

Republika Hrvatska podijeljena je na dvije NUTS II8 regije; Jadransku Hrvatsku i

Kontinentalnu Hrvatsku. Te dvije regije prikazane su na slici 2.

6 Zakon HR, www.zakon.hr (20.09.2014.) 7 Buble, M.: op.cit., str.82. 8 NUTS II podjela regija prema kriterijima koje je uspostavio EUROSTAT za područje čitave Europske unije

(EU) i zemalja pristupnica, nužna je za učinkovito praćenje korištenja sredstava iz Strukturnih fondova EU.

http://www.zakon.hr/

9

Slika 2. NUTS II regija u RH

Izvor: Narodne novine, www.narodne-novine.hr (12.10.2014.)

Kontinentalna Hrvatska dominira prema broju malih gospodarstvenika i broju zaposlenih u

malom gospodarstvu. Međutim, u samo jednoj županiji u toj regiji (Osječko-baranjskoj) broj

poduzetnika viši je od prosječnog broja za cijelu Kontinentalnu Hrvatsku.

2.4. Poljoprivredna gospodarstva

Poljoprivreda je strateška djelatnost koja svojom gospodarskom, ekološkom i socijalnom

ulogom pridonosi održivom razvoju Republike Hrvatske, obuhvaća bilinogojstvo, stočarstvo

i s njima povezane uslužne djelatnosti. Poljoprivredni proizvodi jesu proizvodi bilinogojstva

i stočarstva te proizvodi prvog stupnja njihove prerade. 9

9 Zakon HR, www.zakon.hr (12.09.2014.)

http://www.narodne-novine.hr/


10

Poljoprivredno gospodarstvo jest pravna ili fizička osoba ili više fizičkih osoba koje se bave

poljoprivredom, a djeluju kao:

obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG)

obrt registriran za obavljanje poljoprivredne djelatnosti

trgovačko društvo ili zadruga registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te

druga pravna osoba

2.5. Žene u poduzetništvu

Što se tiče udjela žena u poduzetništvu, posljednjih godina vidljiv je napredak - dok je 2008.

bilo tek 18 posto žena poduzetnica, u 2013. ih je bilo 25 posto.10

U izvješću Global

Entrepreneurship Monitor navodi se da je sudjelovanje odrasle ženske populacije u

poduzetničkoj djelatnosti od 1,5% do 45,4%. U skupini zemalja čija se gospodarstva temelje

na učinkovitosti (kao što je Hrvatska), u prosjeku 9,7% svih ispitanih žena u dobi između 18

i 64 godine kaže da otvaraju ili vode nova poduzeća. U Hrvatskoj broj žena uključenih u

»ukupnu poduzetničku djelatnost u ranoj fazi« (TEA) iznosi 50% prosjeka svih zemlja čija

se gospodarstva temelje na učinkovitosti.11

Unatoč svim barijerama, najveći problem poduzetnica još uvijek je financiranje i stoga je

potrebno razmišljati kako im olakšati da pokrenu posao. Zahvaljujući dosadašnjoj strategiji

poticanja ženskog poduzetništva uočen je napredak.

Banke su već prepoznale važnost ženskog poduzetništva, a neke od njih već godinama

sudjeluju u programima koji potiču žensko poduzetništvo. Osim financiranja pružaju im i

dodatnu potporu. Također se pokazalo da tvrtke u kojima su žene vlasnice rastu brže od

onih gdje žene nisu uključene u vođenje. Osim toga, podaci Europske unije pokazuju da se

žene samozapošljavaju tri puta češće nego muškarci. Od 100 nezaposlenih pet je muškaraca

i 15 žena koje će pokrenuti posao.

10 Poslovni dnevnik, www.poslovni.hr (08.10.2014.)

11 Narodne novine, www.narodne-novine.nn.hr (08.10.2014.)

http://www.poslovni.hr/

11

Mjere kojim RH pomaže razvoju ženskog poduzetništva su sljedeće: 12

• izdvajanjem žena kao zasebne ciljne skupine u Operativnom planu poticanja malog i

srednjeg poduzetništva za tekuću godinu, uz osiguranje i namjensko povećanje sredstava za

financiranje ženskih poduzetničkih aktivnosti

• razmatranjem uvođenja poreznih olakšica za samozaposlene žene i žene poduzetnice, žene

zaposlene u poljoprivrednim djelatnostima i obrtništvu

• uspostavom cjelovite baze podataka o ženskom poduzetništvu

• sustavnim promicanjem ženskog poduzetništva kroz medijske kampanje, programe i

obrazovanje žena o poduzetništvu

• pružanjem organizacijske, financijske, prostorne i druge pomoći, osobito vezano kroz

tradicionalne obrtničke djelatnosti

• redovitim obilježavanjem Svjetskog dana poduzetnica – 17. svibnja

• umrežavanjem poduzetnica- projekt "Women in Adria" koja se bavi umrežavanjem žena,

kako bi potaknuli razmjenu ideja i iskustava među ženama poduzetnicama

Karakteristike poduzetništva žena:

radno mjesto koje otvori žena poduzetnica je sigurnije

žene više podupiru zaposlene u njihovim ambicijama, iskazuju veću brigu za zaposlene,

kvalitetu i međusobne odnose više ulažu u školovanje zaposlenih

žene poslovni uspjeh ne mjere samo profitom nego i zadovoljstvom kupaca, razvijanjem

sposobnosti zaposlenih i dobrim međusobnim odnosima

žene su spremnije na timski rad, važniji im je timski rad, važniji im je uspjeh

organizacije ili realizacija nekih ideja nego vlastiti ego

žene su opreznije prilikom uzimanja kredita

žene su najčešće anagažirane u uslužnim djelatnostima zato što su socijalno osjetljivije i

što njihovi pothvati iziskuju manja početna ulaganja

12 Hrvatski zavod za zapošljavanje, www.hzz.hr (08.10.2014.)

http://www.hzz.hr/

12

3. JAGODIČASTO VOĆE

Maline i kupine imaju višegodišnje korijene i dvogodišnju naszemnu stabljiku. Korijeni

nastavljaju rasti, a nove se stabljike razvijaju svake godine. Svake godine, prošlogodišnje

stabljike daju urod i zatim ugibaju. Biljke roda Rubus imaju mnogo zajedničkih osobina u

anatomiji i fiziologiji. Imaju cvjetove s pet latica. Plod se sastoji od skupa malih sitnih

kruškolikih plodova koji okružuju cvjetište.13

Glavna razlika između malina i kupina je u

načinu branja, tj. odvajanja voća od peteljke u vrijeme branja. Malina se ubire tako da se

peteljka ostavlja na biljci. Zato malina ima rupu, dok se kupina bere zajedno s peteljkom.

Vrijeme često određuje zone jagodičastog voća. Ljetne i zimske temperature mogu biti

previsoke ili preniske. Položaj može biti prevjetrovit ili može oskudijevati u kretanju zraka i

vlažnost može biti previsoka ili preniska. Također, dužina dana u kombinaciji s

temperaturom može utjecati na proizvodnju.

Jagodičasto voće najbolje raste na plodnom, dubokom, rahlom, prozračnom, glinasto-

pjeskovitom tlu. Pješčana su tla zadovoljavajuća, ali traže često navodnjavanje i posebni

trud se mora ulagati u izgradnju i održavanje organske tvari tla. Potrebno je izbjegavati

teška, zbijena, glinena tla i one lokacije koje sadrže previše vode, jer to može dovesti do

poplave. Jagodičasto voće ne podnosi mokro tlo. Nasadi koji se nalaze na zbijenom tlu,

teško se obrađuju, a ako je tlo zasićeno vodom duže vremena, dolazi do gušenja korijena

zbog nedostatka kisika i gubitka otpornosti na truljenje, biljka raste polako, a proizvodnja je

slaba. Potrebno je izbjegavati i tla koja su u proteklih 5 ili 6 godina upotrebljavana za uzgoj

paprike, rajčice, krumpira ili plavog patlidžana, jer tlo može biti inficirano uzročnicima

zajedničkih bolesti ili zajedničkim štetnicima, te nije pogodno za uzgoj.14

3.1. Kupina

Kupina pripada razredu Angiospermae, redu Rosales, porodici Rosaceae, rodu Rubus i vrsti

Fruticosus. Današnje plemenite sorte kupina uglavnom potječu od divljih američkih i

13 Pertanović K.: Voćarstvo, peto prošireno izdanje, Reprint, Marjan Tisak , Split, 2005., str. 120. 14 Ibidem, str. 125.

13

europskih oblika. Prvo je uvedena kao voćna kultura u Americi početkom 19. stoljeća, a u

Europi se počela uzgajati krajem 19. stoljeća.

Kupinu u prirodi nalazimo uz putove, u živicama, na rubovima šuma. Za razliku od divlje

kupine koje u nas ima od pamtivijeka, plemenita kupina počela se uzgajati relativno kasno,

prije tridesetak godina. Većih nasada nije bilo do prije 20 godina kad je počela intenzivnija

proizvodnja. Kupina je vrlo unosna voćna vrsta te je zato zanimljiva za uzgoj. Preporučuje

se uzgoj u obiteljskom gospodarstvu, u blizini kuće, zbog pravovremenog ručnog rada i

branja (bere se ujutro i kasno poslijepodne). Površine mogu biti od 1500 – 10 000 m2.

Slika br.3.Kupina sorte Thornless Slika br.4. Kupna sorte Thornfree

Izvor: Spladingbulbwww.spaldingbulb.co.uk Izvor: Keepers nursery www.keepers-nursery.co.uk

(15.09.2014.) (15.09.2014.)

3.1.2. Ekološki zahtjevi kupine

Da bi se podigao nasad kupina, potrebno je znati zahtjeve kupina prema ekološkim uvjetima

jer se nasad podiže jednom u 12 – 15 godina. Jedan od važnih čimbenika je temperatura.

Kupina je osjetljivija na niske temperature od maline pa zimi podnosi do –20 °C ako je u

dubokom zimskom mirovanju, ali ako se u siječnju pojavi razdoblje zatopljenja pa krenu

sokovi, već pri –15 °C dolazi do smrzavanja. Kupina cvate kasno (sredina svibnja do

sredine lipnja) te ne postoji mogućnost stradanja cvijeta od proljetnih mrazeva. Ona je biljka

rubova šuma i živica što znači da traži dovoljno svjetlosti. Zasjenjeni položaji i suženi

redovi uglavnom će nepovoljno utjecati na zriobu plodova. Pogodno je kupinu saditi na

http://www.spaldingbulb.co.uk/

http://www.keepers-nursery.co.uk/

http://www.google.hr/imgres?q=thornfree+i+thornless&um=1&hl=hr&sa=N&biw=1366&bih=587&tbm=isch&tbnid=gwARbLP_4bzBLM:&imgrefurl=http://www.spaldingbulb.co.uk/product/thornless-blackberry-/&docid=Puk0NUEwF1RduM&imgurl=http://www.spaldingbulb.co.uk/is-bin/intershop.static/WFS/org-42uk-Site/org/en_AU/XL/12909.jpg&w=378&h=456&ei=JPAZT4bQCongtQaWxrlJ&zoom=1

http://www.google.hr/imgres?q=thornfree+i+thornless&um=1&hl=hr&sa=N&biw=1366&bih=587&tbm=isch&tbnid=TmP4VSi61uRJaM:&imgrefurl=http://www.keepers-nursery.co.uk/product.aspx?id=THORNF&v=1&docid=BUwiH0sUHwdyQM&imgurl=http://www.keepers-nursery.co.uk/imagelibrary/products/thornf.jpg&w=330&h=300&ei=JPAZT4bQCongtQaWxrlJ&zoom=1

14

južne položaje, blagog nagiba zbog brzog ocjeđivanja zemljišta od oborinskih voda. Zahtjev

za oborinama i vlagom zraka također je vrlo važan za uspješnost nasada kupine. Kupina

sušu podnosi nešto bolje od maline jer ima dublje ukorjenjivanje. Ipak, ako nema dovoljno

vlage u ljetnim mjesecima, urod će biti smanjen, a izboji za sljedeću godinu neće imati

dovoljan porast.

Poželjno je da teren za sadnju bude blago nagnut i bez zatvorenih udolina da bi zrak mogao

slobodno strujati. Blago strujanje je povoljno da se ne bi zadržavala prevelika vlažnost, a

prejaka strujanja i olujni vjetrovi nisu poželjni jer nanose štetu lomljenjem izboja. Za razliku

od malina, kupina ima nešto skromnije zahtjeve prema tlu, iako i ona traži propusna,

humusna i laganija tla. Najpovoljnija su slabo kisela do neutralna tla pH vrijednosti 6-7.

Kisela tla s pH vrijednosti ispod 5 nisu prikladna bez kalcifikacije, pH veći od 7 nije

povoljan zbog pojave ferokloroze. Ako tlo nije najpovoljnijih svojstava, ono se mora

popravti i pripremiti za sadnju optimalnim agrotehničkim mjerama.15

3.1.3. .Agrotehnika i pomotehnika kupine

Ako je teren neravan ili se na njemu zadržava voda, prije dubokog oranja potrebno je

obaviti ravnanje i odvodnju. Nakon toga i analize tla, a prije samog oranja potrebno je

rasipati mineralno gnojivo, a po potrebi i kalcij i stajski gnoj. Nakon toga potrebno je

obaviti duboko oranje do 50 cm. Lakša tlo mogu se orati i do 30 cm. Poželjno je da se

oranje obavi 2-3 mjeseca prije sadnje. Sadnja kupina se obavlja u rano proljeće, što znači da

je potrebno orati u jesen. Jesensko oranje mora se vršiti dok je tlo umjereno vlažno. Zimska

brazda je vrlo važna jer tijekom zime smrzavica usitnjava tlo, upija i konzervira vlagu koja

je važna ako je proljeće bez dovoljno oborina.16

U rano proljeće treba obaviti tanjuranje i fino ravnanje. Tlo za sadnju mora biti fino

usitnjeno. Po potrebi to se može dodatno učiniti frezanjem. Sljedeće treba izvršiti izmjeru i

kolčenje. Ako nam vrijeme dopušta, armaturu možemo postaviti prije sadnje, ali u

suprotnom sadnja ima prednost. Nakon razmjere redova po 3 metra, malim kolčićima

označujemo mjesta gdje dolaze stupovi da pri njihovu postavljanju ne bismo oštetili sadnice.

15 Krpina I. i suradnici: Voćarstvo, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2004., str. 55.

16 Pertanović K: op.cit., str.155.

15

Kupinu sadimo na razmak od 1,20 m. Sadnica zahtijeva slijedeći postupak: što kraći

vremenski razmak od odvoženja iz trapa do sadnje, svaku sadnicu pregledati i pažljivo

njome rukovati, ako ima oštećenja korijena treba ga odrezati te sadnicu umočiti u smjesu

kravlje balege i ilovače i brže je posaditi, korijenje zaštititi vlažnom jutenom krpom, za

sadnju treba iskopati rupu u koju stane 4-5 kg stajskog gnoja koji se pokrije zemljom i tek

onda se posadi sadnica na dubinu na kojoj je bila u rasadniku, a korijen treba zasipati

prhkom zemljom, nakon sadnje sadnicu je potrebno zaliti s 2-3 litre vode.

3.1.4. Armatura i izbor uzgojnog oblika

Tijekom proljeća, najbolje odmah nakon sadnje, potrebno je postaviti armaturu. Na mjestu

kolčića koje smo postavili motornim svrdlom izbušimo rupu i u nju ukopamo stup. Stupovi

za armaturu mogu biti drveni, betonski ili metalni. Drveni stupovi manje su izdržljivi i

rijetko traju cijelo vrijeme nasada. Oni moraju biti od tvrdog drva (bagrem ili kesten),

potrebni im je oljuštiti koru i donji dio stupa impregnirati paljenjem ili umakanjem u katran

da se spriječi truljenje.

Betonski i metalni stupovi traju i dulje od nasada i ne traže dodatne mjere zaštite.Iznad tla

stup mora biti visok 180 cm, a 50-70 cm ukopan u tlo. Dovoljna debljina stupa je 10-12 cm.

Redovi počinju i završavaju čelnim stupom, a u redu se postavljaju međustupovi iste visine

na razmak 6-7 metara. Oni mogu biti nešto tanji od čelnih stupova.Kad su stupovi dobro

ukopani, potrebno je postaviti 3 para žice: prvi par žice postavlja se na visinu 60-80 cm, a

zato što služi samo za usmjeravanje izboja pri čemu ne nosi veći teret, žica može biti debela

2,2 mm,drugi par žice postavlja se na visini 50 cm od prvog para i debljine je 2,4-2,8 mm,

treći par žice dolazi na vrh stupa i mora biti deblji (3,0-3,4 mm), jer nosi glavni teret.17

Nakon sadnje, deblje izboje potrebno je skratiti na 30 cm, a tanje na 20 cm iznad tla.

Tijekom prvog dijela vegetacije razvijaju se 2-4 izboja. Važno je da izboje uvlačimo između

žica i ako je potrebno vežemo jer se puzeći po tlu mogu zaraziti bolestima. Rezidba kupina

je jednostavna, a obavlja se ujesen ili u rano proljeće. Proljetna rezidba obavlja se krajem

ožujka. Uklanjaju se slabiji ili zaraženi izboji. Jesenska rezidba sastoji se od rezanja izboja

17 Pertanović K.: op.cit., str.160.

16

koji su rodili toga ljeta. Kupina na grmu ima dvije vrste izboja, jednogodišnje izboje bez

roda i dvogodišnje koji rode. Svaki izboj koji naraste preko 200 cm prikratimo na 180 cm.

Važno je da se nakon proljetne rezidbe svi izboji čvrsto povežu zbog mogućih negativnih

posljedica vjetra na rodne grančice.

3.1.5. Berba i održavanje tla u kupinjaku

Rodnost kupine ovisi o mnogim čimbenicima, a najvažniji su: prilagodljivost ekološkim

uvjetima, intenzitet uzgoja, proizvodna sposobnost sorte i uspješnost obavljanja berbe.

Kupina je sočno i nježno voće koje zahtijeva pravovremenu i pažljivu berbu. Plodovi se

ubiru svakih 4-5 dana. Plodovi moraju biti zreli, ali čvrsti. Kupine treba brati po hladovini

da bi se izbjeglo kvarenje. Najbolje ih je brati ujutro do 11 sati i poslijepodne od 16. Ubrane

kupine treba staviti u hladovinu i što prije prevesti do hladnjače. Tijekom berbe plodovi se

odmah klasificiraju. U I. klasu se svrstavaju krupni plodovi bez oštećenja, jednolike tamne

boje, čvrsti i zreli te bez peteljki i lista. U II. klasu mogu se svrstati sitniji plodovi pri čemu

5-10 posto plodova može biti oštećeno. Berba kupina je najsloženiji dio posla oko njihova

uzgoja te joj stoga moramo posvetiti posebnu pažnju.

Nakon sadnje kupina potrebno je održavati i povećavati plodnost tla. To se postiže obradom

(proljetna obrada nakon sadnje, kultiviranje ili frezanje tijekom vegetacije i jesensko oranje

međuprostora) i gnojidbom.

Za održavanje tla u skladu s ekološkim čimbenicima i zahtjevima kupine, dobro se

pridržavati slijedećeg programa obrade:

Prva godina – 4 puta obrada međureda frezom; 4 puta ručno okopavanje u redu; 1 put

oranje u jesen, ali naoravanje reda na sredinu

Druga godina – 1 put obrada međureda tanjuračom; 4 puta frezanje tijekom vegetacije; 4

puta ručno okopavanje u redu; ujesen priprema tla za sjetvu trava u međuredu ili jesensko

naoravanje redova

Treća godina – u proljeće i ljeto košnja tratine 6-8 puta (ako smo posijali travu) ili

tanjuranje i 4 puta frezanje; 2 puta ručno okopavanje u redu ili uništavanje korova

herbicidima prije berbe. Radovi slijedećih godina isti su kao i u trećoj godini.

17

3.1.6. Ishrana i gnojidba

Gnojidbom organskim i mineralnim gnojivima pridonosimo održavanju i povećavanju

plodnosti tla. Osim toga, plodnost tla možemo održavati i zatravljivanjem međurednih

prostora s djetelinsko-travnim smjesama, a herbicide primijeniti u redu i uskom pojasu uz

red radi uništenja korova.

Preporuča se slijedeći način hranidbe mineralnim i organskim gnojivima:

Prva godina – 0,25 kg KAN-a ili sličnog gnojiva po sadnom mjestu, jednom neposredno

nakon sadnje i drugi put u svibnju; ujesen treba dodati 40 tona stajskog gnoja po hektaru i

450 kg gnojiva NPK 7:14:21 po hektaru

Druga godina – 600 kg KAN-a po hektaru u dva navrata kao i prve godine, a ujesen NPK

7:14:21 u količini od 900 kg po hektaru

Treća godina – sve isto kao i u drugoj godini

Nadalje, slijedećih godina postupa se kao i u drugoj i trećoj godini.

3.2. Malina

Malina pripada istom razredu, redu, porodici i rodu kao kupina, ali pripada drugoj vrsti –

Idaeus. To je voćna vrsta koja se u novije vrijeme sve češće spominje, a ujedno i vrlo

zahvalna kultura koju nije teško uzgojiti. Ipak, u berbi zahtjeva dosta ljudskog rada pa je,

kao i kupina, pogodna za obiteljska gospodarstava. Malina se uzgaja za prodaju kao svježi

plod ili za preradu i zamrzavanje. Plodovi malina sadrže mnogo kiseline, šećera i vitamina,

imaju ugodnu aromu i lijepu boju pa su osobito traženi na tržištu svježeg voća, a još više u

preradi. Kasna cvatnja malina znači isključenje šteta od proljetnih mrazeva, a briga o njima i

način obrade može gotovo svatko vrlo brzo usvojiti.

18

Slika 5. Malina sorte Willamette Slika 6. Malina sorte Toulamen

Izvor: Voćarski savjeti Izvor: Zahradnictvo Iveta,

www.vocarskisavjeti.blogspot.com (08.10.2014.) www.zahradnistvoiveta.sk (08.10.2014.)

3.2.1. Ekološki zahtjevi maline

Za uzgoj malina, potrebno je stvoriti i pokušati pronaći gotovo idealne uvjete. Najvažniji

čimbenici su klima i tlo. Malina zahtjeva svježu klimu s dovoljno oborina. Osjetljiva je na

niske temperature kad nema snijega jer se zbog plitkog ukorjenjivanja lako smrzne korijen,

posebno na temperaturi -12 do -14 °C. Izboji maline podnose najniže temperature od -16 do

-26 °C. Malina cvate kasno u svibnju, a veća kolebanja temperature u proljeće mogu oštetiti

mlade izboje. Malini općenito ne odgovara klima vrlo hladnih zima i vrućih ljeta. Za rast

malini je potrebno dovoljno svjetla pa joj ne odgovaraju zasjenjeni položaji. Za uspješan

uzgoj malina vrlo je važna i količina oborina koja mora biti veća od 800 mm godišnje od

čega bi barem polovica trebala pasti u vegetacijskom razdoblju. Plitki korijen maline

osobito pati od suše pa na lošim tlima s mnogo gline dolazi do oštećenja korijena. Malinu je

potrebno uzgajati na blago nagnutim terenima koji omogućuju strujanje zraka. Zadržavanje

hladnog zraka u proljeće ne pogoduje rastu maline, a zadržavanje vlage tijekom rasta i

zriobe pogoduje razvoju bolesti.

Za uzgoj malina nisu pogodni ni jaki vjetrovi koji mogu nanijeti znatne štete jer malina ima

vrlo krhke šibe. Za proizvodnju malina najpogodnije je tlo bogato humusom, dobre

strukture i vodozračnog režima te propusno do polupropusno. Treba imati na umu da

raspored oborina nije baš povoljan pa tlo mora dobro gospodariti vodom. Ako u tlu nema

dovoljno humusa, treba ga obogatiti zelenom gnojidbom i dodavanjem stajskog gnoja.

http://www.vocarskisavjeti.blogspot.com/

http://www.zahradnistvoiveta.sk/

http://www.google.hr/imgres?q=Willamette+i+Tulameen+malina&um=1&hl=hr&sa=N&biw=1366&bih=587&tbm=isch&tbnid=_JbU8xSmx7f6dM:&imgrefurl=http://vocarskisavjeti.blogspot.com/2011/10/malina.html&docid=fcBHG7neTWrPbM&imgurl=http://www.miralexfruits.com/images/tk_produkte/v/malina_willamette.jpg&w=533&h=400&ei=zfMZT7G_Jc2DtQbnuqhH&zoom=1

19

Malina zahtjeva neutralna do slabo kisela tla. Na alkalnim tlima pojavljuje se kloroza, a na

vrlo kiselim poremećuje se opskrba mikroelementima.18

3.2.2. Agrotehnika i pomotehnika malina

Priprema tla za sadnju nasada malina mora biti temeljita da bismo mogli očekivati veliku

isplativost uzgoja. Ispitivanjem tla doznajemo kakve je kakvoće tlo te količine osnovnih

hraniva i kiselost tla. Na temelju analize odlučuje se o primjeni i samoj količini potrebnih

mineralnih gnojiva i stajskog gnoja. Teren prije sadnje treba izravnati, rasipati mineralno

gnojivo i duboko poorati na oko 40 cm dubine. Ako se sadi u proljeće, pripremu tla je

potrebno obaviti od ljeta do jeseni. Za jesensku sadnju radove treba obaviti u proljeće. Prije

same sadnje zemlju treba usitniti, označiti redove i iskopati plitke jamice za sadnju. Sadnice

moraju biti zdrave, dobro razvijene i s dobrim korijenom. Nakon sadnje međuredni prostor

treba plitko obraditi da se za ljetne mjesece očuva proljetna vlaga.

3.2.3. Izbor uzgojnog oblika

Maline se uzgajaju iz korjenovih izdanaka bez cijepljenja. Često se uzgaja na okućnicama u

obliku više ili manje slobodnih grmova i to prikraćene da ne bi trebale armaturu. U

intenzivnim nasadima malina se obavezno uzgaja uz armaturu, koja najčešće ima dvije

vodoravne žice (može i više) ili je u obliku žive ograde uz armaturu. Taj uzgojni oblik

prevladava u nasadima u Hrvatskoj. Za to su potrebni stupovi dugi 220 cm te dvije žice na

visini 120 cm ili jedna iznad druge na 60 i 120 cm. Malina se sadi na razmak od 40 do 50

cm. razmak između redova je najviše 3 m za mehaniziranu berbu, a najmanji može biti 1,6

m. U prvoj godini nastaju izboji koji u drugoj godini daju rod. Ako su izboji jaki, prikraćuju

se na visinu do 150 cm dok se slabiji izboji jače prikraćuju i to prije početka vegetacije. U

drugoj godini pojavljuju se novi korjenovi izdanci koji počinju oblikovati živu ogradu.

18 Pertanović K.: op.cit., str.172.

20

Rezidba maline je dosta jednostavna. Iz nasada se odstranjuju dvogodišnje šibe koje se

poslije berbe osuše. Osim uklanjanja izrođenih izboja te prikraćivanja šiba u rano proljeće,

potrebno je i prorijediti nove izboje uzimajući u obzir bujnost sorte i ekološke čimbenike.

3.2.4. Armatura, berba i održavanje tla u malinjaku

Osim već spomenutih stupova za armaturu duljine 220 cm, a umjesto samo dvije žice,

možemo koristiti i dvaput po dvije žice ako maline želimo zametanjem između žica

usmjeriti u rastu. Razmak između stupova mora biti 6 do 7 m. stupovi na krajevima redova

trebaju biti jači i učvršćeni uporima.

Budući da malina ima vrlo nježan plod, berbu je potrebno pažljivo organizirati. Branje

malina se uglavnom vrši ručno, jer strojna berba zahtijeva velike nasade i smanjuje kvalitetu

proizvoda. Malina dozrijeva tijekom dva do tri tjedna i potrebno ju je brati svaki ili svaki

drugi dan. Nakon branja maline se prevoze u hladnjaču zbog dubokog zamrzavanja ili

čuvanja na temperaturi od 0 do 0,5 °C za svježu potrošnju. Najbolje je da plodovi maline

dođu do krajnjeg korisnika što prije, a ako je odredište dalje od 20 km, za prijevoz je nužno

upotrijebiti hladnjaču. Ovisno o tipu tla i klimatskim uvjetima odlučujemo se za način

održavanja tla u nasadu. Zadržavanje površinske vode u nasadu ili preveliku količinu

podzemnih voda moramo riješiti prije sadnje.

U prvoj godini međuredovi se ne zatravljuju pa je korove potrebno uništavati obradom, a to

se provodi frezom ili pseudoplugom. Osim primjene herbicida, red se ručno okopava radi

čuvanja vlage u tlu. Mladi nasad mora se posebno čuvati od korova jer su oni jako štetni za

mlade šibe malina. Ako je tlo teško, moramo upotrijebiti i organska gnojiva U drugoj godini

tlo se zatravljuje. Tratina se kosi rotacijskom kosilicom. Na taj se način organska masa

vraća u zemlju, a pokošena trava čuva tlo od isušivanja. Tratinu treba redovito kositi, i to do

6 puta u jednoj vegetaciji, tj. ne smije se dopustiti porast veći od 20 cm. U uvjetima u

Hrvatskoj uglavnom je potreba gnojidba stajskim gnojem ili kompostom. To je potrebno

obaviti već u prvoj godini, a po potrebi i poslije. Mineralno gnojivo dodaje se nakon sadnje

da bi nadoknadilo potrošnju.

21

3.2.5. Ishrana i gnojidba i zaštita od bolesti i štetnika

Preporuča se sljedeći način gnojidbe tla u nasadu malina:19

Prva godina – 0,1 kg KAN-a po sadnom mjestu i to jednom krajem ožujka, a drugi put

krajem svibnja; ujesen se dodaje 450 kg gnojiva NPK 7:14:21 po hektaru

Druga godina i godine rodnosti – u proljeće se dodaje 600 kg KAN-a po hektaru u dva

navrata, a ujesen 500 kg NPK 7:14:21 po hektaru; prema potrebi ujesen se može dodati i

stajski gnoj

Među potencijalnim proizvođačima kupina i malina često vlada uvjerenje da te vrste nisu

osjetljive na napad pojedinih štetočina i da ne zahtijevaju određene mjere kemijske zaštite.

Ipak, zbog nepridržavanja osnovnih agroekoloških zahtjeva kulture i neprovedbe osnovnih

mjera kemijske zaštite zabilježeno je propadanje pojedinih nasada kupina i malina. Zbog

sukcesivne berbe koja traje četrdesetak dana, kemijska sredstva za zaštitu trebala bi

zadovoljavati vrlo stroge toksikološke zahtjeve. U Hrvatskoj službenu registraciju ima samo

djelatna tvar iprodion koja je dopuštena protiv sive plijesni (Botrytis cinerea).20

3.3. Jagoda

Jagoda je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae). U plodu se nalazi oko 60

% vode, može biti i do 12 % šećera te vitamina C od 24 - 97 mg%. Cvjeta više puta u godini

i služe kao biljke indikatori za ispitivanje virusa. Jagoda izmrzava na temperaturi od -15 °C

do -18 °C. Ako nema sniježnog pokrivača, osobito pri kraju zimskog razdoblja kada otopli,

strada i na -5 °C do -7 °C. Cvijet jagode izmrzava na -2 °C. Tijekom vegetacije najbujniji

porast je pri temperaturama od 20 - 24 °C (optimum 23 °C).21

Uslijed nedostatka vlage u tlu, korijenov sistem se nedovoljno razvija u površinskom dijelu

tla; ne formiraju se rašlje na stablu, uslijed čega se smanjuje bujnost i rodnost, a plodovi su

sitni i nekvalitetni. S obzirom da se jagoda sadi u vrlo gusti sklop i ima veliku lisnu masu,

tlo neophodno mora sadržavati 75 - 80 % vlage. Potrebno im je navodnjavanje početkom

19 Ciglar, I.: Integrirana zaštita voćnjaka i vinograda, Zrinski d.d., Čakovec, 1998., str. 88. 20

Herbos, www.herbos.hr, (10.12.2014.) 21 Agroklob, www.agroklub.com (08.10.2014.)

http://www.herbos.hr/

http://www.agroklub.com/

22

cvjetanja, tijekom zrenja i po završetku svih berbi.Najbolja su pjeskovito-ilovasta tla i tla

bogata organskim tvarima (humusom). Tla moraju biti dovoljno duboka i drenirana.

Najpovoljnija kiselost se kreće od pH 4,6 - 6,4. Loše predkulture za jagodu su grašak,

rajčica, bijeli krumpir, repa i kukuruz jer svi dijele iste štetnike.

Izbor položaja za podizanje nasada jagode:22

Za jagodu su najpovoljniji oni položaji koji

nisu izloženi vjetru i akumulaciji hladnog zraka. Za rane sorte najbolji su južni položaji,

gdje se ne javljaju kasni proljetni mrazevi jer je na njima omogućeno ranije sazrijevanje

ploda za oko 10 dana u odnosu na sjeverne položaje. Sjeverne i istočne položaje treba

koristiti za srednje rastuće, a sjeverne i ravničarske površine za kasne sorte jer one obično

kasnije cvjetaju i nema opasnosti od kasnih proljetnih mrazova. Jagoda kao hrana ima

veliku prednost nad ostalim namirnicama i po tome što je niskokalorična (100 g svježih

plodova ima samo 30 - 40 kalorija).

3.3.1. Priprema tla za sadnju jagode i sadni materijal

Tlu se mora popraviti struktura, uništiti korovi, rigola se na dubinu od 30 cm i ravna. Prije

rigolanja, ako je tlo nedovoljno plodno, dodaje se oko 15 - 20 t/ha stajskog gnojiva. Ako je

tlo siromašno humusom potrebno je unijeti 30-40 t/ha stajskog gnojiva ili se u prethodne

dvije godine uzgajaju i zaoravaju biljke za zelenu gnojidbu. Pri gnojidbi organskim

gnojivima, dodajemo 300 - 600 kg NPK 5:20:305.

Jagode se mogu razmnožavati sjemenom, cijepljenjem, dijeljenjem grmova i vriježama.

Sjeme posijano u vrtnu zemlju, kojoj se doda pijesak i kompost, počinje klijati nakon 12 -

15 dana. Cijepljenje jagoda se obavlja kada se želi otkriti nazočnost virusnih oboljenja.

Grmovi se dijele kod sorata krupnijeg ploda i mjesečarki koje ne daju vriježe.

Razmnožavanje vriježe ja najrašireniji način razmnožavanja jagoda. U pravilu, na svakom

članku (nodiju) vriježe razvijaju se adventivni pupovi koji daju stablo s lišćem i korijenov

sistem, sadnicu. Sadnice trebaju biti svježe, zdrave s dobro razvijenim korijenovim

sistemom i najmanje 3 - 5 razvijenih listova. Prije sadnje, sadnicama se skraćuju žile i

potapaju se u smjesu zemlje i goveđeg gnoja ili u hormon za bolje ožilavanje.

22 Agroklob, www.agroklub.com (08.10.2014.)


23

Za ljetnu sadnju koriste se presadnice proizvedene u prethodnoj godini, a sade se u drugoj

polovici srpnja. U područjima gdje vladaju zimski ili proljetno-ljetni vjetrovi trebaju se

podići vjetrozaštitni pojasevi na razmaku od 120 - 200 m. U tu su se svrhu najbolje pokazale

višnje, šljive, ribizi, suncokret i kukuruz. Plodored ovisi od više čimbenika i može biti 3,5 i

8-godišnji. Jagode se sade u redove te razmak od reda do reda iznosi 60 cm, a u redu 30 cm.

Među redovima se načine plitke brazde za navodnjavanje.

Do berbe, voda se pušta u sve brazde, a tijekom berbe naizmjenično u svaku drugu, kako bi

suhim brazdama mogli prolaziti berači. Jagode se mogu saditi u gredice širine 50 cm ili

humke visine 20 cm i prekrivaju se crnom folijom. Budući da se folijom prekrije tlo, na njoj

se načine otvori u koje će se saditi jagode. Otvori, odnosno rupe široke 4 - 5 cm, buše se na

međurednoj udaljenosti 35 - 40 cm i razmakom između biljaka od 20 cm u redu. Jagode na

foliji sade se od sredine srpnja do sredine rujna.

3.3.2. Održavanje nasada jagode, berba i skladištenje jagode

Njega jagoda na foliji sastoji se u prihranjivanju preko lišća (folijarna prihrana) i to u 4 – 5

navrata tijekom vegetacije. Zalijeva se orošavanjem (umjetnom kišom) ili površinski,

sistemom kap po kap. Međuredni prostor čisti se od korova, a kasnije se postavlja i malč

(pšenična slama najčešće). Berba sorti mekoga ploda obavlja se prije punog zrenja, a plod

sorti čvrstoga ploda bere se u punom zrenju. Berbu treba obaviti ujutro poslije pada rose i

poslije podne kada je slabiji intezitet sunčevog zračenja i kada se plod rashladi. Trajanje

berbe ovisi o sorti ali prosječno se beru svakog drugog dana. Pakiraju se u male otvorene

plitke letvene sandučiće i u skladištu čuvaju pri temperaturi od 0 °C.23

23 Krpina, I. i suradnici: op. cit., str. 75.

24

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Borić

Ogulinska 8, tel/fax: 047/581-115

PODUZETNIČKI PROJEKT

PROIZVODNJA JAGODIČASTOG VOĆA

Osoba za vezu:

Sandra Borić

tel. 047/581-117

Posebne informacije:

Projekt je preslikan u četiri istovjetna

primjerka. Ovo je prvi od ukupno

četiri uporabnih preslika. Podaci iz

ovog projekta tajni su – povjerljivi

Autori pridržavaju prava intelektualnoga

vlasništva

Primatelj:

Primjerak br: 1 Erste&Steiermärkische Bank d.d.

n.p. gdin. Ivan Marković

Josipdol, ožujak 2015.


Borić

Borić

25

4. OPERATIVNI SAŽETAK PROJEKTA

4.1. Podaci o investitoru

Poduzetnički projekt elaborat je ideje studentice Sandre Borić, a riječ je o uzgoju trajnih

nasada jagodičastog voća, dakle o tvrtki koja će se baviti uzgojem i plasmanom plodova

prvenstveno jagode, kupina i malina. Naziv tvrtke je: Obiteljsko poljoprivredno

gospodarstvo Borić.

Projekt:

Naziv tvrtke: Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Borić

Adresa tvrtke: Josipdol, Ogulinska 8

Članovi uprave (vlasništvo): Sandra Borić (100%)

Direktor: Sandra Borić

Temeljni kapital: -

Poslovna banka: Erste&Steiermärkische Bank d.d

Djelatnost prema NKD: 47.81. Trgovina na malo hranom, pićima i duhanskim

proizvodima na štandovima i tržnicama, 1.25. Uzgoj bobičastog, orašastog i ostalog voća,

46.31. Trgovina na veliko voćem i povrćem

4.2. Asortiman proizvodnje

Asortiman proizvodnje obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Borić biti će svježi

plodovi kupine, sorti Tohrnfree i Tohrnless, te kvalitetne i svježe plodove maline sorti

Willamette i Toulamen. Jagode sorte Pocahontas i Stella. Daljnji plan je povrećanje

asortimana s voćnim vrstama borovnice, ribiza i ogrozda.

26

4.3. Tržišno-marketinški podaci

Jagodičastog voća, posebice malina i kupina nema dovoljno na našem tržištu, stoga ovo

voće na tržištu postiže dobru cijenu i njegova se komercijalna proizvodnja, uz kvalitetnu

sadnju i njegu isplati. Pošto je kupina ne zahtjevna voćna vrsta, koja rano dolazi urod i koja

dobro podnosi lošije uvjete uzgoja, za očekivati je da će njena proizvodnja u budućem

razdoblju porasti a tome uvelike doprinosi jednostavan način uzgoja te velika potražnja na

lokalnom inozemnom tržištu koje je nedovoljno opskrbljeno plodovima ovog hranjivog i

ljekovitog voća.

Malina i kupina nemaju dugu tradiciju intenzivnog uzgoja u Hrvatskoj, ali u posljednje

vrijeme sve se više uzgajaju. Razlog su potrebe domaćeg tržišta, ali i tržišta sjevernih

europskih zemalja gdje malina i kupina ne uspijevaju, iz tog razloga ciljano tržište je

domaće i inozemno tržište. Kod planiranja podizanja nasada malina i kupina treba se voditi

računa da se ne pretjera s veličinom nasada iz razloga što je ručna berba vrlo zahtjevna i

ograničavajući je čimbenik. Malina i kupina se nalaze u sustavu poticanja podizanja trajnih

nasada Vlade RH. Osim direktnog poticanja podizanja nasada postoji kreditna linija HBOR-

a u sklopu Operativnog programa za podizanje trajnih nasada s povoljnim kamatama (4 %) i

rokom otplate do 15 godina. Vlasnici koji podižu nasad u sklopu spomenutoga Operativnog

programa mogu ostvariti investicijsku potporu od 40 do 50 % ukupne investicije, ovisno je

li investicija svrstana u jednostavnu ili složenu.24

Plodovi jagode sazrijevaju vrlo rano, tj. u vrijeme kada je tržište nedovoljno opskrbljeno

svježim voćem. Jagoda se dobro prilagođava različitim klimatskim i zemljišnim uvjetima,

što joj omogućuje uspješan uzgoj na širokom području, od razine mora pa sve do preko

1000 m nadmorske visine. Nakon sadnje vrlo brzo stupa u punu rodnost. Npr., ako se sadnja

obavi krajem srpnja ili tijekom kolovoza, već sljedećeg proljeća ona daje značajne prinose.

Maksimalne prinosi mogu se očekivati već u drugoj godini nakon sadnje, a živi prosječno 5

do 8 godina. Jagoda se odlikuje redovitim rađanjem, a uzgojem najnovijih sorti, uz primjenu

novih tehnologija, postižu se visoki prinosi, i preko 40 t po hektaru. Ove biološke osobine

jagode omogućavaju vrlo brzo vraćanje uloženog novca za podizanje i njeg jagodnjaka, kao

i visoku akumulaciju sredstava za daljnja ulaganja.

24 Gospodarski list, www.gospodarski.hr (11.10.2014.)

http://www.gospodarski.hr/

27

Prema pravilniku o poticajima za voćarske vrste, malina i kupina spadaju u prvu skupinu i

za njih poticaj iznosi 24 000,00 kn/ha, ili 32 400,00 kn/ha na područjima od posebnog

državnog interesa.25

Budući da se naši nasadi nalaze na području posebne državne skrbi

Josipdol, također ćemo dobiti i veći poticaj za naše nasade.

Osim poticaja za podizanje nasada postoje i poticaji za godišnje održavanje nasada i iznose

2500,00 kn/ha. Minimalna površina koja se potiče je 0,5 ha. Zahtjev za isplatu poticaja

podnosi se najkasnije šest mjeseci nakon završetka sadnje, i to za razdoblje najviše tri roka

sadnje unatrag.Uz državne poticaje u većini slučajeva postoje i poticaji županija, gradova i

općina na čijem prostoru se podižu nasadi. Malina i kupina su kulture koje dolaze u puni rod

vrlo rano te već za nekoliko godina vraćaju uložena sredstva. Minimalan broj sadnica

kupina za ostvarivanje poticaja je 1250 kom. / ha. Minimalan broj sadnica malina za

ostvarivanje poticaja je 4.000 kom. / ha.

Rezultati tržišnih istraživanja nedvojbeno su pokazali da će se i bez većih marketinških

napora i uz izrazito uzlazni trend, moći u prvoj godini eksploatacije projekta ostvariti prihod

od 41.346,00 €

Tablica 1. Projekcija godišnjih prihoda tijekom pet promatranih godina eksploatacije projekta

Red.

broj

STAVKE PRIHODA I

RASHODA

DOBIT/GUBITAK

PROJEKTA

PROMATRANE GODINE EKSPLOATACIJE

PROJEKTA UKUPNO

€ 1.god. 2.god. 3.god. 4.god. 5.god.

I. Ukupni prihodi 42.510.- 67.520.- 74.720.- 74.720.- 74.720.- 333.026.-

Izvor: Vlastita izrada autorice

4.4. Struktura i izvori kapitala

Za realizaciju ovog poduzetničkog projekta potrebno je uložiti ukupno 49.676,56 -€ od

čega 42.141,47 €- ili (84,60%) u stalna sredstva, 7.535,09 € ili (15,40%) u trajna obrtna

sredstva. Od ukupno potrebnih 49.676,56 € ulaganja, 26.300.€ -kn su vlastita sredstva, a

ostatak od 23.376,56 € čini kapital poslovne banke, kao bankarski zajam.

25 Gospodarski list, www.gospodarski.hr (11.10.2014.)

http://www.gospodarski.hr/

28

4.5. Struktura zaposlenih

OPG bi imao bi četiri stalno zaposlenih radnika, koji su ujedno i članovi obitelji, te jednog

vanjskog suradnika - računovođu. Svi članovi bi intenzivno radili na gospodarstvu. S

obzirom da su količine proizvoda veće nego što ih članovi obitelji mogu sami ubrati ili

obraditi, a opis posla spada u sezonski posao u sezoni bi bilo zaposleno još 5 radnika.

4.6. Aktivizacijsko razdoblje

Polazeći od snimke (popisa, opisa i trajanja) svih aktivnosti koje će trebati obaviti u

razdoblju od donošenja odluke o realizaciji projekta, pa do početka redovitog obavljanja

djelatnosti, projekcija izvedbenog terminskog plana pokazuje da će aktivizacijsko razdoblje,

uključujući edukaciju i zapošljavanje djelatnika, trajati ukupno godinu i pol dana.

4.7. Mjere zaštite okoliša i zaštite na radu

Iako će zaposlenici biti kvalificirani za obavljanje posla, zbog nepažnje postoji mogućnost

lakših ozljeda (posjekotina, ogrebotina). Zbog toga je potrebno imati kutiju prve pomoći

koju redovito treba nadopunjavati novim flasterima, prašcima, zavojima i injekcijama. Sve

poduzete mjere zaštite su u skladu sa zakonima o zaštiti okoliša, zaštiti od požara, zaštiti na

radu, te u skladu sa standardima djelatnosti. Sukladno zakonskim odredbama o zaštiti

okoliša, projekt ne zahtijeva posebne mjere zaštite osim zbrinjavanja smeća. Za tu svrhu

potrebno je nabaviti kontejner za prikupljanje i odvoz smeća.

4.8. Pokazatelji učinkovitosti projekta

U posebnom poglavlju poduzetničkog projekta (ocjena učinkovitosti) predočen je dostatan

stupanj, broj kvalitetnih pokazatelja njegove svekolike učinkovitosti. Prednost je dana (u

svjetskoj praksi prepoznatljivim) metodama ocjene učinkovitosti: razdoblje povrata, stopa

prinosa, pravilo palca, točka pokrića, čista sadašnja vrijednost, interna stopa profitabilnosti,

prosječna profitabilnost, analiza likvidnosti te analiza osjetljivosti.

29

Sve navedene raščlambe upućuju na vrlo visoku profitnu učinkovitost projekta, odnosno

visok stupanj njegove prihvatljivosti od strane potencijalnih sufinancijera. Na temelju

predočenih podataka i tablica iz ocjena učinkovitosti, banke mogu izračunavati još niz

statističkih i dinamičkih pokazatelja, koje bi eventualno držale relevantnima, za ocjenu

nekih posebnih aspekata učinkovitosti.

30

5. OPIS PODUZETNIČKE IDEJE

5.1. Evolucija ideje i nositelji pothvata

Ovaj je poduzetnički projekt sačinjen na temelju poduzetničke ideje studentice Sandre

Borić, a radi se o uzgoju trajnih nasada jagodičastog voća, prvenstveno maline, kupine i

jagoda. Ovo poduzeće bavit će se uzgojem i plasmanom plodova jagodičastog voća, a bit će

registrirano kao OPG. Na realizaciju ideje odlučili smo se zbog toga što su prvenstveno

kupine, maline i jagode iznimno tražene na tržištu, a zemljište koje posjedujemo pogoduje

njihovom razvoju. Osim toga lako je doći do financijskih sredstava zbog kreditiranja malih

poduzetnika na područjima posebne državne skrbi i poticaja za nasade istih a posebice

uvećanih također za područje posebne državne skrbi. Cilj projekta je kvaliteta, a ne

kvantiteta i što čistija, ekološka proizvodnja.

5.2. Referencije nositelja pothvata

Sandra Borić kao glavna nositeljica projekta, rođena je 07.11.1987. godine u Ogulinu,

završila srednju hotelijersko turističku školu „Gimnazija Bernardina Frankopana“ u

Ogulinu, stručni studij ugostiteljstva na Veleučilištu u Karlovcu, te je apsolventica na

stručnom diplomskom studiju Poslovnog upravljanja na Veleučilištu u Karlovcu. Trenutno

radi u tvrtki MCR d.o.o., Hotel Frankopan, kao recepcionerka. Udana i majka dvoje djece.

Polazeći od činjenice da posjeduje vlastito zemljište koje je pogodno za uzgoj navedenih

višegodišnjih nasada, te vlastiti iskustvo i iskustvo članova obitelji u uzgoju jagodičastog

voća. Uz to posjeduje vozačku dozvolu B kategorije, služi se aktivno Engleskim,

Njemačkim i Talijanskim jezikom u govoru i pismu. Svojim ostalim poduzetničkim

referencijama smatra svoju: marljivost, upornost, racionalnost, društvenost, predanost cilju,

želju za timskim radom, želju za stjecanjem novih znanja i vještina, želju za uspjehom u

poslovnom svijetu.

31

6. TRŽIŠNI PODACI PROJEKTA

6.1. Istraživanje tržišta

U svrhu prikupljanja dostatnog broja kvalitetnih tržišnih podataka korišteni su sekundarni

izvori tržišnih informacija, podaci dobiveni snimanjem ciljnoga tržišta, te podaci

empirijskog istraživanja tržišta za potrebe ovog projekta. Istraživanje je obavljeno na bazi

uzoraka, a prikupljeni podatci su analizirani te su proučeni dobiveni rezultati. U

istraživanjima su korišteni primarni i sekundarni podaci. Do primarnih podataka došlo se

anketiranjem osoba kao i promatranjem konkurencije te sličnih tvrtki iz branše.

Od «sekundarnih» podataka korišteni su postojeći podaci obiteljskog poljoprivrednog

gospodarstva Salopek. Određeni podatci prikupljeni su u internetskoj bazi podataka,

obavljeno je nekoliko razgovora s osobama iz branše. Anketiranje osoba na području

makrolokacije odnosno na ciljnom tržištu odrađeno je telefonom. Terenskim radom

anketirani su eventualni korisnici na području mikrolokacije. Anketiranje je obavljeno

uzorkom od 50 ispitanika sa područja makrolokacije te 50 ispitanika sa područja

mikrolokacije.

6.2. Projekcija ciljnih tržišta

Potencijalni kupci na ciljanom tržištu pripadaju segmentu svih kategorija pučanstva, te

otkup plodova kupine sorte Tohrnfree, te sorta malina od sorte: Willamet, Toulamen od

strane tvrtke Fragaria d.o.o., Zagreb. Također sa udrugom Borovica u Gorskom Kotaru koja

okuplja uzgajivače jagodastog voća ali samo sa tog područja, jer su vrlo dobro organizirani.

Svježe proizvode uglavnom otkupljuju svi restorani Karlovačke županije, trgovine zdrave

hrane, turističke zajednice, a proizvodi bi se prodavali i na sajmovima diljem Hrvatske. Što

se ne uspije prodati kao svjež proizvod prerađivati će se se po originalnim receptima u likere

(od malina i borovnica), sušeno voće ili pekmeze i džemove te bi se kao takvi plasirali na

tržište.

32

6.3. Projekcija konkurencije

U sklopu tržišnih istraživanja posebnu pozornost posvećena je raščlambi konkurencije,

projekciji konkurencijskih prednosti. Na našoj mikrolokaciji nalazi se konkurencija

uključena u komparaciju, a radi se o: Obiteljskom gospodarstvu Salopek iz Ogulina, koji

imaju nasade kupine i maline na području Oštarije, te OPG-u Belavić iz Josipdola. U tablici

komparacija prikazana je usporedba neposrednih konkurenata.

Tablica 2. Projekcija (ocjena) konkurencijskih prednosti i slabosti

POPIS KONKURENATA UKLJUČENIH U KOMPARACIJU

1. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Salopek, Ogulin

2. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Belavić, Josipdol

OCJENA - KOMPARACIJA KONKURENCIJSKIH PREDNOSTI

Redni

broj Područja komparacije (prednosti i slabosti)

Konkurenti s popisa

1. 2. 3. 4. 5.

1. Asortiman proizvoda, robe, usluga + +

2. Tehnička obilježja proizvoda, robe, usluga 0 0

3. Uporabna obilježja proizvoda, robe, usluga 0 0

4. Poslijeprodajne usluge potrošačima + -

5. Ostala obilježja proizvoda, robe, usluga 0 -

6. Prodajni kanali i prodajna distribucija + +

7. Cijene, popusti, načini i uvjeti plaćanja + +

8. Uvjeti, način i rokovi isporuke 0 -

9. Ekonomska propaganda - -

10. Aktivnosti promicanja prodaje 0 0

11. Osobno-prodajna promidžba + +

12. Publicitet i odnosi s javnošću - +

13. Nabavni kanali i nabavna distribucija 0 +

14. Skladištenje i politika zaliha 0 +

15. Lokacija 0 0

UKUPNA OCJENA KOMPARACIJE 5+ 7+


Napomena: U području komparacije u kojem je OPG Borić bolji od pojedinog konkurenta

u odgovarajuću kućicu stavljen je znak (+), a gdje je OPG Borić približno podjednak s

konkurencijom stavljen je znak (0), a tamo gdje je lošiji od konkurenata znak je ( - ).

33

6.4. Projekcija cijena

Cijena proizvoda, robe ili usluge drugi je i osobito bitan činitelj marketinškog spleta pa joj

svaki poduzetnik mora pokloniti osobitu pozornost. Cijenu kao ekonomsku kategoriju

možemo promatrati s više različitih stajališta, a najčešće se kaže da je to količina novca koju

su kupci u određenome trenutku i na određenome mjestu spremni dati kao naknadu za

određenu robu, proizvod ili uslugu. Takvu cijenu nazivamo tržišnom cijenom. Međutim, u

ekonomiji se obično govori o četiri vrste cijena: slobodne tržišne cijene, administrativne

cijene, monopolske cijene i kombinirane cijene. Cijene će tvrtka temeljiti i formirati

prvenstveno na strategiji ponude i potražnje.

6.5. Projekcija prodaje i prihoda

Projekcija prodaje i prihoda vrlo je bitan element poduzetničkog projekta i prvi pravi razlog

zašto bi svi interesanti mogli ulagati u projekt. Svi interesanti hoće znati što, koliko, kada,

gdje i kako ćete proizvoditi, tržiti ili usluživati, kakve su i kolike vaše konkurencijske

prednosti i pogodnosti te koliko je sve to tržišno utemeljeno pa samim time i za njihova

eventualna ulaganja zanimljivo, odnosno profitabilno. Zato je projekcija prodaje i prihoda

prvi odgovor koliko će se proizvesti i koliko će se zaraditi. Rezultati tržišnog istražiavnja

doveli su do zaključka da će Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Borić, bez većih

marketinških napora u prvoj godini doći do godišnjeg prihoda od 42.510.- EUR-a.

Tablica 3. Projekcija godišnje prodaje i prihoda od prodaje u 1. godine

Red.

broj

NAZIV PROIZVODA, ROBE,

USLUGA ILI PRAVA

KOLIČINA –

prinos (kg)

JEDINIČNA

CIJENA €

IZNOS

UKUPNO €

I. PROIZVODI - UKUPNO

1. Prodaja plodova kupine 7.000 1,33 € 9.310,-

2. Prodaja plodova malina 5.000 1,66 € 8.300.-

3. Prodaja plodova jagoda 15.000 1,66 € 24.900.-

UKUPNI PRIHOD OD PRODAJE (I.+II.+III.+IV.) 42.510.-


34

Grafikon 1. Prikaz prihoda od prodaje-u prvoj godini


Zaključak: Nakon što su analizirani i proučeni rezultati tržišnog istraživanja, može se

zaključiti da na ciljnom tržištu postoji dostatno tržišno zanimanje što znači, da postoji visok

oportunitet realizacije poduzetničke ideje.

6.6. Projekcija nabavnih tržišta

Nabava je jedna od ključnih funkcija svake proizvodne tvrtke. Odabir dobavljača i

poslovnih partnera uvelike utječe na učinkovitost tvrtke, jer krivim odabirom i krivim

upravljanjem nabavnim tržištima može se poništiti sav pozitivan učinak proizvodnje i

poslovnog rezultata.

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

kupina malina jagoda

Pri

ho

d o

d p

rod

aje

u €

Prozvod

35

7. TEHNIČKO TEHNOLOŠKI OPIS PROJEKTA

7.1. Projekcija lokacije

Makrolokacija za ovaj projekt je sjeverozapdni dio Hrvatske u Karlovačkoj županiji, a

mikrolokacija Obiteljsko poljoprivrednog gospodarstva Borić nalazi se u Josipdolu nedaleko

od Ogulina. Odabir ove lokacije prvenstveno leži u činjenici da investitori imaju upravo tu

raspoložive resurse za realizaciju ovog projekta (zemlju za obradu), te da vrsta, odnosno

značajke tla u tom podneblju fizikalno i kemijski zadovoljavaju sve potrebe za uzgoj ovih

kultura. Lokacija je dobro prometno povezana sa ostalim dijelovima županije,

infrastrukturno je pripremljena te već ima uređene priključke na električnu, telefonsku,

vodovodnu i kanalizacijsku mrežu. Obiteljsko gospodarstvo organizirano je kao poduzeće

za proizvodnju i prodaju plodova kupina i malina, sa 4 stalno zaposlena radnika, koji su

ujedno i članovi obitelji, te uz povremenu sezonsku radnu snagu.

7.2. Projekcija tehnologije

U prvih nekoliko godina proizvodnje tehnologija će se temeljiti na kombinaciji radno-

intezivne i kapitalno-intenzivne metode, budući tvrtka nema dostatna sredstva za nabavu

sofisticirane opreme i strojeva za proizvodnju s jedne strane, a s druge strane i sam način

proizvodnje je takav da se dio poslova još uvijek ne može odraditi bez izravnog ljudskog

rada. Također količine zemlje za obradu i sadnju (cca 3 hektara) u prvoj godini nisu toliko

velike da se ne bi moglo odraditi bez pojedinih strojeva.

Od raspoložive tehnologije tvrtka raspolaže traktorom marke IMT, priključnim strojevima

za obradu zemlje kao što su plug za oranje, tanjurače, freza, sijalica, stroj za izradu gredica i

postavljanje malč folije, stroj za prskanje. Uz navedeno tvrtka raspolaže i strojem za ručnu

sadnju presadnica, rezervoarom vode za navodnjavanje kapaciteta 5.000 litara.

36

7.3. Projekcija kapaciteta

Kapacitet se može definirati kao mogućnost (sposobnost) nekoga proizvodnog, trgovačkog

ili uslužnog sustava (tehnološka kombinacija opreme, materijalnih inputa i ljudskog rada) da

u određenom vremenu proizvede neku količinu određenoga proizvoda, proda neku količinu

robe ili usluži neku količinu određenih usluga.

Polazeći od tehničko-tehnoloških mogućnosti i rezultata tržišnih istraživanja donesen je

zaključak da bi kapacitet studije trebao projektirati na razini 30% višoj od mogućnosti

projektiranog plasmana u prvoj godini eksploatacije projekta. Međutim, u prvih pet godina

eksploatacije projekta ne predviđamo drastično povećanje kapaciteta neće biti potrebno

zapošljavati nove zaposlenike. Kapacitet uzgoja kupina, malina i jagoda ne može se

prikazati po smjenskom radu, zbog toga što rad na obiteljsko poljoprivrednom gospodarstvu

nije organiziran po smjenama.

Tablica 4. Projekcija godišnjeg kapaciteta u prvoj godini proizvodnje

Red.

Broj NAZIV PROIZVODA, ROBE ILI USLUGE

GODIŠNJI

KAPACITET (kg)

I. PROIZVODI – UKUPNO

1. Kupine 7.000

2. Malina 5.000

3. Jagoda 15.000

II. UKUPNO GODIŠNJE 27.000

Izvor:Vlastita izrada autorice

Grafikon 2. Prikaz godišnjeg kapacitata u prvoj godini


Kupina 26%

Jagoda 56%

Malina 18%

Kapacitet u kg

37

7.4. Projekcija stalnih sredstva

Stalna ili osnovna sredstava obuhvaćaju svu materijalnu i nematerijalnu imovinu tvrtke s

vijekom trajanja duljim od jedne godine. U stalna sredstva ubrajaju se različita dugotrajana

prava (nematerijalna imovina), zemljišta, nasadi, zatvoreni i otvoreni prostor, proizvodna

pomoćna i druga oprema te ostala materijalna imovina trajnija od godine dana. Prostor u

posjedu autora projekta veličine je 3000 m2 zemljišta i 150 m

2 građevinskog objekta koji će

se adaptirati za uži poslovni prostor: uredi, garaže, skladišta i prateći sadržaji. Od važnosti je

izvršiti adaptaciju unutrašnjeg prostora odnosno izgraditi nekoliko pregradnih zidova kako

bi se dobio funkcionalno prihvatljiv prostor. Posebna skupina radova odnosi se na

uređivanje i dotjerivanje unutrašnjih i vanjskih zidnih ploha te na električarske i

telekomunikacijske radove i preinake. Za potrebe gospodarstva potrebno je nabaviti

dostavno kombi vozilo.

Tablica 5. Projekcija ulaganja u stalna sredstva

Red.

broj

POPIS STALNIH SREDSTAVA,

MATERIJALA I RADOVA

KOLIČINA

(u jed. mjere)

JEDINIČNA

CIJENA €

UKUPNA

VRIJEDNOST €

1. Zemljište (priprema) 3.000 m2 1.408.-

2. Građevinski objekti Adap. 150 m2 - 700.-

3. Proizvodna postrojenja 9.513,-

4. Proizvodna oprema 1333.-

5. Pomoćna oprema 666.-

6. Uredska oprema 666.-

7. Ostala oprema 666.-

8. Pogonski strojevi 666.-

9. Pribor i alati 666.-

10. Prijevozna sredstva 2.670.-

11. Sadnice 21.127,47

12. Osnovno stado/jato

13. Nematerijalna imovina 666.-

13.1. Osnivački izdaci i osiguranje 400.-

13.2. Licenca

13.3. Promidžba

14. Klimatizacijski sustav 200.-

15. Protupožarni sustav

16. Video nadzorni sustav

17. Kontejner za smeće 1. kom. 727.-

Itd. Ostala stalna sredstva 67.-

UKUPNA VRIJEDNOST (zbroj od stavke 1. do 17 itd.) 42.141,47

Izvor:Vlastita izrada autorice

38

Zemljište: priprema zemljišta za nasade

Građevinski objekti: ured, skladište transportne opreme, skladište repromaterijala, garaže,

prateći sadržaji

Uredska oprema: telefax, telefon, osobno računalo, printer, pet mobitela.

Ostala oprema: kašete-kutije za plodove

Pogonski strojevi: rotofreza, strojne prskalice, sistem za natapanje, rotacijska kosilica

Pribor i alati: armatura

Poslovni inventar: uredski i skladišni namještaj

Prijevozna sredstva: dostavno kombi vozilo

Trajni nasadi: 2.400 kom sadnica maline i 2.800 kom sadnica kupine te 40.000 sadnica

jagoda

Nematerijalna imovina: osnivački izdaci, osiguranje, licenca, promidžba, analiza tla

Kontejner za smeće: kontejner za sakupljanje smeća velikog obujma

39

7.5. Projekcija materijalnih imputa

Od materijalnih imputa potrebni su: repromaterijal, energenti, sitan inventar, ostali materijalni

imputi.

Tablica 6. Projekcija ulaganja u materijalne impute

Red.broj POPIS MATERIJALNIH INPUTA

PROJEKTA

Količina

(u jed.

mjere)

Jedinična

cijena €

Ukupna

vrijednost €

I. PROIZVODNI DIO – UKUPNO 38.926,80

1. Sirovine – ukupno

Itd.

2. Repromaterijal – ukupno

2.1. Sadnice kupine, maline, jagode 21.127,47

2.2. Gnojivo i prihrana (mineralno,

vodotopivo, organsko gnojivo)

3.159.-

2.3. Crijevo za navodnjavanje-kap po kap 5.249,33

2.4. Folija 1.600.-

2.5. Armatura 2.798.-

2.6. Vezivo, zatezači, sidra, 1203,-

2.7. Kontejner za smeće 727.-

3. Energenti – ukupno 2.110.-

3.1. Električna energija

3.2. Voda

3.3. Gorivo

Itd.

4. Sitan inventar – ukupno 2.000.-

4.1. Uredski 500.-

4.2. Skladišni-ambalaža 1.500.-

Itd.

5. Ostali materijalni inputi – ukupno 1.000.-

5.1. Režije

5.2. Radna odjeća

5.3. Potrošni materijal

Itd. Reprezentacija

SVEUKUPNA VRIJEDNOST (I.+II.+III.) 41.073,80


40

7.6. Zaposlenici

Na temelju planiranog kapaciteta, te radnih normativa za pojedina djelatna područja, za

prvih pet godina eksploatacije, projekt zahtijeva jednog tehničara agronomije, tri pomoćna

radnika, svi članovi obitelji, te knjigovođu-vanjskog suradnika. Projekt zahtijeva ukupno 5

stalnih zaposlenika. Budući da se radi o Obiteljsko poljoprivrednom gospodarstvu, u rad su

uključeni svi članovi obitelji, te u sezoni berbe plodova potrebno je zaposliti 5 dodatnih

radnika. U projekciji rashoda ukupne plaće zaposlenika iznose 7.403,51€ godišnje.

Tablica 7. Projekcija potrebitih radnika i troškova rada

Red.

Broj

TOČAN NAZIV RADNOG

MJESTA

POTREBITI RADNICI I TROŠKOVI RADA

Stručna

sprema

Jedna

smjena

Uku-

pno

godišnje bruto

kompenzacije €

I. PROIZVODNI RADNICI-UKUPNO 5 5 4.245,61

1. Tehničar hortikulture SSS 1 1 -

2. Radnik na zemlji-zemljoradnik NKV 5 5 4.245,61

II. MENADŽERI-UKUPNO 1 1 -

1. Menadžeri-vlasnici VSS 1 1 -

III. ADMINISTRACIJA 1 1 3.157,90

1. Knjigovođa-vanjski suradnik SSS/VSS 1 1 3.157,90

SVEUKUPNO (I.+II.+III.) 7 7 7.403,51.


7.7. Projekcija zaštitnih mjera

Sigurnosno ekološki problemi (zaštita pri radu i zaštita okoliša) stožerni su problemi

suvremenog čovjeka, problemi koji najizravnije ugrožavaju njegovu egzistenciju i zdravlje.

Suvremena je znanost pronašla i primjerene načine obrane od negativnih učinaka pa se

pitanje zaštite pri radu i zaštite okoliša svodi na pitanje stupnja primjene zaštitnih mjera i

sredstava.

Zaštita pri radu pretpostavlja sustav obvezatnih i normativno sankcioniranih mjera i

postupaka u cilju zaštite ljudi tijekom rada, s ciljem da se rad učini sigurnim i bezopasnim

za život i zdravlje zaposlenika. Razlikuju se opće mjere zaštite pri radu (odnose se na

sigurnost građevinskih objekata, opreme, strojeva i uređaja, kretanje radnika, buku i

vibracije, zdravstvene i higijenske uvijete, osobna zaštitna sredstva i slično) te posebne

41

mjere zaštite pri radu (odnose se na sigurnost zaposlenika u posebnim radnim uvjetima, kao

što su rad pod zemljom, rad na velikim visinama, rad na otvorenomu, rad s otrovnim i

zapaljivim sredstvima i slično).

Ekologija je znanost o odnosu živih organizama prema njihovoj okolini, o njihovu smještaju

i djelovanju u prostoru, odnosno znanost o načinu suživota čovjeka i prirode. Ekologija je i

jedan od bitnih čimbenika izbora lokacije biznisa. Budući da svaki pothvat mora udovoljiti

sigurnosnim zahtjevima, te u biznis-planu valja predvidjeti poduzimanje svih mjera zaštite

okoliša, primjerenih tehničko-tehnološkim rješenjima, kao što je ugradnja zaštitnih uređaja,

katalizatora za pročišćavanje ispušnih plinova i slično. Zaštita okoliša je sustav obvezatnih i

normativno sankcioniranih mjera i postupaka u cilju zaštite ljudskoga okoliša (flore i faune)

od različitih oblika zagađivanja ili devastacije.

Proizvodnja kupina i malina, podliježe ekološkoj proizvodnji, te pritom ne ugrožava izravno

okoliš, iz tog razloga nije potrebno poduzimati neke posebne mjere zaštite okoliša, osim

zbrinjavanja smeća.

Tablica 8. Popis mjera i visina ulaganja u zaštitu okoliša

Red.

broj

NAZIV AKTIVNOSTI

(MJERE ZAŠTETE OKOLIŠA)

Vrijednost

opreme €

Vrijednost

rada €

Ukupna

ulaganja €

1. Zbrinjavanje smeća (kontejner velikog

obujma)

727.- 727.-

S V E U K U P N O 727.- 727.-


Tablica 9. Popis mjera i visina ulaganja u zaštitu pri radu

Red.

Broj

NAZIV AKTIVNOSTI

(MJERE ZAŠTETE PRI RADU)

Vrijednost

opreme €

Vrijednost

rada €

Ukupna

ulaganja €

1. Edukacija radnika o zaštiti na radu 150.- 150.-

2. Radna odjeća prikladna za rad na visokim

temperaturama-hlače,majice,kape

100.- 100.-

3. Zaštitne rukavice 15.- 15.-

4. Zaštitne maske za lice 50.- 50.-

5. Paket prve pomoći 20.- 20.-

6. Tečaj rukovanja strojevima 200.- 200.-

S V E U K U P N O 185.- 350.- 535.-


42

7.8. Projekcija aktivizacijskog razdoblja

U cjelokupnom predviđenom životnom vijeku projekta, izvedba ili aktivizacijsko razdoblje

obuhvaća vrijeme od početka investiranja ( ulaganja u sredstva) pa do početka redovitog

poslovanja. U razdoblje izvedbe, osim aktivnog vremena gradnje i izvedbe, uključeno je i

vrijeme pripreme za realizaciju projekta. Uzimajući u obzir sve potrebne aktivnosti i njihova

vremena potrebna za pojedino obavljanje predviđeno je razdoblje od godinu i pol dana

cjelokupne izvedbe projekta.

Tablica 10. Popis i trajanje aktivnosti (poslova) izvedbe

Red.

Broj

POPIS PREDVIĐENIH AKTIVNOSTI

TIJEKOM RAZDOBLJA IZVEDBE

Početak

aktivnosti

Konac

aktivnosti

Trajanje

(dana)

1. Izrada projektne dokumentacije 01.01. 31.01. 31

2. Natječaj za zaposlenike 01.03. 30.03.. 30

3. Financijski poslovi 01.01. 28.02. 59

4. Administrativno-pravni poslovi 01.01. 31.03. 90

5. Marketinške aktivnosti 01.01. 31.03. 90

6. Adaptacija poslovnog prostora 01.02. 31.03. 59

7. Nabava pribora, alata i pogonskih strojeva 01.02. 31.03. 59

8. Odabir i edukacija zaposlenika 01.04. 30.04. 30

9. Nabava materijalnih inputa 01.03. 31.03. 31

10. Početak rada 01.04.

UKUPNO TRAJANJE IZVEDBE 01.01. 30.04. 120


Tablica 11. Projekcija terminskog plana aktivizacije projekta

Redni broj

aktivnosti

MJESECI AKTIVIZACIJSKOG RAZDOBLJA

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Aktivnost 1.

Aktivnost 2.

Aktivnost 3.

Aktivnost 4.

Aktivnost 5.

Aktivnost 6.

Aktivnost 7.

Aktivnost 8.

Aktivnost 9.

Aktivnost 10.


43

8. MENADŽMENT PROJEKTA

Tvrtka se organizira kao OPG. Vlasnica tvrtke je Sandra Borić. Projekcija radnika bazira se

na članovima obitelji te 5 sezonskih radnika.

Pri rukovođenju koristiti će se funkcionalna struktura. Biti će ujedinjeni slični i uzajamno

povezani, istovrsni ili neposredno ovisni poslovi u posebne organizacijske jedinice. Radit će

se srednjoročni planovi koji pokrivaju razdoblje od jedne do pet godina. Tip vodstva će biti

demokratski što znači da će veliki dio vodstva biti na podređenima, a vlasnik će imati

konačnu odgovornost, posao će biti raspoređen na temelju participacije u odlučivanju, a

komunikacija će biti uspravna i u oba smjera. Zaposlenici će se motivirati financijski.

Kontrola će biti organizacijska, tj. kontrolirat će se cijeli organizacijski sustav.

8.1. Planiranje

U nastavku su navedene neke od vrsta planova:26

Operativni planovi rade se za mjesečno razdoblje, odnosno za period od jednog do mjesec

dana. To su planovi vezano uz pripremu zemljišta, nabavu sirovina, sadnju sjemena i

resadnica, te u skladu s time raspodjela ovlaštenja i obaveza po zaposlenicima.

Kratkoročni planovi pokrivaju razdoblje od jedne poslovne godine, u ovom slučaju jedne

sezone uzgoja, u planu je općenito priprema zemljišta, sadnje, berbe, skladištenja, te

transporta i distribucije proizvoda, odnosno planiranje svih elemenata koje obuhvaća jedan

proizvodni ciklus.

Srednjoročni planovi tzv. taktički-poslovno-politički planovi su planovi koji pokrivaju

razdoblje od jedne do pet godina, i u tom slučaju se vrši planiranje sastavnica kao što su:

potencijalno širenje asortimana proizvodnje, širenje kapaciteta, pronalazak novih tržišta,

novih tehnologija uzgoja i sl. Za ovaj dio planiranja ključne su vizije menadžera o tome gdje

vide svoju organizaciju kroz period do pet godina, pri čemu vrlo važnu ulogu imaju upravo

individulna znanja, iskustva i sposobnosti menadžera.

26 Bračić,K.: Poslovno planiranje, www.cpa.hr (08.10.2014.)

http://www.cpa.hr/

44

Dugoročni planovi su strategijski planovi koji se vrše za plansko razoblje dulje od pet

godina, u ovom slučaju to se odnosi na dugoročno pozicioniranje tvrtke i robne marke na

tržištu.

8.2. Organiziranje

Vezano uz ovaj dio menadžmenta tvrtka će imati ustrojenu funkcionalnu organizaciju koja

će biti podijeljena na sektore prema organizacijskim razinama, odnosno poslovnim

funkcijama.

Slika 7. Djelatno-organizacijska shema tvrtke


8.3. Upravljanje ljudskim resursima

Za planiranje kadrova u tvrtki biti će zadužen Sandra Borić kao vlasnica. Prvi zadatak je

utvrditi kadrovske potrebe u skladu s specifičnim poslovima unutar tvrtke, razraditi

strategiju stvaranja dobre poslovne klime i ugodnog radnog okruženja, utvrditi

karakteristike pojedinih poslova kako bi se mogao tražiti adekvatan kadar, procjeniti

potrebne individualne karakteristike zaposlenika za obavljanje određenih poslova, te

razraditi strukturu mogućnosti napredovanja kadra u budućnosti u skladu s rastom i

razvojem tvrtke.

Pribavljanje kadrova- raspisivanja natječaja, novačenje kandidata, selekciju, rangiranje, te

naposlijetku izbor i zapošljavanje kandidata.

45

Razvoj kadrova-. Važne komponente razvoja kadrova između ostalog su i usvajanje

adekvatnih radnih navika, stvaranje motivacije kod zaposlenika, poticanje pozitivnog

odnosa spram posla i dr.

Kompenzacije- kompenzacije u tvrtki će sadržavati temeljnu plaću, koja će biti u skladu s

trenutnim mogućnostima tvrtke i specifičnostima pojedinih poslova, stimulativni dijelovi

plaće - budući se radi u dosta zahtjevnim vremenskim prilikama, te dodatci na temeljnu

plaću-ovisno o ostvarenom ukupnom poslovnom rezultatu na kraju poslovne godine.

8.4. Vođenje

Tip vodstva će biti demokratski što znači da će veliki dio vodstva biti na podređenima, ali

vlasnica će osobno ipak zadržati konačnu odgovornost, posao će biti raspoređan na temelju

participacije u odlučivanju, komunicirati će se uspravno i u oba smjera. Zaposlenici će biti

motivirani financijski. Kontrola će biti organizacijska, kontrolirati će se cijeli organizacijski

sustav.

46

9. MARKETING PROJEKTA

Svi kritični parametri određenog poduzetničkog pothvata najizravnije utječu jedni na druge

sa primjenom marketinške koncepcije. Osnovne funkcije marketinga su: Marketing,

proizvod roba ili usluga, cijena, distribucija i promidžba-promocija. Marketing je zapravo

usustavljen popis i opis svih aktivnosti usmjerenih na što učinkovitiju prezentaciju i prodaju

određenoga proizvoda, robe ili usluge na ciljnom tržištu i stvaranje što povoljnije slike

(imidža) tvrtke u potrošačkoj (vanjskoj i unutarnjoj) javnosti tijekom određenog planskog

razdoblja. Marketing se bavi potrebama ljudi i pronalazi načine zadovoljenja tih potreba.

Također pronalazi i potrebe kojih potrošači u datoj točki vremena još nisu svjesni, te također

pomaže u oblikovanju proizvoda za njihovo zadovoljenje. Svi kritični parametri određenog

poduzetničkog pothvata najizravnije utječu jedni na druge sa primjenom marketinške

koncepcije.

9.1. Proizvod (roba) – usluga

Osnovni proizvod tvrtke je jagodičasto voće koje je proizvedeno u skladu s standardom za

uzgoj voća i povrća. Zbog svoje fizičke osjetljivosti proizvodom treba rukovati pažljivo,

proizvod se mora skladištiti u kontroliranim uvjetima kako bi zadržao svoju kakvoću,

ambalaža je specifična zbog potrebe za adekvatnom zaštitom prilikom transporta kako se

proizvod ne bi oštetio i izgubio na kvaliteti.

S aspekta uporabnih obilježja, proizvod se koristi za zadovoljenje potrebe potrošača.Uz

odličan okus, ove bobice imaju bogat nutritivni sastav i visok udio antioksidansa te pružaju

organizmu zaštitu od karcinoma, degenerativnih bolesti i usporavaju proces starenja.

Navedeno je razlog zašto treba uvrstiti bobičasto voće u svakodnevnu prehranu. S tamnijom

bojom voća proporcionalno raste sadržaj blagotvornih pigmenata pa se tamno ljubičasto i

crveno voće stavlja na sam vrh namirnica s povoljnim učinkom na ljudsko zdravlje.

Asortiman proizvoda: proizvodni se program u prvoj godini sastoji od uzgoja tri različite

vrste jagodičastog voća: maline, kupine i jagode, pri čemu je dugoročno plan da se taj

asortiman iz godine u godinu proširuje i povećava u skladu s potražnjom na tržištu. Daljnji

plan je povećanje asortimana s voćnim vrstama borovnice, ribiza i ogrozda.

47

9.2. Cijena

Na primjeru OPG-a Borić cijene će se formirati na principu ponude i potražnje. Budući da je

potražnja za ovim proizvodima u porastu, a na tržištu nema dovoljno proizvođača koji bi

podmirili potrebe tržišta, a također uzimajući u obzir ne pretjeranu potrebu za početnim

investicijskim ulaganjima zbog već postojeće tehničke opreme i prostora, može se zaključiti

da će ovakvim formiranjem cijena ostvariti solidan profit.

Politika cijena uglavnom će se temeljiti na realnim kalkulacijama tipa troškovi plus, u

sklopu dugoročne politike penetracijskih cijena, pri čemu se čista dobit ne bi trebala spuštati

ispod razine u projekciji dobiti-gubitka, pri tome će se uzimati u obzir i cijene konkurencije,

kao i trenutačni odnos ponude i potražnje na domaćem tržištu, te pokazatelji cjenovne i

dohodovne elastičnosti potražnje. Za postizanje aktualnih taktičkih i operativnih ciljeva

primjenjivati će se i različiti oblici diferenciranja cijena ( popusti, skonta i sl.).

9.3. Distribucija

Što se tiče distribucijskih kanala, svi proizvodi koje tvrtka proizvede distribuirati će se

putem posrednika, tvrtke Fragaria d.o.o., Zagreb, te udruge Borovica u Gorskom Kotaru

koja okuplja uzgajivače jagodastog voća .

9.4. Promocija

Promocija ili promidžba bitna je sastavnica marketinškoga spleta svakoga poduzetničkoga

pothvata, odnosno mrketinškoga plana ili programa što bi ga morala imati svaka tvrtka. Pod

pojmom promidžbenoga spleta podrazumjevamo miks (splet) najrazličitijih aktivnosti

usmjerenih na što učinkovitije promicanje neke tvrtke i njezinih proizvoda, robe ili usluga

potrošačkoj i inoj javnosti, radi postizanja što boljih prodajnih i sveukupnih poslovnih

učinaka neke poduzetničke aktivnosti.

48

Također promocijsko promidžbeni splet ima pet stožernih – temeljnih promocijskih

aktivnosti, a to su:

Ekonomska propaganda

Pospješenje prodaje

Osobna prodaja

Ekonomski publicitet

Odnosi s javnošću

U sklopu marketinškoga programa osobita pozornost posvećena je promidžbenom

programu (prilog u Dodacima) s posebnim dijelovima u svezi svih propagandnih konstanti,

izbora medija i sredstava ekonomske propagande, planiranih aktivnosti promicanja naše

djelatnosti, prijeko potrebitih odrednica osobno-prodajne promidžbe, projekcije

ekonomskoga publiciteta, spleta aktivnosti odnosa sa javnošću, kao i u svezi očekivanih

promidžbenih učinaka, graničnih promocijskih aktivnosti. U vezi s navedenim, u sklopu

promidžbenog programa osobitta pozornost dana je sljedećim promocijskim aktivnostima:

stvaranje povoljnoga općega imidža tvrtke te uspostavljanje dobrih i promidžbeno

učinkovitih odnosa s unutarnjom i vanjskom javnošću.

izbor imena, zaštitnoga znaka i kućne boje tvrtke te osmišljavanje propagandnog

stila sukladno najsuvremenijim svjetskim promidžbenim standardima iz naše branše

ekološki uzgoj plodova jagodičastog voća, oglašavanje primjerenim sredstvima i

samo putem onih medija koji će naše promidžbene poruke na ciljnome tržištu

posredovati prema najvećem broju potencijalnih kupaca.

različiti oblici izravnog promocijskog kontaktiranja s našim potencijalnim kupcima,

radi čega ćemo tiskati i posebni prodajno-promidžbeni katalog

različite aktivnosti koje će izazvati publicističko zanimanje medija te različiti oblici

besplatne promidžbe (posebno one usmene od usta do usta)

Marketniški program je učinkovita kombinacija svih marketinških aktivnosti u svezi

a) Naziv tvrtke je: registrirano ime tvrtke kojim se ona služi u svim oblicima službena

poslovnog komuniciranja. OPG Borić je ime tvrtke pod kojim će biti registrirana kod

trgovačkog suda Ogulin.

b)Zaštitni znak (logotip): Zaštitni znak (tvrtke, proizvoda, robe, usluge), zaštićuje tvrtku

od krivotvorina (sličnih usluga).

49

Slika 8. Zaštitni znak Obiteljsko poljoprivrednog gospodarstva Borić


Slogan OPG-a Borić glasi: „Za zdravlje Vaše, najbolje je voće naše“!

Slogan će se rabiti prilikom propagiranja preko medija, prigodom dizajniranja oglasa, letaka

i drugog propagandnog materijala. Smatra se da će slogan biti učinkovit.

Ekonomski publicitet je svaki od tvrtke planirani, ali neplaćeni oblik promidžbe,

podrazumijeva svako javno objavljivanje novosti o životu i radu tvrtke i to različitim

kanalima komuniciranja. Račanajući da će svaka novinska kuća rado objavljivati i

prihvaćati novosti OPG-a Borić, bitno je da one budu zanimljive, ali ne moraju uvijek biti

propagandnog i prodajnog karaktera, npr. sudjelovanje u festivalu maline u općini Skrad.

Zadaci udruge, prije svega, su: dobro informiranje i educiranje članova o praktičnim

iskustvima i najnovijim dostignućima u proizvodnji ovih vrsta voća. U tome im pomoć

pružaju stručnjaci Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu i savjetodavnu službu.

2005. godine „Goranska borovnica“ iz obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva prerasta u

obrt koji uz proizvodnju savjetuje i edukacira o uzgoju te nabavlja repromaterijal za uzgoj i

proizvodnju jagodičastog i bobičastog voća. Pomoć pri tako velikom koraku je imala i

tvrtka „Fragaria“ koja je danas vodeća tvrtka u Hrvatskoj za proizvodnju, uvođenje novih

tehnologija i konzulting u voćarstvu i povrćarstvu, te proizvodnju voćarskog i

vinogradarskog sadnog materijala vrhunske kvalitete. „Goranska borovnica“ je postala

kooperant „Fragariae“ te su na taj način svi proizvodi pronalazili put do kupaca preko

velikih tvrtki poput Konzuma, Kauflanda i McDonald'sa, a dio proizvoda je čak prodavan i

u Italiji. Dok „Goranska borovnica“ još nije bila obrt sva se je proizvodnja zasnivala na

uzgoju jagoda, godišnje se proizvodilo 8-9 tona jagoda godišnje.


Borić

Borić

50

Tablica 12. Popis aktivnosti i kvantifikacija promidžbenih ulaganja

Mjeseci

projekta

Naziv planiranih promidžbenih aktivnosti tijekom aktivizacije i prve

godine eksploatacije projekta

Ulaganja

troškovi €

I. Ukupno – tijekom aktivizacijskoga razdoblja 210.-

1. mjesec •Fin.-prav.-administ. poslovi • Izrada projektne dokumentacije 140.-

2. mjesec

3. mjesec

4. mjesec Natječaj za zaposlenike-plaćeni oglas,

5. mjesec OGLAS: Natječaj za zaposlenike 70.-

6. mjesec • Reklame • Izrada WEB-a • Odabir zaposlenika 140.-

II. Ukupno – tijekom prve godine eksploatacije projekta -

1. mjesec

2. mjesec

3. mjesec

4. mjesec

5. mjesec Dani jagoda, Zagreb

6. mjesec

7. mjesec Dani kupina, Zagreb

SVEUKUPNA ULAGANJA I TROŠKOVI (na kraju aktiv.razd. i 1.godine projekta) 210.-


Marketinški program je učinkovita kombinacija svih marketinških aktivnosti u svezi

proizvoda (roba, usluga), cijena, prodaje i distribucije te promocije-promidžbe. U nastavku

će se predočiti promidžbeni program (ekonomska propaganda, osobna prodaja, unapređenje

prodaje, odnosi s javnošću i ekonomski publicitet, itd.). Marketinškim aktivnostima,

odnosno planu, pridaje se velika pozornost. Osnovna koncepcija gospodarstva skicirana na

početku ovoga poglavlja naglašava gledanje na gospodarstvo kakvo imaju njezini kupci, a

ne oni koji ga vode.

51

10. FINANCIJSKI PODACI PROJEKTA

10.1. Projekcija ulaganja u stalna sredstva

Za realizaciju ovog poduzetničkog projekta potrebno je uložiti ukupno 49.676,56 € od čega

42.141.47 € ili (83,92 %) u stalna sredstva, 7.535,09.- € (16,08%) u trajna obrtna sredstva.

Od ukupno potrebitih ulaganja u stalna sredstva, za materijalnu imovinu izdvojeno je

41.073,80 -€, a za nematerijalnu imovinu 1.066 €.

Tablica 13. Projekcija potrebitih ulaganja u stalna i trajna obrtna sredstva

Red.

broj

STAVKE STALNIH I TRAJNIH OBRTNIH

SREDSTAVA

IZNOS kn

STRUKTURA

(%) (%)

I. STALNA SREDSTVA – UKUPNO 42.141,47 84,60 %

I.A. Nematerijalna imovina – ukupno 1.066.- 100 %

1. Osnivački izdaci + osiguranje 666.- 62,48%

2. Koncesije, zakup,najam, leasing i sl.

3. Patenti, licencije, goodwill i sl.

4. Copyright, trademark i sl.

5. Ostala nematerijalna imovina 400.- 37,52

I.B. Materijalna imovina – ukupno 41.073,80 100%

1. Zemljište (priprema) 1.408.- 3,43 %

2. Građevinski objekti 700.- 1,70 %

3. Postrojenja i oprema 11.556.- 28,13 %

4. Pribor, alati, pogonski strojevi i slično 1.946,33.- 4,74 %

5. Inventar, pokućstvo i slično 666.- 1,62 %

6. Prijevozna sredstva 2.670.- 6,50 %

7. Trajni nasadi 21.127,47 51,44 %

8. Ostala materijalna imovina 1.000.- 2,43 %

II. OBRTNA SREDSTVA – UKUPNO 7.535,09 100 % 15,40%

1. Sirovine

2. Materijal

3. Prvi unos robe

4. Ukupne plaće 4.245,61

5. Vanjske usluge 3.157,90

6. Porez na dodanu vrijednost

7. Ostala trajna obrtna sredstva 131,58

I+II UKUPNO POTREBITA SREDSTVA 49.676,56 100%

Izvor; Vlastita izrada autorice

52

Tablica 14. Projekcija ulaganja prema stavkama i mjesecima aktivizacije

Red

Br.

STAVKE

ULAGANJA

MJESECI AKTIVIZACIJSKOGA RAZDOBLJA UKUPNO €

1.mj. 2.mj. 3.mj.

I. STALA. SR. UK. 2.274.- 8.212,33 31.653,47 42.141,47.-

I.A. Nema. imov. – uk. 866.- 100.- 100.- 1.066.-

1. Osnivački izdaci 666.- 666.-

2. Najam i drugo

3. Licencija i drugo

4. Trademark i slično

5. Ostala nem. imov. 200.- 100.- 100.- 400.-

I.B. Mater. imov. – uk. 1.408.- 8.112,33 31.553,47 41.073,80.-

1. Zemljište 1.408.- 1.408.-

2. Građevinski objekti 700.- 700.-.-

3. Postrojenja i opre. 5000.- 6.556.- 11.556.-

4. Pribor, alati i sl. 1.746,33 200.- 1.946,33

5. Inventar, pok.. i sl. 666.- 666.-

6. Višegodišnji nasadi 21.127,47 21.127,47

7. Prijevozna sredstva 2.670.- 2.670.-

8. Ostala mat. imovina 1.000.- 1.000.-

II. OBRTNA SR. UK. 4.350,88 4.350,88

1. Sirovine

2. Materijal

3. Vanjske usluge 3.157,90 3157,90

4. Ukupne plaće 1.061,40 1.061,40

5. Porez na doda. vrij.

6. Osta. traj. obrt. Sre. 131,58 131,58

I+II UKUP.POT.SR. 2.274.- 8.212,33 36.004,35 46.492,35


Tablica 15. Projekcija ulaganja prema izvorima i mjesecima aktivizacije

Red Br. STAVKE ULAGANJA MJESECI AKTIVIZACIJSKOGA RAZDOBLJA UKUPNO €

1.mj. 2.mj. 3.mj.

I. VLAST. SREDST. 13.300.- 13.000.- 26.300.-

1. Novac – gotovina 13.300.- 13.000.- 26.300.-

2. Zemljište

3. Poslovni prostori

4. Strojevi, pribor,opre.

5. Inventar i pokućstvo

6. Nasadi

7. Prijevozna sredstva

8. Ostala vl. Sredstva

II. VANJSKI IZVORI 23.376,56

9. Prodaja dionica

10. Bankarski zajmovi 23.376,56 23.376,56

11. Zajmovi osnivača

12. Krediti dobavljača

13. Krediti kupaca

14. Ostali izvori kapitala

I+II UKUPNA SREDSTVA 13.300.- 13.000.- 23.376,56 49.676,56


53

Tablica 16. Projekcija uskladbe ulaganja izvora po mjesecima aktivizacije (konstr. financiranja)

Red

.

Bro

j

STAVKE ULAGANJA ULAGANJA I IZVORI PO MJ. AKTIVIZACIJE

PROJEKTA Ukupno €

1.mj. 2.mj. 3.mj.

A. Stalna sredstva 2.274.- 8.212,33 31.653,47 42.141,47.

- B. Obrtna sredstva 7.535,09 7.535,09

I. UKUPNO ULAG. 2.274.- 8.212,33 39.188,56 49.676,56.

- A. Vlastita sredstva ukupno 13.300.- 13.000.- 26.300.-

B. Vanjski izvori

financiranja

23.376,56 23.376,56.

- II. UKUPNO IZVORI 13.000,- 13.000- 23.376,56 49.676,56

III. POKRI. ULAGA.

(RAZ. II. – I.)

10.726.- 4.787,67 -15.812,- 0


Iz predočenih tablica 13., 14., 15. i 16. može se uočiti da ukupno potrebiti novac za stalna i

trajna obrtna sredstva ne trebamo imati na samom početku aktivizacijskog razdoblja, stoga

se zaključuje da poduzetnički pothvat možemo započeti realizirati sa relativno skromnijim

novčanim sredstvima. Međutim, bez obzira na to, treba se obratiti pažnja i voditi računa o

strogo terminski određenom dotoku novca

10.2. Proračun amortizacije

U procesu proizvodnje, trgovanja ili usluživanja stalna se sredstva troše i postupno gube

svoju vrijednost (tijekom više procesa proizvodnje, trgovanja ili usluživanja) prenose na

proizvode, robu ili usluge, pa taj proces nazivamo amortizacijom stalnih sredstava.

Amortizacija stalnih sredstava može biti:

Vremenska (sredstva se otpisuju tijekom određena vremenska razdoblja)

Funkcionalna (sredstva se otpisuju prema količni produciranih proizvoda ili usluga)

Moralna (sredstva se otpisuju prema stupnju njihove tehnološke zastarjelosti)

Kombinirana (sredstva se otpisuju prema više amortizacijskih kriterija)

54

Tablica 17. Projekcija godišnje amortizacije tijekom „nulte“ i promatranih godina eksploatacije

projekta i ostatka vrijednosti

Red.

Br.

STAVKE

SREDSTAVA

Nabavna

vrijednost

€

Amo.

Sto.

Nulta i promatrane godine eksplo. projekta Ostatak

vrijednosti

€ 0 1. 2. 3. 4. 5.

I. STAL. SRED.

- 5.767,28 5.767,28 5.767,28 5.767,28

4.438,20 27.507,32

A. Nem. Imov. - 213,20 213,20 213,20 213,20 213,2

1. Os.izdaci 666 20% - 133,20 133,20 133,20 133,20 133,2

2. Najam i sl.

3. Licenca i sl. -

4. Trademark i s -

5. Ost. nem. sr 400.- 20% - 80 80 80 80 80

B. Mat.imov. - - 5.554,08 5.554,08 5.554,08 5.554,08

4.225 27.507,32

1. Zemljište 1.408.- 1.408.-

2. Građ. Objekti 700.- 25% - 175 175 175 175 175 26.099,32

3. Oprema

4. Pribor, alat. I 1.946,33 25% - 486,58 486,58 486,58 486,58

5. Vozila 2.670.- 25% - 667,5 667,5 667,5 667,5

6. Inventar

7. Nasadi i sl. 21.127,- 20% - 4.225 4.225 4.225. 4.225 4.225

n. Ost. mat. im

II. OBRT. SRED 131,58

A. Ula. U tr. Ob. 131,58 131,58

III. PROJ. UKUP - 5.767,28 5.767,28 5.767,28 5.767,28 4.438,20 27.638,90


Iz tablice se može uočiti koje se stavke stalnih sredstava amortiziraju. Također se uočava da

se obrtna sredstva ne amortiziraju. Godišnja amortizacija u prve četiri godine eksploatacije

projekta iznosi 5.767,28. EUR-a, a u petoj godini iznosi 4.438,2. EUR-a. Prikazana je

vremenska amortizacija sredstava.

55

10.3. Projekcija otplate zajmova/kredita

Tablica 18. Otplata (amortizacija kredita) kamata iznosi 5%

GODINE

OTPLATE

OTPLATNA

RAZDOBLJA

OTPLATNE

KVOTE €

IZNOS

KAMATE €

UKUPNI

ANUITET €

OSTATAK

DUGA €

(Rt) (Ik) (a) (Ck)

TRENUTAK ODOBRAVANJA TRAŽENOG ZAJMA (IZNOS ZAJMA) 23.376,56

Prva godina

otplate

1. 2795,97 1.168,83 3964,80 20.580,59

Druga godina

otplate

2. 2.935,77 1.029,03 3964,80 17.644,82

Treća godina

otplate

3. 3.072,56 882,24 3964,80 14.572,26

Četvrta godina

otplate

4. 3.236,19 728,61 3964,80 11.336,07

Peta godina

otplate

5. 3.398.- 566,80 3964,80 7.938,07

Šesta godina

otplate

6. 3.567,90 396,90 3964,80 4.370,17

Sedma godina

otplate

7. 3.746,29 218,51 3964,80 0,00

SVEUKUPNO 23.376,56 4.377,04 27.753,60.- 0,00.-


U financiranju je namjera dobiti kredit od Erste&Steiermärkische Bank d.d. u visini od

23.376,56. EUR-a. Otplata kredita je jednakim anuitetima krajem slijedećih 7. godina uz

godišnju složenu dekurzivnu kamatnu stopu od 5% .

10.4. Dinamička projekcija prihoda

Tablica 19. Projekcija prihoda tijekom svih promatranih godina eksploatacije projekta

Red.

broj

STAVKE PRIHODA

(PROIZVODI, ROBA,

USLUGE I DRUGO)

PRIHODI TIJEKOM PROMATRANIH GODINA

EKSPLOATACIJE (KOLIČINE X CIJENE) € UKUPNO


I. PLASMAN PROIZVODA 42.510.- 48.820.- 58.871.- 60.403.- 63.422.- 274.026.-

1. Prodaja plodova kupine 9.310,- 10.640.- 15.960.- 16.758.- 17.595, 70.263.-

2. Prodaja plodova malina 8.300.- 9.960.- 13.280.- 13.944.- 14.641, 60.125.-

3. Prodaja plodova jagoda 24.900.- 28.220.- 29.631..- 29.701..- 31.186..- 143.638.-

UKUPNI PRIHODI (I+II+III+IV) 42.510.- 48.820.- 58.871.- 60.403.- 63.422.- 274.026.-


56

U tablici 19. prikazana je projekcija prihoda tijekom prvih pet godina eksploatacije projekta

U prvoj godini očekivani prihodi od prodaje iznose 42.5410.- EUR-a, u drugoj 48.820.-

EUR-a, u trećoj 58.871.-, u četvrtoj 60.403.- i petoj 63.422. .- EUR-a, iz razloga što jagode

dosižu punu rodnost u drugoj godini, a kupine i maline u trećoj godini nakon sadnje.

Grafikon 3. Prikaz prihoda tijekom razdoblja eksploatacije projekta


10.5. Dinamička projekcija rashoda

Tablica 20. Projekcija rashoda tijekom svih promatranih godina eksploatacije projekta

Red.br

STAVKE RASHODA

– TROŠKOVI

PROJEKTA

RASHODI - TROŠKOVI TIJEKOM PROMATRANIH

GOD. EKSPL. PROJEKTA € UKUPNO

€

1.god. 2.god. 3.god. 4.god. 5.god.

A. Materijalni troškovi 23.000.- 24.150.- 25.357 26.625.- 27.956.- 127.088.

B. Troškovi usluga

C. Troškovi amortizacije 5.767,28 5.767,28 5.767,28 5.767,28 4.438,20 27.507,32

D. Ostali troškovi poslov. 3.110.- 3.265. 3.428.- 3.599.- 3.778.- 17.180.-

E. Troškovi osoblja 4.245.- 4.457.- 4.679.- 4.912.- 5.157.- 23.450.

F. Financijski troškovi 1.168.- 1.029.- 882.- 728.- 566,- 4.373.-

G. Nabavna vrijedn. Robe

H. Izvanredni troškovi

I. Ostali rashodi –

troškovi

1.000.- 1050.- 1.102 1.157 1.215 5.524.-

UKUPNI RASHODI –

TROŠKOVI

38.290,28 39.718,2

8

41.215,7

8

42.788,8 43.110,7 205.123,6


0 5000 10000 15000 20000 25000 30000 35000

1. godina

2. godina

3.godina

4. godina

5.godina

Prihodi u €

jagoda

malina

kupina

57

U tablici su prikazani rashodi projekta kroz sve promatrane godine eksploatacije projekta,

uvećane za 5% iz godine u godinu zbog realnog očekivanog rasta troškova.

Obrazloženje rashoda:

Materijalni troškovi: godišnji iznos za nabavu materijalnih inputa

Troškovi amortizacije: godišnji iznos amortizacije stalnih sredstava

Ostali troškovi poslovanja: godišnji iznos troškova energenata, troškovi transporta

Troškovi osoblja: iznos godišnjih plaća

Financijski troškovi: godišnji iznos kamata bankarskog zajma

Ostali rashodi – troškovi: godišnji iznos nematerijalnih troškova

Grafikon 4. Prikaz rashoda kroz period eksploatacije projekta


Grafikon prikazuje rashode projekta kroz sve promatrane godine eksploatacije projekta, a

slijedeći grafikon prikazuje odnos prihoda i rashoda projekta kroz sve promatrane godine

eksploatacije projekta.

1. god

2. god

3. god

4. god 5.god

34.000,00

36.000,00

38.000,00

40.000,00

42.000,00

44.000,00

38.290,28

39.718,28

41.215,78

42.788,80 43.110,70

Pri

ho

di u

€ 1. god

2. god

3. god

4. god

5.god

58

Grafikon 5. Prikaz odnosa prihoda i rashoda kroz period eksploatacije projekta


10.6. Dinamička projekcija računa dobiti i gubitka

Tablica 21. Račun dobiti i gubitka

Red

. B

r. STAVKE PRIHODA I

RASHODA

DOBIT/GUBITAK

PROJEKTA


PROJEKTA UKUPNO


I. Ukupni prihodi 42.510.- 48.820.- 58.871.- 60.403.- 63.422.- 274.026.-

1. Prihodi od plasmana

proizvoda

42.510.- 48.820.- 58.871.- 60.403.- 63.422.- 274.026.-

2. Prihodi od prodaje robe

3. Prihodi od prodaje

usluga

4. Ostali prihodi(poticaj)

II

.

Ukupni rashodi 38.290,28 39.718,28 41.215,7

8

42.788,8 43.110,7 205.123,6

1. Materijalni troškovi 23.000.- 24.150.- 25.357 26.625.- 27.956.- 127.088.

2. Troškovi usluga

3. Nabavna vrij. prodane

robe

4. Troškovi amortizacije 5.767,28 5.767,28 5.767,28 5.767,28 4.438,20 27.507,32

5. Troškovi osoblja - plaće 4.245.- 4.457.- 4.679.- 4.912.- 5.157.- 23.450.

6. Financijski rashodi 1.168.- 1.029.- 882.- 728.- 566,- 4.373.-

7. Ostali rashodi 3.110.- 3.265. 3.428.- 3.599.- 3.778.- 17.180.-

II

I.

Ukupna dobit-gubitak

(I-II)

4.219,72 9.101,72 17.655,3 17.614.7 20.311,3 68.902,74

– Porez na dobit (20%) 843,94 1.802,34 3.531,06 3.522,94 4.062,26 13.762,54

IV

V.

Čista dobit 3.375,78 7.299,38 14.124,2

4

14.091,7

6

16.249,04 55.140,20

– Zakonske pričuve 168,79 364,99 706,21 704,59 812,45 2.757,01

– Statutarne pričuve 168,79 364,99 706,21 704,59 812,45 2.757,01

– Ostale pričuve

V

.

Zadržana dobit 3.038,20 6.569,4 12.711,7

8

12.682,5

2

14.624,14 49.626,18


0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

1.GOD 2.GOD 3.GOD 4.GOD 5.GOD

42.510 48.820

58871 60403 63422

38.290,28

39.718,20 41.215,70 42.788,80 43.110,70

PRIHODI

RASHODI

59

Iz tablice vidimo da ćemo poslovati s pozitivnim predznakom, ostvarivati godišnju dobit u

prvoj godini eksplotacije projekta u iznosu 4.219,72 €, a zadržana dobit iznosi 3.038,20 €

što nam govori o povoljnosti projekta.

10.7. Dinamička projekcija novčanih tijekova

Projekcija novčanih tijekova stožerni je pokazatelj likvidnosti (platne sposobnosti) projekta

tijekom promatranih godina eksploatacije projekta. Projekcija novčanih tijekova zapravo

pokazuje hoće li se (i koliko) iz buduće aktivnosti tvrtke moći udovoljavati svim obvezama

i što poduzetniku, eventualno, ostaje kao čisti primitak tijekom pojedinih godina promatrana

razdoblja eksploatacije njegova pothvata.

Tablica 22. Projekcija ekonomskih tijekova

Red

. B

ro

j

STAVKE PRIMITAKA

I IZDATAKA

NULTA I PROMATRANE GODINE EKSPLOATACIJE

PROJEKTA UUKPN

O kn

0-ta 1.god. 2.god. 3.god. 4.god. 5.god.

I. UKUPNI PRIMICI 0 42.510.- 48.820.

-

58.871.- 60.403.- 91.060,

9

301.664,

9 1. Ukupni prihodi 0 42.510.- 48.820.

-

58.871.- 60.403.- 63.422.- 274.026.-

2. Ostatak vrij. stalnih

sredst.

27.507,32 27.507,32

3. Ostatak vrij. obrtnih

sredstava

131,58 131,58

II. UKUPNI IZDACI 46.492,

35

32.198,

94

34.724,

3

38.097 39.815,

9

42.168,

76

187.005,

5 1. Ulaganja u stalna

sredstva

42.141,4

7

42.141,47

2. Ulaganja u obrtna

sredstva

4.350,8

8

4.350,88

3. Rashodi (bez amor. i

kama.)

31.355.- 32.922 34.566,

42

36.293,

52

38.106,

5

173.243,

28 4. Porez na ukup. dobit

(20%)

843,94 1.802,3

4

3.531,0

6

3.522,9

4

4.062,2

6

13.762,5

4 III. ČISTI PRIMICI (I.-II.) -

46.492,

3

10.312. 14.096. 20.774. 20.588. 48.892,

2

68.170,2

IV. KUMUL. ČISTIH

PRIMI.

-

46.492,

3

-36.180 -

22.084

-1.310. 19.278.- 68.170,

2


Iz tablice 20. može se uočiti da projekcija ekonomskih tijekova, također govori o

povoljnosti projekta, a kroz kumulativ čistih primitaka, vidimo da se pozitivni predznak

javlja u četvrtoj godini eksploatacije projekta.

60

Tablica 23. Projekcija financijskih tijekova R

ed. b

roj STAVKE PRIMITAKA

I IZDATAKA

NULTA I PROMATRANE GODINE EKSPLOATACIJE

PROJEKTA UKUPNO

€

0-ta 1.god. 2.god. 3.god. 4.god. 5.god.

I. UKUPNI PRIMICI 49.676,56

42.847,

5

49.549,9

8

60.283,4

2

61.812,1

8 92.685,8

356.855,5

2

1. Ukupni prihodi 42.510.

-

48.820.- 58.871.- 60.403.- 63.422.- 274.026.-

2. Vlastiti izvori finaciranja 26.300. 26.300.

3. Dionički kapital (event.)

4. Bankarski zajmovi 23.376,5

6 23.376,56

5. Robni krediti

6. Ostatak vrijed. stalnih sred. 27.507,3

2 27.507,32

7. Ostatak vrij. obrtnih sredst. 131,58 131,58

8. Obvezatne pričuve 168,79 364,99 706,21 704,59 812,45 2.757,01

9. Neobvezatne pričuve 168,79 364,99 706,21 704,59 812,45 2.757,01

II. UKUPNI IZDACI 49.676,56

33.704,

5

36.483,3

2 40.391,9

41.953,6

4 44.359,66 246.569,6

1. Ulaganja u stalna sredstva 42.141,4 42.141,47

2. Ulaganja u obrtna sredstva 7.535,09 7.535,09

3. Rashodi (bez amor. i kam.)

31.355.

-

32.922 34.566,4 36.293,5 38.106,5 173.243,2

4. Porez na dobit (20%) 843,94 1.802,34 3.531,06 3.522,94 4.062,26 13.762,54

5. Obvezatne pričuve 168,79 364,99 706,21 704,59 812,45 2.757,01

6. Neobvezatne pričuve 168,79 364,99 706,21 704,59 812,45 2.757,01

7. Anuiteti bankarskih

zajmova

1.168.- 1.029.- 882.- 728.- 566,- 4.373.-

8. Anuiteti robnih kredita

9. Dividende (eventualno)

III. ČISTI PRIMICI (I.-II.) 0 9.143,0 13.066,6 19.891,5 19.858,5 48.326,1 110.285,9

IV. KUMUL. ČISTIH PRIMI. 0 9.143,0 22.209,7 42.101,2 61959,78 110.285,9


61

11. OCJENE UČINKOVITOSTI PROJEKTA

U ovom poglavlju projekta predočena je dostatna količina kvalitetnih pokazatelja njegove

svekolike učinkovitosti.

Dolje su navedene metode ocjene učinkovitosti poduzetničkih projekata koje su

prepoznatljive u svjetskoj praksi a neke od njih korištene su u projektu.

Razdoblje povrata

Stopa prinosa

Pravilo palca

Točka pokrića

Čista sadašnja vrijednost

Interna stopa profitabilnosti

Prosječna profitabilnost

Analiza likvidnosti

Analiza osjetljivosti

Pokazatelji učinkovitosti:

a) pokazatelji likvidnosti (koeficijent trenutne likvidnosti, koeficijent ubrzane likvidnosti,

koeficijent tekuće likvidnosti i koeficijent financijske stabilnosti) su mjere sposobnosti

poduzeća da podmiri svoje dospjele kratkoročne obveze.

b) pokazatelji zaduženosti (koeficijent zaduženosti, koeficijent vlastitog financiranja,

koeficijent financiranja, pokriće troškova kamata, faktor zaduženosti i stupanj pokrića I i II)

su mjere koliko se poduzeće financira iz tuđih izvora sredstava.

c) pokazatelji aktivnosti (koeficijent obrta ukupne imovine, koeficijent obrta kratkotrajne

imovine, koeficijent obrta potraživanja i trajanje naplate potraživanja)su mjere kako

efikasno poduzeće upotrebljava svoje resurse.

d) pokazatelji ekonomičnosti (ekonomičnost ukupnog poslovanja, ekonomičnost prodaje,

62

ekonomičnost redovnog poslovanja, ekonomičnost financiranja i ekonomičnost izvanrednih

aktivnosti) mjere odnos prihoda i rashoda – koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda.

e) pokazatelji profitabilnosti (neto profitna marža, bruto profitna marža, neto rentabilnost

imovine, bruto rentabilnost imovine i rentabilnost vlastitog kapitala) mjere povrat uloženog

kapitala.

f) pokazatelji investiranja (dobit po dionici-EPS i ukupna rentabilnost dionice).

g) točka pokrića je onaj iznos prodaje(novčano ili količinski) kod kojeg je poslovanje

poduzeća na nuli (bez dobiti ili gubitka).27

11.1. Razdoblje povrata

Razdoblje povrata uloženog kapitala označava vrijeme tijekom kojeg se iz čistih primitaka

ekonomskog tijeka povrati uloženi novac u realizaciju poduzetničkog pothvata. Kriterij

ocjene poduzetničkog pothvata prema ovome pokazatelju je zapravo duljina razdoblja

povrata. Što je to razdoblje kraće, projekt je prihvatljiviji i obrnuto.

Tablica 24. Razdoblje povrata uloženih sredstava

Godine

projekta

ULAGANJA U PROJEKT ČISTI PRIMICI EKON. TIJEKA Nepokrivene

investicije kn Godišnji iznos Kumulativ Godišnji iznos Kumulativ

0. 49.676,56 49.676,56 0 0 -49.676,56

1. 49.676,56 10.312. 10.312. -39.364,56

2. 49.676,56 14.096. 24.408. -25.268,56

3. 49.676,56 20.774. 45,152. -4.494,56

4. 49.676,56 20.588. 65.740. 16.093,44

5. 49.676,56 48.892,2 114.632,2 64.985,64

Izvor: Vlatita izrada autorice

27 Hamag bicro, www.hamagbicro.hr, (08.10.2014.)

http://www.hamagbicro.hr/

63

Rok povrata je tri godine, jer se u četvrtoj godini kao što je vidljivo u tablici pojavljuje

pozitivan predznak u koloni nepokrivenih investicija. S aspekta ocjene razdoblja povrata

uloženih sredstava možemo ustvrditi da je projekt prihvatljiv.

11.2. Godišnja stopa prinosa

Za izračun stope prinosa obično se uzima reprezentativna godina eksploatacijskog vijeka

projekta, budući da će se u toj godini ukupni prihodi i rashodi stabilizirati na željenoj

(programiranoj) razini. Nakon što se odabere reprezentativna godinu eksploatacijskoga

vijeka te sačini projekcija računa dobiti i gubitka, odnosno izračuna čista (neto) dobit, ostaje

izračun stope prinosa

Svaki Euro investiranog novca u prvoj godini se oplođuje s 0,0679 EUR-a čiste dobiti, u

drugoj godini oplođuje se sa 0,1469 EUR-a čiste dobiti, u trećoj sa 0,2843 EUR-a čiste

dobiti, u četvrtoj sa 0,2836 EUR-a čiste dobiti i u petoj sa 0,3270 EUR-a čiste dobiti.

11.3. Pravilo palca

Kamata na oročenje sredstava u banci iznosi 6%.

Vlastita sredstva iznose 26.000.-EUR-a.

72/6 = 12 godina, prema izračunu u banci tvrtka bi imala 52.000.- EUR-a, kroz 12 godina

Prema računu dobiti i gubitka (tablica 21.) ukupna dobit iznosi 68.902.- EUR-a.

SP = 68.902/5 x 12 = 165.364 – 23.376 = 141,988.- EUR-a, kroz projekt 141.988/26.000 =

5,46 puta je veća dobit kroz projekt u odnosu na oročenje vlastitih sredstava u banci.

Ova metoda nam ukazuje na to da li bi vlastita sredstva bilo isplativije položiti u banku uz

određenu kamatu ili je ipak isplativije uložiti u ovakvu vrstu projekta. Odgovor dobivamo

tako što broj 72 podijelimo sa kamatom banke i dobijemo za koliko bi se godina,

udvostručila uložena sredstva u banci, a u projektu to iščitamo iz tablice 19. odnosno računa

64

dobiti i gubitka. Izračunom se došlo do zaključka da će se uz kamatu od 6% vlastita sredstva

udvostručiti tek za 12 godina, oročena u banci, a u projektu već u 5-toj godini eksploatacije

projekta.

11.4 Čista sadašnja vrijednost

Čista sadašnja vrijednost, kao izvrsna dinamična metoda ocjene projekta, izračunata je na

način da se čisti primici ekonomskog tijeka iz promatranog vijeka eksploatacije projekta

svedu na sadašnju vrijednost pomoću diskontnog činitelja iz drugih financijskih tablica

složenih kamata pomoću obrasca : Sv- čista sadašnja vrijednost, Rt-čisti primici u godini t,

Io-početno ulaganje, p-diskontna stopa

Iotp

RtSV

n

t

1

1001

U nultoj godini nema diskontiranja, diskontna stopa jednaka je nuli, a čista sadašnja

vrijednost jednaka ulaganjima (diskontni činitelj jednak je jedinici).

Sv= 10.312/ 1,051

+ 14.096/1,052

+ 20.774/1,05 3

+ 20.588/ 1,05 4

+ 48.892,2/1.055

-

49.676,56 =

95.767,77- 49.676,56 = 46.091,21

Čista je sadašnja vrijednost veća od nule (46.091,21 €) pa se može konstatirati da je projekt

potpuno prihvatljiv, jer je stožerni uvjet ocijene projekta pomoću ove metode, da sadašnja

vrijednost bude veća od nule.

11.5. Interna stopa profitabilnosti

Interna stopa profitabilnosti je stopa pomoću koje sadašnju vrijednost budućih očekivanih

čistih primitaka ekonomskog tijeka izjednačavamo s vrijednosti ukupnih investicijskih

ulaganja, pri kojoj je čista sadašnja vrijednost = 0. Najprije se uporabom većeg broja

približnih diskontnih stopa izračuna sadašnja vrijednost, sve do stope pri kojoj čista sadašnja

vrijednost dobije negativan izraz.

65

ISP= 14+ (45,12/1209,56)*1=14,04%

Tablica 25. Interna stopa profitabilnosti

Diskontna stopa Čista sadašnja vrijednost

10% 31.719,03

15% 45,12

18 % -1.209,56


Iz tablice vidimo da interna stopa profitabilnosti iznosi 14,04 % što je za 9,04 % veće od

kamate zajma, a to ide u prilog projektu.

11.6. Prosječna profitabilnost

Prosječna profitabilnost pokazuje prosječan prinos uloženog kapitala kroz promatrane

godine eksploatacije projekta u čistim primicima njegovog ekonomskog tijeka. Prosječna

profitabilnost računata je na načina da se prosječna vrijednost kumulativa čistih primitaka

ekonomskog tijeka iz promatranih godina eksploatacije projekta podijeli s početnim

investicijskim ulaganjima i to prema sljedećem obrascu:

PP – prosječna profitabilnost

Rt - čisti primici iz godine t

Io - početno ulaganje

n - promatrane godine vijeka projekta

10.312+14.096+20.774+20.588+48.892,20

PP= ---------------------------------------------------------- : 49.676,56 = 0,4616 5

66

U našem primjeru prosječna profitabilnost iznosi 46,16 % što znači da bi ukupna ulaganja u

stalna i trajna obrtna sredstva, tijekom svake od promatranih godina eksplotacije, donosila

po 46,16 % čistih primitaka ekonomskog tijeka.

11.7. Analiza likvidnosti

Analiza likvidnosti se temelji na tablici projekcije financijskih tijekova u „nultoj“ i svim

promatranim godinama. Iz tablice je vidljiva projekcija financijskih tijekova koja oslikava

financijsko zdravlje projekta tijekom pet promatranih godina njegove eksploatacije. Iz

projekcije financijskih tijekova vidljivo je da je projekt sposoban servisirati obveze iz

bankarskih kredita jer su na strani izdataka uključeni ukupni rashodi projekta.

Predočeni podaci iz tabele pokazuju da će projekt tijekom svih pet godina eksploatacije

projekta moći uredno vraćati bankarski kredit, podmiriti sve obveze prema zaposlenicima,

redovito uplaćivati porez na dobit, te pored podmirenja svih obveza ostvariti čisti financijski

primitak čiji kumulativ u petoj godini eksploatacije projekta iznosi. 110.285,92 EUR-a.

11.8. Analiza osjetljivosti

Analiza osjetljivosti se sastoji od postupaka penaliziranja (opterećivanja) projekta različitim

negativnim situacijama koje se eventualno mogu pojaviti tijekom njegova životna vijeka,

zapravo svim predvidivim kritičnim parametrima. Polazeći od ove definicije, a i mogućih

različitih činitelja s kojima bi se poduzetnički pothvat eventualno mogao suočiti tijekom

njegova eksploatacijskog razdoblja, u analizi osjetljivosti, projekt je za svih pet godina

penaliziran s 3 rizične pretpostavke i to:

1. pretpostavka: smanjeni su ukupni prihodi za 5%,

2. pretpostavka: povećane su ukupne plaće za 5%,

3. pretpostavka: povećani su materijalni troškovi za 5%

67

Kao što se iz tablice vidi uz tri navedene pretpostavke tvrtka će i dalje ostvarivati dobit u

iznosu 68.676.- EUR-a, što znači da analiza osjetljivosti potvrđuje da je projekt prihvatljiv.

Projekt pokazuje visok stupanj otpornosti spram eventualne pojave negativnih utjecaja

većeg broja kritičnih parametara.

Tablica 26. Penalizacija računa dobiti i gubitka

Red.

broj

STAVKE PRIHODA I

RASHODA

DOBIT/GUBITAK

PROJEKTA


PROJEKTA UKUPNO

€

1.god. 2.god. 3.god. 4.god. 5.god.

I. A Ukupni prihodi A 42.510.- 48.820.- 58.871.- 60.403.- 63.422.- 274.026.-

– (minus) Prva pretpostavka 2.126- 2.441- 2.944- 3.021- 3.172- 13.702-

I. B Ukupni prihodi B 40.384- 46.379.- 55.927- 57.382- 60.250 260.324.-

II A Ukupni rashodi A 38.290,28 39.718,28 41.215,78 42.788,8 43.110,7 205.123,6

+ (plus) Druga prepostavka 212 223 234 245 257 1.172.-

+ (plus) Treća pretpostavka 1.150 1.207 1.267 1.331 1.397 6.354.-

II. B Ukupni rashodi B 39.652 41.148 42.716 44.364 44.764 212.649

IIIA UKUP. DOBIT A (IA-IIA) 4.219 9.101 17.655 17.614 20.311 68.902

IIIB UKUP. DOBIT B (IB-IIB) 731 5.230 13.210 13.017 15.485 47.674

– P1 (minus) 20% por. na dobit A 844 1.820 3.531 3.523 4.062 13.780-

– P2 (minus) 20% por. na dobit B 146 1.046 2.642 2.604 3.097 9.535-

IV A ČISTA DOBIT A (IIIA-P1) 3.375 7.281 14.124 14.091 16.249 55.122-

IV B ČISTA DOBIT B (IIIB-P2) 585 4.184.- 10.568.- 10.413.- 12.388.- 38.139-


68

12. ZAKLJUČAK PROJEKTA

Prilikom izrade projekta vezano za uzgoj jagodičastog voća korišten je čitav niz

preporučenih (standardnih) postupaka za ocjenu isplativosti poduzetničkog pothvata od

kojih se navode najvažniji: 1. Obrada tržišnih podataka projekta, 2. Izrada tehničko-

tehnoloških studija, 3. Izračun financijskih podataka, 4. Menadžerska struktura projekta, 5.

Marketing projekta i 6. Ocjene učinkovitosti projekta. Premda su na prethodnim stranicama

ovog poduzetničkog projekta navedeni različiti analitički podaci koji u cjelini obrazlažu

opravdanost ulaganja u ovaj projekt, u nastavku se sažimaju samo one bitne odrednice, koje

mogu usmjeriti i praktično odlučivanje o projektu:

1. Ovaj poduzetnički projekt je tržišno orijentiran i budući da se struktura i obim plasmana

utvrđuju kao optimalni, smatra se da je ovaj projekt sa tržišnog aspekta prihvatljiv.

2. Za realizaciju projekta potrebno je uložiti 49.676.- EUR-a. Odobravanjem kredita iz

kreditne linije poticaja malog i srednjeg poduzetništva u iznosu od 23.376.- EUR-a i

vlastitih sredstava u iznosu od 26.300.- EUR-a, zatvorila bi se financijska konstrukcija

koja pruža najveće šanse razvoju projekta.

3. Dinamičkom projekcijom prihoda i rashoda te računa dobiti i gubitka, prosječni prihod

ostvarivan tijekom pet promatranih godina iznosio bi 54.805.- EUR-a , a zadržana dobit

prosječno bi iznosila 9.925.- EUR-a.

4. Analiza osjetljivosti pokazala je da ovaj poduzetnički projekt u okviru svog

petogodišnjeg poslovanja ostvaruje prosječnu profitabilnost ulaganja od 46,16 %, a

budući je prosječna cijena kapitala s kojim se financiraju ukupna ulaganja niža time je s

gledišta profitabilnosti projekt prihvatljiv za izvedbu.

5. Mjereno kumulativom neto primitaka iz ekonomskog tijeka, utvrđuje se da se ovim

poduzetničkim projektom ukupna ulaganja vraćaju u četvrtoj godini eksploatacije

projekta.

6. Poduzetnički projekt je u svim godinama svog vijeka likvidan, tj. svojim ukupnim

prihodima uspijeva namiriti sve svoje troškove tijekom redovitog poslovanja.

Visina i značaj svih navedenih kriterija ukazuju na izrazitu profitabilnost poduzetničkog

projekta, što opravdava njegovu realizaciju i praktično ulaganje u ovaj projekt u budućnosti.

69

13. PISMO PRIMATELJU


Ogulinska 8, Josipdol

tel/fax: 047/581-117

Erste&Steiermärkische Bank d.d.

Ljudevita Gaja 4, Ogulin

(n/r gosp.Marković)

Poštovani gosp. Marković,

Poduzetnički projekt elaborat je ideje studentice Sandre Borić. Tvrtka će se baviti uzgojem

trajnih nasada kupina, jagoda i malina, a biti će registrirana kao obiteljsko poljoprivredno

gospodarstvo. Pozivajući se na naš telefonski razgovor od 15. prosinca i usmeni dogovor od

5. siječnja ove godine, ovim pismom Vas želimo obavijestiti da smo na adresu Banke

pravodobno uputili naš poduzetnički projekt, čime se u stvari javljamo na natječaj za

odobravanje poduzetničkih zajmova koji ste raspisali u hrvatskim javnim glasilima. Ovim

pismom Vas želimo samo podsjetiti na poduzetničku ideju koja je predmetom našega

pothvata i koju je razradila gospođa Jasminka Keser.

Projekt zahtijeva ukupno 49.676.- EUR-a ulaganja, od čega 42.141.- EUR-a za stalna, a

7.535..- EUR-a za trajna obrtna sredstva. Od ukupno 49.676.-EUR-a potrebitih ulaganja

26.300.-EUR-a su vlastita sredstva članova društva, pa Vam se obraćamo za odobravanje

zajma za preostalih 23.376.-EUR-a, radi zatvaranja financijske konstrukcije pothvata.

Rezultati tržišnih istraživanja pokazali su visok stupanj oportuniteta realizacije projekta. U

projektu predočene raščlambe i ocjene učinkovitosti prikazuju elemente njegove

prihvatljivosti sa svih promatranih aspekata.

Josipdol, siječanj 2015. Za OPG

Sandra Borić

70

14. ZAKLJUČAK ZAVRŠNOG RADA

Malo i srednje poduzetništvo osnova su razvoja današnjeg suvremenog gospodarstva.

Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju, malo gospodarstvo u Hrvatskoj poprima istovjetni

značaj kao u razvijenim zemljama, stavlja se u središte svih politika, zakona i poticaja.

Ulazak u poduzetništvo donosi i mnoge rizike, stoga je od iznimne važnosti napraviti dobar

poduzetnički projekt kako bi se predstavio opis poduzetničke ideje i mjera koje su potrebne

za realizaciju posla. Poduzetnički projekt sadrži procjenu potrebnih ljudskih i financijskih

resursa i pregled očekivanih prihoda i rashoda, kako bi se pravilno procijenila isplativost

investicije. Projekt je važan temelj za poduzetnika, kao i sredstvo komunikacije s privatnim

ili javnim investitorima kao što su: banke, privatni investitori, poslovni savjetnici i

potencijalni poslovni partneri.

Ovaj završni rad pruža informacije o smislu i svrsi poduzetničkog projektiranja, kako

općenito, tako i o isplativosti konkretnog primjera poduzetničkog projekta navedenog u

ovom radu. Pošto su kupina, malina i jagoda nezahtjevna voćna vrsta, koja rano daje urod i

koja dobro podnosi lošije uvjete uzgoja, za očekivati je da će njena proizvodnja brzo

povratiti uložene investicije. Ako tomu pridodamo tržište koje je nedovoljno opskrbljeno

plodovima jagodičastog voća zaključujemo da ćemo jednostavno i brzo pronaći tržište za

svoje proizvode. Temeljem iznesene koncepcije rada, kroz sastavnice projekta te

raščlambom rezultata istraživanja na našem ciljnom tržištu, zaključujemo kako postoji

dostatno tržišno zanimanje za poduzetnički projekt proizvodnje jagodičastog voća.

Poduzetnički projekt je u svim ocjenama učinkovitosti pokazao izrazitu profitabilnost i zato

postoji velika mogućnost realizacije naše poduzetničke ideje i ovog projekta u budućnosti.

71

LITERATURA

Knjige:

1. Buble, M.: Management, Ekonomski fakultet u Splitu, Split, 2000.

2. Buble, M. , Kružić, D. : Poduzetništvo - realnost sadašnjosti i izazov budućnosti,

RRIF Plus, Zagreb 2006.

3. Ciglar I.: Integrirana zaštita voćnjaka i vinograda, Zrinski d.d., 1998. Čakovec

4. Deželjin, J. & suradnici: Poduzetnički menedžment, Alinea, Zagreb, 1999.

5. Krpina I. i suradnici: Voćarstvo, Nakladni zavod Globus, Zagreb 2004.

6. Pertanović K.: Voćarstvo, peto prošireno izdanje, Reprint, Marjan Tisak, Split, 2005.

7. Volčević, B.: Jagodičasto voće, Neron d.o.o., 2008., Bjelovar

Internet stranice:

1. Bračić, K.: Poslovno planiranje, www.cpa.hr (08.10.2014.)

2. Corporate Performance Advisory, www.cpa.hr (10.10.2014.)

3. Gospodasrski list, www.gospodarski.hr (11.10.2014.)

4. Hamag bicro, www.hamagbicro.hr (08.10.2014.)

5. Herbos, www.herbos.hr (10.12.2014.)

6. Hrčak - Portal znanstvenih časopisa RH, www.hrcak.srce.hr (08.10.2014.)

7. Hrvatski zavod za zapošljavanje, www.hzz.hr (08.10.2014.)

8. Keepers nursery www.keepers-nursery.co.uk (15.09.2014.)

9. Ministarstvo poduzetništva i obrta, www.minpo.hr (12.10.2014.)

10. Ministarstvo poljoprivrede, www.mps.hr (03.11.2014.)

11. Narodne novine d.d., www.narodne –novine.nn.hr (12.10.2014.)

12. Poljoprivredni portal, www.agroklub.com (11.10.2014.)

13. Poslovni dnevnik, www.poslovni.hr (08.10.2014.)

14. Propisi, www.propisi.hr, (11.10.2014.)

15. Spladingbulb www.spaldingbulb.co.uk (15.09.2014.)

16. Voćarski savjeti, www.vocarskisavjeti.blogspot.com (08.10.2014.)

17. Zahradnistvo Iveta, www.zahradnicstvo-iveta.sk (08.10.2014.)

18. Zakon Hr, www.zakon.hr (20.09.2014.)

http://www.cpa.hr/

http://www.cpa.hr/

http://www.hamagbicro.hr/

http://www.herbos.hr/

http://www.hzz.hr/

http://www.keepers-nursery.co.uk/

http://www.minpo.hr/

http://www.mps.hr/


http://www.poslovni.hr/

http://www.propisi.hr/

http://www.spaldingbulb.co.uk/

http://www.vocarskisavjeti.blogspot.com/

http://www.zahradnicstvo-iveta.sk/


72

POPIS TABLICA

Tablica 1. Projekcija godišnjih prihoda tijekom pet promatranih godina eksp. projekta ...... 27

Tablica 2. Projekcija (ocjena) konkurencijskih prednosti i slabosti ..................................... 32

Tablica 3. Projekcija godišnje prodaje i prihoda od prodaje u 1. godine.............................. 33

Tablica 4. Projekcija godišnjeg kapaciteta u prvoj godini proizvodnje ................................ 36

Tablica 5. Projekcija ulaganja u stalna sredstva .................................................................. 37

Tablica 6. Projekcija ulaganja u materijalne impute ........................................................... 39

Tablica 7. Projekcija potrebitih radnika i troškova rada ...................................................... 40

Tablica 8. Popis mjera i visina ulaganja u zaštitu okoliša ................................................... 41

Tablica 9. Popis mjera i visina ulaganja u zaštitu pri radu .................................................. 41

Tablica 10. Popis i trajanje aktivnosti (poslova) izvedbe .................................................... 42

Tablica 11. Projekcija terminskog plana aktivizacije projekta ............................................ 42

Tablica 12. Popis aktivnosti i kvantifikacija promidžbenih ulaganja ................................... 50

Tablica 13. Projekcija potrebitih ulaganja u stalna i trajna obrtna sredstva ......................... 51

Tablica 14. Projekcija ulaganja prema stavkama i mjesecima aktivizacije .......................... 52

Tablica 15. Projekcija ulaganja prema izvorima i mjesecima aktivizacije ........................... 52

Tablica 16. Projekcija uskladbe ulaganja izvora po mjesecima aktivizacije ....................... 53

Tablica 17. Projekcija godišnje amortizacije ..................................................................... 54

Tablica 18. Otplata (amortizacija kredita) kamata iznosi 5% .............................................. 55

Tablica 19. Projekcija prihoda tijekom svih promatranih godina eksploatacije projekta ...... 55

Tablica 20. Projekcija rashoda tijekom svih promatranih godina eksploatacije projekta ..... 56

Tablica 21. Račun dobiti i gubitka...................................................................................... 58

Tablica 22. Projekcija ekonomskih tijekova ....................................................................... 59

Tablica 23. Projekcija financijskih tijekova ........................................................................ 60

Tablica 24. Razdoblje povrata uloženih sredstava .............................................................. 62

Tablica 25. Interna stopa profitabilnosti ............................................................................. 65

Tablica 26. Penalizacija računa dobiti i gubitka.................................................................. 67

73

POPIS SLIKA

Slika 1. Udaljenost elemenata RH sektora poduzetništva od prosjeka EU …...................…3

Slika 2. NUTS II regija u RH……………………………………………………….............9

Slika 3. Kupina sorte Thornless………………………………………………………...…..13

Slika 4. Kupna sorte Thornfree…………………………………………………............….13

Slika 5. Malina sorte Willamette ………………………………………………....………..18

Slika 6. Malina sorte Toulamen………………………………………………….....………18

Slika 7. Djelatno organizacijska shema tvrtke………………………………………...........44

Slika 8. Zaštitni znak OPG-a Borić.......................................................................................49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1. Prikaz prihoda od prodaje-prva godina …………………………………….. 34

Grafikon 2. Prikaz godišnjeg kapacitata – 1. Godina…………………………….……….36

Grafikon 3. Prikaz prihoda tijekom razdoblja eksploatacije projekta ……………………56

Grafikon 4. Prikaz rashoda kroz period eksploatacije projekta……………….…………..57

Grafikon 5. Prikaz odnosa prihoda i rashoda kroz period eksploatacije projekta………...58

Poduzetnički projekt na primjeru proizvodnje jagodičastog voća

Documents

Transcript of Poduzetnički projekt na primjeru proizvodnje jagodičastog voća