Kraljevi sjevera i juga ii dio

23

Click here to load reader

Transcript of Kraljevi sjevera i juga ii dio

Page 1: Kraljevi sjevera i juga ii dio

K R A LJ E V I

SJEVERA JUGA

II.dio KLIKNI!

Page 3: Kraljevi sjevera i juga ii dio

Kralj sjevera-RIMSKO CARSTVO14.n.e

U augustu 14. n. e. — “u kratko vrijeme”, ili nedugo nakon što je izdao zapovijed o popisu stanovništva — August je umro u dobi od 76 godina, ne zbog “gnjeva” nekog ubojice ili “boja”, već zbog bolesti. Kralj sjevera je uistinu promijenio identitet!

Sada je taj kralj postalo Rimsko Carstvo zastupljeno svojim carevima.

Page 4: Kraljevi sjevera i juga ii dio

2. Tiberius Claudius Nero Caesar

(14 - 37.)g.

Tiberije se”spletkama” domogao

kraljevstva. Preferirao je defenzivnu vanjsku politiku, pa je pažnju usmjerio na jačanje granica.

Kao sposoban vojskovođa, ugušio je pobunu dalmatinskih i panonskih plemena u Batonskom ratu, pobunu u Germaniji, Traciji, Galiji i Numidiji.

Page 5: Kraljevi sjevera i juga ii dio

Četrnaestog nisana 33. n. e. Isus je stajao pred rimskim upraviteljem Poncijem Pilatom u palači u Jeruzalemu. Židovski su svećenici optužili Isusa za izdaju cara. No Isus je rekao Pilatu: “Moje kraljevstvo nije dio ovog svijeta (...) moje kraljevstvo nije odavde.” Da rimski upravitelj ne bi oslobodio nedužnog Isusa, Židovi su povikali: “Ako ovoga pustiš, nisi prijatelj caru! Svatko tko sebe čini kraljem govori protiv cara.” Nakon što su zatražili Isusovo pogubljenje, rekli su: “Mi nemamo kralja osim cara.” U skladu sa zakonom o “uvredi veličanstva”, koji je Tiberije proširio na skoro svaku uvredu upućenu cezaru, Pilat je Isusa predao da ga ‘skrše’, odnosno pribiju na mučenički stup (Ivan 18:36; 19:12-16).

Page 6: Kraljevi sjevera i juga ii dio

Tiberije je bio velikodušan prema stanovnicima onih područja gdje su vladale teške okolnosti.

Snažna državna vlast održavala je javnu sigurnost, a usavršeni sustav komunikacija unapređivao je trgovinu.

Tiberije se pobrinuo da se poslovi vode nepristrano i dosljedno, kako u Rimu tako i izvan njega. Zakoni su bili dorađeni, a socijalni i moralni kodeksi obogaćeni unapređivanjem predhodnih reformi.

Tiberija se smatralo tiraninom.

Page 7: Kraljevi sjevera i juga ii dio

3.Gaj Cezar Kaligula (47-31.)g. Kaligula je bio Tiberijev

pranećak, a nadimak Caligula, što na latinskom znači čizmica, dobio je od vojnika u očevom vojnom logoru.

Vrlo rastrošan i ekstravagantan - potrošio je velik dio novca koji je Tiberije pribavio carskoj blagajni na proslave.

Page 8: Kraljevi sjevera i juga ii dio

Živio je raskalašenim životom. Vrlo samoljubive prirode, sagradio je hram posvećen samome sebi na čijem se otvaranju pojavio obučen poput božice. Oženio je vlastitu sestru.

Okupio je rimsku legiju kako bi napao Britaniju, ali je naprosto zaboravio svojoj vojsci osigurati brodove kako bi prešli kanal.

Bio je jako okrutan vladar.

Page 9: Kraljevi sjevera i juga ii dio

4. Klaudije (41-54.)g.

Prvi rimski car koji se rodio izvan Italije.

Bio je ambiciozni graditelj i izgradio je nove puteve, vodovod i kanale širom carstva.

Za vrijeme njegove vladavine, započelo je osvajanje Britanije.

Page 10: Kraljevi sjevera i juga ii dio

Judeja je za neko vrijeme ponovo pretvorena u vazalnu kraljevinu, za čijeg je kralja Klaudije postavio svog prijatelja Heroda Agripu,

ali poslije Herodove smrti Judeja je opet postala

prokuratorska provincija. Sa sjevernim plemenima

Rimljani su morali voditi dug i uporan rat.

U Africi je završeno pokoravanje Mauritanije 45.g.

Page 11: Kraljevi sjevera i juga ii dio

5. Lucije Domicije Neron

(54-68.)g. On je posljednji potomak julijevsko-

klaudijevske kuće. Neron je bio svirep vlastodržac.Ubio je mnogo ljudi,a i svoju majku.Zbog visokih poreza izbili su ustanci u Britaniji, Španjolskoj, Galiji i Judeji. 64.g. nakon velikog požara u Rimu progonio je kršćane,a stradao je i apostol Pavle.

Page 12: Kraljevi sjevera i juga ii dio

6. Tit Flavije Vespazijan (69-79.)g. Bio je rimski vojskovođa za

vrijeme cara Nerona. Vojska ga je proglasila carem dok je gušio ustanak u Judeji. Kada je proglašen carem, prepustio je gušenje ustanka svome sinu Titu.

Tokom vladavine uspješno ugušio Jevrejsku pobunu u Judeji.

Sagradio Koloseum.

Page 13: Kraljevi sjevera i juga ii dio

7. Tit (79-81.)g.

70. godine uz pomoć četiri legije konačno ugušio ustanak, opustošio je Jerusalem, a Jerusalemski hram do temelja porušio. Po povratku u Rim, Tit je proslavio pobjedu i u Rimu

podigao čuveni Titov slavoluk. Bio je uspješan i voljen vladar.

Page 14: Kraljevi sjevera i juga ii dio

8. Domicijan (81-96.)g.

Njegova vladavina je bila totalitarnog karaktera.Bio je autokrata, čiji je kulturni,

ekonomski i politički program obezbjedio mir u 2. stoljeću.

Page 15: Kraljevi sjevera i juga ii dio

9. Nerva (96-98.)g.

Prvi rimski car kojeg je izabrao Senat.

Prvi je od petorice dobrih careva te posljednji car koji je i po porijeklu i po rođenju bio Italik

Sproveo agrarni zakon po kome je najsiromašnijim građanima podijeljena zemlja

Page 16: Kraljevi sjevera i juga ii dio

10. Marko Ulpije Trajan ( 98-117.)g. Tokom njegove vladavine Rimsko carstvo je doseglo svoj

teritorijalni vrhunac.Carstvo se protezalo do Arabije, Persijskog zaliva,Judeje,Egipta,Kipra...U Rimu je izgradio Trajanov

forum, Trajanovu tržnicu i Trajanov stub.

Page 17: Kraljevi sjevera i juga ii dio

11. Hadrijan (117-138.)g. Do jedinog

ozbiljnog ratnog sukoba tokom njegove uglavnom mirne vlade došlo je u Judeji, gde je Bar Kohba (= "Sin zvezde") predvodio ustanak Judejaca (132―135.)g. zbog Hadrijanove odluke da se na mestu Jerusalema podigne rimska kolonija Aelia Capitolina; tamo gde je nekad bio Jerusalemski hram trebalo je da se podigne

Page 18: Kraljevi sjevera i juga ii dio

hram Jupitera Kapitolskog, pod čijim je imenom trebalo da se održava kult samog Hadrijana.

Ustanci su se borili snažno, ali bezuspešno.

Same granice, , bile su snažno utvrđene: u Britaniji je izgrađen tzv. Hadrijanov zid

s jednog na drugi kraj ostrva; Germanija i Retija zaštićene su limesom koji se protezao između Majnca na Rajni iRegensburga

naDunavu

Page 19: Kraljevi sjevera i juga ii dio

U Tiberijeve nasljednike koji su igrali ulogu kralja sjevera spadali su:

Gaj Cezar (Kaligula), Klaudije I, Neron, Vespazijan, Tit, Domicijan, Nerva, Trajan i Hadrijan.

Od ( 138 -270.)g. nije postojao kralj sjevera ,

a ni kralj juga.

Page 20: Kraljevi sjevera i juga ii dio

Oko 300 godina nakon što je Oktavijan učinio Egipat rimskom provincijom, rimski car Aurelijan dobio je ulogu kralja sjevera.

(270-275.)g.

274.g. srušio je palmirsku državu – kralja juga.

Septimija Zenobija,(240-274.)g. kraljica rimske kolonije Palmire,zauzela je položaj kralja juga. Bila je sirijska kraljica

Palmirskog Carstva poznata po ustanku protiv Rimskog Carstva.

Bila je druga supruga Odenata, osnivača države, a kraljicom je postala nakon Odenatove smrti 267. Do 269.g. Zenobija je proširila svoj teritorij, osvojila Egipat i protjerala rimskog prefekta Tenagina Proba. Vladala je do 274.g., kada ju je porazio i zarobio rimski car Aurelijan, te potom odveo kao taokinju u Rim.

Page 21: Kraljevi sjevera i juga ii dio

Postojanje kralja sjevera nije

završilo smrću cara Aurelijana. Uslijedili su drugi rimski vladari. Neko je vrijeme jedan car bio na zapadu, a drugi na istoku. Pod tim je ljudima “vojska” kralja sjevera bila ‘poplavljena’, ili “rastjerana”, a mnogi su ‘pali pobijeni’ zbog provala germanskih plemena sa sjevera. Goti su probili rimske granice u četvrtom stoljeću n. e.

Invazije su se nastavile, jedna za drugom.

Zenobija je poražena kod Emese (sada Homs), nakon čega se povukla u Palmiru. Kada je Aurelijan opkolio taj grad, Zenobija ga je branila hrabro, ali bezuspješno. Ona i njen sin pobjegli su prema Perziji, ali Rimljani su ih zarobili kod rijeke Eufrata. Palmirani su 272. g. predali svoj grad.

Aurelijan je poštedio Zenobiju i od nje napravio glavnu atrakciju svoje trijumfalne povorke kroz Rim 274.g.

Ostatak svog života provela je kao rimska matrona.

Page 22: Kraljevi sjevera i juga ii dio

Godine 476. n. e. germanski

vođa Odoakar svrgnuo je zadnjeg cara koji je vladao iz Rima. Do početka šestog stoljeća Rimsko Carstvo na zapadu bilo je razbijeno, a germanski su kraljevi vladali Britanijom, Galijom, Italijom, sjevernom Afrikom i Španjolskom. Istočni dio carstva postojao je sve do 15. stoljeća.