Tjelesne tečnosti kod beskičmenjaka i kičmenjaka · • Gliste, zglavkari, mekušci,...

Post on 28-May-2020

18 views 0 download

Transcript of Tjelesne tečnosti kod beskičmenjaka i kičmenjaka · • Gliste, zglavkari, mekušci,...

Tjelesne tečnosti kod

beskičmenjaka i kičmenjaka

DEFINICIJA

• Tečnost koja okružuje i obliva

ćelije višećelijskih organizama i

obavlja funkciju razmjene naziva

se TJELESNA TEČNOST.

Tjelesne tečnosti - pojam

• Kod višećelijskih organizama postoji: unutarstanična (intracelularna) i izvanstanična (ekstracelularna) tečnost.

• Izvanstanična tečnost kod velikog broja organizama cirkulira posebnim sudovima, a pokreće je pulsativni organ.

Količina tjelesne tečnosti kod čovjeka

mase od 70 kg

Tjelesna tečnost 40 l

Izvanstanična15 l

Međućelijska12 l

Krvna plazma 3 l

Krv 5 l

Unutarstanična25 l

Krvne ćelije 2 l

• U staničnoj tečnosti preovladavaju kationi K; Mg, te anioni HPO4 i SO4

• U izvanstaničnoj tečnosti preovladavaju kationi Na, te anioni Cl i HCO3

• Količina tjelesnih tečnosti zavisi od tipa cirkulatornog sistema.

• Uzeto općenito više imaju tjelesne tečnosti životinje koje imaju otvoren

cirkulatorni sistem.

Uporedni pregled tjelesnih tečnosti

beskičmenjaka i kičmenjaka

• U životinjskom svijetu, s obzirom na složenost sastava

tjelesne tečnosti i način njenog cirkuliranja razlikujemo

sljedeće tipove tjelesnih tečnost:

– hidrolimfa

– hemolimfa

– krv i

– limfa

Funkcije tjelesnih tečnosti• I pored različitosti u sastavu i cirkulatornom sistemu

sve tjelesne tečnosti imaju neke zajedničke funkcije:

– Prenos resorbovanih hranjivih sastojaka iz crijeva do ćelija.

– Prenos metaboličkih produkata (mliječna kiselina)

– Prenos ekskretornih produkata.

– Prenos respiratornih plinova

– Prenos hormona od žlijezda do organa.

– Odbrambene funkcije stanica (imunološki sistem).

– Koagulacija tj. zgrušavanje tjelesnih tečnosti.

– Prenos toplote u tijelu.

– Osiguravanje homeostaze (joni, pH, hranjive materije itd.).

– Prenošenje pritiska npr. hidrostatski skelet školjke.

Spongia-spužve

Turbellaria – plosnati crvi

Coelenterata-dupljari

• Najprimitivnija t.t.

• Tečnost

spoljašnje sredine

u kojoj organizam

živi

• Sunđeri, dupljari

Hemolimfa

Neorganske materije

H2O HLORIDI BIKARBONATI FOSFATI

Organske materije

PROTEINI AMINOKISELINE GLUKOZA LIPIDIORGANSKE

KISELINEPOLIOLI

Crvi Mekušci Bodljokošci Rakovi Insekti Plaštaši

• Složenijeg sastava (leukociti, pigmente za disanje i bjelančevine)

• Ne dolazi u dodir sa spoljašnjom sredinom

• Ona ima ulogu krvi i limfe po čemu je dobila i naziv.

• Gliste, zglavkari, mekušci, glavonošci, bodljokošci

Krv i limfa

• Kičmenjaci imaju krv i limfu.

• Iako su različite one čine jedinstven sistem.

• Na nivou kapilara limfa nastaje cijeđenjem

krvi tj. od tkivne tečnosti koja nije prešla u

venske kapilare.

Limfa

• Nastaje

cijeđenjem krvi

kroz zidove

krvnih sudova

• bezbojna; sadrži

samo limfocite

• Cirkulise kroz

limfotok

Čovjek ima oko 5 litara krvi (3 l u cirkulaciji, 2 l u depoima).

Depoi krvi su: jetra, slezena i koža.

• Hemijski sastav krvi:

• 77-82% vode

• 17-22% organske materije

• 1% anorganske materije

KRV

Krvna plazma

Krvne ćelije

KRVNA PLAZMA

Neorganske materije

KATIONINEORGANSKE

SOLIH2O

Organske materije

Urea Mokraćna kiselina

Aminokiseline Peptidi Proteini

AlbuminiFibrinogen

Globulini

➢ Normalna plazma je transparentna i

svetložute boje.

➢ Njen pH se kreće u uskim granicama od

7.35 do 7.45.

Stanice tjelesnih tečnosti

• Krv sadrži:

– eritrocite

– Leukocite

– trombocite

– krvnu plazmu

• Odnos između krvne

plazme i krvnih

stanica zove se

hematokrit.

-proces nastajanja krvnih elemenata

matična krvotvorna stanica

megakariocit

eritroblast

eritrocit granulociti

monociti limfocititrombociti

jezgra

Hematopoeza

= stvaranje krvnih

stanica

• leukocitoza

• leukemija

Sedimentacija

= brzina taloženja krvnih tjelešaca u

prvome satu

Normalne vrijednosti su 2-12 mm/h.

• važan dijagnostički parametar

• povećana sedimentacija

→ pokazatelj upalnih procesa u

organizmu

→ uobičajena u trudnoći

Krvni serum

= krvna plazma bez fibrinogena

→ sadrži odbrambene

bjelančevine

(imunoglobuline), a ne

zgrušava se

→ neka cjepiva

Eritrociti• izgled im je diska, veličina 6,7 – 7,7 µm.

• Eritrociti svih kičmenjaka sadrže jezgro osim kod sisara.

• Najbrojniji su: (žene) 4 – 4,8 × 1012/ 1l; (muškarci) 4,5 –5,2×1012/1l;

• Broj eritrocita zavisi od: rada, klime, nadmorske visine, starosti i sl.

• Eritrociti nastaju u koštanoj srži (eritropoeza), a žive svega 120 dana.

Crvene

krvne

ćelije

MOLEKULA HEMOGLOBINA

HEM

Molekula kisika se veže za hem

na molekoli hemoglobina

Crvene krvne ćelije

sadrže stotine hiljada

molekula hemoglobina

koje transportuju

kiseonik

Sastoje se od:

• vode 62-64%

• hemoglobina

31-33%

• masti i

bjelančevina 3-7%

Hemoglobin: funkcionalno najvažniji sastojak eritrocita

Prosječna količina hemoglobina u krvi zdravih ljudi iznosi 145 g/l

Anemije

• slabokrvnost

• niska razina hemoglobina u krvi

→ slabija opskrbljenost stanica kisikom

SRPASTA ANEMIJA

LEUKOCITI• bijela krvna zrnca

• okruglog oblika

• imaju jedro

• vijek trajanja:od 2 do 3

dana ili više godina

• Normalan broj im se

kreće od 4 – 8×109/1l

Dijele se na: GRANULOCITE

- neutrofilni

- eozinofilni

- bazofilni

➢ AGRANULOCITE

- monociti

- limfociti

4 · 8x109 / 1L

granulociti agranulociti

neutrofilni 45 - 75 %fagociti

monociti

3 - 7 %

eozinofilni 1,6 %

bazofilni 0,5 - 1 % Antitijela limfociti 25 - 30 %

Leukopoeza-proces formiranja

različitih formi leukocita

Leukocitarna formula

Neutrofilni granulociti 40 – 75%Limfociti 20 - 45%Eozinofilni granulociti 2 - 4% Monociti 2 - 10%Bazofilni granulociti 0 - 1%

• Neutrofili - NEU (40-70%) - prva linija odbrane; fagocitiraju mikroorganizme.; granule su lizozomi i peroksizomi.

• Eozinofili - EOS (0-6%) - najviše ih ima u vezivnom tkivu; odbrana od parazitskih infekcija, alergijskih agenasa;

• Bazofili - BASO (do 1%) - imaju granule sa heparinom i histaminom; nemaju lizozome; učestvuju u alergijskom odgovoru

• Monociti – MONO (2-10%) - tkivni makrofagi (RES). Druga linija odbrane; zajedno sa neutrofilnim granulocitima čine osnovu fagocitnog odbrambenogsistema; u organizmu mogu fagocitirati i do 100 bakterija. odstranjuju fibrin u koagulaciji; sintetišu interleukin i interferone

• Limfociti - LYM (20-50%) - T – limfociti – u ćelijskom imunitetu; sazrijevaju utimusu. B – limfociti – proizvode antitijela; učestvuju u humoralnom imunitetu

Funkcije leukocita

Fagocitoza• Proces gutanja

čvrstih čestica od strane nekih vrsta ćelija

• Tri specijalizirane funkcije:

1. Mehanizam ishrane (amebe)

2. Bijele krvne ćelije razaraju bakterije

3. Uklanjanje starih, oštećenih ćelija

• Normalan broj ovih stanica se kreće od 250 – 300 × 109/1l.• Uloga: zaustavljanje krvarenja• Najsitniji elementi krvi• Vijek trajanja od 4 do 8 dana• Broj im zavisi od uzrasta, fizičkih napora, menstruacije,

patoloških stanja i sl.

Trombopoeza-

proces formiranja

trombocita

TROMBOCITI

• Nastaju u koštanoj srži• Osnovna uloga trombocita je u koagulaciji (zaustavljanju krvarenja) kod

povreda.

Ponovimo

1. Šta je tjelesna tečnost?

2. Kakav je sastav hidrolimfe?

3. Kakva je razlika između hidrolimfe i hemolimfe?

4. U kakvoj su vezi krv i limfa?

5. Kakav je sastav krvi?

6. Koje su osnovne funkcije tjelesnih tečnosti?

7. Koje vrste uobličenih elemenata postoje u tjelesnim tečnostima?

8. Kakve funkcije imaju krvne stanice?