1.Dio Elektronika-SM (1)
-
Upload
knezevicivan -
Category
Documents
-
view
255 -
download
0
Transcript of 1.Dio Elektronika-SM (1)
8/18/2019 1.Dio Elektronika-SM (1)
http://slidepdf.com/reader/full/1dio-elektronika-sm-1 1/16
1. P-tip poluvodiča
- To su fosfor, antimon, arsen trovalentni elementi zvani akceptori ko kojih su šupljine voioci.
-
Skica kovalente veze
- Energetski diagram
2. N-tip poluvodiča
- To su bor, aluminij, germani, indij peterovalentni elementi zvani donatori kod kojih su elektroni
vodioci.
- Skica kovalentne veze
- Energetski dijagram
8/18/2019 1.Dio Elektronika-SM (1)
http://slidepdf.com/reader/full/1dio-elektronika-sm-1 2/16
3. PN-spoj
- tehnološki presjek
Osiromašeno područje je usko poručje koje zahvada obje strane tehnološkog prijelaza PN-spoja u kojem se
nalazi nekompenzirani naboj ioniziranih atoma onora i akceptora. Osiromašeno poručje de proirati ublje u
dio PN-spoja s manje primjesa, onosno u čišdi poluvoič. Ukupna širina osiromašenoga poručja ovisit de i o
jakosti ugrađenog polja F_u (x), tj. o pau napona na osiromašenom poručju.
Iznos driftne struje je dan izrazom:
-gje su μn i μp koeficijenti pokretljivosti elektrona i šupljina, q elementarni naboj, n broj elektrona i p broj šupljina
nosilaca.
Driftna struja nastaje uslije jelovanja električnog polja na nosioce naboja te označava usmjereno gibanje
nosioca naboja u smjeru polja u slučaju šupljina, onosno gibanje suprotno usmjerenju polja u slučaju elektrona
te je time opisan stupanj utjecaja električnog polja na gibanje nosilaca. Driftna struja se, također, može efinirati
kao i pojava nastala zbog postojanja graijenta električnog potencijala.
Iznos difuzijske struje sa jenoimenzionalnom raspojelom se može iskazati:
gdje su Dn i Dp ifuzijske konstante elektrona i šupljina, ok opdenita troimenzionalna raspojela glasi:
gdje su difuzijske konstante nosilaca Dn=UT μn, a Dp=UT μp, a UT je termički napon.
Razlog nastanka ifuzijske struje je nejenolika raspojela nosilaca naboja pa de shono tome i elektroni i šupljine
težiti predi iz poručja vede zasidenosti u poručje manje.
8/18/2019 1.Dio Elektronika-SM (1)
http://slidepdf.com/reader/full/1dio-elektronika-sm-1 3/16
Propusna polarizacija:
n0p – koncentracija slobonih elektrona u ravnotežnim uvjetima na neutralnoj P-strani
n0n – koncentracija slobonih elektrona u ravnotežnim uvjetima na neutralnoj N-strani
p0p – koncentracija šupljina u ravnotežnim uvjetima na neutralnoj P-strani
p0n – koncentracija šupljina u ravnotežnim uvjetima na neutralnoj N-strani
Doveden je vanjski napon U takvog polariteta da je pozitivan pol na P-strani, a negativan na N-strani PN-spoja,
koji na P-strani injektira šupljine ok na N-strani elektrone što za posljeicu ima sužavanje osiromašenog poručja
PN-spoja (odnosno smanjenje potencijalne barijere) jer se injektiranjem neutralizira dio naboja nekompenziranih
iona donora i akceptora.
Ukupna struja kroz propusno polarizirani PN-spoj jest I=IDN+IDP-ISN-ISP=ID-IS gdje su IDN i IDP struje vedinskih
nosioca naboja nastale tokom elektrona iz N-, onosno šupljina iz P- u suprotne im strane PN-spoja, a ISP i ISN
prestavljaju struje nastale gibanjima manjinskih nosioca naboja u njihova vedinska poručja (npr. gibanje šupljina
iz N-strane u P-stranu).
S povedanjem oveenog vanjskog napona U povedava se i struja što teče kroz PN-spoj jer olazi o sve vedeg
smanjenja potencijalne barijere i manjeg ukupnog pada napona -qUuk= -q(Uk-U).
Nepropusna polarizacija:
8/18/2019 1.Dio Elektronika-SM (1)
http://slidepdf.com/reader/full/1dio-elektronika-sm-1 4/16
Na PN-spoj je narinut vanjski napon U takvog polariteta da je negativan pol na P-, a pozitivan na N-strani te se
time stvara vanjsko polje Fv koje je, za razliku od propusne polarizacije PN-spoja, usmjereno kao i ugrađeno polje
Fu te time nastaje Fukpa vrijedi Fuk=Fu+Fv pritome još više proširujudi osiromašenog poručje PN-spoja, odnosno
povedavajudi potencijalnu barijerju.
Kroz PN-spoj tede reverzna struja ili struja nepropusne polarizacije iznosa:
I= -ISN -ISP =IS <0
gdje su ISN i ISP veličine koje prestavljaju iznose struja manjinskih nosilaca naboja te je IS suprotna smjerom strujipri propusnoj polarizaciji PN-spoja.
Povedanjem narinutog vanjskog napona U, struja IS ostaje konstantna.
4. Poluvodičke dide
-
Dioda - Svijetleda ioa (LED)
-
Schottkyjeva dioda - Zener dioda
- Shockley-eva jednadžba dobro opisuje I-U karakteristiku realnih PN ioa, a također i ulazne
karakteristike bipolarnih tranzistora, posebno kaa se može zanemariti utjecaj Earlveva efekta na
ulazne karakteristike. I-U karakteristike pokazuju kako se mijenja struja neke elektrode u ovisnosti o
naponu te iste ili neke druge elektrode.
)1(exp T
D
S DU m
U
I I
D I
... struja kroz diodu T U
….naponski ekvivalent temperature
DU ... napon na diodi m... koeficijent ovisan o iznosu struje kroz diodu
S I
... reverzna struja zasidenja
8/18/2019 1.Dio Elektronika-SM (1)
http://slidepdf.com/reader/full/1dio-elektronika-sm-1 5/16
5. Spoj s diodom
-
Statičku ranu točku ioe grafički osređujemo tako što prvo ucrtamo karakteristiku ioe. Zatimucrtavamo rani pravac kojeg obijemo iz jenažbe Kirchoffovog zakona za napone. Točka u kojoj se
sjeku karatkeristika ioe i rani pravac zove se statička rana točka.
- U režimu malog (izmjeničnog) signala ioa u ranoj točci prestavlja inamički otpor:
-
Dioa je u režimu malog signala uvijek kaa je ispunjen uvjet Udm << (25- 50) mV, bez obzira na
položaj njene rane točke!
6. PNP i NPN spoj poluvodiča – bipolarni spojni tranzistor (BJT)
- SHEMATISKI PRIKAZ I TEHNOLOŠKI PRIJESIJEK
I
U r d
8/18/2019 1.Dio Elektronika-SM (1)
http://slidepdf.com/reader/full/1dio-elektronika-sm-1 6/16
- PRINCIP RADA I KOMPONENTE SRUJE
1) protok elektrona unesenih iz emitera u bazu,
2) dio elektrona izgubljenih u bazi zbog rekombinacije,
3) dio elektrona koji su dospjeli do nepropusno polariziranog kolektorskog spoja,
4) protok termički generiranih manjinskih šupljina i elektrona (čine struju zasidenja nepropusno
polariziranog kolektorskog spoja za IE = 0),
5) protok šupljina oveenih u bazu izvana, rai naoknae šupljina izgubljenih rekombinacijom s
elektronima,
6) protok šupljina koje baza unosi u emiter (propusno polarizirani emiterski spoj!).
IE struja emitera, INE - elektronska komponenta struje emitera, IB struja baze, IC struja kolektora
IPE - šupljinska komponenta struje emitera , IR - struja rekombinacije,
INC - elektronska komponenta struje kolektora, ICB0 - reverzna struja zasidenja kolektorskog spoja
-
REŽIMI RADA
- Faktor djelotvornosti emitera ili faktor injekcije odrenuje udjel korisne (elektronske) komponente
struje u ukupnoj struji emitera:
-
Prijenosni faktor ili transportni faktor * predstavlja omjer kolektorske struje elektrona koji su
izbjegavši rekombinaciju u bazi stigli o kolektora i elektronske komponente emiterske struje. Za
NPN-tranzistor, uz zanemarenu reverznu struju zasidenja kolektorskog spoja ICB0, vrijedi IC INC pa
je prijenosni faktor jednak:
8/18/2019 1.Dio Elektronika-SM (1)
http://slidepdf.com/reader/full/1dio-elektronika-sm-1 7/16
7. Pojačalo sa BJT u spoju zajedničkog emitera
- Shema
Ulazni karakteristika: IB=f(UBE)ICE=konst. Izlazni karakteristika: IC=f(UCE)IB=konst.
- Hibridni nadomjesni model, Strujno i naponsko pojačanje
Strujno pojačanje: Naponsko pojačanje:
8/18/2019 1.Dio Elektronika-SM (1)
http://slidepdf.com/reader/full/1dio-elektronika-sm-1 8/16
8. Pojačalo sa BJT u spoju zajedničkog kolektora
- Shema
Ulazni karakteristika: IB=f(UBE)ICE=konst. Izlazni karakteristika: IC=f(UCE)IB=konst.
8/18/2019 1.Dio Elektronika-SM (1)
http://slidepdf.com/reader/full/1dio-elektronika-sm-1 9/16
9. Pojačalo sa BJT u spoju zajedničke baze
- Shema
Ulazni karakteristika: IE=f(UEB)UCB=konst. Izlazni karakteristika: IC=f(UCB)IE=konst.
Hibridni nadomjesni model:
Strujno pojačanje: = − ℎ 1 + ℎ
≤+1
Naponskon pojačanje: = − ℎ
ℎ ℎ +1
− ℎℎ
= +ℎ
Ulazni otpor: = ℎ −
ℎℎ
ℎ +
1
ℎ ≈ 10Ω, ↗
Izlazni otpor: =
1
ℎ − ℎℎ + ℎ
↗
8/18/2019 1.Dio Elektronika-SM (1)
http://slidepdf.com/reader/full/1dio-elektronika-sm-1 10/16
10. Spojni tranzistor s efektom polja – JFET
- Tehnološki presjek
- Vrste i simboli
-
Struja ID teče kroz N-kanal. Napon nepropusne polarizacije između P+-poručja i N-kanala uzrokuje
proiranje osiromašenog sloja u N-porudje smanjujudi na taj način efektivnu visinu kanala.
Provonost kanala je oređena koncentracijom prijenosa ND pa se otpor kanala mijenja s promjenom
njegova efektivnog presjeka.
- Režimi rada
8/18/2019 1.Dio Elektronika-SM (1)
http://slidepdf.com/reader/full/1dio-elektronika-sm-1 11/16
11. Pojačalo sa JFET-om u spoju zajedničkog uvoda (source)
- Shema
Izlazna karakteristika Prijenosna karakteristika
- Dinamički nadomjesni model
-
Naponsko pojačanje
8/18/2019 1.Dio Elektronika-SM (1)
http://slidepdf.com/reader/full/1dio-elektronika-sm-1 12/16
12. MOSFET
-
Tehnološki presjek
- Vrste i simboli
- N-MOSFET
- P-MOSFET
- PRINCIP RADA
- Priključivanjem pozitivnog napona na upravljačkoj elektroi, u P-tipu poluvoiča de se inucirati
negativni naboj, tj. elektroni de biti privučeni u blizinu metalne ploče upravljačke elektroe, ali zbog
sloja SiO2, nede predi na nju. Ovi elektroni, koji za podlogu predstavljaju manjinske nosioce,
skupljajudi se ispo ploče u poručju o uvoa o ovoa te tvore N-kanal.
8/18/2019 1.Dio Elektronika-SM (1)
http://slidepdf.com/reader/full/1dio-elektronika-sm-1 13/16
13. Pojačalo sa MOSFET-om u spoju zajedničkog uvoda (source)
- Shema
Izlazna karakteristika Prijenosna karakteristika
-
Dinamički nadomjesni model
-
Naponsko pojačanje
8/18/2019 1.Dio Elektronika-SM (1)
http://slidepdf.com/reader/full/1dio-elektronika-sm-1 14/16
14. Vrste povratne veze
- negativna povratna veza - NPV (pojačala)
- pozitivna povratna veza - PPV (oscilatori)
- Shema
-
Pojačanje
8/18/2019 1.Dio Elektronika-SM (1)
http://slidepdf.com/reader/full/1dio-elektronika-sm-1 15/16
8/18/2019 1.Dio Elektronika-SM (1)
http://slidepdf.com/reader/full/1dio-elektronika-sm-1 16/16
15. Pojačala snage
- Pojačalo snage ima zadaću predati trošilu što veću izmjeničnu snagu uz što manja izobličenja
signala i što veći stupanj djelotvornosti .
- Svrstavamo pojačala snage u tri osnovne skupine koje označavamo kao klasu A, klasu B i
klasu C gdje je uvjet koji određuje kojoj će klasi koje pojačalo pripadati definiran preko
položaja statičke radne točke pojačivačkog elementa u polju izlaznih karakter istika.
- Shema
gdje je snaga izvora, a snaga trošila.