CVJETNICA A 13. IV. 2014. Ulazna pjesmaHosana Davidovu sinu:Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje. Izraelov Kralju:Hosana u visini! (Mt 21,9) Zborna molitvaSvemogući vječni Bože,poslušan tvojoj volji naš je Spasitelj uzeo tijelo,ponizio sama sebe i podnio sramotu križa.Daj da slijedimo uzor njegova poniženja,s njime zajedno trpimo i postignemo slavu uskrsnuća.Po Gospodinu.  Na procesiji s grančicamaČitanje svetog Evanđelja po Mateju     Mt 21,1-11Blagoslovljen onaj koji dolazi u ime Gospodnje.Kad se približiše Jeruzalemu te dođoše u Betfagu, na Maslinskoj gori, posla Isus dvojicu učenika govoreći: »Pođite u selo pred vama i odmah ćete naći privezanu magaricu i uz nju magare. Odriješite ih i dovedite k meni. Ako vam tko što rekne, recite: 'Gospodinu trebaju', i odmah će ih pustiti.« To se dogodi da se ispuni što je rečeno po proroku:»Recite kćeri sionskoj:Evo kralj ti tvoj dolazi,krotak, jašuć na magarcu,na magaretu, mladetu magaričinu.«Učenici odu i učine kako im naredi Isus. Dovedu magaricu i magare te stave na njih haljine i Isus uzjaha na njih. Silan svijet prostrije svoje haljine po putu, a drugi rezahu grane sa stabala i sterahu ih po putu. Mnoštvo pak pred njim i za njim klicaše: »Hosana Sinu Davidovu! Blagoslovljen onaj koji dolazi u ime Gospodnje! Hosana u visinama!«Kad uđe u Jeruzalem, uskomešao se sav grad i govorio: »Tko je ovaj?« A mnoštvo odgovaraše: »To je prorok, Isus iz Nazareta galilejskoga.«Riječ Gospodnja. Prvo čitanje   Iz 50,4-7Lica svojeg ne zaklonih od pogrda,ali znam da se neću postidjeti.Čitanje knjige proroka IzaijeGospodin Bog dade mi jezik vješt da znam riječju krijepiti umorne.Svako jutro on mi uho budi da ga slušam kao učenici.Gospodin Bog uho mi otvori: ja se ne protivih niti uzmicah.Leđa podmetnuh onima što me udarahu, a obraze onima što mi bradu čupahu,i lica svojeg ne zaklonih od pogrda ni od pljuvanja.Gospodin Bog mi pomaže, zato se neću smesti.Zato učinih svoj obraz ko kremen i znam da se neću postidjeti.Riječ Gospodnja. Otpjevni psalam   Ps 22,8-9.17-20.23-24Pripjev: Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?Svi koji me vide, podruguju se meni,razvlače usne, mašu glavom:

1

»Uzdao se u Gospodina, neka ga sad izbavi,neka ga spasi ako mu omilje!«     Opkolio me čopor pasa,     rulje me zločinačke okružile.     Probodoše mi ruke i noge,     sve kosti svoje prebrojiti mogu.Razdijeliše među se haljine mojei za odjeću moju baciše kocku.Ali ti, Gospodine, daleko mi ne budi;snago moja, pohiti mi u pomoć!     A sada, braći ću svojoj navješćivati ime tvoje,     hvalit ću te usred zbora.     »Koji se bojite Gospodina, hvalite njega!     Svi od roda Jakovljeva, slavite njega!     Svi potomci Izraelovi, njega se bojte!« Drugo čitanje    Fil 2,6-11Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola FilipljanimaKrist Isus, trajni lik Božji, nije se kao plijena držao svoje jednakosti s Bogom, nego sam sebe »oplijeni« uzevši lik sluge, postavši ljudima sličan; obličjem čovjeku nalik, ponizi sam sebe, poslušan do smrti, smrti na križu. Zato Bog njega preuzvisi i darova mu ime, ime nad svakim imenom, da se na ime Isusovo prigne svako koljeno nebesnikâ, zemnikâ i podzemnikâ.I svaki će jezik priznati: »Isus Krist jest Gospodin!« – na slavu Boga Oca.Riječ Gospodnja. Pjesma prije evanđelja   Fil 2,8-9Krist postade poslušan do smrti,smrti na križu. Zato ga Bog preuzvisii darova mu ime, ime nad svakim imenom. Evanđelje   Mt 26,14 – 27,66 Muka Gospodina našega Isusa Krista po Mateju

U ono vrijeme:Jedan od dvanaestorice, zvan Juda Iškariotski, pode glavarima svećeničkim i reče: »Što ćete mi dati i ja ću vam ga predati.« A oni mu odmjeriše trideset srebrnjaka. Otada je tražio priliku da ga preda.Prvoga dana Beskvasnih kruhova pristupiše učenici Isusu i upitaše: »Gdje hoćeš da ti pripravimo te blaguješ pashu?« On reče: »Idite u grad tomu i tomu i recite mu: 'Učitelj veli: Vrijeme je moje blizu, kod tebe slavim pashu sa svojim učenicima.'« I učine učenici kako im naredi Isus i priprave pashu.Uvečer bijaše Isus za stolom s dvanaestoricom. I dok su blagovali, reče: »Zaista, kažem vam, jedan će me od vas izdati.« Silno ožalošćeni, stanu mu jedan za drugim govoriti: »Da nisam ja, Gospodine?« On odgovori: »Onaj koji umoči sa mnom ruku u zdjelu, taj će me izdati. Sin Čovječji, istina, odlazi kako je o njemu pisano, ali jao čovjeku onomu koji predaje Sina Čovječjega. Tomu bi čovjeku bolje bilo da se ni rodio nije.« A Juda, izdajnik, prihvati i reče: »Da nisam ja, učitelju?« Reče mu: »Ti kaza.«I dok su blagovali, uze Isus kruh, izreče blagoslov pa razlomi, dade svojim učenicima i reče: »Uzmite i jedite! Ovo je tijelo moje!« I uze čašu, zahvali i dade im govoreći: »Pijte iz nje svi! Ovo je krv moja, krv Saveza koja se za mnoge prolijeva na otpuštenje grijeha. A kažem vam: ne, neću od sada piti od ovog roda trsova do onoga dana kad ću ga – novoga – s vama piti u kraljevstvu Oca svojega.«

2

Otpjevavši hvalospjeve, zaputiše se prema Maslinskoj gori. Tada im reče Isus: »Svi ćete se vi još ove noći sablazniti o mene. Ta pisano je: 'Udarit će pastira i stado će se razbjeći' Ali kad uskrsnem, ići ću pred vama u Galileju.« Nato će mu Petar: »Ako se i svi sablazne o tebe, ja se nikada neću!« Reče mu Isus: »Zaista, kažem ti, još ove noći, prije negoli se pijetao oglasi, triput ćeš me zatajiti!« Kaže mu Petar: »Bude li trebalo i umrijeti s tobom, ne, neću te zatajiti.« Tako rekoše i svi učenici.Tada dođe Isus s njima u predio zvan Getsemani i kaže učenicima: »Sjednite ovdje dok ja odem onamo pomoliti se.« I povede sa sobom Petra i oba sina Zebedejeva. Spopade ga žalost i tjeskoba. Tada im reče: »Duša mi je nasmrt žalosna. Ostanite ovdje i bdijte sa mnom!« I ode malo dalje, pade ničice moleći: »Oče moj! Ako je moguće, neka me mimoiđe ova čaša. Ali ne kako ja hoću, nego kako hoćeš ti.«I dođe učenicima i nađe ih pozaspale pa reče Petru: »Tako, zar niste mogli jedan sat probdjeti sa mnom? Bdijte i molite da ne padnete u napast! Duh je, istina, voljan, no tijelo je slabo.« Opet, po drugi put, ode i pomoli se: »Oče moj! Ako nije moguće da me čaša mine da je ne pijem, budi volja tvoja!« I ponovno dođe i nađe ih pozaspale, oči im se sklapale. Opet ih ostavi, pođe i pomoli se po treći put ponavljajući iste riječi.Tada dođe učenicima i reče im: »Samo spavajte i počivajte! Evo, približio se čas! Sin Čovječji predaje se u ruke grešničke! Ustanite, hajdemo! Evo, približio se moj izdajica.«Dok je on još govorio, gle, dođe Juda, jedan od dvanaestorice, i s njime silna svjetina s mačevima i toljagama poslana od glavara svećeničkih i starješina narodnih. A izdajica im dao znak: »Koga poljubim, taj je, njega uhvatite!« I odmah pristupi Isusu i reče: »Zdravo, Učitelju!« I poljubi ga. A Isus mu reče: »Prijatelju, zašto ti ovdje!« Tada pristupe, podignu ruke na Isusa i uhvate ga. I gle, jedan od onih koji bijahu s Isusom maši se rukom, trgnu mač, udari slugu velikoga svećenika i odsiječe mu uho.Kaže mu tada Isus: »Vrati mač na njegovo mjesto jer svi koji se mača laćaju od mača i ginu. Ili zar misliš da ja ne mogu zamoliti Oca svojega i eto umah uza me više od dvanaest legija anđela? No kako bi se onda ispunila Pisma da tako mora biti?«U taj čas reče Isus svjetini: »Kao na razbojnika iziđoste s mačevima i toljagama da me uhvatite? Danomice sjedah u Hramu naučavajući i ne uhvatiste me.« A sve se to dogodilo da se ispune Pisma proročka. Tada ga svi učenici ostave i pobjegnu.Nato uhvatiše Isusa i odvedoše ga velikomu svećeniku Kajfi, kod kojega se sabraše pismoznanci i starješine. A Petar je išao za njim izdaleka do dvora velikog svećenika; i ušavši unutra, sjedne sa stražarima da vidi svršetak.A glavari svećenički i cijelo Vijeće tražili su kakvo lažno svjedočanstvo protiv Isusa da bi ga mogli pogubiti. Ali ne nađoše premda pristupiše mnogi lažni svjedoci. Napokon pristupe dvojica i reknu: »Ovaj reče: 'Mogu razvaliti hram Božji i za tri ga dana sagraditi.'«Usta nato veliki svećenik i reče mu: »Zar ništa ne odgovaraš? Što to ovi protiv tebe svjedoče?« Isus je šutio.Reče mu veliki svećenik: »Zaklinjem te Bogom živim: Kaži nam jesi li ti Krist, Sin Božji?« Reče mu Isus: »Ti kaza! Štoviše, kažemvam: Odsada ćete gledati Sina Čovječjega gdje sjedi zdesna Sile i dolazi na oblacima nebeskim.«Nato veliki svećenik razdrije haljine govoreći: »Pohulio je! Što nam još trebaju svjedoci! Evo, sada ste čuli hulu! Što vam se čini?« Oni odgovoriše: »Smrt zaslužuje!« Tada su mu pljuvali u lice i udarali ga, a drugi ga pljuskali govoreći: »Proreci nam, Kriste, tko te udario?«A Petar je sjedio vani u dvorištu. I pristupi mu jedna sluškinja govoreći: »I ti bijaše s Isusom Galilejcem.« On pred svima zanijeka: »Ne znam što govoriš.« Kad iziđe u predvorje, spazi ga druga i kaže nazočnima: »Ovaj bijaše s Isusom Nazarećaninom.« On opet zanijeka sa zakletvom: »Ne znam toga čovjeka.«Malo zatim nazočni pristupiše Petru i rekoše: »Doista, i ti si od njih! Ta govor te tvoj izdaje!« On se tada stane zaklinjali i preklinjali: »Ne znam toga čovjeka.« I odmah se oglasi pijetao. I spomenu se Petar riječi koju mu Isus reče: »Prije nego se pijetao oglasi, triput ćeš me zatajiti.« I iziđe te gorko zaplaka.

3

A kad objutri, svi su glavari svećenički i starješine narodne održali vijećanje protiv Isusa da ga pogube. I svezana ga odveli i predali upravitelju Pilatu.Kada Juda, njegov izdajica, vidje da je Isus osuđen, pokaja se i vrati trideset srebrnjaka glavarima svećeničkim i starješinama govoreći: »Sagriješih predavši krv nedužnu!« Odgovoriše: »Što se to nas tiče? To je tvoja stvar!« I bacivši srebrnjake u Hram, ode te se objesi.Glavari svećenički uzeše srebrnjake i rekoše: »Nije dopušteno staviti ih u hramsku riznicu jer su krvarina.« Posavjetuju se i kupe za njih lončarovu njivu za ukop stranaca. Stoga se ona njiva zove »Krvava njiva« sve do danas. Tada se ispuni što je rečeno po proroku Jeremiji: »Uzeše trideset srebrnjaka – cijenu neprocjenjivoga kojega procijeniše sinovi Izraelovi – i dadoše ih za njivu lončarovu kako mi naredi Gospodin.«Dovedoše dakle Isusa pred upravitelja. Upita ga upravitelj: »Ti li si kralj židovski?« On odgovori: »Ti kažeš.« I dok su ga glavari svećenički i starješine narodne optuživale, ništa nije odgovarao. Tada mu reče Pilat: »Ne čuješ li što sve protiv tebe svjedoče?« I ne odgovori mu ni na jednu riječ te se upravitelj silno čudio.A o blagdanu upravitelj je običavao svjetini pustiti jednoga uznika, koga bi već htjeli. Tada upravo bijaše u njih poznati uznik zvani Baraba. Kad se dakle sabraše, reče im Pilat: »Koga hoćete da vam pustim: Barabu ili Isusa koji se zove Krist?« Znao je doista da ga predadoše iz zavisti.Dok je sjedio na sudačkoj stolici, poruči mu njegova žena: »Mani se ti onoga pravednika jer sam danas u snu mnogo pretrpjela zbog njega.« Međutim, glavari svećenički i starješine nagovore svjetinu da zaište Barabu, a Isus da se pogubi. Upita ih dakle upravitelj: »Kojega od ove dvojice hoćete da vam pustim?« A oni rekoše: »Barabu!« Kaže im Pilat: »Što dakle da učinim s Isusom koji se zove Krist?« Oni će: »Neka se razapne.« A on upita: »A što je zla učinio?« Vikahu još jače: »Neka se razapne!«Kad Pilat vidje da ništa ne koristi, nego da biva sve veći metež, uzme vodu i opere ruke pred svjetinom govoreći: »Nevin sam od krvi ove! Vi se pazite!« Sav narod nato odvrati: »Krv njegova na nas i na djecu našu!« Tada im pusti Barabu, a Isusa, izbičevana, preda da se razapne.Onda vojnici upraviteljevi uvedoše Isusa u dvor upraviteljev i skupiše oko njega cijelu četu. Svukoše ga pa zaogrnuše skrletnim plaštem. Spletoše zatim vijenac od trnja i staviše mu na glavu, a tako i trsku u desnicu. Prigibajući pred njim koljena, izrugivahu ga: »Zdravo, kralju židovski!« Onda pljujući po njemu, uzimahu trsku i udarahu ga njome po glavi. Pošto ga izrugaše, svukoše mu plašt, obukoše mu njegove haljine pa ga odvedoše da ga razapnu.Izlazeći nađu nekoga čovjeka Cirenca, imenom Šimuna, i prisile ga da mu ponese križ. I dođoše na mjesto zvano Golgota, to jest Lubanjsko mjesto, dadoše mu piti vino sa žuči pomiješano. I kad okusi, ne htjede piti. A pošto ga razapeše, razdijeliše među se haljine njegove bacivši kocku. I sjedeći ondje čuvahu ga. I staviše mu ponad glave krivicu napisanu: »Ovo je Isus, kralj židovski.«Tada razapeše s njime dva razbojnika, jednoga zdesna, drugoga slijeva. A prolaznici su ga pogrđivali mašući glavama: »Ti koji razvaljuješ Hram i za tri ga dana sagradiš spasi sam sebe! Ako si Sin Božji, sidi s križa!« Slično i glavari svećenički s pismoznancima i starješinama, rugajući se, govorahu: »Druge je spasio, sebe ne može spasiti! Kralj je Izraelov! Neka sada siđe s križa pa ćemo povjerovati u nj! Uzdao se u Boga! Neka ga sad izbavi ako mu omilje! Ta govorio je: 'Sin sam Božji!'« Tako ga vrijeđahu i s njim raspeti razbojnici.Od šeste ure nasta tama po svoj zemlji – do ure devete. O devetoj uri povika Isus iza glasa: »Eli, Eli, lema sabahtani?« To će reći: Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio? A neki od nazočnih, čuvši to, govorahu: »Ovaj zove Iliju.« I odmah pritrča jedan od njih, uze spužvu, natopi je octom, natakne je na trsku i pruži mu piti. A ostali rekoše: »Pusti da vidimo hoće li doći Ilija da ga spasi.« A Isus opet povika iza glasa i ispusti duh.I gle, zavjesa se hramska razdrije odozgor dodolje, nadvoje; zemlja se potrese, pećine se raspukoše, grobovi otvoriše i tjelesa mnogih svetih preminulih uskrsnuše te iziđoše iz grobova nakon njegova uskrsnuća, uđoše u sveti grad i pokazaše se mnogima. A satnik i oni koji su s njime čuvali Isusa, vidjevši potres i što se zbiva, silno se prestrašiše i rekoše: »Uistinu, Sin Božji bijaše ovaj.«

4

A bijahu ondje i izdaleka promatrahu mnoge žene što su iz Galileje išle za Isusom poslužujući mu; medu njima Marija Magdalena i Marija, Jakovljeva i Josipova majka, i majka sinova Zebedejevih.Uvečer dođe neki bogat čovjek iz Arimateje, imenom Josip, koji i sam bijaše učenik Isusov. On pristupi Pilatu i zaiska tijelo Isusovo. Tada Pilat zapovjedi da mu se dadne. Josip uze tijelo, povi ga u čisto platno i položi u svoj novi grob koji bijaše isklesao u stijeni. Dokotrlja velik kamen na grobna vrata i otiđe. A bijahu ondje Marija Magdalena i druga Marija: sjedile su nasuprot grobu.Sutradan, to jest dan nakon Priprave, sabraše se glavari svećenički i farizeji kod Pilata te mu rekoše: »Gospodaru, sjetismo se da onaj varalica još za života kaza: 'Nakon tri dana uskrsnut ću.' Zapovjedi dakle da se grob osigura sve do trećega dana da ne bi možda došli njegovi učenici, ukrali ga pa rekli narodu: 'Uskrsnuo je od mrtvih!' I bit će posljednja prijevara gora od prve.« Reče im Pilat: »Imate stražu! Idite i osigurajte kako znate!« Nato oni odu i osiguraju grob: zapečate kamen i postave stražu.Riječ Gospodnja.

MOLITVE VJERNIKANedjelja Muke GospodnjeBraćo i sestre, združeni u molitvi i nadahnuti Isusovim pouzdanjem u Oca,i mi se obratimo obratimo Ocu nebeskom proseći mudrost razumijevanjai snagu prihvaćanja njegove volje. Molimo zajedno:Usliši nas, Bože.Bože, tvoj je Sin na današnji dan svečano ušao u grad Jeruzalemda ondje dovrši tvoj naum spasenja:daj svojoj Crkvi da vjerno hodi putem evanđeljate jednom prispije k vratima nebeskoga Jeruzalema, molimo te. Bože, tvoje je Sin na današnji dan bio slavljen kao kralji osloboditelj svoga naroda: daruj svojim vjernimadar evanđeoske mudrosti da se ne dadu zavesti slavom svijetate da vjerno nasljeduju Kristov put koji vodi u slavu neba, molimo te. Bože, tvoj je Sin radi našega spasenja ostao poslušan tvojoj voljisve do smrti na križu: pomozi nam razumjeti tvoju voljui onda kad na svome putu susretnemo križ i trpljenje, molimo te. Bože, tvoj je Sin darežljivo oprostio svima koji su ga na smrt osudili:oprosti nam naše krivnje i daruj milost opraštanjasvima zbog kojih trpimo, molimo te. Bože, ti si svoga Sina koji je sišao u iskustvo smrti, uskrisio od mrtvih:svjetlom uskrsnuća obasjaj i našu preminulu braću i sestre, molimo te.Oče nebeski, tvoj se Sin predao u smrt radi našega spasenja i učinio nasdostojnima tvoga smilovanja. Primi naše molitve i daj nam životomnasljedovati ljubav i predanje tvoga Sina. Koji živi i kraljuje u vijeke vjekova.

Darovna molitvaGospodine, smiluj nam se po muci svoga Sina.Djelima to ne zaslužujemo, ali se uzdamo u tvoje milosrđei jedinstvenu žrtvu Isusa Krista. Koji s tobom. Pričesna pjesmaOče moj,ako me ne može mimoići

5

ova čaša da je ne pijem,neka bude volja tvoja. (Mt 26,42) Popričesna molitvaPo ovoj pričesti, smjerno te, Gospodine, molimo:Ti si nam smrću svoga Sina dao da se nadamo životuu koji vjerujemo. Daj da njegovim uskrsnućemstignemo cilju zemaljskog putovanja. Po Kristu.

PRIJEDLOZI PJESAMA NA MISI: Početak obreda:     Hosana Davidovu Sinu   (PGPN 468)Ophod:                   Židovska su djeca   (PGPN 469)                               Himan Kristu Kralju    (PGPN 470 ILI 471)Ulazna:                   Kad je ono Gospodin   (PGPN 472)Otpj. ps.:                Bože moj   (PGPN 474)Prije evanđelja:      Krist postade poslušan   (PGPN 475)Prinosna:               Svaka duša   (PGPN 492)Pričesna:               O Spase roda ljudskoga   (PGPN 479)Završna:                Sretnih li vas    (PGPN 463)ili                            O Isuse, daj da pjevam   (PGPN 856)

http://www.hilp.hr/zivo-vrelo/

Cvjetnica godine A (Mt 26,14-27,66)Popričesna meditacija“Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?”

Kakvu li si morao osjetiti prazninu oko sebe u času raspeća...! Bog nikog ne ostavlja, no može udijeliti iskustvo ostavljenosti! Privini me na križ da s Tobom podijelim taj osjećaj kojim otkupljuješ svijet!

“Oče, oprosti im, jer ne znaju što čine!”Hvala Ti što me opravdavaš. Ne znam što činim kada Ti okrećem leđa. Oprosti meni koji

sam danas prisutan podno Tvoga križa, jer umireš za mene.“Žedan sam!”Žedan si djela ljubavi - žedan si mene. Oprosti što nisam u stanju utažiti Tvoju žeđ.

Oprosti i što danas drugi ostaju žedni pokraj mene.“Oče, u ruke tvoje predajem duh svoj!”I ja bih htio biti dokraja predan. Učini moj život vječnim darom Tebi!

Klanjam Ti se, Presveti Gospodine Isuse Kriste, ovdje i po svim crkvama svijeta, i blagoslivljam Te, jer si po svojemu svetom križu otkupio svijet. Otkupio mene.

Priredio: Dario Miletić

http://www.zupabsm.com http://issuu.com/novilist/docs/bonaventura Fra Boneventura Duda je proslavio 60 godina MISNIŠTVA. O tome je lijepo pisao i izdao poseban prilog „Novi list“. Ovdje možete to pogledati i pročitati. Njihovom dozvolom stavljamo link. Poštovani, prilog Fra Bonaventura Duda - Čovjek želja koji je objavljen u tiskanom izdanju Novoga lista sad se nalazi i na našem webu na adresi: http://www.novilist.hr/riinfo.aspx Ukoliko ga želite postaviti i na svoje stranice, flash format za listanje možete naći na adresi (opcija embed): http://issuu.com/novilist/docs/bonaventura

http://www.youtube.com/watch_popup?v=VNiDpBS4JzI#t=107 BOŽIĆNI VIDEO ---------------------------------------------------------------------------------------------------------- Otvorena je stranica u našem samostanu sv. Frane u Zadru: www.svetifrane.org Javite svoje komentare na: drago.ljevar@si.t-com.hr

6

http://www.youtube.com/watch?v=SkBq1wYKT5I&feature=mfu_in_order&list=ULSv. Frane Zadar, 20. 02. 2011. Misa na HR I PROGRAM i video izložbe: „Milost susreta“ koja je bila u Klovićevim dvorima od 16. prosinca 2010. do 20. veljače 2011.http://www.youtube.com/watch?v=E20hedKtMHc&NR=1Sv Frane Monastir Zadar http://www.youtube.com/watch?v=IGTqe3zWNcM&NR=1Riznica i samostan Sv. Frane http://www.youtube.com/watch?v=hHj1Z3iC7pM&feature=relatedSv. Frane Courtyardhttp://www.youtube.com/watch?v=j4FUQKAVdQw&feature=relatedSv. Frane Museum Zadarhttp://www.youtube.com/watch?v=HxmjnrtRrEM&feature=mfu_in_order&list=ULMorske Orgulje - Sea Organ http://www.svetifrane.org/mladi.html NA OVOJ STRANICI MOŽETE preuzeti u mp3 formatu pjesme sa IV. susreta mladih Franjevačke provincije sv. Jeronima koji je bio u Puli od 24. do 25. listopada 2009.http://www.beatogiacomo.it stranica Bl. Jakova Zadraninahttp://www.ofm-sv-jeronim.hr/ Stranica Franjevačke Provincije sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru. Najstarije naše provincije franjevaca. 1212. slavimo 800-u obljetnicu dolaska sv. Franje u naše krajeve: Zadar, Kraj,…

http://www.mali-brat.comOvo je stranica zajednice odraslih i mladih koji dolaze na katehezu i u crkvu Franjevačkog samostana sv. Frane u Zadru. http://www.svetinikola.hr http://www.srceisusovozd.netne.net Stranica župe Voštarnica u Zadru. Nova je.http://www.gospa-lurdska.hr o sv. Franji imaju lijepa razmišljanjahttp://www.franjevastvo.com/Ovdje na ovoj stranici možete upoznati život franjevaca. Preporučamo.http://www.franjevacki-institut.hr/

Franjevački institut za kulturu mirahttp://free-zd.htnet.hr/sasina/http://www.sasina.org/http://sasina.8m.com/ Ovo su stranice župe Sasina Sanski Most. Crkva je izgrađena. Pozivamo sve koji mogu pomoći da pomognu „Ostatku ostataka“ vjernicima koji su ostali (samo 50-ak duša). Blagoslov gradilišta bio je u nedjelju 28. lipnja 2009. Gradilište je blagoslovio biskup Franjo Komarica. Nazočnih Sasinjana i prijatelja bilo je između 200 i 300 ljudi. Crkva je sagrađena pred Božić 2009. Uređena, blagoslovljena, posvećena i tom prigodom blagoslovljen je novi oltar sa svetohraništem 3. srpnja 2010. Sve se to dogodilo na radost nazočnih preko tisuću ljudi (800 sjedećih mjesta bilo je spremno za ručak pod šatorom). Posvećenje i blagoslov je imao biskup msgr. Franjo Komarica. O svemu možete čitati na web stranici: http://www.svetifrane.org/zupasasina.html

http://free-ri.htnet.hr/SvetiNikola/index.htm http://www.ivanmerz.hr/liturgijski_kutic/Možete preuzeti prezentacije nedjeljnih čitanjahttp://framari.blog.hr/NOVO: http://framakrnjevo.blog.hr/http://framavosta.blog.hr/http://www.fra3.net/http://www.mladi.hbk.hr/http://www.katolickiskauti.com/ http://obitelj.hbk.hr/

7

http://www.zadarska-zupanija.hr/Zadarska Županija.http://mladi-krk.hbk.hr/http://zadar.hbk.hr/ Sve možete pronaći na ovoj stranici što vas zanima o životu Katoličke crkve i Nadbiskupije Zadar: adrese, telefone, osobe i javiti im se.http://www.caritas-zadar.hrhttp://www.zmajevic.com/ Nadbiskupijsko sjemenište u Zadru „Zmajević“ http://www.mladi-zadar.com/ Ured za pastoral mladih Zadarske nadbiskupijeJ. Bijankinija 2, 23000 Zadartel. +385 23 208 663e-mail: info@mladi-zadar.comhttp://shkm2010.mladi-zadar.com/ http://www.youtube.com/watch?v=3TQCq7z8rgI O svemu možete više vidjeti na ovim stranicama o Susretu Hrvatske katoličke mladeži 8. i 9 svibnja 2010. u Zadruhttp://www.gimnazija-klasicna-ivanpavaodrugi-zd.skole.hr/ klasicna@zd.t-com.hr http://zupagalovac.hrhttp://www.arscelebrandi.zadarskanadbiskupija.hr/Najnovija stranica za glazbu. Uređuje gosp. Žan Morović.http://www.udruga-izvor.hr/ Sljedeći sastank održati će se PRATITE OVU STRANICU..

U prostorijama Udruge za obitelj i roditeljstvo Izvor u samostanu sv. Frane u Zadru počinje novi ciklus besplatnih radionica priprave za trudnice i njihove supruge

Dom za odrasle osobe Sv . Frane - Zadar Ovim stranicama želimo približiti Dom za odrasle osobe Sv.Frane široj javnosti kako bi svaki zainteresirani mogao steći dojam o ovoj ustanovi te ...www.dom- svfrane .hr Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi www.mzss.hrGrad Zadar www.grad-zadar.hrZadarska županija www.zadarska-zupanija.hrWEB: www.tzzadar.hr | www.visitzadar.nethttp://www.os-zadarski-otoci-zd.skole.hr/Osnovna škola „Zadarski otoci“Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti www.mobms.hrhttp://www.comunitacenacolo.it/index.asp?idlingua=10 Zajednica s. Elvire u Hrvatskoj

Muške bratovštine         Bratovština “Gospa od zdravlja" - Ugljane         Bratovština “Sveti Josip radnik" - Varaždin         Bratovština “Sveti Nikola” - Biograd         Bratovština “Sveti Vinko Paulski” - Vrbovec         Bratovština “Grad radosti” - Novigrad         Bratovština “Sveta Marta” - Šišinec         Bratovština “Sveti Petar i Pavao” - ŠarengradŽenska bratovština        Bratovština “Majka života” - Vrbovec

http://www.mladi-vz.com/naslovna.htm http://www.mladicentar.org/node/810 http://www.youtube.com/vatican http://www.radiovaticana.org/cro/index.asp

8

Vatikan ovo je fantastično može zumirati sliku pomoću miša i rotirati lijevo desno: http://www.vatican.va/various/basiliche/san_paolo/vr_tour/index-en.htmlViše podataka o Zakladi Čujem, vjerujem, vidim i zvučnoj Bibliji možete pronaći na web adresi:www.zaklada-cujem-vjerujem-vidim.comhttp://www.sv-leopold-mandic.com http://www.svjetlorijeci.bahttp://www.dominikanci.hr duhovnost propovjedi godina A B C  

MUKA ISUSOVA I MUKA ČOVJEČANSTVA  Kroz Isusovu muku izriče se paradoks i proturječnost čovjeka i čovječanstva. Svi, i pojedinačno smo za princip ljubavi kao osnovni izvor ljudskog življenja i smisla življenja, a s druge strane naše življenje ide drugim smjerom (masa urliče na Isusa). Tu se smješta tajna mržnje naspram ljubavi. Izgleda da mržnja i može biti samo naspram ljubavi.

Isus stoji naspram mržnje. Isus koji je božansko utjelovljenje ljubavi (ako sam zlo učinio dokažite!) nije prihvaćen od onih koji čeznu za ljubavlju, koji čeznu da se zbudu Blaženstva. Zašto? Evo na ovo pitanje je vrlo teško odgovoriti. Kroz Posljednju večeru očituje se apsolutna Božja (Isusova) ljubav. Samoga sebe predaje da ljude nahrani ljubavlju. Predaje svoje tijelo i svoju krv. Predaje cijeloga sebe. To je osnovni Isusov stav prema svijetu. Isusova muka je njegova i naša istinska kušnja. On koji se istinski predao za čovječanstvo, za čovjeka, kao da nije prihvaćen od tog istog čovjeka koji čezne za apsolutnom ljubavlju.

Čovjek se pokazuje kao onaj koji ili ne razlikuje istinsku ljubav od zavođenja ili je toliko zločest. Jedno je od toga sigurno istinsko. Isusova muka je istinska kušnja za Isusa, za njegove učenike, za staru vjeru, svećenike, vlast i cijeli narod. Svatko je pokazao svoje pravo lice. Pokazali su se što su u sebi, u svojoj nutrini. I Isus i apostoli, i svećenici i vlast i narod. On (Isus) koji je sav Božja objava dobrote prema narodu i kojega je narod očekivao, sada ga ne slijedi.

I učenici su se pokazali kao oni koji su još bili prožeti 'interesom', sad kad im se čini da sve gube odriču se svih ljubavi i prijateljstva koja su proživljavali s Isusom, i u koje ih je uveo. Interesantna je ta općenarodna zaslijepljenost. Ustaju protiv samih sebe, protiv svojih nadanja. Postavljaju se krivo makar žele ispravno. I sve ide ukrivo. Ne prepoznaju ljubav, dozvoljavaju da se s njima manipulira, podržavaju čak one s kojima se ne slažu, koji ih iskorištavaju.

Tragedija ljubavi (iznevjerene) očituje se kroz lik Jude. Tamo gdje je ljubav, tamo može biti i izdaja. Isusa nisu izdali ni Pilat, ni drugi, nego onaj koji ga je ljubio. I izdaje ga znakom ljubavi. Tu se očituje preokret ljubavi u zloću. Interesantno je naglašena Pilatova kolaboracija, iako vidi da je Isus nevin, s Isusovim neprijateljima. Opet zapažamo kako općenita psihoza guta pojedinca pa kada je i svjestan drukčijeg stanja od masovnog aklamiranja.

Velikani su duha oni koji mogu ostati dosljedni sebi i svojoj savjesti unutar masovne psihoze. Takvi duhovi su stupovi ljudske povijesti. Također je interesantno registrirano, čovjek poganin je prvi koji u razapetom Isusu zapaža Sina Božjega. Njemu nikakva predrasuda nije smetala da istinski prepozna u Isusu Kristu - Mesiju. Često ljudi sklerozirani u svojoj religioznosti više ne zapažaju u Isusu Sina Božjega. Očito Isusova muka pokazuje 'grešnost' svih ljudi. Svi su ljudi potrebni spasenja i za sve je Isus umro da ih svojom ljubavlju opere, da im oprosti grijehe. "Oprosti im jer ne znaju što čine". – Ne znamo što činimo ili ne činimo što znamo.

Isus, kao Božje objavljenje, došao je za sve ljude da ih preporodi. S naše strane traži se da prihvatimo ponuđenu ljubav koja će nas preporoditi. Isusova muka, nažalost, događa se i danas. Sve nam je prepoznatljivo, osim što njega ne prepoznajemo. I danas se nepravedno sudi Isusu, i danas ga opkoljuju apostoli koji zdvajaju, i danas se šeću Petri i Jude, i Ivani i Pilati... A sve je

9

ovo znak da smo se malo odmakli od početka, da zapravo nismo prihvatili plodove Kristove muke.

Kao da nju redovno slavimo ali ne prihvaćamo njezinu poruku i ljubav. I ovaj Veliki tjedan, počevši od slavnog ulaska Isusovog u Jeruzalem pa do mučnog uspinjanja do vrha Golgote, vodi nas da nas pročisti, da nas dovede do našeg unutarnjeg uskrsnuća koje bi nas dovelo pojedinačno i zajednički do sveopćeg uskrsnuća. Isus nas predvodi i predvodit će dok i zadnjeg čovjeka ne privede do preobraženja, do Uskrsa.Marjan Jurčević

http://www.katolicki-tjednik.com S Isusom u posljednjim trenucima

Šesta korizmena nedjelja – Cvjetnica

Cvjetnom nedjeljom započinjemo Veliki tjedan. Svaki dan u tom tjednu nazivamo velikim i to velikim u Božjem, a ne u ljudskom smislu. Riječ je o veličini koja se očituje u malenosti; o veličini koja svoju moć pokazuje kroz služenje onim najmanjima; o veličini koja se očituje u ljubavi očitovanoj darivanjem samoga sebe i to darivanjem samog Sina Božjeg za spasenje grešnog čovjeka. Blagoslovljenom vodom bit će poškropljene grančice koje ćemo nositi u procesiji, ali i mi sami, u znak naše spremnosti da ponizno priznamo svoje grijehe i uistinu krenemo Isusovim putem koji vodi prema našoj pravoj domovini, prema Ocu koji nas neizmjerno ljubi i strpljivo čeka da nam daruje mjesto u svome kraljevstvu. Pridružujemo se masi koja Ga je oduševljeno dočekala pred i u Jeruzalemu ili Ga dopratila od obližnje Beftage odnosno Betanije gdje je uskrisio Marijinog i Martinog brata Lazara. Međutim, ne želimo se nikada okrenuti od Isusa niti se svojim grijesima pridružiti onima koji su, samo nekoliko dana kasnije, tražili da Ga se razapne.

S Isusom u posljednjim trenucima

Riječi proroka Izaije o Sluzi Patniku, napisane stoljećima prije rođenja Isusa Krista, uistinu mogu biti samo božanskim Duhom nadahnute riječi jer pristaju Isusu kao da ih piše vrsno pero nekog očevidca. Današnje misno čitanje donosi dio treće pjesme o Sluzi Patniku. On je Bogu zahvalan na daru vještog jeziku koji koristi da bi okrijepio umorne, odnosno one koje je teška svakodnevica života shrvala te im je potrebna riječ utjehe i nade. Sluga Patnik ima trajno otvoreno uho da čuje Božje riječi. Isus je uvijek slušao riječi Oca nebeskoga te nerijetko proveo noć u razgovoru s Njim. Slušanje i razmišljanje o Božjoj riječi najbolji su smjerokaz u čovjekovom životu. Sluga Patnik, iako nevin, nije se protivio prihvatiti patnju niti je uzmaknuo pred poniženjem i smrću koja je bila pred njim. Isus je potpuno svjesno, u skladu s božanskim planom spasenja, prihvatio nepravednu osudu i patnju sve do smrti na križu. Podmetnuo je leđa teškom biču koji je parao kožu, a nije izmaknuo glavu od onih koji su ga ponižavali čupajući mu bradu, izraz muškoga dostojanstva, ili ga pljuvali u znak prezira. U svemu tome snagu mu je davala svijest da vrši volju Oca nebeskoga koji stoji uz Njega i koji Mu pomaže te neće dopustiti da se, u tim izvanredno teškim trenucima za dušu i tijelo, smete niti da se postidi. Stidjeti se treba samo ako čovjek čini zlo ili trpi zbog grijeha, odnosno zla koje je počinio. Isus je svjestan da je „prošao zemljom čineći dobro“ i to samo dobro te da je potpuno nedužan. Poziv je to svakom od nas, Njegovim sljedbenicima, da činimo dobro i smirena duha prihvatimo svaku osudu, patnju, poniženje kao svoj mali doprinos onom što je Isus učinio „radi nas i radi našeg spasenja“.

Plivanje nasuprot „struji“

10

Poniženje i ruganje, opisano puno prije Isusove muke i smrti u Psalmu 22, također nam zorno oslikavaju teško Isusovo stanje koje je osobito proživljavao viseći na križu dok su Mu se prolaznici rugali razvlačeći usne i mašući glavama uz riječi: „U Gospodina se On uzda, neka Ga sad izbavi, neka Ga spasi ako mu omilje!“Ljudi, koji su ponaosob imali obitelji, Bogu se molili i uglavnom se ponašali razumno, u trenucima traženja da se Isus razapne ličili su čoporu pasa ili zločinačkoj rulji. Jedna skupina ljudi može, u trenucima molitve i slavljenja Boga, uistinu biti divno hodočasničko mnoštvo, ali može biti i zločinačka skupina kada traži da se drugim osobama čini zlo. Pozvani smo i onda kada smo dio neke skupine uvijek gledati koji je cilj i kakvim se sredstvima služe. U trenucima kada cilj i sredstva nisu uskladiva s evanđeljem ne smijemo pristajati uz, pa makar većina mislila drugačije, nego ostati na Kristovu putu, vjeran Njegovom učenju i Njegovim zapovijedima koje se sve svode na ljubav prema Bogu iznad svega i prema bližnjemu kao prema samome sebi.

„Isus Krst jest Gospodin na slavu Boga Oca“

Misni odlomak iz Pavlove poslanice Filipljanima zapravo je jedan od najljepših himana Kristu, a tako se dobro stapa sa slikom Sluge Patnika, odnosno prikazom Muke Gospodnje. Na zadivljujuće lijep način obučen je u ljudske riječi božanski silazak Boga u ljudsku stvarnost i nerastavljivo spajanje božanskog i ljudskog, nebeskog i zemaljskog. Iako je Božji Sin, Isus se „nije se kao plijena držao svoje jednakosti s Bogom, nego sam sebe 'oplijeni' uzevši lik sluge, postavši ljudima sličan“ (Fil 2,6-7). Umjesto božanske slave, koju je na trenutak dao naslutiti Petru, Ivanu i Jakovu na gori Taboru, Isus je prihvatio ljudsko obličje. Ne samo da je „postao nama u svemu jednak osim u grijehu“, nego je prihvatio biti ponižen i poći u smrt, ostavši tako savršeno poslušan svome Ocu. S golgotske uzvisine, na kojoj se činilo da je zlo dobroti zadalo smrtni udarac, Bog Otac je uzvisio svoga Sina iznad svega i darovao Mu ime iznad svakog imena kako bi se, na spomen imena Isusova, prignulo svako koljeno na nebu, zemlji i pod zemljom, priznajući da je On Gospodin – na slavu Boga Oca.

Podno križa Isusovog

Jedna od bitnih oznaka Cvjetnice jest slušanje pjevane ili čitane Muke Isusove. Kako god bila duga, svako vjerničko srce sluša je s posebnim pijetetom suživljujući se s Isusovom smrtnom borbom. Više od ljudske zlobe, koja se može spustiti tako nisko da na smrtnu kaznu osudi samoga Božjeg Sina, zadivi nas veličina Božje ljubavi prema nama grešnim ljudima. Ovi veliki dani pred Uskrs blagoslovljena su prigoda da češće pročitamo evanđeoski prikaz Isusovih posljednjih dana kako bi to utjecalo na odricanje od nekih naših grešnih navika, a još više kako bi nas otvaralo na žrtvu i ljubav prema Bogu i bližnjima. Promotrimo kratko neke osobe koji su uz Isusa u posljednjim satima života.

Juda: Zamamnost novca može od Isusa odvesti i one koji su mu danima, mjesecima i godinama bili blizu i slušali Njegovu riječ i vidjeli Božja djela. Nespremnost čovjekova da se udari u prsa i kaže: „Moj grijeh“, te zatraži oproštenje od Boga i od ljudi, može toliko zamračiti čovjeku um da padne u očaj i rješenje potraži gdje ono sigurno nije – u podizanju ruke na sebe. Čuvajmo se moći novca i učimo uvijek iznova priznati svoje grijehe, kajati se i moliti oproštenje.

Apostoli: Strah od onih koji imaju vlast i koji mogu sustavno i zakonski nanijeti zlo bez mogućnost da se pojedinac ili manja skupina mogu tome suprotstaviti, može dovesti do toga da i oni koji su Isusu najbliži, koji Ga uistinu ljube, makar za kratko vrijeme uzmaknu i klonu. Trenuci straha nadvladali su sve ono što su svojim ušima slušali i svojim očima gledali. Učvršćujmo se u Kristovoj riječi kako bi bili uz Njega i u vremenu kada nam, zbog Njega, prijeti kazna, pa i smrt. Petar: Opasne okolnosti i prozivanje jedne žene, dok se grijao, učinile su ga osobom koja će zatajiti Isusa govoreći da Ga ne poznaje. Pri susretu s Isusom postaje svjestan težine svoga

11

postupanja te „ode i gorko zaplaka“. Nemojmo nikad kriti da Isusu pripadamo jer nas to potiče da se vladamo onako kako doliči Kristovim učenicima. Učimo se tugovati nad svakim, pogotovo teškim grijehom zbog toga što na taj način vrijeđamo Božju ljubav.

Pilat: Strah od gubitka položaja koji mu odgovara i donosi određene pogodnosti može čovjeka dovesti do popuštanja na račun pravednosti i istine. Kada se počne popuštati, granica se stalno pomiče jer je zlo zadovoljno tek kada čovjeku uzme sve. Pilat je popustio dopuštajući da nedužnog Isusa bičuju, da bude stavljen s Barabom na izbor za puštanjem na slobodu kao da je bio zločinac… Popuštao je zlu i ucjenama i popustio do kraja: da se Isus razapne. Zlo je zadovoljno tek kada čovjeka dovede do dna.

Žene: Pročitah da nema nigdje u evanđeljima da bi neka žena o Isusu govorila nešto loše ili bila protiv Njega. Više njih bilo mu je blizu dok je nosio križ i dok je bio na križu. Žene imaju osobito blagoslovljenu ulogu u svijetu da, utječući od Boga darovanim prednostima na muževe, sinove, braću…, ovoj zemlji i društvu daruje tako potrebnu osjećajnost za patnje drugoga.

Ivan: Poznat kao onaj kojega je Isus osobito ljubio, pokazuje posebnu ljubav ostajući s Njime sve do kraja, sve do križa gdje mu Isus povjerava svoju Majku. Ljubav je snažna i dugotrajna samo ona kada je u Bogu utemeljena; kada je okrenuta dobru drugoga, a ne protiv drugoga; kada koristi samo ona sredstva koja su uskladiva s evanđeljem.

Marija: Njezina patnja, dok gleda poniženje i muku svog Sina i Sina Božjega i dok Njegovo mrtvo tijelo spuštaju u njezino krilo, postala je simbol unutarnje duševne boli tisuća majki tijekom ljudske povijesti. Njezina poslušnost volji Božjoj daje joj snagu da ni u trenucima tako očite i u nebo vapijuće nepravde ne proklinje. Postala je i ostala simbol vjere koju nastojimo i mi usaditi u svoja srca dok slušamo Muku Gospodina našega Isusa Krista.

Biblijski komentar misnih čitanja u godini ASabiranje crkve pod križem Isusovim6. korizmena nedjelja - Cvjetnica:Službeni latinski naziv Nedjelja palmi o muci Gospodnjoj potječe od jeruzalemskih kršćana koji su se od 4. st. skupljali popodne na Maslinskom brdu, tu slavili produženo bogoslužje riječi te uvečer u procesiji, s granama palme ili masline u ruci, ulazili u Jeruzalem. Time su vjernički ponovno uprisutnjivali Isusov mesijanski ulazak u Jeruzalem pred početak muke. Običaj se širio s vremenom po Evropi, gdje su vjernici upotrebljavali zelene grane i drugih drveća te ih nakon sudjelovanja u bogoslužju stavljali u svoje domove ili na polja sa željom da Bog od njih odgoni zle sile i nevrijeme. S vremenom je uveden liturgijski blagoslov tih grančica na Cvjetnicu pred svečani ophod kako bi postalo očitije da zaštitna moć zelenih grana proizlazi iz blagoslova Crkve, a ne od nekih magijskih sila.Mesijanski ulazak u Jeruzalem prvoj je Crkvi bio tako važan da su ga zabilježila sva četiri evanđelista utkavši u izvještaj elemente svoje teologije. U ovoj liturgijskoj godini čitamo danas Matejev izvještaj. Njemu su vlastiti sljedeći elementi:- citat iz Iz 62, 11 i Zah 9, 9 o Mesiji mirotvorcu koji jaši na magarcu, dok narod priželjkuje Mesiju ratnika na konju (r. 4-5);- da bi proročanstvo bilo što doslovnije ispunjeno, Matej bilježi kako je mnoštvo stavljalo haljine na magaricu i magare a Isus "uzjaha na njih" (r. 7);- mnoštvo kliče "Hosana Sinu Davidovu" (r. 9), jer je Matejevoj Crkvi važno istaknuti da je Isus Mesija iz roda Davidova.Mi u svojoj liturgiji spominjemo danas Isusov mesijanski ulazak u Jeruzalem. Blagoslovljene grane ne možemo nositi u procesiji kroz mjesto u kojem živimo, ali i pojedinačni hod s liturgije s granama vanjski je znak naše vjere u Krista.Danas čitamo muku po Mateju. U gradi vlastitoj Mateju kroz povijest muke istaknuto je sabiranje vjernih Židova i prvih pogana oko Isusa raspetoga. Time nas Matej podsjeća da smo

12

svi mi krštenici Crkve zato što se sabiremo oko križa Isusova. Središte Crkve u svakoj župi jest Krist raspeti i uskrsli. To nastojmo proživljavati u tjednu muke Gospodnje.Lica svojega ne zaklonih od pogrda ni od pljuvanja (Iz 50, 4-7)Ovaj odlomak sržni je dio treće pjesme o Sluzi Patniku u Izaijinoj knjizi. Podsjetimo se sadržaja svih četiriju pjesama: u prvoj Bog predstavlja Slugu kao svoga miljenika (Iz 42, 1-9), u drugoj Sluga govori o svome proročkom zvanju (Iz 49,1-6), u trećoj se Sluga žali na teškoće u vršenju proročkog poziva (Iz 50, 4-9), u četvrtoj Sluga biva nasilno ubijen a Bog njegovu smrt okreće u izvor blagoslova za sve (Iz 52, 13 - 53, 12).U našem današnjem odlomku Sluga zahvalno priznaje da mu je Bog dao "jezik vješt" u krijepljenju umornih i naviještanju poruke spasenja među sužnjima u Babiloniji. Međutim on je najprije Božji učenik koji već ranom zorom sluša riječ Božju, o njoj razmišlja da bi je kasnije mogao drugima prenositi i tumačiti. Reci 5-7 sadrže teškoće na koje Sluga nailazi u obavljanju svoga tješiteljskog i navjestiteljskog poziva. Takve su teškoće imali i drugi Izraelovi proroci (usp. Am 7, 10-17; Hoš 2, 6-10; Jr 20, 7-18). Kad kaže da mu je Bog otvorio uši a on nije uzmicao, Sluga podsjeća na intimni doživljaj poziva koji je bio tako snažan da mu se nije mogao oduprijeti unatoč očekivanom osporavanju. Bog ga je ne samo pozvao nego i nadahnjivao u proročkom djelovanju, a to je djelovanje njegovim zasužnjenim sunarodnjacima moglo izgledati kao rušenje vjerske tradicije. U tome je ovaj Sluga slika Isusa kojega sude vjernici iz vlastitog naroda misleći da on potkopava vjeru u narodu Božjem. Brada je na Istoku onog vremena bila ukras i ponos muškarca. Čupati nekom bradu bila je teška uvreda. Sluzi to čine, a on uz to podmeće leda, ne zaklanja lica. Osjeća da Bog od njega traži upravo takvo obavljanje službe i zato se neće smesti ni postidjeti.Ovaj Sluga slika je Isusa koji stoji pred smrtnom osudom ako ne povuče svoje tumačenje Božje riječi i ne ublaži svoju kritiku okamenjenih vjerskih institucija u vlastitom narodu. Iako ga čeka nasilna smrt, ni on se neće smesti ni postidjeti, jer vjeruje da će Bog njegovu patnju pretvoriti u izvor blagoslova za sve ljude.Poslušan do smrti na križu (Fil 2, 6-11)Ovaj odlomak iz drugog poglavlja Poslanice Filipljanima himan je u čast Kristu, kao trajnoj slici Božjoj, koji se ponizio uzevši pravo ljudsko tijelo i pristavši na smrt na križu. Pavao je uvrstio ovaj himan u svoju poslanicu radi pouke o vjerničkoj poniznosti i međusobnom podnošenju. Prije toga, u r. 3-5, moli vjernike da među njima ne bude suparništva ni umišljenosti. Potiče da druge "smatramo višima od sebe", da se staramo "ne samo svaki za svoje nego i za ono što se tiče drugih". Pravi uzor u poniznosti jest Krist ponižen utjelovljenjem, kojim je uzeo "lik sluge", i križem, na kojem se pokazao poslušnim Ocu "do smrti na križu".Uočimo kontrast kojim završava prvi dio himna i počinje drugi: "Ponizi sam sebe, poslušan do smrti, smrti na križu. Zato Bog njega preuzvisi i darova mu ime... Gospodin" (r. 8-9.11). Isusova se poniznost sastojala ne samo u prihvaćanju da živi kao običan čovjek nego i u mesijanskom djelovanju među galilejskim seljacima, ribarima i trgovcima, u prijateljskom postupanju prema grešnicima, u ozdravljenju malih ljudi kojima drugi nisu htjeli ili nisu mogli pomoći. Namjerno je odabrao takav način djelovanja i predstavljao se kao onaj koji je blaga i ponizna srca (usp. Mt 11, 25-30). Nasilna smrt uslijedila je kao prirodan produžetak i potvrda svega onoga što je činio i govorio objavljujući dobrotu Božju prema svima ljudima. Zato ga je, kaže himan i Pavao s njime, Bog preuzvisio. To je novozavjetni izraz ne samo za uskrišenje Raspetoga nego i za unošenje u stanje eshatonske proslavljenosti te sjedanje zdesna Bogu. Iz tog uskrsnog i proslavljenog stanja Krist može spašavati sve ljude. Upravo zato imaju se pred njim prignuti anđeli na nebu (nebesnici), ljudi na zemlji (zemnici) i pokojnici (podzemnici). Svi oni kliču sa zajednicom krštenih: "Isus Krist jest Gospodin!" To je kratko vjerovanje prve Crkve. Priznavati Isusa Gospodinom znači vjerovati da je sada u proslavljenom stanju s Bogom te da može spašavati one koji se vjerom oslanjaju na njega i krštavaju u njegovo ime.Vjerni Židovi i prvenci pogana pod križem ulaze u Crkvu (Mt 26, 14 - 27, 66)Matej je u svojoj povijesti muke više od ostalih evanđelista istaknuo nastajanje Crkve pod križem.Samo on ima u povijesti muke zgodu o smrti Judinoj (27, 3-10). Ona dobiva puno značenje iz

13

Judina vladanja na oproštajnoj večeri. Kad je Isus najavio da će ga jedan od sustolnika izdati, apostoli se snuždeni glasno pitaju: "Da nisam ja, Gospodine?" (Mt 26, 23). Matej je to formulirao imajući na umu razbježavanje svih učenika (usp. r. 56b). Svi su kukavički pobjegli i zato su na Isusovu najavu znali da Isus zna o njima više nego oni sami. Ponizno su pitali da nisu možda oni. Pitao je i Juda, a Isus mu je dao do znanja da zna za njegovu namjeru (r. 25). Kad je Juda opazio da Isus neće učiniti čudo u prilog sebi te da mu predstoji sigurna nasilna smrt, vraća novac dobiven za izdaju i oduzima sebi život. Iako je - kao Petar koji je izašao nakon izdaje van i gorko zaplakao u znak spremnosti na obraćenje - znao da Isus nije zlopamtilo te da rado oprašta, nije smogao snage za ponizno kajanje. Matej bilježi da se po njegovoj izdaji ostvarilo proročanstvo o odbačenom vođi (usp. Zah 11, 12-13 i Jr 32, 6-9). Time se raskida savez između Boga i njegova naroda Izraela te otvara mogućnost za sabiranje pogana u novi narod Božji.U procesu pred Rimljanima nije bilo dovoljno izaći s optužbom da se Isus pravi transcendentalnim Mesijom Pomazanikom, koji je Sin Božji (usp. Mt 26, 63-64). Zato su tužitelji tu optužbu iskrenuli u političku: ako je Isus Mesija iz kraljevske loze Davidove, onda se pravi židovskim kraljem (usp. Pilatovo pitanje u Mt 27, 11). U toku suđenja pred Pilatom upraviteljeva žena poručuje: "Mani se ti onoga pravednika jer sam danas u snu mnogo pretrpjela zbog njega" (27, 19). U njoj vidi Matej i prva Crkva s njime prvence pogana koji se zanimaju za Isusa i traže informaciju o njegovu pokretu, o kršćanstvu. To je još više naglašeno ispoviješću sastanka nakon izdahnuća Isusova: "Satnik i oni koji su s njime čuvali Isusa vidješe potres i što se zbiva, silno se prestrašiše i rekoše: 'Uistinu, Sin Božji bijaše ovaj" (27, 54).Marko i Luka kažu da je ovu ispovijest izrekao samo satnik, a Matej ističe i njegova tri druga koji su od strane rimske vlasti bili zaduženi za javni red u toku izvršenja smrtne kazne nad osuđenikom. Pripisujući ispovijest pod križem svoj četvorici vojnika, Matej govori iz iskustva svoje Crkve sastavljene od obraćenih Židova i pogana. U Crkvu mogu ući svi koji pristaju uz Raspetoga kao Sina Božjega, kao Gospodina. Pritom se već kršteni trebaju tako ponašati prema zainteresiranim Židovima i poganima da oni požele u Crkvu ući i u njoj ostati.Matej jedini spominje uskrsnuće mrtvih na Veliki petak (usp. 27, 51-53). Sam potres, razdiranje hramskog zastora i ovo uskrsnuće mrtvih znakovi su kojima Božja priroda prati umiranje nevinog pravednika, kidanje Starog saveza i nastajanje Crkve kao zajednice Novoga saveza. Matej ne čeka uskrsno jutro da navijesti novi život uz Krista. On povezuje otajstvo križa i uskrsnuća. U svjetlu uskrsnog jutra vidi početak Crkve sabrane od Židova i pogana već pod križem Isusovim.Ovakva povijest muke prema Mateju podsjeća nas najprije da je Crkva sastavljena od obraćenih grešnika poput Petra. Tko doživi svoju moralnu slabost i vjeruje kako mu Bog u Isusu oprašta, može u Crkvu ući i u njoj ponizno ustrajati. Nadalje, Crkva su svi oni koji se sabiru oko križa Isusova -Židovi i pogani. Isus je središte Crkve. To nikada ne smijemo smetnuti s uma, osobito u ovim danima Velikog tjedna.

Dr. Mate Zovkić: GODINA A: http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=112 GODINA C: http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=114GODINA B: http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=113

http://www.don-ivica.net

GODINA A 2010/11 Nedjelja, 17 Travanj 2011 Homiletsko razmišljanje nad biblijskim tekstovimaEvanđelje (Mt 21, 1-11) Pretpostavljamo da je Isus posljednje noći svog života provodio u Betaniji, u kući Lazara i sestara. Onda je, ujutro išao u Jeruzalem, a navečer se vraćao mimo Betfage. Put je svakako vodio preko Maslinske gore.

14

Prvoga dana u tjednu, dakle u nedjelju Isus odlazi u Jeruzalem. Ovaj tekst je teološki vrlo dubok i dobro razrađen. Pri tome su važni ovi elementi:  Usklik „Hosana Sinu Davidovu“ je mesijansku usklik. Vladalo je iščekivanje osloboditelja koji dolazi, koji je trebao biti velik kao David (1000 godina prije Krista, potjerati Rimljane i osnovati novo, veliko Davidovo kraljevstvo. Isus nije htio biti nikakav politički, a još manje vojnički mesija. Zato se držao oprezno s titulom Mesije)Bacanje odjeće po putu i mahanje palminim granama su također elementi mesijanskog slavlja (slično crvenom tepihu i zastavama kod državničke posjete).Isus ne jaše na konju pri ulasku u grad kao što su to činili vladari, nego na magarcu- vučnoj i radnoj životinji malih i siromašnih ljudi. Riječ proroka Zaharije 9.9 je ovo naznačila: Isus je blagi i mirotvorni Mesija.Homilija bi mogla rastumačiti povijesne i geografske elemente, ali prije svega očekivanja onog vremena u odnosu na Mesiju. Uvođenje zajednice u mesijansko slavlje je čin mistagogije.Misno slavljeSvakako bi se trebalo okupiti izvan crkve i u procesiji krenuti prema crkvi – Može se upotrijebiti predviđeni uvod iz Misala ili reči svojim riječima.Pozdrav: Sve vas skupa, najsrdačnije pozdravljam jutros, na početku ovog bogoslužja kojim započinjemo i otvaramo Svetu ili Veliku sedmicu.Danas na Cvjetnu nedjelju, na poseban način, mislimo na Isusov ulazak u Jeruzalem. Udaljili smo se malo od crkve da slušamo Riječ Božju, da se prepustimo Kristu, koji se prepustio nama svojim cijelim životom, da bismo svjesno išli jedan komadić puta s onim koji nas uvijek prati na svim našim putovima.Znamo, to islavimo u svakoj svetoj Misi, da je ovaj put, kojega naša procesija želi predočiti, put preko muke i patnje došao na taj cilj, da bi slavodobitno ušao u uskrsnuće i vječni život.A sada ćemo blagosloviti naše palme, simbol pobjede i života i ujedno moliti jedan za drugoga.Uvod u oba čitanja:Čitanje iz Starog zavjeta nam govori o sluzi Gospodnjemu koji se, usprkos svim protivštinama, nije sustezao vršiti volju Božju i biti uz ljude. I to čitanje nam pokazuje na Sina Božjega i u himnu Novog zavjeta ga se slavi kao Isusa Krista koji se ponizio i sasvim dragovoljno primio muku, sve do konačnog odbačenja i smrti na križu.Sam Bog – tako nam govore oba teksta – prepoznaje ovo odreknuće sebe i pomaže i uzvisuje.Molitva vjernika:Pred svemogućeg Boga uznesimo naše molitve i prošnje:/Preporuča se kao molitvu vjernika pjevati: Bože daj mir jedinstvoPomozi svima koji su ovdje prisutni, kao i svim vjernicima, da se možemo sabrati u ovim svetim danima, da se možemo usredotočiti na slavljenje muke, smrti i uskrsnuća tvoga Sina, molimo teUčini da kršćani budu sve spremniji slijediti Krista i nositi križ tako da, po tom znaku neograničene ljubavi, budu pomoć i drugim ljudima. Posebno te molimo za sve bolesnike naše župe kojih ćemo se sada, u tišini, sjetiti…./kratka tišina/ molimo teDaj da svi žalosni i obeshrabreni uvide tvoju poruku da se iz patnje i promašaja može doći do spasenja, da otkriju smisao patnji i trpljenja, molimo teBudi uz umiruće, olakšaj im napuštanje starog života i neka se predaju tvojoj volji tako da postignu vječni život, molimo teNašim pokojnima, koji su te ovdje, na našim putovima slavili hodajući kroz život, kao i svim pokojnima udijeli slavu uskrsnuća ..molimo teNa tebe se oslanjamo i u tebe stavljamo naše povjerenje, zahvaljujemo ti po Isusu Kristu, tvome sinu, kojega si uskrisio od mrtvih i postavio iznad sviju. I sada živi i kraljuje s tobom, u vijeke vjekova,.MeditacijaBlagoslovljen ti, koji si izvor života,koji poput izvora izvire u ljudimaBlagoslovljen budi zbog tvoje žive Riječi.Molimo te protiv smrti,protiv zloćudnosti našeg visokog standarda:

15

koji je na dobrobit malog brojaa na teret ogromnom broju –protiv trgovine oružjemi smrti tisuća- svakog novog dana.Žalostimo se zbog naših pokojnika,zbog svih onih,koji nisu tu,zbog sve djece tvoga, židovskog narodaubijenih u noći strave,zbog svih ljudi, koji su i danas progonjeni,zlostavljani i uništavani.U tvojim crnim ljudima u Južnoj Africiprobudi snagu, blagoslovi im pobunu,blagoslovi ih hrabrošću i ustrajnošću,posrami njihove neprijatelje,postidi moć i silu jakih,a tvoje bijele ljude tamoobrati ih, u njihovim srcima.Molimo te za djecu bez roditelja,za bjegunce bez budućnosti,za bolesne bez nade u ozdravljenje;za sve, koje nitko ne susreće;nitko ih ne prihvaća,bez riječi, koje bi im nešto rekle;koji su postali poput nijemih,koji grizu šutećirazmišljajući o osveti, guše se u bijesu.Pogledaj na nas razbješnjele jedni na druge,kojima je neprijateljstvo postalo sve.Sruši barijere.Gledaj na sve koji na zemlji žive, većina u neimaštini i bijedi,a neki na teret mnogima.Daj da mi budemo jedno drugom snaga.Daj da jednom vidimo ono čemu se nadamo:konac progona i mučenjakoji se čine životinjama i ljudima,svijet gdje neće biti dobro samo na nekim mjestimanego svuda, za svu našu djecu.I daj da ustrajemo u takvoj čežnjii ne prestanemo gledati naše vizije:da ćemo živjeti i nakon smrti. AmenHuub Oosterhuis: za pravdu i mir U mnogim župama sada slijedi klanjanje bilo 6 satno ili 40 satno. Dobro je to klanjanje započeti procesijom.Gdje misa završava bez klanjanja dobro je uzeti blagoslov iz Misala. Obrazac Muke.Propovijed:a)Inspirirano samo insceniranjeSlavlje i muka – nespojive suprotnostiDanašnjom nedjeljom ulazimo u „Svetu sedmicu“ koju nazivamo i „Velika sedmica.“ Činjenica je da je Cvjetna nedjelja „ulazna vrata“ pred- događajima. I to s kontrastom vrijednim pažnje: nakon svečanog ulaska i klicanja Kristu, Mesiji sve se kida ulaženjem u povijest muke. Mi, zajednica, bačeni smo iz pobjedničkog ispovijedanja vjere u brutalnu realnost izdaje, intriga,

16

laži, podmićivanja, pobožno maskiranih igara moći. Prije, u godinama prije Koncila, ovaj se kontrast označavao simbolima: kod svečanog ulaza svećenik je nosio crvenu odjeću, a onda je oblačio tamno ljubičastu. Liturgija dva tako različita događaja nam daje pretpostaviti da su ta dva dijela na silu sastavljena. U stvarnosti, postoji neka nutarnja povezanost. I to želimo otkriti za vrijeme Isusovog ulaska u Jeruzalem. Kakvu poruku ima ovo evanđelje koje smo čuli izvan crkve? Hodočašće u sveti gradPogledajmo najprije odakle su došli Isus i njegovi učenici. Tu se govori: s Maslinske gore, gdje je ležalo selo Betfaga, nedaleko od Betanije. Ovo geografsko opisivanje - evanđelist time nije htio imati lijepu kulisu. Ne, nego je htio time reći da se ovdje radi o nečem sasvim konkretnom i da ovdje se ne izmišlja. Betfaga je bila seoce u blizini Jeruzalema, spadalo je pod grad Jeruzalem i u tom selu su učenici, na Isusovu želju, organizirali magarca. Možemo opisati detaljno Isusov put u Jeruzalem. Ide s istoka iz Betanije, preko Maslinskog brda i približava se Svetom gradu. To je bio poseban trenutak. Jer se s Maslinske gore može prvi put vidjeti Hram, pogled na kojega zakuca svako hodočasničko srce. Hram je bio optočen teškim zlatnim pločama, koje su na suncu gorjele kao oganj. Odavle se moglo vidjeti i hramska dvorišta, prije svega predvorje s oltarom za žrtve paljenice s kojeg se dizao oblak dima, a iza zlatni zid samog Hrama. Isus je poduzeo ovaj put na Cvjetnicu. Ne samo on, nego su ovaj put učinili brojni hodočasnici koji su tog dana išli u Hram, jer su dolazili najveći dani hodočašća i svi su bili uzbuđeni zbog pogleda koji im se pružao s Maslinske gore. A kako su ulazili u grad koji je bio opkoljen masivnim zidovima, trebali su proći kroz takozvana „Lijepa vrata“, kasnije prozvana „Zlatna vrata“ odakle je put vodio ravno na hramski trg.Put u odlukuI toga jutra su prolazile rijeke hodočasnika kroz ta vrata. Nalazimo se par dana pred velikim židovskim blagdanom, proljetnom svečanosti, Pashom. Tako je bilo i veliko mnoštvo. Svi su oni imali iza sebe poprilično dug put i pješice su ulazili kroz „Zlatna vrata“ u grad, Ne bi ni jednom hodočasniku došlo na pamet ući u grad jašući na magarcu. Magarac je bio radna i vučna životinja siromašnih, običnih ljudi. Na njima se gonilo žito, drva, posude s vodom, a ponekad bi se još na to i uzjahalo. Na magarcima se gonilo plodove polja, lubenice, grožđe ili posude s uljem na tržnicu u grad. Ali kao hodočasnik, ulazilo se pješice u grad.Isus drukčije!A je li Isus uopće došao kao hodočasnik? Ili je želio ipak nešto sasvim drugo?Da li je svjesno tražio sukob sa religiozno-političkim vođama u Jeruzalemu? U ovom gradu, ondašnjem glavnom gradu Palestine, treba pasti odluka da li će vođe prihvatiti ili odbaciti mesijansku ponudu o dolasku Božjega kraljevstva. Je li zato Isus posudio magarca da na njemu uđe u grad? Trebamo poći odatle da je Isus baš svjesno izabrao takav inscenirani ulazak. Ali zašto? Što je planirao?Nepolitički kraljJoš za vrijeme svog djelovanja morao se boriti protiv krivog razumijevanja. On je trebao biti Mesija kakvog je narod želio: političkog mesijanskog kralja iz kuće Davidove, osloboditelja koji će, konačno, potjerati osvajače i opet uspostaviti vlast. Raspoloženje naroda je bilo poprilično podgrijano. Bijeda i veliki porezi, nezadovoljstvo je bilo veliko. Zeloti su vodili nekakav podzemni, partizanski rat. U takvom raspoloženju je išao glas pred Isusom da bi on mogao biti osloboditelj i zato se, po cijelom gradu, pričalo da dolazi. A ipak, Isus nije podlegao ovoj napasti dopustiti da ga učine narodnim junakom. Ponaša se sasvim drukčije. Nasuprot zemaljskih mesijanskih očekivanja on postavlja sasvim druge znakove, svojom nepolitičkom gestom: ulazi u grad jašući na magarcu – ne nego na magarici! Kakav je to kralj koji hoće osvojiti grad i osloboditi, a jaše na magarcu! Osloboditelji, osvajači, pobjednici ulaze jašući visoko na konju, ali nikako ne na magarcu! Svakoga su dana to Židovi mogli doživjeti kod Rimljana. I usprkos ove smiješne i siromašne inscenacije, mnoštvo mu priređuje prave ovacije: prostiru haljine po putu, to znači stavljaju mu crveni tepih,. Prate ga uzvicima: „Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje, slava i mir na visinama.“ Pravo narodno veselje i čežnja! Kidaju palmine grane i grančice sa stabala i mašu s njima, ne za to da bi imali u rukama nešto zeleno, jer počima proljeće, nego grane palme su označavale političku neovisnost za vrijeme Makabejaca,

17

150 godina ranije. Palme u rukama hodočasnika i poklici 'Hosana u visinama' prate hodočasnike u grad kroz velika, dvostruka vrata i približavaju se hramskom trgu. Ovaj ulazak poprima političku dimenziju mimo Isusove želje i to pod budnim okom osvajača. Nikakvo čudo da su hramski čuvari i ljudi iz sigurnosti bili nervozni. Isus je znao da su u narodu isprepletena vjerska očekivanja i nacionalne želje. On je znao da mesijansko klicanje počiva na nesporazumu, na očekivanjima koja će on kasnije razoriti. Samo par dana kasnije pred Pilatom će razjasniti: Da, ja sam kralj, ali moje kraljevstvo nije od ovoga svijeta (usp 18,36). I zato takvo Isusovo nepolitično insceniranje. Cvjetnica je, dakle, demonstracija protiv svake vrste „političke teologije“ koja koristi vjeru u mesiju na krivi način, da direktno promijeni sistem. To nije bila Isusova volja, nego indirektno „putem promjene“ srca ljudi, promijenit će se i društveno ponašanje i odnosi. Inspiracija iz PismaOstaje pitanje odakle je Isusu došla ideja tako inscenirati svoj ulazak u grad? Evanđelje nam daje odgovor. Isus je crpio ideju iz Pisma, iz proroka Zaharije (9,9): „Reci kćeri Sionskoj, evo kralj tvoj dolazi. On je mirotvorac, jaše na magaretu, mladetu magaričinu, mladoj teglećoj živini.“ Ova magarica je znak mirotvornog kralja, nenasilnog kralja. Ona je i Isusovo priznanje poniznoj ništavosti i konačno, muci. To znači da Isusovo insceniranje nije bilo samo svjesna, nepolitička gesta. Mnogo više, to je bila njegovo zadnje, demonstrativno traženje da jeruzalemska elita vođa prihvati njegovu sasvim drukčiju mesijansku poruku. Teolozi Pisma i hramski svećenici poznavali su svaki zarez, svako proroštvo Pisma. Onda su mogli Isusa koji jaši na magarici prepoznati kao sasvim drukčijeg, miroljubivog kralja. Ovdje sada razumijemo što znači kad Isus govori o sebi da je došao da se ispune Pisma. To znači da Isus uči da njegov cijeli život i sve životne situacije naučimo promatrati u povezanosti sa Pismom, posebno proročkim knjigama. Tu, i u osobnom razgovoru s Ocem, on je dobivao samospoznaju, značenje života i životnu mudrost. On se inspirirao Svetim pismom u svom ponašanju i djelovanju. Ovdje mu je volja Očeva, to mjerilo njegova ravnanja, bila sasvim konkretna. Ovdje nalazimo i posljednji razlog zašto je Isus ušao u muku, jer ga nije poticalo ništa drugo osim volje Očeve i nije imao nikakva druga očekivanja.Mi i Sveto pismoI sada dolazi u pitanje naše biti kršćanin. Koje značenje ima za nas riječ Božja, Pismo Staroga i Novoga zavjeta? Poznamo li ih? Da li i nas inspiriraju sveti tekstovi na ponašanje i djelovanje – kao Isusa? Crpimo li i mi iz njih značenje našega života i njegovo tumačenje? Tražimo li u njima volju Očevu? Sigurno, ako činimo spoznatu volju Očevu, onda nam to može donijeti poteškoće. u jednom praktično – ateističkom – kršćanstvu neprijateljskom društvu, ali isto tako i građanskom pseudo (lažno – prividnom) kršćanstvu. Za što se danas želimo odlučiti kao zajednica i kao pojedinci? Želimo li sve činiti da bismo imali moć, da bismo se činili velikima, da nas slave i hvale, ili želimo ispuniti poslanje po Isusovim tragovima koje, kao kršćani, trebamo ispuniti u današnjem društvu?PoštovanjeVratimo se slavlju današnje nedjelje. Nosimo grančice u rukama, koje su prije toga blagoslovljene. Klicali smo i uzvicima poštovanja onih ljudi: „Hosana Sinu Davidovu“. Poštovali smo našeg Mesiju i kralja. On i samo on je naš kralj i Gospodin. Tako treba ostati cijelog života.1."Svi čine tako"Vrlo često čujemo: "Pa svi čine tako!" Na taj način opravdamo sebe i svoja djela. Pa i djeca i mladi tako argumentiraju: "Pa svi drugi tako čine, zašto ja ne bih smio?"Tako su valjda mislili svi oni koji su radosno i puni ushićenja, na Cvjetnicu, klicali: 'svi drugi kliču i ja ću.' Ali su isto tako, na Veliki petak, tulili s masom: "Raspni ga!“– 'tako svi hoće pa i ja.'Pa i Petar je došao u napast. Kad su svi Isusa zatajili i zanijekali, zanijekao ga je i on. Iako njegove usne nisu izustile "Raspni ga…", ipak nije imao hrabrosti ostati kod istine.

18

"Lagati? – Pa tko danas ne laže?""Svake nedjelje u crkvu? – Pa tko to danas čini?""Pobačaj? – Pa i tako svi to čine!""Nevin do braka? – A tko se toga još drži?"" Rastava – pa svi se rastavljaju."Sestre i braćo, opasno je uzeti masu kao mjerilo. A prije svega ako time želimo prekriti i opravdati naše grijehe.Opasno je ostati kod mase, samo zato činiti s masom, jer se želi biti samo sudionik mase. Isto tako nije dobro činiti ono što svi drugi čine - jer svi drugi tako čine – pa i onda kad se radi o dobru. Nisu samo mladi podložni tome kad se podlažu volji roditelja iako su drugačijeg mišljenja kad se radi o njihovoj grupi.Bolje je biti opredijeljen čovjek, spreman uvijek stajati uz istinu. Isus reče Pilatu: "Došao sam da posvjedočim za istinu ". Svjedočenje se, na grčkom, kaže "martyrium" – a konačno to znači biti krivo shvaćen, trebati trpjeti, biti ismijan.Istina za koju dajemo svjedočanstvo nije neka teoretska istina, nego potpuno konkretna: Mi smo ovdje, jer ljubimo Boga – i Bog nas ljubi. To je istina i te se istine ne smijemo nikada stidjeti.2. I danas brza promjena javnog mnijenja utječe i na naše razmišljanje. Još nam odzvanja u ušima slavlje Hosana, procesija s maslinovim grančicama, a doskora, u petak: „Propni, raspni ga!“Koliko smo puta sami naglasili da je naše vrijeme brzo vrijeme. Danas zvijezda, sutra zaboravljen. Danas hvaljen i slavljen političar, sutra potpuno odbačen. Danas junak, sutra žrtveno janje. No, evanđelje nam jasno pokazuje da je tako bilo i u Isusovo vrijeme. U nedjelju 'hosana', u petak 'propni – raspni ga'. Dakle, to ni u Isusovo vrijeme nije bilo drukčije. To, sasvim sigurno, spada u bit čovjeka.Zavijati s vukovima, plivati sa strujom, samo ne biti po strani, loptu lagano zadržati. Onaj koji nema kičme, ne može je ni slomiti.Znamo da je Isus svim tim ljudima oprostio. Pa i Petru koji je sigurno najviše proigrao ljubav i povjerenje. No, jer Bog to sve podnosi i ne uzvraća, trebali bismo se čuvati da ne upadamo uvijek iznova u iste pogreške.Mladi su skloni sakriti se iza neke grupe, klike. 'Zato što svi drugi tako čine, ne trebam se opravdavati, kao ni za ono što drugi propuštaju kao i ja.' Kako se izgrađuje ponašanje u jednoj klapi, grupi vrlo je kompliciran proces. Tu svakako određenu ulogu igra savjest svakog pojedinca, osobna hrabrost, ali i komoditet i bezobrazluk imaju svoju ulogu.Zastrašujuće je kako se malo ljudi mijenjaju kad odrastu. Onda su druge klape: kolege s posla, obitelj, bračni drug, prijatelji ili prijateljice. Ono što ostaje je mješavina osobne savjesti, hrabrosti, komotnosti i bezobrazluka.Možda vam smeta ova oštra riječ "bezobrazluk". Time se ne misli ni na što drugo nego na nedostatak hrabrosti sebe učiniti neobljubljenim, biti ismijan, sloviti kao nervozan, ili kao nešto neobično, izvanredan, pobožnjaković, zaostao, kao onaj koji voli dugo spavati ili kao apostol morala ili kao ulizica.Pozivam vas da skupite cijelu svoju hrabrost. Trebat će vam.Pozivam vas da dođete ovih dana na ispovijed, s prijateljima, klapom, obitelji. Odvažnima pripada kraljevstvo nebesko.Da, jasno, trebalo je završiti na ispovijedi. Pazite da zbog toga ne postanete omraženi!Upravo to.3.Tko je Isus KristOva propovijed se drži teksta drugog čitanja i produbljuje ga u obliku teksta – meditacije ( s obzirom na čitanje Muke).Cvjetnica, početak Velikog tjedna i time uskrsne drame koju Crkva, u ovom tjednu sjećajući se, slavi. Možemo se pitati i neka nas ovo pitanje prati cijelog Velikog tjedna: tko je Isus Krist za nas i za čovječanstvo? Danas ga, mi ovdje, slavimo kao kralja koji je ušao u Jeruzalem, na Veliki

19

četvrtak će s nama slaviti gozbu, na Veliki petak umire na križu dajući za nas svoj život, a u uskrsnoj noći nam se objavljuje život koji od njega izlazi.Današnje čitanje iz Poslanice Filipljanima daje nam odgovor i poziva nas da se zaustavimo, zamislimo nad pitanjem tko je Isus Krist.Isus Krist je bio jednak BoguIsus je za nas Bog, nedokučivo dalek, a ipak ljudima tako bliz u onom čovjeku iz Nazareta, koji ide svojim križnim putem, putem kojega mu je Bog odredio – za nas.Nije se držao svoje jednakosti s BogomOn koji nije zahtijevao poštovanje, poklon koji mu pripada kao Bogu, koji se odriče svog božanskog autoriteta, Isus koji u svom božanstvu želi biti bliz nama ljudima.Nego ponizi sam sebeIsus silazi dolje, izlazi iz sebe samoga, postavlja se na istu razinu kao i mi. Sada mu možemo gledati u lice. Biti s njim na ti.Postaje poput slugeNjegov «silazak» ide do najnižeg. Čini sebe malenim i slugom za Boga – po predanju u volju Gospodnju, poput sluge.Sličan ljudimaU strahovima, u granicama, ali i u svom odnosu prema Bogu Ocu.Njegov život je bio jednak ostalim ljudimaS djetinjstvom koje nije bilo vrijedno niti jedne riječi, jednostavnim ponašanjem, udomljen u društvu židovske vjere.Ponizi sam sebeI još jednom pozvan da se sam ponizi – a ne da ga mi ljudi učinimo malenim – Isus Krist, sin Božji – po volji Božjoj, a ne djelom naših ruku.Postavši poslušan do smrtiSve do zadnje konsekvence, neizbježne – pa i za Isusa – sve do smrti na križu. (PAUZA zaustavi se ).I zato ga Bog preuzvisiNjega koji je bio ponižen i doživio po križu i preko njega suprotno. Po križu je bio osuđen i pogubljen. Na križu se objavljuje Isusova veličina.I darova mu imeTek u uzdizanju na križ čovječanstvo doživljava i shvaća o kome se radi.Ime nad svakim imenomKoje je veće od bilo kojeg imena u povijesti osoba koje su igrale ili će igrati bilo kakvu ulogu i koji su smatrali da povijest svijeta drže u svojoj ruci.Da se u imenu Isusovom pokloni svako koljenoCijeli svijet je u pokretu i štovanju toga Imena koje nam donosi spasenje.Nebesnika, zemnika i podzemnikaSvi anđeli i nebeski stvorovi, sva nad osjetilna bića, svi stvorovi na zemlji, pa čak i oni koji žive u podzemlju – pokojni.I svaki će jezik priznatiDa, svatko će na ovome svijetu naći pravoga kralja svijeta.Da je Isus Krist u slavi Boga Oca, amen.4.Samo gledatelji ili ići s njimViše nego junakKad sam bio student, iznenadili smo kolegu koji se vraćao s praznika, svečanim dočekom. Kad je vlak ušao na stanicu, prostrli smo pred njegov vagon crveni tepih, pozdravili smo ga s muzikom i čašicom dobrodošlice. Uživali smo gledati kako se ljudi zaustavljaju, znatiželjno gledaju što se događa, jer se uvaženog gosta ne bi tako čekalo. A još više nas je radovala zbunjenost iznenađenog kolege. Jer nije imao drugog izlaza, prihvatio je igru i glumio junaka.Kao tim putnicima, trebalo je nekoć biti i stanovnicima Jeruzalema kad je Isus, jašući na magarcu, ušao u svoj sveti grad. Neki su ga promatrali kao zvijezdu, oduševljene mlađarije.

20

Drugi, koji su Isusa poznavali samo po pričanju, možda su mislili da je to pohod velikog propovjednika koji je na ovaj način htio probuditi pažnju ljudi. Oni koji su poznavali Bibliju možda su to vidjeli kao proročki znak kako je to Zaharija prije mnogo vremena zamišljao. Politički budni duhovi gledali su u tome novu provokaciju i početak novog vremena kad će Mesija uspostaviti svoju vlast.Neočekivani preokret Možda su samo neki pretpostavljali kako će se situacija zaoštriti i kakav će biti konačni izgled za povijest. Mnogi ga slijede, posipaju cvijećem, prostiru svoje haljine, mnogi će od njih uskoro vikati: 'propni ga'. Mnogi će se razočarani okrenuti i ići svojim putem, a ne mali broj će se kao znatiželjni naći na ulici kad ga se bude potezalo na Golgotu. A prijatelji će se, u strahu, dobro sakriti da ne bi bili s njim razapeti. Na prste se može izbrojiti koliki su stajali pod križem kad je umirao.OdlukaMnogi su došli slaviti Cvjetnu nedjelju, više nego obične nedjelje. Pripravljaju svom Gospodinu svečani doček kao Mesiji. I mi stojimo pred istim zahtjevom kao ljudi onda: hoćemo li biti nezainteresirani gledatelji, koji očekuju sljedeći događaj kad ovo završi? Hoćemo li se i mi utopiti u masi kad postane neugodno biti kršćaninom? Hoćemo li promijeniti zastavu kad to bude politički oportuno? Ili ćemo ići s njim, pa i onda kad nas vodi nepoznatim putovima? Stojimo na početku svete sedmice u kojoj ćemo, u duhu, ići s Isusom od svečanog ulaska u Jeruzalem do muke, smrti, uskrsnuća.Molimo Gospodina da nam dade snage i odvažnosti, po razmišljanju o njegovu putu, da mi kao kršćani nađemo vlastiti put i njime idemo.

http://www.glas-koncila.hr/

Nedjelja muke Gospodnje - Cvjetnica (17. travnja)Iz 50,4-7 * Ps 22,8-9.17-20.23-24 * Fil 2,6-11 * Mt 26,14 - 27,66»Hosana« i »Raspni ga«Nedjelja Cvjetnice kojom ulazimo u Veliki tjedan omogućava nam da doživimo svu širinu ljudske tragike: kroz povike svjetine – »Hosana« i »Raspni ga« – na početku, prigodom Isusova ulaska u Jeruzalem pa do njegove osude, križnoga puta i konačno sramotne smrti na križu. U jednom je danu i događaju sažeto čitavo događanje tjedna koji je pred nama: ljudsko očekivanje naspram tog Isusa iz Nazareta, proroka i mirotvorca konfrontirano s užasnom stvarnošću njegova trpljenja i smrti u posvemašnjoj napuštenosti i nemoći.

Matejev izvještaj muke ističe riječi satnika pod križem: »Uistinu, ovaj bijaše Sin Božji!« Satniku je bila zadaća nadgledati izvršenje osude i napraviti o svemu izvješće. Iako bi se moglo pretpostaviti kako je za njega to bila jednostavno rutina, ipak za njega to nije bilo tako. Ovdje se nije radilo o bestijalnom ubojici ili očiglednom zločincu već o jednom mirnom, za mir zauzetom čovjeku u čijem su procesu ostala mnoga otvorena pitanja. Sigurno mu nije promaklo da je optuženi i osuđeni Isus usprkos bičevanju, poruzi, mržnji i bijesu njegovih tužitelja sačuvao dostojanstvo. Kod drugih raspeća obično su se čuli povici puni mržnje, psovke, proklinjanja, no ne i u ovom slučaju. Takvo što ovaj satnik još nikada nije doživio. Nijedno od tadašnjih brojnih raspeća nije bilo ovome slično. I to zbunjuje satnika, tjera ga da u tome raspeću i u Raspetome gleda nešto više i dublje. U času kada Isus ispušta duh on se osjeća ponukan izjaviti: »Uistinu, ovaj bijaše Sin Božji!«

Smijemo pretpostaviti i vjerovati da su te satnikove riječi izraz vjere mlade kršćanske zajednice, ali i današnje Crkve, vjere u Isusa koji na čudesan način, usprkos poniženju, muci i smrti izlazi kao pobjednik – upravo zato što je Sin Božji!

21

Ono što njemu, poganskome satniku podno križa nije ostalo sakriveno, to mi vjerujemo: čovjek koji je na tom križu izdahnuo ne samo da je bio Sin Božji; on je to i sada, u njemu živi svatko tko svjedoči za njega, njega u životu nasljeduje – i u patnji i u umiranju. Stoga riječima »hosana« i »raspni ga« mora biti dodana i treća riječ kako bismo shvatili istinsko značenje događanja tjedna koji je pred nama: »Uistinu, ovaj bijaše Sin Božji!«

Isusovo umiranje na Golgoti, čas kada se sve zlo svijeta – ljudska zloća, zavist, mržnja i prezir – sručilo na Sina Božjega, ta kulminacija grijeha, zlo u najgorem izdanju, Bog preokreće u suprotnost. Kada se svima činilo da je zlo pobijedilo, događa se definitivni obrat, Bog uzima stvar svojega Pravednika u svoje ruke, i evo uskrsnuća, život pobjeđuje.

Josip Koprek

http://www.kastav-crkva.orghttp://www.sestre-scj.hr/showitem/povijest-druzbehttp://www.rijeka-nadbiskupija.com/eug09/index.html Početak Euharistijske godine 18. travanja 2009. NOVO!!!        www.rikatv.net, ili http://www.rikatv.net http://katehetski.ri-nadbiskupija.hrNove web stranice Riječko bogoslovno sjemenište pokrenulo je novi web portal na adresi http://bogoslovija-ri.hr/http://www.ri-nadbiskupija.hr/http://ri-nadbiskupija.com/ Nedjelja Muke Gospodnje (A), 17. travnja 2011.CVJETNICA: Hosana Sinu Davidovu!

Procesija i blagoslov grančica - Evanđelje: Mt 21,1-11

Kad se približiše Jeruzalemu te dođoše u Betfagu, na Maslinskoj gori, posla Isus dvojicu učenika govoreći: "Pođite u selo pred vama i odmah ćete naći privezanu magaricu i uz nju magare. Odriješite ih i dovedite k meni. Ako vam tko što rekne, recite: 'Gospodinu trebaju', i odmah će ih pustiti." To se dogodi da se ispuni što je rečeno po proroku: "Recite kćeri Sionskoj: Evo kralj ti tvoj dolazi, krotak, jašuć na magarcu, na magaretu, mladetu magaričinu". Učenici odu i učine kako im naredi Isus. Dovedu magaricu i magare te stave na njih haljine i Isus uzjaha na njih. Silan svijet prostrije svoje haljine po putu, a drugi rezahu grane sa stabala i sterahu ih po putu. Mnoštvo pak pred njim i za njim klicaše: "Hosana Sinu Davidovu! Blagoslovljen Onaj koji dolazi u ime Gospodnje! Hosana u visinama!" Kad uđe u Jeruzalem, uskomešao se sav grad i govorio: "Tko je ovaj?" A mnoštvo odgovaraše: "To je Prorok, Isus iz Nazareta galilejskoga."

Čitanje Muke Gospodina našega Isusa Krista po Mateju (Mt 26,14-27,66)

S nedjeljom Cvjetnice ulazimo u liturgijsko razdoblje Velikog tjedna koje je osobito bogato sadržajima i obredima, ali napose Božjom milošću za sve koji u otajstvu Gospodinove Muke crpe snagu za svoje životne muke i jačaju vjeru u vječno zajedništvo s njime. 

Na nedjelju Cvjetnice Crkva donosi cjelovit prikaz Muke, čiji se početak nazire već u događaju Isusova mesijanskog ulaska u Jeruzalem gdje ga je mnoštvo razdraganih sunarodnjaka

22

dočekalo s palminim granama u ruci i povicima: "Hosana! Blagoslovljen Onaj koji dolazi u ime Gospodnje! Kralj Izraelov!" (Iv 12, 13). Tko bi rekao da će se ta veličanstvena slika sretnih ljudi, koji su u svom sunarodnjaku Isusu prepoznali dugoočekivanog Božjeg pomazanika i Spasitelja, pretvoriti u sliku razularene svjetine u čijim je srcima bila samo jedna misao: "Neka se razapne!"? Za vrijeme Isusova javnog djelovanja, dok je propovijedao, liječio, izgonio zloduhe, oživljavao, činio čudesa, neki su njegovi suvremenici bili oduševljeni onime što su vidjeli i čuli, dok su drugi bili do te mjere sumnjičavi da su iz zlobe pratili njegovo djelovanje samo da pronađu dokaze kako bi ga proglasili lašcem i bogohulnikom. No, evanđelja nam ne donose tako snažne obrate ponašanja ljudi prema Isusu kakve uočavamo od onog trenutka kada se Isus svjesno i slobodno predaje u ruke vlastima ovoga svijeta (usp. Iv 19, 11). Ljudska radost zbog Isusova djelovanja na zemlji (usp. Iv 12, 12-17) i Isusova patnja zbog tvrdoće i nerazumijevanja ljudskog srca za njegovo mesijansko poslanje (usp. Iv 1, 11-13) uokviruju sadržaj današnjeg evanđelja, ali i naših osobnih životnih priča i svakodnevnih križeva. 

Obrat se događa ne samo na kolektivnom planu, unutar odabranog Božjeg naroda kojemu je prvomu trebalo biti naviješteno spasenje, nego i na osobnom, unutar male odabrane zajednice Isusovih učenika. Prvi obrat u ponašanju i odnosu prema Isusu vidimo u liku Jude Iškariotskog koji se obraća svećeničkim glavarima riječima: "Što ćete mi dati i ja ću vam ga predati." On je bio jedan od Dvanaestorice, dakle, onih koje je sam Isus odabrao za svoje nasljedovatelje. Ni ostali učenici nisu ostali privrženi Isusu na način kako su to izražavali za vrijeme njegova javnog djelovanja. U Getsemanskom vrtu u trenucima Isusove velike žalosti i tjeskobe, učenici spavaju unatoč molbi da bdiju i mole s njime. Isus ih, čak, zbog toga kori pomalo ironičnim riječima: "Samo spavajte i počivajte!" Vrhunac obrata unutar zajednice događa se u Petrovoj trostrukoj zataji: "Ne znam što govoriš. (…) Ne znam toga čovjeka." S druge, pak, strane možemo zamijetiti obrat ponašanja u nekih osoba koje dosada nisu bile bliske s Isusom, a sada mu, na neki način, postaju bliske u njegovoj patnji. Tako upravitelj Poncije Pilat, unatoč želji razularene mase da presudi Isusovo razapinjanje, traži pojašnjenje: "A što je zla učinio?" i izražava svoje suosjećanje s Isusom Patnikom: "Nevin sam od krvi ove!" Jedan od razbojnika, koji je bio raspet zajedno s Isusom, očitovao je svoju vjeru u Isusovo mesijanstvo riječima: "Isuse, sjeti me se kada dođeš u kraljevstvo svoje" (Lk 23, 42), a satnik pod križem spoznaje istinu o Isusu, koju su iz Isusa pokušavali izvući veliki svećenik Kajfa i ostale židovske vođe u Vijeću: "Uistinu, Sin Božji bijaše ovaj." 

Ovi nam evanđeoski primjeri govore o čovjekovu lutanju u potrazi za Bogom, svojim Stvoriteljem. Sv. Augustin je rekao da je ljudsko srce nemirno dok se ne smiri u Bogu. Isus svjesno na sebe prihvaća svu bijedu ljudske nemoći i nesavršenosti, postavši najslabijim, najnemoćnijim ljudskim bićem kako bi svojom božanskom ljubavlju uzdigao čovjeka i vratio mu dostojanstvo Božjeg stvorenja. Obrati u srcima ovih evanđeoskih likova preslika su naših osobnih duhovnih obrata i previranja. Koliko smo puta obećali Bogu vjernost i ljubav, a svojim djelima činili suprotno? Isus je rekao: ″Tko je vjeran u najmanjem, i u najvećem je vjeran″ (Lk 16, 10). Isus je bio vjeran Očevoj riječi od samog početka svojega djelovanja do smrti na križu. Scena njegova obraćanja Ocu u Getsemanskom vrtu, u trenucima velike tjeskobe i osjećaja napuštenosti od svih, doziva nam u svijest Pavlove riječi Timoteju: ″Ako ne budemo vjerni, on vjeran ostaje. Ta ne može sebe zanijekati″ (2Tim 2, 13). Bog je svoga Sina prepustio svijetu da ga svijet do kraja ogoli u njegovoj čovječnosti kako bi ga mogao spasiti istinskom Sinovljevom ljubavlju i vjernošću. Isusovo je poslanje, poslanje ljubavi koja se daje do kraja za čovjeka. Njegova je vjernost i ljubav neovisna o našoj vjernosti i ljubavi jer ona u svojoj biti ″ne zavidi, ne hvasta se, ne nadima se, nije nepristojna, ne traži svoje, nije razdražljiva, ne pamti zlo, ne raduje se nepravdi, a raduje se istini; sve pokriva, sve vjeruje, svemu se nada, sve podnosi, nikad ne prestaje″ (1Kor 13, 4-7). Samo je takva ljubav mogla spasiti svijet od propasti. Samo takva ljubav daje ovom svijetu ″dah života″ (usp. Post 2, 7) po kojemu on prepoznaje i slavi svoga Stvoritelja.

23

Vrhunac Božje neizmjerne ljubavi izrečen je na Posljednjoj večeri: "Uzmite i jedite! Ovo je tijelo moje! (…) Pijte iz nje svi! Ovo je krv moja, krv Saveza koja se za mnoge prolijeva na otpuštenje grijeha." Euharistija je izvor svih milosti, ali i ostvarenje nebeske stvarnosti ovdje na zemlji. Ona je zahvalno veličanje Božje spasonosne ljubavi prema čovjeku i svijetu. Koliko smo uistinu svjesni susreta s euharistijskim Kristom i snage koja nam se nudi tim susretom? Koliko smo uopće sposobni živjeti od primljenih euharistijskih milosti ili smo, poput nekih likova iz današnjeg evanđelja, unatoč tomu još uvijek u potrazi za živim Bogom? Trebamo li i mi, kao članovi Vijeća iz evanđelja, neke jasnije dokaze o njegovoj božanskoj snazi u našem životu? 

Nalazimo se u liturgijskom vremenu koje je toliko prožeto Božjom ljubavlju i milošću da je gotovo nemoguće iz njega izaći nezahvaćeno. Isus je rekao svojim učenicima: "Bdijte i molite da ne padnete u napast! Duh je, istina, voljan no tijelo je slabo." Ne dajmo se zavesti djelima tijela (usp. Gal 5, 19-21) nego se oboružajmo plodovima Duha (usp. Gal 5, 22-23) kako bismo u svomu životu neprekidno uživali istinsku radost susreta s uskrslim Gospodinom.

http://www.virc.at/texte/aktuell_h.htm propovijedi na više jezika među njima i hrvatski www.svetiantunpula.com http://www.frama-pula.tk http://www.samostan-poljud.comhttp://www.zupavostarnica.hr/ Stranica župe Voštarnica u Zadru

http://obitelj.hbk.hrhttp://www.dom-turnic.hrOvo je dom gdje imamo mjesečno misu. O tome pročitajte više na njihovoj stranici.http://www.veritas.hr

Razmatranje

Svijet je pun proturječnosti. Bez tame noći ne bismo se radovali jutru, bez kišnih dana ne bismo pjevali ditirambe suncu, nasukani zbog oseke ne bismo priželjkivali plimu da nas spasi, promrzli i skamenjeni od zime ne bismo „ko ozebli sunce“ čekali prve sramežljive pupove kao nagovještaje proljeća... Koliko to god naivno i često neuvjerljivo zvučalo, svijet je skladno mjesto i sve se na njemu odvija prema planu. Tome redu, skladu i logičnom ustrojstvu pridonosi i smrt jer bez nje nema mjesta novome životu. Pa dobro je znano da ako zrno, pavši na zemlju, ne umre – neće donijeti ploda. Ruža mora ocvasti da bi, s proljećem, na mjestu na kojemu je plijenila pažnju svojom ljepotom, probio novi pup, a onda stasavao, poput djevojčurka, do krasotice za kojom će se ponovno svi okretati. Sve ima svoj kalup i svoj odljevak. Sve ima dvije strane, pa i uskrsno otajstvo kojemu se bližimo, najveći misterij u povijesti svijeta i čovječanstva, neshvatljiv našem srcu i umu.

Pri blagoslovu maslinovih grančica, simbolom veselja s kojim smo, na današnji dan, dočekali Isusa pri Njegovu ulasku u Jeruzalem, čitamo evanđelje koje nas podsjeća na taj slavni događaj. Mnoštvo koje je čekalo Isusa, mašući Mu maslinovim i palminim granama, klicalo je: „Hosana Sinu Davidovu!“ Danas pak čitamo sasvim druge riječi, a srce nam probadaju slijepi povici iz uvijek krvožedne mase: „Neka se razapne!“ Jučer smo Ga dočekali kao vladara svijeta koji je trijumfalno prošao ispod slavoluka pobjede, pod kopita njegovoga ubožnoga magareta prostirući svoje najbolje haljine, a danas Ga se odričemo, nazivamo Ga mlakonjom a ne pobjednikom, nije nam jasno zašto se ne suprotstavi „muški“, silom i moći, nego trpi uvrede, udarce i poruge kao kakva strpljiva kukavica koja se lažno deklarirala svemogućim Sinom Božjim.

24

Jučer smo se penjali na stabla da bismo bolje vidjeli Spasitelja, sretni što smo baš sada, u ovome povijesnome trenutku, na ulicama ovog blagoslovljenog grada, zahvaljujući nebesima da smo suvremenici Isusa Nazarećanina koji nam je vratio nadu i vjeru u „isplativost“ dobrote i blagosti posjevši Ljubav na tron. Danas smo već u gomili koja skandira: „Pusti nam Barabu“, uvjereni da se blagošću Rimljani ne ruše s vlasti, te da je zelotska borba svakako efikasnija od ove koja propagira svako nenasilje i neuzvraćanje zla, dok okupator vlada tvojom domovinom, lukavo vas posvadivši među sobom.

Danas je Cvjetnica, kako joj ime kaže – okupana cvijećem, utopljena u mirisnim laticama, glasna i bučna od neukrotive sreće, a već sutra uslijedit će Veliki petak, najtužniji dan u povijesti, dan muke Kristove, dan strašnog trpljenja jednoga pravednika koji se ljubavlju predao mučeničkoj smrti radi nas, slijepe, gluhe i glupe mase, da bismo po Njegovoj žrtvi ipak dospjeli tamo gdje nas od pamtivijeka čeka naše mjesto.

Pa ipak, te dvije krajnosti – radost dočeka i poruga ispraćaja – morale su se sjediniti u jednoj točki, kao plavetnilo neba i plavetnilo mora, da bi se stopile u istu priču spasenja, odavno zapisanu u Pismu. Tamo, naime, oduvijek stoji da će Sin Božji morati trpjeti i umrijeti da bi se ispunila Njegova slava i da bi se, tim strašnim činom, otvorila nova nada i započeo novi život. Bez smrti nema uskrsnuća, a ono je cilj svakoga kršćanina, svakoga Kristovog učenika, svakoga Njegovog sljedbenika, pa i obraćenika koji je, možda, bio među onima koji su Krista, dok se s križem na leđima penjao prema Golgoti, pljuvali i postavljali mu noge ne bi li pao, a onda se cerili i provocirali: „Ako si Sin Božji, zašto se ne spasiš? Zašto ovo trpiš?“

Isus je znao da nije trijumfalan Njegov ulazak u Jeruzalem onoga prelijepoga dana. Trijumf tek slijedi - izvit će se iz mračnog popodneva Velikoga petka, iz nebeskih suza koje su tada naplavile zemlju, iz krvavih Kristovih rana, iz razderane hramske zavjese. Svanut će zora s praznim grobom, nebo će biti modro kao različak, a slavljenik će se, čist kao suza, u bijeloj haljini uskrsnuća, vratiti svome domu.

U jednomu događaju ujedinilo se poniženje i uzdignuće! Upravo tako sveti Pavao definira Kristov zemaljski „kraj“ u Drugoj poslanici Filipljanima.       Poniženje i uzvišenje Gospodinovo jedan su misterij, jedna tajna vjere. Ovo otajstvo Crkva slavi i sljedećih dana, u Velikom tjednu i na Uskrs, ali ne onako kako se slave uspomene na minule dane, ne onako kako se obilježavaju obljetnice. Crkva „živi“ iz otajstva muke, smrti i uskrsnuća Gospodinova, razmatra svaki detalj neposredno pred kraj Kristova zemaljskog hoda, od pashalnog misterija i ustanovljenja euharistije do uskrsnog otajstva prijelaza iz patnje i smrti u radost novoga života. Pomno evocira sjećanja na Judinu izdaju, na dane Beskvasnih kruhova, večeru s Dvanaestoricom, ustanovljenje euharistije, Kristova duševna „lomljenja“ u Getsemaniju, Njegovo uhićenje i očitovanje pred velikim vijećem, Petrovo i Judino kajanje... Sjećamo se Isusove istine pred pilatovom diplomatskom odlukom, a zatim, zajedno s Njime, počinje i naša muka kroz koju gotovo svakodnevno prolazimo vrteći zrnca Žalosne krunice... Poželimo biti Šimun Cirenac ili Josip iz Arimateje da Mu barem malo olakšamo patnju ili svoje grobno mjesto ustupimo Njegovu izmučenu tijelu. Poželimo utješiti Njegovu žalosnu majku i ne prestati joj se ispričavati, kajati i iskupljivati u ime svoga ljudskog roda. Obasipali smo Ga laticama, a zatim razapeli, da bismo Mu i danas, ispod svakog raspela na svakom križanju seoskih putova donosili cvijeće, u isto Ga vrijeme u svakoj seoskoj krčmi kao kočijaši žestoko proklinjući i psujući... Takvi smo mi ljudi, nestalni poput oceana, hiroviti kao vjetar, uvijek između suza i smijeha, između vjernosti i odricanja, između Hosana i Raspni ga. Ipak, i takve nas je neizmjerno ljubio, svjestan naše ludosti, moleći Oca da nam to ne uzme za zlo jer „ne znamo što činimo“, predavši se za nas bez imalo kolebanja, odrekavši se svoga božanskoga porijekla i krvareći, poput čovjeka, za nas, za otkupljenje naših grijeha i obraćenje koje otključava vrata Neba gdje nas On čeka, raširenih ruku, u bijeloj haljini uskrsnuća. Amen.

25

http://www.hkr.hr

http://www.hkr.hrhttp://www.isusovci.hr/prostorduha/Duhovne vježbe na internetu - DVonlinehttp://www.katolici.org

KTA/KNI

http://hrcak.srce.hr/http://www.fokolar.hr/1000.html http://www.palotinci.hrhttp://www.vitapax.hr/http://www.jesus.2000.years.de/various/basiliche/san_paolo/sp/san_paolo/san_paolo.htmwww.annopaolino.org

http://www.nadbiskupija-split.com/katehetski/kateheze/pps_prezentacija/index.htmlmožete preuzeti dobre i poučne prezentacije

http://www.micromedia.unisal.it/možete preuzeti dobre i poučne prezentacije na talijanskomhttp://www.hkz-gp.de/

http://www.iglesiaendaimiel.com/ http://www.fsr.hr/ http://fsrbrod.blogspot.com/http://fsr-kaptol.hr/http://www.molitve.infowww.gafos.hr/ arhitektura

http://www.graficapastorale.it/

http://qumran2.nethttp://qumran2.net/indice.pax?autore=1136&tutti=1

http://www.qumran2.net/indice.php?id=136&&tutti=1

http://www.qumran2.net/indice.php?id=96&&tutti=1

http://www.qumran2.net/indice.pax?id=96&&tutti=1 PLAKATI ZA POJEDINE NEDJELJE i SVETKOVINE U GODINIhttp://www.qumran2.net/indice.pax?id=136&&tutti=1 http://www.qumran2.net/indice.pax?c=disegni&autore=2769&pag=2plakati za djecu i mlademožete preuzeti dobre i poučne prezentacije na talijanskomhttp://www.videograficapastorale.it/index.php/galleria-immagini/category/17-sfondi-per-manifesti

26

PLAKATI I VIDEO NA GORNJOJ STRANICI ZA NEDJELJE.http://www.qumran2.net/indice.php?c=disegniCRTANI PLAKAT-CRTEŽI ZA CIJELU GODINU (iznad link)http://www.benedictinescat.com/http://www.benedictinescat.com/Montserrat/eucarcat.html prezentacije na španjolskomhttp://www.benedictinescat.com/Montserrat/indexceramita.html http://www.benedictinescat.com/Montserrat/indexceramport.html prezentacije na portugalskomhttp://www.giovannipaolo.it/copiacontroguai/index.htmhttp://lnx.catechista.it/index.php?option=com_docman&task=cat_view&gid=114&Itemid=56 DVIJE STRANICE KOJE IMAJU LIJEPE PREZENTACIJEhttp://www.graficapastorale.comvideo grafika za pastoralhttp://www.kosljun.hr http://www.zupavostarnica.hr/Stranica župe Voštarnica u Zadru

http://www.hamradio.hr/9aff/9AFF-028_Kosljun/kosljun.htm

http://www.tommyswindow.com/downloads_croatian_01.htmhttp://www.forum.hr/archive/index.php/t-232785.html.http://www.hbk.hr/biblija/search.phphttp://biblos.com/ Sveto Pismo na mnoštvu stranih jezikawww.bible-multimedia.orghttp://www.suzazanajmanje.blog.hr/http://vjeronauk.net/ stranica vjeroučitelja ima puno dobrih stvari u ppthttp://www.nku.hbk.hr/vjeroucitelj/ www.republikahrvatska.comDuhovna obnova i seminari u Zagrebu i drugim mjestima u i Hrvatskoj:http://www.republikahrvatska.com/DuhovneObnove.htmlhttp://www.hrvatskauljudba.hr/ http://wwww.carnet.hr/referalni/obrazovni/iom/IlustracijaIPP http://www.bibbiaecomunicazione.it/http://www.svivan.ba/http://www.karmelbsi.hr http://www.benediktinci.hr/

http://zrno.fsb.hr/blago/ ČASOSLOV

http://www.gabriellla.it/ppt.htm http://www.izbicno.info

www.frafranjomabic.info

Danas svečanom procesijom sa maslinovim grančicama  i cvijećem u rukama  počinjemo Veliki Tjedan u kojem ćemo se spomenuti muke, smrti i uskrsnuća Kristova i našom vjerom živjeti sve ove tajne s njime. Stoga se moramo pripremiti i znati iskoristiti vrijeme što je pred nama na onim uputama koje smo imali i proživjeli u samoj Korizmi. Samo vjerom možemo razumjeti sve ove tajne i nikako drugačije. Stoga će nam izgledati, a ne izgleda nego je to tako i točno, da u sva tri godišta Sveta Crkva kao niti ujednoj drugoj prilici ponavlja gotovo sve jednako. Istina, različiti su ulomci evanđelja za procesiju, ali govore o jednom – o Isusovu svečanom ulasku u Jeruzalem gdje će biti osuđen na smrt križa, gdje će umrijeti, ali i uskrsnuti. Zatim tu su i četiri Evanđelja o jednoj te istoj muci, smrti i uskrsnuću Kristovu. Veoma su male razlike u glavnim crtama evanđeoskih izvješća.Svi nam žele reći da su se muka i smrt Isusova dogodili «za nas ljude i za naše spasenje», onako

27

kako molimo u vjerovanju, a to se sve dogodilo po slobodnom posluhu Isusovu nebeskom Ocu po njegovom planu spasenja griješnoga čovjeka kojega Bog ljubi neizmernom ljubavi. On je to učinio za nas jer nas ljubi i dao je svoga Sina.

Njegov Sin nas poziva da mu odgovorimo i mi danas nošenjem križa svaki dan. Istina puno puta se njegov križ ne vidi među nama, ali je tu; tu je Krist koji pati na puno načina i mjesta kao što kaže u usporedbi o konačnom sudu «bijah žedan, gladan, u zatvoru… ne dadoste mi jesti ni piti i ne pohodiste me…». On je dao živod za nas da nas učini Djecom Božjom i učini braćom jedne drugima zapovijedajući nam da ljubimo jedni druge kao što nas je on ljubio i to je najveća ljubav (Iv 15,12…).U svemu ovome nikada ne smijemo zaboraviti današnji naš početak slavljenja ove svete mise procesijom, palminim granama, pjesmom i slavljem samome Gospodinu kojemu smo klicali  «Hosana». Kada je činio čudesa i bio im blizu za sve onda su ga htjeli zakraljiti svi, pa čak i protivnici, a oni maleni su bili spremni dati svoj život za njega. To su potvrdili svečanim ulaskom i kraljevskom počašću kada je ulazio u Jeruzalem. Što sirotinja može više darovati od one jadne odjeće na sebi. Skidali su onu jadnu odjeću i bacali je u znak zadovoljstva pod njegove noge, a ovo zadovoljstvo potvrđivali palminim grančicama i cvijećem kojega ima veoma malo u bezvodnim zemljama, pa je upravo još veći znak ljubavi prema onome kome se počast iskazuje. To je danas vrhunac dočeka koji se mogao pripremiti nekome. To je danas Isus koji ulazi u Jeruzalem. Nijedan velikaš niti vladar nisu tako nešto mogli lijepoga doživjeti. No, nijedan velikaš niti vladar nisu mogli doživjeti ni ono što je doživio on nakon nekoliko dana kada će taj isti svijet umjesto cvijeća, halja i palminih grančica promjeniti izraz lica od anđeoskoga u krvoločni i pesnicom uzrak vrištati «raspni ga, raspni». Ova činjenica mora lebdjeti pred svima nama veoma često i pitati nas smijemo li mi osuđivati onu svijetinu koja nam se načas, gledajući sve ovo gadi. No, polako! Moram se upitati da ja nisam tamo među onima i na svečanom ulasku i pred Pilatovim dvorom. Koliko sam puta dijelio sudbinu ovoga stava i prema Isusu ili prema toliki drugima s kojima živim. Olako prihvaćam i olako se zanosim, ali iz usporedbe o sijaču, ono zrno je palo na plitko tlo i usred žege sunca i problema svakidašnjice u meni se ugasi život one stabljike žita, ali se rodi žestoki korov koji može odoljeti svemu samo da bude otrovan i da od mene čini ovakvu osobu.

(Budući da je danas Muka, propovijedi moraju biti kraće, pa zato samo još jedna crtica koja se može ovih dana lijepo iskoristiti o Adamovom grobu).U podnožju kapelice Kalvarije se nalazi tzv.Adamova Kapelica. Po jednom veoma starom vjerovanju se drži da je Golgota-Kalvarija također mjesto Adamova groba, prvoga čovjeka; tako da se kaže da je Kristova krv tekući sa križa sa Kalvarije došla do samoga Adamova groba čisteći ga tako od istočnoga grijeha, kako njega tako i cijelo čovječanstvo. Vjerovanje koje je i danas aktualno i koje nalazi svoje uporište podno Kalvarije u tolikim »raspećima-raspinjanjima» koja se i danas događaju, uvijek imajući uporište u ovoj pobožnoj tradiciji.

I još jedno!Svi mi sa Zapada koristimo za baziliku u kojoj se danas od Konstantina nalazi i Kalvarija i Grob Isusov zovemo Bazilikom Svetoga Groga (San Sepolcro), međutim čitav Istok od početka zove Bazilikom Uskrsnuća. Nije naodmet i ovo zamijetiti, ako i pitanje zašto je Istočno Rimsko Carstvo trajalo tisuću godina dulje. Nije li, možda među nama, odgovor zato što je uglavnom duhovnost Crkve uvijek bila jača na Istoku nego na Zapadu. Ovdje mislim posebno na prvo tisućljeće do raskola 1054. do Focija.

fra Franjo Mabić

28

http://www.ppsmeditazionipreghiere.org/Duje Bonačić ima vrhunsku stranicu. Pogledajte:www.dbfoto.infohttp://www.ofm.hr/index.php/korisni-linkovi

http://www.franjevci-split.hr/ Cvjetnica S nedjeljom Cvjetnice počinje Veliki tjedan. S Crkvom ulazimo u slavlje patnje i smrti našega Gospodina Isusa Krista. Isus će kao Mesija biti oduševljeno pozdravljen i hvaljen od mnoštva: "Hosana Sinu Davidovu! Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje!" Kakav veličanstveni pozdrav! Veliko mnoštvo pripremilo je veličanstven i svečan ulazak Isusu.

Isus još nikada nije tako ulazio u Jeruzalem. Veselo klicanje, radost, pjevanje sve to pripada dolasku hodočasnika, također još i danas. Svečani ulazak znači nešto posebno.

Ova Isusova gesta oduševila je ljude. Oni mu kliču, pozdravljaju ga kao "Davidova sina", kao novoga, obećanog kralja, spasitelja, za kojim je narod već dugo čeznuo. Bez riječi, samo kroz taj jednostavan znak, da jašući na magarcu ulazi u Jeruzalem, daje Isus razumjeti, tko je on. I čini se da su ljudi to razumjeli. Oni ga pozdravljaju kao onoga "koji dolazi u ime Gospodnje". Čine ono što do danas nedjelji Cvjetnici daje ime: Silan svijet prostrije svoje haljine putem, a drugi rezahu grane sa stabala i sterahu ih putem.

Ali, samo nekoliko dana kasnije to isto veliko mnoštvo pripema „veličanstven i svečan“ progon, uhićenje i patnju tom istom Isusu. Nakon veličanstvenog i svečanog pozdrava sada slijedi novi pozdrav i zahtijev: "Raspni ga – S njime na križ!" Umjesto da preuzme vlast, on će biti uhvaćen. Umjesto veselog klicanja - mržnja. Umjesto "hosana" čuje se "raspni ga". Kako se brzo može preokrenuti to oduševljenje! Tako je još uvijek: danas hvaljen, sutra prezren! To nas opominje: kako je prevrtljivo ljudsko srce!

Osim naroda, nažalost, i učenici napuštaju Isusa. Nitko se nije usprotivio toj nepravdi. Čini se da će nepravda i zlo pobijediti.

Ipak događaji u Božjem planu spasenja nisu izvan kontrole, Bog zna što  čini i što dopušta. Bog želi reći: Čovječe, pogledaj, ti razapinješ čovjeka (i Boga!) jer misliš tako sebe spasiti. Čovjek misli da će na taj način pobijediti. Tamo gdje se čini da grijeh i zlo trijumfiraju, pobjeđuje snaga ljubavi. Sin Božji, doduše, bit će lišen svoga života, bit će pribijen na križ i na njemu će umrijeti, ali on svoj život daje dobrovoljno za sve ljude. To nije sudbina po kojoj on podnosi smrt, nego volja Očeva koju Sin do kraja potvrđuje. On želi piti kalež kojeg mu Otac pruža da bi dovršio djelo spasenja.

Za nas kršćane ovi dani razmišljanja patnje i smrti Gospodinove nisu prije svega dani žalosti, nego zahvalnog sjećanja na ono veliko što je Bog za nas iz ljubavi učinio.

Za onoga koji vjeruje, nada se i ljubi, nezamislivo je da ga Bog napušta. Svaki tamni čas doživljava svoje razjašnjenje; svaka patnja ima utjehu.

To nam pomaže da spoznamo kako nam Bog i danas dolazi: još uvijek bez moći i sjaja, krotak i ponizan. Najizražajnije u svetoj misi. Neupadljivi su kruh i vino na oltaru. Ali Isus u svakoj svetoj misi tako dolazi k nama. Stoga će on u svakoj misi biti pozdravljen istim riječima s kojima ga je mnoštvo dočekalo u Jeruzalemu: "Hosana u visini".

Fra Jozo Župić

http://www.zupa-svkriz.hr/pjesme/html/boze_moj_sto_je.htmhttp://gospa-lurdska.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=677&Itemid=46http://www.zupa-gajnice.hr/stranice/pjesmarica_d.htmlhttp://www.zmr.hr/index4.htmlhttp://www.cdp.hr/

29

http://www.tabor.com.hr/http://www.injigo.com/Program Injigo obuhvaća ignacijanske duhovne vježbe u svakodnevnom životu od 30 tjedana (DV) kao i duhovne vježbe u šutnji od tri do trideset dana (DVŠ). Taj je Program započela u Zagrebu 1997. godine znanstvenica dr. sc. Marica Čunčić.http://www.gotquestions.org/Hrvatski/index.html

Traži GotQuestions.org Hrvatski

Sljedeće stranice dostupne su na hrvatskom jeziku.

Poštovani,

predstavljamo Vam vrlo uspješnu Udrugu: Hrvatsko športsko kulturno društvo Croatia Beč.Udruga djeluje od 1986. godine.Posjetite njihovu web stranicu na www.hskd-croatia.com

Stranicu je izradio prof. mag. Željko Batarilo

Srdačan pozdravhttp://www.trsat-svetiste.com/index.htm

http://ocimadrugoga.blogspot.com/ Ovdje možete pronaći jako puno poučnih primjera. Hvala autoru.

http://www.velecasnisudac.com/hr/clanak/990/samostan-sv-nikole

http://cudaprirode.com/portal/

http://www.rama-prozor.info/cms/index.php

http://www.samotnjak.com/

http://www.tebe-trazim.com/index.phpvrlo lijepa stranica

http://rosarioonline.altervista.org/index.php

http://medjugorskiglas.blog.hr/

http://www.frama-portal.com/poveznice/

http://www.frama-portal.com/

Franjevačke poveznice: OFS   Hrvatska

Međunarodno vijeće OFS – a

Socijalna inicijativa OFS – a i FRAME

Franciscians International

Klarise Zagreb

30

Duhovni asistenti i asistentice: Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda

Hrvatska provincija sv. Jeronima Franjevaca konventualaca

Franjevačka provincija sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri

Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića

Franjevci trećoredci glagoljaši

Franjevačka provincija Uzvišenja sv. Križa – Bosna Srebrena

Hercegovačka provincija Uznesenja BDM

Milosrdne sestre sv. Križa

Zajednice mladih: Hrvatska dehonijanska mladež

Salezijanska mladež

Crkva i ostale poveznice: Hrvatska biskupska konferencija

Redovnici i redovnice

Ured za mlade HBK

Hrvatski Caritas

Zajednica Taize

SPAS – studentski pastoral

Glas Koncila

Veritas

Informativna katolička agencija (IKA)

Hrvatski katolički radio (HKR)

Radio Marija

DUHOS – Duhovnost osječkih studenata

Bivša stranica www.svetifrane.org nalazi se pod imenom nove domene: http://www.fradragoljevar.com/

2014.

TRAVANJ

N 6 5. KORIZMENAP 7 Ivan de la Salle, Herman, RufinU 8 Dionizije, ValterS 9 Marija KleofinaČ 10 Sunčica, Pompej, Terencije P 11 Stanislav, Đema

31

S 12 Zenon, JulijeN 13 CVJETNICAP 14 Valerija, JustinU 15 Anastazija, KrescencijeS 16 Josip B. Labre, BernardicaČ 17 Veliki četvrtakP 18 Veliki petak (post i nemrs)S 19 Velika subotaN 20 USKRS – VAZAM ■P 21 Uskrsni ponedjeljak, Anzelmo,■U 22 Leonida, SoterS 23 Juraj, Đuro (Knežica)Č 24 Fidelis, VjeranP 25 Marko, evanđ. FrankaS 26 Bl. Jakov ZadraninN 27 BIJELA, Ozana Kotorska,P 28 Petar Chanel, Polion, VitalU 29 Katarina SijenskaS 30 Pio V., papa, Robert

SVIBANJ

Č 1 Josip Radnik, Julijan ■P 2 Atanazije, Boris, TamaraS 3 Filip i Jakov, ap.; MladenN 4 3. VAZMENAP 5 Irena, Peregrin, MiraU 6 Dominik Savio, DinkoS 7 Dujam, FlavijaČ 8 Marija Posrednica, Majčin danP 9 Mirna, PahomijeS 10 Gospa Trsatska, Ivan Merz N 11 4. VAZMENAP 12 Leopold MandićU 13 Gospa Fatimska, RolandS 14 Matija, apostol, MatkoČ 15 Sofija, DenizaP 16 Ivan Nepomuk, NenadS 17 Paskal, Gizela, ValterN 18 5. VAZMENAP 19 Celestin, Ivan RajkoU 20 Bernardin S.S 21 Andrija Bobola, KonstantinČ 22 Jelena Cesarica, Rita P 23 Peregrin, ŽeljkoS 24 Marija Pomoćnica N 25 6. VAZMENAP 26 Filip Neri, ZdenkoU 27 Augustin KenterberijskiS 28 German, Emil, VelimirČ 29 SPASOVO (Hodočašće u Mokošicu)P 30 Ivana Arška, Ferdinand

32

S 31 Pohod BDM (Patron sam. Rožat)

LIPANJ

N 1 7. VAZMENAP 2 Marcelin i Petar U 3 Karlo Lwanga i drugovi, Izak S 4 Kvirin Sisački, Klotilda Č 5 Bonifacije, Igor P 6 Norbert, Darko, Neda S 7 Robert, RadoslavN 8 DUHOVI, (Komolac) P 9 Marija M. Crkve, EfremU 10 Margareta, Biserka S 11 Feliks i Fortunat, Barnaba (kvatre)Č 12 Onofrije, Jolanda P 13 Sv. Antun Padovanski (kvatre)S 14 Valerije, Elizej (kvatre)N 15 PRESV TROJSTVO (Šumet) P 16 Gvido, Franjom RegisU 17 Nevenka, BogoljubS 18 Marcelijan, Ljubo, Grgur Č 19 TIJELOVO (Procesija) ■P 20 Naum Ohridski, Cvijeta S 21 Alojzije Gonzaga, Slava N 22 12. KROZ GOD., Ivan Fisher, Toma Morus ■P 23 Sidonija, ZdenkaU 24 Rođenje Ivana Krstitelja S 25 Eleonora, Prosper ■Č 26 Ivan i Pavao, ZoranP 27 Presv. Srce IsusovoS 28 Srce Marijino,N 29 13. KROZ GOD., Petar i Pavao, ap. (Čajkovići)P 30 Rimski prvomučenici, Kajo

SRPANJ

U 1 Aron, Ester, OliverS 2 Oton, Berta, VišnjaČ 3 Toma, ap., Leon, LavP 4 Elizabeta, UlrihS 5 Ćiril i Metod, SlavenN 6 14. KROZ GOD., Marija Goretti, SuzanaP 7 Vilko, Klaudija, LukrecijaU 8 Akvila i Priscila, Eugen S 9 Marija Petković, LeticijaČ 10 Srećko, ViktorijaP 11 Benedikt, opat, OlgaS 12 Mohor i Fortunat, TanjaN 13 15. KROZ GOD., Gospa Bistrička, FerdoP 14 Kamilo, MiroslavU 15 Bonaventura, Vladimir

33

S 16 Gospa Karmelska (Sam. Rožat)Č 17 Marina, Nadan, BranimirP 18 Fridrih, Emilija, BrunoS 19 Makrina, Zlatko, ZoraN 20 16. KROZ GOD., Ilija, prorok, Ilka, RitaP 21 Lovro B., Danijel, DragicaU 22 Marija Magdalena, Magda S 23 Brigita, Valerija, ZdravkaČ 24 Kristina, Mirjana, BorisP 25 Jakov, apostol, JakšaS 26 Joakim i Ana, AnkaN 27 17. KROZ GOD., Klement Ohridski, LjiljanaP 28 Nazarije, Celzo, InocentU 29 Marta, Flora, Lazar S 30 Petar KrizologČ 31 Ignacije Lojolski, Vatroslav

KOLOVOZ

P 1 Alfonz LiguoriS 2 Gospa od Anđela, Porciunkula N 3 18. KROZ GOD., Augustin Kažotić, Stjepan, SpasoP 4 Ivan Vianney, IvicaU 5 Gospa Snježna, Nives, Snježana ■S 6 Preobraženje GospodinovoČ 7 Siksto, KajetanP 8 Dominik, Dinko, NedjeljkoS 9 Tereza B. od Križa, Edita, TvrtkoN 10 19. KROZ GOD., Lovro, đakon, LovorkaP11 sv. Klara AsiškaU 12 Ivan Kasijan, FrankaS 13 Hipolit, GertrudaČ 14 Maksimilijan Kolbe, Sveto P 15 VELIKA GOSPA (Patron župe ROŽAT) ■S 16 Rok, Stjepan kralj, KrunoslavN17 20. KROZ GOD., Hijacint, Miron, NatalijaP 18 Jelena KrižaricaU 19 Ivan Eudes, Jordan, TeklaS 20 Bernard, opat, SamuelČ 21 Pio X., papa, DobruškoP 22 B. D. Marija Kraljica, ReginaS 23 Ruža Limska, Zdenko, Ružica,VukN 24 21. KROZ GOD., Bartul, apostol, BarišaP 25 Ljudevit, kralj U 26 Rufin, Branimir, JadrankoS 27 Monika, Anđelka, ČaslavČ 28 Augustin, Tin, Živko P 29 Glavosijek Ivana Krst., SabinaS 30 Didak, RadoslavN 31 22. KROZ GOD., Rajmund, Paulina

RUJAN

34

P 1 Egidije, BrankaU 2 Kalista, Divna, IngridS 3 Grgur Veliki, GordanaČ 4 Rozalija, Iris, MarinP 5 Majka Terezija, CvjetkoS 6 Zakarija, Davor, DorisN 7 23. KROZ GOD., Marko Križevčanin, DragicaP 8 Mala G. (Čempresata)U 9 Alen, Budimir, HijacintaS 10 Nikola Tolentinski, PulherijaČ 11 Prvoslav i Hijacint, GašparP 12 Ime Marijino, Mirjana, SilvijaS 13 Ivan Zlatousti, ZlatkoN 14 24. KROZ GOD., Uzvišenje sv. KrižaP 15 Gospa Žalosna, DoloresU 16 Eufemija, KornelijeS 17 Rane sv. Franje (kvatre)Č 18 Josip KupertinskiP 19 Januarije, Teodor (kvatre)S 20 Andrija Kim, Kandida (kvatre)N 21 25. KROZ GOD., Matej, ap. i evanđ. P 22 Mauricije, SvetkoU 23 Lino, Pijo iz PietrelcineS 24 Gospa od OtokaČ 25 Aurelija, Zlata, KleofaP 26 Kuzma i Damjan (Knežica)S 27 Vinko Paulski, BerislavN 28 26. KROZ GOD., Vjenceslav, Vencel, VišeslavP 29 Mihael, Gabriel i RafaelU 30 Sv. Jeronim, zaštitnik Provincije

LISTOPAD

S 1 Terezija od Djeteta IsusaČ 2 Anđeli čuvari, VedranP 3 Maksimilijan, Gerard, EdmundS 4 Sv. Franjo AsiškiN 5 27. KROZ GOD., Flavijan, Miodrag, FloraP 6 Bruno, RenatoU 7 Gospa od Ružarija (Ružarica)S 8 Srđ i Bako, Dan nezavisnosti ■Č 9 Dionizije, DenisP 10 Franjo Borgija, DanijelS 11 Firmin, Tvrtko, MilanN 12 28. KROZ GOD., Serafin, Makso, VeljkoP 13 Edo, HugolinU 14 Kalist, Stanislav, DivnaS 15 Terezija AvilskaČ 16 Margareta M. AlacoqueP 17 Ignacije Antiohijski, VatroS 18 Luka, evanđelistN 19 29. KROZ GOD., MISIJSKAP 20 Vendelin, Irena, Miroslav

35

U 21 Uršula, CelinaS 22 Marija Saloma, Ivan Pavao II.Č 23 Ivan KapistranP 24 Antun Marija ClaretS 25 Katarina Kotrom., Spomen DakseN 26 30. KROZ GOD., Demetrije, Radovan, ZvonkoP 27 Sabina, Gordana, Duh AsizaU 28 Šimun i Juda TadejS 29 Narcis, Linda, DarkoČ 30 Alfonz Rodriguez, MarceIP 31 Kristofor, Vuk

STUDENI

S 1 SVI SVETI (Matica) ■N 2 31. KROZ GOD., DUŠNI DAN – SPOMEN MRTVIHP 3 Martin PorresU 4 Karlo Boromejski, DragoS 5 Mirko, Ljiljana, Č 6 Leonard, Sever, MelanijaP 7 Ernest, Karina, Mila, BaldoS 8 Gracija Kot.,Srijem. muč., Duns SkotN 9 32. KROZ GOD., Posv. Later. bazilike, VitoP 10 Leon VelikiU 11 Martin, biskup, (Šumet)S 12 Jozafat, SilvanČ 13 Stanislav Kostka, Ivan TrogirskiP 14 Nikola TavelićS 15 Albert Veliki, LeopoldN 16 33. KROZ GOD., Ivan Trogirski, MargaretaP 17 Elizabeta zašt. FSRU 18 Posveta bazilika sv. Petra i PavlaS 19 Matilda, Faust, KristinČ 20 Srećko, SilvestarP 21 Mavro, Gospa od ZdravljaS 22 Cecilija, DobrilaN 23 KRIST KRALJ, Klement, BlagoP 24 sv. KrševanU 25 Katarina Aleksandrijska, KataS 26 Hugo, Konrad, LeonardČ 27 Virgilije, Maksim, ValerijaP 28 Jakov Markijski, DržislavS 29 Svi sveti Franj. redaN 30 1. DOŠAŠĆA, Andrija, ap., Hrvoslav

PROSINAC

P 1 Natalija, BoženaU 2 Bibijana, Blanka S 3 Franjo Ksaverski, Lucije Č 4 Ivan Damašćanski, Barbara P 5 Saba, Savka, Ada S 6 Nikola, Nikša (Dračevo selo)

36

N 7 2. DOŠAŠĆA,Ambrozije, Agaton P 8 Bezgr. začeće BDMU 9 Zdravka, Valerija, Abel S 10 Gospa Loretska, Julijana (kvatre)Č 11 Damaz, Damir P 12 Ivana F. Chantal (kvatre)S 13 Lucija, Svjetlana (kvatre) N 14 3. DOŠAŠĆA, Oton iz Pule, Ivan od Križa P 15 Drinske mučenice, DarijaU 16 Adela, Zorka, Albina S 17 Lazar, FlorijanČ 18 Gracijan, Bosiljko P 19 Urban, Tea, Vladimir S 20 Amon, Teofil, Bogoljub N 21 4. DOŠAŠĆA, Petar Kanizije P 22 Honorat, ČaslavU 23 Ivan Kentijski, Viktorija S 24 BADNJAK, Adam i Eva, Delfin Č 25 BOŽIĆ - ROĐENJE ISUSOVO ■P 26 Stjepan Prvomučenik ■S 27 Ivan, ap. i ev., Janko, Fabiola N 28 SV. OBITELJ, Nevina dječica, Nevenka P 29 Toma Becket U 30 Nicefor, Trpimir S 31 Silvestar, papa, Zahvalnica

■ oznaka za državne blagdane (neradne dane)

37