Pejzaž u hrvatskom slikarstvu na području

Slavonije u 19.st.

Što je pejzaž?• Pejzaž, - aža franc. (paysage – predio)1.prikazivanje prirode na slici, na crtežu isto što

i landšaft;2.vid prirode; pejzažist(a) – umjetnik koji slika

pejzaže; žen. pejzažistkinja; pridj. pejzažistički(Rječnik stranih riječi, B. Klaić)

3.predio, kraj, krajolik2. Slik. crtež, slika koja prikazuje kakav predio, krajolik

(Rječnik hrvatskoga jezika, V. Anić)

• Pejzaž:Talijansko renesansno slikarstvo ponekad se služi pejzažem u pozadini da pojača moralnu (poučnu) alegoriju. (…)

(Rječnik tema i simbola u umjetnosti, J. Hall)

Crtež ili slika na kojima je glavna tema prizor iz prirode.

(Jansonova povijest umjetnosti)

Razvoj pejzaža

Karel van Mander piše o P. Bruegelu St.:„Bruegel je na putovanjima crtao mnoge krajolike iz prirode, pa je tako dok je putovao kroz Alpe o njemu rečeno da je progutao mnoge planine i stijene, a vrativši se opet ih ispljunuo na platno i daske, tako je pomno znao oponašati prirodu i tu i u njezinim drugim oblicima…”

Paralela Slavonije 19.st i Nizozemske

16.st.

• „Pejzaž se dalje razvija, ali nije jedna od „jačih” dominantnih slikarskih tema, poput historijskog slikarstva i portreta. No svoj vrhunac doživljava u razdoblju romantizma, gdje postaje glavnim sredstvom potrage za istinom.(…) to nije čudno uzme li se uobzir važnost prirode unutar romantičarske ideologije – potreba povezivanja s prirodom da bi se izrazila njena bit kako je doživljava pojedinac…”

(Jansonova povijest umjetnosti)

Slavonija u 19.st.• Periferna pokrajina• Turska osvajanja, feudalizam u 18. i 19.st.

• Austrijska i mađarska presizanja

• Malobrojno građanstvo• Vojna krajina do 1881.g.

• „Likovni majstori koji žive u 19.st. U raznim mjestima Slavonije, iako su stilski srodni,ipak su vrlo različiti po kvaliteti, rade većinom u duhu ‘bidermaiera’, lutaju i orijentiraju se čas prema akademizmu i klasicizmu, čas prema romantizmu i realizmu, i zaostaju mnogo za svojim uzorima, stranim majstorima. Oni pokazuju više zanatsku vještinu, marljivost i strpljivost nego umjetničku vrijednost. Među njima se javlja i gdjekoji naš čovjek.”

S. Brlošić

• „U toj zemlji putnika, prolaznika i doseljenika, čija se etnička i urbana fizionomija još uvijek obnavljala (a naši Bunjevci i Šokci bili su onaj živi etnički temelj koji će kroatizirati mjesta i gradove), nije zacijelo nevažno pratiti: kada će i kako će početi neka domaća, autohtona razvojna nit. A ona je doista i počela i to, ovdje također, s osnivanjem risarske škole.”

Grgo Gamulin

„Osječka risarka škola”• Osnovana 1800.g. s prvim učiteljem Antunom Muntzbergerom

• Pažnja na geometrijskom i tehničkom crtanju

• Povećanje broja učenika – potreba za novim učiteljem

• Namjesničko vijeće imenuje Franju Conrada von Hotzendorfa

• Jače značenje škola dobiva tek sa dolaskom njegova sina, Huga von Hotzendorfa

Hugo Conrad von Hotzendorf(1807./1808.-1869.)

• Naš prvi pejzažist, slikar zavičajnih predjela

• Romantičar „ruinist”• Slikar slavonskih šuma, voda, močvara, gorja

• „Ovdje su mi se prvi put otvorili vidici umjetnosti…Počeo sam slikati kod Hotzendorfa. Prošao sam poslije mnogo škola i upoznao mnogo umjetnika, ali nisam upoznao boljeg učitelja. Šteta što je živio i propao u nepovoljnim prilikama. Govorio bi da se ljudi dijele u poluljude i ljude, a ovi da su u manjini. On je bio čitav čovjek.”

Isidor Kršnjavi

Opus Huga von Hotzendorfa

I. FAZA – početnička1828./1829.

II. FAZA – putovanja po Sloveniji i Austriji

Slavonska šuma

III. FAZA – u Beču 1836.g.

IV. FAZA – poslije studija 1842.

• „Heiligenblunt”• „pastorale”• Lovačke slike• Planinski krajolici

Heiligenblunt

Lovački pas na tragu

Pastorala III.

2 disparatna krajolika• Krajolik u sutonu – slika efekta

• Stari Dravski most u Osijeku – slika svakidašnjice

V. FAZA – krajem 1840.g.

• Zimski pejzaž

Zimski pejzaž

VI. FAZA• Stari Korodjvar• Podravski pejzaž• Oproštaj

Stari Korodjvar

VII. FAZA – 60-e i 70-e god. 19.st.

• „Skizzenbuch” – 60-ih (grafička zbirka NSBa), dokumentarno značenje

• Ciklus crteža olovkom – 70-ih (Osječka galerija) umjetničko značenje – album na 1.izložbi „Dalmatinsko – Hrvatsko – Slavonskoj” u Zg 1864.g.

VIII. FAZA - • „Šuma zimi”• „Slavonska šuma”

Šuma zimi i Slavonska šuma

Nasljednici• Amalija von Hotzendorf – privatni tečaji risanja u Osijeku, 1867.g.

• Ana Pfalz – privatne poduke crtanja „po prirodi” – pejzažni karakter

• Velik broj sačuvanih djela anonimnih autora u životnom ambijentu građana i vlastelina

• Import mađarskog i austrijskog pejzažnog slikarstva – „Pejzaž s mlinom”

Slikar „Vukovarskih pejzaža”

• „Pogled na park Eltz”• „Lovački piknik”• „Most u Vukovaru” – najbolja ostvarenja

• - igra planova

Adolf Waldinger- Završna faza osječkog slikarstva

- Čisti pejzažist- Naukovanje u Beču

• „ Uopće Waldinger olovkom britko crta motive pune detalja na liniji Leonardo – Durer, a ugljen upotrijebljava kad otvara atmosferu na linijiRuysdael – Poussin i Claude Lorrain.”

Matko Peić

FAZE A. WALDINGERA PO MATKU PEIĆU

I. FAZA – IDEALIZAM• Ova faza traje do 1867.• Živi potezi, dramatičnost prikaza, svježina

II. FAZA – REALIZAM• Ova faza traje od 1867. – 1877.g.

III. FAZA – NATURALIZAM• U ovoj fazi crta linearno olovkom

• Večinom šumske studije• Svježina i živost poteza prerastaju u suhi manirizam i rutinu

„Hrast” – crtež

olovkom

„Skupina bilja” - olovka

„Pejzaž u mjesečini” -

ugljen

„Pejzaž s jezerom” -

ugljen

„Pinije” - ulje