racunari i programiranje
-
Upload
jasminzahirovic -
Category
Documents
-
view
251 -
download
11
description
Transcript of racunari i programiranje
-
SKRIPTA IZ RAUNARA I PROGRAMIRANJA
-
1.OBJASNI POJAM IZVORNI KOD,KOMPLAJLER,ASEMBLER?
Prilikom kompajliranja programa (predstavljenog kao proces prevodenja ) izvorni program
visokog nivao(su programski orjetirani jezici koji dozvoljavaju pisanje programa nacinom
blikim korisniku)je trasformiran u asembly jezik i onda se assembly jezi prevodi u masinski
kod za ciljanu masinu od strane asemblera.ovi prijevodi se odvijaju u compail vremenu i
asembly vremenu,
Kompajler je racunarski program koji cita program napisan u izvornom kodu te ga prevodi u
ciljani najcesce masinski jezik,Definicija kompajlera se zasniva na odnosu izmedu tri
jezika,izvorni jezik,ciljni jezik i jezik izgradnje.Dvije su osnovne faze rada kompajlera:
faza analize izvornog programa
faza sinteze ciljnog programa
Asemblerski jezik je-simbolicki jezik zasnovan od arhitekture sistema,Asembler je
programski jezik koji masinski jezik specifince procesorske arhitekture predstavlja u citljivom
obliku.Jedna naredba Asemblera se prevodi u jednu naredbu masisnkoh jezika,On se i danas
koristi za pisanje kriticnih dijelova programa kada je potrebno posvetiti maximalnu brzinu i
efikasnost
Masinski jezik je binarni jezik razumljiv samo hardverskim komponentama.Ovaj jezik je u
odredenu ruku primitivan nezgrapan programski jezik,
2.OBJASNI POJAM ''DINAMICKA ALOKACIJA''?
Ako neznamo broj podataka koje polje mora sadrzati,ili nece biti veliko za primanje svih
podataka u polju,ili ce ostati mnogo neiskoristenog prostora tj,da je deklarisano prevelikim
dimenzijama,Rjesenje ovoga jeste u dinamickoj alokaciji memorije.Polje se deklarise kao
dinemicko a velicina mu se dodaje prilikom izvodenja programa
Dekleracija:
real,dimension(:)allocatable::x,y 1D polje
complex,dimension(:,:)allocatable::A 2 D polje
Real,dimension(:,:)allocatable::b 2 D polje
integer,dimension(:)allocatable::t 1 D polje
Navest cemo jedan jednostavan primjer kako to izgleda u fortranu:
real,allocatable::a(:),b(:)
integer:i,n
Print*,'unesi n' !!! ovdje deklarisemo koliko je polje
allocate(a(n),b(n))
-
3.OBJASNI STA SADRZI KLASA U OO PROGRAMU?
U programiranju klase se tretira kao sabolon objekta odnosno Klasa je apstrakcija za skup
objekata s istim atributima i operacija odnosno to je predlozak za kreiranje objekta,Svaki
objekat jedne klase nasleduje njene osobine ili jednostavno receno,klasa je prototip od kojeg
se prave pojedinacni objekti. Sama po sebi, klasa je tip podatka vieg nivoa (celobrojne vrednosti, karakteri i ostali suprosti primitivni tipovi podataka)
4.ALGORITIMI-DEFINICIJA,VRSTE I NACIN GRAFICKOG PRIKAZIVANJA
Racunar moze rijesiti zadatak samo ako u mu date upute kako to uraditi.Ovakve upute se
nazivaju algoritmi
Algoritam je konacan redoslijed operatora,elementarnih obrada i pravila o njihovoj primjeni u
cilju dobivanja rjesenja nekog problema. Algoritam mora biti sastavljen sasvim precizno
definiran postupak bez dvosmislenosti i nedorecenosti
Uslovi koje algoritam mroa ispuniti su:
Definiranost,Konacnost ,Rezultat
Tri su algoritamske strukture:
Liniska ,Razgranata,ciklicna
Postoji mnogo mogucnosti prikazavivanja algoritama ali on se najcesce naziva pod imenom
DIJAGRAM TOKA
-
5.OBJASNI KADA SE KORISTI I KAKO SE DEKLARISE ,,DO WHILE''STRUKTURA
PRIKAZI SKICU I FORTRANSKI KOD?
Do While se koristi ako nije poznat broj ponavljanja unaprijed,nego zavisi od ispunjenosti
nekog logickog uslova struktura je promjenljiva(uslovni ciklus)(do while petlja)
6.OBJASNI STA JE ,I STA SADRZI IDE?
Svi programi zajedno cine IDE(integralno razvojno okruzenje)
IDE sadrzi sledee: editor teksta-to je mjesto gdje pisemo i ostale komponente programa
Editor resursa.upravljanje resursima vezanih za program
Biblioteke-imaju siroku biblioteku ,programer moze imati zadatak samo da te programe nae i smjesti u jedan svoj program
Kompajler-prevodi izvorni jezik u masisnki jezik ili kod
Testiranje i opetimizacija-fortran IDE omogucava testiranje i omptimiziranje koje kreira
programer
Pakovanje i instalacija Izrada HELP-a
7.SORTIRANJA''QUCK SORT
Quck sort je najborzi algoritam
1 izbor vodeceg clana (slucajni izbor obicno clan iz sredine niza)
2.razvrstavanje presostalih clanova na vece i manje(izabrani clan dobija sovju konacnu
poziciju u nizu)
3.ponavlja se 1 i 2 za podnizove sa manjim i vecim clanovima
JEdnostavnije
Polje podijelimo na dva pod polja na taj nacin da odaberemo jedan pivot,te polje uredimo
tako da sve elemente koji su manji od pivota stavimo ispred pivota a sve elemente koji su veci
iza pivota.na ovakav nacin nastala su 2 pod poljja (od 1 elementa do pivota ali bez pivota ,i od
prvog elementa iza pivota do kraja)potrebno je ponovo primjeniti QS sve dok svi elementi ne
budu na sovjoj konacnoj poziciji
-
8.OBJASNI STA ZNACI PROGRAMSKI JEZIK VISEG NIVOA I NAVEDI
NAJPOZNATIJE OD NJIH
Programski jezici viseg nivao omogucavaju kratko i brzo programiranje slozenih operacija
nad slozenim tipovima podataka,tj primjenu algoritama nad podacima,Primitivne operacije
viseg nivao koje predstavljaju jednu instrukciju cesto nad jezicima nizeg nivao zahtjevaju
puno koraka do svog izvrsavanja.
Svi programski jezici osim masinskog se nazivaju SIMBOLICKIM JEZICIMA
Prednost vise programskih jezika u odnosu na masinski je:
-jednostavnost pisanje programa
-njihova razumljivost
-prenosivost
Programski jezici viseg nivoa su: Fortran-posebno namjenjen za numericka racunanja
Cobol-nastao je za potrebe komercijalnim poslovima kao racunovodstvo
Algol-dizajniran da se izbjegnu neki problemi sa fortranom i da se poboljsa drugi jezik
Paskal-je vema jednostavan jezik
Basic-ucenje i stvaranje prototipa programiranja
SQL
Java-objektno orjetirani program
C++ je programski jezik koji je vecunu osobina naslijedio od jezika C
Visual basic
C-priilagoden za sve programske pladforme od malih sistema pa do mreznih superracunala
9.TA JE ''OBJEKAT''U OO KONCEPTU PROGRAMIRANJA KAKO NASTAJE I KOJE OSOBINE IMA?
Objektno orjetirano programiranje polazi od toga da se program posmatra kao skup
pojedinacnih dijelova ili objekata,koji suraduju jedan sa drugim medusobno izmenjujuci
poruke,Svako ovjekat ima sposobnost primanja poruke obrade podataka i slanja poruke
drugom objektu,Poruka utice na promjenu stanja objekta
Svako objekat ima :stanje ponasanje i identitet
Stanje objekta je definisano unutrasnjim vriablama
Ponasanje je definisano funkcijama ,Funkcije se aktiviraju porukama
Poruka je formalna komunikacija posla od stane jednog objekta drugom a koja zahtjeva neki
servis uslugu
Objekti se sastoje od clanova:
Attributes-npr-objekat auto:sjedala vrata motor
Methods-kreni zakoci ubrzaj upali svetla
10.TA CINI OPERATIVNI SISTEM I KOJA JE NJEGOVA ULOGA? Operativni sistem je integrisana grupa programa koji kontrolisu i podrzavaju operacije
kompijuterskog sistema dok se izvrsavaju aplikativni programi korisnika.To je kolekcija
programa koji omugucava rad,komunikaciju i upravljanje hardveskim komponentama
Obezbjeduju ''user interface''za korisnicke programe:Windows ,Linux,Unix,SU,HP,IBM
-
11.OBJASNI I GRAFICKI POKAZI ''IF BLOK''INSTRUKCIJU,NAVEDI PROST
PRIMJER PRIMJENE?
If iskaz spada u blokovski uslovni prelazak, jer omoguuje da se u svakoj grani razgranate strukture moe nalaziti blok naredbi. Uslov po kome se vri prelazak predstavlja logiki izraz ija vrednost moe biti true ili false. Ako je vrednost izraza true, izvrava se blok naredbi B1 koji sledi iza naredbe prelaska IF, u suprotnom se izvrava blok naredbi B2 koji se pie iza rezervisane rei ELSE. Sintaksa IF-THEN-ELSE strukture ima oblik
IF(uslov) THEN
B1
ELSE
B2
ENDIF
12.KADA SE KORISTI SELEC CASE KONSTRUKCIJA NAVEDI PRIMJER
DEKLERACIJE I ISTU GRAFICKI PRIKAZI?
Jednostavni oblik rjesavanja problema visestruke alternative je odabira slucaja selec
case.Otvoreno je nekoliko alterativa ali se smao jedna moze izvrsiti.Nakon ovog niza
izvrsenih instrukcija ide se na kraj strukture,Treba napomenuti da se svaka naredba selec case
moze zamjeniti sa naredbom IF
TREBA ALGORITAM PRIKAZATI !!!!
13.OBJASNI KADA SE (ZASTO) I KAKO SE PRIMJENJUJU SUBROTINE U
PROGRAMU?
Naredba Subrotine je organizaciska naredba i sluzi za definiranje potprograma,Unutra jedne
programske cjeline naradba subrotine mora biti pra i moze se praviti samo jednom,Poprogram
predstavlja ne zavisne cjeline u kojima mora biti jedna izvrsna naredba RETURN koja
oomogucava povrat na izvrsenje naredbe iza poziva potprograma.Argumetni se izmedu
pozivajuce programske cjeline i potprograma mogu prenositi na dva nacina :
preko liste argumenata koji moraju biti identicni i po REDOSLIJEDU I TIPOVIMA U
NAREDBAMA.SUBROTINE I CALL,te preko naredbe COMMon.
Opsti oblik naredbe je sledeci
SUBROTINE ime((argument(argument))
14.OSNOVNE PROGRAMSKE PARDIGME(KONCEPTI)? Programske pardigme odreduju nacin modeliranja problema a i nacin izvrsavanja
programaVenica visih programskih jezika imaju samo jednu programsku pardigmu.Osnovne
programske pardigme su:
prceduralno programiranje
Modularno programiranje
Strukturalno programiranje
Objekno orjetiranjo programiranje
-
15.KORACI(POSTUPCI)U STVARANJU KONZONLOG PROGRAMA U VISUAL
STUDIO-FOTRTRAN IDE
Osnovni koraci su:izbor tipa podataka,imenovanje projekta,dodavanje file-a za izvorni kod
,pisanje programa,kompajliranje izvrsavanje i otimizacija i testiranje.
8.NAPISI PROGRAM ZA SABIRANJE DVIJE MATRICE ISTOG TIPA I FORMATA
KOTRISTECI DO PETLJE?
Program mat
real,allocatable::A(:,:),b(:,:)
print*,'unesi red n '
read*,n
allocate(a(n,n),b(n,n)) print*,'unesi elemente matrice A i B'
do 7 i=1,n
do 7 j=1,n
read*,a(i,j)
7 continue
print*,'unesi elemente matrice A i B'
do 8 i=1,n
do 8 j=1,n
read*,b(i,j)
S=0
8 continue
do 5 i=1,n
do 5 j=1,n
s=s+(a(i,j)+b(i,j))
5 continue
Print*,'Suma je S=',s
End
16.KADA SE KORISTE PETLJE,KOJE VRSTE IMAMO U FORTRANU I POKAZI
PRIMJER PRIMJENE ISTIH?
Petlje se koriste Za viestruko ponavljanje grupe naredbi. U Fortranu petlja poinje s rjeju DO a zavrava s ENDDO (END DO). Postoji vie verzija DO-petlje: - Petlja s kontrolnim parametrom; DO I = poc,kraj,korak ! tijelo petlje ENDDO DO-WHILE petlja koja se ponavlja dok je neki uvjet zadovoljen; ZBROJ=0
I=2
DO WHILE (I
-
Beskonana petlja ZBROJ=0 I=2 DO IF (I > 100) ZBROJ = ZBROJ + I I=I+2 ENDDO
17.Objasni kada i kako se primjenjuju staticke i dinamicke biblioteke Primjenjuju se kod velikih slozenih programa. Staticka biblioteka je bok koza izdvojena i kompajlirana nezavisno od glavnog programa .Moze sadrzavat sabrotinu ali ne i glavni programVrlo je koristan u organizovanju velikih programa i dijeljenje subrotine izmedu razlicitih programa,Predhodno kompajlirana dodaje se work space glavnom programu te se njegovim kompajliranjem ugraduje exe file.Znato smanjuje vrejme kompajliranja glavnog programa,Moze se korititi za vise programa ili podprograma .Staticka biblioteka omogucava koristenje klasicne biblioteke fortranskih programa Dinamicka biblioteka (dll) za povezanost je blok koda izdvojena i kompajlirana ne zavisno od glavnog programa vrlo je korisno u organizovanju velikih programa,Isto je se dodaje glavnom programu u fazi izvrsenja run time cime se postize niz prednosti,Isti dll moze se korititi od strane vise pozivnih programa ,izvrsni file pozivnog programa je manji bolje menadzent meroiji ,update je jednostavnije jer nije potrebno ponovo kompajliranje i instaliranje programa nego zamjenom postojeceg dll novom.Omogucava izradu prgrama u fortranu sa mogucnosti povezivanja tih programa sa programima napisanim u drugim programskim jezicima
19.KOJI SU PROCEDURALNI PROGRAMSKI JEZICI I STA ZNACI
PROCEDURALNO PROGRAMIRANJE ? Proceduralni programski jezici
su:ALGOL,FORTRANM,BASIC,PASCAL,C,FORTII,COBOL,MODULA-2,ADA
Navedeneni jezici su proceduralni jer u njima masina propisuje svaku operaciju koju treba
izvrsiti.Svako jezik ima svoje karakteristike i nacin primjene,
Ti jezici su orjetirani prema problemu koji se rjesava pa su citljivi za lljude ali racunari ne
mogu neposredno rjesavati takve pisane programe pa je potrebno prevesti na masinski
jezik,Programi za prevodenje viseg na masinski jezik nazivaju se interpreteri i compiler
20.OBJASNI I SKICOM POKAZI RED CEKANJA KAO APSTRAKTAN TIP
PODATAKA? . Prvi snimljeni element je i prvi dostupni element. Novi elementi se dodaju na jednom kraju a oduzimaju na drugom kraju (linearna struktura)
-
21.OBJASNI STA JE POTREBNO (KOJI PROGRAMSKI ALATI)ZA
RAZVOJ PROGRAMSKE APLIKACIJE
22.DEFINICIJA I SEMA STEKA(STACK)KAO APSTRAKTNE STRUKTURE
PODATAKA
DEF::Poseban slucaj liste kod koje je dodavanje ili oduzimanje elementa moguce samo na
vrhu strukture.Koristi se u velikoj mjeri na svim nivoima modernog racunarskog sistema
23.NAVEDI ALGORITME ZA SORTIRANJE OBJASNI I PRIKAZI MERGE SORT?
Imamo sledece algoritme za sortiranje:
selection sort
bubble sort
insetion sort
shello sort
merge sort
quck sort
heapt sort
MERGE SORT.
Podjeli se elementi na dva jednaka dijela,te se prva dva porede i zamjene mjesta ako je
potrebno ,i tako prolaze kroz citavu prvu grupu ,kada se ti elementi poredaju po velicini onda
druga grupa radi isto,kada su ta dva polja poredana,onda se ta dva polja srazmjevaju uz
predhnodno opisanog postupka
24.KAKO SE (ZASTO) I KAKO SE KORISTE SUBROTINE I FUNKCIJE U
FORTRANU?
-
U sluaju da postoje isti segmenti koda koji se izvravaju na vie mesta u programu, te segmente odvajamo imenujemo ih i piemo samo na jednom mestu. Kasnije kada nam je potrebno njihovo izvrenje jednostavo ih pozivamo. Ovo spreava dupliranje koda, i znaajno olakava kasnije uklanjanje greaka i odravanje programa. FORTRAN FUNCTION:uutrasnje i ekstremne,Korisnicka funcija je procedura ciji je
rezultat jedna varijavla proizvoljnog tipa koa je deklarisana preko imena funkcije
DEKLARACIJA:
FUNCTION ime(liste argumenata)
(Declaration statements)
(executable statements)
end (function(name))
SUBROTINE
-kao rezultat moze imati vise argumenata
Ime sabrutine ne mora biti deklarisano nije varijabvla
Poziva se sa call
Moze biti bez liste argumenata
Subrotine subrotine_name(argument_list)
(Decleration statments)
(executable statements)
return (optional)
end subrotine (name)
25.NAVEDI(PRIKAZI)OSNOVE APSTRAKNE STRUKTURE PODATAKA I OSNOVNE
OPERACIJE NAD ISTIMA?
Osnovne operacije nad strukturom podataka:
1. Pristup (itanje) i modificiranje podataka Matrice: primjer definisanja 2. Pretraivanje 3. Proirivanje (dodavanje novih podataka) 4. Brisanje
5. Sortiranje
6. Spajanje i razdvajanje vie struktura
26.OO KONCEPT OSNOVA IDEJA SKICA?
Osnovni temelj objektno orjetirane paradigme su prije svega objekt i razred te metode
nasledivanja enkapsulacija polimorfizam apstrakcija i sucelje,Ideja uvodenja objekta u
programiranje dosla je analiziranjem nacina na koji funkcionira stvaran svijet.Posmatranjem
svijeta oko sebe mozemo doci do zakljucka da se mnoge stvari mogu jednostavno
modelirati,Objektrno orjetirano programiranje polazi od toga da se program posmatra kao
skup pojedinacnih dijelova koji meusobno suraduju izmjenjujuci poruke,Svako objekatima stanje primanje poruke obrade podataka slanja poruke drugom objektu,takode poruka utice na
stanje objekta
-
27.ONOVNE PREDNOSTI FORTRANA U ODNOSU NA DRUGE JEZIKE VISEG
NIVAO?
Jednostavnost,efikasnost,ugradene funkcije,prilagodljiv format,rasprostanjeost,programske
biblioteke,povezanost sa Matabom i Ansijom paraleno programiranje dokumentacija
28.KOJI SU OSNOVNI TIPOVI PODATAKA U FORTRANU KAKO SE DEKLARISU?
U fortranu postoji 6 sustinskih tipova podataka oni se mogu podijeliti u dvije kategorije:
numericke i nenumericke.
Numericki tipovi podataka su:integer,real,doble precision i complex
integer:cjlobrojne vrijednosti npr:1 3,5:2=2
real:vrijednosti sa zarezom npr 1.0 ,0,25
Doble precision-dupla preciznost koda koja omogucava da se jedan mjesoviti broj zapise u
dva registra
Complex-to su vrijednosti koje sadrze realni i imaginaran dio npr:4+2i
Nenumericki podaci su:character(karakteri) and logical(logicke)konstante
Charakter-zauzima 1 byte memorije i to su znakovi
Logical.moze biti istinit ili lazan. Deklaracija: LOGICAL a,b
29.OBJASNI I GRAFICKI PRIKAZI GRAF KAO STRUKTURU PODATAKA?
Graf je univezalni nacin povezivanja elemenata.Sastoji se od skupa cvorova i skupa linija za
povezivanje.Graf je genijalnija struktura stabla .Grafovi su pogodni za modeliranje objekta
sistema i procesa
-
30.,KOJI SU NAJPOLUARNIJI OBJETNO OREJETISANI PROGRAMSKI JEZICI I
CEMU SLUZE POJEDINOSTI NJIHOVE NAMJENE
PROGRAM KOJI KORISTI OBJEKTE NAZIVA SE OOP,U OOP SE
UGRADUJU GOTOVI OBJEKTI,oop JE DANAS JEDAN OD VEOMA
VAZNIS I SIROKO ZASTUPLJENIH NACINA PROGRAMIRANJA PRED
KLASICNOG PROCEDURALNOG ZATIM PROGRAMIRANJA
BAZIRANOG NA PRAVILIMA
OOP JE NAPREDNIJI NACIN PROGRAMIRANJA JER IMA
MOGOCUNOST NASLEDIVANJA NE SAMO OSOBINA VEC I SAMIH
PROCEDURA OD HIJERARHIJE KLASA
Imamo puno poznatih objetkno orjetisanih jezika i to su:C++,Visual BASIC,delphi,java
C++ je programski jezik opce namjene srednje razine s podrskom za objektno orjetirano
programiranje
Visual Basic-je programski jezik koji je razvila tvrtka Microsoft,i ovo je programski jezik za
programiranje radnji i radno sucelje.Ovo je vemoma popularna verzija bejzika jer nudi
jednostavan Basic jezik sa potupnim pristupom Windows API-u sto omogucava izradi svih
vrsta aplikacija
JAVA-velika prednost od ostalih programskih jezika je to sto je program pisan u javi moze se
izvoditi bez prestanka na svim operativnim sustavima za koje postoji JVM(Java visual
machine)dok je program pisan u C-u potrebno prilagodavanje platformi(operaciskom sustavu
na kojem se izvodi)
Sumula-kasnih 60 tih godina
Smalltalk-pocetkom 1970prvi usmjesno prihvacen oo jezi
31.Navesti osnovne programske jedinice u fortranu sa primjerima
Najbolja strategija u rjesavanju slozenih problema i izgradnji kompleksnih programa je
modulizacija tj,podjela jednog velikog programa na nekoliko ili vise jednostavnih problema
koji cine jednu cjelinu
Program napisan u Fortranu moze se sastojati iz jedne ili vise programskih jedinica
Uglavnom programske jedinice su:
Glavni program(main program)
i programske procedure:eksterni potrpogrami(subrotine i Function)Modul i Block date
Glavni program:Fortranski program moze biti sastavljen iz jednog dijela al mora imati
glavni program u obliku:
Program(ime)
specifikacijoni dijelovi
izvrsni dijelovi
Contains(dijelovi potprograma)
End program
Programska jedinica Function:Potprogram Function ili(Entry) je programska jedinica koja
sluzi za izracunavanje izraza pri pozivu ,a kao povratnu informaciju ima samo jednu izlaznu
velicinu ,izracunatu vriejdnsot
!navesti primjer deklaracije nalazi se u pitanju 24!!
SUBROTINA-je programska jedinica koja se poziva sa naredbom CALL kao rezultat moze
imati vise rezultata ,i nije variabla
!navesti primjer deklaracije nalazi se u pitanju 24!!
-
Programska jedinica BLOK date.ova programska jedinica ima pocetne vrijednosti za
nepromjenljive variable u Comand blokovima,
opsti oblik je:
BLOK date (ime)
(specifikacijoni dijelovi)
end (BLOK date (me))
32.OBJASNI RAZLIKU IZMEDU PROCEDURALNOG I OO KONCEPTA
PROGRAMIRANJA
Sa proceduralnim programiranjem smo u stanju da kombinujemo povratne dijelove naredbi na
jednom mjestu,.Ime procedure se koristi i za pozivanje procedure.Nakon sto je procedura
pozvana odmah se program nastavlja,Da bi se procedure mogle koristiti u drugim programima
potrebno ih je grupisati u module da dobijemo MODULARNO dok je snaga OO koncepta
dolazi prvenstveno kod velikih programa u smislu da rjesavanju upravljanje slozenim
zadacima ,da na njima uvestvuje veliki broj programera ,razvijajuci relativno jednostavne
programe
33.NASLJEIVANJE To je mehanizam koji omoguaje da klasa promjeni ponasanje i osobinu nasljeenu od neke druge klase,Podklasa ima sve sto i nadklasa ali i jos nesto sto je specificno za nju
Nasleivanje se moze definisati kao poodredena i nadodredena relacija izmedu klasa u kojoj podredena (dijete)ima isto ponasanje (odgovornost)kao i naodredena (roditelji)
34.KRATKO OBJASNI OSNOVNE KORAKE U PROCESU IZGRADNJE
MALOG(KONZOLNOG)PROGRAMA U VISUAL STDUDIJ-U?
izbor tipa podataka
imenovanje projekta
dodavanje fajla za izvorni kod
pisanje programa
kiompajliranje
trestiranje i optimizacij
35.ZA KOJE VRSTE PROBLEMA SU POGODNI PROCEDURALNI A ZA KOJE
OO PROGRAMSKI JEZICI?
PROCEDURALNI PROGRAMSKI JEZICI su pogodni za probleme kod kojih je definisan
svaki korak posebno i detaljno npr(matematicke operacije)
a koriste se kod program kod kojih je potrebno detaljno uraditi svaki korak i kod joh se znak
svaki korak detljano,ONI SU POGODNI ZA RJESAVANJE KVADRATNIH JEDNACINA
KOD KOJIH JE NAJVAZNIJI ALGORITAM A PODACI SU MANJE BITNI
OO PROGRAMIRANJE je pogodno za programiranje gdje se koristi zahtjevni graficki
interfejs, kod velikih i slozenih problema, npr(video igrice)
A korisi se za izradu velikih i slozenih programskih aplikacija
-
36.OBJASNI POJAM LOGICKO GRANJANJE I POKAZI KAKO SE IZVODI NA
PRIMJERU KVADRATNE JEDNACINE
Grananje je programska struktura koja omoguava razliit tok programa, zavisno od rezultata postavljenog uslova. To je vana struktura bez koje bi mogunost reavanja zadataka pomou raunara bila vrlo ograniena. A na primjeri za kvadratnu jednacinu uradicemo preko algoritma.
37.OBJASNI NAJDEDNOSTAVNIJI ALGORITAM ZA PRONALAZENJE NAJVECEG
VODECEG CLANA DATOG BROJCANOG NIZA?
U fortranu imamo ugraene funckije za pronalazenje najvecu vrijednos najmanju i sumu svih brojeva
Maxval trazi najvecu vrijednos u nizu Minval-trazi najmanju vrijednost u nizu
Sum-trazi sumu svih brojeva
-
38.KADA SE (ZASTO)NUMERICKI PODACI ISPISUJU U FILOVE I KAKO SE TO
IZVODI NAVEDI PRIMJER NAREDBE?
Citanje i pisane podataka tokom izvodnja programa ne mora iskljucivo da bude preko
monitora ,Moguce je citati i pisati podatke iz odredenih datooteka(filov-a)
Potrebno je prvo otvoriti/kreirati datoteku pod nekim imenom na sledeci nacin
OPEN(unit=1,file=''ulazni_podaci.txt'')
pri cemu je 1-jedinstvena identifikacionska oznaka datoteke,Sve naredbe read i write koje
umjesto prve zvjezdice imaju broj 1,odnose se na pristup datoteci pod n azivom ulazni_podaci
koja je tipa txt
39.OBJASNI STA ZNACI,,FUNKCIJONALNA DEKOMPOZICIJA ''RACUNARSKOG
SISTEMA
racunarski sistem, CPU, memoriski podsistem, ulazno izlazni podsistem
40.KADA SE I KAKO KORISTE EKSTERNE FUNKCIJE U FORTRANU?
vrijednost, korijen, sumval, randum, itd.
41.DEFINICIJA I SEMA SABLA KAO STRUTURA
STABLO JE konaan skup od n (n>0) elemenata (vorova )izmeu kojih postoji sljedea strukturna veza:
jedan vor se zove korijen stabla, ostali vorovi (ne uzimajudi u obzir korijen) su podijeljeni u m (m>0) disjunktnih skupova Ti, T2, ..., Tm, pri emu je svaki od tih skupova takoe stablo. Stabla T1# T2, ..., Tm se zovu podstabla.
Skup od 9 vorova, vor A je prethodnik vorova B i C, odnosno vorovi B i C su sljedbenici vora A. vorovi koji nemaju svoje sljedbenike (djecu) zovu se listovi (LEAF) H, J, D, G, F.
Stepen vora je broj nasljednika (djece) tog vora. Duina puta izmeu dva vora je broj grana izmeu dva vora. Nivo stabla je broj generacija sljedbenika.
Visina stabla je broj nivoa od korijena do najudaljenijeg lista (4 u primjeru). Ureeno stablo je stablo kod koga je bitan raspored podstabala, a kod neureenog stabla je to nebitno.
42.Objasni ta je Binarsno stablo ?
-
Binarno stablo je ureeno stablo u kome svaki vor ima 0, 1 ili 2 nasljednika (maksimalno dva nasljednika).
Osnovne operacije za rad na binarnim stablima
moemo grupisati u sljedede tri grupe:
operacije kreiranja binarnog stabla (konstruktorske operacije),
operacije postavljanja upita nad binarnim stablima (predikatske operacije),
operacije selektovanja dijelova binarnog stabla (selektorske operacije). Svaki vor sadri informacije i linkove za vorove sljedbenike i roditeljski vor. 43 .Definicija i ema povezane liste Struktura iji element sadri podatak i pokaziva adrese slijededeg elementa. Redoslijed elemenata je ureen pokazivaima. Spremanje u memoriji ne mora biti u skladu sa redoslijedom elemenata. Prvi element liste naziva se razliitim imenima kao to je glava, poetak ili prvi vor (head,front, first node). Krajnji vor se naziva rep ili krajnji vor liste (tail, end ili last node). Zbog linearne strukture liste svaki vor osim prvog i zadnjeg ima svog predhodnika i sljedbenika.vor na kome se trenutno nalazimo nazivamo tekudim vorom ili tekuda pozicija u listi.
-
Linkovi izmeu vorova:
Single linked lists : Svaki vor sadri dva linka - prema prethodnom i slijededem voru
Double linked lists : Svaki vor sadri samo link prema narednom voru
Circular lists: rep je linkovan sa glavom (zatvorena lista)
45.DEFINICIJA I SASTAVNI DIJELO RACUNARSKOG SISTEMA?
Racunarski sistem je elektrnicki sistem koji obraduje ulazne podatke ili informacija (input)
i proizvodi iz njih nove tj izlazne podatke (output) po predhodno definisaoj proceduri u
programu.Sastavni dijelovi racunarskog sistema su:Hardwer i Softwer
46.KOJE TIPOVE PROEKATA MOZE RAZVITI VISUAL FORTRAN IDE? MOZE RAZVITI: konzolnu aplikaciju,staticku biblioteku,dinamicku biblioteku,Com server
klijent,Windows 32-64 aplikacije
47.MODULARNO PROGRAMIRANJE?
Modularno programiranje podrazumjeva raspodjelu programskih funkcija na module.Cil je da
svaki modul obalja uvjek isti niz naredbi da svaki taj niz ima svoje preko kojeg moze
pozvati,Modul je logicki nezavisna i zaokruuzena programska cjelina.Modularno
programiranje se koristi kod velikih i slozenih programa da bi se osigurala citljivost programa
i olaksalo njegovo razumjevanje i odrzavanje modularnost postaje nuzna.
48.objasni algoritam insetion sort ?
Polazi se od drugog clana koji se uporeduje sa predhodnim pocevsi od prvog i savlja na
mjesto prvog vodeceg clana.potiskujuci ostale clanove naprijed (desno)Procedura se ponavlja
za naredni clan(treci,cetvrti...posljednji)
-
49.UCITATI NIZ OD n ELEMENATA I DA SABERE IZMEDU N1 I N2 PREKO DO PETLJE,(TAKO IDE ZADATAK :$ ) Program niz
real::a(100)!Niz se mora definisati sa tanim brojem elemenata ili koristiti naredbu allocate
integer::i,n,n1,n2 !pozeljno je definisati sve varijable koje se koriste u zadatku
print*,'Unesite broj elemenata n
-
51.Prednosti OOP -jednostavno koristenje dijelova koda u razlicitim programiram,stedeci vrijeme u analzi
dijaznju razvoju testiranju i otklanjanju gresaka
-jednostavnost modeliranja slozenih problema upotrebom apstraktnih elemenata objekta
-sposobnost kupovine dijeolova postojeceg testiranog koda da bi u razvoju omogucio
komponentno zasnovan pristup
-smanjenje troskova razvoja
-mogucnost podjele velikih projekata na vise programskih dijelova koji radi razliciti
programeri
-poboljsanje karekteristika debagiranja i testiranja
-sposobnost kreiranja jednostavnih i konzitentnih sredstava za medu djelovanje razlicitih
tipova ovjekata
52.PREDNOSTI OO KONCEPTA U ODNOSU NA DRUGE
Predhodno secificiranje koraka naredbi koje program mora izvrsiti (procedure manipuisanja
sa podacima zadate algoritmom)procedure se mogu pozvati u bilo kojoj tacki izvrsavanja
programa ali i samih procedura
Osnovni princip izgradnje iznzinjerskih programa vezanih za numericka racunanja
.Najvaznije osobine su:
Fokusirani na procedure(algoritmi)
svi podaci su vidljivi i dostupne iz glavnog programa
Teski za modificiranje i prosirivanje
Imaju slozenu struktruru za kompleksne probleme
PREDNOSTI:
-mogucnost ponovnog koristenja istog koda na razlicitim mjestima unutar programa
-jednsotavnije pracenje programskog toka(graficki prikaz=dijagram toka)
-osnova za razvoj modula odnosno osigurava strukturiranog prostupa
- OBJASNI ALGORITME ZA SORTIRANJE SA PRIMJEROM TO URADI SAM
- POSTOJI MOGUNOST DA NEKI ODGOVORI NISU TANI I GRAMATIKE GREKE !